Ljetni kamp za djecu i mlade Halo halo Info telefon HSDU-a

01 55 30 503 HALO HALO INFO TELEFON HSDU-a

Svakog utorka i četvrtka pozivom na broj 01 55 30 503 od 17:00 do 19:00 sati možete razgovarati s dežurnim stručnjakom/stručnjakinjom

Raspored i imena gostujućih stručnjaka na HALO HALO INFO TELEFONU objavljivat ćemo na www.dijabetes.hr i na Facebooku, a informaciju možete dobiti i pozivom na broj mobitela 091 31 31 020.

S obzirom na velik interes pozivatelja, nastavljamo i dalje s Info telefonom dva puta tjedno. Time želimo omogućiti osobama sa šećernom bolešću, članovima njihovih obitelji, odnosno svima onima koji brinu o vlastitome zdravlju i prevenciji kroničnih bolesti te onima koji su u povećanom riziku od obolijevanja od šećerne bolesti da na jednom mjestu dobiju potrebnu pouzdanu informaciju, koristan i vrijedan savjet ili točan odgovor od stručnih osoba ne odlazeći u zdravstvenu ustanovu. To je posebice važno u vrijeme epidemije COVID-19. U suradnji sa stručnjacima iz Sveučilišne klinike „Vuk Vrhovac“ KB Merkur, svi zainteresirani koji trebaju savjet vezano za regulaciju šećerne bolesti, prevenciju, metode liječenja, terapiju i komplikacije dijabetesa mogu nazvati na besplatni Info telefon 01 55 30 503 utorkom i četvrtkom od 17:00 do 19:00 sati. Razgovor s liječnicima i medicinskim sestrama u potpunosti je anoniman, možete se predstaviti samo ako želite. Na Info telefonu dežuraju dijabetolozi, neurolog, kardiolog, oftalmolog i diplomirane medicinske sestre. HSDU je ovu posebnu telefonsku liniju uveo kao dodatnu pomoć i savjetovanje za osobe sa šećernom bolešću, članove njihovih obitelji, njihove prijatelje te sve ostale koji se suočavaju sa šećernom bolešću, žive s njom ili se žele informirati. Veselimo se Vašim novim pitanjima! Zahvaljujemo svim stručnjacima koji dežuraju na Info telefonu i pomažu našim korisnicima, također i tvrtkama koje nam omogućavaju provedbu ovog projekta.

04.05.2021.

06.05.2021.

11.05.2021.

13.05.2021.

Raspored za svibanj i lipanj 2021.

KARDIOLOG Želite li savjet o dijabetesu i kardiovaskularnim bolestima, koronarnoj bolesti srca, perifernoj arterijskoj bolesti, prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju, obratite se našoj dežurnoj liječnici.

DIJABETES Želite li savjet vezano uz šećernu bolest i akutne i kronične komplikacije, posebice o dijabetičkom stopalu te prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju, nazovite našega dežurnog liječnika.

PREHRANA Trebate li savjet o dijetoterapiji, tjelesnoj aktivnosti, samozbrinjavanju i samokontroli šećerne bolesti, obratite se našoj diplomiranoj medicinskoj sestri.

DIJABETES

Trebate li savjet vezano uz šećernu bolest tipa 1 ili tipa 2 i akutne i kronične komplikacije, o prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju, tada nazovite našega dežurnog liječnika. Neva Brkljačić, dr. med., spec. internistica i kardiologinja, SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

Krešimir Martinac, dr. med., internist i dijabetolog, SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

Snježana Gaćina, dipl. med. techn., glavna sestra Zavoda za šećernu bolest SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

dr. sc. Tomislav Božek, dr. med., endokrinolog – dijabetolog, SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

20.05.2021.

25.05.2021.

27.05.2021.

01.06.2021.

08.06.2021.

10.06.2021.

15.06.2021.

17.06.2021.

24.06.2021.

29.06.2021.

DIJABETIČKO STOPALO

Imate li problema sa stopalima (poremećaji cirkulacije krvi, oštećenje živaca, sprječavanje ozljeda, kada se obratiti liječniku), savjeti i informacije naše glavne sestre bit će Vam korisni.

DIJABETES OPĆENITO I SUVREMENE TEHNOLOGIJE U LIJEČENJU ŠEĆERNE BOLESTI Želite li razgovarati ili se posavjetovati s našim dežurnim liječnikom, možete mu postaviti različita pitanja vezana za šećernu bolest, liječenje tabletama i/ili inzulinom, suvremenim tehnologijama i slično.

