Vol. 2013., No 1., prosinac 2013.
herpetological bulletin
Hrvatsko herpetološko društvo
Hyla herpetološki bilten herpetological bulletin Vol. 2013., No 1.
urednik/editor: dr. sc. Dušan Jelić
Hrvatsko herpetološko društvo - HYLA Croatian Herpetological Society - HYLA
Zagreb, SURVLQDF 2013.
Impressum HYLA, HERPETOLOGICAL BULLETIN Ključni naslov: Hyla (Zagreb) Skraćeni ključni naslov: Hyla (Zagreb) Naslovna fotografija: Natrix tessellata (D. Jelić) Izdavač/Publisher: Hrvatsko herpetološko društvo - HYLA Croatian Herpetological Society - HYLA, I. Breznička 5a, 10 000 Zagreb, Croatia Urednik/Editor: dr. sc. Dušan Jelić, jelic.dusan@gmail.com Urednički odbor/Editorial board: dr. sc. Dušan Jelić, Croatia dr. sc. Ljiljana Tomović, Serbia dr. sc. Tomislav Bogdanović, Croatia Ivona Burić, Croatia ISSN: 1848-2007
Hyla VOL. 2013., No. 1 ISSN: 1848-2007
Hrvatsko herpetološko društvo - HYLA Croatian Herpetological Society - HYLA
Sadržaj: Contents: O HHD HYLA / About HHD HYLA ………………………………….……………….…… 1
ŽAGAR, A., CAFUTA, V., DRAŠLER, K., JAGAR, T., KROFEL, M., LUŽNIK, M., OSTANEK, E., PETKOVSKA, V., PLANINC, G., SOPOTNIK, M. & VAMBERGER, M. ̶ A review of eleven short-term reptile surveys in the Western Balkans ………………………….………… 3 ZIMIĆ, A., ČENGIĆ, M., MERDAN, S. & JELIĆ, D. ̶ New data on amphibians (Amphibia) and reptiles (Reptilia) in Natural monument “Tajan” (B&H) ……………...…..……. 22 ĐORĐEVIĆ, S. & GOLUBOVIĆ, A. ̶ Geophagy in the Hermann’s tortoise, Testudo hermanni .........................................................................................................................................46 SIMOVIĆ, A. & MARKOVIĆ, A. ̶ A case of cannibalism in the common wall lizard, Podarcis muralis, in Serbia .......................................................................................................... 48 DEREŽANIN, L. ̶ Hematology of the Glass lizard (Pseudopus apodus, Pallas 1775) in the area of Split and the island of Cres ....................................................................................... 50 POČANIĆ, P. ̶ Habitat characteristics and habitat selection of the Glass Lizard (Pseudopus apodus, Pallas 1775) in the area of Split and on the island Cres .................................. 52 LOVRIĆ, V. ̶ Biometrical characteristics of European Glass (Pseudopus apodus, Pallas 1775) in the area of Split and island of Cres ........................................................................... 54
Upute autorima / Author guidelines …………………………......................................…… 56
Popisni list za kartiranje herpetofaune Republike Hrvatske …....…………..................…… 64
O HHD – HYLA Hrvatsko herpetološko društvo – Hyla osnovano je 1997. godine pod imenom "Društvo za zaštitu i proučavanje vodozemaca i gmazova Hrvatske-Hyla". Osnovano je od strane biologa i zaljubljenika u vodozemce i gmazove zbog potrebe zaštite ovih životinja koje su često i bezrazložno proganjane i ubijane. Također se pojavila potreba za zaštitom ekosustava i mnogih staništa na kojima obitavaju ove, ali i ostale skupine životinja. Društvo je 2004. preimenovano u današnji naziv te sa razvila unutrašnja infrastruktura u vidu web stranice (www.hyla.hr) i mailing liste koje održavaju povezanost članova i mreže regionalnih i lokalnih udruga i organizacija partnera. Društvo je registrirano kao strukovna organizacija te je većina članova biološke struke. Međutim, otvoreni smo za sve koje zanima zaštita i proučavanje hrvatske herpetofaune (vodozemaca i gmazova) i staništa. HHD-Hyla je punopravna članica IUCN (International Union for Conservation of Nature), najstarije i najveće međunarodne mreže za zaštitu prirode koja pod svojim okriljem okuplja više od 1000 članica - nevladinih i državnih organizacija - u više od 160 zemalja širom svijeta. HHD-Hyla je od 2012. članica udruženja udruga Hrvatski institut za biološku raznolikost HIB zajedno sa svojim partnerima Udrugom za biološka istraživanja – BIOM, Hrvatskim društvom za biološka istraživanja HDBI i Hrvatskim mirmekološkim društvom HMD. Projekti i aktivnosti usmjereni su na istraživanja te zaštitu vrsta i staništa, edukaciju lokalnog stanovništva i šire javnosti (u sklopu projekata ali i zasebna predavanja i radionice), edukaciju studenata te izdavanje publikacija i ostalog edukativnog materijala. Društvo je aktivno na nacionalnoj razini te provodimo projekte u raznim dijelovima Hrvatske uz suradnju s državnim i lokalnim institucijama, udrugama, stručnjacima u zemlji i inozemstvu, školama te lokalnim stanovništvom. VODSTVO DRUŠTVA Djelatnici dr. sc. Dušan Jelić (direktor), Ivona Burić, Ana Štih Upravni odbor
Nadzorni odbor
Boris Lauš – predsjednk
Dragica Šalamon
Ivona Burić – dopredsjednica
dr. sc. Krunoslav Brčić-Kostić
Marija Kuljerić - tajnik
Dean Karaica
Mila Lončar Petra Svoboda KONTAKT Poštanski pretinac: I. breznička 5a, 10 000 Zagreb
e-mail: info@hhdhyla.hr
Telefon: 098 - 608099 (Dušan Jelić)
095 - 1998001 (Ivona Burić)
1
About HHD - HYLA Croatian Herpetological Society - Hyla was founded in 1997 under the name "Society for the protection and study of amphibians and reptiles in Croatia-Hyla". It was established by the biologists and nature enthusiasts because of the need to protect amphibians and reptiles which are often unduly persecuted and killed. The need for protection of ecosystems and many habitats, on which this and other groups of animals reside, also occured. In 2004 Society was renamed to its present name and we developed an infrastructure, web site (www.hyla.hr) and mailing list, through which we maintain cohesion between members and a network of regional and local NGOs and partner organizations. Society is registered as a professional organization, and the majority of our members are biologists. However, we are open to all people interested in research and conservation of Croatian herpetofauna (amphibians and reptiles) and habitats. HHD-Hyla is a full member of the IUCN (International Union for Conservation of Nature), the oldest and largest international network for the protection of nature, with more than 1000 members - government and non-government organizations - in over 160 countries around the world. HHD-Hyla is since 2012 a full member and the founding party of the Croatian Instiute for Biodiversity CIB together with its partners Association for Biological Research – BIOM, Croatian Biodiversity Research Society HDBI and Croatian Mirmecological Society HMD. Projects and activities are focused on research and protection of species and habitats, education of the local inhabitants and public (during the projects, as well as separate lectures and workshops), training of students and publishing of the various scientific, professional and educational materials. Society is active at the national level and implements projects in different parts of the Croatia in cooperation with national and local institutions, NGOs, national and international experts and scientists, schools and local inhabitants.
2
Original Scientific Paper
Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21
Žagar et al.2013
ISSN: 1848-2007
A review of eleven short-term reptile surveys in the Western Balkans
Pregled jedanaest kratkotrajnih istraživanja faune gmazova na području zapadnog Balkana
ANAMARIJA ŽAGAR*1,2,3, VESNA CAFUTA1,4, KATARINA DRAŠLER1,5, TOMAŽ JAGAR1,6, MIHA KROFEL1,2, MARTINA LUŽNIK1,7, ERIKA OSTANEK1,8, VESNA PETKOVSKA9, GRIŠA PLANINC1,4, MAJA SOPOTNIK1,10, MELITA VAMBERGER1,11
1
Herpetološko društvo - Societas herpetologica slovenica, Večna pot 111, SI-1001 Ljubljana, Slovenia 2
3
Biotechnical Faculty, University of Ljubljana, Večna pot 111, SI-1001 Ljubljana, Slovenia
CIBIO, Centro de Investigação em Biodiversidade e Recursos Genéticos, Universidade do Porto, Campus Agrário de Vairão, 4485-661 Vairão, Portugal 4 5
Škofjeloška cesta 25, SI-1215 Medvode, Slovenia
Ulica bratov Mivšek 32, SI-1353 Borovnica, Slovenia 6
7
Tomšičeva 1a, SI-3310 Žalec, Slovenia
Faculty of Mathematics, Natural Sciences and Information Technologies, University of Primorska, Glagoljaška 8, SI-6000 Koper, Slovenia 8 9
Mali Otok 7, SI-6230 Postojna, Slovenia
Institute for Water of the Republic of Slovenia, Hajdrihova 28c, SI-1000 Ljubljana, Slovenia 10 11
Frenkova pot 26, SI-1231 Ljubljana Dobrunje, Slovenia
Museum of Zoology, Senckenberg Dresden, Dresden, Germany *Corresponding author: anamarija.zagar@gmail.com
Abstract In this paper we present distributional data for reptiles from different localities in the Western Balkans. During an 11 year period (2002-2012) we collected new data in the frame of spring student research camps organized by the Biology Students’ Society (DŠB). Surveys were conducted by members of the herpetological groups that were mostly biology students. Surveys were located on five islands Dugi otok, Brač, Korčula, Mljet, and Pag, one peninsula Pelješac (Croatia), in the continental area around Kamenovo and Lake Skadar (Montenegro), Dojran Lake (Macedonia), at lower Neretva Delta (Croatia) and around Niš (Serbia). Altogether 34 different
3
Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21 ISSN: 1848-2007
Original Scientific Paper Žagar et al.2013
reptile species were recorded in the surveys. The species lists comprised of 7-22 different species per single locality. The highest reptile biodiversity was recorded around Dojran Lake in Macedonia.
Key words: Reptiles, Reptilia, Distribution, Western Balkans
Sažetak U radu se prikazuju distribucijski podatci za gmazove sa različitih lokaliteta na području zapadnog Balkana. Tijekom razdoblja od 11 godina (2002. – 2012.) prikupili smo nove podatke u okviru studentskih istraživačkih kampova organiziranih od strane Društva studenata biologije (DSB). Istraživanja su provedena od strane pripadnika herpetološke sekcije koju većinom čine studenti biologije. Istraživanja su provedena na pet otoka, Dugi otok, Brač, Korčula, Mljet i Pag, jednom poluotoku, Pelješac (Hrvatska), na kontinentalnom području oko Kamenova i Skadarskog jezera (Crna Gora), okolici Dojranskog jezera (Makedonija), na području donjeg dijela rijeke Neretve (Hrvatska) i oko grada Niša (Srbija). Istraživanjem je ukupno zabilježeno 34 različite vrste gmazova. Na pojedinim lokalitetima zabilježeno je od 7 do 22 vrste gmazova, a najveća raznolikost zabilježena je oko Dojranskog jezera u Makedoniji.
Ključne riječi: Gmazovi, Reptilia, rasprostranjenost, zapadni Balkan
4
Original Scientific Paper
Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21
Žagar et al.2013
ISSN: 1848-2007
INTRODUCTION
1974, TOMOVIĆ & DŽUKIĆ, 2003, KRČMAR ET AL., 2007,
The reptile species richness and composition as well as
RISTIĆ ET AL., 2007, CRNOBRNJA-ISAILOVIĆ ET AL., 2011,
the distributional knowledge in the Western Balkans are
RALEV
highly diversified across the area. The Balkan peninsula
DŽUKIĆ, 1974, DŽUKIĆ, 1991, CRNOBRNJA-ISAILOVIĆ &
is still one of the most understudied areas of Europe,
DŽUKIĆ, 1995, CRNOBRNJA-ISAILOVIĆ & DŽUKIĆ, 1997,
despite the high species diversity reported here (DŽUKIĆ
DŽUKIĆ
& KALEZIĆ, 2004). Assessment of six different areas in
CRNOBRNJA-ISAILOVIĆ, 2002, TOMOVIĆ
the Balkan peninsula revealed the highest diversity of
VAN DER VOORT, 2003, AJTIĆ ET AL., 2005, KRČMAR ET
reptiles in the »Adriatic triangle« (Montenegro and NW
AL.,
Albania), where DŽUKIĆ & KALEZIĆ (2004) also noted
2009, POLOVIĆ & LJUBISAVLJEVIĆ, 2010). Scarcer, but
the highest concentration of endemics in the Balkans.
increasing in the last few years, are publications from
ET AL.,
ET
2013), and Montenegro (BRELIH &
AL.,
1997, TOMOVIĆ
2007, LJUBISAVLJEVIĆ
ET AL.,
ET
AL.,
ET AL.,
2000, 2003,
2007, JOVANOVIĆ,
Macedonia (PETKOVSKI ET AL., 2000, STERIJOVSKI, 2006, First surveys of the Balkan herpetofauna date back to the
STERIJOVSKI
late 19th and the beginning of the 20th century (literature
(BRELIH & DŽUKIĆ, 1974, JELIĆ & LELO, 2011,
review in: JABLONSKI ET AL., 2012). From the middle of
JABLONSKI ET AL., 2012, KOREN ET AL., 2012). There are
the 20th century on, several studies or reports focused on
also few general distributional overviews of reptile
islands or archipelagos of Croatia (BRELIH & DŽUKIĆ,
species for former Yugoslavia (RADOVANOVIĆ &
1974, CVITANIĆ, 1984, ARNOLD, 1987, CORTI
ET AL.,
MARTINO, 1950, RADOVANOVIĆ, 1951, DŽUKIĆ, 1995),
1999, SCHMIDTLER, 1999,
and for Western Palearctic, including the Balkan
1999, GRILLITSCH
ET AL.,
SEHNAL & SCHUSTER, 1999, TOTH
ET AL.,
2011) and Bosnia and Herzegovina
2006,
Peninsula, published by the Societas herpetologica
2009, KOREN
italica (SINDACO & JEREMČENKO, 2008). Review for the
2011), as well as inland areas of Croatia (BRELIH
genus Vipera in the Western and central Balkans was
KLETEČKI
ET AL.,
2009, VERVUST
ET AL.,
ET AL.,
ET AL.,
& DŽUKIĆ, 1974, HENLE, 1985, ARNOLD, 1987, SCHMIDTLER, 1999, KRČMAR
ET AL.,
also published recently (JELIĆ ET AL., 2013).
2007, KRYŠTUFEK
&KLETEČKI, 2007, KRYŠTUFEK ET AL., 2008, BARIŠIĆ &
In the last decade information systems allow easy
BOGDANOVIĆ, 2011, JELIĆ & BOGDANOVIĆ, 2011,
distribution of information via internet, including data on
SZOVENYI & JELIĆ, 2011, JELIĆ, 2012, JELIĆ & KARAICA,
hepretofauna of the Balkan peninsula. Since 2006 an
2012), Serbia (BRELIH & DŽUKIĆ,
internet-based database of photos and records of
2012, KOREN
ET AL.,
5
Original Scientific Paper
Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21
Žagar et al.2013
ISSN: 1848-2007
amphibians and reptiles from the Balkan area is available
were conducting field work during the spring student
and annually up-dated with new records (BALEJ &
research camps organized by DŠB in the period of 2002-
JABLONSKI, 2006-2008). A similar database with a
2012. Each year the camp was organized in a different
checklist of species was created for Montenegro (AJTIĆ
location in the Western Balkans and so reptile surveys
ET AL.,
were conducted in 11 different areas (Tab. 1, Fig. 1),
2004) but the web-page is not working anymore
today.
among which seven were located in Croatia (five on the islands, one on a peninsula, and one in the continental
Our aim was to join and present the newly gathered
region), two in Montenegro, one in Serbia and one in
distributional data for reptiles from different localities in
Macedonia.
the Western Balkans. New data was collected in the frame of the spring student research camps organized by
In the first four years (2002-2005) the group surveying
the Slovene Biology Students’
Society (Društvo
reptiles was also surveying amphibians, whereas after
študentov biologije – DŠB – from the Biotechnical
2006 the group was focused only on reptiles and in the
faculty at the University of Ljubljana) in the period
years 2007 and 2008 there were even two reptile groups
between 2002-2012. This collection of new records will
working separately in order to gather more data. Groups
contribute to the existing knowledge of reptile fauna in
were led by one to three mentors that were more
this understudied region of Europe.
experienced
biology
students
(Tab.
