Intervju s mr. sc. Almom Rožman, dr. med. Zrinka Mach, mag. soc. geront.
Alergijske bolesti predstavljaju globalni javnozdravstveni problem. Učestalost alergijskih bolesti kontinuirano raste, posebice u razvijenim zemljama. Procjenjuje se da gotovo 30 – 40% svjetske populacije pati od nekog oblika alergije, što značajno utječe na kvalitetu života oboljelih. O alergijskim bolestima u ovom broju časopisa, čija je tema šećerna bolest i alergije, razgovaramo s pulmologinjom mr. sc. Almom Rožman, dr. med., ravnateljicom Poliklinike za bolesti dišnog sustava u Zagrebu.
UTJEČU LI NA NASTANAK ALERGIJSKIH BOLESTI GENETSKA PREDISPOZICIJA I OKOLIŠNI ČIMBENICI? Pojava alergija u nekoliko generacija jedne obitelji svakako se može povezati s genetskom predispozicijom ili naslijeđem. Nasljeđuje se sklonost alergiji, odnosno tzv. atopijska konstitucija, što ne znači da će se uvijek neka od alergijskih bolesti i razviti. Znatno je veća mogućnost nastanka neke atopijske bolesti ako su oba roditelja atopičari. Obično je za nastanak bolesti u atopične osobe važan utjecaj okoliša, npr. dugotrajna izloženost nekom alergenu, infekcija i slično. Za peludne alergije je uočeno da su većeg intenziteta u urbanim sredinama, gdje je visoka koncentracija lebdećih čestica u onečišćenom zraku koje vežu na sebe pelud i pojačavaju njegov alergijski učinak. Higijenska hipoteza potkrijepljena je istraživanjima koja pokazuju kako su alergije prava rijetkost u afričkim zemljama, kao i u Indiji, gdje je higijenski standard znatno lošiji. Naime, djeca u razvijenim zemljama, živeći u sterilnim uvjetima, ne dolaze u dodir s dovoljnim brojem patogenih bakterija i virusa pa nemaju razvijen imunološki sustav obrane. Važno je znati da pušenje povećava sklonost alergijama, posebice pušenje majke u trudnoći.
JAVLJA LI SE ČEŠĆE ALERGIJA KOD DJECE ILI ODRASLIH? IMA LI RAZLIKE U VRSTAMA ALERGIJE U ODNOSU NA DOB? Alergije sa javljaju u svim dobnim skupinama. Već u dojenačkoj dobi kod atopičara se može razviti nutritivna alergija, najčešće na mliječne formule, jaja, jagode, i očituje se osipom na koži ili ekcemom na predilekcijskim mjestima (kožni pregibi), poznatim kao alergijski dermatitis koji može nestati do treće godine ili školske dobi. Kod nekih osoba prisutan je cijeli život i kod njih se vrlo rijetko razvije senzibilizacija na inhalacijske alergene. Ova vrsta alergije javlja se u predškolskoj dobi i prisutna je višemanje doživotno, jer alergija za sada nije izlječiva. Alergija se, kao i astma, može javiti i u starijoj životnoj dobi, posebice u žena tijekom menopauze, što se povezuje s hormonalnim dizbalansom.
6
SMANJUJU LI SE ALERGIJSKE REAKCIJE S PORASTOM ŽIVOTNE DOBI? Nema pravila, sve ovisi o vrsti alergena, terapijskim protokolima, suradljivosti pacijenta u prihvaćanju preventivnih mjera i promjene životnih navika. Hiposenzibilizacija ili specifična imunoterapija jest metoda u liječenju kojom se alergijski odgovor može smanjiti i imunološki sustav povesti u pravom smjeru.
KAKO MOŽEMO RAZLIKOVATI VIROZU OD ALERGIJSKE REAKCIJE? Simptomi su slični. Sekrecija iz nosa, kihanje, suhi nadražajni kašalj koji ne traju više od 7 dana uglavnom su simptomi prehlade. Ako su dugotrajniji i javljaju se u sezoni cvatnje treba pomisliti na alergiju.
KOJI SU SAVJETI ZA OSOBE KOJE PATE OD ALERGIJE? Najvažnije je redovito svakodnevno koristiti terapiju preporučenu od liječnika. Osim toga, treba izbjegavati kontakt s alergenom, zaštitnom maskom ili prozirnom tkaninom prekriti nos i usta prilikom izlaska iz kuće u sezoni cvatnje, pratiti peludnu prognozu.
POMAŽU LI DODATCI PREHRANI KOD ALERGIJA? Preporučuju se preparati koji mogu poboljšati imunološki sustav, bilo da se radi o vitaminima ili mineralima koje možemo u organizam unijeti zdravom prehranom ili medicinskim pripravcima.
MOŽE LI ALERGIJA NESTATI SAMA OD SEBE? Alergija za sada nije izlječiva, ali kod nekih osoba simptomi mogu jedno vrijeme potpuno nestati, obično tijekom puberteta. Ne treba zaboraviti da su i tada potrebne redovite liječničke kontrole.
KAKO ALERGIJA UTJEČE NA KRONIČNE NEZARAZNE BOLESTI POPUT DIJABETESA? Valja pretpostaviti da osobe s kroničnim nezaraznim bolestima,