Dugoselska kronika br. 574

POU Dugo Selo najavljuje:

KONCERT TOMISLAVA BRALIĆA I KLAPE INTRADE 7. ožujka u 20,00 sati GRADSKA ŠPORTSKA DVORANA DUGO SELO

4. veljače 2014. GODINA XLVII BROJ 574.

CIJENA: 5 kuna

GLASILO GRADA DUGOG SELA, OPĆINA BRCKOVLJANI I RUGVICA

DUGOSELSKA kronika

DUGO SELO

SE PRVI PUTA UKLJUČILO U NOĆ str. 7.

MUZEJA

Dvije izložbe okupile veliki broj posjetitelja Pilot projekt MUP-a:

str. 2.

POLICIJSKIM SLUŽBENICIMA VIŠE RADA NA TERENU str. 6. VINOGRADARI PROSLAVILI VINCEKOVO

DARIO CEBIĆ OSVOJIO JOŠ JEDNU PRESTIŽNU NAGRADU ZA KOMPOZICIJU str. 8.

HAREM“ RASPRODAO PREPORODOVU DVORANU str. 7.

2 DUGOSELSKA kronika

4. veljače 2013.

Aktualno  POLICIJSKA POSTAJA DUGO SELO UŠLA U PILOT PROJEKT NOVOG USTROJA POLICIJE

U 2013. godini rođeno 202 djece Prema podacima Odjela za društvene djelatnosti grada Dugog Sela, u prošloj 2013. godini rođeno je 202 djece. Za razliku od prethodnih godina vode djevojčice – rođene su 104 Dugoselke dok je malih Dugoselaca 98. No, kako napominju iz Odjela, to su podaci na temelju zaprimljenih zahtjeva za isplatu jednokratne novčane pomoći od 1,500 kuna, a brojka bi mogla biti i nešto veća jer se zahtjev može pod-

nijeti u roku od 6 mjeseci od dana rođenja djeteta. Godinu ranije, 2012., rođeno je 226 djece i to 115 dječaka i 111 djevojčica. Podsjećamo, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iz Statističkog ljetopisa za 2012. godinu, Dugo Selo je s visokim vitalnim indeksom 183,3 na drugom mjesto u Hrvatskoj, iza Solina čiji je vitalni indeks za 2012. iznosio 195,1.

AMŠ

Krajem 2013. na području HZZ-a Dugo Selo 2 701 nezaposlena osoba Po podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na prostoru dugoselske ispostave u prosincu 2013. godine evidentirana je ukupno 2 701 nezaposlena osoba. Dugo Selo je u 2014. godinu ušlo s 1350 nezaposlenih. Od tog broja je 713 žena. Po stupnju obrazovanja najviše nezaposlenih ima srednju stručnu spremu – evidentirano je 868 osoba dok je najmanja brojka njih 29 u kategoriji bez osnovne škole. Po dobnoj klasifikaciji 192 nezaposlenih je u skupini od 20 do 24 godine, slijedi brojka 179 osoba starosti od 25 do 29 godina, 167 ih ima između 45 i 49 godina. Najniža brojka je u kategoriji 60 i više godina – 50 nezaposlenih. Rugvica broji 756 nezaposlenih, od čega je 360 žena. Najviše je nezaposlenih Rugvičana sa srednjoškolskim obrazovanjem, odnosno 474 osoba, dok je najmanja brojka 19 u kategoriji fakulteta, magisterija, akademija. Od ukupnog broja najviše nezaposlenih, 120 njih, ima od 20 do 24 godine dok je bez posla 27 šezdesetogodišnjaka. U Brckovljanima je 595 nezaposlenih, od toga 309 žena. I tu je najviše nezaposlenih sa srednjoškolskim obrazovanjem – 331 osoba dok najmanji udio čini 15 osoba s fakultetskim ili doktorskim diplomama. Po dobnoj strukturi vode oni s 20 do 24 godine – nezaposleno je njih 93, slijedi brojka 80 u skupini 25 do 29 godina, a najmanje ih je, 23 osobe, sa 60 i više godina. Novoprijavljenih osoba bilo je ukupno 180 i to 89 Dugoselaca, 46 osoba s područja Brckovljana te 45 s rugvičkog područja. U odnosu na prethodni mjesec, studeni 2013., kada je po podacima u dugoselskom HZZ-u evidentirano 2702 nezaposlene osobe, bilježi se smanjenje nezaposleno-

