Šećerna bolest i kardiovaskularne bolesti

Kardiovaskularne bolesti glavni su uzrok smrti i invaliditeta kod osoba oboljelih od šećerne bolesti.

Podatci iz izvještaja Međunarodne dijabetičke federacije (IDF) kazuju da svake godine 5 od 1000 mladih osoba oboljelih od šećerne bolesti tipa 1 (8 – 43 godina starosti) umire od kardiovaskularnih bolesti, dok među osobama srednje dobi oboljelih od šećerne bolesti tipa 2 koji žive u visoko i srednje razvijenim zemljama, do 27 osoba od 1000 oboljelih umire od kardiovaskularnih bolesti; trećina njih umire od moždanog udara, a četvrtina umire od bolesti koronarnih arterija. Kardiovaskularni događaji općenito kod osoba oboljelih od šećerne bolesti nastaju u ranijoj dobi u usporedbi s osobama koje nemaju šećernu bolest.

U 2020. godini od posljedica šećerne bolesti svakih pet sekundi umre jedna osoba. Svakih pet minuta u svijetu jedna osoba sa šećernom bolešću doživi srčani udar, a svake četiri minute jedna osoba u svijetu oboljela od šećerne bolesti doživi moždani udar. Osobe sa šećernom bolešću imaju dvostruko veću vjerojatnost da će imati srčanu bolest ili moždani udar u odnosu na osobe koje nemaju šećernu bolest.

Prema procjeni Međunarodne dijabetičke federacije (IDF) predviđa se da u svijetu od šećerne bolesti boluje 537 milijuna ljudi u dobi od 20 do 79 godina, a procjenjuje se da će taj broj do 2030. godine narasti na 643 milijuna pa tako i izgledi porasta kardiovaskularnih bolesti postaju još više zabrinjavajući. Prema podatcima registra CroDiab u Republici Hrvatskoj u 2020. je evidentirano 310.212 osoba s dijagnosticiranom šećernom bolešću, a procjenjuje se da oko 40% oboljelih još nije otkriveno te se ukupni broj oboljelih penje na preko 520 tisuća.

Šećerna bolest je treći vodeći uzrok smrti u RH s udjelom od 8,2% u 2020. godini.

Šećerna bolest tipa 1 i šećerna bolest tipa 2 povećavaju rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti. Stalna prisutnost visoke razine glukoze u krvi može dovesti do ozbiljnih bolesti koje ugrožavaju srce i krvne žile, oči, bubrege i živce. Komplikacije uzrokovane šećernom bolesti mogu se spriječiti ili odgoditi održavanjem razine glukoze, krvnog tlaka i kolesterola na razinama najbližim normalnim vrijednostima. Mnoge se komplikacije mogu otkriti u ranim stadijima bolesti kontrolnim programima koji omogućavaju liječenje i prevenciju bolesti prije nego što ona postane ozbiljna. Šećerna bolest povezana s visokim krvnim tlakom i kolesterolom povećava rizik od ateroskleroze (sužavanja arterija), što može uzrokovati simptome kao što su angina pektoris (bol ili nelagoda u prsištu uzrokovana nedovoljnim dotokom krvi u srčani mišić) ili intermitentna klaudikacija (bol u ekstremitetima uzrokovana nedovoljnim protokom krvi). Visoka razina glukoze može pojačati aktivaciju koagulacijskog sustava povećavajući rizik od stvaranja krvnih ugrušaka. Zajedno, ovi poremećaji mogu dovesti do potpunog začepljenja arterija i zastoja u protoku krvi, što završava stanjima kao što su srčani infarkt, moždani udar i gangrena.

Kardiovaskularne bolesti najčešći su uzrok smrti u svijetu (17,5 milijuna umrlih u 2012. godini, 15,2 milijuna umrlih u 2016. godini prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije), a većina tih smrti bilježi se u nerazvijenim i srednje razvijenim zemljama. Istovremeno, 75% ljudi s dijabetesom živi u nerazvijenim i srednje razvijenim zemljama. S druge strane, zahvaljujući smanjenju čimbenika rizika razvoja kardiovaskularnih bolesti kao i napretku u prevenciji, liječenju i upravljanju bolesti, smrtnost od kardiovaskularnih bolesti smanjuje se u visokorazvijenim zemljama.

Šećerna bolest izjednačava se s pušenjem, visokim krvnim tlakom i poremećajem lipida kao jedan od glavnih čimbenika rizika razvoja kardiovaskularnih bolesti.

Kako bi se smanjila preuranjena smrtnost od nezaraznih bolesti potreban je integrirani akcijski plan u svakoj zemlji u cilju ojačanja zdravstvenog sustava. Učestalost kardiovaskularnih bolesti kod osoba oboljelih od šećerne bolesti može se smanjiti intervencijama na individualnoj razini, promjenom životnih navika, smanjenjem unosa šećera, soli i masnoća, većim unosom voća i povrća, povećanom tjelesnom aktivnošću, prestankom pušenja i izbjegavanjem pretjerane konzumacije alkohola. Trošak liječenja šećerne bolesti predstavlja veliko opterećenje za zdravstveni sustav zbog troška liječenja komplikacija, svugdje u svijetu pa tako i u Hrvatskoj. Prema posljednjim recentnim podacima u 2016. godini HZZO je na liječenje šećerne bolesti utrošio 4,6 milijardi kuna (gotovo 20% svog budžeta), od čega 88% otpada upravo na liječenje komplikacija šećerne bolesti, oko 8% na lijekove za liječenje šećerne bolesti, a preostalih 4 % su trošak pomagala i kontrole. U trošku koji se odnosi na liječenje komplikacija najveći udio imaju kardiovaskularne komplikacije (57%) odnosno 2,58 milijardi kuna.

Provođenje mjera za prevenciju i liječenje šećerne bolesti te sprječavanje kardiovaskularnih bolesti zajednički je interes cijelog društva, a njima se posebno potiče napredak u poboljšanju zdravlja i dobrobiti svih osoba koje žive sa šećernom bolešću.

Izvori: IDF Diabetes and cardiovascular disease – Report www.idf.org/cvd IDF Diabetes Atlas – 8th Edition http://diabetesatlas.org/resources/2017-atlas. html IDF Diabetes Atlas – 9th Edition https://diabetesatlas.org/atlas/ninth-edition/ IDF Diabetes Atlas- 10th Edition https://diabetesatlas.org/atlas/tenth-edition/