Brend kultura 5 by Dhar media

brend

ISSN 1849-7489

HR GOD II, 5/2016

PRIČA

MLJET

Prvi zeleni otok na svijetu

STANDARD

TEMA BROJA:

ISO 14001

Certifikat za upravljanje okolišem

INTERVJU

Alan Perl

INTERVJU

voditelj projekta Build Upon za Hrvatsku

Lidija Prskalo Kako upravljati poslovanjem Eko imanje Zrno • IKEA - SVJETSKI zeleni brend NEXTBIKE SUSTAV JAVNIH BICIKALA • OTPAD: ZLOČIN I KAZNA - PRAVNI ASPEKT • ISTRAŽIVANJE O EKOLOŠKIM NAVIKAMA HRVATA • UDRUGA ZELENA AKCIJA • H&M CONSCIOUS PROJEKT

sadržaj 6

TEMA BROJA: Go green! 15

Intervju s Alanom Perlom: Zelena obnova

Mljet – prvi zeleni otok na svijetu

11 18 Zrno – Oskarovac među imanjima 26 Ikea – pozitivan utjecaj na ljude i planet

Impresum Izdavač: Dhar media, Ulica kralja Zvonimira 66, Zagreb Glavna urednica: Lana Milčec Dizajn i prijelom: Dhar media Redakcija: Dhar media Tisak: Kersch Naklada: 500 komada ISSN 1849-7489

brend kultura

35 Intervju s Lidijom Prskalo: Kako upravljati poslovanjem

32 ISO 14001 sustav upravljanja okolišem

Nextbike – sustav javnih bicikala 39 Mi, Zemljani! Taj pojam, mi Zemljani, stvarno olako shvaćamo. Živimo na ovom planetu jako dugo, iskorištavamo ga jednako toliko, a sad je payback time. Da, jer, sve se vraća i sve se plaća. Kada promislite, i to je zapravo prirodno – mi ljudi postanemo svjesni svojih pogrešaka tek onda kada je već kasno. To nam je jednostavno u psihi, tako smo napravljeni: od krvi i mesa – mi Zemljani. Pozitivno u svemu jest to da barem u jednom trenutku postanemo svjesni da griješimo... i to je nešto, zar ne? Ma, zanimljiva smo mi bića... nakon prve (zemaljske) opomene, ne radimo baš ništa. Stojimo na mjestu, radimo isto što i prije i ne zamaramo se razmišljanjem. Nakon druge (zemaljske) opomene, zamislimo se, počnu ona unutarnja propitivanja pa čak i artikulirani, javni komentari – o vremenu, o promjeni klime, o tome kako više nema ni proljeća ni jeseni, o tome kako su zime slabe a ljeta kišna. I tek onda – shvatimo. Al’ onako istinski. Mi Zemljani, imamo tu prokletu sreću da smo prilagodljivi, i to poprilično. Na brzinu shvatimo i, što je još bitnije, osvijestimo činjenicu da naše ponašanje itekako utječe na majku nam Zemljicu. I onda prionemo; primimo se posla tutta forza da spasimo što se spasiti da. I baš ovaj broj Brend kulture govori o tome – o trudu nas Zemljana da promijenimo stvari, da promijenimo mišljenja onih koji još nisu shvatili, da štedimo, da održimo, da čuvamo svoju Zemlju. Tema obojanih u zeleno je pregršt, no njima smo tek zagrebali površinu svih projekata za spas naše sadašnjosti i budućnosti – naše stvarnosti. Donosimo vam intervju s Alanom Perlom, voditeljem projekta Build Upon; priču o Zrnu – ekoimanju te priče o velikim brendovima: H&M i IKEA. Na našim stranicama možete se informirati o međunarodnim standardima za upravljanje okolišem, projektu Nextbike, o brendovima koji rade na zelenoj energiji, o brendiranju našeg zelenog otoka Mljeta, o udruzi Zelena akcija i oznaci za izvrsnost u zelenom gospodarstvu, Green mark. Donosimo vam Brend kulturu GO green! – za ostvarenje zajedničke zelene vizije, za bolje danas i sutra.

Lana

uvodnik brend kultura

GO Mnogi teoretičari bavili su se pojmom održivog razvoja ne bi li došli do prave i jedinstvene definicije toga što on zapravo podrazumijeva. Nisu došli do jedne nego do niza definicija, koje se zapravo svode na neke zajedničke elemente koje posjeduju, a to su briga o sadašnjosti i budućnosti, briga za ljude i cijelu civilizaciju, i briga za okoliš, drugim riječima u središtu je ljudski život, kvaliteta življenja i sve ljudske potrebe

a konferenciji Ujedinjenih naroda 1992. godine u Rio de Janeiru, usvojena je Deklaracija i Akcijski program za 21. stoljeće pod nazivom Agenda 21. Hrvatska se još od ranih 70-ih godina 20. stoljeća opredijelila za uključivanje u dogovore o održivom razvoju na konferenciji UN-a, a 1992. godine, usprkos tome što je vodila rat na svome tlu, također je potpisala „Deklaraciju o zaštiti okoliša“ na svjetskom skupu u Rio de Janeiru. UN od tada, kao glavna globalna organizacija zadužena za kreiranje smjernica za održivi razvoj, na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda 2000. godine usvaja Milenijsku deklaraciju koja utvrđuje ponašanja i smjernice za ostvarivanje održivog razvoja za 21. stoljeće. Riječ je zapravo o Milenijskim ciljevima vezanim za održivi razvoj koje su se države članice Ujedinjenih naroda obvezale ostvariti do 2015. godine. Ponovna konferencija u Rio de Janeiru „Rio+20“, održana 2012. godine, postavila je glavne

brend kultura

Ciljeve o održivom razvoju koji se dijele na tri dimenzije, a to su gospodarska, socijalna i okolišna. Strategija implementiranja glavnih Ciljeva o održivom razvoju postavljenih od Europske unije odnosila se na osam ključnih odrednica, a to su: 1. poticaj rasta broja stanovnika; 2. okoliš i prirodna dobra; 3. usmjeravanje na održivu proizvodnju i potrošnju; 4. ostvarivanje socijalne i teritorijalne kohezije i pravde; 5. postizanje energetske neovisnosti i rasta učinkovitosti korištenja energije; 6. jačanje javnog zdravstva; 7. povezivanje prostora; 8. zaštitu Jadranskog mora, priobalja i otoka Hrvatska je kao članica Ujedinjenih naroda podržala sve konferencije UN-a i preuzela sva načela koja su postavljena do 2012. godine,

Pripremila Mateja Salomon Fotografija Shutterstock, Brend kultura

O održivom razvoju razmišljamo kao o viziji budućnosti, o procesu u kojem se razvija viša svijest, ali i promišlja o posljedicama djelovanja svakog čovjeka na okoliš, a time i na društvo u kojem živi. zajedno s ključnim dokumentom - „Budućnost kakvu želimo“, s posljednje konferencije UN-a o održivom razvoju. Od tada Vlada Hrvatske slaže strategije koje prate Deklaraciju o zaštiti okoliša i radi na poboljšavanju održivog razvoja, na socijalnom, ekonomskom i gospodarskom planu. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode sa svojim brojnim projektima financira razvoj održivog poslovanja i napredovanja RH. Svojom inicijativom „Naviku usvojimo i otpad odvojimo“ potiče se recikliranje i razvrstavanje otpada iz naših kućanstava, ali i smanjenje odlaganja otpada u šumama i morima. Još jedna od zanimljivih inicijativa je financijska potpora, odnosno inicijativa kod kupovanja ekonomičnih prometnih vozila. Tako se na stranicama Ministarstva mogu pronaći promotivni spotovi ove akcije za do 700 000 kn potpore pri kupnji električnog ili hibridnog vozila za tvrtke i 70 000 kn za građane.

Zašto baš održivi razvoj?

Zato što smo napokon shvatili da sve ono što radimo i proizvodimo zapravo na neki način šteti našem okolišu i nama samima te time izaziva negativne posljedice za sve nas pa smo odlučili zaštiti to što nam preostaje. Jesmo li zakasnili, to ne znamo, no možemo li napredovati u očuvanju? To sigurno, no jesmo li dovoljno samoosviješteni da bismo poduzeli konkretne korake i jesmo li dovoljno hrabri da promijenimo poslovne navike? Neke kompanije pružaju primjere velikog napretka u ekološkom poslovanju. Svojim inovativnostima slijede moderne trendove, a time brinu o održivom razvoju, odnosno brinu za svoj doprinos prema okolišu, zajednici i gospodarstvu. Mi smo izdvojili nekoliko takvih kompanija. brend kultura

ZET Zagrebački električni tramvaj je na probno korištenje dobio dva hibridna autobusa renomiranih svjetskih proizvođača Volvo i Iveco, koji su od sredine travnja u redovnom prometu ZET-a. U promet su pušteni 16. ožujka ove godine. Za razliku od konvencionalnih vozila, ustupljeni autobusi pogone se kombinacijom električne energije i dizelskog goriva, što uvelike pridonosi ekonomičnom i ekološki prihvatljivijem modelu prijevoza. Zagrebački holding, kao i Grad Zagreb općenito, u najvećoj raspoloživoj mjeri posluju društveno odgovorno, kontinuirano se prati razvoj suvremenih tehnoloških rješenja i ispituju mogućnosti daljnjeg razvojnog trenda. No, ZET-u, kao javnom prijevozniku, od iznimne je važnosti i zadovoljstvo građana. Zbog toga će se na linijama prikupljati mišljenja i iskustva putnika, a pozitivni komentari očekuju se i od stanovnika uz samu trasu linija. Suvremeni pogonski sustavi, prema izrađenim projekcijama, trebali bi ostvarivati uštede čak do 30%, što ZET ima namjeru potvrditi u eksperimentalnoj eksploataciji na dvije gradske linije, u nizinskim i brdskim uvjetima: 118 (Trg Mažuranića - Voltino) i 128 (Črnomerec - Lukšići). Prateći suvremene ekološke standarde, a promišljajući i o primjeni ekonomične vožnje u optimalnom obliku, javni gradski prijevoznici u promet uključuju i sve veći broj vozila opremljenih suvremenim pogonskim sustavima. Prethodnim uvođenjem 74 autobusa na pogon prirodnim stlačenim plinom i ZET je krenuo putem ekološki prihvatljivih tehnologija.

brend kultura

Ericsson Nikola Tesla

Suvremene informacijsko-komunikacijske tehnologije nesumnjivo su najmoćniji i najefikasniji pokretač promjena još od doba industrijske revolucije, a ta neumitna digitalna transformacija može, uz odgovarajuću prilagodbu cijelog društva, donijeti brojne dobrobiti, uključujući i očuvanje okoliša. U suvremenim društveno odgovornim kompanijama odnos prema okolišu postaje vrlo važan dio poslovanja i kulture pa je tako, primjerice, Ericsson Nikola Tesla svoje poslovanje uskladio ne samo s nacionalnom regulativom već i s međunarodnim standardima u ovom području, primarno sa standardom ISO 14001 te sa strogim zahtjevima na koje kompaniju obvezuje poslovanje u velikoj globalnoj korporaciji prepoznatoj upravo po usmjerenosti na održivost i „zeleno poslovanje“. Proizvodi iz portfelja ovog našeg najve-

ćeg izvoznika znanja ne unapređuju samo poslovanje i život ljudi koji ih koriste, već dodatno štede i energiju te značajno smanjuju emisiju ugljikovog dioksida za koju su odgovorne ostale industrije. Ericsson ulaže ogroman istraživački potencijal i inovativnost u kreiranje energetski učinkovitih rješenja visokih performansi kako bi nepoželjan utjecaj vlastitih proizvoda na okoliš sveo na minimum pa je prije godinu i pol uvršten u globalni Indeks vodećih kompanija s najboljim performansama vezanim uz klimatske promjene. Tako primjerice Ericssonove radio bazne stanice imaju vrhunske karakteristike, ali s najnižom potrošnjom energije i u skladu s tim, s najmanjim utjecajem na okoliš pa su postavljene i u vrlo izoliranim te ekološki zaštićenim dijelovima svijeta. Tehnološko liderstvo i inovativan pristup

radu prepoznaju i operatori pa je tako Vipnet prvi u svijetu, na devet lokacija na jadranskoj obali, implementirao Ericssonov PSI sustav koji štedi energiju na baznim stanicama. Ta je suradnja s Ericcsonom Nikolom Teslom 2014. godine u Londonu ovjenčana prestižnom globalnom nagradom za najinovativnije zelene projekte (Global Telecom Business Award, u kategoriji Wireless Network Structure Innovation). Korištenjem isključivo energije iz obnovljivih izvora u svom poslovanju, brojnim učinkovitim „zelenim“ aplikacijama u vlastitim procesima te još mnogim drugim atraktivnim projektima usmjerenim na očuvanje okoliša, Ericsson Nikola Tesla i tvrtke koje su na vrijeme uočile značaj aktivne brige za okoliš daju svoj puni društveni doprinos sigurnijoj budućnosti zajednice u kojoj djeluju. brend kultura

Greencajg Kada je 2014. godine Marija Šumak otvorila Greencajg, zapravo je željela slatki, mali dućančić u kojem će držati svakodnevne prehrambene artikle i dodatke prehrani u koje ima povjerenje, te da su visoke kvalitete, ekološki i iz poznatog i provjerenog izvora, a naravno i povoljni. Ubrzo se pokazalo da Marija nije jedina koja ima takve želje te da velik broj hrvatskih domaćica razmišlja slično. Sa svih strana stižu pozitivne reakcije, kako od kupaca, tako i od domaćih OPG-ova, seljaka koji traže dodatni plasman svojeg ekološki proizvedenog povrća i voća. Ovi visokosvjesni ekopoljoprivrednici preko Greencajga tako šalju snažnu poruku Hrvatskoj o štetnosti prskanja, GMO uzgoju i upotrebi umjetnih gnojiva. Greencajg je svojim tvrdim stavovima o porijeklu namirnica privukao moderne domaćice, no i pobornike superhrane, te LCHF, ajurveda… Kako se trendovi u zdravoj prehrani napretkom znanosti i svijesti o njenom značaju bitno mijenjaju posljednjih godina, tako se sve više ljudi okreće kvalitetnoj superhrani. U Greencajgu je zastupljena i bezglutenska hrana, tjestenine i žitarice, za koje se svakim danom sve više uviđa štetnost glutena, te važnost takve prehrane, naročito kod oboljelih od celijakije i intolerantnih na gluten. Greencajg je kao odgovor na veliku popularnost pored dućana na Kvatriću nedavno otvorio još jedan, kod placa na zagrebačkoj Trešnjevci, a putem web shopa (www. Greencajg.hr) dostupni su od svog početka u cijeloj zemlji. Dobra je vijest da su naši građani sve svjesniji ovih aspekata u prevenciji bolesti i poboljšanju zdravlja i da promišljaju o tome što unose u svoj organizam, a u Greencajgu će svatko kome je stalo do hrane naći sebe.