sti za jednu osobu odnosno 0,03 posto. U odnosu na kraj 2012. kada je bilo 2 646, kraj 2013. bilježi 55 nezaposlenih osoba više. Vrhunac nezaposlenosti u Hrvatskoj očekuje se krajem idućeg mjeseca nakon kojeg kreću prva sezonska zapošljavanja u turizmu. Ukinuta obveza mjesečnog redovnog javljanja. Početkom godine na snagu je stupio zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti kojim je ukinuta obveza mjesečnog redovnog javljanja za nezaposlene osobe i mogućnost ostvarivanja prava na produženu novčanu naknadu dugotrajno nezaposlenih osoba. No, nezaposlene osobe trebaju biti u kontaktu sa svojim savjetnikom i redovito se konzultirati i informirati o slobodnim radnim mjestima i ostalim aktivnostima područnog ureda vezanim za pripremu za zapošljavanje i jačanje zapošljivosti. To mogu činiti telefonom, e-mailom, osobno jednom tjedno, a najduže 4 tjedana od zadnje konzultacije. Što se tiče prava na produženu novčanu naknadu, novi Zakon ne predviđa tu mogućnost. Novim Zakonom o socijalnoj skrbi, koji je također stupio na snagu 01. 01. 2014. godine, uvodi se institut zajamčene minimalne naknade – ZMN, čija je osnovna značajka da sprječava stanje ekstremnog siromaštva i održava socijalnu integraciju, odnosno sprječava socijalno isključivanje. Zajamčena minimalna naknada je pravo na novčani iznos kojim se osigurava zadovoljavanje osnovnih životnih potreba samca ili kućanstva koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba.

AMŠ

Policijske službenike očekuje više rada na terenu

P

ilot projekt koji je Ministarstvo unutarnjih poslova započelo još u ožujku prošle godine koji se odnosi na novi ustroj i organizaciju rada u policijskim postajama treće kategorije počinje se ovih dana provoditi i u policijskim postajama na području Zagrebačke županije među kojima je i Dugo Selo. Predstavili su ga 21. siječnja na tiskovnoj konferenciji održanoj u Dugom Selu sam voditelj projekta Ivica Tomašić i načelnik PP Dugo Selo Zdenko Harambaša. Tolušić je istaknuo da je svrha ovog projekta s postojećim brojem zaposlenika u policijskoj postaji, po novom ustroju i organizaciji rada, provjeriti funkcioniranje policijske postaje u izravnom obavljanju policijskih i drugih poslova. Ciljevi ovog projekta su: promijeniti negativan omjer rukovoditelja u odnosu na izvršitelje policijskih poslova u policijskim postajama, povećati operativnu pokrivenost područja policijske postaje, omogućiti veću f leksibilnost u organizaciji policijskih poslova prema zahtjevima konkretne sredine, omogućiti veću f leksibilnost u organizaciji policijskih poslova prema zahtjevima konkretne sredine te smanjiti administrativno opterećenje, a povećati operativno angažiranje policijskih službenika – rekao je Tomašić. Projektu se prilazi, pojasnio je Tomašić, iz razloga što je utvrđeno da postoji prevelik broj rukovoditelja u odnosu na broj operativnih

službenika na terenu kao i prevelik broj administrativnih u odnosu na operativne poslove na terenu pa je do sada bilo previše aktivnosti koje se događaju u samoj policijskoj postaji. Sada bi se trebalo dogoditi upravo suprotno, odnosno da većina rada policijskih službenika bude na terenu, a riješit će se i neravnomjeran raspored rada službenika koji su do sada većinom radili ujutro. Od ovog pilot projekta očekuje se podizanje samo-

inicijative kod službenika, posebno onih rukovodećih koji će postati lideri, a ne kao do sada uglavnom administratori. Policijske postaje ustrojit će se prema potrebama određenog područja, a prisutnost i vidljivost policije na terenu će se povećati – rekao je Tomašić. Radno vrijeme službenika bit će, kako se čulo, bolje iskorišteno, a samim time podići će se i efikasnost i isplativost njihovog rada. Radna mjesta tzv. specijaliziranih službenika

Na Novom groblju do sada ukopano 3200 pokojnika

K

onac godine vrijeme je za sve moguće evidencije pa tako i one o broju ukopa na dugoselskim grobljima koje je proveo Dugoselski komunalno poduzetnički centar. Od njih smo dobili i podatke o ukupnom broju ukopanih na oba groblja u proteklih četiri desetljeća, od kada se vodi evidencija. Zanimljivo je primjerice da je od 13. travnja 1972. godine, kada je pokopan Josip Paj - prvi pokojnik na Novom groblju, zaključno sa zadnjim danom siječnja 2014. godine, na Novom groblju u Dugom Selu ukopano ukupno 3.198 pokojnika, dok su u istom razdoblju na Starom groblju ukopana 2.403 pokojnika. Protekle godine bila su 143 ukopa na Novom

