Prilagodba prehrane kod inzulinske terapije

Josipa Matanić, mag. nutricionizma dr. sc. Eva Pavić, univ. spec., dipl. ing. Služba za prehranu i dijetetiku KBC Zagreb

Prehrana kod šećerne bolesti temelji se na uobičajenim principima pravilne prehrane. Mediteranski način prehrane, koji karakterizira visok unos nezasićenih masnih kiselina, može poboljšati metabolizam glukoze i smanjiti rizik za kardiovaskularne bolesti te se oboljelima preporučuje kao jedan od najboljih načina prehrane. Cilj je osigurati odgovarajući energijski unos kako bi se zadovoljile sve metaboličke potrebe i poboljšala kontrola glikemije. Pravilna prehrana zajedno s drugim mjerama liječenja pridonosi pozitivnom utjecaju na zdravlje, postizanju i održavanju ciljane tjelesne mase, odgovarajućih vrijednosti glikemije, krvnog tlaka i lipida te, u konačnici, odgađanju ili sprječavanju razvoja komplikacija. Preporuka je konzumirati raznoliku i nutritivno bogatu hranu u odgovarajućim količinama, a ritam i broj obroka ovisi o vrsti šećerne bolesti (i terapiji koja se primjenjuje). Za bolesnike koji primaju predmiješane inzulinske analoge u dvjema ili trima dozama ili bazal-bolusnu inzulinsku terapiju, preporučuje se konzumaciju hrane rasporediti kroz 3-4 obroka tijekom dana (3 glavna te 1 noćni obrok). Ugljikohidrati predstavljaju glavni izvor energije, izvor su prehrambenih vlakana, daju okus hrani te su glavna odrednica inzulinske doze i postprandijalnog odgovora na glukozu (porast šećera u krvi nakon konzumacije obroka). Kontroliranje unosa ugljikohidrata, bilo brojenjem ugljikohidrata ili procjenom zasnovanom na iskustvu, ostaje ključna strategija u postizanju regulacije glikemije, jer oni su ti koji podižu razinu šećera u krvi nakon obroka.

Nisu svi ugljikohidrati isti:

ŠEĆERI – pojedinačne molekule ili kratki lanci molekule šećera (glukoza, fruktoza, laktoza, saharoza itd.) – dodani šećeri u zaslađenim napitcima i konditorskim proizvodima te prirodno prisutni šećeri u voću ili mlijeku ŠKROB – duži lanci molekula ugljikohidrata – cjelovite žitarice (zob, heljda, ječam, raž i sl.), mahunarke (grah, leća, slanutak i sl.), škrobno povrće (krumpir, batat, grašak, kukuruz i sl.) VLAKNA – neprobavljivi ugljikohidrati – neškrobno povrće Preporučuje se prednost dati kvalitetnim izvorima ugljikohidrata kao što su cjelovite žitarice, mahunarke, voće i povrće te mlijeko i fermentirani mliječni proizvodi. Ugljikohidratna hrana koja u svom sastavu sadrži vlakna dulje se probavlja te doprinosi boljoj regulaciji glikemije (vlakna usporavaju ulazak glukoze u krvotok) → složeni ugljikohidrati. S druge strane, poželjno je izbjegavati unos industrijskih proizvoda koji sadrže veliku količinu dodanog šećera, visokofruktoznog sirupa (zaslađeni napitci, konditorski i pekarski proizvodi) → jednostavni ugljikohidrati. Sadržaj masti i proteina u obroku također mijenja (usporava) brzinu apsorpcije ugljikohidrata. Dnevni plan prehrane temelji se na unosu određenog broja jedinica serviranja iz šest osnovnih skupina hrane, prilagođenih energijskim potrebama bolesnika. Skupine hrane osmišljene su kako bi se izbalansirao svakodnevni unos hrane koja je po sastavu i značaju u prehrani slična. Jedna jedinica serviranja određene količine hrane iz iste skupine sadrži približno jednaku količinu ugljikohidrata, proteina i masti, a time i približno jednaku energetsku vrijednost. Za svaku skupinu postoje preporuke kolika je veličina serviranja koja predstavlja količinu hrane koju je potrebno unijeti kako bi se zadovoljila jedna jedinica serviranja te koja je hrana po svom sastavu odgovarajuća zamjena. Serviranja se razlikuju za svaku skupinu hrane, a ukupan broj serviranja ovisi o preporučenom dnevnom energijskom unosu.

