VDG JAHRBUCH 2005
Tomislav WITTENBERG
Nijemci i Austrijanci Požeške doline u hrvatskom kulturnom krugu UVOD Do sada je opisano doseljavanje Nijemaca i Austrijanaca u središnji dio Požeške doline, u sva naselja Požeštine i egzodus Nijemaca i Austrijanaca tijekom i poslije II. svjetskog rata. Navedeno je brojèano stanje po naseljima, djelatnostima kojima su se bavili, ali i društvene djelatnosti, odnosno djelomièan doprinos kulturnom stvaralaštvu. U minulih preko 250 godina, uz mukotrpan rad, odricanja i izgradnju uvjeta za život dostojan èovjeka, našli su volje, naèina i vremena za zadovoljavanje kulturnih potreba. To je bio u prvom redu zabavni dio za razonodu, a potom i stvaranje trajnijih vrijednosti. Iako mali pomaci, bili su to za novu sredinu itekako veliki pomaci, a mnogi od njih i danas djeluju impresivno. To je još lakše komparirati danas, kada je prisutan još uvijek jedan eho toga vremena i sjetnog sjeæanja, tih, pionira novog stremljenja. Bilo je i obostranog nerazumijevanja, kao s pjevaèkim društvom, ali se i to prevladalo. Bez obzira na sve, slobodno se može zakljuèiti da nije bilo niti jedne sfere kulturne djelatnosti, gdje Nijemci i Austrijanci nisu dali svoj obol. Zato je najbolje da kronološki navedemo kako se to odvijalo na ovim prostorima. Dostiæi najbolji i najsavršeniji proizvod, kreirati nešto novo u gradnji i obrtu, unijeti novine u ureðenju mjesta, okuænice, ulice, parka, sve to znaèi oplemeniti taj prostor, a za to je potrebno i umijeæe. A Nijemci i Austrijanci su gotovo u svim mjestima gdje su bili ostavili takvo što iza sebe. Veæina je i zapisano, ali ima dosta što i nije. Zato je najbolje poæi redom. Svakako tu spadaju popisi komorskih provizora, koji su po protjerivanju Turaka obavili prve popise stanovnika, imovine, stoke, stanje prometnica, zgrada, crkvi, rijeka i dr. Godine 1702. Gabriel Ladislav Hapsz, komorski provizor, rukovodio je popisom stanovništva, imutka i stanja svih slavonskih sela, a i sam je popisao navedene godine stanovnike grada Požege i šest okolnih sela, zatim naèinio popise vlastelinstva Velika, Kaptol, Kutjevo, Gradište, te vlastelinstva i kotara Brestovac, kao i vlastelinstva Kamensko i Vrhovci. To je tada bio temelj djelovanja carske komore, ali je ostavio trajan zapis stvarnog stanja na osloboðenom podruèju, opisujuæi detaljno broj stanovništva, posjedovanje stoke, zemlje, vinograda, obradivih i neobradivih površina, kolièinu usjeva i dr. Pored toga utvrdio je razdaljine izmeðu mjesta jer tada još nije bilo karata, imena rijeka i potoka, neke nazive zemljišta, a posebno je pazio da opiše ostatke crkvi i drugih objekata. Taj popis poslužio je i kao podloga za razdiobu na tadašnja okružja ili kotareve, a 259