Groblju, a 15 na Starom groblju, dok je rekordna godina, u odnosu na posljednjih petnaestak godina, bila 2010.

ovim su projektom preformulirana u radna mjesta općih policijskih službenika što znači da će svaki službenik moći intervenirati i pružiti uslugu građanima u svakom predmetu. Službenici će biti razvrstani u grupe za operativne poslove, a na terenu će uvijek biti najmanje jedna auto ophodnja i nekoliko službenika u drugačijim ulogama. Policijska postaja bit će otvorena za rad strankama samo u jutarnjoj smjeni. Načelnik PP Dugo Selo Zdenko Harambaša naglasio je da ovakav ustroj neće ništa promijeniti za same građane koji će i dalje moći u policijskoj postaji u Dugom Selu obavljati upravne i druge poslove u dosadašnje radno vrijeme, dok će svi pozivi koji dolaze poslije jutarnje smjene biti putem telefona 112, odnosno 192 usmjeravani u operativni centar PU Zagrebačke odakle će ih prenositi voditeljima operativne grupe. Štoviše, ispred policijske postaje bit će postavljen besplatni telefon za pozive građana. Policija će i dalje biti na raspolaganju građanima od 0 – 24 sata i očekuje se da će biti još brža i efikasnija – zaključio je Harambaša. Pilot projekt primjenjivat će se do konca lipnja ove godine, a sudeći po iskustvima i rezultatima iz policijskih postaja koje ga primjenjuju od prošle godine, među kojima je i susjedni Sv. Ivan Zelina, vjerojatno je da bi mogao ostati kao trajni model rada policije.

kada je na Novom groblju ukopano 145, a na Starom groblju 24 pokojnika.

N.H.M.

Nenad Haleuš Mali

BROJ UKOPANIH NOVO STARO GROBLJE GROBLJE 2013. godine 143 15 2012. godine 125 13 2011. godine 123 10 2010. godine 145 24 2009. godine 110 19 2008. godine 102 14 2007. godine 119 17 2006. godine 113 21 2005. godine 120 13 2004. godine 108 17 2003. godine 103 16 2002. godine 116 20 2001. godine 88 11 2000. godine 103 20 1999. godine 119 23 Ukupno: 1737 253

DUGOSELSKA kronika 3

4. veljače 2014.

Grad Dugo Selo  SA 6. REDOVNE SJEDNICE GRADSKOG VIJEĆA DUGOG SELA

Proračun prošao, rebalans pao AMŠ i N.H.M.