brend kultura

Garden GARDEN je prvi hrvatski supermarket organskih proizvoda. Nudi široki izbor vrhunskih, organskih proizvoda renomiranih europskih i domaćih proizvođača ekoproizvoda. Prateći nove trendove u maloprodaji, te istodobno osluškujući potrebe kupaca, u Gardenu se otvorio novi odjel GARDENon gdje se može kupiti organska hrana bez ambalaže. Sve veća potreba za ekološki osviještenim življenjem oživjela je stari koncept kupovine “na vagu”. Odgovorna kupovina bez suvišnog ambalažnog otpada koji zagađuje okoliš ulazi u svijest sve većeg broja ljudi. Koncept “hrana bez ambalaže” tzv. “nepakirana hrana” sve je više prihvaćena među osviještenim pojedincima koji sami biraju željenu količinu proizvoda/namirnice koju žele kupiti, a da pri tome što manje zagađuju okoliš. Način kupovine vrlo je jednostavan. Organski proizvodi skladišteni su u velikim propisno zaštićenim, zdravstveno ispravnim elementima/posudama tzv. rinfuzama. Kupac uzima koliko želi. Proizvod se stavlja u papirnate vrećice ili staklene boce s logom GARDENon na koju se upiše šifra odabranog proizvoda. Nakon prve kupovine GARDENon staklena boca može se koristiti kod svake iduće kupovine. Novi odjel GARDENon (ORGANSKI & NEPAKIRANO) u svoj asortiman uvrstio je žitarice, sjemenke, grahorice, rižu, tjesteninu, brašna, začine, hladno prešana ulja, mekinje, pahuljice i müslije za doručak, suho voće, superfood hranu, šećer i sladove, čajeve, slatkiše, čokolade, kekse te kavu u zrnu.

Pripremila Lana Milčec Fotografije Zlatko Pavelić

intervju - ALAN PERL

Zelena obnova!

Zelena tema zahtijeva i priču o zelenom projektu. Upravo Build Upon projekt – inovativni internacionalni projekt za potporu energetskoj obnovi jest takav – zelen, ambiciozan i dugoročan. U ovom projektu ‘teškom’ 2,35 milijuna eura sudjeluje 13 europskih zemalja, a cilj je potaknuti stvaranje i provođenje dugoročnog okvira za proporcionalno povećanje energetski učinkovite obnove. Glavni partner je Ministarstvo graditeljstva i prostornog graditeljstva, a za pripremu poboljšane verzije nacionalne strategije energetske obnove Republika Hrvatska ima rok do travnja 2017. Koliko je to realan rok, kako Hrvatska stoji na rang listi zeleno osviještenih zemalja i ostale detalje cijelog projekta otkrio nam je voditelj projekta za Hrvatsku – Alan Perl. Stoga, upoznajmo Build Upon... brend kultura

BU je projekt koji je vezan samo za Europu? Na generalnoj godišnjoj skupštini Savjeta za zelenu gradnju, na svom predavanju o BU projektu postavljeno mi je bilo pitanje kako to da u projektu sudjeluje 13 zemalja samo iz Europe, a radi se o najvećem svjetskom projektu. Dva su razloga - prvi razlog je taj što je World Green Building Council ovaj projekt napravio kao pilot pa je logično da se takvi projekti stavljaju na mjesto gdje postoji podloga za uspješnost, a drugi razlog je taj što su velike zemlje poput Kanade ili Australije već na onom mjestu gdje bismo mi htjeli biti. Dakle, ovih 13 zemalja čine core group, istina, čine ih 13 europskih zemalja ali i dalje je to najveći svjetski projekt jer se radi o velikom broju dionika. Doduše, postoji jedna zanimljivost i u tom pogledu, naime, od 13 zemalja sudionica, jedna zemlja nije iz Europe – Turska. Želimo da je Turska tu, da dijelimo ta

saznanja jer ipak je to zemlja s visokom populacijom i drago nam je da je dio projekta. Koji je značaj ovog projekta za zajednicu? Kreiranje svijesti, a onda i edukacija. Jedna od 4 kategorije projekta je awareness, odnosno kreiranje svijesti kod svih dionika. Kad ljudi dožive onaj ‘aha efekt’, kad shvate da bi to trebali raditi, nastupa i edukacija. Naš dio edukacije u projektu je edukacija struke, a ne ljudi. Ljudima treba pobuditi svijest o važnosti zelene obnove, a struku treba educirati u tom pogledu. Struka je raznolika; ona se može odnositi i na javnu administraciju, na izvođače radova, na javnu nabavu... naravno, treba naučiti ljude i kako štedjeti. No, štednja je konačni cilj u onoj fazi kada je prethodna već sprovedena. Samim time, cijela zajednica dobiva, i strukovna i obrazovna i potrošačka, jednostavno ovim projektom – svi dobivaju. Ovaj projekt ima za cilj generiranje verzije 2

Po izvješću Joint Research Centera (JRC) koji radi izvješće za Europsku komisiju, Hrvatska je broj 1 u broju mjera provedenih po strategiji. 12

brend kultura

strategije za energetsku obnovu zgrada, ali kao model projekt BUILD UPON koristi dijalog. I to je po meni cilj projekta prije cilja – postići dijalog da bi se ostvario cilj. Mislim da samom obnovom (kao konačni rezultat BUILD UPON projekta, tj. strategije) izgrađujemo ugodniji okoliš, stvaramo ljepše zgrade te povećavamo vrijednost objekata nakon obnove. Naravno, tu je i šira gospodarska komponenta, jer se potiče proizvodnja materijala za ugradnju i angažman građevinskih tvrtki (a to sve generira povećane prihode državi). Je li ovim projektom naglasak na gradnji ili obnovi? Isključivo obnovi. Naime, više od 70 posto stambenog, radnog fonda zgrada bit će tu do 2050. godine, one neće nestati. Taj fond troši 40 posto energije i time se treba pozabaviti. Nove zgrade, investicije su odlične, poželjne, no nisu ovaj projekt. Ovaj projekt je podloga jer će oni koji grade, nakon osvještavanja zajednice da treba štedjeti i biti energetski učinkovit,

početi tako i graditi. Barem se nadamo tome. Ako budu odgovarajući materijali, cijene materijala i ako se stvarno ostvare te uštede, jer što više uložiš, to ćeš više dobiti i svakako je važna cjelovita obnova.

REVOLUCIJA U RENOVACIJI

Ideja koja stoji iza BU projekta je visoka učinkovitost zgrada što podrazumijeva smanjenje energije koju zgrade troše, koje su bolje prema okolišu i koje, na kraju krajeva, koštaju manje. No, kako bi to trebalo izgledati u praksi? Kako napraviti tu revoluciju u renovaciji? Tu temu sam dotaknuo s Ministarstvom graditeljstva koje je partner na projektu... Nisu sve zgrade iste. I iz iskustva, mogu potvrditi da je doista svaka zgrada specifična. Prvi problem (ili izazov) je u tome što ne možete reći da ćete sve obnoviti na isti način, drugi problem je u tome da se, s obzirom na to da je fokus često na obnovi triju stvari - krov, prozori, fasada – postavlja pitanje što je s onim unutra – ventilacijom, grijanjem, rasvjetom, pripremom i potrošnjom tople vode? Sve se to može obnoviti, samo su problem sredstva. Sve predstavlja trošak. Dakle, ljudi nemaju novaca da obnove sve. S druge strane, tu su subvencije fonda. To je pitanje, po meni, sad ili nikad. Jer, dobiti 40 ili 60 posto sredstava gratis je fantastično. Za ostatak se onda definitivno isplati potruditi. Naša želja je, naime, nakon završetka ovog projekta, uključiti više banaka da ponude zelene kredite ljudima koji su voljni obnoviti svoj radni ili poslovni prostor. Naravno, zakonodavstvo nam je bitno da to bude napisano kako treba kako bi bilo spremno za provođenje, zatim financiranje projekta i kreiranje svijesti, a onda ćemo lako naučiti struku da radi. I takav je zapravo i redoslijed radionica. Postoji li neka radna grupa koja radi na prikupljanju sudionika u ovom projektu? Recite nam malo više o tome... Da, NCG, stručnjaci iz raznih područja, kao predvodnici promjena. Zapravo je bio prijedlog organizatora projekta da se oforme radne grupe koje će s jedne strane

Ljudima treba pobuditi svijest o važnosti zelene obnove, a struku treba educirati u tom pogledu. pomoći koordinirati više od 100 dionika i s druge strane pomoći oko radionica, panela... Te radionice se održavaju samo u Zagrebu ili i u drugim gradovima? Plan je bio, i bilo bi mi drago, da se održavaju diljem Hrvatske, no nakon diskusije na jednoj od radnih skupina došlo se do zaključka da se od 100 dionika koji mogu utjecati na promjene

ili primjenu rješenja u strategiji čak preko 75 posto njih nalazi u Zagrebu. Pa vas pitam je li isplativo i energetski učinkovito odvesti ma i pola dionika u neki drugi grad da bismo se dogovarali, pričali – nije. Zato smo zaključili da to sve napravimo u Zagrebu uz diseminaciju, uz radionice, uz gostovanja, uz medije. Na kraju krajeva, u interesu nam je i da ovih 25 posto dođe u Zagreb na dijalog.

brend kultura

Naša želja je, nakon završetka ovog projekta, uključiti više banaka da ponude zelene kredite ljudima

Koje su najučinkovitije regije u obnovi u Hrvatskoj? Sjeverozapadna Hrvatska – Čakovec, Varaždin i Kvarner i Istra – Rijeka, Labin i Pula. Tih pet gradova su predvodnici u obnovi. Fascinantno je da je Labin trenutno najobnovljeniji grad u Hrvatskoj. Labinjani su toliko osviješteni da je Labin u omjeru broja stanovnika i obnovljenih zgrada broj 1 u Hrvatskoj. Oni bi, recimo, bili dobri sudionici na našim radionicama jer bi sigurno imali štošta za reći. Zanimljivo je da i Petrinja obnavlja dosta zgrada, a pretpostavljam da je razlog visoka subvencija od 80%. Tko sve može sudjelovati na ovom projektu? Koji bi sudionici bili zahvaćeni ovim projektom? Samo dionici zasada, ali kada završimo projekt – koji rezultira strategijom u ožujku sljedeće godine – onda kreće provedba pa se onda i više njih može uključiti. Isto tako, ovih stotinjak dionika mogu komunicirati s drugima, ali trenutno ne možemo imati toliko sudionika na radionicama jer već je i ovo puno. Smatramo da je tih stotinjak dovoljno da pomognu Ministarstvu graditeljstva koje je s nama i prošlo tu listu dionika gdje se jasno vidjelo koji su dionici bitni i koji mogu pomoći.

PROVEDBA STRATEGIJA

Prvi rok za strategiju je bio travanj 2014. Je li Hrvatska bila među onim zemljama koja je ispoštovala taj rok? Naime, našla sam podatak da neke zemlje to nisu uspjele... Mi smo ispunili skoro sve uvjete iz Direktive koje smo imali. Po izvješću Joint Research 14

brend kultura

Centera (JRC) koji radi izvješće za Europsku komisiju, Hrvatska je broj 1 u broju mjera provedenih po strategiji. Dakle, 2014. je napravljena strategija, akcijski planovi su u tijeku i do 2017. BU projekt mora biti gotov. Hrvatska je definitivno predvodnik, doista dobro stojimo. Od 31 zemlje, mi smo trenutno na 9. mjestu u tom izvješću. U nekim segmentima smo jako dobri, a u nekima samo dobri – sve u svemu, možemo biti zadovoljni. Efektivna provedba energetske obnove je ključna za projekt. Koja je zemlja, po vama, dobar primjer te prakse? Hrvatska – svakako prva. Ako pogledamo prema karti zemalja koje su najdalje otišle u tome, onda su to definitivno Španjolska, Francuska i Irska, a ako gledamo unutar ovog projekta, od ovih 13 zemalja s nama su i Švedska, Finska i Italija – stvarno smo u odličnoj grupi zemalja. Jedna od zanimljivih informacija jest da u 13 zemalja nema ni Poljske ni Austrije. Moje obrazloženje za

tako dobar plasman jest činjenica da smo zadnji ušli u EU. Jednostavno smo se dobro pripremili, drugima je ovo sve novo pa će tek morati raditi upgrade, a mi smo imali dobru startnu poziciju. Vi ste voditelj projekta za Hrvatsku. S kim dobro surađujete na europskoj razini? Što se tiče samog projekta, imamo odlične kontakte s koordinatorom, Španjolskom i s uredom u Londonu, koja je dobila od World GBC-ja upravljačku poziciju za Europu. Dapače, pozvali smo direktora europske regionalne mreže da dođe u travnju na Filipović real estate konferenciju radi potpisivanja dokumenta o suradnji WGBC s EBRD, a za radionicu u svibnju će nam se pridružiti i glavni tajnik European Mortgage Assocciation, što je bitno za zelene kredite. Surađujemo sa svim zemljama koje su u projektu, ali ipak najviše sa Španjolskom, Latvijom i Finskom. Očekujemo poziv drugih zemalja koje trebaju pomoć ili da prezentiramo svoja iskustva.