Važno je uskladiti dozu inzulina prije obroka s ukupnim unosom ugljikohidrata. Potrebe svakog pojedinca su individualne, a preporučena količina ugljikohidrata ovisi o dobi, stupnju uhranjenosti, razini tjelesne aktivnosti, trenutnim te ciljanim vrijednostima šećera u krvi. Potrebno je mjeriti vrijednosti šećera prije svakog obroka te obrok konzumirati 10 – 15 minuta nakon davanja inzulina. Jedini izuzetak je ako su vrijednosti šećera prije obroka niske; tada je preporuka najprije jesti pa nakon jela uzeti inzulin.

Kako odrediti dnevni unos ugljikohidrata?

Ne postoji idealna i univerzalna raspodjela kalorijskog unosa iz ugljikohidrata, proteina i masti za sve oboljele od šećerne bolesti. Najčešće ugljikohidrati čine 50–55% ukupnog dnevnog energijskog unosa. Uzmimo kao primjer dnevni energijski unos od oko 1500 kcal gdje ugljikohidrati čine 50% (750 kcal). Znajući da je kalorijska vrijednost 1 g ugljikohidrata 4 kcal/g možemo izračunati ukupnu dnevnu količinu ugljikohidrata 750/4 = 187,5 g; a podijelivši to na 3 obroka dolazimo do konačne brojke od oko 60 g ugljikohidrata po glavnom obroku te dodatnih 10 g ugljikohidrata u noćnom obroku (šalica mlijeka ili fermentiranog mliječnog proizvoda – jogurt s probiotikom, kefir, acidofil).

Kako prilagoditi potrebnu količinu inzulina u obroku?

Iz omjera ugljikohidrata i inzulina koji dobijete od liječnika saznat ćete koju količinu ugljikohidrata pokrivate s 1 jedinicom inzulina (npr. omjer I:UGH = 1:10 znači da 1 jedinica inzulina pokriva 10 g ugljikohidrata → što dalje znači da za obrok koji sadrži 60 g ugljikohidrata trebate 6 jedinica inzulina da biste pokrili toliku količinu ugljikohidrata). Osim toga, potrebno je uzeti u obzir trenutnu i ciljanu vrijednost šećera u krvi te korekcijski faktor (također ga dobijete od svog liječnika) kojim ćete korigirati te doze. Uzmimo npr. da je trenutna vrijednost šećera u krvi prije obroka 15 mmol/L, a ciljana vrijednost je 6 mmol/L te korekcijski faktor 2. Jednostavnim izračunom: trenutna razina šećera – ciljana razina šećera/korekcijski faktor dobijemo (15-6)/2 = 4,5 što znači da su potrebne 4,5 jedinice inzulina kako bi se trenutne vrijednosti šećera spustile do ciljanih vrijednosti. U konačnici se može zaključiti da Vam je u takvoj hipotetskoj situaciji potrebno 6 jedinica inzulina kako biste pokrili količinu ugljikohidrata koju planirate konzumirati u tom obroku te 4,5 jedinica kako biste previsoke vrijednosti šećera spustili do ciljanih → ukupno: 7,5 jedinica inzulina prije obroka.

