VDG JAHRBUCH 2005
mr. sc. Zdenka RAKIÈIÆ-FRIEDRICH
Nastojanja grofa Karla Eltza za izgradnju željeznièke pruge na vukovarskom podruèju 1848.-1900. (Prilog prouèavanju gospodarske povijesti na podruèju Županije Sriemske) 1. Vukovar je u XVIII. i XIX. stoljeæu predstavljao istaknuto obrtnièko, trgovaèko i prometno èvorište na Dunavu. Grad je u to vrijeme imao jaka obrtnièka udruženja-Cehove. Putopisac Taube ostavio je zapise u kojim stoji da je u Vukovaru u to vrijeme svaka kuæa imala radionicu i duæane. Godine 1850. Vukovar je imao 35 obrtnièkih struka i 400 majstora. Meðu njima najbrojniji su bili: ribari, vodenièari, lonèari, krojaèi, èizmari i opanèari.1 Snažan poticaj razvoju trgovine i obrta bilo je uvoðenje podunavske parobrodarske veze s Požunom i Budimpeštom 1831., a temeljitom preobrazbom Eltzovog posjeda 1848. omoguæen je daljnji napredak graðanskog sloja. Godine 1870. došlo je do ukidanja cehova, a obrtnici su svoje djelovanje nastavili u zanatskim zadrugama. Uslijed intenzivnijeg razvoja obrta i trgovine u Vukovaru je došlo do stvaranja sloja bogate graðanske klase, koja je bila pokretaèka snaga za pitanja trgovine, obrta i prometa, a posebno su se isticali u borbi za željeznièko pitanje. Trgovište Vukovar je u XIX. stoljeæu predstavljalo važnu luku, preko koje se izvozila mnogobrojna roba. Iz Vukovara se redovito izvozila riba u Budimpeštu, gdje se prodavala, a lonèarska roba se izvozila i u današnju Rumunjsku. U veæim kolièinama iz Vukovara su se izvozile žitarice i stoka, Dunavom su plovili parobrodi, a na kopnu se putovalo poštanskim kolima ( 1695. u Vukovaru se spominje prva poštanska služba). Daljnji razvoj Vukovara kao trgovaèko prometnog centra zahtjevao je izgradnju suhozemnih i vodenih prometnica, èiju izgradnju i projekte je tijekom navedenog razdoblja provodila u pravilu državna uprava tj. u razdoblju do Nagodbe 1868. austrijska uprava je obilježila nastanak željeznièkih projekata, a nakon 1868. prometno pitanje ulazilo je u ingerenciju maðarske vlade. Strana uprava na našem podruèju ostavila je radom svojih institucija brojne podatke, kao što su nacrti projekata, izvješæa, proraèuni i sl., na temelju kojih se 1
Podatak iz Arhiva Muzeja grada Vukovara, 1988.
181
