Casopis Dijabetes-Slatki zivot 4-2021

b pr esp im lat jer ni ak

Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga

PREUZMITE ČASOPIS www.dijabetes.hr

Dijabetes slatki život

Časopis za zdrav život

Broj 4 - kolovoz 2021.

Tema broja:

Šećerna bolest i alergije

EKSKLUZIVNO: Intervju s mr. sc. Almom Rožman PREHRANA

iZ UDRUGA

DJEČJI KUTAK

POSTIZANJE TERAPIJSKIH CILJEVA MOŽE BITI SLOŽENO ZA OSOBE S DIJABETESOM...

...MEĐUTIM, ZA BOLJE RAZUMIJEVANJE BOLESTI I USTRAJNOST NA TERAPIJI...

...POSTOJI I NIZ EDUKATIVNIH MATERIJALA KAO POMOĆ TIJEKOM LIJEČENJA.*

PP-LD-HR-0013, 19.3.2019.

*Za više informacija kontaktirajte svog zdravstvenog radnika

SADRŽAJ

HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF) HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF)

Dijabetes/Slatki život Dijabetes/Slatki ISSN 1333-8404 (Tisak) život ISSN 1333-8404 ISSN 2459-7945 (Online) (Tisak) ISSN 2459-7945 (Online) udruga, Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, broj 3/2017., godina izlaženja XXIV. godina Zagreb, broj Ilica 4/2021., 48/II, tel./fax: 01izlaženja 4847 807,XXVII. Zagreb, Ilica 48/II, tel: 01 4847 807, e-mail: casopis@dijabetes.hr e-mail: casopis@dijabetes.hr web: http://www.dijabetes.hr web: http://www.dijabetes.hr Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u udruga u kojem Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih kojem pišemo načinu života, tjelovježbi i pišemoo zdravom o zdravom načinu života, tjelovježbi i pravilnoj pravilnojprehrani, prehrani,a azazaosobe osobesa sašećernom šećernom bolešću, bolešću, one koji o njima one kojibrinu o njima iližive s njima žive donosimo i članke poznatih ili sbrinu njima donosimo i popularne popularne članke poznatih stručnjaka te preporuke stručnjaka te preporuke za dobru regulaciju šećerne bolesti za dobrukako regulaciju šećerne kronične bolesti kako bi se bi se izbjegle komplikacije. izbjegle Časopis kroničneizlazi komplikacije.

6 puta godišnje i besplatan je, a za one koji Časopis žele izlazi dostavu 6 puta godišnje i besplatan je, anaplaćujemo za na kućnu adresu troškove one kojipoštarine žele dostavu na kućnu adresukuna naplaćujemo u iznosu od 30,00 koju treba platiti troškovena poštarine u iznosu od 30 kn koju treba IBAN: HR6223600001101494782. uplatiti na IBAN: HR6223600001101494782 PotvrduPotvrdu o uplati os adresom OBAVEZNO poslatiOBAVEZNO poslati uplati s adresom za dostavu na fax: na našu e-mail adresu: dijabetes@dijabetes.hr.

01 4847 807 ili na dijabetes@dijabetes.hr

Izdavač:Izdavač: HRVATSKI SAVEZ DIJABETIČKIH HRVATSKI SAVEZ DIJABETIČKIH UDRUGA UDRUGA

Glavna urednica: Glavni urednik: Zrinka Mach, mag. soc. geront.

Davor Bučević, prof., mr.oec.

Grafičko oblikovanje i priprema: Grafičko oblikovanje i priprema: Lara Žigić Lucija Kolarić Lektura/Redaktura: Branimir Markač Tisak: Lektorica: prof.

PrinteraSilvija GrupaBrkić d.o.o.,Midžić, Sveta Nedjelja Tiskano: svibanj 2017., u 30 000 primjeraka Tisak: Urednički savjet: d.d.

VJESNIK Prim. Želimir Beer, dr.med. / prof.dr.sc.

Tiskano: kolovoz 2021. u 30 000Irena primjeraka Colić Barić / prof.dr.sc. Tomislav Čabrijan, dr.med. Urednički / Božena Dakić, savjet:dijetetičar / prof.dr.sc.

Miroslavdoc.

Dumić, Branka/Duvnjak, vms dr. med. / dr. sc. dr. sc.dr.med.

Dario /Rahelić Tomas Matić, / prim. Vesna Goldoni, / prof.dr.sc. Željko hrane / Vilma Eva Pavić, mag.dr.med. spec. sigurnosti i kvalitete Metelko,Kolarić, dr.med. dipl. / mr.sc.

Manja Prašek, / La Grasta med. techn. / prim.dr.med.

Lavinia prim. Ana Švast-Singer, dr.med.

Sabolić, dr. med.

Uredništvo zadržava pravo redakture, korekture i kraćenja Uredništvo korekture, lekture i kraćenja tekstova uz poštivanjezadržava autorskihpravo prava.redakture, Rukopisi, slike i tekstova poštivanje prava. Rukopisi, slike i crteži se ne crteži se ne vraćajuuz ukoliko to nijeautorskih izričito dogovoreno.

U vraćaju ukoliko to Pravilnika nije izričito dogovoreno. skladu s člankom 9. točka 4. o sadržaju, rokovima i postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti U skladu s člankom 9. točka 4. Pravilnika o sadržaju, rokovima liječnika HLK-a, članci objavljeni u časopisu Dijabetes/Slatki život boduju se s 2 boda po članku. i postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti liječnika Hrvatski savez dijabetičkih udruga iuUredništvo časopisa HLK-a, članci objavljeni časopisu Dijabetes/Slatki život boduju Dijabetes/Slatki život po ne preuzima se s 2 boda članku. nikakvu odgovornost za sadržaj reklama i sponzoriranih članaka oglašivača.

Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini Hrvatski savez dijabetičkih udruga i Uredništvo časopisa Dijabetes/ vlasnik časopisa Dijabetes/Slatki život.

Slatki život ne preuzima nikakvu odgovornost za sadržaj reklama i sponzoriranih članaka oglašivača.

Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini vlasnik časopisa Dijabetes/Slatki život.

Dijabetes www.dijabetes.hr

ŠEĆERNA BOLEST I ALERGIJE

ODJECI S KONGRESA OSOBA SA ŠEĆERNOM BOLESTI HRVATSKE 5

UVODNIK

6

Intervju s mr. sc. Almom Rožman, dr. med.

5

UVODNIK

8 Alergijske bolesti dišnog sustava – odgovori na 20 najčešćih pitanja 6 TEMA BROJA 11 Alergija

13. kongres osoba sa šećernom bolesti 14 Hrvatske Što znamo o urtikariji ili koprivnjači i njenom

liječenju? Postoji li povezanost između urtikarije i šećerne bolesti? edukacija osoba sa šećernom Strukturirana

bolesti

17 Povezanost između inhalacijskih alergena i njihovih homologa izbolesnika hrane – unakrsne reakcije bolesti tip 1 Tranzicija sa šećernom

pedijatrijske u internističku skrb 18 iz Lice i naličje kortikosteroida

tjelesne aktivnosti na regulaciju 22 Utjecaj Info telefon šećerne bolesti

24 Šećerna bolest i COVID-19 Cijepljenje?! I AKCIJE 2325 DOGAĐANJA

kamp za djeculiječnika i mladeu prevenciji i ranom 26 Ljetni Uloga tima obiteljskog otkrivanju komplikacija šećerne bolesti 30 Recepti RECEPTI I PREHRANA 24

34 Mikrobiota, Dječji kutak probiotici i dijabetes 37 Vegetarijansko-veganska IZ UDRUGA dijeta u djece

Recepti

3

Postignite točne rezultate s Accu-Chek® proizvodima 4

UVODNIK Zrinka Mach, mag. soc. geront. Čuvajte sebe i svoje zdravlje

Nadam se da ste svi proveli ljeto onako kao ste planirali i da u neizvjesnu jesen ulazite s puno pozitivne energije i spremni za sve izazove. Sudeći po stalnim povećanjem broja oboljelih od COVID-19 epidemiološka situacija nije obećavajuća, a to će se vjerojatno odraziti i na rad i aktivnosti naših udruga, članica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, kao i na sâm Savez.

Vjerujem da ćemo svi skupa u udrugama biti snalažljivi i osmisliti aktivnosti u skladu s preporukama Kriznog stožera. Predstoji nam obilježavanje Svjetskog dana šećerne bolesti kao našega najvažnijeg događaja u kojem bi lijepo bilo da zajednički sudjeluju svi, i struka, institucije koje skrbe o osobama sa šećernom bolešću, kao i sami oboljeli. Na taj način još jednom bismo ukazali na dijabetes kao veliki javnozdravstveni problem i na to da samo zajednički možemo unaprijediti i poboljšati kvalitetu života osoba sa šećernom bolešću, kao i članova njihovih obitelji.

Kako nam ubrzo nastupa jesen, hladniji dani, a time i sezona respiratornih infekcija, nije na odmet spomenuti koliko je važno cijepiti se protiv COVID-19, pneumokoka i gripe jer su osobe sa šećernom bolešću u povećanom riziku od teških oblika bolesti, hospitalizacije pa i smrtnog ishoda. S obzirom na to da je cijepljenje jedan od najvećih medicinskih uspjeha 20. stoljeća, a cijepiva protiv zaraznih bolesti provjerena i ispitana, nema razloga da riskiramo i ne iskoristimo mogućnost cijepljenja i time zaštitimo sebe i svoje zdravlje.

Kako i nakon potpisivanja Peticije Poručimo zajedno HZZO-u: trakice za mjerenje šećera u krvi spašavaju živote! i pisanja dopisa HZZO-u nismo uspjeli u tome da HZZO ukine Odluku kojom je osobama sa šećernom bolešću, a koje su na oralnoj i neinzulinskoj subkutanoj terapiji, smanjuje broj dijagnostičkih trakica za mjerenje šećera u krvi, nećemo odustati od svojih zahtjeva.

Smatramo da gore navedena Odluka HZZO-a, posebice u vrijeme pandemije COVID-19, loše utječe na zdravlje osoba sa šećernom bolešću, a također će višestruko povećati troškove liječenja komplikacija koji će dodatno opteretiti zdravstveni sustav. Svjesni smo da živimo u državi koja nije bogata, ali ovakvom odlukom neće doći do smanjenja, nego do povećanja troškova, posebice komplikacija šećerne bolesti. Nažalost, svjesni smo da nas, osobe

sa šećernom bolešću, kao i sve druge oboljele, naše institucije ne doživljavaju kao ravnopravnog partnera, što svojim aktivnostima svakako trebamo promijeniti. Niti jedna odluka koja se tiče naših prava ne bi se smjela donositi bez nas samih.

Ovaj broj našeg i Vašeg časopisa Dijabetes/slatki život posvećen je šećernoj bolesti i alergijama. Alergijske bolesti predstavljaju globalni javnozdravstveni problem, a njihova učestalost kontinuirano raste, posebice u razvijenim zemljama. Procjenjuje se da gotovo 30–40% svjetske populacije pati od nekog oblika alergije, što značajno utječe na kvalitetu života oboljelih.

Pretpostavlja se da osobe s kroničnim nezaraznim bolestima, pa tako i osobe sa šećernom bolešću, imaju oslabljen imunitet i zbog toga su podložne slabijoj kontroli osnovne bolesti, a alergija im dodatno može narušiti opće zdravstveno stanje i kvalitetu života.

U časopisu možete pročitati intervju s mr. sc. Almom Rožman, dr. med., specijalisticom pneumoftizeologinjom i ravnateljicom Poliklinike za bolesti dišnog sustava u Zagrebu, kao i mnoštvo tekstova kako vezanih uz alergijske bolesti tako i uz druge vrlo aktualne teme. O aktivnostima naših udruga također možete saznati u tekstovima kojima nas udruge redovito informiraju, a tu je i Dječji kutak za naše najmlađe u kojem možete pročitati kako se nose sa svojom bolešću i kako provode svoje slobodno vrijeme. Nadam se da ćete u časopisu pronaći ono što vas zanima, ali i pročitati i usvojiti nova znanja koja će vam pomoći u boljem razumijevanju svoje bolesti, kao i u njezinoj što boljoj kontroli.

I kako navodi doktorica Rožman: „s kroničnom bolešću se mora živjeti, ona je neizlječiva, ali ako ju prihvatite kao životnog pratitelja, možete ju dobro kontrolirati redovitom terapijom i time spriječiti njezin utjecaj na Vaše tjelesno i psihičko zdravlje.“ Nažalost, nedavno su nas prerano napustile Jasminka Brnčić i Petra Horvat, dvije vrijedne članice svojih udruga u Kutini i Ludbregu, a koje su ostavile neizbrisiv trag u svima nama koji smo ih poznavali.

Za kraj ću citirati pokojnu Petru, čija nam rečenica može biti inspiracija i motivacija: „Želim izraziti ono najbolje u sebi i svim srcem voljeti ljude u svojem životu, poboljšati svijet i živjeti punim plućima.“

5

Intervju s mr. sc. Almom Rožman, dr. med.

Zrinka Mach, mag. soc. geront.

Alergijske bolesti predstavljaju globalni javnozdravstveni problem. Učestalost alergijskih bolesti kontinuirano raste, posebice u razvijenim zemljama. Procjenjuje se da gotovo 30 – 40% svjetske populacije pati od nekog oblika alergije, što značajno utječe na kvalitetu života oboljelih.

O alergijskim bolestima u ovom broju časopisa, čija je tema šećerna bolest i alergije, razgovaramo s pulmologinjom mr. sc.

Almom Rožman, dr. med., ravnateljicom Poliklinike za bolesti dišnog sustava u Zagrebu.

UTJEČU LI NA NASTANAK ALERGIJSKIH BOLESTI GENETSKA PREDISPOZICIJA I OKOLIŠNI ČIMBENICI? Pojava alergija u nekoliko generacija jedne obitelji svakako se može povezati s genetskom predispozicijom ili naslijeđem.

Nasljeđuje se sklonost alergiji, odnosno tzv. atopijska konstitucija, što ne znači da će se uvijek neka od alergijskih bolesti i razviti.

Znatno je veća mogućnost nastanka neke atopijske bolesti ako su oba roditelja atopičari. Obično je za nastanak bolesti u atopične osobe važan utjecaj okoliša, npr. dugotrajna izloženost nekom alergenu, infekcija i slično. Za peludne alergije je uočeno da su većeg intenziteta u urbanim sredinama, gdje je visoka koncentracija lebdećih čestica u onečišćenom zraku koje vežu na sebe pelud i pojačavaju njegov alergijski učinak.

Higijenska hipoteza potkrijepljena je istraživanjima koja pokazuju kako su alergije prava rijetkost u afričkim zemljama, kao i u Indiji, gdje je higijenski standard znatno lošiji. Naime, djeca u razvijenim zemljama, živeći u sterilnim uvjetima, ne dolaze u dodir s dovoljnim brojem patogenih bakterija i virusa pa nemaju razvijen imunološki sustav obrane.

Važno je znati da pušenje povećava sklonost alergijama, posebice pušenje majke u trudnoći.

JAVLJA LI SE ČEŠĆE ALERGIJA KOD DJECE ILI ODRASLIH? IMA LI RAZLIKE U VRSTAMA ALERGIJE U ODNOSU NA DOB? Alergije sa javljaju u svim dobnim skupinama. Već u dojenačkoj dobi kod atopičara se može razviti nutritivna alergija, najčešće na mliječne formule, jaja, jagode, i očituje se osipom na koži ili ekcemom na predilekcijskim mjestima (kožni pregibi), poznatim kao alergijski dermatitis koji može nestati do treće godine ili školske dobi. Kod nekih osoba prisutan je cijeli život i kod njih se vrlo rijetko razvije senzibilizacija na inhalacijske alergene.

Ova vrsta alergije javlja se u predškolskoj dobi i prisutna je višemanje doživotno, jer alergija za sada nije izlječiva. Alergija se, kao i astma, može javiti i u starijoj životnoj dobi, posebice u žena tijekom menopauze, što se povezuje s hormonalnim dizbalansom.

6

SMANJUJU LI SE ALERGIJSKE REAKCIJE S PORASTOM ŽIVOTNE DOBI? Nema pravila, sve ovisi o vrsti alergena, terapijskim protokolima, suradljivosti pacijenta u prihvaćanju preventivnih mjera i promjene životnih navika. Hiposenzibilizacija ili specifična imunoterapija jest metoda u liječenju kojom se alergijski odgovor može smanjiti i imunološki sustav povesti u pravom smjeru.

KAKO MOŽEMO RAZLIKOVATI VIROZU OD ALERGIJSKE REAKCIJE? Simptomi su slični. Sekrecija iz nosa, kihanje, suhi nadražajni kašalj koji ne traju više od 7 dana uglavnom su simptomi prehlade.

Ako su dugotrajniji i javljaju se u sezoni cvatnje treba pomisliti na alergiju.

KOJI SU SAVJETI ZA OSOBE KOJE PATE OD ALERGIJE? Najvažnije je redovito svakodnevno koristiti terapiju preporučenu od liječnika. Osim toga, treba izbjegavati kontakt s alergenom, zaštitnom maskom ili prozirnom tkaninom prekriti nos i usta prilikom izlaska iz kuće u sezoni cvatnje, pratiti peludnu prognozu.

POMAŽU LI DODATCI PREHRANI KOD ALERGIJA? Preporučuju se preparati koji mogu poboljšati imunološki sustav, bilo da se radi o vitaminima ili mineralima koje možemo u organizam unijeti zdravom prehranom ili medicinskim pripravcima.

MOŽE LI ALERGIJA NESTATI SAMA OD SEBE? Alergija za sada nije izlječiva, ali kod nekih osoba simptomi mogu jedno vrijeme potpuno nestati, obično tijekom puberteta. Ne treba zaboraviti da su i tada potrebne redovite liječničke kontrole.

KAKO ALERGIJA UTJEČE NA KRONIČNE NEZARAZNE BOLESTI POPUT DIJABETESA? Valja pretpostaviti da osobe s kroničnim nezaraznim bolestima,

pa tako i dijabetičari, imaju oslabljen imunitet i zbog toga su podložni slabijoj kontroli osnovne bolesti, a alergija im dodatno može narušiti opće zdravstveno stanje i kvalitetu života.

RAVNATELJICA STE POLIKLINIKE ZA BOLESTI DIŠNOG SUSTAVA U ZAGREBU. LIJEČE LI SE U NJOJ SAMO OSOBE IZ ZAGREBA ILI SE U POLIKLINIKU MOGU JAVITI I PACIJENTI IZ OSTALIH DIJELOVA RH? Naša ustanova otvorena je za sve one kojima je potrebna pulmološka skrb, bez obzira radi li se o dijagnostici plućnih bolesti, dugoročnom praćenju ili terapiji kroničnih plućnih bolesnika kroz program plućne rehabilitacije. Opremljeni smo najsuvremenijom opremom za neinvazivnu dijagnostiku plućnih bolesti te radiološkom opremom s niskim dozama zračenja (digitalna kamera i CT uređaj). Moram se pohvaliti da smo do sada imali pacijente iz svih naših županija. Godišnje obavimo više od 40.000 pulmoloških i radioloških pretraga i oko 3.000 postupaka plućne rehabilitacije ili popularno nazvane vježbe disanja. Ugovorna smo zdravstvena ustanova s HZZO-om i sve naše usluge mogu se obaviti putem uputnica.

MOŽETE LI NAM REĆI PO ČEMU SE POLIKLINIKA ZA BOLESTI DIŠNOG SUSTAVA POSEBNO ISTIČE? Plućna rehabilitacija je upravo naša specifičnost kao dio ambulantnog terapijskog postupka kod kroničnih plućnih bolesnika koji boluju od kronične opstruktivne bolesti pluća (KOPB), emfizema, astme, plućnih fibroza, bronhiektazija (kronična upalna proširenja bronha), bolesti plućne opne, osoba nakon operacija na prsnom košu, ali i kod neuromuskularnih bolesnika radi slabosti dišnih mišića te osoba nakon operacija na grlu.

KAKO JE PANDEMIJA COVID-19 UTJECALA NA RAD VAŠE POLIKLINIKE? Nismo niti na jedan dan prestali raditi, primali smo sve pacijente koji su trebali naše usluge, poštujući sve protuepidemijske mjere koje su se sastojale od mjerenja temperature, nošenja zaštitne opreme, dezinfekcije površina i opreme, prozračivanja prostora i korištenja UV-lampi za stalnu dezinfekciju prostora. Najveći izazov je bio kako i kada uključiti post-covid osobe koje su preboljele upalu pluća u program plućne rehabilitacije. Bili smo prisiljeni zbog velikog broja takvih pacijenata, uz uobičajeni poliklinički rad, obavljati i skrb u okviru post-covid ambulante u suradnji s obiteljskim liječnicima.

KOLIKO JE KORONAVIRUS OPASAN ZA OSOBE S ALERGIJSKIM I PLUĆNIM BOLESTIMA? Pokazalo se da astmatičari koji su redovito uzimali preporučenu terapiju koja se temelji na inhalacijskim kortikosteroidima nisu imali značajnih problema s infekcijom COVID-19, jer su dobro educirani kako prepoznati pogoršanje simptoma i lijekove koristiti preventivno da do pogoršanja ne dođe. Kod pacijenata oboljelih od KOPB-a bilo je pogoršanja, neke smo uspjeli ambulantno zbrinuti, a neke smo morali uputiti i na bolničko liječenje.

Dijabetes www.dijabetes.hr

POMAŽE LI PLUĆNA REHABILITACIJA U OPORAVKU NAKON PREBOLJENJA COVID-19?

Naravno, oni koji su imali i najmanja oštećenja plućne funkcije zadnjih su nam godinu dana bili prioritetni u rehabilitacijskom postupku kojim smo većini omogućili kvalitetan oporavak.

Kod nekih je oporavak trajao 8 pa čak i 12 tjedana. Samo kod manjeg broja nismo uspjeli potpuno poboljšati plućnu funkciju niti kvalitetu života, ali svi su oni kod nas u daljnjem praćenju i ponovljenom rehabilitacijskom postupku. Prema svim do sada objavljenim kliničkim studijama zaključeno je da su glavni ciljevi plućne rehabilitacije: omogućiti potpuni oporavak, smanjiti simptome i onesposobljenost, omogućiti povratak na posao i postizanje prethodne razine učinkovitosti. Zahvaljujući stručnosti i velikom angažmanu naše dipl. fizioterapeutkinje Višnje Smolčić, koja je sama uspješno odradila plućnu rehabilitaciju kod oko 60 post-covid pacijenata, i naša se ustanova može pohvaliti stručnim radom iz ovog područja.

HRVATSKI SAVEZ DIJABETIČKIH UDRUGA KROZ SVOJE AKTIVNOSTI I JAVNOZDRAVSTVENE KAMPANJE PROMOVIRA VAŽNOST ZDRAVIH ŽIVOTNIH NAVIKA. NA ŠTO SVE TREBA OBRATITI PAŽNJU IZ PERSPEKTIVE VAŠE SPECIJALIZACIJE, ODNOSNO KOJE SU NEZDRAVE NAVIKE KOJIH SE TREBAMO ODREĆI? Najveći problem je svakako pušenje, koje je odgovorno za patološke promjene više organskih sustava od kojih su respiratorni, kardiovaskularni, urogenitalni i krvožilni sustav najviše ugroženi.

Dokazano je da je nikotin glavni uzrok ateroskleroze krvnih žila, što dodatno pogoršava dijabetesom već oštećene krvne žile.

Nikotin povećava masnoće u perifernoj krvi, ali može biti i jedan od uzroka raka gušterače.

SMATRATE LI DA BI SE OSOBE SA ŠEĆERNOM BOLEŠĆU TREBALE CIJEPITI PROTIV GRIPE, PNEUMOKOKA I COVID-19?

NAIME, IZ NAŠIH ANKETA KOJE SMO PROVODILI VIDLJIVO JE DA SE OSOBE SA ŠEĆERNOM BOLEŠĆU NE CIJEPE U ZADOVOLJAVAJUĆEM BROJU PROTIV RANIJE NAVEDENIH BOLESTI. S obzirom na oslabljen imunološki sustav dijabetičarima se preporučuje preventivna zaštita cijepljenjem protiv svih infekcija za koje cjepivo postoji, jer u protivnom svaka infekcija može ostaviti trajne posljedice ili dovesti do nepovoljnog terapijskog ishoda.