RECEPTI

KRUMPIR PUNJEN SIROM

(za 2 osobe)

Sastojci:

2 krumpira, 1/4 čaše svježeg sira, sjeckani parmezan, vlasac, bosiljak, 25 g sira Gruyère

Priprema:

Pecite cijeli krumpir u pećnici sat i pol na 180 stupnjeva, kad je pečen, prepolovite ga, izdubite i pomiješajte izvađene komadiće krumpira sa sjeckanim začinskim biljem, svježim sirom i sirom Gruyère. Napunite krumpir smjesom, pospite parmezanom i stavite u pećnicu još 10-15 minuta.

Energetska vrijednost jedne porcije: 105 kcal Ugljikohidrata 14 g Bjelančevina 7,5 g Masti 3 g

JUHA OD KRUMPIRA S JUNETINOM

(za 1 osobu)

Sastojci:

100 g krumpira, 60 g mljevene junetine, 50 g crvenog luka, 50 g mrkve, 30 g kiselog vrhnja (do 12% masnoće) (2 jušne žlice), 20 g brašna, 5 g ulja (1 čajna žlica), 5 dl vode, sjeckani list peršina, crvena paprika, sol i papar po želji.

Priprema:

Na ulju propirjati sitno sjeckani luk, dodati crvenu papriku te krumpir (oguljeni) i mrkvu izrezanu na kockice. Podliti s 5 dl vode i kuhati na laganoj vatri. Kad je krumpir mekan, dodati mljevenu junetinu. U dvije žlice vode razmutiti brašno te dodati u juhu i prokuhati petnaestak minuta. Posoliti i popapriti po želji. Prije posluživanja dodati žlicu sjeckanog lista peršina te dvije žlice kiselog vrhnja.

Energetska vrijednost porcije: 329,1 kcal Kruh i zamjene 2 jedinice Povrće 1 jedinica Meso i i zamjene 2 jedinice Masnoće i zamjene 2 jedinice

Sastojci:

1 jaje, 20 dag svježega kravljeg sira, 16 dag pšenične krupice (griza), 6 dag kiselog vrhnja (12% mliječne masnoće, četiri velike žlice)

Priprema:

Šljive operite pod mlazom mlake vode, ocijedite, Ocijeđeni kravlji sir protisnite kroz cjediljku i umiješajte žutanjak i krupicu. Ostavite stajati 1/2 sata. Tada umiješajte čvrst snijeg od bjelanjka. Rukom oblikujte okruglice i kuhajte ih u ključaloj vodi desetak minuta (dok ne isplivaju na površinu). Kuhane okruglice složite na tanjur i prelijte kiselim vrhnjem. Poslužite sa zelenom salatom.

Energetska vrijednost po osobi: 802 kJ (191 kcal) 2 jedinice iz skupine KRUH I ZAMJENE 1 jedinica iz skupine MESO I ZAMJENE 1/2 jedinice iz skupine MASNOĆE I ZAMJENE

KIFLE S ORASIMA

(za 40 kifli)

Sastojci:

Tijesto: 50 dag brašna, 1 prašak za pecivo, 1 dl vrhnja (do 12% mliječne masnoće), 24 dag margarina, 25 dag sitno naribane mrkve

Nadjev:

20 dag oraha, 2 dl mlijeka (0,9% mliječne masnoće), 10 dag praškastog sladila s energetskom vrijednošću (koje se može kuhati)

Priprema:

Sastojke za tijesto dobro zamijesite i po potrebi dodajte malo vrhnja. Razvaljajte tanko tijesto, izrežite ga na kvadratiće i nadjenite orasima. Savijte kvadratiće u kifle, složite na lim i pecite.

