Cijepljenje protiv gripe u bolesnika s dijabetesom Doc. dr. sc. prim. Rok Čivljak, dr. med. specijalist infektologije i pedijatrijske infektologije, uži specijalist intenzivne medicine Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Prim. dr. sc. Marta Perović Mihanović, dr. med. specijalist infektologije Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Gripa je velik javnozdravstveni problem s kojim se svake godine susrećemo tijekom razdoblja epidemije gripe koja započinje u jesen, a traje sve do kasnog proljeća. Odgovorna je za obolijevanje i smrtnost stanovništva tijekom zimskih mjeseci diljem svijeta, kao i za povećanu stopu izostanaka iz škole te s radnog mjesta, brojne hospitalizacije, povećane zdravstvene troškove, osobito povećanu potrošnju antibiotika i mnoge druge negativne posljedice. Gripa najčešće pogađa djecu i mlade u kojih se češće očituje kao benigna, samoizlječiva bolest koja spontano prolazi za tri do sedam dana, najčešće bez značajnih komplikacija i posljedica. Međutim, gripa predstavlja tešku, a ponekad i po život opasnu bolest u djece mlađe od dvije godine te u osoba starije životne dobi, poglavito u bolesnika s kroničnim bolestima, kao što su astma, KOPB, kardiovaskularne bolesti, hematološke i onkološke bolesti te dijabetes. Gripa se u bolesnika s dijabetesom očituje težom kliničkom slikom, bolest dulje traje, a bolesnici često razvijaju različite komplikacije. U dijabetičara se za liječenje gripe uz simptomatske lijekove moraju koristiti antivirusni lijekovi, zbog čestih bakterijskih
6
komplikacija i antibiotici, a radi težine kliničke slike nerijetko je potrebno i bolničko liječenje. Zbog narušene respiratorne funkcije dio ovih bolesnika zahtijeva liječenje u jedinicama intenzivnog liječenja uz primjenu invazivne mehaničke ventilacije, što dodatno povećava rizik stjecanja bolničkih infekcija koje nepovoljno utječu na ishod liječenja, a u dijela bolesnika doprinosi smrtnom ishodu. Bolesnici s dijabetesom imaju 3–6 puta veći rizik hospitalizacije, 4 puta veći rizik prijema u jedinicu intenzivnog liječenja te 6 puta veći rizik smrti od gripe u odnosu na osobe bez dijabetesa. Povrh svega navedenoga, tijekom bilo koje infektivne bolesti, pa tako i tijekom gripe, narušen je metabolizam glukoze, vrijednosti glikemije su više u odnosu na razdoblje prije infektivne bolesti te je često potrebno intenziviranje nadzora glikemije i modificiranje terapije, ponekad uz prelazak s oralnih antidijabetika na supstitucijsku terapiju inzulinom u cilju optimiziranja vrijednosti glikemije i sprječavanja razvoja daljnjih komplikacija. Komplikacije gripe dijelimo u one uzrokovane samim virusom gripe i one koje nastaju zbog promjena na sluznici dišnog sustava. Od virusnih komplikacija najčešća je primarna virusna