U

obrazloženju za predloženi rebalans stoji kako su ukupni prihodi i primici proračuna planirani u iznosu od 61,3 milijuna kuna, dok se planiranim izmjenama i dopunama predviđa smanjenje na ukupno 55,8 milijuna kuna, što uz prenesen manjak sredstava iz proteklog razdoblja u iznosu od 1,4 mil. kuna daje ukupno raspoloživih 54,4 milijuna kuna u 2013. godini. Izmjenama i dopunama predlagalo se usklađenje stavaka proračuna zbog II. izmjena i dopuna Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture te Programa održavanja iste kao i zbog usklađenja pojedinih rashoda i izdataka po procjeni do kraja godine. Nezavisni vijećnik Zvonko Novosel smatra kako neće doći do planiranog punjenja zbog čega će on doći na brojku od oko 45 milijuna kuna i kako će nedostajati od 6 do 7 milijun kuna i to ukoliko se neće nešto spustiti s državne razine. „Dalje otvaramo dubioze, podmiruju se nerealni troškovi i plaće zaposlenicima. Očekuju nas još gore stvari u 2014. godini“, njegovo je mišljenje. Nenadu Sedlaru, koji smatra ovo platformom za sljedeću godinu, voditeljica računovodstva Marica Knezić odgovorila je kako se u kreditno zaduženje Grada može ići ako su prihodi veći od rashoda poslovanja što Grad ima. Zbog neprihvaćanja rebalansa s dnevnog su reda skinute i ostale izmjene – programa gradnje te održavanja objekata kom. infrastrukture, kulture, socijalne skrbi, predškolstva, sporta. Donijet je, većinom glasova, proračun za 2014. godinu s projekcijama za 2012. i 2016. godinu. U dijelu Računa prihoda i rashoda stoji kako prihodi poslovanja iznose 54,2 milijuna kuna, prihodi od prodaje nefinancijske imovine 3,5 milijuna kuna, rashodi poslovanja 43,3 milijuna kuna, rashodi za nabavu nefinancijske imovine 16,7 milijuna kuna, razlika-manjak je 2,3 milijuna kuna. Pod računom zaduživanja/financiranja primici su od financijske imovine i zaduživanja 4,2 milijuna kuna, izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 1,8 milijuna kuna, a neto zaduživanje/financiranje iznosi 2,3 milijuna kuna. Rečeno je kako je prihvaćen amandman vijećnika SDP-a Stjepana Štefinovca, odnosno 100,000 kuna skinuto je sa stavke informiranja i stavljeno za izgradnju igrališta u Leprovici. Amandmani Stjepana Novosela o sredstvima za sanaciju Športskog i obnovu pročelja na staroj školi nisu prihvaćeni uz obrazloženje da je prvi planiran u Programu objekata kom. infrastrukture, a drugi je zaštićen kao kulturno dobro i sredstva za obnovu trebalo bi dobaviti iz EU fondova. On je tražio da se sanacija Športskog uvede kao prioritet u zapisnik. Štefinovec je kazao kako podržava ovakav ambiciozan plan te se solidarizirao sa S. Novoselom oko njegovih traženja dodavši kako su to zagovarali u vrijeme zajedničke predizborne kampanje. Vijećnik Z. Novosel osvrnuo se na stavku komunalnih doprinosa i naknade od 10,2

Na sjednici Gradskog vijeća održanoj 20. prosinca nisu prihvaćene II. izmjene i dopune Proračuna Grada Dugog Sela za 2013. godinu – 8 vijećnika bilo je za, 3 su bila protiv dok su 4 bila suzdržana. milijuna kuna, smatra kako to nije dobro obrazloženo jer „npr. nije navedeno koliko će se dobiti od nove tvornice.“ I vijećnica SDP-a Jasminka Kokot Bambić kazala je kako je trebalo obrazložiti svaku stavku s projekcijama i željama, smatra i kako bi trebalo aplicirati s projektima prema EU fondovima, a za to zaposliti 4 novih mladih ekonomista, vrtiće dati u koncesiju, a poduzetničku zonu dati „pa makar badava ako će se izgraditi proizvodni kapaciteti.“ HSU-ov Josip Sesan smatra kako ovo nije pesimističan proračun, treba paziti na ravnomjeran razvoj grada. Dodao i kako bi bilo dobro smanjiti vijećničke naknade. Nenad Sedlar osvrnuo se na zapošljavanja u gradskim institucijama poput vrtića, DUKOM-a, DKPC-a gdje su „zaposleni bez natječaja samo na teret ovom društvu“. Nezavisni Stjepan Bertek smatra kako ovo nije kritizersko vijeće već kritično, a svi proračunski korisnici trebali bi podlijegati reorganizaciji. Bilo je govora i o udrugama te je rečeno kako je procedura o financiranju njihovih projekata u tijeku. Pripomenuto je i kako nije dobro to što se udruge, kad se već financiraju iz gradskog proračuna, ne pojavljuju na manifestacijama u organizaciji grada. Predsjednik Gradskog vijeća Željko Ivaniček kazao je po pitanju proračuna kako se „bolje nekad precijeniti nego podcijeniti.“ Većinom glasova prihvaćeni su Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za koji je u 2014. godini planirano 10,4 milijuna kuna kao i program održavanja objekata u iznosu 6 milijuna kuna. Za program javnih potreba u kulturi za sljedeću je godinu planirano 4,2 milijuna kuna – na temeljnog nositelja kulturnih aktivnosti POU odlazi 314.000 kuna, na Gradsku knjižnicu 1,1 milijun kuna, kulturni centar za posjetitelje i održavanje zgrade 20.000 kuna; projekti udruga od značaja za lokalnu zajednicu 340.000 kuna. Na ovo potonje primjedbu o tome kako nisu stavljeni iznosi za pojedine projekte udruga dala je Kokot Bambić. Za program javnih potreba u sportu planirano je 2,9 milijuna kuna te je pročelnik društvenog odjela Veljko Bertak pripomenuo kako je Dugo Selo treće po visini izdvajanja te vrste sredstava u županiji. Za predškolski odgoj i obrazovanje planirana su 18,2 milijuna, a za potrebe u socijalnoj skrbi milijun kuna.