1).
Group’s
participants were biology students and their number METHODS
varied between 3 and 10 (Tab. 1).
The basis for the preparation of this report was the data gathered by members of the herpetological groups that
6
Original Scientific Paper
Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21
Žagar et al.2013
ISSN: 1848-2007
Table 1. Consecutive years, locations and exact dates of the spring student camps with information on mentors, number of participants (Part.) and number of field days (F. days) conducted by the herpetological or reptile groups. Tablica 1. Godine, lokacije i točni datumi proljetnih studentskih kampova sa informacijama o mentorima, broju sudionika (Part.) te broju terenskih dana (F. days) koje su izvele herpetološke skupine ili skupine za gmazove. Lable
Year
Location
Date
Mentor(s)
Part.
F. days
1 2 3 4
2002 2003 2004 2005
20th April – 28th April 18th April – 26th April 24th April – 1st May 23th April – 29th April
G. Planinc V. Cafuta V. Cafuta M. Lužnik
6 6 8 4
8 7 8 6
5
2006
Dugi Otok (Croatia) Brač (Croatia) Korčula (Croatia) Kamenovo (Montenegro) Pelješac (Croatia)
23th April – 30th April
5
6
6
2007
Pag (Croatia)
27th April – 5th May
7
2008
Mljet (Croatia)
26th April – 3rd May
8
2009
25th April – 2nd May
4 3 6 5 10
7 4 6 6 7
9
2010
24th April – 1st May
T. Jagar, E. Ostanek
10
6
10
2011
23rd April – 1st May
K. Drašler
8
5
11
2012
Lake Skadar (Montenegro) Dojran Lake (Macedonia) Neretva Delta (Croatia) Niš (Serbia)
M. Lužnik, V. Petkovska, A. Žagar M. Vamberger (1st gr.) A. Žagar (2nd gr.) M. Vamberger (1st gr.) M. Sopotnik (2nd. gr.) G. Planinc
28th April – 5th May
K. Drašler
9
5
Our main goal was to survey various suitable habitats to
available at the time (BRUNO & MAUGERI, 1979,
detect different species of terrestrial and freshwater
ARNOLD & BURTON, 1985, MRŠIĆ, 1997, TOME, 1999,
reptiles in the area. Groups checked a wide variety of
ARNOLD & OVEDEN, 2004, HUTINEC & LUPRET-
habitats to ensure detection of the whole reptile
OBRADOVIĆ, 2005). When needed, collecting permits
community in the surveyed area; from dry and rocky
were always obtained before the camp.
parts to water bodies and overgrown areas at different altitudes. Open sea was not surveyed. When possible,
For all of the years, the mentors prepared a report of the
reptiles were determined by sight and photographed.
groups’ work. The reports were so-far published in
When species determination was not possible by sight,
bulletins issued by the DŠB for all of the years, except
the individuals were captured either with the noose (for
for 2007, 2008 and 2011 (PLANINC, 2002, CAFUTA,
lacertids), hands (terrapins, legless lizards and non-
2005A, CAFUTA, 2005B, LUŽNIK, 2006, LUŽNIK
venomous snakes) or with a hook (venomous snakes),
2006, PLANINC, 2009, DRAŠLER, 2012, JAGAR &
and released after determination on the point of capture.
OSTANEK, 2012) and are available in pdf on the internet
For the determination of species we used literature
page of DŠB.
ET AL.,
7
Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21
Original Scientific Paper Žagar et al.2013
ISSN: 1848-2007
RESULTS
22 species of reptiles per survey. Jointly we recorded 34
Localities of surveys are presented on Figure 1 with
different reptile species in the Western Balkans. Below
labels corresponding to the numbers in Table 1 (and to
in Table 2 we present the full species list with the
consecutive years from 2002 to 2012 when the survey
number of individuals and the number of different
was conducted). Surveys resulted in identification of 7-
localities recorded at each locality.
Figure 1. Map of the Western Balkans with localities that were surveyed by the herpetological or reptile groups during the spring camps. Labels correspond to the numbers in Table 1 and to consecutive years from 2002 to 2012. Slika 1. Karta zapadnoga Balkana sa lokacijama koje su bile istraživane od strane herpetološke skupine ili skupine za gmazove tijekom proljetnih kampova. Oznake odgovaraju brojevima datima u Tablici 1 te godinama od 2002 do 2012.
8
Original Scientific Paper
Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21
Žagar et al.2013
ISSN: 1848-2007
Table 2. Full species list with the number of individuals (Ind.) and localities (Loc.) recorded by the herpetological groups at 11 spring camps. Labels 1-11 correspond to the numbers in Table 1 and to consecutive years from 2002 to 2012. Tablica 2. Cijelotni popis vrsta sa brojem jedinki (Ind.) i lokacija (Loc.) zabilježenih od strane herpetoloških skupina na 11 proljetnih kampova. Oznake 1-11 odgovaraju brojevima datima u Tablici 1 te godinama od 2002 do 2012. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Ablepharus kitaibelli Anguis fragilis
Pseudopodus apodus Algyroides nigropunctatus Dalmatolacerta oxycephala
Ind. Loc. Ind. Loc. Ind. Loc. Ind. Loc. Ind. Loc.
Lacerta trilineata
Ind. Loc.
Lacerta viridis
Ind. Loc. Ind. Loc. Ind. Loc. Ind. Loc. Ind. Loc. Ind. Loc.
Podarcis erhardii Podarcis muralis Podarcis sicula
Podarcis melisellensis Podarcis tauricus Zootoca vivipara
Hemidactylus turcicus Mediodactylus kotschyi Typhlops vermicularis Coronella austriaca Dolichophis caspius Elaphe quatuorlineata
Ind. Loc. Ind. Loc. Ind. Loc. Ind. Loc. Ind. Loc. Ind. Loc. Ind. Loc.
10 9
4 4
1 1
8 2
47 12
30 13
21 14 8 4
2 1 26 9
5 3
1 1 22 11 9 2
11 7
NA 7 1 1
29 15
13 4 8 4 22 13
141 16
54 13
20 5
21 10 13 6 2 1
3 1 4 1 13 3
6 3 1 1 20 9
7 5 23 6 11 4 15 4
24^ 13 30^ 10
1 1
34 13
31 12 17 7
NA 2 NA 9
10^ 7
4 1
10^ 12 3 2
6 1
1 1 2 1
7 5
2 2
5 1
4 3
5 1 20 4 2 1
2 2 1 1 2 2
1 1
2 2 3 3
1 1 2 2 1 1
9
Original Scientific Paper
Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21
Žagar et al.2013
ISSN: 1848-2007
Hierophis gemonensis Natrix natrix Natrix tessellata
Malpolon insignitus Platyceps najadum Tellescopus fallax
Zamenis longissimus Zamenis situla Vipera ammodytes Vipera berus Emys orbicularis Mauremys rivulata Testudo graeca
Ind. Loc. Ind. Loc. Ind. Loc. Ind. Loc. Ind. Loc. Ind. Loc. Ind. Loc. Ind. Loc. Ind. Loc. Ind. Loc. Ind. Loc.
2 2
1 1
6 5 1 1
2 2
3 3 7 4 10 6
1 1
7 2 11 6
8 3 11 6
8 2
1 1
5 2
1 1
1 1 2 2
1 (1)* 2 2 1 1
7 6 6 4
2 2 1 1
1 1
7 3
9 4
2 2
104" 3
Ind. Loc. Ind. Loc.
3 3
4" 1
6 4 8 2 2 2 2 2
5 5 2 2 8 2 1 1 1 1
1 1 1 1
1 1 1 1
2 2
1 1
1 1
4 1 3 1 2 2 22 11
1 1
3 2 1 1 2 2
Ind. 2 9 25 6 5 10 6^ Loc. 2 7 8 2 2 9 3 1 1 Trachemys scripta Ind. elegans# Loc. 1 1 *the origin of the specimen found is not clear (see the text below the table for additional information) "E. o. hellenica ^minimal number of individuals recorded, more have been seen but the exact number was not recorded #non-autochthonous species Testudo hermanni
1 1 1 1
2 1
2006, KRYŠTUFEK & KLETEČKI, 2007). Among
ISLAND DUGI OTOK (CROATIA)
ET AL.,
During the survey seven reptile species were found in
our finds was also a dead specimen of Telescopus fallax
nature (Tab. 2). According to the available literature we
found in a glass jar by the main road near Sali. The exact
missed only two reptile species recorded in previous
origin of the specimen could not be determined. The
surveys: Natrix natrix (HIRTZ, 1930) and Typhlops
presence of this species on the island Dugi otok was last
vermicularis (GRILLITSCH ET AL., 1999, JANEV HUTINEC
mentioned in the literature in 1930 (HIRTZ, 1930).
10
Original Scientific Paper
Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21
Žagar et al.2013
ISSN: 1848-2007
our survey we also spotted three specimens of mongoose ISLAND BRAČ (CROATIA)
at two localities in the eastern part of the island.
Despite the short time of survey we managed to record most of the reptile species reported previously from
KAMENOVO (MONTENEGRO)
island Brač (Tab. 2). According to the literature, we
A six-day survey resulted in the detection of 15
missed only Telescopus fallax and Coronella austriaca
autochthonous
(SEE LITERATURE REVIEW IN THE INTRODUCTION).
autochthonous species, Trachemys scripta elegans (Tab.
reptile
species
and
one
non-
2). Species diversity in the area is high, with 37 reptile ISLAND KORČULA (CROATIA)
species (SEE LITERATURE REVIEW IN THE INTRODUCTION).
Only seven species were found within the survey on the
We detected approximately 50 % of terrestrial lizards
island Korčula (Tab. 2). According to the old literature
and turtles, but only 5 out of 15 snake species, most
data also Lacerta trilineata, Elaphe quatuorlineata,
probably due to low detectability, relatively small survey
Malpolon insignitus, Natrix natrix, Telescopus fallax and
area, and short survey time (6 days, Tab. 1).
Vipera ammodytes were present on Korčula (SEE LITERATURE REVIEW IN THE INTRODUCTION).
However, it
PELJEŠAC PENINSULA (CROATIA)
is known that the snake population on Korčula was
During reptile survey on Pelješac peninsula we recorded
reduced in the past by the alien species small Indian
15 species (Tab. 2), although we were not able to survey
mongoose
(Herpestes
was
the entire peninsula during the six days of field work.
introduced
between 1921
from India
Moreover, the second half of the survey was rainy and
(KRYŠTUFEK
AND
TVRTKOVIĆ, 1992). In 2008, a reptile
not very suitable for reptiles to be active and this could
survey revealed that six species might have become
be an additional reason why we did not find all of the
extinct on Korčula: L. trilineata, Hemidactylus turcicus,
expected species. There is no exact list of reptiles of
E. quatuorlineata, N. natrix T. fallax and V. ammodytes
Pelješac available in the literature and since this is a
(BARUN ET AL., 2010). Comparing our results from 2004
peninsula, more species can be present here than on
and results from BARUN ET AL. (2010) from 2008 reveal
nearby islands. If we compare the data available for the
that in both years five otherwise common species were
nearby
not found, with two exceptions: in 2004 we still found H.
INTRODUCTION), the species we did not find but could be
turcicus that was not found in 2008, and in 2004 we did
expected on Peljšeac were: Podarcis muralis, P. sicula,
auropunctatus) and 1927
that
areas
(SEE
LITERATURE
REVIEW
IN
THE
not find M. insignitus which was found in 2008. During
11
Original Scientific Paper
Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21
Žagar et al.2013
ISSN: 1848-2007
Coronella austriaca, Natrix natrix, Malpolon insignitus,
abundance of the European pond turtle (E. orbicularis) in
and Zamenis longissimus.
the marshy area of Kolansko blato. In the first sampling we caught and marked 31 terrapins and in the second 43
ISLAND PAG (CROATIA)
terrapins, of which only seven were re-captured. In the
On the island Pag we found 11 autochthonous and one
same locality we also found one fish trap set by local
non-autochthonous species (Tab. 2). From expected
fishermen with 21 dead Emys orbicularis (Fig. 2), two
species according to literature data (SEE
LITERATURE
dead Natrix natrix, and one living N. natrix that we
INTRODUCTION), we did not find:
released at the site. Interestingly, seven out of 11 found
Hemidactylus turcicus, Telescopus fallax and Zamenis
N. natrix were with lateral stripes that are characteristic
situla. We were working in two groups where one of the
for the subspecies N. n. persa.
REVIEW IN THE
groups worked with a special attention to Emys orbicularis. In this group we tried to assess the
12
Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21 ISSN: 1848-2007
Original Scientific Paper Žagar et al.2013
Figure 2. At Kolansko blato on the island Pag (Croatia) we found a fish trap with 21 dead Emys orbicularis inside. Photo: M. Vamberger Slika 2. Na lokalitetu Kolanjsko blato na otoku Pagu (Hrvatska) pronašli smo vršu sa 21 mrtvih jedinki vrste Emys orbicularis. Fotografija: M. Vamberger
13
Original Scientific Paper
Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21
Žagar et al.2013
ISSN: 1848-2007
ISLAND MLJET (CROATIA)
the fact that we had a short period of survey due to bad
During our survey we detected eight species (Tab. 2).
weather conditions.
From lizards we also expected to find the European glass lizard (Pseudopus apodus), that is known to have been
DOJRAN LAKE (FYR MACEDONIA)
historically present (SEE
LITERATURE REVIEW IN THE
Our survey yielded in detecting 22 species (Tab. 2), of
INTRODUCTION), but was not found by our field work. As
which two species were recorded by members of other
on the island Korčula, also on the island Mljet we did not
biological groups working in the frame of the camp.
find several expected species of snakes that were
Good weather conditions and many field working hours
recorded before (SEE
contributed to a relatively high species count; all species
LITERATURE REVIEW IN THE
INTRODUCTION), nor recently in 2008 (BARUN
ET AL.,
recorded previously, except Eryx jaculus and Telescopus
2010): Elaphe quatuorlineata, Hierophis gemonensis,
fallax (SEE
LITERATURE REVIEW IN THE INTRODUCTION),
Telescopus fallax and Vipera ammodytes. We assume
were detected.
they might be extinct or at least very rare. We also did not find Zamenis longissimus that was found in the same
NERETVA DELTA (CROATIA)
year by BARUN
(2010). The small Indian
With our survey we detected 16 species (Tab. 2), of
mongoose is the most abundant on Mljet, and Korčula,
which six species were found by other biological groups
compared to other Croatian islands surveyed by BARUN
working at the camp. Species that we did not detect but
ET AL.
(2010). It has a big impact on the number of
had been found here in recent herpetological surveys
snakes present on these two islands (BARUN ET AL. 2010)
were: Anguis fragilis, Lacerta agilis, Podarcis muralis,
and is probably the main reason for the small number
Coronella
and species richness of the snakes detected by our
LITERATURE REVIEW IN THE
survey.
probably we did not detect them because they are either
ET AL.
austriaca
and
Telescopus
fallax
(SEE
INTRODUCTION). Most
difficult to detect or rare. LAKE SKADAR (MONTENEGRO) Ten species of reptiles were detected within our survey
NIŠ (SERBIA)
(Tab. 2). Diversity of reptiles around Skadar lake is
With our survey we detected 14 species (Tab. 2) of
known to be quite high (28 species), but still not fully
which two were found by other biological groups.
known (SEE LITERATURE REVIEW IN THE INTRODUCTION).