Prvi zeleni otok na svijetu

Pripremila Sara Slamić Fotografije NP Mljet

Mljet – otočna oaza naše obale. Održivi razvoj temelji se na skladnom rastu čovjeka i prirode i to je na Mljetu osnovna zadaća. Upravo zato ne čudi pokrenuti projekt na tom otoku. O kakvom je projektu riječ i kako otok može postati brend, pročitajte na sljedećim stranicama... brend kultura

Brendiranje Mljeta

Mljet je već odavno prepoznat kao najzeleniji otok Mediterana, a projektom „Mljet-prvi zeleni otok na svijetu“ svakako će iskoračiti na svjetsku scenu brendiranja kao destinacija koja se vlastitim primjerima trudi doprinijeti nultoj stopi emisije štetnih plinova. Korištenjem novih tehnologija i širenjem ponude punionicama električnih i hibridnih vozila, vožnjom elektrovlakovima, a u skoroj budućnosti i elektrobrodovima, Nacionalni park Mljet dostiže ciljeve iz Energetske strategije EU o smanjenju emisije CO2 i postaje prepoznatljiv na širem tržištu. Projekt je osmišljen u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i dio je programa Vlade RH za poticanje energetske učinkovitosti u prometu kao jedna od sedam mjera za učinkovitiji promet kroz subvencioniranje kupnje ekološki prihvatljivijih vozila. Kako bi Mljet zaista postao prvi potpuno zeleni otok na svijetu, JU NP Mljet priključio se Ministarstvu i Fondu osiguravanjem dodatnih sredstava za subvencije kupnje električnih vozila za stanovnike Mljeta. U sklopu tog projekta, na iznos koji dodjeljuje Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i iznosi do 70.000 kuna za subvenciju kupnje električnog vozila, NP Mljet dodatno će subvencionirati svaku kupovinu s 35.000 kuna. Time će stanovnici Mljeta moći nabaviti novi električni auto uz državni poticaj od 105.000 kuna. Pravo na korištenje bespovratnih sredstava NP-a Mljet imaju građani kojima je odobreno sufinanciranje nabave električnih vozila od strane Fonda u sklopu projekta „Vozim ekonomično“ i koji imaju stalno prebivalište na području Općine Mljet.

Interes otočana

Predstavljanje projekta „Mljet-prvi zeleni otok na svijetu“ u ožujku prošle godine okupilo je velik broj zainteresiranih otočana koji su imali priliku informirati se o mjerama Ministarstva, Fonda i Nacionalnog parka, ali i testirati predstavljene modele električnih osobnih i lakih teretnih vozila te električnih bicikala. U širokoj paleti predstavljenih modela mještani su svoje mogućnosti prepoznali u nabavci lakih teretnih električnih vozila za svoja gospodarstva i obrte, ali i u osobnim automobilima kako bi smanjili troškove svakodnevne vožnje, koja je često na otoku dosta zahtjevna, za obavljanje 16

brend kultura

Projekt „Zeleni otok Mljet“ odobren je u sklopu programa Zelena linija koju provodi Ministarstvo za zaštitu okoliša i prirode i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a u cilju reduciranja onečišćenja zaštićenih područja koje proizlazi iz vlastitog voznog parka.

svakodnevnih poslova kao što su odlazak do pošte, zdravstvene ustanove ili trgovine. Pravo na korištenje bespovratnih sredstava NP-a Mljet imaju oni građani kojima je odobreno sufinanciranje nabave električnih vozila od strane Fonda u sklopu projekta „Vozim ekonomično“ i koji imaju stalno prebivalište na području Općine Mljet. Predmet ovog sufinanciranja je poticanje nabave isključivo novih električnih vozila kategorije M1 (vozila za prijevoz osoba koja osim sjedala za vozača imaju još najviše 8 sjedala) i L1 (motorna vozila s 2 kotača (mopedi), radnog obujma motora ≤ 50 cm3, ili kod elektromotora najveće trajne nazivne snage ≤4kW i brzine ≤ 50 km/h). Javni poziv za sufinanciranje nabavke električnih vozila za 2016. godinu još nije objavljen.

Ostvareni ciljevi

Nacionalni park Mljet provodi nekoliko različitih projekata koji se oslanjaju na programe Vlade RH u području energetske učinkovitosti i zaštite okoliša. Projekt „Zeleni otok Mljet“ odobren je u sklopu programa Zelena linija koju provodi

Ministarstvo za zaštitu okoliša i prirode i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a u cilju reduciranja onečišćenja zaštićenih područja koje proizlazi iz vlastitog voznog parka. Kroz ovaj projekt nabavljene su punionice električnih vozila, električni i hibridni automobil za obilazak Parka, električni bicikli koje će također koristiti zaposlenici u dnevnim zadacima te dva električna vlaka za kružne vožnje posjetitelja i stanovnika u zoni Velikog jezera. Ukupna investicija vrijedna je 2.000.000,00 kn a udio Javne ustanove u projektu je 20% investicije.

S obzirom na potrebe Ustanove za pružanje svakojakih uslužnih usluga, informativnih i promotivnih aktivnosti, osmišljen je jedinstveni modularni ekološki blok površine do 6m2 koji može biti prodajni, informativni ili sanitarni modul. Zajednička specifičnost ovog objekta je potpuna energetska neovisnost o komunalnoj infrastukturi, a postiže se putem fotonaponskih panela i mini vjetroturbinama. Također, Ustanova je izradila projektnu dokumentaciju za instaliranje dviju manjih solarnih FN elektrana na dvjema lokacijama (rt Goli i Pristanište) na postojećim objektima NP Mljet u svrhu povećanja energetske neovisnosti JU NP Mljet i otoka Mljeta, smanjenja vlastite potrošnje i ispunjenja ciljeva zadanih strateškim akcijskim planom Općine Mljet. Ciljevi su sukladni ciljevima EU direktive 20-20-20 i cilju povećanja proizvodnje energije iz lokalnih OIE. Puštanjem elektrana instalirane snage 41,48 kW u rad, uz višak proizvedene električne energije od preko 30.000 kWh godišnje i smanjenje emisije stakleničkih plinova od oko 11.5 t/god, ostvarit će se i znatne uštede sredstava jer će elektrane u potpunosti zadovoljiti vlastite potrebe za električnom

energijom, dok će višak pušten u lokalnu mrežu predstavljati dodatni prihod Ustanove. Ovaj projekt također će se financirati sredstvima iz domaćih fondova. Financijski najznačajniji projekt koji se trenutno provodi u Nacionalnom parku Mljet je nabavka 3 električna broda kapaciteta svaki do 55 putnika za prijevoz posjetitelja unutar temeljnog fenomena tj. Velikog jezera. Projekt je vrijedan 9 milijuna kuna, a sufinancira se od strane Fonda i UNDP-a. Najznačajniji pomaci koji se očekuju uvođenjem ovih brodova u plovidbu je potpuno nestajanje motornog pogona na klasična goriva iz Mljetskih jezera, a time i dodatna zaštita osjetljivog morskog ekosustava. Prvi u floti električnih brodova zaplovit će u ljeto 2017. dok se potpuni prelazak na čisti pogon očekuje do kraja 2018. godine. Svi projekti koje Ustanova provodi rezultat su dugotrajnih i detaljnih analiza stručnjaka okupljenih u timu Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu koji za Ustanovu kontinuirano rade na izradi energetskih strategija s ciljevima zaštite okoliša, stvaranja dodanih vrijednosti područja i pozicioniranja na svjetskim ekološkim destinacijama.

Prepreke u projektu U provođenju projekta kao najčešća prepreka do izražaja je došla nespremnost i nesnalaženje potencijalnih korisnika u ispunjavanju obvezne dokumentacije prilikom prijavljivanja na natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. U tom smislu Ustanova je ponudila vlastite kapacitete kako bi se premostili uočeni problemi i ostvarili željeni ciljevi.

brend kultura

Pripremile Sara Slamić, Lana Milčec Fotografije Zrno

ZRNO D

onosimo priču o eko imanju Zrno – najstarijem ekološkom imanju u Hrvatskoj i prvom imanju koje je dobilo EKO-OSKAR za zaštitu okoliša u poljoprivredi i šumarstvu. S tradicijom od 1988. godine, velikom bioraznolikošću na površini od 20 ha, Zrno je jedinstvena oaza u kojoj se ne koriste mineralna gnojiva ni pesticidi. Sa svih strana okruženo je šumom, a nalazi se u malom selu Habjanovcu kraj Vrbovečke Dubrave, 55 kilometara istočno od Zagreba. Da bismo saznali sve što nas zanima o tom raju na zemlji, razgovarali smo s Davidom Pejićem, direktorom imanja...

Utjecaj ekološke poljoprivrede na prirodu... i na ljude

Ekološka poljoprivreda ima pozitivan utjecaj 18

brend kultura

Oskarovac među eko imanjima

na prirodu jer predstavlja održivi način uzgoja hrane koji, za razliku od konvencionalne poljoprivrede, ne ugrožava ekosustav u kojem se odvija. Korištenje pesticida, mineralnih gnojiva, agresivnih metoda obrade tla i genetski modificiranog sjemena, što su samo neka od obilježja konvencionalne poljoprivrede, ima negativne kratkoročne i nesagledive dugoročne posljedice za opstojnost okoliša i čovjeka u tom okolišu. Sukladno tome, ekološka poljoprivreda predstavlja alternativno poimanje procesa uzgoja hrane i odnosa prema prirodi koji ju, u tom procesu, ne vidi kao tlo koje treba izrabiti, već kao partnera s kojim treba surađivati. Na vrlo bazičnoj razini ekološki uzgoj hrane omogućuje dugoročnu plodnost tla i tako sprečava nastajanje “mrtvog tla” koje, nakon određenog perioda izrabljivanja konvencional-

nom poljoprivredom, više nije sposobno davati prinose. Na drugoj razini, istraživanja su pokazala da ekološki uzgojene kulture nude određene nutritivne benefite, odnosno veću hranjivost u usporedbi s konvencionalnim kulturama. Naravno, tu je i pitanje izloženosti pesticidima i njihovih ostataka na hrani, koji mogu imati negativne posljedice za boljitak pojedinca, a u slučaju ekološke ili organske hrane u potpunosti su isključene.

Promjena svijesti kolektiva

Ljudi i društvo kao cjelina sve više su svjesni negativnih posljedica industrijalizacije prehrambene industrije i činjenice da u takvom okruženju više ne mogu imati potpuno povjerenje u kvalitetu proizvoda koje konzumiraju. U

spekulirati , izjavio je David Pejić na tu temu.

Standardi ekološki uzgojenih proizvoda

“...ekološki uzgoj jest budućnost u generalnom smislu te da se isplati vlastito djelovanje usmjeriti prema tom cilju.” tom kontekstu, ekološki ili organski proizvod predstavlja jamac kvalitete i pridržavanja određenih kriterija. Za razliku od termina “ekološki ili organski” čije je značenje zakonski određeno jasnim kriterijima, termin “prirodan” koji se obično navodi u kontekstu hrane nije jasno određen te se zapravo često koristi u marketinške svrhe kako bi potrošaču pružio dojam da je riječ o kvalitetnijem proizvodu. No, budući da jednostavno ne postoji jasna definicija i zakonski okvir vezan uz “prirodnu hranu”, termini “organska”, “ekološka” ili “bio” hrana, kao sinonimi, predstavljaju jedinu pravu alternativu konvencionalnom proizvodu i svojevrsni simbol kvalitete.

Budućnost eko uzgoja hrane u Hrvatskoj

U načelu, gledajući prirodne resurse i kapacitete, da, u Hrvatskoj kao i drugdje u svijetu postoji budućnost za ekološku poljoprivredu. No, pred nama je još dalek put da sustignemo svijet u metodama i praksi te da edukacijom tržišta i pojedinca, nadiđemo određene ukorijenjene predrasude o isplativosti i potencijalu ekološkog uzgoja. Moje osobno mišljenje je da ekološki uzgoj jest budućnost u generalnom smislu te da se isplati vlastito djelovanje usmjeriti prema tom cilju. U kojem postotku će se Hrvatska kao cjelina opredijeliti za ekološku poljoprivredu ovisi o više faktora, od kojih su neki politički te je o njima teško

Ekoproizvod, ekološki ili organski proizvod je proizvod dobiven kroz sustav ekološke poljoprivrede, kontroliran kroz sve faze proizvodnje, prerade, distribucije i trgovine. Da bi se poljoprivredni proizvod ili prerađevina mogli deklarirati kao ekološki, u svom sastavu moraju sadržavati minimalno 95% ekoloških sastojaka. Biovega grupacija, u sklopu koje posluje i Zrno eko imanje, u svom asortimanu inzistira na proizvodima koji su 100% ekološki, čime premašuje zakonski propisane minimume. Upotreba GMO-a u ekološkim proizvodima je zabranjena.

Muke po uzgoju i favoriti iz ponude

Kao što bi voditeljica uzgoja na imanju Zrno Ksenija Piršljin - zasigurno potvrdila, ekološki uzgoj često je mukotrpan proces koji iziskuje veliku posvećenost, značajnu ručnu radnu snagu i konstantno obitavanje i nadzor svih bioloških procesa koji se odvijaju na polju bez obzira o kojoj je kulturi riječ. Što se tiče žitarica, kulture variraju iz godine u godinu no jedno brend kultura

načelo kojem teže je snabdijevanje vlastite proizvodnje vlastitim sirovinama u sklopu čega od žitarica uzgajaju pir i raž koje zatim melju i pretvaraju u brašno za njihov vrlo popularni kruh Piraž sa smanjenim udjelom glutena. Iz palete od 50 proizvoda teško je izabrati jednog favorita, no svaka kategorija ima svoje zvijezde. Od kruha se ističe Piraž ili Kayu kruh sa smeđom rižom, od prerađevina poznati Zrno kiseli kupus ili daikon pickles, od sendviča Kayu sendvič s vlastitim seitanom ili tofuom te čokoladna kocka iz kategorije slastica. U pripremi je nova serija proizvoda u kategoriji slastica koja će biti predstavljena do kraja travnja u odabranim bio&bio trgovinama.