I ZA KRAJ: KOJI BISTE SAVJET ILI PREPORUKU UPUTILI NAŠIM ČITATELJIMA? S kroničnom bolešću se mora živjeti, ona je neizlječiva, ali ako ju prihvatite kao životnog pratitelja, možete ju dobro kontrolirati redovitom terapijom i time spriječiti njezin utjecaj na Vaše tjelesno i psihičko zdravlje.

7

Alergijske bolesti dišnog sustava – odgovori na 20 najčešćih pitanja Prof. dr. sc. Neven Tudorić, dr. med., internist pulmolog i alergolog; dio tima Centra za pulmologiju Specijalne bolnice Sv. Katarina

1. ŠTO JE ALERGIJA?

3. JESU LI ALERGIJE NASLJEDNE?

Alergija je neuobičajen i neprimjeren odgovor našega imunološkog sustava na različite okolišne čimbenike koje nazivano alergenima.

Simptomi alergijske reakcije mogu biti sustavni ili lokalizirani u organu ili organskom sustavu putem kojega je alergen ušao u tijelo (koža i sluznice, probavni ili dišni sustav). Simptomi alergijske reakcije razlikuju se prema intenzitetu i brzini nastanka. Katkada se opći simptomi razvijaju izrazito brzo te mogu ugroziti život bolesnika (anafilaktički šok).

Nasljeđuje se sklonost alergiji. Naslijeđena sklonost alergiji, tj. atopija, još uvijek ne znači da će se određena alergijska bolest i razviti. Za nastanak bolesti u atopične osobe značajan je utjecaj okoliša, tj. dugotrajna izloženost nekom alergenu. Značajno je veća mogućnost nastanka neke atopijske bolesti ako su oba roditelja atopičari.

2. ŠTO JE SENZIBILIZACIJA? Sklonost alergiji je najčešće naslijeđena. Da bi se alergijska bolest manifestirala, potreban je određen vremenski period razvoja preosjetljivosti na konkretan vanjski čimbenik. Taj slijed događaja naziva se senzibilizacija, a karakterizira ga stvaranje protutijela u tijelu alergične osobe usmjerenih protiv određenog alergena.

8

4. NA ŠTO MOŽEMO BITI ALERGIČNI? Popis tvari na koje možemo biti alergični je ogroman. Gotovo svaka tvar iz okoliša može uzrokovati alergijsku reakciju. Najčešći alergeni su produkti grinja, kućne prašine, alergeni kućnih životinja (sastojci kože, dlake ili žljezdanih izlučevina), pelud, hrana (školjke, račići, kikiriki i sl.), lijekovi, konzervansi, aditivi hrani i pićima, plijesni, otrovi insekata i slično. Među ovim tvarima neke su znatno češće odgovorne za nastanak alergija nego druge.

5. KOJE SU ALERGIJSKE BOLESTI NAJČEŠĆE? To su alergijske bolesti dišnog sustava (alergijska hunjavica, astma), alergijski konjunktivitis, alergijske kožne bolesti (urtikarija, atopijski i kontaktni dermatitis), probavne alergijske bolesti, alergijske reakcije na lijekove te anafilaktičke reakcije, osobito preosjetljivost na otrove insekata.

6. ŠTO JE PELUDNA GROZNICA? Sezonski alergijski rinitis (hunjavica) jest alergijska bolest gornjih dišnih putova, nosa i paranazalnih sinusa. Javlja se sezonski, u vrijeme kada se u zraku nalaze čestice peluda. U našim krajevima obično je uzrokovan peludom stabala, trava ili korova. Bolest može biti udružena s drugim alergijskim bolestima (astma, atopijski dermatitis), a može pogodovati i nastanku nekih nealergijskih bolesti (gnojne upale sinusa i srednjeg uha). Termin peludna groznica obično objedinjuje alergijsku hunjavicu i alergijski konjunktivitis. U konjunktivitisu se alergijska reakcija odvija na spojnici oka.

7. ŠTO UZROKUJE PELUDNU GROZNICU? Peludnu groznicu uzrokuju alergeni peluda stabala, trava i korova. Simptomi su to izraženiji što je količina peluda u zraku veća. To znači da su najintenzivniji u vrhuncu perioda cvjetanja.

Koncentracija peluda veća je u jutarnjim satima, za sunčanih i vjetrovitih dana. Obrnuto, na početku i kraju sezone cvjetanja te za vlažna i kišovita vremena koncentracija peluda u zraku značajno je niža. Pelud ukrasnog cvijeća i biljaka koje oprašuju kukci rijetko uzrokuje tegobe, vjerojatno radi male koncentracije. Biljke koje oprašuje vjetar (stabla, trave i korovi) stvaraju ogromne količine peluda.

8. KADA SE JAVLJAJU SIMPTOMI PELUDNE GROZNICE? Koncentracija peluda u zraku ovisi o klimatskom podneblju, vegetaciji određenog područja te mikroklimatskim uvjetima.

U kontinentalnoj Hrvatskoj cvjetanje stabala počinje u rano proljeće, obično u veljači (lijeska), a kulminira u travnju i svibnju (breza). Trave cvjetaju od svibnja do srpnja, a korovi od kolovoza do listopada. Stabla i korovi obično cvatu kraće i intenzivnije, a trave dugotrajnije uz nižu koncentraciju peludnih zrnaca u zraku. U primorskom pojasu cvjetanje počinje ranije. U našem mediteranskom području najznačajniji su alergeni peluda čempresa, masline te korova crkvine (parijetarija).

9. KAKO PREPOZNATI PELUDNU GROZNICU? Tipični simptomi konjunktivitisa su svrbež, pečenje i suzenje očiju. Nosni simptomi su svrbež vrška nosa, kihanje, šmrcanje, obilniji vodenasti iscjedak, osjećaj punoće i neprohodnost nosa te smanjenje ili čak nestanak njuha. Često u pojedinih bolesnika dominira neki od ovih simptoma, dok drugi mogu biti manje izraženi. Simptomi pridružene bolesti (upala uha, sinusa ili astma) mogu maskirati simptome alergijske hunjavice.

10. JESAM LI PREHLAĐEN ILI ALERGIČAN? Znakovi prehlade i peludne hunjavice su slični pa ih je katkada teško razlikovati. Na prehladu upućuju opći simptomi, vrućica, kašalj te epidemiološki podatci. Na alergijski rinitis upućuje opetovana pojava simptoma u određeno godišnje doba ili nakon Dijabetes www.dijabetes.hr

kontakta s istim vanjskim čimbenikom. Alergijski simptomi su obično dugotrajniji i smiruju se tek uz odgovarajuće lijekove, dok simptomi prehlade prestaju spontano.

11. ŠTO JE CJELOGODIŠNJI ALERGIJSKI RINITIS I KAKO GA PREPOZNATI? Simptomi sliče onima u sezonskom obliku bolesti, no obično su uporniji, teži i dugotrajniji. Neprohodnost nosa često je osobito naglašen simptom. U ovih bolesnika česta je pojava nosne polipoze ili kroničnog sinusitisa. Ovaj oblik bolesti uzrokuju alergeni s kojima smo u doticaju tijekom čitave godine. U našim uvjetima najčešći uzrok cjelogodišnjega alergijskog rinitisa jesu alergeni grinja kućne prašine, rjeđe alergeni krznatih kućnih životinja (mačka i pas, rjeđe hrčak i zamorac) ili plijesni. Važno je znati da koncentracija alergena grinja kućne prašine nije u izravnom odnosu s količinom prašine. Prašina je u vlažnim, toplim i neprovjetravanim prostorima bogatija grinjama. Grinje osobito rado obitavaju u madracima, tepisima i tapeciranom namještaju.

U nekih bolesnika alergijski rinitis može biti cjelogodišnji sa sezonskim pogoršanjima. Te su osobe osjetljive na cjelogodišnje i sezonske alergene.

12. ŠTO JE PELUDNI KALENDAR I KAKO NAM MOŽE POMOĆI? Peludni kalendar je informacija o periodima cvatnje u određenom području. Peludni kalendari se razlikuju u područjima koja imaju značajnije klimatske razlike. Poznavanje peludnog kalendara pomaže u predviđanju vremena pojave simptoma alergijskog rinitisa i astme, što omogućuje pravovremeno uvođenje odgovarajućeg oblika liječenja. U ovih bolesti važno je započeti liječenje 1-2 tjedna prije očekivanog početka cvatnje. U slučaju značajnijeg odstupanja od uobičajenih vremenskih prilika (neuobičajeno toplo ili hladno vrijeme) mogu se očekivati pomaci u peludnom kalendaru, tj. ranija ili zakašnjela cvatnja.

13. KOJI LIJEKOVI MOGU UBLAŽITI SIMPTOME PELUDNE GROZNICE? U liječenju peludne groznice koriste se dekongestivi, antihistaminici, intranazalni (rijetko i sustavni) kortikosteroidi, te antileukotrijeni. Dekongestivi („kapljice za nos“) su lijekovi koji djeluju na krvne žile nosne sluznice pa smanjuju neprohodnost te neugodno i obilno vodenasto curenje nosa. U bolesnika s alergijskom hunjavicom vrlo je često prekomjerno i nepotrebno uzimanje ovih lijekova, što može imati ozbiljne štetne posljedice.

Preporučuje se kratkotrajna primjena dekongestiva kako bi se nos učinio prohodnim za primjenu intranazalnih antihistaminika i kortikosteroida koji će učinkovito smanjiti navedene simptome.

Antihistaminici su najčešće propisivani lijekovi za alergijske simptome peludne groznice. Obično se propisuju u tabletama, rjeđe lokalno, u obliku aerosola za nos ili kapljica za oči. Suvremeni antihistaminici su pouzdani i sigurni lijekovi koji uspješno ublažavaju većinu alergijskih simptoma, osobito kada ih se počne uzimati prije nastupa tegoba. Kortikosteroidi su protuupalni lijekovi koji najučinkovitije ublažavaju alergijske simptome. Oni se propisuju u slučajevima kada primjena antihistaminika nije u potpunosti uklonila simptome, dakle u težim oblicima bolesti, samostalno ili u kombinaciji s antihistaminicima. U pravilu ih se propisuje u obliku raspršivača za nos, a samo iznimno, u vrlo teškim oblicima bolesti i sustavno, u tabletama.

9

14. ŠTO JE ASTMA?

17. ŠTO JE SPIROMETRIJA?

Astma je bolest koju karakteriziraju napadaji kašlja te otežanog i čujnog disanja („piskanja, fućkanja“) koji prolaze spontano ili nakon primjene odgovarajućih lijekova. U podlozi astme je kronična upalna reakcija u dišnim putovima, promjenjivog tijeka i intenziteta. U fazama aktivne upale dolazi do stiskanja mišića dišnih putova i pojačanog stvaranja sluzi u dišnim putovima, što otežava protok zraka i uzrokuje navedene simptome. Iako je određena razina upale prisutna izvan napadaja, simptomi se javljaju kada se intenzitet upale pojača, osobito nakon intenzivnije izloženosti čimbenicima koje nazivamo pokretačima astme. Bolest je najčešće alergijske naravi, no radi značajne preosjetljivosti dišnih putova astmatičnog bolesnika napadaje mogu uzrokovati i nealergijski čimbenici.

Spirometrijom se objektivno mjeri plućna funkcija, prikupljaju podatci o plućnom kapacitetu i protocima u dišnim putovima te eventualno o stupnju neprohodnosti dišnih putova. Spirometrijski nalaz neophodan je pri dijagnosticiranju astme, određivanju stupnja težine stabilne bolesti ili napadaja te kreiranju terapije.

15. ŠTO SU POKRETAČI ASTME I KAKO IH IZBJEĆI? Pokretači astme su čimbenici koji uzrokuju ili pogoršavaju napadaje astme. Najčešći pokretači astme su alergeni, virusne infekcije dišnog sustava, rjeđe lijekovi, kemijske tvari, fizikalni čimbenici ili duhanski dim. Među cjelogodišnjim alergenima najznačajniji su alergeni grinja kućne prašine te alergeni kućnih životinja, rjeđe plijesni ili ekskreti žohara. Sezonsku astmu uzrokuju alergeni peluda stabala, trava i korova. Infekcije dišnog sustava, osobito virusne, mogu uzrokovati napadaj astme ili pogoršati tijek dobro kontrolirane bolesti. Od fizikalnih čimbenika valja istaknuti tjelesni napor, udisanje hladnog zraka te promjene temperature i vlage okolišnog zraka. U osoba s jakom preosjetljivošću dišnih putova astmu mogu pokrenuti različite kemikalije (deterdženti, hlapljivi iritansi), duhanski dim, produkti sagorijevanja drva ili ugljena te snažne emocije (srdžba, smijeh, tuga). Izbjegavanje pokretača astme prethodi svim oblicima medikamentoznog liječenja. To je ponekad težak i mukotrpan zadatak, no često se bez toga ne može postići potpun terapijski uspjeh. Štoviše, smatra se da je nedovoljno uklanjanje alergena iz okoliša jedan od najčešćih uzorka terapijskog neuspjeha. Za izbjegavanje sezonskih alergena (peludi) jedina je korisna mjera izbjegavanje boravka, osobito fizičkih aktivnosti, u otvorenom prostoru u vrijeme velike koncentracije peludi u zraku. U osoba osjetljivih na cjelogodišnje alergene važno je odgovarajućim higijenskim mjerama i prilagodbama okoliša smanjiti koncentraciju grinja u domu, osobito u spavaćoj sobi bolesnika. To se postiže redovitim čišćenjem i prilagodbama koje uključuju uporabu kemijskih sredstava za uklanjanje grinja (akaricidi). U kući astmatične osobe ne preporučuje se držati kućne ljubimce, osobito mačku ili psa.

16. KAKO SE DIJAGNOSTICIRA ASTMA? Dijagnoza astme u tipičnim slučajevima nije teška. U postupku dijagnoze osobito su važni precizni podatci o bolesti koje liječnik dobiva od bolesnika. Na temelju ovih podataka postavlja se sumnja na astmu koja se potvrđuje (ili isključuje) rezultatima pretraga. U te pretrage ubrajamo spirometriju (mjerenje plućne funkcije), mjerenje vršnog protoka, kožno alergološko testiranje, eventualno rendgensku snimku prsnog koša i paranazalnih sinusa.

U napadajima dijagnozu astme sugerira relativno tipičan fizikalni nalaz, tj. nalaz koji liječnik otkriva slušanjem pluća pomoću stetoskopa.

10

18. ŠTO JE ALERGOLOŠKO TESTIRANJE? Ako podatci bolesnika sugeriraju alergijski oblik bolesti (alergeni) potrebno je provesti alergološko testiranje. Test se izvodi tako da se kapljica alergena nanese na kožu, najčešće prednju stranu podlaktice, te se kroz nju lancetom ubode koža (ubodni ili prick-test). Pojava ograničenog otoka i crvenila kože na mjestu uboda označava pozitivan rezultat testa. Rezultat testa nužno je interpretirati u odnosu na podatke bolesnika.

19. KAKO SE LIJEČI ASTMA? Lijekovi za astmu dijele se u dvije skupine, na lijekove koji šire dišne putove, tj. olakšavaju simptome (simptomatski lijekovi) te lijekove koji smiruju upalnu reakciju u dišnim putovima (protuupalni lijekovi). U svim oblicima trajne astme kombiniraju se lijekovi obiju skupina. Kombinirano liječenje provodi se do postizanja potpune kontrole bolesti (obično ne kraće od tri mjeseca).

U slučaju dobre kontrole astme prestaje potreba za simptomatskim lijekovima. Valja istaknuti da je najčešća greška u liječenju astme propisivanje samo simptomatskih lijekova. U simptomatske lijekove ubrajamo simpatomimetike i antikolinergike kratkog djelovanja. Način djelovanja ovih lijekova jest opuštanje mišića dišnih putova. Uzimaju se prigodno, udisanjem. Cilj lijekova za dugotrajnu kontrolu jest smirivanje upalne reakcije u dišnim putovima. Najjače djelovanje imaju inhalacijski kortikosteroidi koje smatramo „zlatnim standardom“ protuupalnih lijekova te antagonisti leukotrijenskih receptora. Odnedavno su za neke bolesnike s najtežim oblicima astme dostupni i biološki lijekovi.

20. MOGU LI SE ALERGIJSKI RINITIS I ASTMA IZLIJEČITI? S obzirom na to da se najčešće radi o naslijeđenim poremećajima, ove bolesti nije moguće izliječiti. Izbjegavanje pokretača i dobro odabrana terapija, ponajprije u cilju kontrole alergijske upale u dišnim putovima, može ove bolesti dugotrajno i učinkovito kontrolirati. Za postizanje ovog cilja važna je trajna pouka i poticanje suradnje bolesnika u postupku liječenja. Loša suradnja bolesnika, nedostatno poznavanje mehanizama i simptoma bolesti rezultira lošijom kontrolom bolesti, češćim pogoršanjima, a u slučaju astme i češćom potrebom bolničkog liječenja te lošijom prognozom bolesti. Problem suradnje osobito je izrazit u adolescenata i u mlađih muškaraca visoke stručne spreme.

S obzirom na to da različite druge bolesti mogu oponašati astmu, često je potrebna specijalistička pulmološka, alergološka i spirometrijska obrada. Kvalitetna obrada može se provesti u Specijalnoj bolnici Sv. Katarina te na taj način izbjeći nepotrebne posjete različitim specijalističkim ambulantama u potrazi za pravom dijagnozom. Bolesnici s ponavljajućim ili cjelogodišnjim smetnjama disanja i koji nisu zadovoljavajuće reagirali na propisanu terapiju zahtijevaju specijalističku dijagnostiku i liječenje. Stoga ih pozivamo u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina, gdje smo u stanju napraviti potrebne dijagnostičke procedure.

Alergija Mr. sc. Alma Rožman, dr. med., specijalist pneumoftizeolog Poliklinika za bolesti dišnog sustava, Zagreb, Prilaz baruna Filipovića 11

ŠTO JE ALERGIJA? Promijenjena reakcijska sposobnost organizma na strane tvari. Reakcija između strane bjelančevine – alergena i vlastite Dijabetes www.dijabetes.hr

bjelančevine – protutijela. Protutijela koja su odgovorna za nastanak alergijske reakcije pripadaju skupini imunoglobulina E (IgE). Može se manifestirati na koži, vanjskim sluznicama (oči

11

i nos) i sluznici dišnih putova. Atopičari su osobe s povišenim vrijednostima IgE antitijela. Pušenje povećava sklonost alergijama, posebice pušenje majke u trudnoći. Ako je jedan roditelj atopičar, za 30% je povećan rizik od pojave atopije u djece, a kod oba roditelja atopičara rizik se povećava na čak 80%. Majke češće svoju sklonost alergiji prenose na sinove. Alergijske su bolesti u cijelom svijetu u porastu. Danas već više od 30% stanovništva, od toga 25% mladih, ima neku od alergijskih bolesti. Čini se da je porast alergija uvjetovan boljom dijagnostikom i poboljšanjem svijesti o alergijama, većim onečišćenjem zraka, kao i izlaganjem alergenima u ranijoj životnoj dobi (grinje i kućni ljubimci).

Međutim, smatra se da su djeca visokoobrazovanih roditelja češće alergična, odnosno da je veća vjerojatnost za pojavu alergija u manjim obiteljima. „Higijenska hipoteza“ objašnjava pojavu alergija u djece koja žive u sterilnim uvjetima, što je u razvijenim zemljama sve više prisutno. Takva djeca ne dolaze u kontakt s dovoljnim brojem patogenih bakterija i virusa pa nemaju razvijen imunološki sustav obrane. U svijetu jedno od sedmero djece boluje od astme, a astma u 80% oboljelih započinje prije 5. godine života i uzrokovana je alergijom.

VRSTE ALERGIJA ALERGIJA NA PELUD ILI PELUDNA HUNJAVICA Najčešći oblik alergije, svaki deseti čovjek ima peludnu hunjavicu.

Karakteristični simptomi su svrbež i suzenje očiju, kihanje i vodeni iscjedak iz nosa. Često počinje kao alergija na pelud trava, a kasnije se može javiti i na pelude stabala i korova. Javlja se u proljeće i ljeto kada je polenacija prisutna. Polen ili peludna zrnca lagana su i nošena vjetrom mogu se prenijeti na udaljenost od 100 km. Najveći dio polena, oko 90%, ostaje na mjestu otpuštanja.

U većim naseljima i gradovima zbog posebnih mikroklimatskih uvjeta polenska zrnca su najgušća u sloju zraka do 10 m od tla.

Uz povoljne meteorološke uvjete, toplo i suho (30-40% vlage), uz visoki tlak zraka, oslobađaju se velike količine polena. Najveća koncentracija polena je ujutro pa se ne preporučuje jutarnje provjetravanje prostorija. Osobe alergične na polen trebaju nositi masku prilikom izlaska iz kuće. Preporučuje se i pranje kose svake večeri, jer se peludna zrnca skupljaju na vlasima kose. Vrijeme pojave simptoma pomaže u otkrivanju pravog uzročnika, kao i polenski kalendari koji nastaju nakon višegodišnjih promatranja polenske produkcije na stalnim postajama. Oni predviđaju početak polincije, njeno trajanje s pogreškom od +/- 15 dana, što ovisi o meteorološkim uvjetima.

U Hrvatskoj postoje dva vegetacijska pojasa: • kontinentalni s cvatnjom lijeske u veljači, breze u ožujku i travnju, trava u svibnju i lipnju, korova u srpnju, kolovozu i rujnu; • primorski s cvatnjom masline, crnog bora i čempresa u veljači i ožujku, trava u travnju i svibnju, korova (crkvina) cijele godine.

CJELOGODIŠNJI ALERGIJSKI RINITIS ILI PERENIJALNI RINITIS To je alergijski nadražaj sluznice nosa koji traje cijele godine, simptomi su isti kao kod sezonskog rinitisa ili peludne hunjavice, a uzrokuju ga slijedeće alergije:

ALERGIJA NA ŽIVOTINJSKE DLAKE Radi se o alergijskoj reakciji na prhut kože i tjelesne izlučevine

12

koje se lijepe na dlaku kućnih ljubimaca (pas, mačka, hrčak, zamorac, kunić), ali i na proizvode od kože i krzna.

Savjetuje se ne držati kućne ljubimce ili ako ih već imate preporučuje se kupanje, što je s mačkom vrlo teško izvesti. Bitno je da životinja ne dolazi u prostor gdje spava alergična osoba, a cijeli stan je neophodno svaki dan temeljito usisati.

ALERGIJA NA GRINJU IZ KUĆNE PRAŠINE Grinje su mikroskopski malene, a borave u jastucima, perinama, tepisonima, tepisima, zavjesama i tapeciranom namještaju. Uvjeti za razvoj grinje su temperatura od 20-30ºC i relativna vlaga od 65-80%. Zato je jesensko-zimski period godine za njihov razvoj u kućnim uvjetima najpovoljniji, kada i manje provjetravamo prostorije. Grinje možemo uništiti pranjem tekstila na 60ºC ili sušenjem na istoj temperaturi bar 2 sata. U stanu ne treba imati tepihe, tepisone, zavjese. Plišane igračke treba povremeno zamrznuti preko noći u zamrzivaču. Koristiti antialergijsku posteljinu ili samo presvlake. Za čišćenje stana koristiti usisivače s mikrofilterom ili akaricidna sredstva. Grinje nema na visinama iznad 1000 m/nm zbog male vlažnosti zraka, pa se preporučuje provesti godišnji odmor na visokom gorju.

ALERGIJA NA PLIJESAN Visoka temperatura i visoka vlaga pogoduju razvoju nevidljivih spora. One se mogu razviti na zidovima, u ormarima, u klimatskim uređajima, odvodima, u kupaonicama, na tavanima ili u ostavama, u ovlaživačima na radijatorima. Odumrli dijelovi biljaka i kompost hranjiva su podloga za plijesni. Osoba alergična na plijesni ne smije raditi u vrtu.

ATOPIJSKI DERMATITIS Manifestira se suhom kožom na vratu, podlakticama, pregibima ruku, u pazusima i na potkoljenicama. Može biti uzrokovan raznim alergenima, detredžentima, metalima, kozmetičkim sredstvima, UV zračenjem.

ALERGIJA NA HRANU ILI ALERGIJSKA URTIKARIJA Najčešći pokretači su mliječni proizvodi, sirevi, jaja, riba, soja.