Surveys of different habitats ensured detection of
The reason for low number in our species list is mostly
different species, e.g. the group spent one day at higher
14
Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21
Original Scientific Paper Žagar et al.2013
ISSN: 1848-2007
elevations (1700 m a.s.l.) and found species most typical
in Macedonia. Our results confirmed that, as our group
of higher altitudes: Zootoca vivipara and Vipera berus.
recorded the highest number of different snake species (10) compared to other localities. The second locality in
DISCUSSION
the number of snakes species detected was in the lower
Joint results of 11 reptile surveys performed in different
Neretva Delta in Croatia with nine different species. The
localities of the Western Balkans in the period 2002-
locality with the highest diversity of lacertid species
2013 comprised in a species list of 33 autochthonous
recorded amongst our surveys was around Kamenovo in
species and one non-autochthonous species (Trachemys
Montenegro, with five lacertids. Regarding terrapins, the
scripta).
most impressive was the locality of Kolansko Blato on island Pag in Croatia, where we did a short mark-
Survey methods used were comparable among the years
capture-recapture survey that suggests the abundance of
with a difference in the sampling effort (different number
Emys orbicularis there is very high.
of participants in the groups and different number of field days). First constraint for a complete species list of
Species-wise, the most common species of reptiles found
individual locality is that reptiles, especially snakes, have
at nine different localities was Pseusopodus apodus.
a low detectability because of their secretive way of
Amongst lacertids (Lacertidae) we recorded Podarcis
living. The second constraint was the duration of camps
melliselensis at eight and Lacerta trilineata at seven
that lasted 3-8 days. Although the season of our surveys
different localities, others at less. The least common
(late April-early May) is generally the best part of the
were P. erhardii, P. tauricus and Z. vivipara found only
field season for reptile surveys, there is also a high
per one locality. Amongst snakes (Serpentes) our records
chance of rain or cold cloudy weather. In several years
do not necessarily correspond with actual prevalence in
there were some days with bad weather conditions and
the surveyed localities, since the detection is lower than
surveys were limited and relatively short which resulted
in lacertids. Nevertheless, we recorded at eight different
in lower number of species found.
localities Vipera ammodytes and at seven Hierophis gemonensis and Natrix natrix that suggest their common
The highest reptile species diversity was recorded in the
distribution across the surveyed localities in the Western
area around Dojran Lake in Macedonia, where we
Balkans. Surprising is that we found Telescopus fallax
identified 22 different species. PETKOVSKI ET AL. (2000)
only at one locality, even though it was expected and
reported that especially the snake diversity is very high
should be common on most of the Croatian island and
15
Original Scientific Paper
Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21
Žagar et al.2013
ISSN: 1848-2007
around Neretva delta. From terrapins (Testudines) we
research camps organized by the Biology Students’
frequently found Testudo hermanni (at eight different
Society (Društvo študentov biologije – DŠB). We would
localities) and Emys orbicularis (at seven different
like to thank all the DŠB and each years’ camp
localities). Mauremys rivulata and T. graeca were found
organizers for their work and all the participants for the
at less than three localities.
field work done. Students involved as participants (except if they were mentors in other years) by the
Especially interesting were surveys conducted on islands
alphabetical order of surnames are: Ajša Alagič, Petra
Korčula and Mljet, where the Indian mongoose
Avanzo, Antonija Bogdan, Špela Borko, Petra Burger,
obviously has a negative impact on the reptile fauna.
Maja Cipot, Helena Črtalič, Barbara Bric, Barbara
Comparisons with 2008 surveys of BARUN ET AL. (2010)
Debeljak, Nina Degenek, Petra Dolinar, Nina Erbida,
showed similarity in the species list for Mljet that
Eva Erzar, Marta Frlic, Anja Gačnik, Larisa Gregur,
indicates that four species have been extinct. During our
Maja Gril, Petra Hladnik, Matej Hočevar, Nuša Hrga,
survey on Korčula in 2004 we still found H. turcicus, but
Maja Jelenčič, Kaja Jensterle, Katja Janša, Matej Kalar,
the species was not found anymore in 2008 (BARUN
ET
Lara Kastelic, Nino Kirbiš, Meta Kogoj, Mateja Konc,
2010). We cannot conclude if in this case there was
Ana Kopčavar, Melita Korošec, Matevž Koršič, Nastja
an extinction of the species but such surveys also provide
Kosor, Mitja Kožuh, Živa Krelj, Stina Krsmanovič, Ema
valuable data for comparison between years and in can
Leban, Tina Ličina, Tjaša Lukanc, Manica Markelj, Tina
suggest on a detrimental the impact of bringing an alien
Mesarič, Katarina Novak, Sara Novak, Nadja Osojnik,
predator species to islands.
Anja Palandačič, Andreja Papež, Jerneja Pavletič,
AL.,
Tamara Pezić, Urša Remic, Tadeja Rome, Mirko Silan, Overall, our work resulted in newly gathered records that
Vesna Smolič, Anže Suhadolnik, David Škufca, Domen
are presented in 11 species lists for different localities in
Trkov, Jernej Uhan, Polona Valič, Jasmina Vesel, Nina
the Western Balkans. We believe that this data represent
Vidmar, Daniela Vlačić, Nika Zaletelj, Črt Zupančič, and
a better contribution to the knowledge of species
Irena Žnidar.
distribution of this area.
ACKNOWLEDGEMENTS We want to emphasize that the work was done in majority by biology students and in the frame of biology
16
Original Scientific Paper
Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21
Žagar et al.2013
ISSN: 1848-2007
Cafuta, V. (2005b) Skupina za dvoživke in plazilce.
REFERENCES Ajtić, R., Tomović, L. & Crnobrnja-Isailovic, J. (2004): Check
list
of
reptiles
of
Montenegro
<http://www.biodiverity.cg.yu/articles.php?id=19> . Ajtić, R., Tomović, L., Aleksić, I. & Crnobrnja-Isailović, J. (2005): New records of Dalmatian Algyroides nigropunctatus,
DUMERIL
and
BIBRON, 1839) (Lacertidae) in Montenegro with comment on its conservation status. Acta zoologica
2004.
Društvo
študentov
biologije,
Ljubljana.
Man and lacertids on the Mediterranean islands: conservation perspectives. Natura croatica 8: 287300. Crnobrnja-Isailović, J. & Džukić, G. (1995): First report about conservation status of herpetofauna in the Skadar Lake region (Montenegro): current situation
bulgarica 57: 385-389. Arnold, E. N. & Burton, A. J. (1985): Guida dei rettili e
and perspectives. Scientia Herpetologica 1995: 373380.
dagli anfibi d'Europa. Franco Muzzio, Padova. Arnold, E. N. (1987): Resource partition among lacertid lizards in southern Europe. J. Zool. Ser. B 1: 739782. Arnold, E. N. & Oveden, D. (2004): A field guide to the reptiles and amphibians of Britain and Europe. Collins, London. Balej, P. & Jablonski, D. (2006-2008): Balcanica.info <http://www.balcanica.cz/> . Pristupljeno 21. veljača
Crnobrnja-Isailović,
J.
&
Džukić,
G.
(1997):
Raznovrstnost faune vodozemaca i gmizavaca u Širnem regionu Skadarskog jezera i značaj njenog očuvanja. Poseban otisak
iz Zbornika radova
"Prirodne vrijednosti i zaštita Skadarskog jezera". Naučni skupovi, knjiga 44. CANU, Podgorica. Crnobrnja-Isailović, J. (2002): Another population of Vipera ursinii macrops Méhely, 1911 in Montenegro (Central Balkans). Herpetozoa 14: 137-141.
2013. Barišić, F. & Bogdanović, T. (2011): Reptiles (Reptilia) Barun, A., Simberloff, D. & Budinski, I. (2010): Impact of the small Indian mongoose on native amphibians and reptiles of the Adriatic islands, Croatia. Animal
berus, Viperidae, Ophidia) on Vlasina Plateau (Southeastern Serbia). Biologica Nysanna 2: 1-7. Cvitanić, A. (1984): Ornitofauna otoka Brača. Brački zbornik 14: 155.
Conservation 13: 549-555. Brelih, S. & Džukić, G. (1974): Catalogus Faunae Academia
Crnobrnja-Isailović, J., Dinov, J. & Ranđelović, V. (2011): Occurrence of European Adder (Vipera
of the Papuk Nature Park. Hyla 2011: 47-75.
Jugoslaviae.
Korčula
Corti, C., Bohme, W., Delfino, M. & Masseti, M. (1999):
Pristupljeno 21. veljača 2013.
(Algyroides
Jazbec, K. (ed.) Ekosistemi Dalmacije; Brač 2003 in
Scientarum
et
Artium
Slovenica, Ljubljana. Bruno, S. & Maugeri, S. (1979): Rettili d'Italia. Tartarughe, Sauri, Serpenti. I Miracoli della Natura, Giunti Martello, Firenza. Cafuta, V. (2005a): Herpetološka skupina. In Jazbec, K. (ed.) Ekosistemi Dalmacije; Brač 2003 in Korčula 2004. Društvo študentov biologije, Ljubljana.
Drašler, K. (2012): Poročilo o delu skupine za plazilce. pp. 50-60. Marić, R. (ed.) Ekosistemi Balkana 2012 – Srbija. Društvo študentov biologije, Ljubljana. Džukić, G. (1991): Vodozemci i gmizavci (AmphibiaReptilia) (Građa za faunu vodozemaca i gmizavca Durmitora). Fauna Durmitora. Sveska 4. CANU, Posebna izdanja, Knjiga 24, Odeljenje prirodnih nauka, Knjiga 15, Titograd. Džukić, G. (1995): Diverzitet vodozemaca (Amphibia) i gmizavca (Reptilia) Jugoslavije, sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja. pp. 447-469. Stevanović,
17
Original Scientific Paper
Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21
Žagar et al.2013
ISSN: 1848-2007
V. & Vasić, V. (eds.) Biodiverzitet Jugoslavije sa
Jadrana
pregledom vrsta međunarodnog značaja. Biološki
biologije, Ljubljana.
Makedonija
2010.
Društvo
študentov
Jelić, D. & Bogdanović, T. (2011): Preliminary data on
fakultet i Ecolibri, Beograd. Džukić, G., Đorović, A., Kalezić, M. L., Aleksić, I. & Crnobrnja-Isailović, J. (1997) The Mosor lizard occurs also in the Prokletije mountain massif. University. Thought, Natural Sciences, III(2): 61-62. Džukić, G. & Kalezić, M. L. (2004): The biodiversity of
existence of Zootoca vivipara ssp. pannonica (Lac & Kluch, 1968) in Croatia. Hyla 2011: 77-79. Jelić, D. & Lelo, S. (2011): Distribution and Status Quo of Natrix tessellata in Croatia, and Bosnia and Herzegovina. Mertensiella 18: 217-224.
amphibians and reptiles in the Balkan penninsula. pp.
Jelić, D. & Karaica, D. (2012): First data on the fauna of
167-192. Griffiths, H. I., Kryštufek, B. & Reed, J.M.
aphibians and reptiles of the lower Una River and its
(eds.) Balkan biodiversity: pattern and process in the
coastal area. Hyla 2012: 22-41.
European hotspot. Kluwer Academic Publishers,
Jelić, D. (2012): Distribution and conservation of Vipera ursinii macrops (Méhely, 1911) in Croatia. Hyla
Netherlands. Grillitsch, H., Weish, P. & Tiedemann, F. (1999):
2012: 44-45.
the
Jelić, D., Ajtić, R., Sterijovski, B., Crnobrnja-Isailović,
Dalmatian island of Dugi Otok (Croatia). Herpetozoa
J., Lelo, S. & Tomović, L. (2013): Distribution of the
12: 161-162.
genus Vipera in the western and central Balkans
Typhlops
vermicularis
Merrem,
1820
in
Henle, K. (1985): Ökologische, zoogeographische und systematische
Bemerkungen
zur
Herpetofauna
M.
(1930):
Prirodoslovna
istraživanja
sjevernodalmatinskog otočja. I. Dugi i Kornati. Prirodoslovna istraživanja Kraljevine Jugoslavije 16: Hutinec, B. J. & Lupret-Obradović, S. (2005): Zmije Hrvatske: priručnik za određivanje vrsta, Društvo za i proučavanje vodozemaca
i gmazova
History Museum 2: 137-152. Kletečki, E., Lanszki, J., Trócsányi, B., Mužinić, J. &
Jablonski, D., Jandzik, D. & Gvoždik, L. (2012): New and
zoogeographic
caspius (Gmelin, 1789) (Reptilia: Colubridae) on the island of Olib, Croatia. Natura Croatica 18: 437-442. Koren, T., Lauš, B., Burić, I. & Kuljerić, M. (2011): Contribution to the herpetofauna (amphibians &
Hrvatske. Hyla, Zagreb.
records
plain (Ulcinj, Montenegro). Bulletin of the Natural
Punger, J. J. (2009): First record of Dolichophis
94-118.
zaštitu
109-132. Jovanović, M. (2009): Amphibia and Reptilia of Štoj
Jugoslawiens. Salamandra 21: 229-251. Hirtz,
(Squamata: Serpetntes: Viperidae). Herpetozoa 25:
classification
of
reptiles) of the Kornati achipelago, Croatia. Natura croatica 20: 387-396.
and
Koren, T., Černe, M., Koprivnikar, N., Trkov, D.,
Herzegovina. North-Western Journal of Zoology 8:
Drašler, K. & Jelić, D. (2012): Contribution to the
324-337.
herpetofauna (Amphibia & Reptilia) of lower Neretva
amphibians
and
reptiles
from
Bosnia
Janev Hutinec, B., Kletečki, E., Lazar, B., Podnar Lešić, M., Skejić, J., Tadić, Z. & Tvrtković, N. (2006): Red book of amphibians and reptiles of Croatia. Ministry of Culture, Zagreb. Jagar, T. & Ostanek, E. (2012): Poročilo skupine za plazilce. pp. 57-65. Borko, Š. (ed.) Ekosistemi
River (Croatia & Bosnia and Herzegovina). Hyla 2012: 19-40. Krčmar, S., Mikuska, J. & Kletečki, E. (2007): New records of Dolichophis caspius (Gmelin, 1789), (Reptilia: Colubridae) in Croatia, Montenegro and Serbia. Acta zoologica bulgarica 59: 101-103.
18
Original Scientific Paper
Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21
Žagar et al.2013
ISSN: 1848-2007
Kryštufek, B. & Tvrtković, N. (1992): New information
Planinc, G. (2009): Poročilo skupine za plazilce.
on the introduction into Europe of the small Indian
Ekosistemi Jadrana. Črna gora 2009 (ed P. Presetnik).
mongoose, Herpestes auropunctatus. Small carnivore
Društvo študentov biologije, Ljubljana. Polović, L. & Ljubisavljević, K. (2010): Herpetofaunal
conservation 7: 16. Kryštufek, B. & Kletečki, E. (2007): Biogeography of small
terrestrial
vertebrates
on
the
Adriatic
landbridge islands. Folia zoologica 56: 225-234.
Richness of the Skadar Lake Region, Montenegro: a Review and Update. Scripta Scientarium Naturalium 1: 113-122.
Kryštufek, B., Janžekovič, F. & Donev, N. R. (2008):
Radovanović, M. & Martino, K. (1950): Zmije
Elevational diversity of reptiles on two Dinaric
Balkanskog polustrva. Srpska akademija nauka,
mountains. Journal of Natural History 42: 399-408.
Beograd.
Ljubisavljević, K., Arribas, O., Džukić, G. & Carranza,
Radovanović, M. (1951): Vodozemci i gmizavci naše
S. (2007): Genetic and morphological differentiation
zemlje., pp. 250. Izdavačko preduzeće narodne
of Mosor rock lizards, Dinarolacerta mosorensis
republike Srbije, Beograd.
(Kolombatović, 1886), with the description of a new
Ralev, A., Popović, M., Ružić, M., Shurulinkov, P.,
Mountain Massif
Daskalova, G. & Crnobrnja-Isailović, J. (2013): A
(Montenegro) (Squamata: Lacertidae). Zootaxa 1613:
new record of Testudo graeca ibera Pallas, 1814, in
1-22.
southern Serbia. Herpetozoa 25: 151-153.
species
from the
Prokletije
Lužnik, M. (2006): Poročilo herpetološke skupine.
Ristić, N., Tomović, L., Ajtić, R. & Crnobrnja-Isailović,
Luštrik, R. & Vinko, V. (eds.) Ekosistemi Jadrana,
J. (2007): First record of the four-lined snake Elaphe
Črna gora 2005, Pelješac 2006. Spomladanski
quatuorlineata (Lacépede, 1789) in Serbia. Acta
biološki dnevi Jovsi 2006. Društvo študentov
Herpetologica 1: 135-139.
biologije, Ljubljana. Lužnik, M., Petkovska, V. & Žagar, A. (2006): Poročilo
Schmidtler, J. F. (1999): Notes on the altitudinal distribution of lizards and some other reptiles on
skupine za plazilce. Luštrik, R. & Vinko, D. (eds.)
mount
Ekosistemi Dalmacije, Črna gora 2005, Pelješac
surroundings. Natura Croatica 8: 223-237.
2006. Spomladanski biološki dnevi Jovsi 2006. Društvo študentov biologije, Ljubljana. Mršić, N. (1997): Plazilci (Reptilia) Slovenije. Zavod Republike Slovenije za šolstvo, Ljubljana.
Biokovo
(Croatia)
and
its
immediate
Sehnal, P. & Schuster, A. (1999): Herpetologische Beobachtungen auf der Kvarner Insel Cres, Kroatien. Ergebnisse von funf Exkursionen. Herpetozoa 12: 163-178.
