VDG JAHRBUCH 2005
dr.sc. Ivan BALTA
Njemaèke osjeèke novine o izgradnji željeznica u Slavoniji krajem 19. i poèetkom 20. stoljeæa Dio historiografske graðe o izgradnji željeznica u Slavoniji krajem 19. i poèetkom 20. stoljeæa, nalazi se u fondovima Slavonske podravske željeznice i zapisnicima Gradskog zastupstva Državnog arhiva u Osijeku te njemaèkim osjeèkim novinama: "Esseker Lokalblatt und Landbote", "Die Drau" i "Die Slavonische Presse" u Muzeju Slavonije. Prve ideje o "željeznim cestama" ("Fahrwege mit eisernen Geleisen", "Eisenwege"), tj. o odgovarajuæem postavljanju, odnosno polaganju željeznih traènica s konjskom vuèom, javile su se veæ pod sam kraj 18. stoljeæa. Tridesete su godine 19. stoljeæa bile znaèajnije za napredak novih željeznièkih prometnica u Habsburškoj monarhiji. Akcije izgradnje željeznica u Slavoniji poticane su iz gospodarski razvijenijih dijelova austrijskih nasljednih zemalja, jaèajuæi gospodarske prednosti tih zemalja. Od zasjedanja Ugarskog sabora 1832./1836. na kojem se donosi zakonski èlanak XXV o željeznièkim prometnicama, dolazi do rivalstva Austrije i Ugarske u izgradnji željeznica.1 No i dalje Carska komora odluèuje o izdavanju dozvola, a svaki je projekt podlijegao prethodnom uvidu i primjedbama centralnih organa Carevine.2 Izrada plana željeznièke mreže Carevine bila je inicirana vladarevim pismom od 27. II. 1836., od kada Komora ne iskljuèuje ni izgradnju željeznica putem privatnih dionièkih društava. U sklopu Opæe dvorske komore u Beèu radi uspješnije operative, formirana je posebna "Generalna direkcija austrijskih državnih željeznica", a car je 19. VI. 1842. upozorio Ugarsku dvorsku kancelariju i Dvorski ratni savjet, da se kod projektiranja i izgradnje željeznica u Ugarskoj i Vojnoj krajini, bez razlike radi li se o državnim ili privatnim prugama, mora postupati u dogovoru s predsjednikom Opæe dvorske komore. Ugarsko namjesnièko vijeæe formiralo je 16. VIII. 1845. poseban Odsjek za promet, pod predsjedništvom S. Szechenyja, koje je 1846. izradilo plan mreže prometnica za Ugarsku s èetiri glavne željeznièke linije, 1
2
Zakonski èlanak XXV. Ugarskog sabora, Požun, 2. svibanj 1836. "U oèekivanju slijedeæeg saborskog zasjedanja koje æe u zakonodavnom pogledu iscrpno regulirati cjelokupan problem privatne izgradnje svih vrsta prometnica i unapreðenja trgovine, donose se privremeni pravni propisi o naèinu prethodne obrade projekata i pripremnih radova, eksproprijacije zemljišta i objekata, utvrðivanja pristojbi za korištenje novih prometnica, utvrðivanja i naknade štete, nadležnosti upravnih tijela i sudova u moguæim sporovima. Prethodno se odreðuju i pravci za 13 glavnih prometnica, najvažnijih za Ugarsku, od kojih polazi iz Pešte kao središta: jedna od njih odnosi na liniju Pešta-Rijeka,..." Za zemlje ugarske krune je to naglašeno i posebnim vladarevim rješenjem od 5. III. 1839. godine
191