Od povrća su to mahunarke, rajčica, špinat, mrkva, peršin, celer, luk. Od voća jagode, naranče, banane, kivi, ananas, grejp, lješnjak, kikiriki i orasi. Čokolada, kakao i razne vrste brašna, kao i začini i konzervansi mogu izazvati alergijsku reakciju koja se očituje oteklinom usnica, kapaka, dlanova, šaka, spolovila, uz osjećaj gušenja.

ALERGIJA NA OTROVE INSEKATA Ubodi pčela, stršljena i osa za alergične osobe mogu biti opasni po život. Uz jaki osip po koži i oteklinu na mjestu uboda može se javiti gušenje.

Profesionalne alergije se javljaju kao kontaktne urtikarije ili profesionalni kontaktni dermatitis. Najčešće su u cementnoj industriji, u preradi gume, kozmetičkoj industriji i industriji lijekova i vitamina.

Alergija nije izlječiva, ali postoje metode u liječenju kojima se alergijski odgovor može smanjiti te tako prorijediti simptome i smanjiti potrebu za antialergijskim preparatima.

Hiposenzibilizacija ili specifična imunoterapija jedini je oblik terapije koji na dulje vrijeme može imuni sustav povesti u pravom smjeru. Kod toga se u duljem vremenskom periodu (u

trajanju od 3 godine) određena koncentracija alergena u pravilnim razmacima potkožno injicira ili u obliku kapi uzima pod jezik.

Najveća prednost je u tome da u terapijskom razdoblju dolazi do znatnog poboljšanja ili čak nestanka alergijskih simptoma.

I nakon provedene terapije održava se rezultat, što znači da je potrebno manje pomoćnih lijekova ili ih neko vrijeme niti ne treba. Ovom terapijom moguće je zaustaviti ili barem odgoditi razvitak alergijske astme. Uspjeh ove terapije bolji je kod osoba koji su alergični na jedan ili najviše dva alergena. Smatra se da čak 40-50% osoba koje imaju alergijski rinitis imaju i astmu, koja često nije na vrijeme prepoznata.

Uvjeti za hiposenzibilizaciju: ako se alergološkim kožnim testom dokaže alergija na neki od inhalacijskih alergena (grinje, pelud trava, pelud stabala, pelud korova, dlaka životinja, plijesni i žohari), neophodno je učiniti imunološku obradu (IgE i specifični IgE ili RAST na pojedini alergen) kojom se tek detaljno utvrdi mogućnost i potreba za hiposenzibilizacijom. Učinkovita je hiposenzibilizacija na jedan ili najviše dva alergena koja su prema imunološkom testu najviše pozitivna i izazivaju nadražaj vanjskih sluznica (nosa, očiju) ili su uzrokom sezonske astme.

Zaštita vanjskih sluznica od alergena moguća je uz pomoć topičkih kortikosteroida koji se direktno uštrcavaju u nos ili kapaju u oči. U slučaju da ova zaštita nije dovoljna upotrebljavaju se preparati antihistaminika ili antileukotrijeni. Moguća je upotreba kromolina koji nisu dostupni na našem tržištu. Liječenje peludne hunjavice treba započeti na vrijeme, najmanje 15 dana prije početka polinacije, a trajati do kraja polinacije. Preporuča se pratiti izvješća o aktivnosti polena koja su sadržana u bioprognozi.

Alergija na hranu podrazumijeva izbjegavanje prehrambenih proizvoda na koje se javlja alergijska reakcija, koja može biti kožna (urtikarija), probavna (mučnina i proljevi) ili dišna (gušenje zbog edema grkljana).

Najčešći alergeni: 1. Inhalacijski alergeni: dlaka životinja, grinje iz kućne prašine, perje, peludi stabala, korova i trava, plijesni, žohari.

2. Nutritivni alergeni: cijeli niz prehrambenih proizvoda od koji su najčešći uzroci alergije mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, riba, čokolada, lješnjaci i orasi, brašno, konzervansi.

Postoji i tzv. unakrižna reakcija između alergije na peludi i pojedinog voća i povrća. Povezuje se alergija na pelud breze s alergijom na jabuku, lješnjak, mrkvu, krumpir, kivi, celer, trešnju, krušku; alergija na pelud trava s alergijom na krumpir, rajčicu, lubenicu, kivi i kikiriki; alergija na ambroziju s alergijom na dinju, bananu, lubenicu; alergija na pelin s alergijom na celer, mrkvu, peršin i komorač.

TESTOVI KOJIMA SE UTVRĐUJE ALERGIJA 1. Alergološko kožno testiranje na inhalacijske ili nutritivne alergene. Kod djece se obrada modificira prema simptomima, njihovoj pojavnosti (sezona) i ciljnom organu (koža, sluznice nosa, očiju ili dišni organi). Uvijek je nužno konzultirati pedijatra alergologa koji će obradu preporučiti i proširiti na potrebne testove navedene u slijedeće dvije točke.

2. Imunološka obrada kojom se u krvi potvrđuje alergija, a određuje se ukupna količina imunoglobulina E (RAST) i specifičnih protutijela (RAST) na uzročne alergene, mjerenje ECP-a (eozinofilnog kationskog proteina).

Dijabetes www.dijabetes.hr

3. Citološki pregled iskašljaja ili brisa nosa na eozinofile ili mjerenje koncentracije dušičnog oksida u izdahnutom zraku (FENO) radi dokaza upale u bronhalnoj sluznici.

Uklanjanje najčešćih alergena i iritansa iz bolesnikove okoline može spriječiti pogoršanje, a liječenje reducirati. Najčešći pokretači su grinje iz kućne prašine, duhanski dim, dlake životinja i pelud, virusne infekcije i napor. Da bismo odstranili što veći broj grinja treba prati posteljinu na temperaturi >55°C, sušiti u sušilici ili na suncu; odstraniti sagove i zavjese iz spavaće sobe, izbjegavati tapecirani namještaj, a plišane igračke često prati ili zamrzavati u ledenici. Ukloniti kućne ljubimce iz mikrookoliša astmatičnog bolesnika, ne pušiti u kući, ne voditi djecu koja boluju od astme na javna mjesta gdje se puši. Infekcije treba prevenirati cijepljenjem ako je moguće, a u slučaju pojave istih neophodno je pojačati osnovnu terapiju za vrijeme infekcije i najmanje još nekoliko tjedana nakon nje. Izbjegavati provjetravanje prostorija i boravak u prirodi kada je koncentracija peludi najveća. Kondicioniranje zraka može biti korisno ako se aparati dobro održavaju i redovito im se mijenjaju filteri.

Uz pomoć polenskih kalendara svaki bolesnik može saznati kada je najizraženija cvatnja pojedine biljke. U našem podneblju razlikujemo vegetaciju kontinentalnog i primorskog pojasa.

U kontinentalnom pojasu prekid polinacije je zimi, a tijekom ljeta i visokih temperatura snižava se broj polenskih zrnaca.

U velikim gradovima ovog pojasa, zbog lokalno povišene temperature, tijekom cijele godine nalazimo polen u zraku.

Maksimum polinacije je od polovice travnja do polovice lipnja, kada cvatu breza, trave i hrastovi, te od polovice kolovoza do polovice rujna, kada cvate korov. Za primorski pojas je utvrđeno da je maksimum polinacije u pretproljeće i rano proljeće (čempres, dalmatinski bor i maslina) te konac ljeta i početak jeseni, kada je izražena cvatnja korova i nekih trava. U Hrvatskoj su za liječenje polenoza najpovoljnija područja Istre, Gorskog kotara, južnodalmatinskih planina i otoci.

Pacijenti s dijabetesom, kao i svi ljudi, nisu imuni na alergije. Kod dijabetičara alergijske reakcije mogu biti praćene porastom šećera u krvi. Liječenje alergije kod dijabetesa treba propisati liječnik, uzimajući u obzir koji su lijekovi pogodni za takve bolesnike.

Preporučuje se uzimanje antihistaminika s aktivnim tvarima kao što su loratadin, cetirizin, feksofenadin.

Pacijent s dijabetesom može biti alergičan na bilo koji prehrambeni proizvod (na primjer, kivi, kikiriki, jaja, plodovi mora i slično).

Istovremeno, ne treba brkati pravu alergiju na hranu s prirodnom reakcijom organizma na konzumaciju hrane koja kod dijabetičara nije preporučljiva. Posebno je važno isključiti iz prehrane svu hranu koja izaziva alergijske reakcije, kao i jela s visokim sadržajem ugljikohidrata koji utječu na metabolizam. Ukoliko dijabetičar boluje od astme koja se liječi inhalacijskim kortikosteroidima moguć je njihov utjecaj na razinu šećera u krvi pa je potrebno prilagoditi dozu kako bi što manje utjecala na razinu šećera u krvi, a da su simptomi astme dobro kontrolirani. Kod pogoršanja astme koriste se i sistemski kortikosteroidi koji mogu značajno utjecati na regulaciju šećera u krvi pa terapija mora biti strogo kontrolirana od strane specijalista pulmologa, što znači da pacijent nikako ne smije sâm navedene lijekove nekontrolirano uzimati.

13

Što znamo o urtikariji ili koprivnjači i njenom liječenju? Postoji li povezanost između urtikarije i šećerne bolesti?

Prim. dr. sc. Daniela Ledić Drvar, dr. med. specijalist dermatovenerologije, uži specijalist dermatološke onkologije Klinika za dermatovenerologiju, KBC Zagreb

UVOD Urtikarija, u narodnu poznata i kao koprivnjača, heterogena je skupina bolesti kojoj je zajedničko stvaranje urtikarijalnih lezija na koži (urtike), koje mogu biti povezane i s nastankom angioedema.

Tijekom života oko 20% ljudi razvije akutnu urtikariju, dok je kronična urtikarija rjeđa i javlja se u oko 0,1 – 3% ljudi.

PATOFIZIOLOGIJA Središnju ulogu u nastanku urtikarije imaju stanice mastociti.

Njihovom aktivacijom dolazi do oslobađanja brojnih proupalnih čimbenika poput histamina, interleukina i citokina, čijim djelovanjem nastaje vazodilatacija, povećanje vaskularne propusnosti, podražaj živčanih okončina u koži, te posljedičnog nastanka urtika, edema i svrbeža.

KLINIČKA SLIKA Obilježena je iznenadnom pojavom urtika, angioedema ili oboje.

Urtika se sastoji od tri tipična znaka: 1. Središnji otok okružen crvenilom kože 2. Pridruženi svrbež, a ponekad i osjećaj pečenja 3. Prolaznog je tijeka, nestaje obično unutar 1-24 sata.

Tablica 1. Važni anamnestički podatci

14

Klinička obilježja angioedema su: • Iznenadni nastanak izraženoga eritematoznog ili edema boje kože u dermisu ili subkutisu koji često zahvaća sluznice • Ponekad je više izražena bolnost nego svrbež • Edem nestaje sporije nego urtika i može trajati do 72 sata.

ETIOLOGIJA (UZROCI NASTANKA URTIKARIJE) Danas su poznati neki čimbenici koji dovode do nastanka urtikarije.

Tako je poznato da kod kronične spontane urtikarije u podlozi mogu biti: autoreaktivnost (autoimuna urtikarija); intolerancija na određenu hranu (pseudoalergeni) ili lijekove; infektivne bolesti.

Kronična inducirana urtikarija nastaje uslijed djelovanja specifičnih provocirajućih čimbenika, kako je navedeno niže.

U dječjoj dobi su vrlo česti provocirajući čimbenici virusne infekcije i određene vrste hrane.

DIJAGNOZA Dijagnoza urtikarije postavlja se na temelju: 1. Anamneze Potrebno je detaljno uzeti podatke o početku bolesti, pridruženim simptomima, obiteljskoj anamnezi, povezanosti pojave simptoma s uzimanjem određene hrane ili lijekova. Također je važno saznati podatke o prethodno učinjenoj obradi, kao i načinu liječenja (tablica 1).

2.fizikalnog pregleda 3.laboratorijskih testova i obrade (ovise o tipu urtikarije) Akutna urtikarija obično ne zahtijeva nikakvu posebnu obradu, budući da se radi o samolimitirajućoj bolesti. Izuzetak je sumnja na alergiju tipa I na hranu, infektivnu bolest ili postojanje drugih čimbenika rizika, poput uzimanja lijekova iz skupine NSAR (nesteroidni antireumatici) koji se često koriste za ublažavanje bolova.

KRONIČNA URTIKARIJA Obrada ima 3 važna cilja: 1. Isključiti postojanje drugih bolesti poput mastocitoze, urtikarija vaskulitisa, nasljednog angioedema ili urtikarije angioedema uzrokovanog lijekovima iz skupine ACE-inhibitora, te fotodermatoza (bolesti koje su uzrokovane ili se pogoršavaju pod djelovanjem UV zraka).

2. Procijeniti aktivnost bolesti.

3. Otkriti moguće čimbenike rizika ili druge bolesti u podlozi.

Test autolognim serumom (Autologous serum skin testing, ASST) Test autolognim serumom koristi se za potvrdu/isključivanje autoimune urtikarije. Pomoću ovog testa otkrivaju se cirkulirajuća autoantitijela. Negativni nalaz testa isključuje autoimunu urtikariju, dok pozitivni nalaz ukazuje na prisutnost autoreaktivnosti u serumu bolesnika. Prije donošenja zaključka da se radi o funkcionalnim autoantitijelima test se potvrđuje in vitro.

Test se zasniva na činjenici da normalna imunoglobulin-E antitijela (IgE) aktiviraju IgE receptore (FcεRI) na mastocitima i

bazofilima. Te stanice potom oslobađaju histamin. U autoimunoj urtikariji dolazi do vezanja autoantitijela na IgE receptor ili IgE antitijela, što dovodi do neadekvatne aktivacije mastocita i bazofila i posljedičnog oslobađanja histamina.

DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA U diferencijalnoj dijagnozi u prvome je redu potrebno isključiti: mastocitozu, urtikarija vaskulitis, hereditarni angioedem i ACEinhibitorima induciranu urtikariju.

KLASIFIKACIJA (PODJELA, VRSTE URTIKARIJE) Prema duljini trajanja urtikarija se dijeli na: akutnu (do 6 tjedana) i kroničnu (dulje od 6 tjedana) (tablica 2).

Kronična urtikarija se dalje dijeli na: kroničnu spontanu, koja može nastati uslijed poznatih ili nepoznatih uzroka, te induciranu urtikariju (tablica 2).

Inducirana urtikarija može nastati pod djelovanjem poznatih provocirajućih čimbenika poput: hladnoće, pritiska, izlaganja suncu, toplini, kontaktu s određenim tvarima, vodi, vibracijama (tablica 2).

Solarna urtikarija pripada u skupinu induciranih urtikarija, nastaje pod djelovanjem UV i/ili vidljivog svjetla i karkterizirana je nastankom tipičnih promjena na koži – urtika. Treba je razlikovati od solarnog dermatitisa (opelikine od sunca), koji nastaje uslijed pretjeranog izlaganja sunčevim zrakama. Obilježen je pojavom crvenila, mjehura, a potom i ljuštenja kože. Kod osoba sa solarnom urtikarijom preporučuje se izbjegavanje izlaganja suncu, osobito u razdoblju najveće insolacije (10 – 17 h), provoditi striktne mjere fotozaštite (UVA i UVB) kao i nošenje odjeće sa fotozaštitom. Iste mjere važe i za prevenciju opeklina od sunca.

Tablica 2. Klasifikacija urtikarije prema smjernicama EAACI/GA2LEN/EDF/WAO

LIJEČENJE Ciljevi liječenja bolesnika s urtikarijom su: 1. ukloniti provocirajući čimbenik ili uzrok 2. blokirati aktivaciju mastocita i oslobađenje proupalnih citokina 3. indukcija tolerancije (urtikarija na hladnoću, kolinergička, solarna).

DIJETA KOD URTIKARIJE Danas se ne preporučuje striktna dijeta kod bolesnika s urtikarijom, budući se zna da je IgE-posredovana alergija na hranu ekstremno rijetka.

U manjeg broja bolesnika s dokazanom preosjetljivosti na hranu, konzervanse ili aditive isključenje potvrđenog alergena dovodi do Dijabetes www.dijabetes.hr

nestanka simptoma unutar manje od 24 h. Dijeta se provodi 3 – 6 mjeseci. U bolesnika s kroničnom urtikarijom i svakodnevnim izbijanjem urtika ima smisla pokušati s dijetom bez pseudoalergena i s niskim udjelom histamina. Provodi se tijekom 2 – 3 tjedna i učinkovita je u oko trećine bolesnika.

ALGORITAM ZA LIJEČENJE URTIKARIJE Osnova farmakološkog liječenja urtikarije jesu moderni antihistaminici druge generacije: cetirizin, desloratidin, fexofenadin, levocetirizin, bilastin, loratadin.

Akutna urtikarija s angioedemom predstavlja stanje opasno po život bolesnika zbog opasnosti od zatvaranja dišnih puteva.

Bolesnika je potrebno zbrinuti u zdravstvanoj ustanovi, pod

15

nadzorom liječnika, te provesti liječenje sukladno algoritmu za zbrinjavanje takvih bolesnika.

Prva linija u liječenju urtikarije, kao što je gore navedeno, jesu moderni antihistaminici druge generacije u propisanoj dozi.

Lijekovi se uzimaju kontinuirano, svakodnevno. Kod nekih oblika inducirane urtikarije antihistaminik se može uzeti prema potrebi dva sata prije očekivanog izlaganja (npr. hladnoći, vježbanju i sl.).

Ukoliko ne dođe do poboljšanja, u drugoj liniji se preporučuje povišenje do četverostruke doze antihistaminika druge generacije.

Kod bolesnika kod kojih ne postignemo zadovoljavajući učinak prethodnom linijom, preporučuje se u trećoj liniji liječenja dodati omalizumab ili ciklosporin A. U akutnoj egzacerbaciji urtikarije moguće je kratkotrajno (3 – 10 dana) dodati kortikosteroide sustavno.

trimestru trudnoće. Ukoliko je neophodno primijeniti sustavnu terapiju, prednost se daje loratadinu s mogućom ekstrapolacijom na desloratadin, te cetirizinu s mogućom ekstrapolacijom na levocetirizin.

Svi H1-antihistaminici se izlučuju u mlijeku. Potreban je oprez kod povišenja doze. Savjetuje se izbjegavati antihistaminike prve generacije. Ciklosporin je embriotoksičan te stoga kontraindiciran u trudnoći i dojenju.

LIJEČENJE POSEBNIH POPULACIJA

KVALITETA ŽIVOTA U BOLESNIKA S URTIKARIJOM

DJECA Ista prva linija liječenja preporučuje se i kod djece. Potreban je oprez kod povišenja doze te sljedećih linija terapije, budući da nema studija kod djece. Antihistaminici druge generacije dobro su proučeni u dječjoj populaciji, dugoročna sigurnost. Pitanje je samo dostupnosti modernih antihistaminika druge generacije na tržištu u obliku prikladnom za djecu. Treba naglasti da se odobrenje za uporabu odnosi na djecu stariju od 6 mjeseci života.

TRUDNICE I DOJILJE Općenito se izbjegava sustavno liječenje, osobito u prvom

PRAĆENJE BOLESNIKA S URTIKARIJOM Kod bolesnika s kroničnom urtikarijom potrebne su redovite kontrole i praćenje svakih 3 – 6 mjeseci radi procjene potrebe za nastavkom ili promjenom liječenja. Moguće su spontane remisije bolesti.

Snižena je, osobito u bolesnika s CSU, usporediva s kvalitetom života bolesnika s koronarnom bolesti.

Procjenu kvalitete života potrebno je učiniti prije početka liječenja te tijekom liječenja u redovitim intervalima.

Jedan od alata za procjenu kvalitete života bolesnika jest i zbroj sedmodnevne aktivnosti bolesti (Urticaria activity score 7, UAS 7).

Temelji se na procjeni ključnih simptoma: broju urtika i intenzitetu svrbeža. Bolesnici ispunjavaju 24-satni obrazac o aktivnosti bolesti. Dnevni zbrojevi (0 – 6) zbrajaju se tijekom 7 uzastopnih dana kako bi se kreirao UAS 7. Maksimalni zbroj je 42. Detalji su prikazani u tablici 3.

Tablica 3. Urticaria activity score 7 (UAS 7)

POSTOJI LI VEZA IZMEĐU URTIKARIJE I ŠEĆERNE BOLESTI? Postoje studije koje ukazuju na povećanu učestalost kronične urtikarije u bolesnika s nekim drugim autoimunim bolestima poput autoimunog tireoiditisa, Gravesove bolesti i šećerne bolesti tipa I (diabetes mellitus tip I – DMT1).

Confino-Cohen i suradnici u svojoj su studiji na 12.778 bolesnika s kroničnom urtikarijom utvrdili da su ženske bolesnice s kroničnom urtikarijom imale značajno veću incidenciju nekih drugih autoimunih bolesti, uključujući i DMT1.

Studija Lin i suradnika utvrdila je povećani rizik nastanka urtikarije u djece sa šećernom bolesti tipa I u usporedbi s njihovim vršnjacima koji ne boluju od DMT1. Autori svoj nalaz objašnjavaju na slijedeći način: 1. već je ranije pokazano da je DMT1 autoimuna bolest povezana s aberantnim imunim odgovorom na β-stanice pankreasa, te da djeca s DMT1 mogu razviti i druge organ-specifične vidove autoimunosti; 2. fluktuacija u razinama glukoze u krvi može dovesti do aktivacije mastocita u koži i posljedičnog oslobađanja histamina; 3. djeca s DMT1 češće odlaze liječniku, što također može biti

16

razlog učestalijeg dijagnosticiranja urtikarije u odnosu na njihove vršnjake koji ne boluju od DMT1.

Literatura: 1. Ledić Drvar D. Što je urtikarija ili koprivnjača i kako se liječi? Objavljeno 29.05.2018. https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/31224/Sto-je-urtikarija-ili-koprivnjaca-i-kako-se-lijeci.html/ 2. Zuberbier T et al. Dermatology Section of the European Academy of Allergology and Clinical Immunology; Global Allergy and Asthma European Network; European Dermatology Forum; World Allergy Organization.

EAACI/GA2LEN/EDF/WAO guideline: definition, classification and diagnosis of urticaria; Allergy.

2009;64:1417-26.

3. Zuberbier T, Maurer M. Urticaria: current opinions about etiology, diagnosis and therapy. Acta Derm Venereol. 2007;87:196-205.

4. https://dermnetnz.org/topics/autologous-serum-skin-testing/ 5. Zuberbier et al. The EAACI/GA2LEN/WAO Guideline for the Definition, Classification, Diagnosis and Management of Urticaria. The 2017 Revision and Update; Allergy 2018.

6. Maurer M et al. Revisions to the international guidelines on the diagnosis and therapy of chronic urticaria.

JDDG 2013.

7. Zuberbier T et al.The EAACI/GA(2) LEN/EDF/WAO Guideline for the definition, classification, diagnosis, and management of urticaria: the 2013 revision and update. Allergy, 2014.

8. Lipozenčić J i sur. Alergijske i imunosne bolesti. Zagreb: Medicinska naklada; 2010, str. 105-121.

9. Basta-Juzbašić A. i sur. Dermatovenerologija. Zagreb: Medicinska naklada; 2014, str. 108-112.

10. Criado PR, Criado RF, Maruta CW, Reis VM. Chronic urticaria in adults: state-of-the-art in the new millennium. An Bras Dermatol. 2015 Jan-Feb;90(1):74-89. doi: 10.1590/abd1806-4841.20153509. PMID: 25672302; PMCID: PMC4323701.

11. Khan S. Urticaria in patients with diabetes: Adverse drug reaction or relapse of underlying autoimmune urticaria? Indian J Med Res. 2019 Mar;149(3):423-425. doi: 10.4103/ijmr.IJMR_1060_17. PMID: 31249210; PMCID: PMC6607826.

12. Confino-Cohen R, Chodick G, Shalev V, Leshno M, Kimhi O, Goldberg A. Chronic urticaria and autoimmunity: associations found in a large population study. J Allergy Clin Immunol. 2012 May;129(5):130713. doi: 10.1016/j.jaci.2012.01.043. Epub 2012 Feb 14. PMID: 22336078.