Petkovski, S., Sidorovska, V. & Džukić, G. (2000):
Sindaco, R. & Jeremčenko, V. K. (2008): The reptiles of
Biodiverzitetot na faunata na zmiite (Reptilia:
the Western Palearctic. 1. Annotated checklist and
Serpentes) vo Makedonija. Ekol. Zašt. Život. Sred. 7:
distributional
41-54.
amphisbaenians and lizards of Europe, North Africa,
Planinc, G. (2002): Skupina za dvoživke in plazilce. Čehovin, A. (ed.) Ekosistemi Dalmacije; Dugi otok 2002. Poročila s tabora študentov biologije na Dugem otoku. Društvo študentov biologije, Ljubljana.
atlas
of
the
turtles,
crocodiles,
Middle East and Central Asia. Edizioni Belvedere, Latin, Italy. Sterijovski, B. (2006): A new record of Vipera ursinii (Reptilia: Serpentes) from Macedonia. pp. 181-182. Vences, M., Köhler, J., Ziegler, T. & Böhme, W.
19
Original Scientific Paper
Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21
Žagar et al.2013
ISSN: 1848-2007
Proceedings of the 13th Congress of the Societas
Vipera ammodytes (L. 1758), in the central and
Europaea Herpetologica.
eastern parts of the Balkans: a multivariate study.
Sterijovski, B., Ajtić, R., Tomović, L., Djordjević, S.,
Amphibia-Reptilia 24: 359-377.
Djurakić, M., Golubović, A., Crnobrnja-Isailović, J.,
Tomović, L., Ajtić, R. & Crnobrnja-Isailović, J. (2003):
Ballouard, J.-M., Desmonts, D., Groumpf, F. &
Contribution to Distribution and Conservation of
Bonnet, X. (2011): Natrix tessellata on Golem Grad,
Batrachofauna
FYR of Macedonia: a Natural Fortress Shelters a
Mountain in Montenegro. pp. 140-148. Pešić, V. (ed.)
Prosperous Snake Population. Mertensiella 18: 298-
The Biodiversity of the Biogradska Gora National
301.
Park. Monographies I. Department of Biology
Szovenyi, G. & Jelić, D. (2011): Distribution and conservation status of snake eyed skink (Ablepharus kitaibelii Bibron & Bory, 1833) in Croatia. NorthWestern Journal of Zoology 7: 20-25. Tome, S. (1999): Razred: Plazilci, Reptilia. pp. 284-305. Kryštufek, B. & Janžekovič, F. (eds.) Ključ za določanje vretenčarjev Slovenije. DZS, Ljubljana. Tomović, L., Ajtić, R., Đoković, Đ. & Čitaković, D.
and
Herpetofauna
on
Bjelasica
University of Montenegro & Centre for Biodiversity of Montenegro. Toth, T., Grillitsch, H., Farkas, B., Gal, J. & Sušić, G. (2006): Herpetofaunal data from Cres Island, Croatia. Herpetozoa 19: 27-58. Van der Voort, J. (2003): Montenegro (Crna Gora) 2 Juni - 16 Juni 2003. Hyla Werkgroep amfibiën & reptielen.
(2000): New record of sharp-snouted rock lizard
Vervust, B., Grbac, I., Brecko, J., Tvrtkovic, N. & Van
(Lacerta oxycephala) in Montenegro. Acta biologica
Damme, R. (2009): Distribution of reptiles and
iugoslavica-serija D: Ekologija 35: 127-130.
amphibians in the nature park Lastovo Archipelago:
Tomović, L. & Džukić, G. (2003): Geographic variability and taxonomy of the nose-horned viper,
possible underlying biotic and abiotic causes. Natura croatica 18: 113-127.
20
Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21 ISSN: 1848-2007
Original Scientific Paper Žagar et al.2013
21
Original Scientific Paper
Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45
Zimić et al.2013
ISSN: 1848-2007
Nivo istraženosti faune vodozemaca (Amphibia) i gmizavaca (Reptilia) Spomenika prirode “Tajan” (B&H)
New data on amphibians (Amphibia) and reptiles (Reptilia) in Natural monument “Tajan” (BiH) ADNAN ZIMIĆ1, MIRZA ČENGIĆ1, SAUDIN MERDAN2, DUŠAN JELIĆ3 1
Odsjek za biologiju Prirodno-matematičko fakulteta Sarajevo, Zmaja od Bosne 33-35, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, adnan.zimic@gmail.com
2
Nastavnički fakultet, Univerzitet „Džemal Bijedić“, USRC Mithad Hujdur-Hujka, Sjeverni logor bb, 88104 Mostar, Bosna i Hercegovina
3
Hrvatski institut za biološku raznolikost, Hrvatsko herpetološko društvo HYLA, I. breznička 5a, HR-10000 Zagreb, Hrvatska
Sažetak U ovom radu autori prezentuju nalaze faune vodozemaca i gmizavaca Spomenika prirode „Tajan“ i njegovog šireg područja koji su prikupljeni prilikom Trećeg međunarodnog biološkog kampa „Tajan 2013“. Pored vlastitih istraživanja, dodani su i postojeći literaturni podaci o koji su vezani za herpetofaunu Spomenika prirode „Tajan“, kao i fotodokumentacija koja je ustupljena ljubaznošću od strane društva SNIK „Atom“. Ovo istraživanje potvrđuje da najmanje deset vrsta vodozemaca i jedanaest vrsta gmizavaca živi na širem području Spomenika prirode „Tajan“. U ovom radu se također navodi i prvi nalaz obrambenog ponašanja (unken refleks) kod vrste Rana graeca.
Ključne riječi: Fauna, Biodiverzitet, Vodozemci, Gmizavci, Tajan
Abstract In this paper authors present findings of amphibians and reptiles in wider area of Natural monument “Tajan” during the Third international biology camp ''Tajan 2013''. Besides personal studies, authors include available data related to herpetofauna in Tajan and some fotodocumentation from association SNIK “Atom”. This study confirmed that at
22
Original Scientific Paper
Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45
Zimić et al.2013
ISSN: 1848-2007
least ten species of amphibians and eleven species of reptiles lives in wider area of Natural monument “Tajan”. This paper also gives the first record of defensive behaviour (unken reflex) in species Rana graeca.
Key words: Fauna, Biodiversity, Amphibians, Reptiles, Tajan
guštera Balkana (Griffiths et al. 2004). Trenutno, u
UVOD Istraživanja faune vodozemca i gmizavaca u
samostalnoj Bosni i Hercegovini je poznato 18 vrsta
Bosni i Hercegovini se vrše od vremena Otomansko –
vodozemaca koji se svrstavaju u devet rodova, sedam
Austrougarskog perioda kada je Moellendorff (1873)
porodica, pet natporodica, četiri podreda i dva reda, te
naveo prvi popis od šest vrsta vodozemaca i 17 vrsta
29 vrsta gmizavaca koji se svrstavaju u 22 roda, 10
gmizavaca. Daljnja istraživanja brojnih zoologa
porodica, tri podreda i dva reda (Lelo 2007, 2012).
(Tommasini 1894; Werner 1897, 1898, 1907, Bolkay 1922,
1924,
Radovanović 1951)
kroz periode
Veliku važnost u proučavanju pripadnika herpetofaune,
osobito
vodozemaca
predstavlja
Kraljevine Jugoslavije i socijalističke Jugoslavije
činjenica da su pokazatelji stanja sredine u kojem žive
rezultirala su za to vrijeme relativno visokim
tj. predstavljaju bioindikatore ekosistema (Collins &
stepenom poznavanja herpetofaune. Herpetofauna
Storfer 2003). Koža vodozemaca, koju koriste za
Bosne i Hercegovine je generalno slabo istražena. Tek
disanje, prima i štetne materije koje se nalaze u
za 51% teritorije postoji nalaz za barem jednu vrstu
vazduhu ili vodi (Halliday 2001). Također zauzimaju
vodozemaca i gmizavaca (Čengić 2013).
središnju kariku, odnosno vezu u mrežama ishrane jer
Fauna vodozemaca i gmizavaca na području
konzumiraju pripadnike beskičmenjačkih skupina i
Balkana je raznolika u mnogim pogledima. Na
osnovni su izvor hrane većem broju krupnijih
Balkanskom poluotoku dolazi do visokog nivoa
životinja (Alford et al. 2001, Lelo 2012).
bogatstva vrsta, sa ukupno 104 vrste (33 vodozemca i
Teritorija općine Zavidovići smještena je na
71 gmizavac), od kojih su dvije introdukovane
44,27°h sjeverne geografske širine i 18,10° istočne
(Džukić & Kalezić 2004). U odnosu na ostatak
geografske dužine, ima povšinu od 521 km2, sa
Evrope, posebno se izdvaja jedinstvenost distribucije
prosječnom nadmorskom visinom od 210 m. Općina
23
Original Scientific Paper
Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45
Zimić et al.2013
ISSN: 1848-2007
se prostire duž obala rijeke Bosne, koja čini dio
sa pećinama, jezerima, speleološkim objektima i
crnomorskog
i
endemskim biljkama. Planine ovih krajeva nemaju
Gostovićem koje se ulijevaju u istu južno i sjeveno od
oštre vrhove kao centralne Dinarske Alpe, tako da su
sliva,
sa
pritokama
Krivajom
općine
se razvile guste crnogorične šume. Područje planine
karakterizira brdsko-ravničarski pejsaž prožet brojnim
Tajan proglašeno je Spomenikom prirode 2008.
potocima, na istoku općinska granica je ograničena
godine na površini od 4.948,35 hektara.
tokom rijeke Bosne i brežuljcima srednje visine, na
Do ovog istraživanja postojali su podaci o devet vrsta
jugu administrativna granica slijedi planinski lanac
vodozemaca šireg područja Spomenika prirode Tajan:
Ravan Planine, istočna granica prati brežuljke i
Salamandra
planine i sječe dolinu rijeke Krivaje u njenom
vulgaris Linnaeus, Ichthyosaura alpestris Laurenti,
gornjem toku. Prosječna godišnja temperatura kreće
Bombina variegata Linnaeus, Bufo bufo Linnaeus,
se od +5°C do +10°C, sa velikim razlikama između
Bufotes viridis Laurenti, Rana graeca Boulenger i
ljentnjeg i zimskog perioda: minimane temperature
Rana temporaria Linnaeus (Bolkay 1924, Lelo &
idu do -27°C a maksimalne do 39°C (Sl. 1). Zapravo
Lukić-Bilela 2010) i osam vrsta gmizavaca: Emys
radi se o regionu okarakteriziranom kontinentalnim
orbicularis Linnaeus, Anguis fragilis Linnaeus,
tipom klime sa prosječnim padavinama od oko 800-
Lacerta viridis Laurenti, Zootoca vivipara Jacquin,
1200 mm godišnje, sa snježnim padavinama zimi
Podarcis
(Službeni glasnik općine Zavidovići 2012).
Laurenti, Natrix natrix Linnaeus i Natrix tessellata
gradskog
centra (Sl.
2).
Sjeverni dio
Spomenik prirode “Tajan” se nalazi između
salamandra
Linnaeus,
muralis Laurenti,
Coronela
Lissotriton
austriaca
Laurenti (Bolkay 1924).
općina Zavidovići, Kakanj i Vareš̌, na nadmorskoj visini do 1297 m (Sl. 2). Područje Spomenika prirode bogato je kanjonima, prirodnim kamenim mostovima
24
Original Scientific Paper
Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45
Zimić et al.2013
ISSN: 1848-2007
Slika 1: Prikaz prosječnih mjesečnih temperatura općine Zavidovići (Službni glasnik općine Zavidovići, 2012) Figure 1: Display of average monthly temperatures of Zavidovici municipal (Official Gazette of Zavidovici, 2012)
Dušana Jelića, te uz pomoć literaturnih priručnika:
MATERIJAL I METODE Na području Spomenika prirode „Tajan“, za
Lelo (2007) i Arnold et al. (1992). Taksonomija vrsta
vrijeme Trećeg internaciolnog biološkog kampa
i viših jedinica je posložena po Spybroeck et al.
„Tajan 2013“ (29.7. - 04.08.2013.), istraživani su
(2010) i Jelić (2013). Za svaku od navedenih lokacija
vodozemci
(Reptilia)
preuzete su koordinate pomoću GPS uređaja, i
standardnim herpetološkim metodama. Herpetološka
naveden je tačan datum istraživanja. Nakon povratka
istraživanja izvršena su na potezu Kamenica (402 m
sa terena sačinjen je spisak viđenih vrsta za svaki od
n.v.) – Mašica (724 m n.v.) – Tajašnica (530 m n.v.)–
posećenih
Buretina (424 m n.v.) – Ponijeri (968 m n.v.) – pl.
fotodokumentaciju dobivenu od strane sportskog i
Tajan (1287 m n.v.) (Sl. 2 - 5). Podaci o prisustvu
naučnog istraživačkog kluba SNIK “Atom”, te
vodozemaca i gmizavaca potvrđeni su običnim
dostupnom literaturom o susretima sa predstavnicima
posmatranjem. Pojedine individue u populacijama su
klase Amphibia i Reptilia na području općine
lovljene rukom i, nakon identifikacije i fotografisanja,
Zavidovići (Bolkay 1924, Lelo & Lukić-Bilela 2010).
(Amphibia)
i
gmizavci
lokaliteta.
Autori
su
koristili
i
puštene. Identifikacija je vršena od strane prof.
25
Original Scientific Paper
Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45
Zimić et al.2013
ISSN: 1848-2007
Slike 2 - 4: Prikaz tipičnih staništa vodozemaca i gmizavaca (Tajašnica – Gostović – Buretina) šireg područja spomenika prirode Tajan (foto: Zimić, A.) Figure 2 - 4: Typical habitats of amphibians and reptiles (Tajašnica - Gostović - Buretina) at the wider area of Natural monument „Tajan“ (photo: Zimić, A.)
Slika 5: Prikaz istraženog područja šireg područja spomenika prirode Tajan sa lokalitetima uzorkovanja (kartografski prikaz: Čengić, M.) Figure 5: Display of researched areas of the wider area of Natural monument „Tajan“ with sampling sites (map display: Čengić, M.)
26
Original Scientific Paper
Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45
Zimić et al.2013
ISSN: 1848-2007
vrsta vodozemaca (Amphibia) i osam vrsta gmizavaca
REZULTATI Tokom istraživanja herpetofaune Spomenika
(Reptilia) (Tab. 1).
prirode “Tajan” konstatovano je postojanje sedam
Tablica 1: Popis vrsta vodozemca i gmizavaca Spomenika prirode “Tajan”zabilježenih ovim istraživanjem (OI), podacima iz Zemaljskog Muzeja Sarajevo (prema: Bolkay 1924; ZMS), u literaturi (Lelo & Lukić-Bilela 2010; LP) i/ili dobivenoj fotodokumentaciji (SNIK “Atom”; FD). Table 1: List of amphibian and reptile species registered in Natural monument “Tajan” by this research (OI), by data from Natural History Muesum in Sarajevo (according to Bolkay 1924; ZMS), available literature (Lelo & LukićBilela 2010; LP) and/or gathered photo material from local people (SING “Atom”; FD).
Amphibia
Vrsta/Species
I
ZMS
LP
FD
Salamandra salamandra Linnaeus, 1758
Lissotriton vulgaris (Linnaeus, 1758)
Ichthyosaura alpestris (Laurenti 1768)
Bombina variegata Linnaeus, 1758
Bufo bufo Linnaeus, 1758
Bufotes viridis (Laurenti, 1768)
Rana graeca Boulenger, 1891
Rana dalmatina Fitzinger, 1843
27
Original Scientific Paper
Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45
Zimić et al.2013
Reptilia
ISSN: 1848-2007
Rana temporaria Linnaeus, 1758
Pelophylax ridibundus (Palas, 1771)
Emys orbicularis (Linnaeus, 1758)
Anguis fragilis Linnaeus, 1758
Lacerta agilis Linnaeus, 1758
Lacerta viridis Laurenti, 1768
Zootoca vivipara Jacquin, 1787
Podarcis muralis (Laurenti, 1758)
Coronella austriaca Laurenti, 1768
Zamenis longissima (Laurenti, 1768)
Natrix natrix (Linnaeus, 1758)
Natrix tessellata (Lurenti, 1768)
Vipera ammodytes (Linnaeus, 1758)
UKUPNO/TOTAL
15
16
8
6
28
Original Scientific Paper
Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45
Zimić et al.2013
ISSN: 1848-2007
Vrsta je ranije navedena i potvrđena za
Classis Amphibia Gray 1825 Ordo Caudata Scopoli, 1771
područje Kamenice (Lelo & Lukić-Bilela 2010), pl.