Energetska vrijednost 1 kifle: 588 kJ (140 kcal) 1 jedinica iz skupine KRUH I ZAMJENE 1 1/2 jedinica iz skupine MASNOĆE I ZAMJENE

Zrinka Mach

DIPL. ING. MED. LAB. DIAGN., MAG. SOC. GERONTOLOGIJE

Predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga

Profesionalni put…

Po završetku studija, kao diplomirani inženjer medicinsko-laboratorijske dijagnostike, radila sam u zdravstvu, no oboljela sam od kronične bubrežne bolesti. Uslijedile su dijalize, a zatim, nakon pet godina i transplantacija bubrega. U tom razdoblju sam uvidjela koliko se kroz aktivnosti udruga, odnosno taj dio nevladinog sektora može pridonijeti unaprjeđenju skrbi o oboljelima. Shvatila sam da oboljeli moraju aktivno sudjelovati u tom složenom procesu. Sudjelovala sam u radu brojnih udruga, a od 2017. godine predsjednica sam Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga koji trenutno okuplja 49 udruga osoba sa šećernom bolešću. U međuvremenu sam završila i studij socijalne gerontologije u Sloveniji, a trenutačno sam i doktorand na tom području.

Vode li žene svijet?

S mog gledišta još uvijek živimo u muškom svijetu. Voljela bih da se žene manje doživljavaju kao međusobna konkurencija te da si pružaju međusobnu potporu i podršku. Upravo lojalnost među muškarcima smatram ključnim razlogom njihovog lakšeg uspjeha. U prilog tomu govore i moja iskustva. Motivacija u radu…

Najviše me motivira pružanje pomoći drugima. Kad ostvarimo pomak, napredak u kvaliteti života oboljelih, napredak u dostupnosti terapija, to je najveća nagrada. Cilj nam je da Hrvatski savez dijabetičkih udruga postane reprezentativan, da se što više ljudi želi uključiti u rad Saveza i kroz njega se izboriti za svoja prava.

O sebi u tri riječi...

Uporna, empatična i pravična.

Izazovi na vrhu? Budućnost…

Stalno se morate dokazivati dosad ostvarenim i potvrđivati dosadašnji rad, a istovremeno biti spremni na nove izazove. U Hrvatskoj, po pitanju dostupnosti lijekova i suvremenih pomagala za osobe sa šećernom bolesti trenutačno ne zaostajemo za drugim članicama EU i ostatkom svijeta. Ono što bismo trebali promijeniti jest način razmišljanja oboljelih od kroničnih bolesti. Važno je kod oboljelih osvijestiti potrebu da aktivno sudjeluju u svom liječenju i da su pritom suradljivi. Šećerna bolest je vrlo dobar primjer kako oboljeli svojim angažmanom mogu utjecati na bolju kontrolu bolesti i smanjenje broja komplikacija. Zato smo jesenas pokrenuli i kampa- nju „Pokreni se!“ kroz koju smo željeli ukazati na značaj prevencije, edukacije, ranog otkrivanja bolesti i usvajanja zdravih životnih navika.

Preuzeto iz Women4Life, Pharmabiz, ožujak 2021.

13

Antonija Pleša, Centar Krugovi

Garešnica

Naše aktivnosti

Branko Lulić

Ekipa TV Jadran posjetila je 7. siječnja 2021. godine našu udrugu i uz poduži razgovor o problemima koji muče našu populaciju naglasili smo da je bitno ugrožena preventivna, primarna, sekundarna i tercijarna zdravstvena zaštita uslijed pandemije koronavirusa. Imali smo 9. veljače 2021. godine razgovor s predstavnicom Zavoda za vještačenje koja nas je upoznala s pravima osoba sa šećernom bolešću i invaliditetom. Preminuo je naš simpatizer gospodin Kažimir Škare te je njegova obitelj odlučila donirati našoj udruzi 14.500,00 kn. Velika im hvala na ovoj prekrasnoj gesti. Prijavili smo naš projekt Edukacija i rehabilitacija osoba sa šećernom bolešću na Javni poziv Splitsko-dalmatinske županije te pripremamo naš projekt na Javni poziv Grada Splita. Aktivni smo oko sazivanja Izborne skupštine HSDU-a i pripremamo se i za našu Redovnu godišnju skupštinu SDD-a. Redovito održavamo individualno savjetovalište i pomoć putem telefona i elektroničke pošte. U uredu redovito radimo svakog utorka od 9:30 do 11:30 i srijedom od 17:00 do 19:00 sati. Svoje obveze blagovremeno podmirujemo. S tugom u srcu javljamo da nas je napustio naš neumorni, uzorni i dragi prijatelj i kolega Nikola Šimunović (bivši naš predsjednik i aktivni sudionik u stvaranju i organizaciji HSDU-a). Hvala mu na svemu učinjenom i laka mu zemlja.