13. Lin SY, Lin CL, Lin CC, Hsu WH, Hsu CY, Kao CH. Risk of Urticaria in Children with Type 1 Diabetes Mellitus: A Nationwide Cohort Study. Int J Environ Res Public Health. 2019 Dec 25;17(1):176. doi: 10.3390/ ijerph17010176. PMID: 31881760; PMCID: PMC6982336.

Povezanost između inhalacijskih alergena i njihovih homologa iz hrane – unakrsne reakcije Sandra Bival, mag. nutricionizma dr. sc. Eva Pavić, univ. spec., dipl. ing.

Služba za prehranu i dijetetiku, KBC Zagreb

UVOD Alergije su uzrokovana reakcija imunološkog sustava na razne izvore – životinjskog podrijetla, grinje, plijesan, pelud, lateks, lijekove, biljke, hranu. Većinu neprehrambenih alergija prate

Hrana koja izaziva uobičajene unakrsne reakcije: • Škampi, jastog, rakovi / lignje, školjke, kamenice – povezano s alergijom na grinje • Kikiriki – moguća unakrsna reakcija na leguminoze, pšenicu, kukuruz • Orašidi (orah, lješnjak, brazilski oraščići), pistacija, indijski oraščići • Kravlje mlijeko – u 90% slučajeva s ovčjim i kozjim mlijekom, a u 10% s goveđim mesom • Kokošja jaja – rijetko: jaja druge peradi i meso peradi • Žitarice (pšenica, zob, ječam, raž, proso, sirak, kukuruz, riža) – samo u 20% slučajeva međusobno reagiraju • Brašno – uzeti u obzir unakrsne reakcije kod alergije na grinje • Riba – česte su unakrsne reakcije čak između slatkovodne i morske ribe • Sjemenke, sezam, gorušica (senf), suncokret • Breskva i dinja – često unakrsno reagiraju s drugim voćem (općenito blagim reakcijama) • Lateks – s voćem, biljkama (oleander, kaktus), gumom

SIMPTOMI Alergijske reakcije koje uključuju probavni trakt mogu dovesti do širokog raspona simptoma, od trnjenja u ustima do opasnih reakcija po život, u trajanju od nekoliko sati do nekoliko dana.

Najmanje 30% oboljelih imat će simptome nalik funkcionalnom poremećaju crijeva – sindrom iritabilnog crijeva, dijareju ili dispepsiju: mučninu, povraćanje, nadutost, grčeve i bol u trbuhu, probleme s gutanjem ili refluks. Trnci, otekline, svrbež usana, jezika i grla česti su alergijski simptomi kod alergija na hranu koji Dijabetes www.dijabetes.hr

reakcije u usnoj šupljini ili gastrointestinalnom traktu.

Do 80% osoba s određenim alergijama ima reakcije koje uključuju usnu šupljinu ili gastrointestinalni trakt. Razlog za nastanak unakrsnih reakcija leži u strukturnoj sličnosti među proteinima, kao što je to na primjer u slučaju peluda i hrane.

se često povećavaju paralelno s peludnom hunjavicom. Ostali mogući simptomi alergije na hranu su kožne reakcije – svrbež (urtikarija), osip, edem ili otekline te respiratorni problemi – curenje iz nosa i sinusa, astma ili bronhitis. Moguće su i reakcije živčanog sustava – umor, kronični umor, gubitak koncentracije, migrene, mišićno-koštani simptomi, uključujući bol u zglobovima i mišićima. Alergije na hranu mogu dovesti do reakcija izvan probavnog trakta, kao što su ekcemi, bez crijevnih simptoma.

Moguć je i anafilaktički šok. Atopijski dermatitis/ekcem povezan je s alergijom na jaje, kravlje mlijeko i kikiriki, a uklanjanje alergena dovodi do značajnih rezultata u većini djece. Većina slučajeva se poboljša u vrijeme tinejdžerskih godina, ali se u nekim slučajevima razviju respiratorne alergije.

• Alergije na hranu uslijed unakrsnih reakcija s peludom mogu se povećati tijekom peludne sezone, a naknadno se smanjiti. Dakle, određena hrana se može tolerirati samo izvan visoke sezone peluda.

• Ako postoji alergija na ribu najbolje je izbjegavati sve ribe zbog visoke mogućnosti križnih reakcija.

• Reakcije na ribe, pogotovo ako nisu svježe, mogu uključivati preosjetljivost na histamin, ali ne alergiju na ribu. Najčešće unakrsne reakcije od voća uzrokuju breskva i dinja.

• Alergije na hranu mogu izazvati simptome izvan probavnog trakta, kao što su ekcemi, bez izazivanja relevantnih crijevnih simptoma.

Literatura • Bartra J et al. From Pollinosis to Digestive Allergy. J Investig Allergol Clin Immunol 2009;19(Suppl 1):3-10.

• Ferreira F, Hawranek T, Gruber P, Wopfner N, Mari A. Allergic cross-reactivity: from gene to clinic. Allergy 2004;59:243-267.

• Konstantinou GN, Grattan CEH. Food contact hypersensitivity syndromes: the mucosal contact urticaria paradigm. Clin Exp Dermatol 2008;33:383-389.

• ACENTA – Arkansas Center For Ear, Nose, Throat and Allergy (http://www.acenta.com/allergy.foodallergy.asp)

17

LICE I NALIČJE KORTIKOSTEROIDA Anica Badanjak, dr. med., specijalistica interne medicine, endokrinologinja i dijabetologinja Kortikosteroidi (skraćeno: steroidi) su hormoni proizvedeni u ljudskom organizmu i sintetski „čudotvorni“ lijekovi koji pomažu u liječenju mnogobrojnih teških bolesti za koje ne postoji djelotvorno uzročno liječenje. Da ne bi primjena ovih lijekova bila „ugovor s vragom“ potrebno je upoznati kako korisne, tako (i još više) moguće negativne posljedice upotrebe steroida. Korisno djelovanje u liječenju teških bolesti i stanja zasniva se prvenstveno na snažnom protuupalnom djelovanju i supresiji imunološkog odgovora. Negativna strana liječenja uključuje čitavu lepezu štetnih djelovanja, od lakih do vrlo teških i ozbiljnih, opasnih po život. Stoga liječnici primjenu ovih lijekova strogo procjenjuju uvijek vodeći računa o odnosu koristi i moguće štete. Neke štetne posljedice njihove primjene mogu proći nezamijećeno kroz neko vrijeme, radi čega je iznimno važno pratiti osobe od momenta korištenja steroida, a kod dužeg uzimanja i nakon ukidanja lijeka. Šećerna bolest ili dijabetes (lat. diabetes mellitus) posljedica je poremećenog, odnosno smanjenog lučenja inzulina uz različite stupnjeve periferne rezistencije na inzulin, s posljedičnim visokim razinama šećera u krvi (hiperglikemijom).

Dvije najčešće vrste šećerne bolesti su tip 1 i tip 2.

Trudnička šećerna bolest (gestacijski dijabetes) javlja se u trudnoći, a nakon poroda nestaje.

Predijabetes (oštećena tolerancija glukoze, povišen šećer natašte) predstavlja prijelazni stupanj između normalnog metabolizma šećera (glukoze) i šećerne bolesti.

Po učestalosti najmanja, specifična grupa šećerne bolesti uključuje po nastanku vrlo različite oblike, kao što su monogenski dijabetes (dijabetes zrele dobi kod mladih – MODY, od engl. maturity onset diabetes of the young), dijabetes zbog bolesti gušterače, bolesti drugih endokrinih žlijezda, toksina (npr. rodenticid piriminil) te šećerna bolest uzrokovana lijekovima, od kojih su najpoznatiji glukokortikoidi, β–blokatori, inhibitori proteaze i visoke doze nijacina.Endokrini i živčani sustav kontrolni su mehanizmi u ljudskom organizmu i tijesno su povezani, međusobno se nadopunjuju i samoreguliraju u zatvorenom krugu. Endokrine

18

žlijezde izlučuju hormone koji reguliraju aktivnost tjelesnih stanica i sudjeluju u održavanju balansa organizma. Endokrini sustav doprinosi funkcioniranju organizma sudjelovanjem u regulaciji temperature, glukoze, toksina, krvnog tlaka i pH (pet različitih načina na koje tijelo održava homeostazu). Procesi kojima tijelo kontrolira svoje unutarnje okruženje zajednički se nazivaju homeostaza.

Da bi opstalo i bilo zdravo, tijelo mora održavati razinu glukoze (šećera) u uskim granicama. Kad razina glukoze postane previsoka, oslobađa se hormon inzulin. Kad je razina glukoze u krvi preniska, oslobađa se hormon glukagon ili/i neki drugi hormoni koji će pomoći u podizanju razine glukoze (oslobađanjem iz glikogena ili stvaranjem iz neugljikohidratnih izvora). Hormoni su tvari koje kao „glasnici“ u tijelu prenose poruke od jedne stanice do druge posebnim oblikom kemijskog djelovanja. Oni su zaslužni za regulaciju raznih fizioloških procesa poput metabolizma, rasta i razvoja, a djeluju i na raspoloženje (npr. stres).

Jedan od najvažnijih hormona za preživljavanje jest kortizol, poznat i pod imenom „hormon stresa“. Stvara se u kori nadbubrežne (adrenalne) žlijezde i sudjeluje u metabolizmu ugljikohidrata, bjelančevina (proteina) i masti. Smanjuje upalu, regulira krvni tlak, kontrolira ravnotežu soli i vode u tijelu, upravlja ciklusom spavanja/buđenja, povećava šećer u krvi, povećava energiju kako bismo se mogli nositi sa stresom i nakon toga vratiti ravnotežu.

Kao dio tjelesnog odgovora na borbu ili bijeg, kortizol se oslobađa u stresnim situacijama kako bi tijelu dao prirodni poticaj za energiju. To je automatska fiziološka reakcija na događaj koji izaziva opasnost, strah. Potiče jetru na povećanje proizvodnje šećera u krvi, pomaže tijelu u pretvaranju masti, bjelančevina i ugljikohidrata u korisnu energiju. Ovo pojačanje ima za cilj potaknuti mišiće da odgovore na prijeteću situaciju. Odluka „boriti se ili pobjeći“ (“fight or flight”) bila je najaktualnija u doba pećinskog čovjeka, kada je bilo po život važno odlučiti što učiniti npr. u susretu s medvjedom.

U momentu opasnosti (stresa) naglo se povećala razina kortizola kao pokretača ostalih potrebnih radnji za preživljavanje. Nakon prestanka opasnosti razina kortizola se vraćala na normalu i tako omogućila tijelu odmor. No, kada je razina kortizola stalno visoka, zbog kroničnog stresa, ti isti učinci mogu rezultirati rezistencijom na inzulin i razvojem šećerne bolesti.

Kortizol je endogeni steroidni hormon koji se prirodno sintetizira u tijelu iz kolesterola, a njegovo oslobađanje ovisi o pravilnom funkcioniranju osi hipotalamus – hipofiza – nadbubrežna žlijezda, što je bitno za održavanje vitalnih funkcija. U uvjetima bez stresa ljudsko tijelo proizvodi približno 20 mg kortizola tijekom dana. Situacije fizičkog ili psihičkog stresa, poput infekcija, traume ili operacije, mogu rezultirati fiziološkim povećanjem razine kortizola u serumu do 150-200 mg. U nekim okolnostima povezanim s intenzivnom upalom, poput sepse, sposobnost nadbubrežne žlijezde da proizvodi kortizol može biti nedovoljna za održavanje vitalnih funkcija, i tada govorimo o relativnom zatajenju nadbubrežne žlijezde.

Razine kortizola tijekom dana se prirodno mijenjaju. Najniže su kasno noću, oko ponoći, kada je predviđeno spavanje i odmor od svih aktivnosti. Nakon pola noći razine počinju rasti radi pripreme za buđenje i novi dan. Vrhunac dosežu oko 9 sati ujutro, kada je organizam najspremniji za akciju, da bi kasnije tijekom dana ponovno počele opadati. Obrazac se može promijeniti kod osoba koje rade u neredovitim smjenama ili puno spavaju tijekom dana pa ne mogu spavati noću.

Bolesti, uključujući poremećaje nadbubrežne žlijezde, koje utječu na proizvodnju ili uporabu kortizola također mogu poremetiti normalni obrazac.

Poremećaji nadbubrežne žlijezde mogu nastati kada nadbubrežne žlijezde proizvode previše ili premalo kortizola.

U Cushingovom sindromu proizvodnja kortizola je prekomjerna,

dok je kod zatajenja (insuficijencije) nadbubrežne žlijezde proizvodnja nedostatna (Addisonova bolest, stanja kada hipofiza ne potiče nadbubrežne žlijezde na stvaranje kortizola i dr.).

Najčešći simptomi koji upućuju na neravnotežu u lučenju hormona kortizola i povišenu razinu jesu bolovi i slabost u mišićima, stalni umor, iscrpljenost, slabost, psihička uznemirenost i tromost, promjene raspoloženja, zbunjenost, tjeskoba, depresija, debljanje (osobito oko struka), potreba za slatkim – stalna želja za ugljikohidratima već od ranih jutarnjih sati, nesanica ili isprekidan san, stalna žeđ i učestalo mokrenje, glavobolja, akne, kod žena pojačana dlakavost i nepravilni mjesečni ciklusi. Kortikosteroidi koji se koriste u raspršivaču ili inhalacijom mogu izazvati kašalj, bolno grlo, poteškoće u govoru, krvarenje iz nosa, osip. Nuspojave (neželjeni učinici) kortikosteroida ovise o dozi, dužini liječenja i načinu primjene lijeka.

Učinci kortizola na metabolizam su: djelovanje suprotno inzulinu, sprječavanje iskorištavanja glukoze u stanicama pa dolazi do povećane koncentracije glukoze u krvi (hiperglikemije), pojačano stvaranje glukoze iz aminokiselina u jetri (glukoneogeneza), smanjena proizvodnja (biosinteza) bjelančevina u stanicama, posebno u mišićima, kostima, a povećana u jetri; poticanje razgradnje proteina u mišićima i kostima, što dovodi do gubitka mišićne i koštane mase (ubrzava osteoporozu). Zbog pojačanoga gubljenja proteina dolazi do smanjenja mišićne snage i mišićne slabosti. Osteoporoza je rezultat povećane razgradnje kosti, smanjene aktivnosti stanica koje izgrađuju kost (osteoblasta) i smanjenih zaliha kalcija. Povećava se lučenje kalcija mokraćom pa mogu nastati bubrežni kamenci.

Kortikosteroidi ubrzavaju mobilizaciju masnih kiselina iz potkožnog masnog tkiva, što dovodi do povećanja koncentracije slobodnih masnih kiselina u krvi, nagomilavanja masnog tkiva na trupu i vratu, te oko potrbušnice i unutarnjih organa (centralna ili trbušna debljina).

Učinak uporabe kortikosteroida na različite tjelesne funkcije Hiperglikemija

Aminokiseline

Glukogeneza

Unos glukoze (periferni)

Konverzija piruvične kiseline u acetil-coA Aktivnost glukoza-6-fosfataze Aktivnost fruktoza 1,6-bifosfataze Aktivnost fosfoenolpiruvat karboksikinaze

Unos glukoze i oksidacija

Glukoza Katabolizam proteina Slabost mišića

Lipoliza u perifernoj masnoći

Glukagon Hiperplazija beta stanica Sekrecija glukagona

Adiponektin TNF-alfa

KORTIKOSTEROIDI Mobilizacija osteoblasta Apoptoza osteocita Osteoklasti

Rizik padova

Abdominalna masnoća

Insulinemija

Stvaranje Koštanog matriksa

Apsorpcija kalcija Promijenjena pulsatilnost PTH

Angiotenzin II Unakrsno povezivanje receptorima mineralkortikoida

Cirkulirajući volumen

Rizik fraktura Krhkost kosti

Resorpcija kosti

Vazokonstrikcija

Vaskularna otpornost

Hipertenzija i Kardiovaskularni rizik

Prilagođeno prema: https://www.researchgate.net/figure/Effect-of-the-use-of-corticosteroids-on-different-functions-of-the-body_fig1_344260454 Dijabetes www.dijabetes.hr

19

Bolesti i stanja u kojima se upotrebljavaju kortikosteroidi jesu: astma, alergijski rinitis, kronična plućna bolest, urtikarija, atopični ekcemi, Chronova bolest, polimialgije, reumatoidni artritis, multipla skleroza i ostale autoimune bolesti, neke zloćudne bolesti, kao imunosupresija nakon transplantacije organa, liječenje kronične boli i drugo.

Kortikosteroidi se koriste i u liječenju osoba s teškim oblikom COVID-19 te kao nadomjesna hormonska terapija (npr. kod Addisonove bolesti).

U osoba na bolničkom liječenju koriste se u više od 10% slučajeva.

Ambulantno se u najvećem postotku koriste za liječenje mišićnokoštanih i kožnih bolesti, u 40% slučajeva za liječenje bolesti dišnog sustava, a značajna je upotreba i u stanjima koja zahtijevaju imunosupresiju. Dužina primjene liječenja kortikosteroidima najčešće iznosi manje od 5 dana, u 22% osoba duža je od 6 mjeseci, a u 4,3% duža je od 5 godina. Liječenje steroidima može se primijeniti kao pojedinačna visoka doza tijekom određenog razdoblja i potom polako smanjivati. Liječenje steroidima također se može koristiti kao terapija održavanja tijekom duljeg razdoblja, primijenjeno u visokim dozama (npr. kod zloćudnog tumora ili na kraju života). Mogu se primijeniti na usta, putem injekcije u venu, mišić ili zglob, lokalno na kožu ili u obliku inhalacija.

Upotreba kortikosteroida u osoba sa šećernom bolešću čest je klinički problem. Šećerna bolest nastala zbog upotrebe steroida često se otkriva tek nakon pojave simptoma ili komplikacija akutne hiperglikemije. Sintetski glukokortikosteroidi oponašaju učinak endogenih steroida. Primjena steroida modulira metabolizam ugljikohidrata putem složenih mehanizama, uključujući učinke na funkciju beta stanica, kao i izazivanje rezistencije na inzulin učincima na inzulinske receptore u jetri, mišićima i masnom tkivu. Ti učinci dovode do hiperglikemije u „rizičnih osoba“.

Korištenje kortikosteroida kod osoba s već postojećom šećernom bolešću dovest će do pogoršanja kontrole šećera u krvi i tada govorimo o povišenom šećeru (hiperglikemiji) kao posljedici upotrebe kortikosteroida. To će zahtijevati privremeno dodatno i aktivnije liječenje šećerne bolesti.

Porast razine šećera u krvi povezan s upotrebom steroida koji se javlja kod osoba bez poznate dijagnoze dijabetesa naziva se dijabetes izazvan steroidima. Šećer se može, ali i ne mora, normalizirati kada se steroidi ukinu.

Postoji malo dokaza koji bi upućivali na to kako treba liječiti bolesnike s hiperglikemijom povezanom s upotrebom steroida.

Kratko uzimanje steroida koji rezultiraju minimalnim razdobljima hiperglikemije možda neće trebati intervenciju. Primjena većih doza steroida tijekom dužeg razdoblja može rezultirati značajnim porastom šećera u krvi uz prisustvo klasičnih simptoma šećerne bolesti kao što su: umor, učestalo mokrenje i pojačano žeđanje s mogućnošću akutnih komplikacija povezanih s hiperglikemijom (dijabetička ketoacidoza). Kontrola hiperglikemije u takvim će okolnostima ublažiti simptome, smanjiti rizik od akutnih komplikacija i smanjiti povećani rizik od infekcija i drugih komplikacija povezanih s hiperglikemijom.

Također je važno napomenuti da akutna bolest može rezultirati „stresnom hiperglikemijom“ neovisno o primjeni steroida.

Suprafiziološka doza steroida približna je dozi prednizolona većoj od 5 mg ili ekvivalentnoj dozi alternativnih sintetskih glukokortikoida. Neke osobe mogu razviti hiperglikemiju pri nižoj dozi steroida, pa se stoga preporučuje klinička budnost uz terapiju steroidima u bilo kojoj dozi.

20

Predisponirajući čimbenici koji dovode do povećanog rizika od hiperglikemije pri steroidnoj terapiji jesu već postojeća šećerna bolest tipa 1 ili tipa 2, osobe s povećanim rizikom za razvoj šećerne bolesti (prekomjerna tjelesna težina, šećerna bolest u obitelji, prethodna šećerna bolest u trudnoći, neke etničke skupine, sindrom policističnih jajnika), poremećena glukoza natašte ili poremećena tolerancija glukoze (predijabetes), HbA1c 6,0-6,5%, osobe koje su prethodno imale hiperglikemiju uz terapiju steroidima.

Dijabetes tipa 2 vjerojatno će se razviti nakon dugotrajne uporabe steroida, kao što je uporaba oralnih kortikosteroida dulje od 3 mjeseca.

Steroidi se mogu davati u različitim režimima i u različitim dozama.

Jedna doza ili kratka primjena steroida (npr. prednizolona) ujutro najčešći je način primjene. Kod osjetljivih osoba to često rezultira povećanjem glukoze u krvi kasno ujutro i nastavlja se do večeri.

Preko noći glukoza u krvi općenito pada, često sljedećeg jutra postiže početnu razinu. Stoga bi liječenje trebalo biti prilagođeno liječenju hiperglikemije, uz izbjegavanje noćne i ranojutarnje hipoglikemije.

U trudnoći i drugim situacijama može se primijeniti jedna doza ili kratkoročna primjena steroida. Kod težih bolesti u hospitaliziranih bolesnika često je potrebno primijeniti višestruke dnevne doze steroida.

Kod većine osoba razina glukoze se poveća otprilike 4 do 8 sati nakon primjene steroida na usta (tableta) i ranije nakon primjene steroida putem vene. Nasuprot tomu, razina glukoze može se vratiti na razinu prije upotrebe steroida 24 sata nakon prestanka primjene intravenskih steroida.

Ako se steroidi primijenjeni na usta ukidaju postupno, tijekom nekoliko tjedana, razina glukoze pada ovisno o dozi. To se ne mora uvijek dogoditi, osobito u onih s već postojećim nedijagnosticiranim dijabetesom.

Kod osoba sa šećernom bolešću koji se liječe kortikosteroidima važno je pratiti kretanje šećera u krvi radi pravovremene primjene odgovarajućih terapijskih intervencija. Vrijednost HbA1c prije početka liječenja steroidima korisna je kod pacijenata za koje se smatra da su pod visokim rizikom za razvoj šećerne bolesti uzrokovane steroidima i kod onih s poznatim dijabetesom.

Kontrolu šećera u krvi treba provoditi najmanje jednom dnevno i to po mogućnosti prije ručka ili večernjeg obroka, ili 1-2 sata nakon ručka ili večernjeg obroka, kada se očekuje da će hiperglikemijski učinci jutarnje doze steroida biti najveći. Ako je početna glukoza u krvi manja od 12 mmol/L, treba nastaviti s testiranjem jednom prije ili nakon ručka ili večernjeg obroka. Ako je sljedeća vrijednost glukoze u krvi veća od 12 mmol/L, tada bi se učestalost testiranja trebala povećati na četiri puta dnevno (prije jela i prije spavanja). Ako se ustanovi da je razina glukoze stalno veća od 12 mmol/L, tj. u dva navrata tijekom 24 sata, tada treba

uvesti hipoglikemijsko liječenje, uz praćenje glukoze najmanje četiri puta dnevno, prije ili poslije jela i prije spavanja, bez obzira na način kontrole dijabetesa.

Odluku o načinu liječenja hiperglikemije tijekom steroidne terapije kod osoba s poznatom šećernom bolesti ili bez nje donijet će liječnik ovisno o visini šećera, stanju oboljelog, pridruženim bolestima i mogućnostima.

Kratkotrajno uzimanje (manje od 3 dana) može zahtijevati samo pomnije praćenje glukoze u krvi, ali dulja upotreba zahtijeva procjenu liječenja i može rezultirati prelaskom s oralnih lijekova (tableta) na inzulin.

Ako je osoba već na inzulinu, možda će biti potrebno značajno povećati doze, za 40% ili više, u vrijeme prve injekcije steroida, u razdoblju od 24-72 sata, u dogovoru s dijabetologom, koji bi trebao biti član multidisciplinarnog tima.

Smanjenje doze steroida zahtijevat će i prilagodbu doze dijabetičkih lijekova, neovisno o vrsti hipoglikemika.