Familia Salamandridae Goldfuss, 1820
Tajan i doline Stranskog potoka na području područja
Genus Salamandra Laurenti, 1768
Gostović gdje se navodi kao sinonim S. maculosa
1.
(Bolkay 1924).
S. salamandra Linnaeus, 1758 na
Prema dobivenoj fotodokumentaciji Društva
lokalitetima: Kamenica (Sl. 6), Mašica, Tajašnica i
SNIK “Atom” S. salamandra je utvđena četiri puta na
Buretina. Svi nalazi su bili u kasnom larvenom,
lokalitetima: Srednja stijena (28. septembar 2008 i 25.
(predmetamorfiziranom) ili ranom metamorfiziranom
april 2009), Suha (8. maj 2004) i Tajašnica (11. april
stanju. Svaki nalaz je bio pojedinačan tj. za svaki
2004) (Sl. 7).
Pjegavi
daždevnjak
pronađen
je
pomenuti lokalitet pronađena je po jedna jedinka.
Slika 6 i 7 : S. salamandra (foto: Zimić, A.) zabilježena istraživanjem (∆) i/ ili literaturni i ostalim podacima (x) (kartografski prikaz: Čengić, M.) Figure 6 and 7: S. salamandra (photo: Zimić, A.) recorded by survey (Δ) and literature and other data (x) (map display: Čengić, M.) “Atom” L. vulgaris je utvrđen u aprilu 2006, bez
Genus Lissotriton Bell, 1839 2.
navedenog lokaliteta (Sl. 8).
L. vulgaris (Linnaeus, 1758)
Mali
vodenjak
nije
pronađen
tokom
herpetoloških istraživanja. Vrsta je potvrđena i decidno navedena na području Mašica - Mašička rijeka ispod Mašičke stijene (Lelo & Lukić-Bilela 2010) (Sl. 9). Prema fotodokumentaciji Društva SNIK
29
Original Scientific Paper
Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45
Zimić et al.2013
ISSN: 1848-2007
Genus Ichthyosaura Latreille, 1801 3.
Prema fotodokumentaciji Društva SNIK “Atom” I. alpestris je utvrđena pet puta na
I. alpestris (Laurenti 1768)
Alpski vodenjak također nije pronađen
lokalitetima: Rapte (2. mart 2005 i 1. maj 2005),
tokom istraživanja, ali je povrđena i decidno navedena
Srednja stijena (15. maj 2005) (Sl. 10.) i jezero
za Mašičku rijeku ispod Mašičke stijene (Lelo &
Mašice (6. juli 2008 i 2. maj 2012).
Lukić-Bilela 2010) i za područje Gostovića, gdje se navodi kao sinonim Molge alpestris (Bolkay 1924) (Sl. 11).
Slika 8 i 9 : L. vulgaris (foto: Bajraktarević, A.) zabilježen literaturnim podacima (x) (kartografski prikaz: Čengić, M.) Figure 8 and 9: L. vulgaris (photo: Bajraktarević, A.) recorded by literature data (x) (map display: Čengić, M.)
Slika 10 i 11 : Ženka I. alpestris (foto: Bajraktarević, A.) zabilježen literaturnim i fotodokumentovanim podacima (x) (kartografski prikaz: Čengić, M.) Figure 10 and 11: Female of I. alpestris (photo: Bajraktarević, A.) recorded by literature and photo documentation data (x) (map display: Čengić, M.)
30
Original Scientific Paper
Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45
Zimić et al.2013
ISSN: 1848-2007
Ordo Anura Rafinesque, 1815 Familia Bombinatoridae Gray, 1825 Genus Bombina Oken, 1816 4.
B. variegata Linnaeus, 1758
Žuti mukač, u adultnom stadiju, je najčešći uočeni vodozemac spomenika prirode Tajan (Sl. 13). Pronađen je na lokalitetima Kamenica, Mašica (Sl. 12) i Ponijeri. Najčešći oblik staništa su mirne, male stajaće lokve nastale djelovanjem prevoznih sredstava na brdskim područjima. Jedinke su pronađene u odraslom i larvenom stadiju. (kod Mašičkog jezera uočena su i jaja). Zanimljivo je napomenuti da su oučeni punoglavci ove vrste kako se hrane mrtvim
Slika 12 i 13: B. variegata (foto: Zimić, A.)
insektima. Za odrasle jedinke je zanimljivo da su vrlo
zabilježena istraživanjem (∆) i/ ili literaturni i ostalim
rijetko vrše unken reflex, koji je uobičajan za
podacima (x) (kartografski prikaz: Čengić, M.)
pomenutu vrstu. Samo jedinke sa područja Mašica su
Figure 12 and 13: B. variegata (photo: Zimć, A.) recorded by survey (Δ) and literature and other data (x) (map display: Čengić, M.)
vršile navedeni obrambeni mehanizam. Vrsta je ranije navedena i potvrđena za područje Mašice, ispod Mašičke stijene (Lelo &
Familia Bufonidae Gray, 1825
Lukić-Bilela 2010), a Bolkay (1924) je navodi za
Genus Bufo Laurenti, 1768
područje
Gostovića
kao
sinonim
Bombinator
koje
žive
na
području
B. bufo Linnaeus, 1758
Smeđa krastača je također jedan od najčešće
pachypus (dolina Suha i dolina Lužnice). Jedinke
5.
ovog
pojavljivanih
vodozemaca
šireg
područja.
spomenika
prirode
i
Spomenika prirode pripadaju nominotipskoj podvrsti
njegovog
(Vukov et al. 2006).
pronađene tokom noćnih terena (Kamenica), a često
Adultne
jedinke
su
su uočene mrtve i pregažene jedinke na putu (Mašica i Ponijeri (Sl. 44)). Žive jedinke su uočene na
31
Original Scientific Paper
Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45
Zimić et al.2013
ISSN: 1848-2007
lokalitetima Lukina pećina, kanjon Tajašnice i na putu
Salmo trutta Linnaeus, 1758, što govori o toksičnosti
prema Ponijerima (Sl. 15).
vrste čak i larvenom stadiju (Sl. 14).
Ovo je definitivno najčešći vodozemac u
Smeđa krastača je ranije navedena za
larvenom obliku. Uočeni su na lokalitetima Kamenica
navedeno jezero i Kamenicu (Lelo & Lukić-Bilela
(napušteni ribnjak) i Mašice. U Mašičkom jezeru
2010), a Bolkay (1924) je navodi na lokalitetu doline
obitava nekoliko hiljada punoglavaca i dijele stanište
Gostovića pod sinonimom Bufo vulgaris.
sa ribama Phoxinus phoxinus (Linnaeus, 1758) i
Slika 14 i 15 : B. bufo (foto: Zimić, A.) zabilježena istraživanjem (∆) i literaturnim i ostalim podacima (x) (kartografski prikaz: Čengić, M.) Figure 14 and 15: B. bufo (photo: Zimić, A.) recorded by survey (Δ) and literature and other data (x) (map display: Čengić, M.)
Genus Bufo Rafinesque, 1815 6.
B. viridis (Laurenti, 1768)
Ova vrsta nije zabilježena tokom terenskih istraživanja, ali je navedena za područje Kamenice (Bolkay 1924) (Sl 15).
Slika 16: B. viridis zabilježen literaturnim podacima (x) (kartografski prikaz: Čengić, M.) Figure 16: B. viridis recorded by literature (x) (map display: Čengić, M.)
32
Original Scientific Paper
Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45
Zimić et al.2013
ISSN: 1848-2007
Vrsta je ranije navedena i potvrđena za
Familia Ranidae Rafinesque, 1814
područje Kamenice i Mašice (Lelo & Lukić-Bilela
Genus Rana Linnaeus, 1758 7. R. graeca Boulenger, 1891
2010), te za područje Gostovića u dolini Suhe i
Grčka žaba je također čest i uobičajen
srednje doline Gostovića (Bolkay 1924) (Sl. 18).
vodozemac Spomenika prirode i šireg područja.
Vrlo karakteristično ponašanje grčke žabe
Jedinke nastanjuju tekuće, brze i hladnije vode
pokazivala je uhvaćena odrasla jedinka iz Mašičke
Spomenika prirode, a broj jedinki se povećava krećući
rijeke. Naime, kod jedinke je uočen tzv. unken reflex
se prema gornjim tokovima potoka, koji su hladniji i
koji je karakterističan za vrste iz roda Bombina,
čišći. Na području Kamenice i Buretine (Sl. 17)
nažalost jedinka nije uspješno uslikana u pomenutom
nađeno je vrlo malo jedinki, i to u juvenilnom stadiju.
položaju.
Slika 17 i 18 : R. graeca (foto: Zimić, A.) zabilježena istraživanjem (∆) i literaturnim podacima (x) (kartografski prikaz: Čengić, M.) Figure 17:18: R. graeca (photo: Zimić, A.) recorded by survey (Δ) and literature data (x) (map display: Čengić, M.)
8. R. dalmatina Fitzinger, 1843
Spomenik prirode “Tajan”, tako da ovo predstavlja
Rumena (šumska) žaba pronađena je u šumi
prvi nalaz batrahofaune za dato područje (Sl. 19 i 20).
u blizini Ponijera. Vrsta nije navedena i potvrđena za
33
Original Scientific Paper
Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45
Zimić et al.2013
ISSN: 1848-2007
Slika 19 i 20: R. dalmatina (foto: Zimić, A.) zabilježena istraživanjem (∆) (kartografski prikaz: Čengić, M.) Figure 19 and 20: R. dalmatina (photo: Zimić, A.) recorded by survey (Δ) (map display: Čengić, M.)
Slika 21 i 22: R. temporaria (foto: Zimić, A.) zabilježena istraživanjem (∆) (kartografski prikaz: Čengić, M.) Figure 21 and 22: R. temporaria (photo: Zimić, A.) recorded by survey (Δ) (map display: Čengić, M.)
9. R. temporaria Linnaeus, 1758
temporaria je utvrđena na lokalitetu Rapte (16. Mart
Mrka (livadska) žaba je pronađena na
2009) (Sl. 22).
lokalitetima Mašice i Tajan (Sl. 21) u tamnim, četinarsko-listopadnim šumama. Vrsta je ranije navedena i potvrđena za
Genus Pelophylax Fitzinger, 1843
područje Kamenice (Lelo & Lukić-Bilela 2010).
10. P. ridibundus (Palas, 1771)
Bolkay (1924) navodi vrstu na području Gornje doline
Velika zelena žaba je nađena samo na
Suhe, Lužnice i Ravnog laza kao sinonim Rana fusca.
lokalitetu Kamenica u velikoj formiranoj bari pored
Prema fotodokumentaciji Društva SNIK “Atom” R.
ceste. Sa obzirom da nije nađeno slično stanište (osim
34
Original Scientific Paper
Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45
Zimić et al.2013
ISSN: 1848-2007
Mašičkog jezera, gdje nije uočena), nalazi vrste P. ridibundus se i nije mogao očekivati. Velika zelena žaba je ranije navedena i potvrđena za ovo područje (Lelo & Lukić-Bilela 2010) (Sl 22).
Slika 23: P. ridibundus zabilježen istraživanjem (∆) i literaturnim podacima (x) (kartografski prikaz: Čengić, M.) Figure 23: P. ridibundus recorded by survey (Δ) and literature data (x) (cartographic display: Čengić, M.)
Classis Reptilia Laurenti, 1768 Nije uočena tokom terenskih istraživanja, međutim Bolkay (1924) je navodi za područje rijeke Gostović.
Ordo Squamata Oppel, 1811 Subordo Sauria McCarthney, 1822 Slika 24: E. orbicularis zabilježen literaturnim
Familia Anguidae Gray, 1825
podacima (x) (kartografski prikaz: Čengić, M.) Figure 24: E. orbicularis recorded by literature data (x) (cartographic display: Čengić, M.)
Genus Anguis Linnaeus, 1758 12. A. fragilis Linnaeus, 1758 Sljepić je pronađen na lokacijama Kamenica,
Ordo Chelonii Latreille, 1800
Mašica i Ponijeri. Pronađen je veliki broj mrtvih
Familia Emydidae Rafinesque, 1815
(pregaženih) jedinki na cestama pomenutih lokaliteta
Genus Emys Duméril i Bibron, 1806
(Sl. 25). Vrsta je potvrđena na području doline
11. E. orbicularis (Linnaeus, 1758)
Sađavice, Gostović (Bolkay 1924) (Sl. 26).
35
Original Scientific Paper
Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45
Zimić et al.2013
ISSN: 1848-2007
Familia Lacertidae Gray, 1825
planine u svijetlim šumama bora Pinus sylvestris (970
Genus Lacerta Linnaeus, 1758
m n.v.). Ovo predstavlja prvi decidan nalaz za
13. L. agilis Linnaeus, 1758
pomenutu vrstu na području Spomenika prirode
Pronađena je samo jedna odrasla jedinka
“Tajan” (Sl. 17 i 28).
(trudna ženka) na planini Tajan, neposredno prije vrha
Slika 25 i 26: A. fragilis (foto: Čengić, M.) zabilježen istraživanjem (∆) I literaturnim podacima (x) (kartografski prikaz: Čengić, M.) Figure 25 and 26: A. fragilis (photo: Čengic, M.) recorded by survey (Δ) and literature data (x) (map display: Čengić, M.)
Slika 27 i 28: L. agilis (foto: Čengić, M.) zabilježen istraživanjem (∆) (kartografski prikaz: Čengić, M.) Figure 27 and 28: L. agilis (photo: Čengic, M.) recorded by survey (Δ) (map display: Čengić, M.)
36
Original Scientific Paper
Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45
Zimić et al.2013
ISSN: 1848-2007
14. L. viridis Laurenti, 1768
Jedna jedinka, koja je uslikana tokom hranjenja osom
Zelembać je vrlo česta i uobičajna vrsta
Vespula vulgaris (Linnaeus, 1758), čak i poslije
područja Spomenika prirode “Tajan”. Preferira rubove
uboda, nije pokazivala nikakvu reakciju (Sl. 31).
šume uz ceste gdje se često mogao vizuelno (i čulno)
Vrsta je potvrđena za područje Gostovića i Lužnice
uočiti kretanje ovog guštera. Uočene su jedinke na
gdje se navodi kao Lacerta muralis (Bolkay 1924) (Sl.
svim istraživanim lokacijama (Kamenica, Mašica,
32).
Tajašnica, Buretina, Ponijeri i Tajan), a Bolkay (1924) je navodi za područje Gostović (Sl. 29).
Genus Zootoca Wagler, 1830 15. Z. vivipara Jacquin, 1787 Živorodni gušter je vrlo rijetka vrsta u Bosni i Hercegovini. Poznata je trenutno samo na tri lokaliteta u Bosni i Hercegovini, a jedan od njih jeste područje Doline Suhe (Gostović) na padinama planine Tajan na 440 m n.v. gdje je navodi Bolkay (1924) kao sinonim Lacerta vivipara (sl. 30).
Genus Podarcis Wagler, 1830 16. P. muralis (Laurenti, 1758) Zidni gušter je veoma česta i uobičajena vrsta Spomenika prirode “Tajan”. Pronađen je na svim lokalitetima sa velikim brojem individua na različitim staništima poput stijena, rubova šuma,
Slika 29 i 30: L. viridis i Z. vivipara zabilježena istraživanjem (∆) i/ ili literaturnim podacima (x) (kartografski prikaz: Čengić, M.) Figure 29 and 30: L. viridis and Z. vivipara research by survey (Δ) and / or literature data (x) (map display: Čengić, M.)
livada, područja oko kuća, vikendica i restorana.
37
Original Scientific Paper
Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45
Zimić et al.2013
ISSN: 1848-2007
Slika 31 i 32: P. muralis (foto: Čengić, M.) zabilježen istraživanjem (∆) i literaturnim podacima (x) (kartografski prikaz: Čengić, M.) Figure 31 and 32: P. muralis (photo: Čengic, M.) recorded by survey (Δ) and literature data (x) (map display: Čengić, M.)
Slika 33 i 34: C. austriaca (foto: Bajraktarević, A.) zabilježen literaturnim podacima i fotodokumentacijom (x) (kartografski prikaz: Čengić, M.) Figure 33 and 34: C. austriaca (photo: Bajraktarević, A.) recorded by literature data and photo documentation (x) (map display: Čengić, M.)