Eko-edukacijski centar

Edukacijski centar koji postoji na imanju Zrno još je iz perioda prijašnje vlasnice Zrna, Zlate Nanić. Otkad je Biovega preuzela Zrno eko imanje, edukacijska funkcija je prebačena te se organizira u suradnji s obrazovnom ustanovom Makronova koja je pionir u promicanju ekološke poljoprivrede i edukaciji o zdravim stilovima života na ovim prostorima. Makronova organizira dva izleta na Zrno eko imanje u ljetnom periodu uz edukacijski sadržaj, a u budućnosti se planira proširenje ponude i sadržaja. Inače, 2013. godine Zrno eko imanje proširilo je svoje ruke i do Zagreba, otvorivši prvi i jedini certificirani 100% ekološki restoran u Hrvatskoj, Zrno bio bistro, s jedinstvenom lokalnom veganskom ponudom i direktnom poveznicom s imanjem. U tom pogledu, Zrno bio bistro predstavlja njihovu viziju uspješnog promicanja ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj.

Radni dan na imanju Zrno

... Započinje laganom tjelovježbom nakon čega slijedi bogati doručak čija je okosnica miso juha s povrćem te Zrno beskvasni kruh u kombinaciji s ekološkim namazima i picklesom. Ostatak dana je nepredvidljivi mozaik dinamičnog kretanja i donošenja odluka s ciljem unapređenja svih proizvodnih procesa na relaciji između Zrno bio bistroa i Zrno eko imanja. Iznenađenja i nepredvidljive situacije su svakodnevnica na toj relaciji koje treba konstantno balansirati s upornim kretanjem prema ostvarenju dugoroč20

brend kultura

nih ciljeva za što je, pak, potrebna velika doza posvećenosti. Sukladno tome, svaki dan je drugačiji, no uvijek se vrti oko osovine koju čine ekološka hrana i etično poslovanje.

Tajna uspješnog poslovanja

Gledano iz perspektive refleksije na uspjeh Jadranke Boban Pejić i Zlatka Pejića koji su utemeljili i izgradili cjelokupnu priču u zadnjih, sad već, 30 godina - ono što je bilo presudno u njihovom ostvarivanju tog uspjeha su motivi i primarni ciljevi koji su se uvijek svodili na

ostvarivanje specifične vizije boljitka pojedinca i svijeta, a ne na postizanje poslovnog ili financijskog rezultata. U tom smislu, posao postaje alat, odnosno vrsta ekspresije kojom definirate svoju okolinu te ju oblikujete sukladno onome u što čvrsto i strastveno vjerujete. Za Davida Pejića, sina osnivača, ta vizija, koja uključuje Zrno eko imanje i ekološku poljoprivredu, predstavlja pojedinca koji radi za boljitak svoje okoline te, samim time, postiže vlastiti boljitak i osigurava svoju kvalitetu življenja.

Ekološka poljoprivreda ima pozitivan utjecaj na prirodu jer predstavlja održivi način uzgoja hrane koji, za razliku od konvencionalne poljoprivrede, ne ugrožava ekosustav u kojem se odvija.

KULkampanja

Umjerenost kao ključ konzumacije alkohola - genijalna kreativna ideja s pozitivnim stavom u novoj kampanji moćnog piva. Bez kritiziranja molim - ono ne vodi k promjenama. Tako je i Heineken odabrao jedan novi pristup u komunikaciji i bez osuđivanja naglasio ono najbitnije.

Umjerenost je ključ.

Skromni muškarci. PRAVI HEROJI. Pripremila Lea Brezar Fotografije Heineken, Youtube

facebook.com/heineken

brend kultura

Disident – u suštini rock bend s elementima popa, funka, reggaea i ostalih glazbenih primjesa što bi značilo da je njihov autorski izričaj poprilično raznolik u glazbenom, a i u tematskom smislu. Imaju pjesama koje su izrazito ozbiljne tematike i pjesama koje su krajnje neozbiljne, ali i takav je život … ponekad

se smiješ, a ponekad plačeš! I upravo ova pjesma – Ekološka, je takva – ozbiljna. Jer problem o kojem govori i jest ozbiljan. Novi singl prigodno je izašao za Dan planeta Zemlje a govori o uvijek aktualnom problemu ekologije i očuvanju prirode koja nas okružuje.... I baš zato je svoje mjesto našla u ovom broju BK. Globalno

zatopljenje, topljenje ledenjaka, kisele kiše i općenito naš nemar prema ovom predivnom svijetu koji nam je naivno dan na raspolaganje – spominju se u pjesmi. Njome su htjeli upozoriti da su ti problemi i dalje vrlo prisutni svuda oko nas i pitaju se što to ostavljamo našoj djeci... kao, uostalom, i svi mi...

Digni glavu, osvijesti se Digni glavu, gledaj rupe ozonske... Ekološka, Disident

Disident su Sanjin Ban (vokal/gitara), Mislav Marušić (gitara), Alan Mavar (bas), Stanislav Walaszek (bubnjar)

brend kultura

KUL

Fabula – olovka sa zelenim potpisom „Prirodu, vrt, voćnjake, šume, ravnice i svaki ostali komadić zemlje shvaćam kao najveće bogatstvo. Teško mi je vidjeti kada ljudi ne poštuju prirodu, onečišćuju je, a otpad ne shvaćaju kao opasnost za buduće generacije i u njemu ne vide ništa više od toga osim „otpad“. Stoga, cijenim svakog tko se trudi održati prirodu onakvom kakva bi trebala biti, jer je to naše najveće jamstvo za budućnost.“, izjavila je ovom prilikom za Brend kulturu Mateja Kuhar, dizajnerica organske olovke Fabula. I mi cijenimo tebe, Mateja - zato i pričamo tvoju priču...

FABULA I OSTALE PRIČE Osim poznate olovke ‘Fabule’ u pripremi je još nekoliko ekoproizvoda čije su prve prototipove izradili još kada se počinjalo s Fabulom, prije otprilike 2 godine. Još nije vrijeme za realizaciju tih proizvoda jer se koncentrira na realizaciju proizvodnje i izlazak Organske olovke Fabule na tržište. Hrvatska se još definitivno nije dokazala u svijetu sa svojim eko-dizajn proizvodima. Svijet općenito cijeni samo ono što je novo i inovativno, i dovoljno zanimljivo. Uz to sve, teško je iz male zemlje postići globalnu prepoznatljivost. No, poznati jesmo (premalo!) po izumitelju Slavoljubu Penkali koji je, uz mnoštvo drugih poznatih izuma, izmislio i inovativni pisaći alat - nalivpero („penkalu“). U Fabuli se nadaju da će Hrvatska jednog dana postati poznata kao zemlja iz koje dolazi ekološka i inovativna olovka - Fabula.

Osim poznate olovke ‘Fabule’ u pripremi je još nekoliko ekoproizvoda

Pripremile Irina Steiger, Lana Milčec Fotografija Fabula

REALIZACIJA EKOPROIZVODA Hrvatska je premalo tržište pa ljudi pribjegavaju niskim cijenama te im često nije jasno kako su domaća proizvodnja i proizvodi skuplji od inozemnih, a s druge strane žele gospodarski oporavak i otvaranje novih radnih mjesta. Veliki, opći boljitak je, čini se, još dosta daleko, no vidljivo je neko kolektivno buđenje svijesti pa ljudi sve više shvaćaju u čemu leži problem te kako ga riješiti. Na globalnom tržištu je teško uspjeti, a i zahtijeva vrijeme i puno, puno rada i odricanja.

VELIKI POMAŽU MALIMA Zaba je Fabulinoj “ Zelenkapica i Vuč“ ediciji olovke svojim natječajem Moj Zaba Start dala vjetar u leđa - omogućila je da se iz bakine kuhinje i improviziranog laboratorija presele u adekvatni prostor i počnu ozbiljnije raditi. Dok se razvija inovativan proizvod, u početnim se fazama može predvidjeti proizvodni proces i potrebe, no realna slika se vidi tek kada se počinje razvijati i prototipirati malo „ozbiljnije“. Osim na proizvodu, uvijek se radi i na razvoju i

facebook.com/OrganskaOlovkaFabula

optimizaciji proizvodnog i poslovnog procesa, uviđaju se potrebe, razvija i nabavlja sitnija i krupnija oprema... sve za što bolju i spremniju izradu većih količina. Trnovit je to put, kažu u Fabuli, no ono što ih pokreće je taj opojni osjećaj da si nešto tako izazovno uspio napraviti, poboljšati, izraditi. Bez velike ljubavi prema onome što te pokreće da radiš svoj projekt, ništa ne bi bilo moguće.

instagram.com/fabula_organic_pencil

brend kultura

Pripremila Lana Milčec

Fotografija H&M

H&M Conscious projekt

H&M Conscious Exclusive unikatan je projekt koji pomiče granice onoga što moda jest i onoga što bi mogla biti. Zanima vas? Pročitajte sve o ovom hvalevrijednom projektu...

vakog proljeća, u proteklih pet godina, H&M izbacuje kolekcije izrađene od organskih i recikliranih materijala. Kolekcije se mogu naći u svim dućanima svijeta. Zašto? Zato da bi dokazali kako nema proturječja između ljubavi prema lijepoj odjeći i održivog razvoja. Nova kolekcija može se naći u dućanima od 7. travnja, a zanimljivost je to da se u kolekciji po prvi puta mogu naći perlice i ostali ukrasi izrađeni od recikliranog stakla te naušnice od Denimita – krutog materijala izrađenog od komprimiranog recikliranog trapera. Svaki odjevni predmet iz kolekcije izrađen je od recikliranog ili od organskog materijala. Neke haljine i majice izrađene su od

100-postotne organske svile, majice dugih rukava su od tencela (organski materijal dobiven iz drveća eukaliptusa), hlače od organske konoplje, vjenčanice od organskog lana, cipele imaju detalje od organske kože, a ukrasi na svim odjevnim predmetima od recikliranih su boca šampona i sapuna. Naravno, u kolekciji se može naći i odjevnih predmeta od organskog pamuka. Izrada održive kolekcije mnogo je teža nego izrada konvencionalne kolekcije. Razlog tome je što, jednim dijelom, treća strana mora odobriti uporabu svih materijala, a drugim dijelom, dizajneri moraju sami izraditi materijal za šivanje jer oni konvencionalni materijali jednostavno ne zadovoljavaju

kriterije za takvu kolekciju. Bez obzira na te činjenice, nikakav kompromis nije napravljen u pogledu dizajna odjeće, već zapravo potpuno suprotno – striktno se držalo propisa a da se pritom nije diralo u dizajnerska rješenja. Naravno, bilo je mnogo izazova pri kreiranju odjeće jer takvi, prirodni ili reciklirani materijali imaju svoja ograničenja, no i to je bio dio zabave – pokazati svijetu što je sve moguće u prevladavanju svih ograničenja. Dizajnerski tim izrađivao je Conscious Exclusive kolekciju godinu dana. Inspiraciju su vukli iz nadolazeće izložbe u pariškom Muzeju dekorativnih umjetnosti (Musée des Arts Décoratifs) - Fashion Forward, Three Centuries of Fashion.

I:CO – budućnost recikliranja odjeće i obuće Cilj I:CO-a jest staviti svu prikupljenu odjeću i obuću koja više nije nosiva u proces recikliranja. Infrastruktura I:CO-a pruža temelj za održivo, ekonomično rješenje budućnosti – „cirkularnu ekonomiju“. U savršenom svijetu, materijali bi trebali kolati ‘beskonačno’, što znači da bi materijali korišteni za odjevne predmete mogli biti iskorištavani iznova i iznova za nove predmete nakon što je zadnji završio svoj ‘životni ciklus’. Na taj način I:CO potiče daljnji razvoj tehnologije za izradu sekundarnih sirovih materijala kako bi se stvorila zatvorena petlja. Zato se I:CO fokusira na daljnja recikliranja, pogotovo na procedure kojima bi se smanjivao postotak otpada (upcycling). Očuvanje svijeta zajednička je dužnost potrošača, trgovine i industrije, stoga, I:CO sustavno organizira CONSCIOUS COMMUNITY (svjesnu zajednicu). 24

brend kultura

Svjetski Tjedan recikliranja (WRW) prva je velika H&M-ova kampanja koja podupire globalno prikupljanje odjeće u H&M-u, a uključuje kupce. Uobičajeno se dodjeljuje jedan kupon s 15% popusta na jedan odjevni predmet za jednu vrećicu predane odjeće, no tijekom Tjedna recikliranja 16 kupaca dobivaju dva kupona za jednu predanu vrećicu.

KOLEKCIJA U BROJEVIMA: 300 godina mode, umjetnosti i arhitekturalne

povijesti koja je inspirirala dizajnere 174 dućana diljem svijeta u kojem će biti moguće kupiti kolekciju 22 odjevna predmeta

16 dućana u kojima će se moći kupiti limitirana izdanja haljina 8 vrsta modnih dodataka 2 modela naušnica od Denimita 2 modela cipela

Već je dobro poznata stvar da H&M od veljače 2013. godine skuplja rabljenu odjeću na svim H&M rasprodajama u suradnji s I:CO. Za svaki kilogram odjeće koju H&M skupi, 0,02 eura donira se lokalnoj humanitarnoj organizaciji koju H&M izabere. U Hrvatskoj je dosad skupljeno 498 500 kila robe, odnosno 9.970,00 eura. brend kultura

Pripremila Lana Milčec

Fotografije Ikea

Zelena Ikea Klimatske promjene zahtijevaju hitnu akciju – zajednice diljem svijeta ovise o tome, a tvrtke koje se ne suoče s promjenama bit će neuspješne, stav je IKEA Grupe, a Hrvatska želi biti dio rješenja za sigurniju budućnost. U razgovoru s Igorom Štefancem, PR menadžerom hrvatske IKEA-e, doznali smo njihova pravila poslovanja i još se jednom uvjerili da je IKEA brend kojem vjerujemo i koji je – vrijedan divljenja. Pročitajte njihovu priču...