Sve osobe s povećanom razinom šećera u krvi (hiperglikemijom) uzrokovanom upotrebom kortikosteroida trebale bi dobiti od zdravstvenih profesionalaca odgovarajuću naobrazbu o šećernoj bolesti i njenom liječenju, izboru zdravog načina života (pravilna prehrana, redovita tjelesna aktivnost sukladna mogućnostima), upozorenje na rizik od hipoglikemije i hiperglikemije pri neinzulinskim i inzulinskim načinima liječenja.

Kod osoba s trudničkim (gestacijskim) dijabetesom potrebno je praćenje glukoze u krvi najmanje četiri puta dnevno. Primjena steroida u trudnoći može uzrokovati prolazno visok šećer (hiperglikemiju) ili rezultirati povećanjem razine šećera u onih s trudničkim dijabetesom ili već postojećim dijabetesom. Najčešće korištenje steroida u trudnoći jest za poticanje fetalne zrelosti pluća pri rođenju.

Nakon prestanka liječenja steroidima kod osoba bez postojeće šećerne bolesti koje su imale visoke razine šećera u krvi izazvane upotrebom steroida treba provesti provjeru postojanja šećerne bolesti najmanje 6 tjedana nakon prestanka liječenja steroidima.

Ako se koristi HbA1c kao probirni alat, njegovo određivanje trebalo bi odgoditi 2,5 do 3 mjeseca nakon prestanka primjene steroida. Glukoza natašte ili OGTT mogu biti korisni ako se Dijabetes www.dijabetes. hr

klinički sumnja na dijagnozu dijabetesa prije isteka 3 mjeseca.

Liječenje steroidima može se naglo prekinuti nakon kratkog uzimanja, a kod dužeg korištenja dozu steroida treba polako smanjivati danima ili tjednima. Kod naglog prekida liječenja steroidima osobe koje su primale visoke doze steroida dva tjedna ili dulje mogle bi biti izložene riziku od supresije nadbubrežne žlijezde.

Brz životni ritam i stalni stres na određeni način konstantno drže nadbubrežne žlijezde u pojačanom tonusu i stanju pripravnosti, što je poznato pod imenom „sindrom umora nadbubrežne žlijezde“.

Naime, uočeno je da nadbubrežne žlijezde sve teže odolijevaju i „gube“ prirodni ritam reguliranja lučenja hormona koji pomažu organizmu u borbi s konstantnim stresom. S jedne strane, stres se multiplicira i prolongira, a s druge, kapacitet lučenja hormona ostaje isti.

Izraz „umor nadbubrežne žlijezde“ koristi se za opisivanje čitavog niza nejasnih simptoma, uključujući umor, bolove u tijelu, nervozu te probleme sa spavanjem i probavom.

I na kraju, potrebno je lijekove poput kortikosteroida koristiti samo po preporuci liječnika. Strah i neizvjesnost pred potencijalno ozbiljnom infekcijom kao što je COVID-19 dovela je neke laike do očajnih odluka da samoinicijativno uzmu „čudotvorni lijek“, što je bilo moguće u nekim zemljama gdje se lijek mogao dobiti bez recepta.

U kolikoj će mjeri kortizol (odnosno glukokortikoidni lijekovi) biti „dobar, loš, zao“ ovisi o pravilnoj procjeni njihove upotrebe.

Literatura 1. Karssen AM, de Kloet ER. Synthetic Glucocorticoids* in Encyclopedia of Stress (Second Edition), Academic Press, 2007: 704-8.

2. Roberts A, James J, Dhatariya K; Joint British Diabetes Societies (JBDS) for Inpatient Care. Management of hyperglycaemia and steroid (glucocorticoid) therapy: a guideline from the Joint British Diabetes Societies (JBDS) for Inpatient Care group. Diabet Med. 2018;35(8):1011-7. doi:10.1111/dme.13675 3. Crum AJ, Jamieson JP, Akinola M. Optimizing stress: An integrated intervention for regulating stress responses. Emotion. 2020;20(1):120-5. doi:10.1037/emo0000670 4. Jurišić-Eržen D. et al. Kortikosteroidi i šećerna bolest: nove spoznaje i perspektive u liječenju. Medicina Fluminensis. 2016;52(2):185-9. https://hrcak.srce.hr/158502 5. Alessi J, De Oliveira GB, Schaan BD, Telo GH. Dexamethasone in the era of COVID-19: friend or foe? An essay on the effects of dexamethasone and the potential risks of its inadvertent use in patients with diabetes.

Diabetology & Metabolic Syndrome. 2020;12(1):1-11.

6. https://socratic.org/questions/what-are-five-different-ways-the-body-maintains-homeostasis 7. http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/endokrinologija/secerna-bolest-i-otkloni-mijeneugljikohidrata/diabetes-mellitus 8.https://fisher.osu.edu/blogs/leadreadtoday/how-turn-stress-a-growth-opportunity 9.https://www.medtronicdiabetes.com/loop-blog/steroids-diabetes-effect-glucose-levels/

21

HALO HALO INFO TELEFON HSDU-a 01 55 30 503

Svakog utorka i četvrtka pozivom na broj 01 55 30 503 od 17:00 do 19:00 sati možete razgovarati s dežurnim stručnjakom/stručnjakinjom Raspored i imena gostujućih stručnjaka na HALO HALO INFO TELEFONU objavljivat ćemo na www.dijabetes.hr i na Facebooku, a informaciju možete dobiti i pozivom na broj mobitela 091 31 31 020.

S obzirom na velik interes pozivatelja, nastavljamo i dalje s Info telefonom dva puta tjedno. Time želimo omogućiti osobama sa šećernom bolešću, članovima njihovih obitelji, odnosno svima onima koji brinu o vlastitome zdravlju i prevenciji kroničnih bolesti te onima koji su u povećanom riziku od obolijevanja od šećerne bolesti da na jednom mjestu dobiju potrebnu pouzdanu informaciju, koristan i vrijedan savjet ili točan odgovor od stručnih osoba ne odlazeći u zdravstvenu ustanovu. To je posebice važno u vrijeme epidemije COVID-19.

U suradnji sa stručnjacima iz Sveučilišne Klinike „Vuk Vrhovac“ KB Merkur, svi zainteresirani koji trebaju savjet vezano za regulaciju šećerne bolesti, prevenciju, metode liječenja, terapiju i komplikacije dijabetesa mogu nazvati na besplatni Info telefon 01 55 30 503 utorkom i četvrtkom od 17:00 do 19:00 sati.

Poziv na besplatnu telefonsku liniju HSDU-a jedinstvena je prilika za dobivanje stručnog savjeta ili preporuke putem telefona. Razgovor s liječnicima i medicinskim sestrama iz SK „Vuk Vrhovac“ KB Merkur u potpunosti je anoniman, možete se predstaviti samo ako želite. Na Info telefonu dežuraju dijabetolozi, neurolog, kardiolog, oftalmolog i diplomirane medicinske sestre. Javite se svakako, liječnici i diplomirane medicinske sestre – edukatori na našem besplatnom Info telefonu tu su za vas. HSDU je ovu posebnu telefonsku liniju uveo kao dodatnu pomoć i savjetovanje za osobe sa šećernom bolešću, članove njihovih obitelji, njihove prijatelje te sve ostale koji se suočavaju sa šećernom bolešću, žive s njom ili se žele informirati.

HSDU na ovaj način želi pomoći svim oboljelima od šećerne bolesti kao i svim osobama povezanima s njima, te vas potičemo da zovete i razgovarate s našim stručnjacima o svemu što vas zanima. I dakako, ako imate prijedloge ili ideje koji profil stručnjaka trebamo pozvati, javite nam. Veselimo se vašim novim pitanjima!

Raspored za rujan i listopad 2021.

20

22

2.9.2021.

DIJABETES Želite li savjet vezano uz šećernu bolest i akutne i kronične Krešimir Martinac, dr. med., internist komplikacije, posebice o dijabetičkom stopalu te prevenciji, ranom i dijabetolog, SK „Vuk Vrhovac“, KB otkrivanju i liječenju, nazovite našega dežurnog liječnika.

Merkur

7.9.2021.

DIJABETIČKO STOPALO Imate li problema sa stopalima (poremećaji cirkulacije krvi, oštećenje Vilma Kolarić, dipl. med. techn., glavna živaca, sprječavanje ozljeda, kada se obratiti liječniku), savjeti i sestra, SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur informacije naše glavne sestre bit će Vam korisni.

9.9.2021.

OFTALMOLOG Želite li razgovarati o očnim promjenama kao komplikaciji šećerne dr. sc. Romano Vrabec, dr. med., bolesti te prevenciji, liječenju i terapijskim mogućnostima, tada oftalmolog, SK „Vuk Vrhovac“, KB nazovite našega dežurnog liječnika.

Merkur

14.9.2021.

KARDIOLOG Želite li savjet o dijabetesu i kardiovaskularnim bolestima, koronarnoj Neva Brkljačić, dr. med., spec. internistica bolesti srca, perifernoj arterijskoj bolesti, prevenciji, ranom otkrivanju i kardiologinja, SK „Vuk Vrhovac“, KB i liječenju, obratite se našoj dežurnoj liječnici.

Merkur

16.9.2021.

DIJABETES Trebate li savjet vezano uz šećernu bolest tipa 1 ili tipa 2 i akutne i dr. sc. Tomislav Božek, dr. med., kronične komplikacije, o prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju, tada endokrinolog – dijabetolog, SK „Vuk nazovite našega dežurnog liječnika.

Vrhovac“, KB Merkur

21.9.2021.

PREHRANA Trebate li savjet o dijetoterapiji, tjelesnoj aktivnosti, samozbrinjavanju Snježana Gaćina, dipl. med. techn., i samokontroli šećerne bolesti, obratite se našoj diplomiranoj glavna sestra Zavoda za šećernu bolest SK medicinskoj sestri. „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

23.9.2021.

DIJABETES OPĆENITO I SUVREMENE TEHNOLOGIJE U LIJEČENJU ŠEĆERNE BOLESTI Želite li razgovarati ili se posavjetovati s našim dežurnim liječnikom, dr. sc. Mladen Grgurević, dr. med., spec. možete mu postaviti različita pitanja vezana za šećernu bolest, liječenje internist, endokrinolog – dijabetolog, SK tabletama i/ili inzulinom, suvremenim tehnologijama i slično. „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

28.9.2021.

NEUROLOG Želite li se savjetovati o neurološkim komplikacijama šećerne prim. dr. sc. Sandra Vučković Rebrina, bolesti, oštećenju osjeta i živaca, prevenciji i liječenju dijabetičke dr. med., neurologinja, SK „Vuk Vrhovac“, polineuropatije, tada nazovite našu dežurnu liječnicu.

KB Merkur

30.9.2021.

DIJABETES Želite li savjet vezano uz šećernu bolest i akutne i kronične Krešimir Martinac, dr. med., internist komplikacije, posebice o dijabetičkom stopalu te prevenciji, ranom i dijabetolog, SK „Vuk Vrhovac“, KB otkrivanju i liječenju, nazovite našega dežurnog liječnika.

Merkur

5.10.2021.

DIJABETIČKO STOPALO Imate li problema sa stopalima (poremećaji cirkulacije krvi, oštećenje Vilma Kolarić, dipl. med. techn., glavna živaca, sprječavanje ozljeda, kada se obratiti liječniku), savjeti i sestra, SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur informacije naše glavne sestre bit će Vam korisni.

7.10.2021.

OFTALMOLOG Želite li razgovarati o očnim promjenama kao komplikaciji šećerne dr. sc. Romano Vrabec, dr. med., bolesti te prevenciji, liječenju i terapijskim mogućnostima, tada oftalmolog, SK „Vuk Vrhovac“, KB nazovite našega dežurnog liječnika.

Merkur

12.10.2021.

KARDIOLOG Želite li savjet o dijabetesu i kardiovaskularnim bolestima, koronarnoj Neva Brkljačić, dr. med., spec. internistica bolesti srca, perifernoj arterijskoj bolesti, prevenciji, ranom otkrivanju i kardiologinja, SK „Vuk Vrhovac“, KB i liječenju, obratite se našoj dežurnoj liječnici.

Merkur

14.10.2021.

DIJABETES Trebate li savjet vezano uz šećernu bolest tipa 1 ili tipa 2 i akutne i dr. sc. Tomislav Božek, dr. med., kronične komplikacije, o prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju, tada endokrinolog – dijabetolog, SK „Vuk nazovite našega dežurnog liječnika.

Vrhovac“, KB Merkur

19.10.2021.

DIJABETES OPĆENITO I SUVREMENE TEHNOLOGIJE U LIJEČENJU ŠEĆERNE BOLESTI Želite li razgovarati ili se posavjetovati s našim dežurnim liječnikom, dr. sc. Mladen Grgurević, dr. med., spec. možete mu postaviti različita pitanja vezana za šećernu bolest, liječenje internist, endokrinolog – dijabetolog, SK tabletama i/ili inzulinom, suvremenim tehnologijama i slično. „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

21.10.2021.

PREHRANA Trebate li savjet o dijetoterapiji, tjelesnoj aktivnosti, samozbrinjavanju Snježana Gaćina, dipl. med. techn., i samokontroli šećerne bolesti, obratite se našoj diplomiranoj glavna sestra Zavoda za šećernu bolest SK medicinskoj sestri. „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

26.10.2021.

NEUROLOG Želite li se savjetovati o neurološkim komplikacijama šećerne prim. dr. sc. Sandra Vučković Rebrina, bolesti, oštećenju osjeta i živaca, prevenciji i liječenju dijabetičke dr. med., neurologinja, SK „Vuk Vrhovac“, polineuropatije, tada nazovite našu dežurnu liječnicu.

KB Merkur

28.10.2021.

DIJABETES Želite li savjet vezano uz šećernu bolest i akutne i kronične Krešimir Martinac, dr. med., internist komplikacije, posebice o dijabetičkom stopalu te prevenciji, ranom i dijabetolog, SK „Vuk Vrhovac“, KB otkrivanju i liječenju, nazovite našega dežurnog liječnika.

Merkur

Dijabetes www.dijabetes. hr

23

Šećerna bolest i COVID-19 Jelena Dimnjaković, dr. med., dr. sc. Tamara Poljičanin, dr. med.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo Svjetske procjene govore da 463 milijuna osoba u dobi od 20 do 79 godina živi sa šećernom bolešću. Čak polovica oboljelih osoba nema postavljenu dijagnozu bolesti te ne prima liječenje. Među nešto više od 4 milijuna osoba koje godišnje umru zbog šećerne bolesti, svaka druga osoba mlađa je od 60 godina. Na svjetskoj razini troškovi zdravstvene zaštite vezane uz šećernu bolest iznose 759 milijardi dolara.

U registru osoba oboljelih od šećerne bolesti CroDiab u 2020. godini registrirano je 310.212 osoba sa šećernom bolešću. Prema podatcima iz Registra, sve do 2020. godine primjećivao se trend porasta broja oboljelih od šećerne bolesti. Do 2020. prosječan broj novooboljelih kretao se od 35.000 do 40.000 godišnje. U 2020. godini zabilježen je pad osoba evidentiranih u registru za oko 3.500 te je također otkriveno manje novooboljelih i to za oko pet do deset tisuća u odnosu na prethodne godine.

Ovaj pad nažalost nije posljedica toga da populacija Republike Hrvatske postaje zdravija, već je vrlo vjerojatno posljedica sekundarnih učinaka pandemije COVID-19, odnosno mjera koje su trebale spriječiti prijenos virusa COVID-19. Naime, u 2020. godini bilo je oko 15.000 manje hospitalizacija zbog dijabetesa u odnosu na 2019. godinu, i to u drugom dijelu godine za 50% manje nego u prvom dijelu godine. Što se posjeta liječnicima obiteljske medicine tiče, u 2020. godini osobe oboljele od šećerne bolesti ostvarile su oko 100.000 posjeta manje u odnosu na 2019. godinu.

Ovi brojevi ukazuju na smanjenu dostupnost zdravstvene zaštite osobama oboljelih od dijabetesa u vrijeme pandemije COVID-19.

Zato ne čudi da su i zdravstveni pokazatelji osoba koje boluju od dijabetesa u 2020. godini zabrinjavajući. Naime, gotovo 70% bolesnika iz registra CroDiab ima loše ili granično zadovoljavajuće kontroliran dijabetes (HbA1c veći od 6,5%) s prosječnom vrijednošću HbA1c 7,22%. Za usporedbu, prosječni HbA1c bio je 2019. godine 7,17% te je 2020. godina prva godina u kojoj se vidi porast HbA1c nakon niza godina s padom prosječne vrijednosti HbA1c. Prosječna vrijednost glukoze u krvi natašte je 8,11 mmol/L, jednako kao i 2019. godine, što je prva godina u kojoj imamo stagnaciju nakon niza godina pada razine glukoze natašte.

24

Od ostalih zdravstvenih pokazatelja osoba koje boluju od šećerne bolesti, bitno je napomenuti da su oko 15% bolesnika pušači.

Udio bolesnika s vrijednostima ukupnog kolesterola većim od preporučene (4,5 mmol/L) jest 70,21%, s vrijednostima LDL kolesterola većom od preporučene (2,5 mmol/L) 62,08%, s povećanom razinom vrijednostima triglicerida (>1,7 mmol/L) 51,47%, a s povećanim vrijednostima krvnog tlaka (130/80) 54,37%. Što se tiče same bolesti COVID-19, od svih osoba zavedenih u Registru njih 9,4% je u nekoj fazi od početka pandemije COVID-19 bilo pozitivno, 1,7% ih je bilo hospitalizirano zbog COVID-19, 0,6% ih je preminulo uz COVID-19 ili s tom bolešću.

Svjestska istraživanja govore da bolesnici sa šećernom bolesću imaju 2,4 puta veći rizik od razvoja teške bolesti te 1,5-3 puta viši mortalitet u slučaju zaraze COVID-19 od osoba koje ne boluju od šećerne bolesti. U tom kontekstu hrvatske brojke nisu tako loše, s obzirom na to da je samo 1,7% osoba s dijabetesom bilo hospitalizirano.

Kada govorimo o cijepljenju, od svih osoba u Registru do sredine svibnja 2021. godine barem jednom dozom cijepljeno je njih 50,1%, a objema dozama 19,8%. Za usporedbu, u istom razdoblju u RH je cijepljeno 33,4% svih osoba iznad 18 godina barem jednom dozom, a 10,4% objema dozama, što govori kako je osobama s dijabetesom dana prednost pri cijepljenju. Osobe s dijabetesom koje su cijepljene bar jednom dozom nešto su starije od osoba koje nisu cijepljene te je među njima više muškaraca.

Također, osobe koje su primile obje doze nešto su starije od osoba koje nisu primile obje doze.

I za kraj, svakako je potrebno naglasiti važnost redovitih kontrola i brige za vlastito zdravlje u vrijeme pandemije. Osobe sa šećernom bolešću možda i više nego ikada moraju biti svjesne da su redovne godišnje dijabetičke kontrole neizostavne te da cijepljenje dodatno poboljšava ishode i najbolji je način prevencije i zaštite od bolesti COVID-19. Kronične komplikacije i COVID-19 moguće je spriječiti i/ili odgoditi – preuzmite kontrolu u svoje ruke!

Cijepljenje?!

Doc. dr. sc. Gorana Mirošević, prim. dr. med., specijalistica interne medicine, subspecijalistica endokrinologije i dijabetesa Dragi i poštovani, jesmo li izgubili povjerenje u medicinu i liječnike ili znamo li razlog zašto se pojedinci ne žele cijepiti?

Nisam još uvijek sigurna koji će naslov ili pitanje privući više čitatelja i na koji način odgovoriti na oba postavljena pitanja.

I dalje sam uvjerena da u ovo vrijeme infekcije koronavirusom, pandemije koja nemilosrdno uzima živote naših roditelja, rodbine, prijatelja, treba svima još jednom objasniti koliko bi u borbi protiv ove opake bolesti moglo pomoći cijepljenje protiv njezinog uzročnika – virusa SARS-Cov2.

Nedavno sam u istom ovom časopisu napomenula da cijepljenje spada u jedan od najvećih medicinskih uspjeha 20. stoljeća kao javnozdravstvena mjera za suzbijanje zaraznih bolesti te da je cijepljenjem spašeno puno više ljudskih života nego bilo kojim drugim medicinskim postupcima i intervencijama.

Cijepljenje je medicinski postupak kojim se primjenom cjepiva u organizmu potiče stvaranje protutijela, odnosno specifične otpornosti organizma na određene uzročnike zaraznih bolesti ili bi se moglo reći da je to postupak kojim se postiže otpornost organizma prema uzročnicima zaraznih bolesti, pa tako i prema virusu SARS-CoV2. Stvaranjem otpornosti cijepljenjem sprječava se nastanak zarazne bolesti ili se pak sprječava nastanak teškog oblika zarazne bolesti ili infekcije, čime se smanjuje teška klinička slika, invalidnost i smrtni ishod.

Pandemija koronavirusa, nažalost, prouzročila je širenje velikog broja netočnih informacija, usudila bih se reći: laži ili neistina, putem interneta i društvenih mreža. Razmišljala sam o tome da neke i nabrojim, ali sam odustala od toga, jer sama pomisao da ponovno nabrajam netočne informacije u meni izaziva osjećaj nelagode i uznemirenosti.

Smatram da liječenje i dijagnosticiranje bolesti spada u domenu zdrastvenih djelatnika, prvenstveno liječnika.

I zato kolegama i sebi postavljam pitanje: zbog čega se naši pacijenti dvoume kad je u pitanju cijepljenje?

Je li tome razlog nepovjerenje prema medicinskoj struci koje je uzrokovano nedovoljnom edukacijom ili premalo provedenog vremena s pacijentima, ili različitim stavovima medicinskih djelatnika o cijepljenju zbog kojih ti isti pacijenti više vjeruju društvenim mrežama i educiraju se putem internetskih portala o svojim bolestima, pa tako i o cijepljenju?

Ne znam bih li trebala odgovoriti na to pitanje sama ili da se svi zajedno potrudimo i našim bolesnicima vratimo povjerenje u medicinu. Medicinu koja je nastala na temelju čvrstih znanstvenih i kliničkih dokaza i kojoj na kraju vjeruju i svi ti bolesnici koji su bili protiv cijepljenja, a u trenutku kad se zaraženi koronavirusom bore za vlastiti život. Tada i „antivakseri“ pristaju na liječenje svim mogućim lijekovima kako bi se mogli izliječiti te prestaju sumnjati i počinju vjerovati toj istoj medicini.

Stoga pozivam sve zdravstvene djelatnike da svojim primjerom i cijepljenjem još jednom ukažu i potvrde kolika je važnost cijepljenja, ne samo protiv virusa SARS-CoV2, već i protiv ostalih zaraznih bolesti.

Još jednom bih htjela naglasiti koliko je redovito cijepljenje važno i za bolesnike sa šećernom bolesti koji su i inače pod povećanim rizikom za razvoj teže kliničke slike infekcije i nastanak komplikacija zaraznih bolesti koje se mogu spriječiti cjepivom.

Upravo zbog te činjenice postoje i preporuke stručnih društava i provedbeni planovi imunizacije, seroprofilakse i kemprofilakse za posebne skupine stanovništa i pojedince s povećanim rizikom za razvoj infekcije, poput bolesnika sa šećernom bolesti.

Cjepiva protiv gripe, pneumokoka, zostera, hepatitisa B i DITE-PER, kao i protiv SARS-Cov2, preporučena su cjepiva koji se koriste u sprječavanju i prevenciji zaraznih bolesti kod bolesnika sa šećernom bolesti, kao i kod bolesnika s drugim kroničnim bolestima. Nažalost, i dalje je među našim bolesnicima procijepljenost vrlo niska.

Dragi i poštovani, potrudimo se da tako ne bude!

25

ULOGA TIMA OBITELJSKOG LIJEČNIKA U PREVENCIJI I RANOM OTKRIVANJU KOMPLIKACIJA ŠEĆERNE BOLESTI Prof. dr. sc. Marija Vrca Botica specijalistica obiteljske medicine Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Kronična bolest danas traži pružatelja zaštite po aktivnom strukturiranom modelu koji uključuje: prevenciju i rano otkrivanje kroničnih bolesti, nefarmakološko i farmakološko liječenje, probir na komplikacije i praćenje komplikacija te analizu rezultata zaštite.

