Uloga vitamina, minerala, vode i soli u dijetalnoj prehrani Vitamini su neophodni u pravilnoj prehrani za rad nekih enzima u izmjeni tvari u tijelu. Nedostatak pojedinih vrsta vitamina u tijelu stvara osjećaj slabosti, ali i razvitak ozbiljnih bolesti. Razlikujemo vitamine topive u vodi: vitamini B skupine koje nalazimo u žitaricama, vitamin C koji je termolabilan (kod temperature više od 60 stupnjeva Celzijusa se razgrađuje), a nalazi se u povrću i voću. Vitamini topivi u mastima: A, D, E, K. Ti vitamini se nalaze u različitim vrstama mesa (riba), obojenim vrstama povrća, uljima i kao dodaci u nekim vrstama margarina.
• • • •
Birajte bijela mesa (piletinu, puretinu) i ribu Ne zaboravite salate - niskokalorične su, a obiluju mineralima i vitaminima Hranu jedite za stolom, iz tanjura i dobro je sažvačite. Izbjegavajte obroke uz televiziju ili na brzinu Svakodnevno provedite jedan sat u šetnji. Tako ćete potrošiti višak energije uzet obrokom.
Svaka osoba treba individualno dobiti izračun dnevnog unosa kalorija kod svog liječnika i medicinske sestre.
Osnovni principi pravilne prehrane su: • • • • • •
Raspodjela cjelodnevnog (energetskog) unosa hrane na 3-6 obroka, 3 glavna obroka (doručak, ručak i večera) i 2-3 međuobroka (zajutrak, užina, noćni obrok) na dan Redovitost obroka Umjerenost obroka s obzirom na vrijeme i količinu hrane Zabrana izostavljanja ili spajanja obroka (dva kao jedan – ima negativan utjecaj na glukozu u krvi i može izazvati mnoge nepoželjne promjene u razini šećera u krvi) U odabiru i pripremanju namirnica ograničite masnoću na minimum i dajte prednost kuhanoj ili pirjanoj hrani Povrće neka pokriva pola tanjura, a ostatak podijelite na meso i prilog (krumpir, tjestenina, riža)
Hrvatski savez dijabetičkih udruga Ilica 48/II, Zagreb tel/fax 01. 4847 807 diabetes�diabetes.hr www.diabetes.hr www.facebook.com/diabetes.hr
šećerna bolest
PRAVILNA PREHRANA
Pravilna prehrana
U pravilnoj prehrani preporuča se manja količina biljnih ulja jer sadrže nezasićene masne kiseline koje pozitivno djeluju u sprečavanju (prevenciji) nastanka ateroskleroze. Energetska vrijednost 1 grama masnoće ima 37,8 kJ ili 9 kcal.
Pravilna prehrana u šećernoj bolesti nije neka posebna dijabetička dijeta, već zdrava, uravnotežena prehrana koja se općenito preporuča svim ljudima. Zato Vaš način prehrane postaje dobar odabir kako za Vas, tako i za Vašu obitelj. U okviru ovih načela prehrane postoje razlike, odnosno prilagodbe, ovisno o tome liječite li se samo pravilnom prehranom ili je uz pravilnu prehranu propisano liječenje tabletama i/ ili inzulinom. Poželjnu razinu glukoze u krvi možete postići i održavati jedino usklađivanjem unosa hrane s redovitom tjelovježbom i odgovarajućim propisanim liječenjem. Bilježenjem rezultata samokontrole glukoze u krvi prije i poslije obroka te vođenjem dnevnika prehrane znat ćete koliko ste uspješno sve to uskladili. Hrana sadrži tri osnovna sastojka s energetskom vrijednosti, a to su ugljikohidrati, bjelančevine i masnoće. Vitamini i minerali su tvari koje su neophodne za normalan rad u stanicama i nemaju nikakvu energetsku vrijednost. Ugljikohidrati su zajedničko ime za sve šećere. Ti šećeri mogu biti jednostavni i složeni. Jednostavni ili brzi šećeri su oni koji se brzo razgrađuju, a to je kuhinjski šećer, sve namirnice koje su s njim rađene te fruktoza-voćni šećer. Složenim ili sporim šećerima treba malo duže da bi se razgradili, a to su krumpir, žitarice, škrobno povrće (grašak, grah, soja). Ugljikohidrati služe kao izvor energije za rad svih stanica u tijelu.
Bjelančevine ili proteini nam služe za rast i razvoj, za gradnju i obnovu stanica, sudjeluju u sintezi hormona i enzima. Bjelančevine nalazimo u namirnicama biljnog i životinjskog porijekla, kao što su meso i mesne prerađevine, svježi sir, jaja, riba, soja, grah, mahune. Energetska vrijednost 1 grama bjelančevina je 16,8 kJ ili 4 kcal.
Važno je znati što više o ugljikohidratima, jer sve što uzimamo od njih, neposredno nam utječe na nivo šećera u krvi. Neki djeluju tj. razgrađuju se brzo, neki sporo. Energetska vrijednost jednog grama ugljikohidrata ima 16,8 kJ ili 4 kcal. Masnoće služe za rezervu, stvaranje topline i sastavni su dijelovi mnogih spojeva koji sudjeluju u izmjeni tvari. Masnoće su jako kalorične te su ograničene u pravilnoj prehrani. Masnoće životinjskog porijekla su: mast, maslac, slanina, loj, maslo i vrhnje. Osim zasićenih masnih kiselina koje štetno djeluju na krvne žile (začepljuju i zadebljavaju krvne žile - ateroskleroza), masnoće životinjskog porijekla sadrže i mnogo kolesterola. Masnoće biljnog porijekla su: biljna masnoća, margarin, različite vrste ulja, neke vrste koštunjičavog voća (bademi, orasi, kikiriki, bundevine koštice, lješnjaci, pistacio, masline).
Voda U tijelo je potrebno unositi najmanje jednu do jednu i pol litru tekućine dnevno. Ukoliko to nije poželjno zbog srčane i bubrežne bolesti, potrebno se konzultirati s liječnikom. Voda otapa različite vrste štetnih spojeva koji nastaju kao produkt izmjene tvari u tijelu i izlučuju se putem mokraće. Sol U prehrani je potrebna određena količina soli. Preporučuje se do 3 g soli dnevno. Naročito je potrebno paziti na količinu unosa soli kod osoba s povišenim krvnim tlakom, u srčanih bolesnika i kod osoba s bubrežnim bolestima. Kod tih osoba se sol ograničava na manje količine.