Subordo Serpentes Linnaeus, 1758
društva SNIK “Atom” C. austriaca je utvrđena na
Familia Colubridae Oppel, 1811
lokalitetu Sađavica (15.7.2007) (Sl. 33 i 34).
Genus Coronela Laurenti, 1768 17. C. austriaca Laurenti, 1768 Smukulja nije pronađena tokom terenskih istraživanja, ali je decidno navedena za područje Kamenice (Bolkay 1924). Prema fotodokumentaciji
Genus Zamenis Wagler, 1830 18. Z. longissimus (Laurenti, 1768) Smuk je nađen na lokalitetu Kamenica, međutim vrlo brzo se povukao u skrovište prije nego
38
Original Scientific Paper
Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45
Zimić et al.2013
ISSN: 1848-2007
što je uslikan ili uhvaćen. Nakon nekoliko razgovora
smuka na navedenoj lokaciji. Ovo predstavlja prvi
sa lokalnim stanovništvom, te članovima udruženja
nalaz vrste na datom području (Sl. 35).
''Atom'' dobijeni su dodatni navodi o postojanju
Slika 35: Z. longissimus zabilježen istraživanjem (∆) (kartografski prikaz: Čengić, M.) Figure 35: Z. longissimus recorded by survey (Δ) (map display: Čengić, M.)
Familia Natricidae Bonaparte, 1840 Genus Natrix Laurenti, 1768 19. N. natrix (Linnaeus, 1758) Bjelouška je vrsta koja se pojavljivala na lokalitetima Kamenica i Buretina. Pronađeno je nekoliko jedinki na području Kamenice koje pripadaju
Slika 36 i 37: N. natrix persa (foto: Merdan, S.) zabilježen istraživanjem (∆) i literaturnim podacima (x) (kartografski prikaz: Čengić, M.) Figure 36 and 37: N. natrix persa (photo: Merdan, S.) recorded by survey (Δ) and literature (x) (map display: Čengić, M.)
podvrsti N. n. natrix Linnaeus, 1758 (obična bjelouška) i jedna jedinka sa područja Buretine
20. N. tessellata (Lurenti, 1768)
podvrste N. n. persa Pallas, 1814 (prugasta bjelouška)
Ribarica je uočena na lokalitetu Kamenica i
(Sl. 36). Vrsta je potvrđena za područje Gostović
rijeci Gostović. Vrsta je potvrđena za područje
(Bolkay 1924) kao sinonim Tropidonotus natrix (Sl.
Gostovića gdje se navodi kao Tropidonotus tessellatus
37).
(Bolkay 1924). Prema fotodokumentaciji društva SNIK “Atom” N. tessellata je utvrđena na lokalitetu Sađavica (15. juli 2007).
39
Original Scientific Paper
Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45
Zimić et al.2013
ISSN: 1848-2007
Slika 38 i 39: N. tessellata (foto: Bajraktarević, A.) zabilježena istraživanjem (∆) i literaturnim podacima (x) (kartografski prikaz: Čengić, M.) Figure 38 and 39: N. tessellata (photo: Bajraktarević, A.) recorded by survey (Δ) and literature data (x) (map display: Čengić, M.)
Slika 40 i 41: V. ammodytes (foto: Zimić, A.) zabilježen istraživanjem (∆) i literaturnim podacima (x) (kartografski prikaz: Čengić, M.) Figure 40 and 41: V. ammodytes (photo: Zimić, A.) recorded by survey (Δ) and literature data (x) (map display: Čengić, M.)
Familia Viperidae Oppel, 1811
Ponijeri. Jedinke su pronađene uz rub šume na
Genus Vipera Laurenti, 1768
kamenjarima. Bolkay je navodi za Zavidoviće (Obala
21. V. ammodytes (Linnaeus, 1758)
rijeke Bosne), dolinu Sađavice (Gostović), dohina
Pronađena su tri jedinke (mužjaka) poskoka
gornje Kamenice i planinu Tajan.
na lokalitetima Kamenica (Sl. 14), Tajašnica i
40
Original Scientific Paper
Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45
Zimić et al.2013
ISSN: 1848-2007
česte aktivnost kamiona i traktora (sječa šume) na
RASPRAVA Fauna vodozemaca i gmizavaca Spomenika
različitim mjestima spomenika prirode Tajan (Sl. 43 i
(10
44). Zbog navedenog i vrsta Vipera ammodytes gubi
vodozemaca i 11 gmizavaca). Fauna vodozemaca i
stanište, a kroz razgovor sa lokalnim stanovništvom
gmizavaca Bosne i Hercegovine trenutno broji 47
autori su došli do informacija da se ova zmija ubija
vrsta tj. 18 vrsta vodozemaca i 29 vrsta gmizavaca
često prilikom uočavanja pa se navedene životinje
(Lelo 2012). Prema tome u spomeniku prirode Tajan
trebaju tretirati kao životinje ugrožene kategorije –
živi 44, 7 % vrsta koje pripadaju herpetofauni Bosne i
skoro ugožene, “Near Threatened” (NT).
prirode
“Tajan”
trenutno
broji
19
vrsta
Hercegovine, tj 55, 6 % faune vodozemaca i 37, 9 %
Razlog smanjenog broja jedinki vrste Rana
faune gmizavaca Bosne i Hercegovine. Na osnovu
graeca u donjim tokovima Kamenice jesu antropogeni
ovoga, može se reći da je istraženost sastava
uticaji (gradnja hidrocentrala (Sl. 44), veliki broj
herpetofaune Paka prirode Tajan na zavidnom nivou.
kupača, te konstantna sječa šume) koji prljaju i
U narednim istraživanjima treba očekivati
zagrijavaju vodu te su svrstane u kategoriju ugroženih
nalaz vrste Hyla arborea, dok su potencijalno mogući
– osjetljivih vrsta, “Vulnerable” (VU). Samim tim, tj.
i nalazi Triturs macedonicus i Vipera berus.
s obzirom na stanište, adultne jedinke ove vrste žabe
Nalazi
vrsta
Salamandra
salamandra,
Ichthyosaura alpestris, Bombina variegata, Rana
vjerovatno mogu predstavljati bioindikatore čiste vode.
temporaria, Podarcis muralis i Natrix natrix govore
Nalazi vrste Pelophylax ridibundus bili su
da se radi o čestim vrstama pripadnika faune
očekivani i na Mašičkom jezeru, ali nije pronađena
vodozemaca i gmizavaca Spomenika prirode Tajan i
niti jedna jedinka u larvenom ili odraslom obliku.
mogu se svrstati u kategoriju neugroženih životinja
Razlog tome jeste vjerovatno velika intraspecijska
navedenog područja, “Least concern” (LC).
kompeticija između larvenih oblika vrste Bufo bufo i
Jedinke vrste Bufo bufo (Sl. 42) i Anguis
navedene vrste i unesene vrste Salmo trutta.
fragilis (sl. 25) su često pronađene mrtve kao rezultat
41
Original Scientific Paper
Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45
Zimić et al.2013
ISSN: 1848-2007
Slika 42 - 44: Antropogeni uticaji na faunu spomenika prirode Tajan (pregažena jedinka vrste Bufo bufo (foto: Zimić, A.) i radovi na rijeci Kamenici (foto: Čengić, M.)) Figure 42 - 44: Anthropogenic impacts on fauna in Natural monument “Tajan” (overrun individual of Bufo bufo (photo: Zimić, A.) and construction works on the river Kamenica (photo: Čengić, M.))
Emys
orbicularis
naseljava
mirne
Spomenik
ili
prirode
geo-morfološkim
„Tajan“ se i
odlikuje
slabopokretne vode sa mnogo šiblja i vegetacije.
brojnim
ekosistemskim
Iznimno je plašljiva i na prvi znak opasnosti zaranja u
bogatstvima (Zakon o proglašenju Spomenika prirode
vodu, pa je i zbog toga nekada vrlo teško uočiti. Pored
„Tajan“ 2008). Područje Spomenika prirode „Tajan“
barske kornjače, vrste kao što su Bufotes viridis,
je također jedno od bogatijih područja na području
Zootoca vivipara posljednji put su uočene 1918.
Bosne i Hercegovine sa aspekta broja gmizavaca, a
godine (Bolkay 1924) i nije poznato da li populacija
posebno vodozemaca (Čengić 2013). Da li je ovo
ovih životinja postoji još na području Spomenika
rezultat frekventnijih istraživanja na ovom području u
prirode “Tajan” ili njegovog šireg područja. Potrebno
odnosu na ostatak Bosne i Hercegovine, ili se ovo
je provesti detaljnija istraživanja kako bi se potvrdila
područje zbilja odlikuje zavidnim brojem vrsta za
ili opovrgla njihova prisutnost.
herpetofaunu Bosne i Hercegovine koja je generalno
Pelophylax ridibundus, Lissotriton vulgaris,
slabo istražena, moguće je ustanoviti isključivo
Bufotes viridis, Rana dalmatina, Emys orbicularis,
sistemskim istraživanjima na području cijele Bosne i
Lacerta agilis, Zootoca vivipara, Coronella austriaca,
Hercegovine. Preporučljivo bi bilo vršiti redovan
Zamenis longissimus i Natrix tessellata trebaju biti
monitoring populacija vodozemaca i gmizavaca na
tretirani kao vrste bez odgovarajućih podataka, “Data
području Spomenika prirode „Tajan“, zbog visokog
deficient” (DD).
faktora prisustva antropogenih uticaja i fragmentacije
42
Original Scientific Paper
Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45
Zimić et al.2013
ISSN: 1848-2007
staništa uzrokovane istim faktorima, čime su imali
ekoloških stanja ekosistema spomenika prirode
priliku svjedočiti autori.
Tajan.. Drugi problem je u vezi sa većim brojem pregaženih životinja (Bufo bufo i Anguinus fragilis) na novoformiranim cestama.
ZAKLJUČAK Istraživanje faune vodozemaca (Amphibia) i gmizavaca (Reptilia) i biologije njihovih vrsta sprovedeno je na području Spomenika prirode “Tajan” na šest istraživačkih mjesta u periodu od 29.07.
do
04.08.2013.
u
sklopu
Trećeg
Zabilježen je i unken reflex kod vrste Rana graeca na području Tajašnice koje je karakteristično za vrste iz roda Bombina. Međutim, unken reflex nisu pokazivale jedinke vrste Bombina variegata, osim onih koje su pronađene u Mašicama.
internacionalnog biološkog kampa ''Tajan 2013''. Na terenskim istraživanjima utvrđeno je sedam vrsta vodozemaca i osam vrsta gmizavaca. Najčešće pojavljivane vrste vodozemaca su: Bufo bufo i Bombina variegata, dok su najčešće pojavljivane vrste gmizavaca: Podarcis muralis, Lacerta viridis i Natrix natrix. Uz analizu literaturnih podataka, ukupno je
ZAHVALA Autori duguju zahvalnost svim članovima herpetološke grupe na pomoći i radu
tokom
istraživanja herpetofaune datog područja prilikom trećeg internacionalnog biološkog kampa „Tajan 2013“ kao i društvu SNIK “Atom”, osobito Admiru Bajraktareviću na dostupnim fotografijama.
utvrđeno da u Spomeniku prirode “Tajan” obivata najmanje deset vrsta vodozemaca i devet vrsta gmizavaca od uobičajnih 11 vrsta vodozemaca i 11 vrsta gmizavaca srednje Bosne i Hercegovine. Postoje dva bitna problema u vezi sa značajem herpetofaune Spomenika prirode “Tajan”. Prvi jeste, da se broj jedinki vrste Rana greaca smanjuje u donjim tokovima Kamenice zbog antropogenog uticaja (hidrocentrale, sječa šume, veliki broj kupača i
LITERATURA Alford, R.A., Richards, S.J., McDonald, K.R. (2001): Amphibians, Biodiversity of. Encyclopedia of Biodiversity, Volume 1 A-C. Academic Press. Arnold, E.N., Barton, J.A., Ovenden, D. W. (1992): Reptiles and Amphibians of Britain and Europe – Field Guide. Harper Collins, Glasgow.
otpadnog materijala), te bi bilo preporučljivo obaviti sistematsko istraživanje populacija radi praćenja
43
Original Scientific Paper
Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45
Zimić et al.2013
ISSN: 1848-2007
Bolkay, S. (1922): Tablica za određivanje amfibija
Jelić, D. (2013): Checklist of Amphibians and
Jugoslavije. Glasnik Hrvatskog prirodnjačkog
Reptiles of Croatia with bibliography of 250 years
društva, 34.
of research. Natura Slovenica (u tisku).
Bolkay, S. (1924): Popis vodozemaca i gmizavaca,
Lelo,
S.
Priručnik
(2007):
za
identifikaciju
koji se nalaze u bos.-herc. Zemaljskom muzeju u
bosanskohercegovačkih vodozemaca. Udruženje
Sarajevu
za inventarizaciju i zaštitu životinja, Ilijaš, Kanton
s
morfološkim,
biološkim
i
zoogeografskim bilješkama. Spomenik Srpske Kraljevske Akademije, 41(11), 1-29.
Sarajevo. Lelo,
Boston, London. Griffiths, H.I. & Kryštufek, B.,
S.
(2012):
Herpetologija
Biosistematika
sa
posebnom
vertebrata: osvrtom
na
Reed. J.M. (2004). Balkan Biodiversity: Pattern
herpetofaunu Bosne i Hercegovine. Skripta.
and Process in the European Hotspot. Dordrecht:
Odsjek
Kluwer Academic Publishers.
fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
za
biologiju
Prirodno-matematičkog
Čengić, M. (2013). Formiranje GIS baze podataka
Lelo, S., Lukić-Bilela, L. (2010): Preliminarna
herpetofaune Bosne i Hercegovine. Diplomski rad.
batrahološka (Vertebrata, Amphibia) istraživanja
Sarajevo: Prirodno-matematički fakultet.
Općine
Collins, J.P., Storfer, A. (2003): Global amphibian declines: sorting the hypotheses. Diversity and Distribution 9: 89-98.
Zavidovići.
Prilozi
fauni
Bosne
i
Hercegovine, 6, 48-53. Möellendorff,
O.
(1873):
Beiträge
zur
Fauna
Bosniensis. Innaugural Dissertation.
Džukić, G., and M. L. Kalezić (2004). The biodiversity of amphibians and reptiles on the
Radovanović, M. (1951): Vodozemci i gmizavci naše zemlje. Naučna knjiga, Beograd.
Balkan Peninsula, In: Balkan Biodiversity. Pattern
Službeni glasnik općine Zavidovići. (2012): Izvještaj
and Process in the European Hotspot (Eds. H. I.
o stanju općine Zavidovići, broj 3/2012, (preuzeto
Griffiths, B. Kryštufek, and J. M. Reed), 167-192.
sa:
Kluwer Academic Publishers, Dordrecht, Boston,
22%20Izvjestaj%20o%20stanju%20zivotne%20sr
London.
edine%20Zavidovici.pdf ).
Halliday,
T.
amphibians.
(2001):
Endangered
Encyclopedia
of
reptiles
http://www.zavidovici.ba/obavijest/2012-05-
and
Speybroeck, J., Beukema, W., Crochet, P.A. (2010):
Biodiversity,
A tentative species list of European herpetofauna
Volume 2. Academic Press.
44
Original Scientific Paper
Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45
Zimić et al.2013
ISSN: 1848-2007
(Amphibia and Reptilia) – an update. Zootaxa 2492: 1- 27. Tommasini,
Werner, F. (1897): Die Reptilien und Amphibien Oesterreich-Ungarns und der ccupationsländer. A.
O.
Reptilienleben
(1894):
Skizzen
Bosniens
und
aus
dem
Hercegowina.
Pichler’s Witwe & Sohn, Wien. Werner, F. (1898): Prilozi poznavanju faune reptilija i
Wissenschaftliche Mitteilungen aus Bosnien und
batrahija
der Hercegowina, 2, 560-661.
Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, 10(1),
Vukov, T., Dzukić, D. G., Lelo, S., Borkin, L. J., Litvinchuk, S. N., Kalezic, M. L. (2006): Morphometrics (Bombina
of
variegata)
the
yellow-bellied in
Central
polustrva.
Glasnik
131-156. Werner, F. (1907): Zweiter Beitrag zur Kenntnis der
toad
Reptilien und Batrachierfauna Bosniens und der
Balkans:
Herzegowina. Wissenschaftliche Mitteilungen aus
implications for taxonomy and zoogoography. Zoological Studies, 45(2), 213-222.