Specifičnosti su prakse koju pruža obiteljska medicina (širi tim obiteljskog liječnika) za skrb kroničnih bolesti u zdravstvenom sustavu: jedinstvo osobe (kontinuitet rada tima), prostora (ordinacija, kuća bolesnika) i vremena (u istoj konzultaciji oportuno). Dalje, bolesnik ima neposredan izravni kontakt s liječnikom (bez uputnice, telefonski), pružanje sveobuhvatne zaštite (svih pridruženih bolesti do određene razine) te individualni pristup.

Važno je koristiti se ovim posebnostima rada tima obiteljskog liječnika u zdravstvenom sustavu u pružanju visokokvalitetne zdravstvene zaštite osobama sa šećernom bolešću.1 Ove osobine obiteljske medicine ipak moramo staviti ili sagledavati u kontekstu tri definirane ključne dimenzije, preduvjeta ili polazišta za pružanje primarne zaštite.

1. Struktura zaštite: na nacionalnoj razini potrebno je poći od okvira strukture zaštite ili uvjeta u kojima se zdravstvena zaštita pruža: osposobljenost osoblja koje pruža zaštitu (edukacija osoblja, postojanje znanja o kliničkom problemu), organizacija rada (ekipiranost tima), definirani standard opreme, nagrađivanje tima. Ustvari, to je ekonomski zdravstveni kapacitet nacije i vladin ustroj upravljanja u zdravstvenom sustavu, prije svega vrjednovanje i uloga primarne zaštite u sustavu.

2. Proces zaštite: uključuje pokazatelje mogućnosti pristupa bolesnika (dostupnost), sveobuhvatnost, kontinuitet zaštite,

pravednost, opseg postupaka, ograničavanje ili slobodu propisivanja lijekova, upućivanja, komunikaciju unutar sustava.

3. Rezultati zaštite ili ishod skrbi: mjerljivi su ishodi pružene zaštite: morbiditet (uključujući težinu morbiditeta, u šećernoj bolesti prisutnost i težinu komplikacija), mortalitet, postignuti ciljevi u liječenju bolesti, troškovi liječenja, kvaliteta života i zadovoljstvo bolesnika.

Proces zaštite, podijeljen prema definiranom standardu zaštite, uključuje bolesnika, primarnu i sekundarnu zaštitu. Preduvjet provođenja racionalnog standarda zaštite pretpostavlja da između sudionika zaštite postoje komunikacijski kanali o učinjenim postupcima i o rezultatima zaštite.

American Diabetes Assotiation (ADA) svake godine preporučuje smjernice za sve segmente strukture zaštite, ali ne svrstava preporuke po izvršiteljima razina zdravstvene zaštite i bolesnika.2 Od 2000. godine analiziraju se, revidiraju i nadopunjuju elementi procesa zaštite (temeljeni na smjernicama i preporukama) čije izvođenje/neizvođenje ima utjecaj na svekolike pokazatelje zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću.

Izračunavaju se specifičnosti i osjetljivosti smjernica u procesu zaštite prema navedenomu strukturiranom modelu skrbi za kroničnu bolest: prevencija i probir na šećernu bolest, postavljanje dijagnoze, proces liječenja, nadzor komplikacija.

Slijedom navedenoga, u ovom priručniku, oslanjajući se na temeljne preporučene smjernice, uključene su i novije znanstvene informacije o iskustvu davatelja usluga u procesu zaštite u obiteljskoj medicini.

Najćešće, prema metodologiji Delphi (kvalitativnoj procjeni davatelja usluga), validirana je specifičnost i osjetljivost postupaka,

1. Velika većina osoba sa šećernom bolešću tipa 2 u Europi, Kanadi i Australiji zdravstvenu skrb za svoju bolest u potpunosti ili velikim dijelom ostvaruje u timu obiteljskog liječnika.

2. Treba napomenuti da smjernice ne mjere ishod bolesti (engl. outcome), nego služe tek kao podloga (preduvjet) da će njihovom primjenom ishod bolesti biti bolji.

U literaturi je prethodno uveden naziv indikatori zdravstvene zaštite: tko radi taj preporučeni postupak (primarna ili sekundarna zaštita) i što realno radi u praksi.

26

dostupnost ili mogućnost realnog izvođenja u primarnoj zaštiti.

Uključeni su i sljedeći elementi: može li se postupak zabilježiti u elektroničkoj dokumentaciji, je li moguća/nije moguća metrička validacija, potrebno vrijeme u tijeku konzultacije. Iz takve procjene izvučen je akronim: SMART smjernice (engl. specific, measurable, acceptable, realistic, time related) koje su realne za probir i praćenje komplikacija bolesti u obiteljskoj medicini, a istodobnono daju sofisticirani pokazatelj kvalitete zaštite.

Navodimo ih na kraju poglavlja komplikacija po organima.3

ŠTO LIJEČNIČKI TIM TREBA ZNATI I ZABILJEŽITI O BOLESNIKU SA ŠEĆERNOM BOLEŠĆU? Polazište za uspješno liječenje osoba sa šećernom bolešću zahtijeva od tima obiteljskog liječnika, od samog postavljanja dijagnoze bolesti, aktivan longitudinalni kontinuirani pristup prevencije i ranog otkrivanja komplikacija. Što treba znati i zabilježiti?

- karakteristike bolesti i bolesnika: prisutnost šećerne bolesti u bliskih srodnika, dob, spol, visinu, tjelesnu težinu, opseg struka, tip dijabetesa i trajanje bolesti, prethodni i sadašnji način liječenja bolesti, pušački status, poželjne navike (koje treba podržavati) i loše navike - procjenu somatskog statusa: sve pridružene kronične bolesti i težinu bolesti (po mogućnosti primjenjivati validirane skale za procjenu težine bolesti) - procjenu psihološkoga i socijalnog statusa bolesnika: učiniti probir na depresiju i anksioznost, kognitivne sposobnosti (važne za provođenje samokontrole i samomonitoriranja glikemije), procjenu kvalitete života, pokretljivost, individualni stav prema bolesti i suradnja u liječenju, stajalište prema bolesti i liječenju u okviru sociokulturološkog okruženja, tip obitelji i njeno funkcioniranje, socijalni status, zadovoljstvo bolesnika.

Podatke je potrebno sistematično i strukturirano zabilježiti u lako pretraživom elektroničkom mediju.

EDUKACIJA BOLESNIKA Cilj edukacije jest osposobiti bolesnika da sam preuzme dio odgovornosti za nastanak komplikacija šećerne bolesti.

Bolesnika treba osposobiti da razumije prirodu bolesti, da može provoditi samokontrolu i samostalno prilagoditi terapiju bolesti, da se suoči s problemima koje bolest nosi. Bolesnici veliku važnost pridaju razumijevanju vlastite bolesti i mogućnosti da sebi pomognu. Osposobljenost bolesnika ovisi o znanju, organizacijskim sposobnostima i vještinama tima obiteljske medicine (i drugih sudionika u zaštiti: dijetetičara, podalista, fizijatra, kućne njege).

Bolesniku treba pružiti sljedeća znanja: - liječenje hiperglikemije i hipoglikemije - otkrivanje i smanjivanje dnevne varijabilnosti glikemije - liječenje sistoličkoga/dijastoličkoga tlaka - poboljšanje lipidnoga statusa - smanjenje tjelesne težine - provođenje tjelovježbe - opasnost od pušenja i drugih loših navika - potreba operacije katarakte

- načini njege stopala i nošenje primjerene obuće - potreba cijepljenja protiv gripe i pneumokokne pneumonije.

Edukacija bolesnika počinje od otkrivanja bolesti, a traje doživotno. Potrebno ju je obnavljati, procjenjivati naučeno i provođenje naučenoga. Različiti su modeli provođenja edukacije.

Grupa bolesnika, 7-10 polaznika upućuje se posebno educiranim edukatorima na strukturirani edukacijski program. Uključen je liječnik 15 minuta i medicinska sestra 30 minuta u zdravstvenoj ili mjesnoj instituciji te u domovima umirovljenika. Individualna edukacija provodi se u kući bolesnika. Tim edukatora će procijeniti potrebu uključivanja obiteljskog pružatelja usluga i staratelja.

Važno je postupak edukacije zabilježiti u elektroničkom mediju i pratiti njezin učinak na razvoj pojedinih komplikacija šećerne bolesti.

ELEKTRONIČKA MEDICINSKA DOKUMENTACIJA U TIMU LIJEČNIKA OBITELJSKE MEDICINE U PROBIRU I PRAĆENJU KOMPLIKACIJA ŠEĆERNE BOLESTI Šećerna bolest je na svim razinama zdravstvene zaštite prepoznata kao vrlo kompleksna kronična bolest. Elektronička medicinska dokumentacija (EMD) u obiteljskoj medicini je prepoznata kao baza za izučavanje i poboljšanje složene zaštite osoba sa šećernom bolešću.

Najveći opseg podataka u EMD-zapisu čine kronične i akutne bolesti, administrativni podatci vezani za bolest, propisani lijekovi (sada primijenjen lijek)4, parametri biokemijskog statusa, upućivanje.

Poboljšanje EMD-a za kroničnu bolest potrebno je usmjeriti u dva pravca. Podatke treba strukturirati u lako pretraživom mediju prema smjernicama za skrb o kroničnoj bolesti: - prevencija i probir za šećernu bolest - postavljanje dijagnoze - procesi liječenja - nadzor komplikacija.

Osim navedenoga, u svrhu istraživanja i poboljšanja zaštite, napose komplikacija bolesti, potrebno je izučavati i poboljšati EMD u nekoliko kompleksnih područja šećerne bolesti: 1. Teškoće u bilježenju identifikacije i bilježenja bolesnih (u realnom svijetu razlika stvarne incidencije bolesti i prevalencija neotkrivene bolesti).

2. Rizici za nastanak bolesti kao predijabetes i gestacijski dijabetes svrstavaju se često u šećernu bolest. Posljedice su kriva epidemiološka procjena i izostanak otklanjanja rizika.

3. Klasifikacija bolesti prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti (MKB): dijabetes tipa 1, 2 i o inzulinu ovisan, o inzulinu neovisan.5 4. Ne može se sa sigurnošću izvući duljina trajanja bolesti.

5. MKB ne prepoznaje: - bolesnika s dijabetesom i pridruženim bolestima - postupke u procesu zaštite koji nisu u panelima.

6. Većina panela temeljenih na smjernicama bilježi sadašnje stanje, a ne može pratiti varijabilnost i duljinu trajanja varijabilnosti rizika za komplikacije (HbA1c, RR, lipidogram, BMI, pušenje, tjelesna aktivnost), a isto tako varijabilnost komplikacija.

3. U tom smislu postupke otkrivanja i praćenja komplikacija šećerne bolesti treba promatrati u ovom priručniku.

4. U novijim preporukama za praćenje kvalitete zaštite (nakon smjernica ADA 2018.) izbor sekundarnoga peroralog lijeka nije ušao u procjenu zbog različitosti kliničkog statusa bolesnika i specifičnosti zdravstvenog sustava u sufinanciranju lijeka.

5. 10. klasifikacija MKB-a koja je u nas u upotrebi klasificira šećernu bolest po staroj klasifikaciji SZO-a pa tip 1 odgovara „inzulin-ovisnoj“, a tip 2 „inzulin-neovisnoj“ bolesti (iako u liječenju tipa 2 može trebati inzulin, čak i intenzivirana inzulinska terapija). U 11. klasifikaciji MKB-a glavni su tipovi šećerne bolesti u skladu s važećom klasifikacijom, pa se govori o „tipu 1“ i „tipu 2“ (bez obzira na terapiju).

Dijabetes www.dijabetes.hr

27

7. U većini programa EMD-a tima obiteljskog liječnika nema mogućnosti bilježenja procesnog sadržaja edukacije, modela i opsega fizičke aktivnosti, dijete i ishoda navedenih intervencija na nastanak komplikacija.

8. Ne mogu se sagledati utjecaji na razvoj komplikacija kada su postignute/nisu postignute sve tri ključne ciljne vrijednosti (HbA1c, RR i lipidogram) ili kada su ciljne vrijednosti parcijalno postignute.

9. Težina je razlučivanje rezultata zaštite u trenutnom procesu liječenja (HbA1c, eGFR, RR) od kompleksne analize progresije bolesti na temelju komplikacija.

10. Potrebno je razdvojiti opseg bilježenja i lakog pretraživanja podataka za sudionike tima: sestru, liječnika, kućnu njegu, dijetetičara, sekundarnu zaštitu.

Na godišnjoj konferenciji Svjetske organizacije liječnika obiteljske medicine (WONCA), ogranka za klasifikaciju bolesti i postupaka WONCA International Classification Commitee (WICC) u Erlangenu u rujnu 2020. godine postignut je dogovor temeljem kojega je predložena shema (hodogram) kako olakšati korištenje podataka dobivenih vođenjem adekvatne medicinske dokumentacije. Pomoć je to i poticaj kolegama obiteljskim liječnicima za primjenu i korištenje informacijske tehnologije (slika 1).

Slika 1. Dogovor o elektroničkoj medicinskoj dokumentaciji na Annual Meeting Wonca International Commitee (WICC), Erlangen, Njemačka, 2020 Literatura 1. Wens J, Dirven K, Mathieu C, Paulus D, Van den Royen P. Belgian Diabetes Project Group. Quality indicators for type-2 diabetes care in practice guidelines: an example from six European countries. Primary Care Diabetes. 2007;1:17-23.

2. Aron D, Pogach L. Quality indicators for diabetes mellitus in the ambulatory setting: using the Delphi method to inform performance measurement development. Qual Saf Health Care. 2008;(17):315-7.

3. AGREE Collaboration. Development and validation of an international appraisal instrument for assessing the quality of clinical practice quidelines: the AGREE project, Qual Saf Health Care. 2003;12:18-23.

4. Van den Bulck SA, Vankrunkelsven P, Goderis G, Broekx L, Dreesen K, Ruijten L i sur. Development of quality indicators for type 2 diabetes, extractable from the electronic health record of the general physician. A

28

rand-modified Delphi method. Primary Care Diabetes. 2019;14:75-84.

5. Farmer R, Mathur R, Bhaskaran K, Eastwood SV, Chaturvedi N, Smeeth L. Promises and pitfalls of electronic health record analysis. Diabetologia. 2018;61:1241-8.

6. Vrca Botica M, Carkaxhiu L, Kern J, Pavlić Renar I, Botica I, Zelić I i sur. How to improve opportunistic screening by using EMRs and other data. The prevalence of undetected diabetes mellitus in target population in Croatia. Public Health. 2017;145:30-8.

7. American Diabetes Association. Microvascular complication and foot care: Standards of Medical care in Diabetes-2020. Diabetes Care. 2020;43(Supl.1):135-151.

Mala škola laboratorijskih nalaza KAKO PRIKUPITI UZORAK URINA? Nakon jutarnje higijene vanjskog spolovila vodom, a bez prethodnog brisanja ručnikom, prvi mlaz urina treba izmokriti u toalet, a sljedeći, srednji mlaz treba izmokriti u jednokratnu sterilnu posudicu namijenjenu prikupljanju urina. Tijekom mokrenja treba jednom rukom razdvojiti velike usne spolovila odnosno povući kožicu glavića penisa prema gore kako mlaz urina ne bi tekao po njima. Odbacivanje prvog mlaza iznimno je važno kako bi se „isprala“ fiziološka bakterijska flora mokraćovoda. Prilikom rukovanja posudicom važno je ne doticati njezinu unutrašnjost, kao i unutrašnju stranu poklopca, kako ne bi došlo do kontaminacije uzorka. Uzorak urina treba dostaviti u laboratorij u najkraćem mogućem roku nakon prikupljanja uzorka. Ako to nije moguće napraviti unutar dva sata, uzorak treba pohraniti u hladnjak.

Uzorak nije preporučeno prikupljati za vrijeme menstruacije, neposredno prije i nakon menstruacije. Navedeno nije potrebno ukoliko je uzorak hitan ili za urinokulturu. Isto tako, važno je uobičajeno uzimanje tekućine i izbjegavanje spolnog odnosa ili većeg tjelesnog napora unutar 24 sata.

KAKO PRIKUPITI 24-SATNI URIN? Skupljanje 24-satnog urina započinje sakupljanjem drugoga jutarnjeg urina (prvi urin nakon buđenja izmokri se u toalet), a završava prvim jutarnjom urinom sljedećeg dana koji također treba prikupiti, ne baciti.

Svi uzorci moraju se u potpunosti sakupiti, stoga ako dođe do prosipanja dijela urina ili se dio izmokri prilikom defekacije mora se ponovno sutradan započeti novo skupljanje 24-satnog urina.

Urin se smije prikupljati samo u posebne jednokratne spremnike (dostupni su u ljekarnama i laboratorijima). Spremnike treba obilježiti imenom, prezimenom i datumom rođenja. Prilikom sakupljanja spremnici trebaju biti pohranjeni na hladnom i tamnom mjestu (4-10°C). Uzorak treba dostaviti u laboratorij u najkraćem mogućem roku nakon prikupljanja posljednjeg uzorka. 24-satni urin ne bi se trebao sakupljati za vrijeme, neposredno prije ili po prestanku trajanja menstruacije. Kod nepravilno sakupljenog 24-satnog urina promijenjen je klirens kreatinina, odnosno koeficijent kreatinina je izvan referentnog intervala te može stajati napomena na nalazu kako je uzorak 24-satnog urina suspektan odnosno neadekvatan. Važno je laboratorijskom djelatniku točno navesti tjelesnu težinu i visinu prilikom predaje 24-satnog urina.

KAKO PRIKUPITI UZORAK URINA DJETETA KOJE NOSI PELENE? Uzorak urina djece koja ne mogu voljno kontrolirati mokrenje skuplja se u posebne jednokratne sterilne vrećice (dostupne u ljekarnama). Prije postavljanja vrećice treba vodom oprati vanjsko spolovilo djeteta ne koristeći sapune, deterdžente ili losione.

Dijete ne smijete brisati ručnikom, nego pustiti da se oprano područje osuši na zraku ili osušiti laganim tapkanjem pelenom.

Nakon toga postavite vrećicu u koju će se skupiti uzorak urina prema uputama dostupnim na pakiranju jednokratne vrećice. Ako se unutar sat vremena nije skupio uzorak urina, vrećica se mora zamijeniti novom. Vrećicu s uzorkom treba pažljivo preklopiti, staviti u jednokratnu urinsku posudu radi lakšeg transporta i u najkraćem mogućem roku dostaviti u laboratorij. Ako to nije Dijabetes www.dijabetes. hr

moguće napraviti unutar dva sata, uzorak treba pohraniti u hladnjak.

KAKO PRIKUPITI UZORAK URINA ZA URINOKULTURU? Urinokultura je mikrobiološka pretraga koja se radi kako bi se dokazala prisutnost bakterija u urinu koje mogu uzrokovati ili su već uzrokovale infekciju mokraćnog sustava.

Uzorak urina za urinokulturu treba biti prvi jutarnji urin sakupljen metodom srednjeg mlaza. Uzorak urina za urinokulturu smije se uzimati za vrijeme menstruacije. Ako je osoba na terapiji antibioticima, treba proći 3 do 4 dana od uzimanja zadnje tablete prije uzorkovanja urina za urinokulturu, a u slučaju terapije antibioticima azitromicinom i ciprofloksacinom treba proći najmanje 7 dana.

KAKO PRIKUPITI UZORAK STOLICE? Stolica prilikom uzorkovanja ne smije doći u kontakt s urinom, tekućinom iz toaleta, niti s drugim supstancama poput deterdženata. Kako bi se to spriječilo, stolica se može uhvatiti ili postavljanjem čiste velike posude u WC-školjku ili u plastičnu foliju navučenu preko rubova školjke. Veličina uzorka trebala bi biti veličine lješnjaka. Uzorci stolice trebaju se prikupiti u jednokratne spremnike za stolicu i držati u hladnjaku (odnosno na temperaturi 4-10°C) do dostave u laboratorij. Uzorke treba u laboratorij dostaviti u najkraćem mogućem roku. Spremnike treba obilježiti imenom i prezimenom te datumom uzorkovanja stolice.

Broj uzoraka stolice ovisi o vrsti pretrage koja se mora obaviti te ga je nužno potvrditi s laboratorijem – primjerice, za određivanje fekalne elastaze potreban je jedan uzorak stolice, dok su za parazitološku obradu u mikrobiološkim laboratorijima potrebna tri do četiri uzorka skupljena kroz desetak dana. Prihvatljivost kvalitete uzorka stolice (proljevasta stolica, stolica uzeta za vrijeme trajanja menstruacije, itd.) ovisi o vrsti pretrage koja se mora obaviti te ju je nužno potvrditi s laboratorijem.

Kako prikupiti uzorke stolice za test na okultno krvarenje u stolici?

Sedam dana prije testa ne preporučuje se uzimati lijekove koji mogu dovesti do krvarenja u probavnom sustavu i pojave krvi u stolici (aspirin, indometacin, fenilbutazon, rezerpin, kortikosteroidi i dr.). Eliminirati suplemente vitamina C, citrusno voće i sokove tri dana prije davanja uzorka stolice. Test treba odgoditi kod proljeva, menstruacije, krvarenja iz hemoroida i prisutnosti krvi u urinu. Preporučuje se analizirati tri stolice uzorkovane kroz tri uzastopna dana i to po dva uzorka s različitih mjesta iz svake stolice. Uzorke veličine lješnjaka treba spremiti u jednokratne spremnike za stolicu, a treba ih obilježiti imenom i prezimenom te datumom uzorkovanja stolice. Do dostave u laboratorij treba ih držati u hladnjaku (odnosno na temperaturi 4-10°C), a potrebno ih je dostaviti u najkraćem mogućem roku nakon dobivanja zadnjeg uzorka.

Ako se uzorak stolice prikuplja direktno nanošenjem uzorka stolice na test-karton za analizu, važno je pratiti upute koje su napisane na test-kartonu te nanijeti uzorak stolice na predviđeno mjesto u test-kartonu. Važno je napisati na test-kartonu tražene podatke (ime i prezime, datum rođenja i broj stolice). Ne smije se otvarati dio test-kartona koji je predviđen za reagens.

Izvori: https://www.hdmblm.hr/hr/informacije-za-pacijente/pitanja

29

RECEP TI ZIMNICA SAVJETI ZA ZIMNICU KAKO PRIPREMITI STAKLENKE ZA SPREMANJE ZIMNICE

Dolazi nam vrijeme u kojemu spremamo voće i povrće za zimu, pogotovo ako nismo sigurni da ćemo moći kupiti proizvode koji su namijenjeni prehrani osoba sa šećernom bolešću. Staklenke koje su pogodne za zimnicu jesu one s navojem i limenim poklopcem.

Dan prije spremanja zimnice treba staklenke namočiti i dobro oprati deterdžentom te isprati. Staklenke treba izvana obrisati suhom čistom krpom, a u njih do ruba naliti toplu vodu i poslagati ih otvorene na lim za pečenje u toplu (ne vruću) pećnicu i ostaviti ih preko noći. Na taj način sprječavamo razvoj gljivica kada spremimo zimnicu. Gljivice imaju spore koje će se razviti preko noći u toploj sredini. Drugoga dana treba staklenke dobro ponovno oprati u kipućoj vodi, ocijediti, obrisati čistom suhom

SLANA ZIMNICA MIJEŠANA ZIMSKA SALATA Sastojci: (za približno 3 kg salate) 0,5 kg zelenih mesnatih paprika (babura), 0,3 kg crvenih mesnatih paprika (babura), 0,5 kg zelenih rajčica, 0,5 kg mrkve, 0,5 kg crvenog luka, 0,5 kg krastavaca (kornišona); na litru vode dodajte: 1,5 dl 9-postotnog octa, 10 zrna papra, veliku žlicu soli.

Priprema:

Povrće operite, očistite i narežite na sitnije komade. Mrkvu izrežite na kolutiće. Sve sastojke pomiješajte u velikoj posudi. Kuhajte ocat sa svim sastojcima petnaest minuta.

Vrućim octom prelijte povrće, prekrijte ga čistom krpom i ostavite preko noći. Staklenke operite, ocijedite i grijte u pećnici pola sata. Sljedećeg dana povrćem punite staklenke i ako je potrebno dolijte tekućinom za salatu. Staklenke zatvorite celofanom namočenim u alkohol. Salatu poslužite kao prilog različitim jelima od mesa.