NEUROLOG Želite li se savjetovati o neurološkim komplikacijama šećerne bolesti, oštećenju osjeta i živaca, prevenciji i liječenju dijabetičke polineuropatije, tada nazovite našu dežurnu liječnicu.

OFTALMOLOG Želite li razgovarati o očnim promjenama kao komplikaciji šećerne bolesti te prevenciji, liječenju i terapijskim mogućnostima, tada nazovite našega dežurnog liječnika.

KARDIOLOG Želite li savjet o dijabetesu i kardiovaskularnim bolestima, koronarnoj bolesti srca, perifernoj arterijskoj bolesti, prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju, obratite se našoj dežurnoj liječnici.

PREHRANA Trebate li savjet o dijetoterapiji, tjelesnoj aktivnosti, samozbrinjavanju i samokontroli šećerne bolesti, obratite se našoj diplomiranoj medicinskoj sestri.

DIJABETES Trebate li savjet vezano uz šećernu bolest tipa 1 ili tipa 2 i akutne i kronične komplikacije, o prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju, tada nazovite našega dežurnog liječnika.

DIJABETIČKO STOPALO

Imate li problema sa stopalima (poremećaji cirkulacije krvi, oštećenje živaca, sprječavanje ozljeda, kada se obratiti liječniku), savjeti i informacije naše glavne sestre bit će Vam korisni. prim. dr. sc. Sandra Vučković Rebrina, dr. med., neurologinja, SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

dr. sc. Romano Vrabec, dr. med., oftalmolog, SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

Neva Brkljačić, dr. med., spec. internistica i kardiologinja, SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

Snježana Gaćina, dipl. med. techn., glavna sestra Zavoda za šećernu bolest SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

dr. sc. Tomislav Božek, dr. med., endokrinolog – dijabetolog, SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

Vilma Kolarić, dipl. med. techn., glavna sestra, SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

dr. sc. Mladen Grgurević, dr. med., spec. internist, endokrinolog – dijabetolog, SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

dr. sc. Romano Vrabec, dr. med., oftalmolog, SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

DIJABETES OPĆENITO I SUVREMENE TEHNOLOGIJE U LIJEČENJU ŠEĆERNE BOLESTI Želite li razgovarati ili se posavjetovati s našim dežurnim liječnikom, možete mu postaviti različita pitanja vezana za šećernu bolest, liječenje tabletama i/ili inzulinom, suvremenim tehnologijama i slično.

OFTALMOLOG Želite li razgovarati o očnim promjenama kao komplikaciji šećerne bolesti te prevenciji, liječenju i terapijskim mogućnostima, tada nazovite našega dežurnog liječnika.

DIJABETES

Želite li savjet vezano uz šećernu bolest i akutne i kronične komplikacije, posebice o dijabetičkom stopalu te prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju, nazovite našega dežurnog liječnika. Vilma Kolarić, dipl. med. techn., glavna sestra, SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

dr. sc. Mladen Grgurević, dr. med., spec. internist, endokrinolog – dijabetolog, SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

Krešimir Martinac, dr. med., internist i dijabetolog, SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

Online predavanje HRANA I PREHRANA – VAŽNA ODREDNICA ZDRAVLJA

Zrinka Mach, mag. soc. geront.