Mećavi i niskim temperaturama usprkos, uspjeli smo održati Akciju mjerenja tlaka i šećera u prostoru Gradske tržnice u Garešnici. Ova akcija dio je aktivnosti projekta Otvorimo vrata zdravlja koji je financirala Europska unija iz Europskoga socijalnog fonda. Također, to je i zadnja (treća) akcija koju smo proveli u Garešnici, u suradnji i uz svesrdnu podršku članova Dijabetičke udruge Garešnica i više medicinske sestre u mirovini Marice Muhvić. Članovi Centra za edukaciju, savjetovanje i humanitarno djelovanje Krugovi bez poteškoća su s takvom podrškom odradili mjerenja lijepom broju zainteresiranih građana Garešnice. Na svakoj akciji pojavi se dio korisnika koji su prije mjerenja živjeli u uvjerenju da nemaju zdravstvenih problema, a nakon mjerenja budu usmjereni na kontrolu kod svoga obiteljskog liječnika i na redovitije samokontrole. Za visoki tlak se često kaže da je „tihi ubojica“. Redovite kontrole i samokontrole dio su procesa liječenja ili prevencije bolesti i odraz aktivne brige o zdravlju na koju smo svi pozvani. Građanima koji su se odazvali podijeljene su brošure Zdravi deserti osmišljene i tiskane u sklopu projekta Otvorimo vrata zdravlja, najnoviji primjerci časopisa Dijabetes te Bojanka za rast i razvoj duše, za odrasle, kreirana u Krugovima. Akcija mjerenja tlaka i šećera održana je uz pridržavanje epidemioloških mjera. Zahvaljujemo građanima Garešnice za iskazanom strpljenju i disciplini.

Split

Dječji kutak

Dragi čitatelji, u rubrici Dječji kutak objavljujemo radove vaših mališana. Stoga vas sve i na dalje pozivamo da nam šaljete njihove uratke, bilo da je riječ o tekstovima ili crtežima, a mi ćemo se truditi sve ih objaviti. Očekujemo vaše uključivanje u što većem broju kako bismo i putem našeg časopisa predstavili našu vrijednu i kreativnu djecu.

SPOJI BROJEVE I OBOJI

Otkrivanje šećerne bolesti jednostavno je i brzo. Rana dijagnoza može pridonijeti boljoj regulaciji bolesti i izbjegavanju dugoročnih komplikacija.1

znanje

svijest o riziku

promjena

zdrave životne navike

Osobe s nedijagnosticiranom šećernom bolešću tipa 2 izložene su riziku od razvoja komplikacija poput sljepoće, zatajenja bubrega ili srčanih bolesti.2 Neki nisu svjesni simptoma. Drugi sumnjaju da je šećerna bolest ozbiljna ili se boje da će dijagnoza utjecati na njihov posao ili obitelj. Upoznavanje čimbenika rizika i probir ako ste pretili, živite nezdravo ili imate šećernu bolest u obitelji jednostavni su prvi koraci ka dužem i zdravijem životu.1

dijabetes tip 2

pandemija

193 milijuna ljudi ima neotkrivenu šećernu bolest. 2 Jeste li jedan od njih?

Reference:

1. WHO. Global report on diabetes. World Health Organization. 2016. 2. International Diabetes Federation. IDF Diabetes Atlas. 7th edn. Brussels, Belgium: International Diabetes Federation. 2015.

INZULIN