Energetska vrijednost po osobi (10 dag): 201 kJ (48 kcal) 2 jedinice iz skupine POVRĆE Sastav: Ukupne masnoće: 0 g • Zasićene masnoće: 0 g • Kolesterol: 0 mg • Kalij: 194 mg • Natrij: 271 mg • Ukupni ugljikohidrati: 10 mg • Dijetna vlakna: 1 g • Šećer (monosaharid): 6 g • Bjelančevine: 2 g

30

krpom samo izvana. Staklenke posložiti u pećnicu i zagrijati ih najmanje jedan sat na najnižoj temperaturi.

U međuvremenu poklopce staviti u veću posudu i u vodu i kuhati ih najmanje jedan sat.

Pripremiti celofan za zatvaranje te 70-postotni alkohol ili rum.

U vruće staklenke punite pripremljeni sadržaj, odmah zatvarajte celofanom namočenim u alkohol ili rum te odgovarajućim limenim zatvaračima s navojem. Staklenke poslažite uspravno, zamotane u krpe, u kutiju obloženu dekom i ostavite 24 sata da se polagano ohlade.

Zimnica pripremljena na taj način garantira Vam čuvanje voća i povrća bez kvarenja kroz cijelu godinu, bez obzira na vremenske uvjete i temperaturu!

CRVENI PINĐUR Sastojci: (za približno 4 kg pinđura)

5 kg crvenih paprika (rog), 3 kg zrelih rajčica, 2 dl ulja, 15 ml tekućeg sladila bez energetske vrijednosti (koje se može kuhati), 1 dl vinskog octa, 3 češnja češnjaka, pola čajne žličice soli.

Priprema:

Paprike operite, ocijedite i stavite na lim u vruću pećnicu.

Pecite ih sa svih strana dok se kožica ne smežura. Pečene paprike stavite u posudu i pokrijte čistom krpom. Kada se ohlade očistite ih od sjemenki i ogulite kožu. Očišćene paprike sitno nasjeckajte. Rajčice ogulite i sameljite u stroju za mljevenje mesa. Stavite sve u široku posudu i kuhajte dok se količina ne ukuha na polovicu. Tada dodajte sitno sjeckani češnjak, papriku, ocat, ulje, sladilo i sol.

Pinđur kuhajte dok se pri miješanju ne vidi dno posude i dok se masa ne počne u komadima odvajati od drvene kuhače. Punite ga u čiste zagrijane staklenke. Staklenke odmah zatvorite ostavite omotane da bi se polako hladile tijekom 24 sata. Pinđur možete poslužiti kao prilog uz meso s roštilja ili uz kuhano meso.

Energetska vrijednost po osobi (5 dag): 231 kJ (55 kcal) 1 jedinica iz skupine POVRĆE 1/2 jedinice iz skupine MASNOĆE I ZAMJENE Sastav: Ukupne masnoće: 3 g • Zasićene masnoće: 0 g • Kolesterol: 0 mg • Kalij: 528 mg • Natrij: 156 mg • Ukupni ugljikohidrati: 5 mg • Dijetna vlakna: 1 g • Šećer (monosaharid): 2 g • Bjelančevine: 2 g

PEČENE CRVENE (ROG) PAPRIKE Sastojci: (za 10 paketića)

1,2 kg crvenih mesnatih duguljastih (rog) paprika.

Priprema:

Paprike operite, ocijedite i ispecite u pećnici (sa svih strana). Pečene paprike stavite u posudu i pokrijte čistom krpom. Kada se ohlade, ogulite ih, očistite od sjemenki i ostavite u metalnom cjedilu da se ocijede. Pakirajte po 10 dag paprika u plastične vrećice za smrzavanje i zamrznite u zamrzivaču. Paprike mogu poslužiti za pripremanje salate ili kao jedan od sastojaka za namaz sa svježim kravljim sirom.

Energetska vrijednost po osobi (10 dag): 118 kJ (28 kcal) 1 jedinica iz skupine POVRĆE Sastav: Ukupne masnoće: 0 g • Zasićene masnoće: 0 g • Kolesterol: 0 mg • Kalij: 117 mg • Natrij: 30 mg • Ukupni ugljikohidrati: 5 mg • Dijetna vlakna: 2 g • Šećer (monosaharid): 3 g • Bjelančevine: 2 g

Dijabetes www.dijabetes. hr

31

DOMAĆA MJEŠAVINA POVRĆA ZA VARIVA I JUHE Sastojci: (za oko 6,5 – 7 kg)

1 kg mrkve, 1 kg korijena celera, 1 kg korijena peršina, 1 kg svježe rajčice, 0,5 kg kupusa, 0,5 kg kelja, 0,5 kg karfiola (cvjetače), 0,5 kg korabe, 0,5 kg zelene paprike, 0,45 kg (45 dag) soli

Priprema:

Sve vrste povrća očistite i operite. U stroju za mljevenje mesa sameljite povrće. U veliku posudu stavite samljeveno povrće, dodajte 0,45 kg soli te kuhajte miješajući na peći 10 minuta dok povrće ne zakipi. Manje staklenke i poklopce operite, osušite i stavite u pećnicu da se zagriju 10-15 minuta. Vruće staklenke napunite povrćem, odmah zatvorite poklopcem ili celofanom koji ćete zavezati.

UPOZORENJE: Kada se dodaje jelu povrće pripremljeno na ovaj način, jelo nije potrebno soliti! Jelo dosolite tek na kraju kuhanja!

Jedna jušna žlica – 15 g sadrži: Kalorija 3,5 kcal Ugljikohidrata 0,7 g Bjelančevina 0,28 g

SLATKA ZIMNICA PEKMEZ OD ŠLJIVA Sastojci: (za približno 1,8 kg pekmeza)

2 kg šljiva, 50 ml tekućeg sladila bez energetske vrijednosti, 1 vrećicu sredstva za želiranje, 0,5 dl vode, veliku žlicu ruma.

Priprema:

Šljive operite pod mlazom mlake vode, ocijedite, raspolovite, izvadite koštice i sameljite strojem za mljevenje mesa. U posudu za kuhanje stavite 0,5 dl vode, tekuće sladilo, vrećicu rastopljenog sredstva za želiranje te samljevene šljive. Miješajući zagrijavajte dok ne počne ključati, oberite pjenu i kuhate 15 minuta. Dodajte žlicu ruma. Pekmezom punite vruće staklenke pripremljene prema navedenom naputku, zatvorite metalnim poklopcem, omotajte krpom i ostavite da se polagano hlade 24-36 sati.

Energetska vrijednost po osobi (3 dag): 252 kJ (60 kcal) 1 jedinica iz skupine KRUH I ZAMJENE

32

Sastav: Ukupne masnoće: 0 g • Zasićene masnoće: 0 g • Kolesterol: 0 mg • Kalij: 86 mg • Natrij: 1 mg • Ukupni ugljikohidrati: 15 mg • Dijetna vlakna: 2 g • Šećer (monosaharid): 7 g • Bjelančevine: 0 g

PEKMEZ OD ŠIPKA Sastojci: (za približno 0,8 kg pekmeza)

1 kg šipka, 3 dl vode, 5 ml tekućeg sladila bez energetske vrijednosti, 1 vrećicu sredstva za želiranje.

Priprema:

Šipak operite i ocijedite (za čišćenje šipka navucite gumene rukavice zbog sitnih dlačica koje se nalaze u plodovima). Šipku oštrim nožem odstranite crni vrh, razrežite ga i uklonite sredinu tako da ostane samo „meso“. „Meso“ plodova dobro operite da biste odstranili sve dlačice.

Ostavite šipak preko noći na hladnome mjestu. U posudu za kuhanje ulijte 2 dl vode, dodajte šipak i kuhajte dok šipak ne omekša. Šipak protisnite kroz metalno sito. U posudu dodajte tekuće sladilo i sredstvo za želiranje rastopljeno u 3 dl vode. Zagrijavajte na laganoj vatri dok ne počne ključati i kuhajte 10 minuta. Prije stavljanja u staklenke dodajte sok jednog limuna. Punite vruće staklenke pripremljene prema navedenom naputku i zatvorite metalnim (prokuhanim) poklopcem, omotajte krpom te ostavite da se hlade 24 do 36 sati.

Energetska vrijednost po osobi (3 dag): 252 kJ (60 kcal) 1 jedinica iz skupine KRUH I ZAMJENE Sastav: Ukupne masnoće: 0 g • Zasićene masnoće: 0 g • Kolesterol: 0 mg • Kalij: 114 mg • Natrij: 2 mg • Ukupni ugljikohidrati: 15 mg • Dijetna vlakna: 0 g • Šećer (monosaharid): 0 g • Bjelančevine: 0 g

KAŠASTI SOK OD KRUŠAKA S LIMUNOM Sastojci: (za približno 6 l soka)

5 kg zrelih krušaka, sok 2 limuna, 0,5 kg praškastog sladila bez energetske vrijednosti (koje se može kuhati), 1,5 l vode.

Priprema:

Kruške operite, prepolovite, izvadite sjemenke i izrežite na manje komade. Stavite ih u posudu za kuhanje i dodajte 1,5 l vode. Kuhajte miješajući dok kruške ne omekšaju, protisnite ih kroz metalno sito i dodajte 0,5 kg sladila.

Kuhajte 7-10 minuta i tada dodajte sok 2 limuna. U međuvremenu pripremite boce od litre prema navedenom naputku. Boce stavite pola sata grijati u pećnicu. Punite vruće boce i odmah ih zatvorite celofanom namočenim u alkohol ili rum. Boce možete zatvoriti plutenim čepovima koji su prethodno opkuhani pola sata. Omotajte boce kuhinjskim krpama i stavite u kutiju obloženu dekom da se hlade tijekom 24 sata.

Energetska vrijednost po 1 dl: 134 kJ (32 kcal) 1/2 jedinice iz skupine VOĆE Sastav: Ukupne masnoće: 0 g • Zasićene masnoće: 0 g • Kolesterol: 0 mg • Kalij: 130 mg • Natrij: 2 mg • Ukupni ugljikohidrati: 8 mg • Dijetna vlakna: 1 g • Šećer (monosaharid): 6 g • Bjelančevine: 0 g Dijabetes www.dijabetes. hr

33

Dječji kutak Dragi čitatelji, u rubrici Dječji kutak objavljujemo radove vaših mališana. Stoga vas sve i na dalje pozivamo da nam šaljete njihove uratke, bilo da je riječ o tekstovima ili crtežima, a mi ćemo se truditi sve ih objaviti. Očekujemo vaše uključivanje u što većem broju kako bismo i putem našeg časopisa predstavili našu vrijednu i kreativnu djecu.

Moje ljeto Ja sam LEJNA KELEMEN, imam 12 godina, s dvije godine dobila sam ga – dijabetes tipa 1!!! Pa šta! Odlučila sam malo pisati, jer... provodim se super.

Ljeto je moje omiljeno doba u godini! Konačno je stiglo! Škola je završila, mogu duže spavati, igrati se, družiti se. Ma, samo uživancija i ljenčarenje.

Kao i svake godine, planiramo put na more, i ove godine smo na prelijepom Pašmanu, mama ga obožava jer je mirno, bez puno ljudi i gužve, kaže: njoj to treba, dok meni, iako je prelijep otok, fali malo više društvenih sadržaja i više zabave, no nema veze.

Najbitnije je to da smo svi kao obitelj zajedno.

Kada smo konačno stigli, prvo se raspakiram i složim stvari, pa odmah u more. Pa da, pomalo i mami pomažem u svakodnevnim poslovima. Na slici se vidi kako mama i ja pečemo klipiće od pirovog brašna. Hmm, ono što mi stvara probleme je to što volim zaista puno plivati pa se dodatno trošim i moram češće jesti, a to baš na moru ne volim. Ok, složim si jedan ritam, mislim unaprijed da plivanje troši puno energije, uz puno voća kojega zaista ima za kupiti bit će dobro. Na ruci imam senzor, što mi je lakše zbog očitanja vrijednosti šećera, ali znam da neće izdržati sve moje skokove u vodu koje obožavam i dugo kupanje… ronjenje... hmm, mama i tata me upozoravaju i stavljaju mi dodatni flaster da što duže sačuvamo senzor, a ja to neću, jer kako crnim na suncu tako ostavlja bijeli trag na ruci od tog flastera pa stalno mijenjam raspoloženje zbog toga. Svjesna sam da mi je tako lakše, ali pazim i na svoj izgled.

Sutradan idem s mlađim bratom na susjedni otok Ugljan kod naših sestrična na kupanje. Cijeli dan se kupamo, plivamo i sunčamo... doslovno uživamo i mislim: kako divan dan, sve je baš kako treba.

Po dolasku s plaže uzimam svoju torbu i aparatić da izmjerim šećer, oooo – ne, senzora nema, ostao u moru... Prvo se nasmijem i mislim si što će ribice misliti kad ga nađu. Odmah druga misao: koliko ih već ima u moru, sigurno ih svako malo netko izgubi, time se tješim.

I ono zadnje: opet ću čuti bukvicu od roditelja, hihi... slatke muke.

Po tome je poznato moje ljeto!

Sad sam već dvanaestogodišnja djevojčica i moram paziti na sebe

34

i biti odgovorna kao i svi mi, trebamo se paziti i čuvati sunca i vrućine, piti puno vode i češće mjeriti šećer.

Tako jedino možemo uživati u ljetnim danima i mjesecima.

Nadam se da ste mi svi vi slatkiši mali i veliki dobro i da uživate na moru i u ljetu. Šaljem vam bezbroj slatkih i slanih pozdrava!

Lejna Kelemen, Dijabetes tipa 1

Susret s dijabetesom Imala sam većinu, ako ne i sve od simptoma – učestalo mokrenje, žeđ, suha usta, sporo cijeljenje rana, pojačanu glad, a gubljenje kila, umor i iscrpljenost. Tako mi je otkriven i dijabetes te sam završila u bolnici na liječenju i edukaciji. Nedavno mi je bila šesta godišnjica otkada mi je dijabetes odlučio promijeniti život.

Koliko god smatrala dijabetes neprijateljem, zahvaljujući njemu upoznala sam puno divnih ljudi, nove prijatelje koji prolaze isto što i ja, prebrodila sam strah od bilo kakve igle, naučila računati ugljikohidrate… Taman kad se većina profesora i učenika u osnovnoj školi navikla na dijabetes, ja odlazim iz nje i upisujem srednju školu. Trebam upoznati nove profesore i prijatelje i opet iznova objašnjavati što je dijabetes i kako s njim, ali smatram da to nije problem jer volim otvoreno govoriti o dijabetesu i nemam problema s time da se bodem ili mjerim šećer u javnosti. Sada, nakon šest godina, mogu iskreno reći da sam svašta naučila.

Kada sam bila u bolnici na godišnjoj kontroli bila sam u sobi s tek otkrivenim dijabetičarima i osjećala sam se ispunjeno kad su me roditelji – odrasle osobe – pitali za savjet. Onaj osjećaj kad znate da ste prošli kroz sve to što oni sad prolaze i da ste zapravo smirili nekoga te da dijabetes nije toliko strašan, samo se treba potruditi i kontrolirati ga. Dijabetes je poput vlaka u lunaparku.

Ima svojih uspona i padova, ali vaš je izbor hoćete li vrištati ili uživati u vožnji ☺.

Nikolina

Slatko stanje Bok svima! Zovem se Leo i završio sam 6. razred. Ljetni praznici me vesele, jer onda radim sve što ne mogu kad su školski dani.

Igram nogomet s prijateljima, dugo spavam, provodim više vremena s roditeljima i bratom. Ove godine sam bio na moru u Biogradu. Bilo mi je jako lijepo i zabavno. Tamo ima puno zabavnih stvari koje mogu raditi. Uvijek mi je žao kad se moramo vratiti kući, ali to me brzo prođe jer si nađem novu zanimaciju.

Jako volim vježbati i pecati s tatom ribe na Dravi. Uza sve to pazim i na svoje „slatko stanje“. Ima tu uspona i padova, ali se nosim s time najbolje što znam i mislim da mi zasad dobro ide...

Eto, toliko od mene. Pozdrav svima!!!

Dijabetes www.dijabetes.hr

35

Edukacija odgajatelja, učitelja i nastavnika djece oboljele od šećerne bolesti Barbara Demović, mag. paed. soc.

Socijalni pedagog pri Klinici za pedijatriju KBC-a Zagreb, suradnik društva „Veliki za male sa šećernom bolešću“ Duje Braovac, dr. med.

Tajnik društva „Veliki za male sa šećernom bolešću“ Vrtić i škola imaju izuzetno važnu ulogu u psihosocijalnom razvoju djeteta, zbog čega je organizacija edukacijskih seminara i tečajeva za stručno usavršavanje odgajatelja, učitelja i nastavnika djece oboljele od šećerne bolesti jedna od značajnijih misija društva „Veliki za male sa šećernom bolešću“.

Svjesni brojnih problema koji se javljaju u slučaju nedovoljne informiranosti nastavnika i stručnih suradnika u odgojnoobrazovnom sustavu, a koja često rezultira negiranjem šećerne bolesti ili pak postavljanjem nepotrebnih ograničenja, i ove su godine, unatoč pandemiji, održane online edukacije za učitelje i profesore osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj.

Webinari koji su organizirani od strane Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Agencije za odgoj i obrazovanje, Hrvatskog društva za pedijatrijsku endokrinologiju i dijabetologiju, Hrvatskog liječničkog zbora, Klinike za pedijatriju KBC-a Zagreb i Društva „Veliki za male sa šećernom bolešću“ najbolji su pokazatelj snažne i kvalitetne međuinstitucionalne suradnje. Zbog iznimnog interesa stručnih suradnika i odgojnoobrazovnih djelatnika, ove godine održana su dva webinara, 22. i 29. travnja. Putem online Zoom platforme na webinarima je ukupno sudjelovalo nešto više od 400 sudionika. Ovo je bio ¬¬¬32. tečaj po redu otkada se krenulo s organizacijom, sada već davne 2000. godine. Sve prethodne godine skupovi su se održavali uživo, što će se, nadamo se, uskoro i nastaviti. Važno je naglasiti kako su ovogodišnji webinari uvršteni u Katalog stručnih skupova Agencije za odgoj i obrazovanje za 2021. godinu.

Moderatorica skupa Alma Rovis Brandić, viša savjetnica za stručne suradnike defektologe i socijalne pedagoge, pozdravila je sve sudionike te predstavila sve predavače. Uvodnu riječ održao je Nino Buić, pomoćnik ravnatelja Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te naglasio važnost šećerne bolesti kao jednog od vodećih javnozdravstvenih problema u Republici

Fotografija s ovogodišnjeg online tečaja

36

Hrvatskoj. Istaknuo je i važnost upoznavanja odgajatelja, učitelja i nastavnika s osnovnim principima liječenja dijabetesa te pohvalio suradnju ASOO-a, Klinike za pedijatriju KBC-a Zagreb i Društva „Veliki za male sa šećernom bolešću“. Prof. dr. sc. Miroslav Dumić, predsjednik Društva, pozdravio je sve sudionike, istaknuo važnost nastavka navedene suradnje i najavio održavanje novog ciklusa edukacija u rujnu 2021. godine s obzirom na kontinuiranu potrebu među odgojno-obrazovnim djelatnicima.

U nastavku se moglo čuti više zanimljivih predavanja i povezanih rasprava. Doc. dr. sc. Nevena Krnić, pročelnica Zavoda za dječju endokrinologiju i dijabetes Klinike za pedijatriju KBC-a Zagreb održala je predavanje Osnovne preporuke za zbrinjavanje dijabetesa te na taj način sve sudionike skupa upoznala s akutnim komplikacijama bolesti koje se mogu dogoditi za vrijeme nastave te postupcima koje treba poduzeti u takvim situacijama.

Jasna Radanović, bacc. med. tech, medicinska sestra i edukator za dijabetes pri Zavodu za dječju endokrinologiju i dijabetes Klinike za pedijatriju KBC-a Zagreb svoje je predavanje posvetila osvješćivanju važnosti adekvatne prehrane i redovite tjelesne aktivnosti u liječenju šećerne bolesti, a dr. sc. Marina Grubić, prof. psihologije, pružila je sudionicima uvid u psihosocijalno stanje djeteta koje boluje od šećerne bolesti i upoznala ih s čestim stigmama i predrasudama s kojima se djeca oboljela od šećerne bolesti susreću u redovitom obrazovnom sustavu. Ivanka Gregurinčić, socijalna pedagoginja pri Klinici za pedijatriju KBC-a Zagreb, predstavila je ostale aktivnosti Društva „Veliki za male sa šećernom bolešću“ (ljetni kampovi, radionice, grupe podrške za roditelje djece s novootkrivenom šećernom bolesti), a sudionici su dobili i kratak uvid u program i dugoročne ciljeve Društva.

Psihologinja u vrtiću Ivana Sošić Antunović opisala je iskustva iz prakse te istaknula najčešće poteškoće s kojima se susreće u svakodnevnom radu s najmlađim oboljelima od šećerne bolesti.

U Zadru održano predavanje o dijabetesu Doris Bailo Udruga djece oboljele od dijabetesa i njihovih roditelja – Cukrići Zadar imala je čast organizirati i slušati fenomenalno predavanje O dijabetesu koje je održala Anica Badanjak, dr. med., internistica dijabetologinja i endokrinologija, 5. srpnja 2021. u Športskom centru Višnjik.

Doktorica Badanjak je podijelila svoje znanje i dugogodišnje iskustvo sa svima prisutnima primjenjujući u potpunosti citat o izvrsnom učitelju: „Osrednji učitelj govori. Dobar učitelj objašnjava. Superiorniji učitelj demonstrira. Izvrstan učitelj inspirira.“ Predavanje doktorice Badanjak zaista je bilo cjelovito i svatko od prisutnih naučio je nešto novo, a velika važnost usmjerena je upravo na stopalo osoba s dijabetesom. Priznajemo, mi smo zaista mnogo naučili i voljeli bismo svoje znanje kroz život i dalje praktično primjenjivati (možda bi ispravnije bilo napisati da do tada i nismo bili u potpunosti svjesni uloge i važnosti stopala).

Isto tako, imali smo priliku i detaljnije se informirati o temama koje su nam bile zbunjujuće na predavanju, postavljajući pitanja, a dr. Badanjak se nesebično ponudila i da svima zainteresiranima pregleda stopala i eventualno savjetuje o daljnjim postupcima.

Moramo naglasiti i kako smo iznimno ponosni jer su predavanju prisustvovale i više medicinske sestre iz Srednje medicinske

Zadar škole Ante Kuzmanića Zadar, koje uvijek daju svoju podršku kod javnozdravstvenih akcija koje Udruga organizira.

Nepobitna je činjenica da bismo predavanje voljeli i ponoviti i potvrditi naučeno te se nadamo da ćemo u tome i uspjeti te da će i dr. Badanjak biti u mogućnosti pomoći nam u edukaciji, kako osoba s dijabetesom i njihovih obitelji, tako i zdravstvenog osoblja koje je svakodnevno u kontaktu s oboljelima.

Ujedno, zaista najljepša hvala doktorici Badanjak koja je nesebično izdvojila svoje vrijeme i pomogla nam da budemo svjesniji dijagnoze i da uvijek na prvo mjesto stavljamo preventivu.

Kutinsko dijabetičko društvo Svjetlana Koutnik S popuštanjem epidemioloških mjera članovi Kutinskog dijabetičkog društva sastali su se nakon dulje pauze na svom starom mjestu u parku ispred Doma zdravlja Kutina. Sastanku se odazvao velik broj članova, što smo iskoristili za dogovor oko budućih aktivnosti, ali i za vježbanje koje je dosta velik broj članova poprilično zanemario. Također je dogovorena akcija mjerenja šećera, masnoća i krvnog tlaka za građanstvo.

Uz poštovanje svih epidemioloških mjera, akcija je održana 12. lipnja 2021. u suradnji s Udrugom umirovljenika s kojom imamo dugogodišnju suradnju. Naše akcije već godinama financijski

Dijabetes www.dijabetes. hr

Kutina potpomažu Grad Kutina i Sisačko-moslavačka županija.

Nerijetko nam u pomoć dolaze i djelatnici Doma zdravlja Kutina, što nam je od velike važnosti jer je odaziv građanstva često vrlo velik. Na ovoj akciji pridružila nam se gospođa Dara Bursik, medicinska sestra i zastupnica u Skupštini Sisačko-moslavačke županije. Sa zadovoljstvom moram reći da je većina naših članova cijepljena, što nam daje nadu da ćemo u budućnosti moći organizirati više ovakvih akcija. Do tada želim svim „slatkićima“ dobru regulaciju šećera i što brži povratak starom normalnom i svim aktivnostima koje su svrha postojanja dijabetičkih udruga.