Balkanskog
Bosnien und der Herzegovina, 656-669. Zakon o proglašenju Spomenika prirode „Tajan“. (2008).
Službene
novine
Zeničko-Dobojskog
kantona. Broj 3. pp. 69-74.
45
Photo note
Hyla VOL. 2013., No. 1, 46– 47
Đorđević & Golubović 2013
ISSN: 1848-2007
Geophagy in the Hermann’s tortoise, Testudo hermanni
Geofagija kod čančare, Testudo hermanni
SONJA ĐORĐEVIĆ*1 & ANA GOLUBOVIĆ1
1
University of Belgrade, Faculty of Biology, Studentski trg 16, 11000 Belgrade, Serbia. *Corresponding author: Sonja Đorđević, sonjadj@bio.bg.ac.rs
Figure 1. Two adult Hermann’s tortoises ingesting mud Slika 1. Dvije odrasle jedinke čančare konzimiraju meku zemlju
On June 10th 2009, on the Grabovačko hill
ESQUE & PETERS, 1994; TÖRÖK, 2002), and
near Trstenik (Serbia) we saw an adult male
numerous other animal groups, including humans
Hermann’s tortoise ingesting dirt (dry soil particles).
(EILEY & KATZ, 1998). The only such report we
Two days later, on a dirt road in a mixed deciduous
could find concerning T. hermanni dates back 40
forest near the lake Ćelije (foothills of the Mt.
years (SOKOL, 1971). Geophagy was observed more
Jastrebac, Serbia), we observed two Hermann’s
frequently in females than in males (the need of
tortoises ingesting mud from a small pool formed in
supplementary calcium and other minerals during
vehicle tracks (Fig. 1). Geo- and lithophagy were
gestation / eggshell formation); another usual
previously reported for several tortoise species (e.g.
46
Photo note
Hyla VOL. 2013., No. 1, 46– 47
Đorđević & Golubović 2013
ISSN: 1848-2007
explanation is a need for detoxification (ESQUE & PETERS, 1994; EILEY & KATZ, 1998).
SOKOL, O. M. (1971): Lithophagy and geophagy in reptiles. Journal of Herpetology 5: 69-71. TÖRÖK, Z., (2002): Notă privind geofagia la Testudo graeca ibera Pallas 1814 (Reptilia, Testudines,
REFERENCES:
Testudinidae). In: Satu Mare – Studii şi
EILEY, A. S. & KATZ, S. H. (1998): Geophagy in
comunicări. Seria ştiinţele naturale, vol. 2-3,
pregnancy: a test of a hypothesis. Current
188-190. Satu Mare, Romania.
Anthropology 39: 532-545. ESQUE, T. C. & PETERS, E. L. (1994): Ingestion of bones, stones and soil by desert tortoises, pp. 105–112. In: R.B. Bury, and D.J. Germano (eds.), Biology of North American Tortoises. U.S. Department of Interior National Biological Survey, Fish and Wildlife Research 13.
47
Photo note
Hyla VOL. 2013., No. 1, 48– 49
Simović & Marković 2013
ISSN: 1848-2007
A case of cannibalism in the common wall lizard, Podarcis muralis, in Serbia Slučaj kanibalizma kod zidnog guštera, Podarcis muralis, u Srbiji
ALEKSANDAR SIMOVIĆ1,2,*, ALEKSANDAR MARKOVIĆ1,2
1
University of Belgrade, Faculty of Biology, Institute of Zoology, Belgrade, Serbia. 2
Society for biological research “Sergej D. Matvejev”, Belgrade, Serbia
*Corresponding author: Aleksandar Simović, e-mail: alexandar.simovic@gmail.com
Small European lacertids, including Podarcis sp., feed mostly on arthropods (ARNOLD & OVENDEN, 2002), but can consume gastropods, small vertebrates and plants (ARNOLD, 1987; VAN DAMME, 1999). Therefore, they can be considered opportunistic predators; cases of predation among the conspecifics are also not unknown (CASTILLA & VAN DAMME, 1996; GRANO
ET AL.,
2011). Cannibalism and oophagy were
reported for approximately 1,300 reptilian species (POLIS, 1981). Feeding on conspecific individuals is also
known
in
Podarcis
muralis
(KABISCHKI
ENGELMANN, 1964 – in Polis and Myers, 1985; ASSMAN, 1997 and SCHMIDT-LOSKE, 1994 – in SCHULTE, 2008; ŽAGAR & CARRETERO, 2012). Here we report on the case of cannibalism in Podarcis muralis, recorded on the Avala mountain (44°41' N, 20°30' E), near Belgrade, Serbia. During the field work on April 1st 2011, beneath a stony wall overgrown with ivy (Hedera helix), we observed an adult male killing and devouring a conspecific sub-adult. The observation was
REFERENCES: ARNOLD, E.N. (1987): Resource partition among lacertid lizards in southern Europe. Journal of Zoology 1: 739-782. ARNOLD, E.N., OVENDEN, D.W. (2002): A field guide to the reptiles and amphibians of Britain and Europe. London, Harper-Collins. CASTILLA, A.M., VAN DAMME, R. (1996): Cannibalistic Propensities in the Lizard Podarcis hispanica atrata. Copeia, 1996(4): 991-994. GRANO, M., CATTANEO, C., CATTANEO A. (2011): A case of cannibalism in Podarcis siculus campestris De Betta, 1857 (Reptilia, Lacertidae). Biodiversity Journal 2: 151-152. KABISCHKI ENGELMANN, W.E. (1964): On the food of Lacerta muralis in eastern Bulgaria. Zoologische Abhandlungen (Dresden) 30: 89-92. POLIS, G.A. (1981): The evolution and dynamics of intraspecific predation. Annual Review of Ecology and Systematics 12: 225-251. POLIS, G.A., MYERS, C.A. (1985): A survey of intraspecific predation among reptiles and amphibians. Journal of Herpetology 19: 99-107. SCHULTE, U. (2008): Die Mauereidechse, erfolgreich im Schlepptau des Menschen. Bielefeld, LaurentiVerlag.
made at 2:30 PM, in sunny weather (app. 21°C) with no wind.
48
Photo note
Hyla VOL. 2013., No. 1, 48– 49
Simović & Marković 2013
ISSN: 1848-2007
VAN DAMME, R. (1999): Evolution of herbivory in lacertid lizards: Effects of insularity and body size. Journal of Herpetology 33: 663-674.
ŽAGAR, A., CARRETERO, M.A. (2012): A record of cannibalism in Podarcis muralis (Laurenti, 1768) (Reptilia, Lacertidae) from Slovenia. Herpetology Notes 5: 211-213.
FIGURE 1. A-F Podracis muralis feeding on a conspecific sub-adult SLIKA 1. A-F Hranjenje Podarcis muralis subadultnom jedinkom iste vrste
49
Master's Thesis Summary
Hyla VOL. 2013., No. 1, 50 – 51
Derežanin 2013
ISSN: 1848-2007
Hematology of the Glass lizard (Pseudopus apodus, Pallas 1775) in the area of Split and the island of Cres
Student: LORENA DEREŽANIN, Josipa Strganca 2, 10000 Zagreb, Croatia, lorenaderezanin@gmail.com Supervisor: Doc. dr. sc. ZORAN TADIĆ, Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia Date and place: October 31st 2012, Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb
Research of hematological features of glass lizard was
species and also to compare them on the basis of gender
conducted on the island Cres and at Klis, area in vicinity
and different locations where individuals of this species
of Split. The island of Cres is representative of a north
occur and observe whether there is a significant
adriatic
difference within 65 values of the hematological
insular
population,
while
area
Klis
is
representative of south adriatic continental population.
features.
Besides the slow worm, glass lizard is the only legless
differences exist within 24 hematological features
lizard and the largest one that inhabits Croatian coastal
among individuals sampled in each of these two
area which is the Northwest frontier of this species. The
locations, whereas these differences weren't noted
goal of my research was to determine the hematological
between males and females.
Results
demonstrated
that
significant
features for better understanding of the biology of this
50
Master's Thesis Summary
Hyla VOL. 2013., No. 1, 50 – 51
Derežanin 2013
ISSN: 1848-2007
Hematološke značajke blavora (Pseudopus apodus, Pallas 1775) na području Splita i otoka Cresa
Student: LORENA DEREŽANIN, Josipa Strganca 2, 10000 Zagreb, Hrvatska, lorenaderezanin@gmail.com Voditelj: Doc. dr. sc. ZORAN TADIĆ, Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska Datum i mjesto: 31.10. 2012., Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu
Istraživanje hematoloških značajki blavora provela
svrhu boljeg poznavanja biologije ove vrste te ih
sam na otoku Cresu i na području Klisa. Otok Cres
usporediti na temelju spola i različitih lokacija na
predstavlja otočku populaciju sjevernog Jadrana, dok
kojima jedinke obitavaju i uočiti postoji li značajna
područje Klisa predstavlja kontinentalnu populaciju
razlika unutar 65 hematoloških vrijednosti. Dobiveni
južnog Jadrana. Blavor je uz sljepića jedini beznogi
rezultati pokazali su da značajna razlika unutar 24
gušter te ujedno i najveći koji obitava u na području
vrijednosti
hrvatskog primorja koje predstavlja sjeverozapadnu
uzorkovanih na dvije opisane lokacije, dok ova razlika
granicu rasprostranjenosti ove vrste. Cilj mojeg
nije zabilježena između mužjaka i ženki blavora.
postoji
između
jedinki
populacija
istraživanja bio je odrediti hematološke značajke u
51
Master's Thesis Summary
Hyla VOL. 2013., No. 1, 52 – 53
Počanić 2013
ISSN: 1848-2007
Habitat characteristics and habitat selection of the Glass Lizard (Pseudopus apodus, Pallas 1775) in the area of Split and on the island Cres
Student: PAULA POČANIĆ, Čazmanska 4, 10000 Zagreb, Croatia, paula.pocanic@gmail.com Supervisor: Doc. dr. sc. ZORAN TADIĆ, Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia Date and place: May 31st 2012, Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb
Research of habitat characteristics and habitat
This research was conducted during all three seasons
selection of the Glass Lizard (Pseudopus apodus,
of Glass Lizard's activity. Data were analyzed by
Pallas 1775) was conducted on the island Cres and at
means of factorial analysis that showed significant
the area of Klis. Locations were chosen due to their
differences in three factors. The differences in the
differences. Island Cres is representative of a north
habitat of the studied populations are present, but
Adriatic island population, whilst the area of Klis is
they are result of habitat differences not of different
representative
habitat selection among populations.
of
south
Adriatic
continental
population. Aim of this paper was to establish the essential features of Glass Lizard's habitat, that are typical for both studied areas, and to discover whether there are differences in the habitat selection among
selected
populations.
52
Master's Thesis Summary
Hyla VOL. 2013., No. 1, 52 – 53
Počanić 2013
ISSN: 1848-2007
Značajke i odabir staništa blavora (Pseudopus apodus, Pallas 1775) na području Splita i otoka Cresa
Student: PAULA POČANIĆ, Čazmanska 4, 10000 Zagreb, Hrvatska, paula.pocanic@gmail.com Voditelj: Doc. dr. sc. ZORAN TADIĆ, Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska Datum i mjesto: 31.05. 2012., Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu
Istraživanje značajki i odabira staništa blavora
izboru staništa među odabranim populacijama.
(Pseudopus apodus) provela sam na otoku Cresu i
Istraživanje sam provela kroz sva tri godišnja doba
na području u okolici Klisa. Ove lokacije odabrala
aktivnosti
sam zbog njihove različitosti. Otok Cres predstavlja
provela sam faktorijalnu analizu koja je pokazala
otočku populaciju sjevernog Jadrana, dok područje u
značajnu razliku za tri faktora. Razlike u staništu
okolici Klisa predstavlja kontinentalnu populaciju
proučavanih populacija postoje, no one nisu rezultat
južnog Jadrana. Htjela sam ustanoviti bitne značajke
različitog odabira staništa između populacija, već
staništa blavora koje su karakteristične za oba
različitosti samih lokacija.
blavora.
Nad
dobivenim
podacima
proučavana područja, te otkriti postoji li razlika u
53
Master's Thesis Summary
Hyla VOL. 2013., No. 1, 54– 55
Lovrić 2013
ISSN: 1848-2007
Biometrical characteristics of European Glass (Pseudopus apodus, Pallas 1775) in the area of Split and island of Cres
Student: VANJA LOVRIĆ, Aleja pomoraca 13/10, 10000 Zagreb, Croatia, vanja_lovric@hotmail.com Supervisor: Doc. dr. sc. ZORAN TADIĆ, Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia Date and place: May 31st 2012, Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb
European glass lizard (Pseudopus apodus Pallas
a significant difference in the body size of animals in
1775) is the largest representative of the family
these two populations. The animals captured on the
Anguidae. It is widespread in the Balkans, the
island Cres are significantly larger and heavier than
Caucasus and parts of Asia. In Croatia, besides the
those captured in the surroundings of Split. The
slow worm, it is the only legless and the largest
males are characterized in larger dimensions of head
lizard that inhabits the coastal area, which is at the
and larger body circumference in regard to females
same time the northwestern limit of glass lizard’s
in both populations. I believe that this difference is
distribution. For the purpose of the research the
the result of the difference in predatory pressure,
animals were captured in the surroundings of Split
diet, and competition within and among species. The
(at Klis) and on the island Cres, and I have
later would be a proof of character displacement
determined their biometrical characteristics with
within one and not exclusively several different
slide rule, rope and dynamometer. The results show
species.
54
Master's Thesis Summary
Hyla VOL. 2013., No. 1, 54– 55
Lovrić 2013
ISSN: 1848-2007
Biometrijske značajke blavora (Pseudopus apodus, Pallas 1775) na području Splita i otoka Cresa
Student: VANJA LOVRIĆ, Aleja pomoraca 13/10, 10000 Zagreb, Hrvatska, vanja_lovric@hotmail.com Voditelj: Doc. dr. sc. ZORAN TADIĆ, Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska Datum i mjesto: 31.05. 2012., Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu
Blavor (Pseudopus apodus Pallas, 1775) je najveći
dviju populacija. Jedinke ulovljene na otoku Cresu
predstavnik porodice Anguidae. Rasprostranjen je na
su znatno veće i teže od onih ulovljenih u okolici
području Balkana, Kavkaza i dijelova Azije. U
Splita. Mužjaci se odlikuju većim dimenzijama
Hrvatskoj je uz sljepića jedini beznogi ali i najveći
glave i većim opsegom tijela u odnosu na ženke
gušter koji obitava na području primorja, što je i
unutar obje populacije. Pretpostavljam da je ova
sjeverozapadna granica rasprostranjenosti vrste. U
pojava posljedica razlike u predatorskom pritisku,
svrhu istraživanja jedinke su ulovljene u okolici
prehrani, međuvrsnoj i unutarvrsnoj kompeticiji.