Hrvatski savez dijabetičkih udruga u suradnji s Dijabetičkim društvom Trogir i Lions klubom Trogir organizirali su 25. veljače online predavanje Hrana i prehrana – važna odrednica zdravlja za sve naše udruge članice Saveza, ali i za sve one koje zanima pravilna prehrana koja je uz redovitu tjelesnu aktivnost važna u očuvanju zdravlja i prevenciji kroničnih nezaraznih bolesti. Predavanje je održala dr. sc. Eva Pavić rukovoditeljica Službe za prehranu i dijetetiku KBC-a Zagreb. U svom predavanju dr. Pavić je naglasila kako hrana poput voća, povrća, žitarica i mahunarki, sjemenki, kvalitetnog mesa i ribe pomaže očuvanju zdravlja, dok hrana koja ima energijsko bogatstvo, a malu nutritivnu vrijednost, koja ima puno soli i masnoća šteti našem zdravlju. Najčešće takva vrsta prehrane dovodi do metaboličkog sindroma. Dr. Pavić nam je pojasnila kako pretilost nastaje najčešće kao neravnoteža unosa energije i potrošnje energije s druge strane, zbog manjka tjelesne aktivnosti, zbog velike količine sjedenja i velike količine energijski bogate hrane, a sve to dovodi do nakupljanja visceralne masnoće koja je problematična i povezana s kardiometaboličkim rizikom. Određeni gubitak na tjelesnoj masi dovodi do značajnih poboljšanja u različitih dijagnoza i dovodi do puno boljih rezultata koji mogu dovesti do smanjenja simptoma bolesti ili da se oni čak povuku. U svom predavanju dr. Pavić je naglasila kako su tjelesna aktivnost, pozitivno razmišljanje i utjecaj hrane ono čime možemo djelovati na prevenciju šećerne bolesti ili poboljšanje šećerne bolesti, kronične bolesti srca i moždanog udara. Namirnice kojima možemo djelovati na to su cjelovite žitarice, povrće, voće, fermentirani mliječni proizvodi, riba, maslinovo ulje, orašasti plodovi, a pozitivan utjecaj imaju i umjerena količina kave, kakaa i čajeva. Ono što ima negativnu posljedicu i što je direktno povezano s pojavnošću karcinoma jest procesirano meso odnosno suhomesnati proizvodi, crveno meso u velikoj količini, posebice kad se kombinira sa suhomesnatim proizvodima. Kod mlađih osoba koje imaju genetsku predispoziciju za razvoj šećerne bolesti jako je važno da ne pretjeruju s konzumacijom jaja. Do 3, 4 ili 5 jaja tjedno je u redu, ali nikako tu količinu nije dobro konzumirati odjednom. Velik problem predstavljaju zašećereni napitci odnosno gazirana pića, voćni sirupi, voćni sokovi. Zašećereni napitci usko su povezani s inzulinskom rezistencijom, disfunkcijom β stanica gušterače, visceralnim adipozitetom, dislipidemijom i upalom. Konzumacija zašećerenih napitaka dovodi do nastanka metaboličkog sindroma, šećerne bolesti tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti. Prevelika količina fruktoze koja nije zamjenski šećer za saharozu i nije odabir za osobe sa šećernom bolešću te se metabolizira drugačije čini jetru masnom, dovodi do inzulinske rezistencije, dovodi do povećane tjelesne mase, povišenih urata i povišenog krvnog tlaka, što je opet usko povezano s bolestima srca, karcinomima, demencijom i šećernom bolešću. Takvih fruktozno-glukoznih sirupa imamo najviše u zašećerenim napitcima, ali i u keksima. Osim fruktoze velik su problem sol i masnoće, tako da svakodnevno konzumiranje pekarskih proizvoda poput bureka koji sadrže veliku količinu kalorija, ugljikohidrata i masnoća ima negativne posljedice na zdravlje. Upravo nezdravi način prehrane, niska tjelesna aktivnost i puno stresa dovodi do upalnih procesa koji su povezani i s povećanim krvnim tlakom, šećernom bolešću, poremećajem lipida i apnejom, što u konačnici dovodi do srčanih bolesti. Najveći problem i prvi čimbenik rizika za sve ove kronične bolesti jest hipertenzija. Ako nam krvni tlak nije pod kontrolom i ako jedemo previše slano, bubrezi nažalost ne mogu izlučiti preveliku količinu natrija bez porasta arterijskog tlaka jer je to jedan od temeljnih poremećaja u osoba s hipertenzijom. Preporuka za pravilni odabir dijete ili načina prehrane jest mediteranski ili DASH način prehrane, što bi ukratko značilo izbjegavanje rafiniranih namirnica, prevelike količine škrobaste hrane, prevelike količine hrane bogate jednostavnim šećerima, procesirane hrane, odnosno suhomesnatih proizvoda, industrijskih transmasti kroz industrijske šarene konditorske proizvode koji se u sve većoj količini uvoze u RH i hrane s prevelikom količinom soli. Ono što definitivno ima zdravstvenu korist i dobrobit jest unos voća, orašastih plodova, ribe, povrća, fermentiranih mliječnih proizvoda, cjelovitih žitarica, svih mahunarki i slično. Čimbenici koji nam pomažu u kontroli hipertenzije jesu povećani unos voća i povrća, ribe i vlakana te ono što je jako bitno: redovita tjelesna aktivnost. Kod kupovine gotovih proizvoda uvijek je važno pročitati deklaraciju, jer tek nakon čitanja možemo vidjeti što unosimo u svoj organizam. Iako su stalne nedoumice između konzumacije margarina, maslaca i ulja, najbolji odgovor dala je Klinika Mayo: ako imate šećernu bolest, pretili ste ili imate rizik od kardiovaskularnih bolesti ili ste preboljeli infarkt, bolje je da jedete margarin jer on sadrži nezasićene masne kiseline, za razliku od maslaca koji sadrži zasićene masne kiseline. Ako ste dijete, adolescent ili osoba koja nema ranije navedene rizike, jedite maslac jer ćete unijeti veću količinu vitamina topivih u masti, ali i jednog i drugog jedite u količini od 5 grama (jedna čajna žiličica po porciji serviranja). Danas znamo da loši ugljikohidrati ili loše masnoće mogu dovesti do porasta LDL-a, a prevelika količina ugljikohidrata do povećanja triglicerida. Trigliceridi rastu uglavnom od alkohola i loših, odnosno jednostavnih ugljikohidrata, a LDL je često povezan sa stresom, pušenjem, lošim načinom života, ali i s povećanim unosom loših masnoća. Isto tako nas je podsjetila koliko je zdrava i važna mediteranska prehrana, posebice kao sredstvo za borbu protiv upala i kroničnih bolesti. Dr. Pavić nas je upozorila na prirodne kancerogene koji se nalaze u hrani, ali i naglasila kako svakodnevno konzumiranje 50 grama suhomesnatih proizvoda povezana za kancerogenezom. U zaključku je navedeno kako pretile osobe trebaju reducirati svoju težinu, redovito biti tjelesno aktivne, reducirati unos crvenog mesa, apsolutno izbaciti transmasti, voditi računa o vrsti ugljikohidrata, glikemijskom indeksu i unosu vlakana i prebaciti se na mediteransku prehranu. Nakon predavanja dr. Pavić je neumorno odgovarala na velik broj pitanja znatiželjnih gledatelja.

