ŠEĆERNA BOLEST I KARDIOVASKULARNE BOLESTI Kardiovaskularne bolesti glavni su uzrok smrti i invaliditeta kod osoba oboljelih od šećerne bolesti. Podatci iz izvještaja Međunarodne dijabetičke federacije (IDF) kazuju da svake godine 5 od 1000 mladih osoba oboljelih od šećerne bolesti tipa 1 (8 – 43 godina starosti) umire od kardiovaskularnih bolesti, dok među osobama srednje dobi oboljelih od šećerne bolesti tipa 2 koji žive u visoko i srednje razvijenim zemljama, do 27 osoba od 1000 oboljelih umire od kardiovaskularnih bolesti; trećina njih umire od moždanog udara, a četvrtina umire od bolesti koronarnih arterija. Kardiovaskularni događaji općenito kod osoba oboljelih od šećerne bolesti nastaju u ranijoj dobi u usporedbi s osobama koje nemaju šećernu bolest. U 2020. godini od posljedica šećerne bolesti svakih pet sekundi umre jedna osoba. Svakih pet minuta u svijetu jedna osoba sa šećernom bolešću
doživi srčani udar, a svake četiri minute jedna osoba u svijetu oboljela od šećerne bolesti doživi moždani udar. Osobe sa šećernom bolešću imaju dvostruko veću vjerojatnost da će imati srčanu bolest ili moždani udar u odnosu na osobe koje nemaju šećernu bolest. Prema procjeni Međunarodne dijabetičke federacije (IDF) predviđa se da u svijetu od šećerne bolesti boluje 537 milijuna ljudi u dobi od 20 do 79 godina, a procjenjuje se da će taj broj do 2030. godine narasti na 643 milijuna pa tako i izgledi porasta kardiovaskularnih bolesti postaju još više zabrinjavajući. Prema podatcima registra CroDiab u Republici Hrvatskoj u 2020. je evidentirano 310.212 osoba s dijagnosticiranom šećernom bolešću, a procjenjuje se da oko 40% oboljelih još nije otkriveno te se ukupni broj oboljelih penje na preko 520 tisuća. Šećerna bolest je treći vodeći uzrok smrti u RH s udjelom od 8,2% u 2020. godini.
Šećerna bolest tipa 1 i šećerna bolest tipa 2 povećavaju rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti. Stalna prisutnost visoke razine glukoze u krvi može dovesti do ozbiljnih bolesti koje ugrožavaju srce i krvne žile, oči, bubrege i živce. Komplikacije uzrokovane šećernom bolesti mogu se spriječiti ili odgoditi održavanjem razine glukoze, krvnog tlaka i kolesterola na razinama najbližim normalnim vrijednostima. Mnoge se komplikacije mogu otkriti u ranim stadijima bolesti kontrolnim programima koji omogućavaju liječenje i prevenciju bolesti prije nego što ona postane ozbiljna.
Šećerna bolest povezana s visokim krvnim tlakom i kolesterolom povećava rizik od ateroskleroze (sužavanja arterija), što može uzrokovati simptome kao što su angina pektoris (bol ili nelagoda u prsištu uzrokovana nedovoljnim dotokom krvi u srčani mišić) ili intermitentna klaudikacija (bol u ekstremitetima uzrokovana nedovoljnim protokom krvi). Visoka razina glukoze može pojačati aktivaciju koagulacijskog sustava povećavajući rizik od stvaranja krvnih ugrušaka. Zajedno, ovi poremećaji mogu dovesti do potpunog začepljenja arterija i zastoja u protoku krvi, što završava stanjima kao što su srčani infarkt, moždani udar i gangrena.
12