Spas za DUKOM – dio većeg distribucijskog sustava?

O DUKOM-ovom poslovanju od 1. do 6. mjeseca poduže se govorilo, a izvješće je naposljetku prihvaćeno većinom glasova. Polugodišnji prihodi ovog gradskog poduzeća iznosili su 7,1 milijun kuna, rashodi 7,9 milijuna, gubitak je 861.297 kuna. Sedlara je zanimalo izvješće o stanju projekta za pročistač te kako je tvrt-

ka preuzela nešto veliko i jako, a čelni ljudi to nisu mogli izvesti. O problemu i sporu s izvođačem radova „Vodotehnikom“ direktor Ivan Funtek odgovorio mu je kako je bilo nekoliko vještačenja i arbitraža, a arbitražni postupak, kako je navedeno, kriv je i za povećanje troškova. Z. Novosel mišljenja je kako se stanje nije promijenilo nabolje i ima negativne tendencije, očekivao je kako će vlasnici povući određene poteze i sanirati stanje, a smatra kako naknada za razvoj neće biti dovoljna. Na pitanje o gubitku na kraju godine Funtek je odgovorio kako „ne želi iznositi neke brojke, predviđanja unaprijed te spomenuo naknadu za razvoj koja će pokrivati sve obveze. Problem je pitanje cijene vode, među prvih 20 smo po skupoći. U sljedeće dvije godine planirano je okrupnjavanje kao jedno distributivno područje ili izglednije, dva komunalna poduzeća, tek tada možemo govoriti o rentabilnom poslovanju vodnog gospodarstva“, pojasnio je. Da kao mali distributer DUKOM nema šanse, odnosno da je bolje uklopiti ga u neki veći distribucijski sustav slaže se i vijećnik Bertek te dodaje da se neprihvaćanjem ovog izvješća ne bi ništa dogodilo osim usporenja započetog projekta. Kako „poduzeće nema lošu budućnost, treba uvesti samo više reda, smanjiti rashode i ne dizati cijenu vode, projekt odvodnje je posebna grana dubioza, ima kooperantskih interesa…“, rekao je SDP-ov Štefinovec. „HPB je tražila zadužnice na što nismo pristali jer to nismo dogovorili nego samo mjenice. U međuvremenu je došlo do toga da ne treba vraćati 30 posto nego samo 10 posto (ostalo Hrvatske vode), sada treba napraviti ugovor gdje se iz cijene vode plaća samo 10 posto, a 2,30 kuna idu samo za tu namjenu, to su novci za plaćanje podzajma“, kazao je dogradonačelnik Vlado Kruhak. On se osvrnuo i na ostale probleme jer gubitak vode nije samo od prije dvije godine, izgubljena su sredstva zbog odvajanja usluga smeća, groblja, plina. Što se tiče ulaska u projekt Unutarnje vode, mogli su ga odbiti zbog slabog poslovanja svog komunalnog poduzeća, no Općina Rugvica i Grad udružili su se kako bi ipak došlo do njega. „Interes je u 30 kuna paušala koji donosi oko 3,6 milijuna kuna, a DUKOM-u treba 4 za plaće i to je DUKOM“, pojasnio je Kruhak spomenuvši i zaposlenih 37 ljudi, a čiji bi otkazi, zbog obveze otpremnina, stvorili dodatne troškove. Jedno od rješenja bila bi i manja ulazna cijena vode, a očekuje se rješenje države protiv „Zagrebačkog holdinga koji je lihvar i kupuje vodu po 4,45 kn plus 20 kubika gubitka od Zagrebačke županije i prodaje je Dugom Selu po 4,68 kuna na što smo se žalili više puta“, napomenuo je Kruhak. Kod točke Plana davanja koncesija za 2014. godinu vodila se poduža rasprava, a bila je potrebna i stanka. Radilo se o prvom stavku članka dva za koji je Z.