Zrinka Mach, mag. soc. geront.

Zbog velikog interesa za predavanja vezana uz prehranu odlučili smo organizirati novo predavanje za sve naše članove, kao i ostale zainteresirane. Tako smo 8. travnja održali online predavanje Prehrana u službi zdravlja. Predavačica nam je i ovaj put bila dr. Eva Pavić, rukovoditeljica Službe za prehranu i dijetetiku KBC-a Zagreb i voditeljica dijabetičkog savjetovališta. Tako nas je dr. Pavić podsjetila kako hrana koju jedemo može biti najmoćniji oblik medicine, ali i najsporiji oblik otrova. Postoji zlatno pravilo za pravilnu prehranu koja mora biti uravnotežena, umjerena i raznovrsna. Ono s čim se mi danas susrećemo i što nas najviše muči od ranog djetinjstva pa do pozne dobi jest metabolički sindrom koji je usko povezan s problemima današnjice, a to su pretilost koja može dovesti do dijabetesa i inzulinske rezistencije, zatim hipertenzija i hiperlipidemija. Dr. Pavić nam je prezentirala rezultate jednog istraživanja koje se odnosi na masnu jetru, a u kojem se kaže da konzumacija kave smanjuje rizik od fibroze i ciroze jetre (dvije do tri šalice kave dnevno). Čimbenici rizika za razvoj nealkoholne masne bolesti jetre su arterijska hipertenzija, dijabetes, visceralna pretilost, pušenje, pretjerana konzumacija alkohola, opstruktivna apneja u snu i nezdrava prehrana s puno masnoće, crvenog mesa i fruktoze. Namirnice koje doprinose liječenju masne jetre kao i čišćenju organizma su čajevi od maslačka, metvice, matičnjaka i kamilice, sikavice/silimarina, sirutka, zeleno lisnato povrće i sok od cikle, mrkve i jabuke. U današnje vrijeme velik problem predstavlja velika potrošnja gaziranih pića gdje doslovno s pola litre možemo unijeti 50 do 60 grama šećera. Takvi napitci sadrže glukozno-fruktozni sirup koji je povezan s inzulinskom rezistencijom, disfunkcijom β stanica gušterače, visceralnim adipozitetom, dislipidemijom i upalom. Potrošnja zašećerenih napitaka pogoršava rizik za nastanak metaboličkog sindroma, šećerne bolesti tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti. Dr. Pavić nam je citirala i uvaženoga dječjeg endokrinologa Lustiga koji je rekao: „Neuroni vole da ih se golica, a ne da otupe“, što upravo čini hrana bogata fruktozno-glukoznim sirupom koja dovodi do masne jetre, inzulinske rezistencije, povećane tjelesne težine, srčanih bolesti, karcinoma, demencije i dijabetesa. Problem je svih nas da ne registriramo kako i s manjom količinom hrane koja nema neku nutritivnu vrijednost, ali ima veliko energijsko bogatstvo i veliku količinu loših masnoća, u organizam unosimo mnogo ugljikohidrata i mnogo kalorija za koje trebamo puno vremena da se to potroši. DASH dijeta i mediteranski princip prehrane najbolji su načini prehrane za smanjenje krvnog tlaka i bolje opće zdravlje. Takav način prehrane uključuje cjelovite žitarice, mahunarke, povrće, voće, nemasno meso i ribu, mlijeko i mliječne proizvode, orašaste proizvode, sjemenke, začine i biljna ulja, uz neophodnu redukciju soli, šećera, transmasnih kiselina, ali i povećanje tjelesne aktivnosti. Pri konzumaciji alkohola moramo biti umjereni, a to je jedno piće na dan za žene i do dva pića na dan za muškarce. Isto tako moramo znati da ni kalorijska vrijednost alkohola nije zanemariva, jer 1 gram alkohola