„Vjerujemo kako su upravo klimatske promjene prilika za inovaciju, ulaganje i unapređenje našeg poslovanja. Ulaganje u obnovljive izvore energije pomaže nam da kontroliramo troškove poslovanja, a ujedno i podupire našu viziju – stvaranje boljeg svakodnevnog života za što veći broj ljudi.“, službeni je stav IKEA Grupe. Taj su stav potvrdili i prošle godine kada su se IKEA Grupa i IKEA Zaklada obvezale uložiti 1 milijardu eura u transformaciju poslovanja na ekonomiju s niskom razinom ugljika i podršku zajednicama na koje klimatske promjene najviše utječu. Cilj IKEA Grupe je do 2020. iz obnovljivih izvora energije proizvesti 100 posto potrošnje u svim svojim objektima, a u rješenja koja koriste solarnu i energiju vjetra IKEA je od 2009. do sada uložila 1,5 milijardu eura. 26

brend kultura

TEHNOLOGIJE ZA ENERGIJU Dobar primjer je zagrebačka IKEA koja, kao i sve robne kuće IKEA diljem svijeta, ima ugrađene tehnologije i procese koji joj omogućuju veću energetsku učinkovitost, ali i doprinose boljem poslovanju. Kako bi bili što energetski neovisniji, implementirali su fotonaponske panele na krov pa tijekom ljetnih mjeseci proizvedu 20-25% vlastite potrošnje energije. Za ispiranje svih WC-a koristi se isključivo kišnica, a i među prvima u Hrvatskoj ponudili su posjetiteljima besplatne električne punjače za automobile na parkiralištu. Recikliranju otpada u svim IKEA robnim kućama pridaje se velika pažnja, a robna kuća IKEA Zagreb prošle je godine ostvarila 116.850 kuna dobiti prodajom otpada kao sekundarne sirovine. Reciklirali su

94%, odnosno 900 tona otpada prikupljenog u robnoj kući tijekom prošle godine, a u tome su im pomogli i posjetitelji koji se također potiču na recikliranje jasno označenim kantama za razvrstavanje otpada unutar robne kuće. Cilj im je ukloniti otpad u svojem poslovanju i planira se do 2020. 90 % otpada iz poslovnih jedinica reciklirati ili koristiti za proizvodnju energije.

LED-ICE No, nije to sve – kupce pokušavaju potaknuti da stvari koje im više nisu potrebne gledaju kao resurs za ponovnu upotrebu ili recikliranje. Primjerice, kupci mogu vratiti namještaj koji im više ne treba u brojne IKEA robne kuće kako bi se ponovno prodao ili donirao potrebitima. Isto tako, posjetitelji mogu u većini robnih kuća

Aziji te doprinijeli povećanju šumskih područja s FSC® certifikatom do oko 35 milijuna hektara (približno veličine Njemačke). U ožujku su se uključili i u lokalnu inicijativu WWF-a u sklopu koje su donirali 5.000 sadnica Parku prirode Medvednica, a zaposlenici su volontirali pošumljavajući zajedno s građanima. Važna sirovina, koja se može pronaći u velikom broju IKEA proizvoda, je i pamuk. Od 1. rujna 2015. sav pamuk koji se koristi u IKEA proizvodima dolazi iz održivijih izvora. To znači da se pamuk uzgaja s manje vode, kemijskih gnojiva i pesticida, a zarada uzgajivača je veća.

HRANA U IKEA-I

ostaviti baterije i kompaktne fluorescentne (CFL) žarulje, a IKEA će se pobrinuti da one budu odgovarajuće zbrinute. Izuzetno im je važno da kupce educiraju i potaknu na životni stil koji umanjuje čovjekov utjecaj na okoliš. To rade, prvenstveno, kroz asortiman pa se tako od prošle godine u svim robnim kućama IKEA mogu kupiti isključivo LED rasvjetna tijela. Odlučili su u potpunosti ukloniti žarulje sa žarnom niti iz ponude i na taj način poslati snažnu poruku svojim kupcima i pokazati im kako i male promjene u domu mogu imati utjecaj, ne samo na račune za struju, već i na društvo u cjelini. Kada bi milijun ljudi u Hrvatskoj zamijenilo samo jednu žarulju sa žarnom niti u svojim domovima LED žaruljom, ušteda energije bila bi jednaka godišnjoj električnoj potrošnji 4.400 kućanstava, a emisije CO2 umanjile bi se za iznos jednak onome koji godišnje emitira 3.900 automobila.

PRIRODNI RESURSI – DRVO I PAMUK Još jedan, možda najvažniji prirodni resurs, jest drvo. Drvo je odličan i kvalitetan materijal, dugotrajan je, obnovljiv i može se reciklirati. IKEA, kao jedan od najvećih potrošača drva u maloprodajnom sektoru, traži načine za njegovo mudro iskorištavanje. Njihov IWAY standard za šumarstvo postavlja jasne zahtjeve za sve drvo koje se koristi u IKEA proizvodima, a svi dobavljači moraju ga se pridržavati. Rade s World Wildlife Fundom (WWF) i drugim partnerima na sprečavanju nezakonite sječe šuma, promicanju odgovorne trgovine i

certificiranju šuma. Ta suradnja uključuje mapiranje i zaštitu šuma velike konzervacijske vrijednosti kako bi se očuvale biološke i društvene vrijednosti šuma. Dosad su pomogli poboljšati gospodarenje šumama u Europi i

Uživanje u hrani čini veliki dio iskustva kupovine u IKEA robnim kućama, a posjetiteljima se nudi hrana koja je ukusna i održiva te je uravnoteženih prehrambenih vrijednosti. Sastojci provjereno udovoljavaju standardima ekološke i društvene odgovornosti pa, primjerice, sav losos koji se prodaje i poslužuje dolazi iz uzgajališta s certifikatom Vijeća za nadzor nad akvakulturom (ASC), a sva riba i škampi ulovljeni u divljini porijeklom su iz izvora neovisno certificiranih sukladno standardima Vijeća za nadzor nad pomorskim dobrima (MSC). Također, sva kava iz Trgovine švedske hrane proizvedena je na ekološki i društveno odgovoran način. Dolazi s certifikatom UTZ, što znači da udovoljava strogim i neovisnim uvjetima koji osiguravaju održive standarde uzgoja i pravedne uvjete za radnike.

Uređaji budućnosti Kupcima nude i veliki broj uređaja koji umanjuju otpad te štede novac, energiju i vodu, poput indukcijskih kuhališta, štednih slavina, hladnjaka, zamrzivača i perilica rublja. Rješenjima prikazanim u katalogu, na internet stranici i u izložbenom prostoru robne kuće nude inspiraciju kako dom učiniti što održivijim te time pokazuju kako svi – pojedinci, kompanije, nevladine i vladine organizacije – mogu dati svoj doprinos očuvanju svih snaga našega planeta. Od malih individualnih koraka poput zamjene starih žarulja LED rasvjetom ili sortiranja otpada pa sve do velikih i globalnih pokreta i inicijativa poput prošlogodišnje UN-ove Konferencije stranaka o klimatskim promjenama (COP21) na kojoj su, kao partner konferencije, direktno pozvali svjetske vođe da poduzmu hrabre mjere povodom klimatskih promjena. IKEA želi pozitivno utjecati na ljude i planet, transformacija poslovanja je u tijeku, a nadaju se kako će i ostali slijediti primjer.

brend kultura

Pripremio Medianet

Fotografija Shutterstock

Ekološka

osviještenost u Hrvatskoj

LOW ili HIGH? Ekološke navike Hrvata

Tvrtka Medianet za potrebe magazina Brend kultura početkom veljače provela je istraživanje o ekološkim navikama naših građana. Istraživanje je provedeno telefonskom anketom na uzorku od 1.000 ispitanika opće odrasle populacije u Republici Hrvatskoj. Rezultati istraživanja pokazuju da 79% ispitanih tvrdi da odvaja otpad u za to predviđene spremnike, dok 59% ispitanika odvaja najmanje dvije ili tri vrste otpada. Promatrano prema NUTS regijama (3 regije), rezultati pokazuju kako je u sjeverozapadnoj Hrvatskoj udio ispitanika koji tvrde kako odvajaju otpad veći u usporedbi s ostalim dvjema regijama. Da štedi energiju tvrdi čak 91% ispitanika, a kao najčešći način na koji ispitanici štede je tako što gase svjetla kad izađu iz prostorije. Zanimljiv je i podatak da 46% zaposlenih ispitanika tvrdi kako rade u tvrtkama koje su ekološki osviještene.

brend kultura

Ciljevi istraživanja: •

Utvrditi odvajaju li ispitanici otpad u za to predviđene spremnike

•

Utvrditi kako odvajaju otpad te koju vrstu otpada najviše odvajaju. Utvrditi štede li ispitanici energiju te na koji je način najčešće štede

•

Utvrditi jesu li ispitanici zaposleni u tvrtkama koje su ekološki osviještene

•

Utvrditi mišljenje ispitanika o tome spada li dobar odnos prema čovjeku u ekološku održivost

Ispitanicima koji odvajaju otpad, ponuđeno je 5 vrsta otpada te je traženo da odrede sve koje sami odvajaju: plastiku, staklo, papir, odjeću i organski otpad. Ispitanici su mogli navesti kako odvajaju najviše svih pet navedenih vrsta otpada ili pak najmanje jednu vrstu, ukoliko se to na njih odnosi. Rezultati pokazuju kako N=466 ili 59% ispitanika, odvaja 2-3 navedene vrste otpada u za to predviđene spremnike, 23% odvaja 4-5 navedenih vrsta otpada, a najmanje njih N=144 ili 18%, odvaja samo 1 od navedenih vrsta otpada.

178; 23%

144; 18%

466; 58%

Dakle, većina ispitanika, ukoliko odvajaju otpad, najčešće odvajaju više od jedne vrste otpada (najčešće 2-3 vrste). U skupini ispitanika sa završenom osnovnom školom, manji je udio onih koji odvajaju više vrsta otpada, u odnosu na ostale 2 obrazovne skupine.

441; 49%

285; 32% 173; 15%

Ovi se rezultati odnose samo na N=899 ispitanika koji tvrde da štede energiju barem na jedan od 5 navedenih načina. Ispitanicima koji štede energiju, pročitali smo 5 mogućih načina štednje te ih tražili da odrede na koje sve načine sami štede energiju: gase li svjetlo kada nisu u prostoriji, zatvaraju li vodu prilikom pranja posuđa, koriste li perilicu posuđa, gase li velike potrošače tako da ne rade istodobno i kupuju li organske proizvode. Rezultati pokazuju kako N=441 ili 49% ispitanika štedi energiju na 2-3 navedena načina, njih N=285 ili 32% štedi samo na 1 od navedenih načina, a najmanje njih, N=173 ili 19%, štedi na 4 do 5 navedenih načina. Dakle, većina ispitanika, ukoliko štedi energiju, onda najčešće štedi na 2-3 navedna načina štednje. Na kraju, rezultati pokazuju kako su žene u većem broju sklone štediti na više mogućih načina, u odnosu na muškarce.

brend kultura

Sufinancirano iz programa Europske Unije Inteligentna energija u Europi

PRO-E-BIKE projekt promovira korištenje električnih bicikala i skutera kao za okoliš prihvatljivu alternativu motornim vozilima, u svrhu dostave robe i tereta te za prijevoz putnika u europskim gradovima. Konzorcij projekta sastoji se od 10 partnera iz 7 europskih zemalja, a vodeći partner je Energetski institut Hrvoje Požar. Uz partnere koji provode projekt, u svakoj zemlji dodatno sudjeluju pilot gradovi i pilot tvrtke. Projekt je usmjeren prema zamjeni postojećih motornih vozila, posebice skutera, koji su u funkciji dostave robe i tereta u urbanim sredinama. Uvođenjem električnih bicikala u službe za dostavu želi se povećati brzina dostave u gradskim jezgrama, smanjiti troškovi dostave, doprinijeti smanjenju gužve u prometu, uštedjeti energija, smanjiti buka i onečišćenje ispušnim plinovima te stvoriti niša za nove tržišne prilike. Više informacija pronađite na Internet stranici www.pro-e-bike.org.

VAŽNIJE AKTIVNOSTI U SKLOPU PROJEKTA Tijekom tri godine provedbe projekta odvijale su se mnoge aktivnosti u svim zemljama partnera, no ove četiri su najznačajnije: Testiranje i analiza isplativosti električnih bicikala u službama za dostavu – ukupno 40 tvrtki u 7 europskih zemalja testiralo je razne tipove e-bicikla i skutera tijekom 6 do 12 mjeseci, te bilježilo tehničke podatke koji su poslužili za detaljnu analizu učinkovitosti i isplativosti ovakve zamjene postojećih vozila. Odličan rezultat projekta je taj da je oko 85% pilot tvrtki nastavilo u svojem budućem poslovanju sa korištenjem testiranih e-bicikala i skutera. Razvoj politika u obliku akcijskog plana i strategije za pilot gradove – osim dostavnih tvrtki u projekt je bilo uključeno i 8 europskih gradova koji su također postali primjer svojim građanima u korištenju e-bicikala i skutera. U hrvatskoj je grad Zadar bio vrlo uspješan primjer kako gradske tvrtke (komunalni redari, čistoća te dom za starije i nemoćne) mogu u svom svakodnevnom poslovanju zamijeniti jedan dio motornih vozila. Razvoj poslovnih modela koji će povećati konkurentnost ciljanih grupa koje koriste električne bicikle – prikupljeni podaci tijekom testiranja e-bicikala, zajedno sa postojećim slučajevima u ostalim zemljama van projekta, razvijeni su poslovni modeli koji pokazuju koje su prednosti primjene ovih vozila prilikom zamjene sa postojećim motornim vozilima. Višerazinski alat za simulaciju učinaka korištenja električnih bicikala među ciljanim skupinama (za proračun isplativosti uvođenja električnog bicikla u posao) – mnoge zainteresirane tvrtke nisu uspjele sudjelovati u projektu zbog ograničenih resursa, no razvijen je alat pomoću kojeg se lako može izračunati i predvidjeti isplativost za tvrtke koje također razmišljaju o zamijeni svojih motornih vozila sa e-biciklima i skuterima.