37

SLATKI NA PAPUKU POKAZALI VOLJU I ODLUČNOST DIJABETIČARA Orahovica

Vladimir Grgurić Dijabetička udruga „Orahovica“ organizirala je nakon godine stanke i odgode zbog koronavirusa 19. Međunarodni susret dijabetičara pod nazivom Slatki na Papuku. I ove godine u prelijepom ambijentu orahovačkog jezera okupilo se više od dvjesto oboljelih od šećernih bolesti koji su se kroz organizirani program upoznali s ljepotama Orahovice, sudjelovali u sportskim igrama kao što su elektronski pikado, bacanje potkove i viseća kuglana, a koje je organizirala UHBDDR Duga Međa, a što je najvažnije, dodatno su se educirali i upoznali s novitetima u liječenju od ove opake bolesti.

Otvaranju Susreta nazočili su Slavko Lacković u ime Hrvatskog saveza Dijabetičkih udruga te gradonačelnik Grada Orahovice Saša Rister.

U uvodu je nazočne pozdravio predsjednik Dijabetičke udruge Orahovica Ivica Martinčević. „Evo, nakon godinu dana stanke ponovno smo zajedno i ne mogu reći koliko smo presretni što smo unatoč svim problemima uspjeli organizirati ovu našu tradicionalnu manifestaciju. Hvala svim kolegama dijabetičarima koji su se odazvali, došle su nam udruge iz cijele Hrvatske, od Malog Lošinja i Velike Gorice do Slavonskog Broda, a stigli su nam i gosti iz Tešnja i Tuzle (BiH) te Vojvodine“ – rekao je Martinčević, nakon kojega je nazočne u ime Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga pozdravio Slavko Lacković poželjevši svima dobro zdravlje te uputivši sve dobre želje i pozdrave predsjednice Saveza dr. Zrinke Mach. „Drago mi je da smo ponovno susreli ovdje u Orahovici i prenosim vam pozdrave i ispriku naše predsjednice Zrinke Mach zbog nemogućnosti dolaska. Čestitam i zahvaljujem Dijabetičkoj udruzi Orahovica na odličnoj organizaciji i prigodi da se nalazimo i to na ovako lijepom mjestu“ – rekao je Lacković.

Susrete je otvorio orahovački gradonačelnik Saša Rister. „Prije svega moram pohvaliti Dijabetičku udrugu koja svojim

velikim trudom i marljivošću uvelike pomaže oboljelima od ove opake bolesti, a ovakve manifestacije su najbolji način da se oboljele opusti, a paralelno oni mogu razgovarati sa stručnjacima i također oboljelima te razmijeniti korisne savjete. Naravno, Grad Orahovica je ovoj udruzi uvijek na raspolaganju i pomoći će koliko može jer kroz njihov rad se pomaže oboljelima od dijabetesa i ono što je također jako važno, ukazuje se na opasnost koju ova bolest sobom nosi te upravo zahvaljujući ovoj udruzi kod zdravih ljudi se na vrijeme sprječava da ne obole“ – zaključio je Rister.

Najbolji u športskim natjecanjima su nagrađeni medaljama, što je za njih bio posebno sretan trenutak. „Medalje su velika uspomena za one koji su ih osvojili, a da nitko s ovih naših susreta ne ode praznih ruku, pobrinuli smo se izradom i podjelom magneta s logom susreta. Moram se posebno zahvaliti i tvrtki Roche i njenoj zastupnici Bosiljki Vudrag, koja je i ove godine tradicionalno bila s nama te sa svojim suradnicima kontrolirala šećer u krvi nazočnima i podijelila važne i korisne savjete svima“ – zaključio je predsjednik Martinčević.

Tako su uz igre, glazbu i ples dijabetičari uživali u prekrasnom ambijentu orahovačkog jezera i najavili svoj sigurni dolazak, ako bude zdravlja, i iduće godine.

JAVNOZDRAVSTVENA AKCIJA POKRENI SE! U ŽUPANJI Morena Marčelja Mach Dijabetička udruga Županja i Hrvatski savez dijabetičkih udruga organizirali su u Županji u četvrtak 1. srpnja 2021. s početkom u 18 sati javnozdravstvenu akciju #POKRENISE. Cilj ove javnozdravstvene akcije bio je podići svjesnost o važnosti ranog otkrivanja šećerne bolesti, kao i zdravih životnih navika koje uključuju pravilnu prehranu i redovitu tjelesnu aktivnost. Želja nam je potaknuti građane da sami mogu učiniti puno na prevenciji i zaštiti svog zdravlja.

S obzirom na činjenicu da od šećerne bolesti obolijeva gotovo

38

Županja svaka deseta odrasla osoba te da je šećerna bolest treći uzrok smrti u Hrvatskoj, smatramo kako se o problemu dijabetesa treba govoriti tijekom cijele godine, a i preporuke primjenjivati u svakodnevnom životu. Prema podatcima HZJZ-a iz 2020. godine, u Hrvatskoj oko 500.000 osoba ima šećernu bolest, a poražavajuće je to što njih 40% niti ne zna kako boluju od te kronične bolesti. Ovom javnozdravstvenom akcijom željeli smo potaknuti građane Županje na redovitu tjelesnu aktivnost kao bitnu odrednicu zdravih životnih navika te smo ih sve pozvali da nam se pridruže i zajedno s članovima Dijabetičke udruge Županja prohodaju našom lijepom šetnicom, od Zavičajnog muzeja „Stjepan Gruber“ do restorana „Sava“, gdje smo nakon završetka akcije svim zainteresiranima mjerili šećer u krvi.

Neizmjerno smo zahvalni gradonačelniku Županje, gospodinu Damiru Juzbašiću, što je podržao ovu akciju i pridružio nam se te svojim primjerom pokazao koliko je važna redovita tjelesna aktivnost u prevenciji i liječenju šećerne bolesti.

Dragica Lukić Dragi svi, već dođosmo u drugu polovicu 2021. godine.

Iako nas „COVID-kriza“ vitla sad ovako – sad onako, smislili smo način kako da se približimo našim članovima i svim Ludbrežanima. Nakon dugog planiranja, prekrajanja..., skupljanja savjeta i dotjerivanja, krenula je 18. svibnja 2021.

PRVA NAŠA AUTORSKA EMISIJA na Radio Ludbregu, ABECEDA ZDRAVLJA – ABECEDA DIJABETESA. U njoj (jedanput mjesečno + jedna repriza) u ukupno 35 minuta progovaramo o svemu i svačemu. Autorska – znači da sve, sve, sve mi sami stvaramo: snimamo se, mislimo na minutažu, na pauze, jingle, dikciju... i najavljujemo... i vodimo – spikiramo... biramo glazbu… HODANJE SRIJEDOM, uz manje prekide, zapravo stalno ide. Mi žene u 19 sati krenemo prekrasnim ludbreškim šetnicama uz Bednju i ribnjake... Muškarci nikako da ostave svoje obveze… ili su nam se ulijenili... Ne znamo još...

Hodamo prema vinogradima 4 kilometra uz čavrljanje, kada vrijeme posebno brzo prolazi… A mi smo osluhnule i razgolitile svoje probleme, time ih omalovažile i sigurno smanjile...

A stresu smo lijepo dale pljusku... par pljusaka!!! Izlet u Krapinu s posjetom Muzeju krapinskih neandertalaca i kupanjem u lipnju značio nam je beskrajno puno! A jedva smo se odlučili, nakon puno promišljanja i nakon što smo svi cijepljeni.

Naime, nakon godinu i pol bili smo fizički skupa u većem broju.

E, žamor od jutra, pitamo jedan drugoga: Kako si? Kako tvoji? ... Kako si riješio to i to? ... Kakvo iskustvo imaš o tome i tome? ... itd. Da, upravo tomu i služe druženja i izleti... Ne može bez smijeha i viceva! Bez malo eliksira za cirkulaciju! A ne može niti bez kratke edukacije! U autobusu smo popričali malo na temu: ponašanje osoba sa šećernom bolešću na putovanju!

NAŠE AKTIVNOSTI Branko Lulić Sa zadovoljstvom javljamo da su nam prošli projekti na pozivima Splitsko-dalmatinske županije i Grada Splita.

S velikim ushićenjem pošli smo 10. srpnja 2021. godine na jednodnevni edukativni izlet u Skradin i samostan Visovac. Ovo nam je bio prvi izlet od nastanka pandemije koronavirusa. Svi koji su išli bili su cijepljeni ili su preboljeli COVID-19. Lijepo je bilo vidjeti ljepote rijeke Krke, Skradina i Visovca. Ponovilo se!

Budući da su nam prošli projekti, molimo sve zainteresirane koji

Dijabetes www.dijabetes.hr

Ludbreg Drugi izlet u srpnju, na kupanje u Njivicama, na kraju je bio sunčan i veseo, uz posve dovoljno sunca iako nas je rano ujutro ispratila kiša. „Mala školica“ u busu bila je sasvim mala na temu: hipoglikemija, bilo je puno dječice pa nas je više privuklo pjevanje i svakakvi štosevi. Za 21. kolovoza, izlet u Bašku na Krku, autobus nam je već 40% popunjen. Jee, to se traži! I tu je prilika opet proturiti malo zdravstvenih preporuka i savjeta, po principu: ponoviti što znamo... ili naučiti nešto novo. Svima nam je to povremeno, dozirano, i te kako potrebno! Naša Udruga je u pripremi za veći sastanak, jer se mora definirati plan aktivnosti za jesen, za Svjetski dan... itd. Nadamo se da će nam „COVIDsituacija“ dozvoliti da taj plan i realiziramo.

Nakon što prošle godine nismo imali cjelodnevno Jesensko sportsko-edukativno druženje na otvorenom u Lovačkom domu, sada smo već u tijeku s pripremama za 11. rujna 2021. Bit će to druženje s tombolom, predavanjem, natjecanjima. Tako smo prijašnjih godina zaradili za Kamp za djecu.

Pa društvo, pozdrav iz Ludbrega i… ... držite nam fige da nam se plan ostvari, … da nam se COVID-zdravlje ne pokvari.

Split imaju šećernu bolest tipa 2 i žele pohađati naš jedinstveni ciklus edukacije – radionica u grupama, gdje sudjeluje sedam vanjskih stručnih suradnika, a trajanje ciklusa je oko tri mjeseca, neka se jave u Udrugu utorkom od 9:30 do 11:30 ili srijedom od 17:00 do 19:00 sati ili putem naše e-mail adrese info@diabetes-split.hr.

Očekujemo početak ciklusa krajem rujna 2021. godine.

Napisali smo poseban osvrt na djelovanje HZZO-a jer su smanjili ionako minimalan broj dijagnostičkih traka za kontrolu šećera u krvi. Napomenuli smo da je u zadnjih 10 godina smanjeno pravo za oboljele s dijabetesom tipa 2 sa 3.120 kuna na 137 kuna, dakle za 23 puta su smanjena prava na osnovna pomagala. Troškovi za šećernu bolest dvostruko su porasli i opet udio sredstava za sanaciju komplikacija šećerne bolesti iznosi 88%??? A prevencija???

Osvrt smo poslali svim mjerodavnima i medijima te se nadamo reakcijama mjerodavnih.

Uredno podmirujemo sve naše obveze i nadamo se da će tako biti i ubuduće.

Lijepi pozdrav svima, uz dobru regulaciju šećera u krvi.

Zdravi i veseli bili!

39

DRAVSKA PRIČA Zdenka Mikulčić-Drakulić

Virovitica Udruga dijabetičara Virovitice 26. lipnja 2021. obišla je Posjetiteljski cetar „Dravska priča”, koji se smjestio u bivšem ljetnikovcu grofa Draškovića u malome slavonskom mjestu Noskovci, općina Čađavica. To je spomenik parkovne kulture i bioraznolikosti, na 800 m2 površine. Godine 2012. postao je dio prekograničnog rezervata biosfere MURA-DRAVA-DUNAV pod zaštitom UNESCO-a. Naš boravak odvijao se po sljedećem programu: mjerenje GUK-a i tlaka, razgledanje perivoja uz stručno vodstvo i biciklistička tura za dio članova, ručak i druženje. Oduševio nas je obilazak Centra gdje su nam voditelji prezentirali svijet sova, floru, kutak leptira, ptičju pjevaonicu, sisavce tog područja, pokazali smještajne kapacitete za ljetnu školu u prirodi, zimski vrt i bioistraživački centar. Obišli smo perivoj, oporavište za bijele rode, vrt mirisnih doživljaja i edukativni povrtnjak i voćnjak. Bili smo zadivljeni ljepotom koju krije naša Slavonija, a mi je nedovoljno poznajemo i cijenimo. Zahvaljujemo stručnom vodstvu Centra na izvanrednoj prezentaciji i gradu Virovitici na podršci u provedbi projekta.

BICIKLIJADA ZA ZDRAVLJE Zdenka Mikulčić-Drakulić

Virovitica U vrijeme epidemije COVID-19 boravak u prirodi i fizička aktivnost (vožnja biciklom, hodanje u prirodi i tjelovježba) imaju izuzetan značaj za zaštitu zdravlja, to jest dobru regulaciju šećera u krvi i psihičko zdravlje. Unatoč toplom vremenu 10. srpnja 2021. godine članovi Udruge dijabetičara Virovitice uputili su se na virovitičke ribnjake i organizirali vožnju biciklima, a za dio članstva hodanje poučnom stazom. Ovim fizičkim aktivnostima prethodilo je mjerenje GUK-a i krvnog tlaka, a poslije njih uslijedio je ručak. Organizirano je i natjecanje u bacanju karika i balinčeka, a potom je nastavljena šetnja i druženje. Time se i naša Udruga uključila u javnozdravstvenu kampanju pod geslom Pokreni se! koju je pokrenuo HSDU s ciljem da potakne dijabetičare na fizičku aktivnost. Zahvaljujemo tvrtki Flora Vtc koja je podržala ovaj projekt.

40

10 godina rada i postojanja Velika Gorica

Krunoslav Ban Zajedno smo obilježili jedan skroman jubilej, a to je 10. godišnjica rada i postojanja naše Udruge VG Dijabetičar.

Dana 13. listopada 2010. godine troje entuzijasta, i to Melita Uroić-Štefan, Ivan Svetopetrić i Ivo Ferjančić, odlučili su osnovati Udrugu VG Dijabetičar sa željom da i Velika Gorica po uzoru drugih gradova Zagrebačke županije okupi i organizira svoje građane oboljele od dijabetesa radi što kvalitetnije pomoći i kontrole oboljelih u našem gradu i okolnim mjestima. U toj namjeri imali su veliku moralnu i materijalnu pomoć Zvonka Kunića iz Gradskog poglavarstva Velike Gorice, kao i od tvrtke Roche.

Ivo Ferjančić kao prvi predsjednik pokrenuo je akcije mjerenje šećera u krvi i krvnog tlaka među našim novopridošlim članovima i ostalim građanima. Budući da Udruga u početku nije imala vlastiti prostor, pristupili smo u suradnju s Udrugom umirovljenika Velika Gorica te vršili akcije po njihovim podružnicama koje se nalaze u Velikoj Gorici i okolnim mjestima. Kao i svaki početak, i naš je bio težak, tako da smo zbog manjka prostora održavali tjedna mjerenja i akcije u prostorijama Crvenog križa Velika Gorica, na čemu smo im neizmjerno zahvalni. Tek nakon nekoliko godina od osnivanja, Grad Velika Gorica dao nam je u najam sobicu od 8 m2, gdje i dandanas radimo, a za sva veća događanja prisiljeni smo ići u podstanare kod DVD-a Velika Gorica.

Poslije mandata Ive Ferjančića za predsjednicu je izabrana Milka Vitez, koja u svom mandatu proširuje aktivnosti i suradnju s dijabetičarskim društvima gradova Sisak, Popovača, Ivanić Grad i Orahovica. Uz tu suradnju aktivnosti se proširuju na edukativna i stručna predavanja, kao i odlaske na edukativne radionice.

Po završetku njezinog mandata za predsjednicu je izabrana Marica Varjačić koja u svom mandatu nastavlja suradnju sa spomenutim dijabetičarskim društvima i dugogodišnjim suradnikom tvrtkom Roche, te stupa u suradnju s tvrtkama Wellion i Medilab One. U svom mandatu uvodi jedno mjesečno edukativno predavanje u prostorijama DVD-a Velika Gorica u suradnji s liječnicima iz KBC-a Merkur te nastoji uspostaviti

što kvalitetniju suradnja s HSDU-om. Iz suradnje sa HSDU-om proizlaze odlasci naših članova na kongrese te sudjelovanje u edukativnim radionicama. Nadalje, predsjednica Marica Varjačić djelovanje Udruge proširuje po gradu Velika Gorica i okolnim mjestima na takav način da svoje akcije mjerenja vršimo na Tržnom centru Velika Gorica, u trgovinama Konzum i Kaufland, po podružnicama Udruge umirovljenika u okolnim mjestima te općinama Kravarsko i Pokupsko, da bi se na taj način što više približili našim građanima. Akcije su se pokazale učinkovitima, što pokazuje podatak o 650 obrađenih građana u 2019. godini, a s obzirom na veličinu naše Udruge to je zadovoljavajući rezultat.

Jedna od najvećih akcija bila nam je na Susretu umirovljenika Zagrebačke županije, čiji je domaćin bila Udruga umirovljenika grada Velika Gorica. U svojim akcijama vodili smo se mišljenjem da se uvijek obilježe značajna događanja kao što su Dani zdravlja, Dan starijih osoba i svjetski Dan dijabetesa.

Međutim, naše djelovanje zaustavila je svima poznata situacija u zemlji, tako da smo i ovaj svoj skromni jubilej uspjeli obilježiti tek dana 26. lipnja 2021. godine. Održali smo Svečanu skupštinu na koju smo uz naše članove ugostili osnivače Udruge, kao i predstavnike HSDU-a, prijateljskih udruga i društava. Po završetku čitanja Izvješća o radu Udruge u ovih proteklih 10 godina rada od strane predsjednice, uručene su zahvalnice uz skromne darove osnivačima Udruge, zatim zahvalnice članovima za 5 godina članstva, zahvalnice i skromni darovi članovima za 10 godina članstva, te zahvalnice HSDU-u i prijateljskim udrugama i društvima.

SAJAM UDRUGA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Branka Gregurović Tradicionalno svake godine u organizaciji „Mreže udruga Zagor“ uz potporu Krapinsko-zagorske županije održava se Sajam udruga Krapinsko-zagorske županije pa je tako i ove godine, dana 26. lipnja, održan 16. Sajam udruga Krapinsko-zagorske županije u općini Petrovsko, na prostoru osnovne škole Petrovsko, uz pridržavanje svih epidemioloških mjera. Cilj Sajma udruga jest promocija rada udruga koje djeluju na području Županije te međusobno upoznavanje udruga radi buduće suradnje na projektima od interesa za Županiju i šire. Sajam je namijenjen svim udrugama i njihovim članovima te onima koji se žele uključiti u rad udruga i doprinijeti razvoju civilnog društva. Na sajmu je aktivno sudjelovala i Udruga oboljelih od dijabetesa Krapina sa svojim članovima koji su posjetiteljima dijelili prigodne letke i brošure s ciljem očuvanja zdravlja i prevencije šećerne bolesti. Događaju su nazočili župan Krapinsko-zagorske Dijabetes www.dijabetes.hr

Krapina

županije Željko Kolar, načelnik općine Petrovsko Stjepan Krklec i predsjednica udruge „Mreža udruga Zagor“ Ivana Radanović, koji su prigodom obilaska štandova posjetili i naš štand i upoznali se s radom Udruge.

41

IN MEMORIAM

JASMINKA BRNČIĆ 1977. – 2021.

Napustila nas je naša Jasminka, prerano i zauvijek. Bila je „dobri duh“ naše Udruge i bez nje više ništa neće biti isto kao prije. Njenoj obitelji nedostajat će vrijedna članica, nama svima draga prijateljica, a generacijama „šećeraša“ koje tek dolaze – inspiracija za strpljivo i ustrajno suočavanje s teškom bolešću. Mi, koji smo imali privilegiju poznavati je i živjeti u njezinoj blizini niz godina, sačuvat ćemo u sjećanju zajedničke trenutke druženja, uspomene na radosti uspjeha, tugu i razočaranja neuspjeha. U njenom velikom, nježnom i duboko ljudskom srcu bilo je uvijek mjesta za tegobe drugih, a svoj teret nosila je bespućima neizlječivih bolesti – sama, bez ijedne riječi žalbe, donoseći svima oko sebe svjetlo nade. Sretan ti put, mirno snivaj, draga Jasminka, s tobom je u nebeska prostranstva otišao i dio zajedničke memorije svih nas.

Branko Grubić

IN MEMORIAM

PETRA HORVAT 1996. – 2021.

Nakon teške prometne nesreće umrla je iznimna djevojka, članica naše udruge Dia-mell Ludbreg – Petra Horvat, rođena 30. prosinca 1996. godine.

Neshvatljivo je zašto se ova smrt morala dogoditi…

Mi iz udruge dijabetičara Dia-mell Ludbreg izgubili smo uvijek korektnu i dosljednu suradnicu, jer usprkos tisućama drugih obaveza, Petra je našla vremena da osmisli i sudjeluje u svakom zadatku u našoj udruzi.

Iako nije bila dijabetičarka, bila je suosnivačica i vrijedna članica naše udruge Dia-mell Ludbreg. Smatrala je da je zdravstveno prosvjećivanje ljudi na bilo koji način vrlo važno za svaku zajednicu. S tim ciljem smo krenuli stvorili autorsku emisiju naše udruge pod nazivom Abeceda zdravlja – abeceda dijabetesa. Petra je imala 100 ideja: kako kroz emisiju biti što prisniji s ljudima, a kako ostati stručan. S radošću je prihvatila ulogu spikerice i voditeljice, s oduševljenjem je dala glas svoje udomljene djevojčice Emilije u uvodu u našu emisiju, 17. kolovoza smo trebali snimati našu četvrtu emisiju.

Petra je tako mlada svojim primjerom pokazivala što znači dobrota, požrtvovnost i ljubav za čovjeka.

Zahvaljujemo joj za vrijeme koje je darovala radeći za našu udrugu, što je bila dio naših života. Pamtimo je po izreci,

stihovima koje nam je izrekla jednom prilikom i koji su bili njen životni moto: Volim glasnu muziku, jaku kavu i velike snove.

Volim šarolike dane, ljude sa strašću i razgovore koji potiču najbolje u meni. Želim živjeti kao da sutra ne postoji. Želim izraziti ono najbolje u sebi i svim srcem voljeti ljude u svojem životu, poboljšati svijet i živjeti punim plućima.

I VI, svi vi ljudi: Igrajte do kraja!

Riskirajte!

Posežite dalje!

Ne osvrćite se unatrag!

Budite izvorni, budite veliki, budite svoji! Članovi Udruge Dia-mell Ludbreg

Otkrivanje šećerne bolesti jednostavno je i brzo. Rana dijagnoza može pridonijeti boljoj regulaciji bolesti i izbjegavanju dugoročnih komplikacija.1

znanje

svijest o riziku

dijabetes tip 2 pandemija

promjena

zdrave životne navike

Osobe s nedijagnosticiranom šećernom bolešću tipa 2 izložene su riziku od razvoja komplikacija poput sljepoće, zatajenja bubrega ili srčanih bolesti.2 Neki nisu svjesni simptoma. Drugi sumnjaju da je šećerna bolest ozbiljna ili se boje da će dijagnoza utjecati na njihov posao ili obitelj.

Upoznavanje čimbenika rizika i probir ako ste pretili, živite nezdravo ili imate šećernu bolest u obitelji jednostavni su prvi koraci ka dužem i zdravijem životu.1

Reference: 1. WHO. Global report on diabetes. World Health Organization. 2016.

2. International Diabetes Federation. IDF Diabetes Atlas. 7th edn. Brussels, Belgium: International Diabetes Federation. 2015.

INZULIN

© 2021. Novo Nordisk Hrvatska d.o.o. HR21CD00001 Datum sastavljanja: 02/2021.

193 milijuna ljudi ima neotkrivenu šećernu bolest.2 Jeste li jedan od njih?

SC-HR-00559