VDG JAHRBUCH 2005
dr. sc. Ivan PEDERIN
Kraljevina Èeška i Markgrofovija Moravska kao domovina Èeha i Nijemaca i kao uzor i pobuda hrvatskom narodnom preporodu U Èeškoj i Moravskoj najprije su se i najpotpunije osjetile jozefinske reforme, ali se u tim zemljama dogodilo ono što se nigdje u Europi nije dogodilo. U Èeškoj i Moravskoj prebivali su Èesi i Nijemci koji su službeno bili priznati kao manjina, jer ih je bilo tek oko jedne treæine cjelokupnog puèanstva, a k tome su bili doseljenici iz raznih dijelova njemaèkog jeziènog prostora tako da nisu govorili jednim dijalektom, pa ni bliskim dijalektima. Oba ova naroda postali su modernim nacijama pri èemu nije smetalo što su bili podijeljeni granicama izmeðu kraljevine Èeške i Moravske markgrofovije. I ne samo to – u èeškom preporodu živo su sudjelovali Nijemci, toènije ljudi njemaèkog prezimena kakvi su bili Rieger i Jungmann. Jozefinizam je u tim zemljama habsburške zajednice naroda najprije uhvatio korijena i razvio se najbujnije i najpotpunije. Umjesto nacionalne megalomanije maðarskih grofova koji su mislili kako pomaðariti polovicu žitelja Krune sv. Stjepana koji nisu govorili maðarski, Èesi i Nijemci razvili su suvremenu uljudbu i pritom se vrlo živo prožimali. I ne samo to, ove zemlje imale su gospodarske i zanatske tradicije, osobito tradicije u rudarstvu pa je bujanje nacionalnih instituta bilo popraæeno i snažnom modernizacijom privrede i osobito industrije. U razvitku industrije prednjaèili su tamošnji velikaši koje je Josip II. lišio povlastice u vojsci i starom državnom aparatu, oslobodio je i kmetove pa su oni postali poduzetnici. Èeška i Moravska postale su gospodarski najjaèim zemljama habsburške zajednice naroda. Kao prirodno središte srednje Europe u kojem su se zbili najvažniji povijesni i politièki dogaðaji Èeška i Moravska snažno su se osjetile u kulturi srednje Europe osobito s razloga što su ove zemlje dale veæi broj znanstvenika, izumitelja i umjetnika obaju jezika, nego ijedna druga habsburška zemlja. U unutarnjoj politici habsburške zajednice naroda Èeška i Moravska bile su stožerne zemlje jer je Prag bio težište austroslavizma. Hrvatski narodni preporod kasnio je èetrdesetak godina za maðarskim i teško bi se bio mogao razviti da nije bilo oslonca na èeški preporod, a to æe reæi da su Èeška i Moravska bile k tome i težište nacionalnih gibanja, a svakako i protuteža maðarskom ekspanzionizmu koji je Dvor ogranièio dajuæi podršku ilirizmu i baš preko Èeške i Moravske. U hrvatskoj povijesti i književnoj povijesti to je poznato, ali nije poznat okvir u kojem su ove zemlje djelovala u habsburškoj zajednici naroda i Europi. 127