STRATEŠKO PLANIRANJE U ENERGETICI ZA DRŽAVE, REGIJE I GRADOVE RAZVOJ ELEKTROENERGETSKOG, PLINSKOG, NAFTNOG I TOPLINSKOG SUSTAVA TRŽIŠTE, ZAKONODAVNI OKVIR I RESTRUKTURIRANJE ENERGETSKOG SEKTORA ENERGETSKA UCINKOVITOST I E-MOBILNOST OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE, ZAŠTITA KLIME I OKOLIŠA ENERGETSKI PREGLEDI GRADEVINA I CERTIFIKACIJA ZGRADA ENERGETSKA BILANCA I STATISTIKA EDUKACIJA I PROMOTIVNE AKTIVNOSTI

www.eihp.hr A: Savska cesta 163, Zagreb, Hrvatska

T: 01 6326 100

E: eihp@eihp.hr

Pripremila Nina Božičević Fotografije Bonus Rei

ISO 14001 SUSTAV UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ISO 14001 jedna od normi iz serije ISO 14000 - međunarodnih standarda za upravljanje okolišem. Ona je temelj sustava za upravljanje okolišem i daje okvire za razvoj i unapređivanje sustava u organizaciji i poslovanju. ISO 14001 proizašla je kao rezultat međunarodnog okruglog stola u Urugvaju u sklopu GATT pregovora i ekološkog Summita u Rio de Janeiru održanog 1992. godine na kojima se razgovaralo o problemu smanjivanja emisije štetnih tvari, ali i uspostavljanju sustava mehanizama kontrole nad učinkom koje čovjek i industrija imaju na okoliš. Kako je početkom 90-ih ISO (International 32

brend kultura

NORME SERIJE 14000 OBUHVAĆAJU 1. 2. 3. 4. 5. 6.

Sustav upravljanja okolišem Auditiranje sustava upravljanja ekologijom Evaluacija ekološke izvedbe - utjecaja Ekološko označavanje Life-cycle procjena Aspekti okoliša u standardima proizvodnje

Standard Organisation) doživjela veliki uspjeh s prihvaćanjem normi za kvalitetu iz serije ISO 9000, došlo se na ideju kako bi bilo dobro, prema sličnom modelu, uspostaviti i seriju normi koje će se baviti problematikom zaštite i upravljanja okoliša. Norma ISO 14001 objavljena je 1996. godine i po prvi puta dani su jasni zahtjevi za implementaciju sustava upravljanja okolišem u organizacije, a fokus se stavlja na definiranje onih aspekata okoliša koje organizacija može kontrolirati i na koje može imati utjecaja. Također, ISO 14001 jedina je norma iz serije po kojoj je moguće certificirati organizaciju. Od tada norma je doživjela dvije revizije, 2004. i 2015. godine. Zadnjom revizijom veliki dio zahtjeva usklađen je s normom za kvalitetu ISO 9001 čime se krenulo u smjeru daljnjeg „spajanja“ najpopularnijih normi i na taj način olakšalo organizacijama usklađivanje sa zahtjevima i pripremu za certifikaciju.

Standard ISO 14001 primjenjiv je za organizacije koje žele: 1. Uspostaviti, održavati i poboljšavati sustav upravljanja okolišem radi uređivanja svojeg poslovanja i učinka koji ima na okoliš 2. Osigurati svoju usklađenost s postavljenim pravilima i načelima zaštite okoliša, kao i zakonskom regulativom svoje države 3. Dokazati široj zajednici, partnerima i klijentima svoju usklađenost i opredijeljenost za sigurnost i upravljanje okolišem i to javno objavljivati 4. Dobiti međunarodno priznat certifikat ISO 14001 koji dodjeljuju ovlaštena certifikacijska tijela kao krajnji dokaz svoje brige za okoliš ali i nadzora i stalnog unapređivanja učinka koji ima na okoliš

brend kultura

Dakle, ne postoji ograničenje koje se tvrtke i organizacije mogu certificirati za sustav upravljanja okolišem - mogu svi, no u praksi na to se odlučuju oni koji u svom poslovanju imaju direktan utjecaj na okoliš (sve vrste proizvodnje, tiskare, uzgajivači i sl.) i oni koji žele dodatno dokazati svoje opredjeljenje za brigu za okoliš a možda nemaju direktan utjecaj (facility management, trgovci, špedicije i sl.). Važno je napomenuti kako se sam proces dobivanja certifikata odvija u dva stupnja. Organizacija prvo mora u svoje poslovanje

implementirati zahtjeve norme ISO 14001, pri čemu se najčešće koriste usluge savjetničkih kuća specijaliziranih za sustave upravljanja, a nakon završetka uvođenja sustava prijavljuje se za dobivanje certifikata kod jedne od certifikacijskih kuća koja radi provjeru (audit) usklađenosti s normom ISO 14001. Nakon uspješno provedenog certifikacijskog audita organizaciji se dodjeljuje certifikat koji vrijedi tri godine. Certifikat se svake tri godine produžava, no sam sustav upravljanja okolišem provjerava se na godišnjoj razini od strane

ISO 14001

Trend rasta broja izdanih certifikata nastavlja se iz godine u godinu, u Hrvatskoj se broj organizacija koje se odlučuju na certifikaciju sustava upravljanja okolišem povećava i s porastom izvoza na strana tržišta, ali i zbog sve veće marketinške uloge posjedovanja certifikata kojima se u samom startu na tržište šalje jasna poruka o opredijeljenosti tvrtke za kvalitetu i okoliš. 34

brend kultura

odabrane certifikacijske kuće. U Hrvatskoj ne postoji jedinstven i točan registar dodijeljenih certifikata, no pojedine agencije i portali koji se bave kvalitetom i standardima prikupljaju podatke koji se objavljuju na njihovim stranicama. ISO Survey (istraživanje radi ISO, http://www. iso.org/iso/iso-survey) daje podatke o izdanim certifikatima za prethodni period na temelju podataka dobivenih od certifikacijskih kuća diljem svijeta, a posljednja objavljena je za 2014. godinu iz koje su izvučeni sljedeći podaci:

EUROPA

USA

SVIJET

123 849

10 139

324 148

HRVATSKA

BiH

SLOVENIJA

951

150

425

Lidija Prskalo INTERVJU

Sustav upravljanja POSLOVANJEM brend kultura

R Razgovarala Lea Brezar Fotografija Zlatko Pavelić

azgovarali smo s Lidijom Prskalo, voditeljicom projekta ISO Business Media Group-a iz Zagreba o certifikatima koje imaju te koliko su tvrtke ‘sklone’ uvođenju standarda u svoje poslovanje. S obzirom na veliko iskustvo u poslovnom izdavaštvu, saznali smo iz prve ruke koliko tvrtke koriste mogućnosti iz EU i gdje se Hrvatska nalazi u odnosu na globalno stanje očuvanja prirode i okoliša. Od kada vaša tvrtka ima ISO 14001:2009 i zašto ste ga uvodili? 2008. godine odlučili smo uvesti ISO sustav upravljanja poslovanjem prije svega jer smo vidjeli da naša tvrtka ima savršen alat za promicanje vrijednosti očuvanja okoliša što nas je odmah u početku izdvojilo na ovom vrlo šarolikom tržištu. S ponosom možemo istaknuti da smo među prvim tvrtkama u Hrvatskoj koja je u potpunosti uvela sustav za upravljanje okolišem certifikatom ISO 14001. Putem časopisa Poslovni savjetnik periodički smo objavljivali tekstove o tzv. ‘zelenim temama’ i započeli s ‘izobrazbom’ svojih kupaca o tim temeljnim vrijednostima. Tada je bila vrlo velika stvar pokazati da smo svjesni opasnosti koje donosi neodgovorno ponašanje i pogrešno upravljanje sustavima za zaštitu okoliša i željeli smo vidjeti na koji način možemo pomoći u podizanju svijesti hrvatskih poduzetnika da se počnu ponašati u skladu s njima.

RAZINA OSVIJEŠTENOSTI U OČUVANJU OKOLIŠA

S ponosom možemo istaknuti da smo među prvim tvrtkama u Hrvatskoj koja je u potpunosti uvela sustav za upravljanje okolišem certifikatom ISO 14001 36

brend kultura

Mislite li da je danas osviještenost o važnosti čuvanja okoliša i prirodnih resursa te odnosa prema njima na razini na kojoj bi trebala biti u Hrvatskoj? Možete li je usporediti s onom u svijetu... Vrlo je velika razlika između praktičnog i teoretskog djelovanja tvrtki i kod nas, a i u svijetu. Naime, svi smo svjesni vrijednosti očuvanja okoliša u kojemu obitavamo, ali malo je tvrtki koje i konceptualno i praktično tako i egzistiraju. Ključ svega leži u troškovima koje takvi procesi zahtijevaju. Ako ste poslovanje uskladili s normom za upravljanje okolišem to onda podrazumijeva da se morate, u našem slučaju, tiskati na ekološki prihvatljivom papiru; tiskara s kojom radite mora koristiti boje koje nisu štetne

Vrlo je velika razlika između praktičnog i teoretskog djelovanja tvrtki i kod nas, a i u svijetu.

za okoliš, morate zbrinuti otpad koji nastane prilikom tiskanja samo jednog časopisa, zbrinuti remitendu, popuniti veći snop obrazaca da biste jedan taj proces mogli kompletirati. Nadalje, tvrtka i njezini zaposlenici moraju također voditi računa o uštedama i prihvatljivim metodama u svakodnevnom poslovanju – što manje ispisivati dokumenata i obavljati sve dostupnijim alatima (što današnja tehnologija uvelike olakšava!), zatim sve svoje dobavljače obavijestiti o vašim pravilima poslovanja koja propisuje norma i pokušati nagnati i njih da se isto ponašaju u svom poslovanju. Kada bi jedan takav krug u cijelosti bio zatvoren, mogli bismo reći da ljudi postaju svjesni fraze očuvanje okoliša i prirodnih resursa. Imamo neopisivu sreću što nam država ima iznimno bogatstvo prirodnih resursa koje, istina, nedovoljno i koristimo, ali je još gore što ga slabašno štitimo. Ista situacija vlada i na globalnoj razini i pravi je paradoks održavanje silnih konferencija znakovitih naziva 5 do 12 i 3 do 12 a koje govore o zaštiti okoliša, smanjenju emisija štetnih plinova u atmosferu i dr. Najveći zagađivači uvijek

su najglasniji zagovornici očuvanja prirode tako da dok zagađivanje bude bio nus-produkt profitabilnih industrija uz podršku jakih bankarskih lobija, svijet neće postati svjestan zaokreta kojega mora JUČER napraviti u pristupu toj problematici. S obzirom na ulazak Hrvatske u EU i mogućnosti financiranja iz EU fondova za ekološke projekte, da li tvrtke danas koriste sve uvjete koje EU omogućava? Javna je tajna da svi poslovni subjekti, krenuvši od državnih institucija, vrlo skromno iskorištavaju potencijale sredstava europskih fondova, premda se ipak veći iskorak vidi u privatnom sektoru. Od ulaska Hrvatske u EU značajan broj kompanija koji je i inače svoje poslovanje usmjeravao prema zemljama EU-a bilježi pozitivne pomake u svom poslovanju i to iz razloga jer im je dio birokratske procedure značajno smanjen. Veliku ulogu u tom procesu iskorištavanja sredstava EU-a također bi trebale imati državne institucije koje bi na vrijeme trebale skretati pozornost subjektima na mogućnosti

otvorenih natječaja. U svakodnevnoj ‘borbi’ za opstanak na tržištu, tvrtke se ne mogu dovoljno posvetiti sadržajima koje institucije EU svakodnevno serviraju svojim članicama. Prema našim saznanjima značajnija sredstva iz EU fondova za svoje ekološke projekte uspješno ‘povlači’ naš vrlo aktivni nevladin sektor. Za svaku je pohvalu što svijest o potrebi djelovanja u zajednici i usklađenom životu s prirodom i zaštitom okoliša dolazi od grupa pojedinaca okupljenih u nevladinim organizacijama koje svojim projektima kreiraju pozitivne tokove i pomake u društvu.

KOLIZIJA FINANCIJA I ZAŠTITE OKOLIŠA

Vaše iskustvo u biznisu i financijama je veliko; zanima nas kako vidite ideju da se Hrvatska razvije u eko/zelenu destinaciju? I da li Hrvatska dovoljno brzo napreduje u tom smjeru? U poslovnom svijetu često su pojmovi financija i zaštita okoliša u stalnoj koliziji – ako se pokreću neki globalni projekti koji bi mogli oporaviti realni sektor ili pokrenuti privredu, vrlo loše i nepredvidivo utječe na okoliš što na kraju rezultira samo vrlo skupim studijama i

brend kultura

Za svaku je pohvalu što svijest o potrebi djelovanja u zajednici i usklađenom životu s prirodom i zaštitom okoliša dolazi od grupa pojedinaca okupljenih u nevladinim organizacijama koje svojim projektima kreiraju pozitivne tokove i pomake u društvu. odustajanjem od projekata. Čini mi se da bismo u državi trebali na temelju javne rasprave donijeti konsenzus o temeljnim nacionalnim pitanjima kojima bismo definirali što i koji dio prirodnih resursa trebamo početi efikasnije/ racionalnije eksploatirati. Svakako je tu naglasak na proizvodnji struje putem obnovljivih izvora energije kojima obilujemo - projekata ima nekoliko, ali nikako da se usklade ‘interesi’; korištenje prirodnih riječnih kanala i prokopa (kojim bi se onda regulirale i poplavne situacije) za spajanje na glavne plovne putove i izlazak na more (jeftiniji transporti) 38

brend kultura

i navodnjavanje sušnih dijelova zemlje (za višerodne poljoprivredne kulture), ciljana proizvodnja ljekovitog bilja, upregnuti sve smještajne kapacitete za potrebe zdravstvenog i gerijatrijskog turizma… Ideja kod nas u realnom sektoru ima, ali procedure i naravno, sredstva su uvijek prepreka ostvarenju tih ciljeva. Ovo nije jedini certifikat koji posjedujete, poslujete i prema ISO 9001, što su vam norme donijele u poslovanje? S obzirom da se u našoj branši, izdavaštvu i

poslovnom savjetovanju, u to vrijeme pojavio velik broj tvrtki koje svojim klijentima nisu nudili kvalitetu za uloženo, mi smo odlučili svojim klijentima opet dati vrijednost više. Svoje poslovanje prezentirali smo javnosti i naravno, kupcima na sasvim transparentan način. Uveli smo ISO 9001 sustav upravljanja kvalitetom usluga i proizvoda. Svoje smo kupce uvijek stavljali ispred svog interesa i trudimo se davati im konstantno dodatne vrijednosti što se naposljetku jedino isplati – zadržali smo svoju poziciju i već četrnaest godina lideri smo u sektoru poslovnog izdavaštva.