Splita (na Klisu) i na otoku Cresu, te sam odredila
Posljednje bi bilo dokaz djelovanja pomaka obilježja
njihove biometrijske značajke pomoću pomične
(engl. character displacement) i unutar jedne a ne
mjerke, užeta i dinamometra. Rezultati pokazuju
isključivo više različitih vrsta.
značajnu razliku u veličini tijela jedinki između tih
55
Upute autorima (ver. 2013.) Rukopisi moraju biti dostavljeni isključivo u elektronskom obliku (na e-mail: jelic.dusan@gmail.com), kao i originalne slike i tablice. Tekst rukopisa treba biti u formatu
MS-Word, font Times New Roman veličine slova 12, bez fusnota, s 1,5 proredom na A4 (210 x 297 mm) papiru s marginama od najmanje 25 mm na svakoj strani. Sve stranice trebaju biti numerirane u donjem desnom kutu. Za sve vrste radova, naslov stranice mora sadržavati samo sljedeće: naslov rada (podebljan); ime(na) autora (u SMALL CAPS); adresu ustanove u kojoj je rad napravljen te adresu e-pošte autora za korespondenciju (veličine slova 10). Naslov treba biti sažeta i informativna sinteza istraživanja. Gdje je prikladno treba spomenuti porodicu ili višu svojtu - Lacerta agilis Linnaeus, 1758 (Squamata, Lacertidae). - Izvorni znanstveni rad - treba sadržavati sažetak, uvod, materijale i metode, rezultate, raspravu i literaturu (vidi primjer rukopisa dolje). - Kratko priopćenje - općenito manje od četiri-pet stranica rukopisa koje su napisane kao kontinuirani tekst sa sažetakom na početku s najviše 150 riječi. - Slikovno priopćenje - izvješće o zanimljivim nalazima uhvaćenim na fotografiji i objašnjeno s najviše 150 riječi teksta. Moguće je objaviti jednu ili više fotografija. - Sažetak o vrsti - sažetak o trenutno poznatim podacima o određenoj vrsti (treba uključiti distribuciju, ekologiju, ponašanje i pregled literature) Literatura koja se citira treba biti napisana kako slijedi u tekstu, na sljedeći način: (Pianka 1989, Huey & Pianka 1981, Haydon et al. 1997). Literatura koja se u tekstu navodi zajedno treba biti napisana kronološki. Svi radovi navedeni u tekstu trebaju biti navedeni u popisu literature. Literaturu "u tisku" treba navesti samo onda kada je prihvaćena za tisak. Imena osoba koje su ustupile neobjavljene informacije trebaju biti citirana kao u primjeru: “(Andersson, Stockholm, pers. comm. 2005)”. U popisu literature pod naslovom Literatura autore navodimo po abecednom redu te po datumu objave publikacije kod jednog autora. Imena časopisa i serija moraju biti napisani u potpunosti. Literaturu citirajte na sljedeći način:
56
Haydon, D.T., Crother, B.I. & Pianka. E.R. (1994): New directions in biogeography? Trends in Ecology and Evolution 9: 403-406. Sokal, R.R. & Rohlf, F.J. (1995): Biometry. The principles and practice of statistics in biological research. 3rd Edition. W. H. Freeman & co, New York. Huey, R.B. & Pianka, E.R. (1983): Temporal separation of activity and interspecific dietary overlap (with an Appendix by S. L. Pimm). pp. 281-296. In Huey, R.B.,. Pianka, E.R., Schoener T.W. (eds.) Lizard Ecology: Studies of a Model Organism. Harvard University Press. IUCN (2010): Global Mammal Asessement. IUCN - International Union for Conservation of Nature, <http://www.iucn.com> . Pristupljeno 21. sijeÄ?nja 2010.
Svaki rad pregledati Ä&#x2021;e 1-2 nezavisna recenzenta.
57
Naslov koji sažeto opisuje sadržaj rada
IME PREZIME1, IME PREZIME *2 1
Ime institucije, Radučka 15, 10000 Zagreb, Croatia, vaš.mail@mail.hr 2
Ime institucije, Heinzlova 55, 10000 Zagreb, Croatia
Sažetak: Sažetak treba biti jasan, pregledan i ne duži od 300 riječi, treba objediniti ključne rezultate i zaključke. Također treba uključiti četiri do pet ključnih riječi. Ključne riječi: četiri, pet, ključna riječ, uključen
UVOD U uvodu treba staviti jezgrovit opis pozadine (problema), s logičkom podlogom, svrhom i konkretnim ciljevima rada. Očekuje se dobra literaturna podloga, ako postoji.
MATERIJALI
I
METODE
Materijali i metode trebaju pružiti dostatne informacije da bi se dozvolilo ponavljanje eksperimenta i/ili terenskog rada. Tehnički opis metoda istraživanja je poželjan samo ako se radi o novim ili važnim metodama za razumijevanje rezultata.
REZULTATI Ovaj dio mora sadržavati precizno predstavljanje rezultata istraživanja. Izbjegavajte predstavljanje istih informacija kao teksta i/ili prikaza i/ili tablice. Ovdje ubacite tekst, tablice i ilustracije. Za svaku ilustraciju potrebno je napisati referencu u tekstu. Također, spremite, priložite i pošaljite vaše ilustracije zasebno, koristeći naziv datoteke TablicaBr.ekstenzija (npr. Tab-1 korelacija SVL i mase kod ženki Lacerta vivipara.tiff).
58
Objašnjenje tablica, grafikona i slika treba staviti u legendu, koristeći Times New Roman font, veličina 10. Objašnjenja za tablice pišu se iznad, lijevo poravnata, a objašnjenja slika i grafikona pišu se ispod, centrirano poravnata. Tablica 1. Kratak naslov razumljiv sam po sebi (Times New Roman 10) no dostatno razumljiv
NS 1
NS2
NS 3
prvi
drugi
treći
kratak (cm)
16.69a
15.18b
15.95
15.94
15.92
0.31
kratak (kg)
14.83
14.83
14.97a
15.23a
14.29b
0.22
2.66
0.22
kratak,
SPSV2
kratak (kg/min) 2.55 2.74 2.45 2.83 1 2 a,b NS – Naslov stupca; Standardna pogreška srednje vrijednosti; = P<0.01.
RASPRAVA Ovaj dio bi trebalo odvojiti od dijela s rezultatima kod izvornih znanstvenih radova, i trebao bi se baviti značenjem rezultata i njihovom vezom s ciljevima istraživanja. Također bi trebalo uključiti kako će rezultati istraživanja promijeniti odnosno utjecati na naše znanje o predstavljenom organizmu ili staništu.
LITERATURA Slijedite upute na stranici 1.
ZAHVALE Zahvale i bilo koje dodatne informacije koje se tiču financiranja istraživanja.
59
Author Guidelines (ver. 2013) Manuscripts must be submitted in electronic version only (on jelic.dusan@gmail.com), as well as the original figures and tables. The manuscript text should be MS-Word processed, typed throughout in letter quality with font size 10, Times New Roman, without footnotes, 1,5 spaced, on A4 (210 x 297 mm) paper, with margins of at least 25 mm on each side. All pages should be numbered consecutively in the bottom, right-hand corner. For all types of papers, the title page must contain and only contain the following: title of paper (bold); name(s) of the author(s) (in SMALL CAPS); address of the Institution where the work was done, and the email of the corresponding author (font size 10). Provide a title that is concise but also an informative synthesis of the study. - Original scientific paper – should include summary, introduction, materials and methods, results, discussion and references (see example manuscript below). - Short note - generally less than four-five manuscript pages; should be produced as continuous text, preceded by an abstract of no more than 150 words. - Photo note – reports of interesting findings captured on photographs, explained with maximum 150 words of text. It is possible to publish one or more photographs. - Species summary – summary of currently known data about certain species (should include distribution, ecology, behavior and literature overview) Cited sources should be written in plain text and referred to as follows: (Pianka 1989, Huey & Pianka 1981, Haydon et al. 1997). References cited together in the text should be arranged chronologically. All publications cited in the text should be presented in a list of references. References "in press" shall only be cited when they have been accepted for publication. Names of persons who provided unpublished information should be cited as follows: “(Andersson, Stockholm, pers. comm. 2005)”. List references alphabetically by author under References and date of publication at the same author. Journal and series names have to be spelled out fully.
60
Use the following format for references section: Haydon, D.T., Crother, B.I. & Pianka. E.R. (1994): New directions in biogeography? Trends in Ecology and Evolution 9: 403-406. Sokal, R.R. & Rohlf, F.J. (1995): Biometry. The principles and practice of statistics in biological research. 3rd Edition. W. H. Freeman & co, New York. Huey, R.B. & Pianka, E.R. (1983): Temporal separation of activity and interspecific dietary overlap (with an Appendix by S. L. Pimm). pp. 281-296. In Huey, R. B.,. Pianka, E.R., Schoener T.W. (eds.) Lizard Ecology: Studies of a Model Organism. Harvard University Press. IUCN (2010): Global Mammal Asessement. IUCN - International Union for Conservation of Nature, <http://www.iucn.com> . Pristupljeno 21. sijecnja 2010.
Each paper will be reviewed by 1-2 independent reviewers.
61
Title that succinctly describes the contents of the paper
NAME SURNAME1, NAME SURNAME*2 1
AffiliationName, RaduÄ?ka 15, 10000 Zagreb, Croatia, your.mail@mail.hr 2
AffiliationName Heinzlova 55, 10000 Zagreb, Croatia
SUMMARY: The abstract should be clear, descriptive and not longer than 300 words, should summarize the essential results and conclusions. Four or five keywords should also be included. Key words: Four, Five, Keywords, Included
INTRODUCTION Has to be a concise description of the background, rationale, aims and specific objectives of the paper. Good literature background, if existing, is expected.
MATERIAL AND METHODS Materials and methods have to provide sufficient information to permit repetition of the experiment and/or fieldwork. The technical description of study methods should be given only if such methods are new or important for the understanding the results.
RESULTS Results section must be a concise presentation of the finding of the study. Avoid the presentation of same information as text and/or figure and/or table. Insert text, tables and illustrations here. References should be made in the text to each illustration. Also, save, attach and send your illustrations separately using the file name TableNo.Explination.extension (ex. Tab-1Female mass to SVL correlation in Lacerta vivipara.tiff). 62
Explanations of tables, graphs and pictures should be written in English and Croatian (note if one is missing and it will be added by editor), given in the typewritten legend, use Times New Roman font, size 10. Explanations of tables are written above, aligned left, and explanations of pictures and graphs are written underneath, centre aligned. Table 1. Brief and self-explanatory title (Times New Roman 10)
DISCUSSION Discussion section should be separate from the results section at full-length papers and should deal with the significance of the results and their relationship to the aims of the paper. Also include how the findings of the paper will change, influence the state of our knowledge about model organism or habitat.Â
REFERENCES Follow the guidelines on page 1.
ACKNOWLEDGEMENTS Acknowledgements and any additional information concerning research grants.Â
63
PRAVILA ZA ISPUNJAVANJE POPISNOG LISTA -
Popisne listove ispunjavati po povratku s terena - prepisati podatke iz terenske bilježnice.
-
Popisne listove treba ispunjavati tako da jedan list predstavlja samo jedan lokalitet i samo jedan dan opažanja tog lokaliteta. Također, ako se obilazi jedan veći lokalitet s više različitih staništa poželjno je upotrijebiti više popisnih listova.
-
OBAVEZNO priložiti fotografiju vrste izbliza kako bi mogli potvrditi točnost determinacije. Fotografije pošaljite kao dodatni attachment u e-mail poruci.
Popisni listovi se ispunjavaju na slijedeći način: ŽUPANIJA: Upisati županiju u kojoj se određeni lokalitet nalazi. NAJBLIŽE NASELJE: Upisati najbliže naseljeno mjesto. OPIS LOKALITETA: Upisati najbliži toponim (npr. planinski vrh, prijevoj, naselje…) te udaljenost i smjer od toponima. Upisuju se hrvatske kratice za strane svijeta. Također što detaljnije opisati lokalitet i kako doći do njega. KOORDINATE I NADMORSKA VISINA: Očitati ili pomoću GPS uređaja ili s karte te naznačiti na koji način su dobiveni podaci. Ako su koordinate očitane s karte naznačiti mjerilo karte. OPIS STANIŠTA: Pobliže opisati tip staništa na kojem su nađene jedinke (morfologija staništa, vegetacija, tip podloge, mikrostanište...). VRIJEME I TEMPERATURA: Zaokružiti vremenske prilike; ako imate termometar sa sobom izmjeriti temp. zraka (mjerena u hladu na oko 1 m od tla), odnosno vode (mjerena u hladu, oko 10 cm ispod površine) ovisno o staništu pojedine vrste. FOTO: Priložiti fotografiju nalaza. Upisati naziv priloženog dokumenta. VRSTA: Upisati ime vrste te broj jedinki u odgovarajući stupac, upisati i spol ako je poznat (JUV – do 1 godine starosti; SAD – subadultne jedinke, više od 1 godine starosti; AD – odrasle, spolno zrele jedinke; ako je poznat spol upisati M - mužjak i/ili F - ženka). Ako ste pronašli uginule jedinke normalno ih upišite i pod rubriku NAPOMENE navedite da su uginule. Na kraju lista nalazi se prostor za upisivanje podataka osobe koja je ispunila popisni list.
Ispunjene popisne listove slati na: - e-mail: hyla@hyla.hr ili - poštom: Hrvatsko herpetološko društvo - Hyla Radučka 15 10000 Zagreb
HERPETOFAUNA - POPISNI LIST ŽUPANIJA: NAJBLIŽE NASELJE: OPIS LOKALITETA:
KOORDINATE:
X
Y
NADM. VISINA:
GPS KARTA
OPIS STANIŠTA:
VRIJEME:
sunčano poluoblačno oblačno
suho vlažno kiša
mirno lagani vjetar vjetrovito Tzrak:
Tvoda:
DATUM:
SAT:
FOTO - naziv datoteke:
VRSTA
IME I PREZIME: TELEFON I ADRESA: E - MAIL:
mrijest ili jaja
ličinke
JUV
SAD
AD
NAPOMENE
HERPETOFAUNA - POPISNI LIST ZADARSKA
ŽUPANIJA:
NAJBLIŽE NASELJE:
DRAGE, PAKOŠTANE
OPIS LOKALITETA: 360 m I od vrha brda Čelinke, neposredno uz cestu Pakoštane-Drage (sa strane prema Vranskom jezeru)
KOORDINATE: OPIS STANIŠTA: polusjena.
VRIJEME:
X 5543150
Y 4861115
GPS KARTA
1:100.000
NADM. VISINA: 10 m
Niska makija hrasta crnike, uz cestu. Mikrostanište: nakupine kamenja ispod grmlja,
sunčano poluoblačno oblačno
suho vlažno kiša
mirno lagani vjetar vjetrovito Tzrak: 25°C
DATUM: 26.05.2011.
Tvoda: --
SAT: 16:15 - 16:30
FOTO - naziv datoteke: DSC00265.jpg, DSC00267.jpg
VRSTA
mrijest ili jaja
P. siculus
ličinke
JUV
2
SAD
AD
2+1M
H. gemonensis
IME I PREZIME: Mate Matić TELEFON I ADRESA: 095-1234567; Vesela ulica bb, 23000 Zadar E - MAIL: mate.matic@gmail.com
NAPOMENE
1
pregažen na cesti
POPIS VRSTA VODOZEMACA I GMAZOVA U HRVATSKOJ
VODOZEMCI
GMAZOVI
Ichthyosaura alpestris - planinski vodenjak Lissotriton vulgaris - mali vodenjak Triturus carnifex - veliki vodenjak Triturus dobrogicus - dunavski vodenjak Salamandra atra - crni daždevnjak Salamandra salamandra - pjegavi daždevnjak Proteus anguinus - čovječja ribica Bombina bombina - crveni mukač Bombina variegata - žuti mukač Bufo bufo - smeđa krastača Pseudapidalea viridis - zelena krastača Pelobates fuscus - češnjača Hyla arborea - gatalinka Pelophylax kl. esculentus - jestiva zelena žaba Pelophylax lessonae - mala zelena žaba Pelophylax ridibundus - velika zelena žaba Rana arvalis - močvarna smeđa žaba Rana dalmatina - šumska smeđa žaba Rana latastei - talijanska smeđa žaba Rana temporaria - livadna smeđa žaba
Testudo hermanni - kopnena kornjača, čančara Emys orbicularis - barska kornjača Mauremys rivulata - riječna kornjača Dermochelys coriacea - sedmopruga usminjača Caretta caretta - glavata želva Chelonia mydas - golema želva Algyroides nigropunctatus - mrki ljuskavi gušter Iberolacerta horvathi - velebitska gušterica Dalmatolacerta oxycephala - oštroglava gušterica Dinarolacerta mosorensis - mosorska gušterica Lacerta agilis - livadna gušterica Lacerta bilineata - zapadno mediteranski zelembać Lacerta viridis - obični zelembać Lacerta trilineata - veliki zelembać Podarcis melisellensis - krška gušterica Podarcis muralis - zidna gušterica Podarcis siculus - primorska gušterica Zootoca vivipara - živorodna gušterica Hemidactylus turcicus - kućni macaklin Tarentola mauretanica - zidni macaklin Anguis fragilis - sljepić Ophisaurus apodus - blavor Ablepharus kitaibelii - ivanjski rovaš Coronella austriaca - smukulja Dolichophis caspius - smičalina Elaphe quatuorlineata - četveroprugi kravosas Hierophis gemonensis - šara poljarica Hierophis viridiflavus - crna poljarica Malpolon insignitus - zmajur Natrix natrix - bjelouška Natrix tessellata - ribarica Platyceps najadum - šilac, plavetna poljarica Telescopus fallax - ljuta crnokrpica Zamenis longissimus - bjelica, Eskulapova zmija Zamenis situla - pjegava crvenkrpica Vipera ammodytes - poskok Vipera berus - riđovka Vipera ursinii - planinski žutokrug * Trachemys scripta - crvenouha kornjača