ima 7 kcal (npr. pivo 0,33 l=142 kcal). Dr. Pavić nas je upoznala kako maslinovo ulje ima zdravstvenu potvrdu Europske agencije za sigurnost hrane. Polifenoli maslinovog ulja sprječavaju oksidacijsko oštećenje lipida. Konzumacija maslinovog ulja može pomoći u smanjenju LDL-a, smanjenju oksidativnog stresa, smanjenju upalnog procesa, smanjuje osjetljivost na inzulin, poboljšava endotelnu funkciju te smanjuje agregaciju i koagulaciju trombocita. Mediteranska prehrana nije sinonim za maslinovo ulje, nego je to bogatstvo prehrambenih vlakana, omega tri masnih kiselina, nitrita koji se nalaze u zelenom lisnatom povrću, polifenola koji se nalaze u voću i povrću, mahunarkama i žitaricama i, u konačnici, bogatstvo vitamina i minerala. Dr. Pavić je navela kako nam je potrebna dnevna količina polifenola u iznosu od 500 mg, a to se može unijeti u organizam s jednom šalicom čaja, jednom jabukom, jednom narančom, 100 g borovnica i 100 g brokule. Ta optimalna dnevna količina može utjecati na kancerogene, metaboličke, upalne i vaskularne negativne učinke pušenja i prekomjerne konzumacije alkohola. Mediteranska prehrana ne podrazumijeva prevelik unos mesa, nego dobru kombinaciju hrane koja nam daje sve bogatstvo esencijalnih aminokiselina, a koje su nam bitne za rast i razvoj, kao i za normalno funkcioniranje organizma. U hrani su nam neobično važna vlakna, posebno u kombinaciji s vitaminima i mineralima. Upravo djeca koja nisu u svojoj adolescenciji jela zeleno lisnato povrće i voće imaju puno veći rizik za razvoj karcinoma dojke. Konzumacija od tri serviranja voća na dan za vrijeme adolescencije smanjuje rizik za razvoj karcinom dojke za 25%. Dr. Pavić je napomenula kako tjelesna aktivnost u odnosu na zdravlje probavnog sustava ne pomaže samo u prevenciji, nego utječe i na našu crijevnu mikrobiotu na takav način da stimulira naš imunološki sustav i stvaranje kratkolančanih masnih kiselina koje su krajnji produkti ugljikohidrata i na taj način se hrane one dobre bakterije u našim crijevima, a i potiče stvaranje serotonina, dobrog neurotransmitera od kojega se osjećamo bolje. Kako bismo sporije starjeli, potrebno je putem hrane unijeti 500 mg polifenola konzumirajući žitarice, bobičasto voće, orašaste plodove, jogurt za doručak, ribu za ručak, brokulu, leću ili neko drugo povrće uz maslinovo ulje, domaće šljive koje su najbogatije antioksidansima iz našeg područja, nar iz mediteranskog podneblja, a za večeru namaz od avokada i čašu dobrog vina. Za sporije starenje potrebno je pojesti i dvije voćke zbog polifenola, popiti šalicu zelenog čaja poslije ručka kako bi nam pomogao u otapanju masnoća te šalicu kave. I nakon ovog predavanja bilo je mnogo pitanja prisutnih slušatelja na koja je dr. Eva Pavić neumorno odgovarala. I za kraj, velika hvala doktorici Pavić za uloženo vrijeme i trud kako bi nam prenijela mali dio svoga znanja i pomogla nam da se naučimo što zdravije hraniti te na taj način preveniramo i odgodimo bolest i što sporije starimo. Zbog velike zainteresiranosti za dosadašnja predavanja, s njima ćemo nastaviti i dalje. Ovo je prilika i da pozovemo sve one koji su zainteresirani za online predavanja da nam se jave i predlože teme koje ih zanimaju, a mi ćemo se potruditi takva predavanja organizirati.