Nextbike Pripremile Sara Slamić, Lana Milčec Fotografije Nextbike

Još jedan zeleni projekt koji je postao pravi brend. Nextbike sustav javnih bicikala ne samo da je kvalitetan, nego je i uspješan. Ovaj svjetski poznat brend u Hrvatsku je ušao na velika vrata i otada daje svoje usluge u svim velikim gradovima. Pročitajte njihovu priču... brend kultura

Nextbike sustav javnih bicikala predstavlja ekološki najčišći, najpovoljniji, najzdraviji i najzabavniji javni prijevoz.

deja za razvoj sustava javnih bicikala započela je kao studentski projekt Ante Gustina, jednog od osnivača tvrtke. Današnji vlasnici tvrtke, Ante Gustin i Krešimir Dvorski, upoznali su se na zagrebačkom startup weekendu i tamo odlučili da projekt s takvim potencijalom ne smije ostati nerealiziran. Tvrtka je licencirani partner njemačkog brenda nextbike koji uspješno djeluje u više od 100 gradova u svijetu. Odabirom brenda koji je poznat u svijetu korisnicima je omogućeno korištenje sustava u svim nextbike destinacijama s jednom registracijom, a osigurana je prepoznatljiva kvaliteta usluge.

Princip rada usluge

Nextbike sustav u Hrvatskoj trenutno postoji u 6 gradova: Zagrebu, Šibeniku, Gospiću, Makarskoj, Karlovcu i Slavonskom Brodu. 40

brend kultura

Nextbike sustav javnih bicikala predstavlja ekološki najčišći, najpovoljniji, najzdraviji i najzabavniji javni prijevoz. Bicikli se nalaze na stanicama raspoređenim po gradu. Korisnici putem svojeg nextbike korisničkog računa bicikle mogu preuzeti na jednoj stanici te ih vratiti na bilo koju drugu stanicu u gradu. Kako bi se aktivirao korisnički račun potrebno je uplatiti 79 kuna godišnje članarine koju je kasnije moguće iskoristiti kao kredit za najmove bicikala. Korisnici svaki dan na raspolaganju imaju 30 minuta besplatne vožnje nakon kojih se svaki sljedeći sat naplaćuje 8 kuna. Jedna registracija omogućuje korištenje bicikala u svim nextbike gradovima u Hrvatskoj i svijetu. Trenutno je

registrirano 8.500 korisnika, ali s otvaranjem novih gradova taj će se broj sigurno povećavati. Nextbike sustav u Hrvatskoj trenutno postoji u 6 gradova: Zagrebu, Šibeniku, Gospiću, Makarskoj, Karlovcu i Slavonskom Brodu. Do kraja lipnja 2016. godine planira se otvoriti sustav u Zadru, Vukovaru, Ivanić Gradu, na otoku Lastovo i općini Brinje. Također, uspješno se šire i na regiju pa će se u istom razdoblju otvoriti sustav javnih bicikala u Sarajevu. Potencijal za razvoj je velik i sve veći broj gradova odlučio se na otvaranje sustava javnih bicikala jer na taj način potiču održivi razvoj i održivu mobilnost svojih sredina. Trenutno je u svijetu više od 100 gradova u 18 zemalja na 4 kontinenta implementiralo nextbike sustav javnih bicikala.

Cilj i misija

Misija Nextbikea je osigurati svakom korisniku brz, praktičan, zdrav, siguran i cjenovno povoljan način prijevoza. Razvojem integriranog sustava javnog prijevoza u kojem će javni bicikli biti njegov ravnopravan sudionik omogućit će svim građanima da štede svoje vrijeme i novac. Također, želi se aktivno sudjelovati u razvitku biciklističke kulture u Hrvatskoj i poticati ljude da koriste bicikl u svakodnevne svrhe. Na taj način doprinose vlastitom zdravlju i dobrobiti svih građana i gostiju njihovih gradova. Korištenje javnih bicikala i javnog prometa općenito smanjuje prometne gužve, onečišćenje

Planovi i ciljevi su širenje mreže gradova u Hrvatskoj i regiji te razvoj organizirane mreže stanica koje će maksimalno biti dostupne korisnicima

zraka i poboljšava zdravstvenu sliku građana. Da Nextbike ostvaruje mjerljive rezultate vidi se u činjenici prema kojoj su korisnici u 130.000 najmova smanjili emisiju CO2 za čak 80 tona!

Muke po poduzetništvu

Stvaranje povjerenja kod investitora kod novih poduzetničkih ideja dugotrajan je i zahtjevan put, ali ukoliko se napravi kvalitetno, predstavlja početak dugoročne zajedničke suradnje. Zahvaljujući kreditu HBOR-a i financijskoj potpori HAMAG BICRO-a uspjeli su zatvoriti financijsku konstrukciju za početak rada su-

stava. Ubrzo nakon toga, pridružili su se i prvi sponzori i partneri, poput Vipneta. Do 2013. godine pojam javnih bicikala u Hrvatskoj bio je relativno nepoznat. Budući da je ovo prvi i najveći sustav javnih bicikala u Hrvatskoj, zadatak je bio prenijeti sve prednosti i mogućnosti korištenja građanima, ali i javnim upravama. Danas je pojam javnih bicikala uvršten u pravilnik o biciklističkoj infrastrukturi, a informiranost građana o sustavu je na izrazito visokoj razini.

Planovi za budućnost

Hrvatskoj i regiji te razvoj organizirane mreže stanica koje će maksimalno biti dostupne korisnicima. Osim toga, cilj je da što veći broj gradova dobije mogućnost korištenja najzabavnijeg, najzdravijeg, najpovoljnijeg i najčišćeg oblika javnog prijevoza. Upravo će integrirani javni gradski prijevoz kojem se teži, osigurati da se veći broj građana odluči na svakodnevno korištenje bicikala. Na taj način izravno se utječe na smanjenje broja automobila na cestama, smanjenje emisije štetnih plinova, rješava se problem parkirnih površina i prometnih gužvi.

Planovi i ciljevi su širenje mreže gradova u

brend kultura

Zelena energija energija budućnosti

Zelena energija ono je o čemu se priča, na kojoj se neumorno radi, koja predstavlja našu sadašnjost i koja se sve više brendira. Jedna takva priča sadašnjosti koja radi za našu budućnost priča je dobro poznatog brenda - Ducati. Sjedište im je u Bologni, no već više od 10 godina posluju u Ludbregu kao dio grupacije Ducati Energia. Što sve nude za naše bolje sutra, pročitajte u nastavku… Pripremila Lana Milčec

Fotografije Ducati komponenti

U zadnjih nekoliko godina izrađuju proizvode iz asortimana zelene energije koji je najčistiji i najprirodniji mogući način dobivanja energije bez štetnih posljedica po okoliš i naše zdravlje. Paleta proizvoda koje nude zaista je impresivna – električni, lagani četverocikl nazvan FreeDuck koji je namijenjen gradskoj vožnji, a najviše se koristi kao dostavno i komunalno vozilo; električni kotač koji svaki običan bicikl pretvara u električni; razni modeli električnih bicikala te punionice za električna vozila. Ducati komponenti su član Saveza za energetiku Hrvatske, nositelji Green Marka i dobitnici nagrade „Stvaratelji za stoljeća za razvoj ideja, inovacije i investicije u poduzetništvu u jugoistočnoj Europi“. U sklopu Erasmus programa rade na Lemo projektu gdje uče mlade o e-mobilnosti. Novi proizvod iz domene „e-mobilnosti“ je solarna punionica – solarno drvo za električne bicikle koja raspolaže utičnicama za punjenje bicikala i USB utičnicama za punjenje mobitela, tableta i drugih gadgeta - sadrži 6 utičnica od 220V i 6 USB utičnica. Solarno drvo doista tako i izgleda. Sastavljeno je od metalne konstrukcije s 18 listova u koje su integrirane solarne ćelije za prikupljanje energije. Također, solarna punionica ima i noćno LED osvjetljenje gdje LED žaruljice obasjavaju kompletnu krošnju. Od tehničke opreme, u solarnom drvu nalaze se 2 baterije za pohranu energije (od 150Ah svaka), hibridni inverter i 18 fotonaponskih modula u obliku 42

brend kultura

listova. Oko same solarne punionice je metalna klupa za 12 osoba. Sa spomenutim proizvodima sudjeluju na brojnim projektima u Hrvatskoj, ali i izvan nje. Najviše surađuju s turističkim zajednicama gdje promoviraju alternativni način prijevoza kao i zdrav život. Turističke zajednice gradova Vodica i Šibenika trenutno promoviraju takav način prijevoza preko proizvoda Ducati komponenti. Osim toga, s gradovima rade na pilot-projektu sustava za iznajmljivanje bicikala „bike sharing“ tako da njihove električne bicikle možete vidjeti u gradovima kao što su Umag, Rijeka, Pula, Koprivnica, Čakovec, Lepoglava. Partner projekta postavljanja punionica za električna vozila je HEP i to na području čitave Hrvatske. Riječ je o stotinjak punionica, a neki ih gradovi već i imaju - Dubrovnik, Zagreb, Vukovar, Osijek, Novi Marof, Opatija, Krapina i Labin. Rade i na projektu električnih bicikala koje su prilagodili potrebama Hrvatske pošte pa je tako HP već dobio 180 električnih bicikala.

Priča sadašnjosti koja radi za našu budućnost priča je dobro poznatog brenda Ducati.

PRAVO

OTPAD

zločin i kazna Pravni aspekt

Piše Matija Milčec Fotografije Shutterstock

Razvoj industrije, praćen porastom stanovništva i životnog standarda, posebno u onim razvijenijim, potrošački orijentiranim društvima, slijedio je i sve intenzivniji porast u generiranju i nagomilavanju najrazličitijih vrsta otpada. Ove tendencije, nažalost, povijesno gledano, nisu bile praćene i sustavnijim promišljanjem o adekvatnom zbrinjavanju otpada, uslijed čega je problem održivog gospodarenja njime postao značajan dio globalne ekološke krize s kojom smo danas suočeni. Pravni akti Europske unije već nekoliko desetljeća prate razvoj koncepcija integralnog gospodarenja otpadom, s težištem na reduciranju njegovih količina, te ove koncepcije danas zauzimaju sve važnije mjesto ne samo u ekološkim, već i u gospodarskim strategijama zemalja EU. Ova normativna aktivnost doprinijela je da se standardi zaštite okoliša EU svrstavaju među najviše u svijetu. 44

brend kultura

Iako se po količini otpada generiranog po stanovniku na godišnjoj razini nalazi relativno ispod europskog prosjeka, Hrvatska danas reciklira tek 16-ak % svog otpada, dok ga razvijene europske zemlje recikliraju između 40 i 50 %. Čini se kako novi zakonski okvir koji je uspostavljen donošenjem Zakona o održivom gospodarenju otpadom i pratećih podzakonskih propisa, nije ispunio intencije koje je Zakonodavac, barem na deklaratornoj razini, imao želju ugraditi u spomenuto zakonsko rješenje - kroz implementaciju relevantnih pravnih akata EU (prvenstveno Okvirne direktive EU 2008/98/EU) podići organizacijsku razinu gospodarenja otpadom i doprinijeti razvoju građanske, odnosno

poduzetničke svijesti o štetnosti njegovim neodgovornim gospodarenjem. Odredbe Zakona o održivom gospodarenju otpadom nametnule su tako jedinicama lokalne samouprave, među ostalim, obvezu organiziranja javne usluge selektivnog prikupljanja otpada na svom području i to ponajprije kroz uspostavu reciklažnih dvorišta i osiguravanje odgovarajućeg broja spremnika (kanti) za različite vrste otpada. Neovisno o činjenici da su za neuspostavu odgovarajućeg sustava selektivnog sakupljanja otpada za nedisciplinirane jedinice lokalne samouprave propisane i odgovarajuće novčane kazne, koje se kreću u rasponu od 100.000 do 300.000 kuna, ovo zakonsko rješenje, po svemu sudeći, još

PRAVO

uvijek nije zaživjelo i u praksi. Naime, iako značajan broj jedinica lokalne samouprave nije osigurao zakonom propisane uvjete, njihovo nepostupanje, zasad, nije rezultiralo njihovim novčanim kažnjavanjem. Ima, doduše, i svjetlijih primjera dobre prakse, poput Rovinja, Čakovca ili Medulina (i još nekih drugih), koji su održivo gospodarenje otpadom postavili na nešto više mjesto svojih prioriteta. Zakonodavac je zamislio i sustav discipliniranja prekršitelja fizičkih i pravnih osoba, također putem instrumenta novčanog kažnjavanja (koji, kako se čini, ima sposobnost najbrže pokazati rezultate). Tako bi se, na primjer, novčanom kaznom u iznosu od 300.000 do 700.000 kuna trebala za prekršaj kazniti pravna, odnosno kaznom u iznosu 3.000 do 10.000 kuna fizička osoba, koja odbacuje otpad u okoliš, a da time ne može trajnije ili u znatnoj mjeri ugroziti kakvoću zraka, tla, podzemlja, vode ili mora ili ne može u znatnoj mjeri ili na širem području ugroziti životinjski ili biljni svijet ili život i zdravlje ljudi. Novčanu kaznu u iznosu od 150.000 do 400.000 kuna za pravnu, odnosno 3.000 do 10.000

kuna za fizičku osobu Zakon propisuje za proizvođače i/ili posjednike otpada koji svoj otpad ne predaju osobi koja obavlja djelatnost gospodarenja otpadom ili pak posebne kategorije otpada ne odvajaju na mjestu nastanka, ne sakupljaju ih ili ih ne skladište odvojeno. Zakon ne popisuje novčane kazne samo za izravno ugrožavanje okoliša: novčanom kaznom od 300.000 do 700.000 kuna mogao bi biti kažnjen proizvođač koji ne označava i ne obavještava na odgovarajući način potrošača o bitnim svojstvima proizvoda i ambalaže glede opasnih i onečišćujućih tvari koje oni sadrže, odnosno o načinu njihovim gospodarenjem u trenutku kada postanu otpad.

Hrvatska danas reciklira tek 16-ak % svog otpada, dok ga razvijene europske zemlje recikliraju između 40 i 50%.

Iako je zakonski okvir održivog gospodarenja otpadom više-manje uspostavljen, mada još uvijek postoji određena neusklađenost s pravnim okvirom EU, nadležne institucije, kako na razini centralne države, tako i na razini jedinica lokalne i regionalne samouprave, još uvijek propuštaju poduzeti sve što je u njihovoj moći da bi strategije održivog gospodarenja otpadom zauzele mjesto koje one imaju u politikama EU i njihovih članica. brend kultura

Pripremile Sara Slamić, Lana Milčec Fotografije Zelena akcija

ZELENA

alo tko nije čuo za Zelenu akciju. U 26 godina koliko postoje i djeluju, uzburkali su mnoge vode i protresli mnoga drva (ne doslovno, naravno). I dobro da jesu - jer njihov je cilj zaštita okoliša i prirode te promicanje održivog razvoja na nacionalnom nivou, ali i globalnom. U razgovoru s njihovim predsjednikom – Bernardom Ivčićem, doznali smo iz prve ruke sve o izazovima s kojima se susreću, o tome što za njih znači održivi razvoj te ono najbitnije, o akcijama koje će zasigurno odjeknuti u javnosti.

Izazovi Udruge

Teme koje zagovaramo u interesu građana i okoliša često nisu u interesu vladajućima. Stoga je velik izazov uvjeriti ih da podrže mjere čiji će se pozitivni efekti, npr. pokazati tek nakon isteka njihovog mandata. Također, prisutan je klijentelizam u dodjeli unosnih poslova pa je zahtjevno spriječiti provedbu projekata koji su štetni za okoliš. Osim toga, izmjene različitih zakona i donošenje novih 46

brend kultura

akcija

planova, programa i strategija je često, a uvijek nastojimo sudjelovati u javnim raspravama i detaljno analizirati izmjene te ponuditi komentare. Svakako je velik izazov osigurati financije za funkcioniranje udruge.

Pokrenute akcije

U proteklih 26 godina koliko postoji Zelena akcija, pokrenuli su niz kampanja za zaštitu okoliša i prirode. Jedna od najvećih je kampanja „Ne damo Varšavsku“, koju su vodili zajedno s Pravom na grad te uz podršku brojnih udruga. Još 90-ih godina prošlog stoljeća imali su uspješnu kampanju protiv izgradnje termoelektrane na ugljen u Lukovom Šugarju te se izborili za vrlo restriktivno zakonodavstvo vezano uz genetski modificirane organizme. Kasnije su imali uspješnu kampanju protiv projekta „Družba Adria“, a u posljednjih nekoliko godina vode uspješne kampanje za održivo gospodarenje otpadom te kampanje protiv neodrživih energetskih projekata poput termoelektrane na ugljen Plomin C, bušenja

Jadrana zbog nafte hidroelektrane Ombla. Iznimno korisna je i njihova biciklopopravljaona, gdje svakog četvrtka od 17:00 – 20:00 u njihovom prostoru u Frankopanskoj 1 nekoliko volontera besplatno pomaže građanima popraviti bicikle. Do sada je na ovaj način popravljeno gotovo 5.000 bicikala.

Održivi razvoj

Dobar primjer su energetske zadruge. Primjerice, nekoliko građana se udruži i odluči postaviti solarne kolektore na krovove svojih kuća ili zgrada. Na taj način proizvode električnu energiju za svoje potrebe, a kada je imaju viška, pune elektroenergetsku mrežu i time zarađuju. Na ovaj način zadovoljavaju potrebe za električnom energijom, financijski profitiraju, a ne narušavaju okoliš. U sektoru gospodarenja otpadom također postoji mnogo primjera na kojima se može pojasniti pojam održivog razvoja. Grad Prelog i šest općina Donjeg Međimurja su, slijedeći preporuke Zelene akcije, dosegli cilj od 50%

Njihov je cilj zaštita okoliša i prirode te promicanje održivog razvoja na nacionalnom nivou, ali i globalnom. odvojeno prikupljenog otpada, a postavili su i novi cilj od 70%. Za usporedbu, prosjek Hrvatske je oko 15% - 16%. Na ovaj način znatno su smanjili količine otpada koje odvoze na odlagalište, zarađuju prodajom papira, plastike, stakla i ostalih reciklanata koje prikupe, a biorazgradivi otpad kompostiraju te zatim kompost besplatno daju građanima na korištenje.

Aktualni projekti

Sve skupa postoji oko 60 tema kojima se Udruga bavi različitim intenzitetom. Te teme mogu se grupirati u 8 programa - zaštita prirodnih resursa, održivo gospodarenje otpadom, energetika, transport, klimatske promjene, pravni okvir zaštite okoliša te edukacija građana, udruga, inicijativa te lokalnih i državnih dužnosnika o različitim elementima zaštite okoliša i prirode. Još jedan, ujedno i najstariji program Zelene akcije je tzv. Zeleni telefon na koji se mogu prijaviti različiti slučajevi devastacije okoliša i prirode. Zeleni

telefon je do sada primio i većinom uspješno riješio oko 24.000 prijava građana.

Prijedlozi za poboljšanje gospodarenja otpadom

Potrebno je smanjiti količine otpada koje nastaju, onaj otpad koji nastane potrebno je odvojiti i odvojeni prikupiti te zatim reciklirati. Upravo na tom tragu bili su i prijedlozi u sklopu koalicije „Zero Waste Hrvatska“ upućeni Ministarstvu zaštite okoliša. Naime, tražili su otvaranje centara za ponovnu uporabu, opskrbu građana infrastrukturom za odvajanje otpada na kućnom pragu, uvođenje naplate prema stvarno proizvedenoj količini miješanog otpada te izgradnju sortirnica i kompostana.

Planovi za budućnost

Svakako će se nastaviti s uspješnim projektima poput Zelenog telefona, biciklopopravljaone te edukacije o različitim temama zaštite okoliša. I dalje će se boriti protiv klimatskih promjena, ali i zagovarati prilagođavanje već postojećim posljedicama klimatskih promjena. Zagovarat će se energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije, učinkovit javni prijevoz i kvalitetna biciklistička infrastruktura. Zalagat će se za očuvanje prirodnih i javnih dobara te za kvalitetno gospodarenje otpadom. U isto vrijeme, protivit će se privatizaciji upravljanja javnih dobara i komunalnih usluga te zahtijevati učinkovito, transparentno i participativno javno upravljanje.

brend kultura

Pripremila Lana Milčec Fotografije GM, Shutterstock

GREEN MARK... bilježim se zeleno 48

brend kultura

Brend Green Mark jedan je od uspješnih projekata britanske tvrtke FOSCROT koja u Hrvatskoj djeluje kroz istoimenu podružnicu. Za razvoj i provedbu projekta zaslužni su Tomislav Marjanović i Marin Pasarić, a ovo je njihova priča...

G Green Mark se dodjeljuje za usluge i proizvode s veoma izraženom komponentom održivosti.

reen Mark - Sign Of Excellence, kako nam je g. Marjanović pojasnio, vodeća je hrvatska oznaka za izvrsnost u zelenom gospodarstvu. Dodjeljuje se za usluge i proizvode s veoma izraženom komponentom održivosti. Oznaka se može dodijeliti za cjelokupno poslovanje pravnog subjekta ili za pojedinačne brendove. Oznaku mogu koristiti svi oblici tuzemnih i inozemnih pravnih osoba definirani odredbama nacionalnih propisa te institucije.

PROJEKT GREEN MARK

Riječ je o originalnom proizvodu, naime, dvojac Marjanović-Pasarić u potpunosti je sam osmislio ovaj sustav vrednovanja zelenoga gospodarstva. U tom smislu, započeli su s provedbom projekta i na drugim tržištima Europske unije. Ono što je važno istaknuti jest da su Green Markom nastojali obuhvatiti sve djelatnosti poduzetnika podjednako, no fokus je ipak na 12 strateških područja zelenog gospodarstva kao što su održiva arhitektura, niskougljična gradnja, održivo uređenje i inteligentno upravljanje domom, obnovljivi izvori energije, energetska učinkovitost, napredni prijenos i distribucija, niskougljična i e-mobilnost, održivi niskougljični kućanski i industrijski uređaji i sustavi, ekološka proizvodnja hrane, tehnologije reciklaže i proizvodi od recikli-

ranih materijala, održivi turizam te održivo upravljanje vodnim resursima. Ne postoji limit u broju tvrtki koje mogu postati nositeljem oznake tijekom godine niti vremensko ograničenje za podnošenje zahtjeva za dodjelu oznake. Znači, svaka zainteresirana strana može podnijeti zahtjev za dodjelu oznake u bilo koje doba godine.

PROCEDURA DODJELE GREEN MARK OZNAKE

Zainteresirani kandidati u prvoj fazi dodjele oznake dužni su ispuniti Aplikaciju za dodjelu oznake koja sadrži opće podatke o podnositelju te detaljan izvještaj održivosti usluga i proizvoda. Ukoliko je potrebno, odnosno, kada elementi održivosti nisu u potpunosti jasni i vidljivi ili nisu u skladu s najvišim međunarodnim standardima kojima se Green Mark vodi, kandidatu se dostavlja i Aplikacija ispitnih zahtjeva koja sadrži specifične upite. Jedan od svijetlih primjera opširne analize, prisjeća je Marjanović, bio je i slučaj ARENA CENTRA čija je Aplikacija ispitnih zahtjeva sadržavala specifične upite koji su se odnosili na održivost prostorne pozicije poslovnog prostora, efikasnost vodnog i komunalnog gospodarenja, energetsku potrošnju i atmosferski utjecaj, materijale i resurse, kvalitetu zraka i zdravlja u radnom okruženju i slično. Sama oznaka dodjeljuje se na vremenski rok brend kultura

Green Mark tvrtkama donosi i značajnu prednost u komunikaciji na nacionalnoj i međunarodnoj osnovi

od 5 godina s pravom produživanja, a jednom godišnje provode se i kontrole prvobitno utvrđenog stanja. Nositelji oznake objavljuju se u javnom registru putem portala croenergo.eu s pripadajućim datumom dodjele oznake. Nakon provedenog postupka, odluku o dodjeli Green Marka donosi stručno vijeće iz redova njihovih zaposlenika te vanjskih stručnjaka okupljenih kroz Savez za energetiku Hrvatske, a najčešće predsjednika raznih radnih tijela unutar Saveza koji se specijalizirano bave određenom tematikom iz područja ‘zelenog’ gospodarstva.

WHO IS GREEN IN CROATIA?

Analizirajući subjekte odnosno nositelje oznake prema njihovoj temeljnoj djelatnosti zaključno s 2015. godinom, prvo mjesto zauzima prerađivačka industrija, potom ju slijede stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti te 50

brend kultura

djelatnosti trgovine na veliko i malo. Četvrto mjesto dijele djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, djelatnosti iz područja informacija i komunikacija, javna uprava i obrana te djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija.

POGODNOSTI GREEN MARKA

Kroz oznaku nastoji se u prvom redu diversificirati održive usluge i proizvode te krajnjim kupcima odnosno potrošačima općenito dati jamstvo njihove izvrsnosti u zelenom gospodarstvu. Green Mark tvrtkama donosi i značajnu prednost u komunikaciji na nacionalnoj i međunarodnoj osnovi jer je najzastupljenije obilježje izvrsnosti u zelenom gospodarstvu u Republici Hrvatskoj s izrazitim potencijalom rasta i još značajnijeg utjecaja u ‘očima’ potrošača.

Nositelji oznake ističu kako je Green Mark postao bitan faktor u kreiranju objektivnih mjerila po pitanju održivog razvoja te kako je vrlo vrijedan za imidž i komunikaciju. Dodaju i kako oznaka prati globalnu politiku njihovog poslovanja, odnosno, da potvrđuje kako tehnološka rješenja koja razvijaju imaju i stvarne ekološke učinke.

‘TEŽINA’ ZELENE OZNAKE

‘Konkretno se zalažemo za široku integraciju ‘zelenih’ normi kod industrijskih proizvođača, trgovačkih centara i lanaca, u energetski i građevinski te sektor prijevoza i javne uprave. Isto tako, spomenuli smo 12 strateških područja zelenog gospodarstva i želimo da ono što se unutar toga sektora stavlja na tržište uistinu bude ‘zeleno’, a ne samo kvalitetan i dobro odrađeni PR.’,- zaključuje Marjanović.

Gotovo nula energetski hotel (neZEH) je hotel koji ima vrlo visoku energetsku učinkovitost. Gotovo nula ili vrlo mala količina potrebne energije bi trebala u velikoj mjeri biti pokrivena od obnovljivih izvora, uključujući energiju proizvedenu na lokaciji ili u blizini.

www.nezeh.eu Vrlo visoka razina energetske ucinkovitosti naš je cilj jer, uz vrhunsku ponudu nezaboravnog iskustva Dalmacije, istaknuti dizajn i individualni pristup svakom gostu, Hotel Split veliku pažnju polaže na ekološku odgovornost. Sacuvajmo okoliš i energiju zajedno!

HOTEL SPLIT

Hotel Split - vaša „zelena“ oaza u srcu Dalmacije!

Villa Adriatica je mali boutique obiteljski hotel udaljen svega 100 metara od glavne pješcane i šljuncane plaže. Uživajte u mirnim ljetnim vecerima i mirisnim jutrima pod visokim palmama i starim maslinama. Opustite se u mirnom i relaksirajucem okruženju daleko od gužve i prometne buke, uz ljubazno osoblje koje ce uciniti sve da se osjecate kao u vlastitom domu.

Jedinstveno mjesto u Supetru - u srcu otoka Braca!

Postanite onaj kojeg

slijede,

a ne onaj kojeg se boje.

facebook.com/LeaBrezarAuthor

brend Potra탑ite u knji탑ari Planetopija i Algoritam Profil Mozaik ili na www.dhar-media.hr