Novosel dao brisati amandman, a govori se o koncesiji za 10 ha u Črnovčaku za obavljanje logističko distributivnog centra, na 50 godina za 135.000 kuna godišnje naknade. Kruno Blažinović iz SDP-a smatra kako je cijena diskutabilna, a i vremenski period. Poteglo se i pitanje radi li se tu o najavljivanom mogućem dolasku Cargo centra i nekom mogućem pogodovanju, na što je gradonačelnik Stipo Velić kazao kako to nije projekt Carga, ali i kako bi se mogao izgraditi. „Osim toga, to je i jedini projekt za koji se grad može uhvatiti“, rekao je Velić. Z. Novosel mišljenja je kako bi trebalo napraviti studiju opravdanosti, a Sedlar kako bi on, i tu tražio, bankovna jamstva potencijalnih investitora. Novoselov prijedlog je odbijen, a plan je prihvaćen većinom glasova kao i Srednjoročni plan davanja koncesija od početka 2014. do kraja 2016. godine. Vijećnici su donijeli odluku o sufinanciranju umjetnog osjemenjivanja krava plotkinja u iznosu od 450 kuna po kravi i rasplodnih krmača za 300 kuna po krmači. Donijet je i Program rada Gradskog vijeća za 2014. godinu što je bila i zadnja točka zadnje prošlogodišnje sjednice.

Grad potpisao novi ugovor s privatnim dječjim vrtićima Novi ugovor Grada s privatnim dječjim vrtićima „Didi“ i „Buba Biba“ o sufinanciranju roditelja s područja Grada čija djeca borave u ova dva vrtića tijekom tekuće godine potpisan je 22. siječnja. Kako je rečeno, radi se o 200 djece za čiji će boravak u dječjim vrtićima Grad izdvajati tisuću kuna mjesečno. U „Bubi Bibi“ koja ima jednu lokaciju, boravi 50 djece u dvije mješovite skupine. Vrtić „Didi“ radi na dvije lokacije, ima 150 djece raspoređenih u osam mješovitih skupina. Oba vrtića imaju popunjene kapacitete, imaju stručne timove i rade u skladu sa standardima. Ravnateljica „Didija“ Karmen Pavlic izvijestila je kako je predana projektna dokumentacija za izgradnju kojom će ovaj vrtić poboljšati postojeće uvjete, a realizirao bi se najkasnije za dvije godine. Projekt će aplicirati i na fondove EU. Također, vrtić svoje sjedište iz Krašića namjerava preseliti u Dugo Selo. Kako je rekao gradonačelnik Stipo Velić radi se o pomoći koja konkretno odrađuje svoj posao te daje značajan doprinos u rješavanju problema obuhvata djece predškolskim odgojem. Za predškolski odgoj, u koji je uključena i mala škola te Dječji vrtić Dugo Selo koji je u gradskom vlasništvu, izdvaja se oko 14 milijuna go AMŠ dišnje.

IV IZMJENE I DOPUNE PROSTRNOG PLANA UREĐENJA GRADA DUGOG SELA Na 6. sjednici Gradskog vijeća održanoj 20. prosinca 2013. godine donesena je odluka o IV izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Dugog Sela. Ovim izmjenama i dopunama prostornog plana

pristupilo se sveobuhvatnoj promjeni plana u grafičkom i tekstualnom dijelu da bi se postojeći plan uskladio s zakonskom regulativom i posljednjim izmjenama Prostornog plana uređenja Zagrebačke županije te sukladno zahtjevima građana. Zahtjevi građana odnosili su se prvenstveno na povećanje građevinskih područja. Sukladno odredbama županijskog plana povećanje građevinskog područja bilo je moguće samo u naseljima: Dugo Selo, Donje Dvorišće, Kozinščak, Leprovica, Mala Ostrna i Prozorje. Ostala naselja imaju preveliko neizgrađeno građevinsko područje te novo povećanje nije bilo moguće. Svi kartografski prikazi prebačeni su na nove digitalne katastarske podloge te je u pojedinačnim slučajevima došlo do manjih izmjena radi usklađivanja starih planova i nove podloge. Kartografskim prikazi usklađeni su s podacima pribavljenim od tijela s javnim ovlastima tako da su ispravljeni koridori postojećih i novoplaniranih instalacija i prometnica. Sukladno prethodnom mišljenju MORH-a korigirana je granica zabrane gradnje za posebnu namjenu vojarnu "Pukovnik Milivoj Halar" u dijelu naselja Dugo Selo južno od vojarne. Sada je na tom dijelu zona ograničene gradnje te će

biti dozvoljena gradnja uz uvjete koje propisuje MORH i uz njihovu suglasnost. Broj i obuhvat Urbanističkih planova uređenja (UPU) je izmijenjen, a na zapadnom dijelu grada predviđena je zona poslovne namjene pretežno trgovačke. Odredbe za provođenje su usklađene i sistematizirane te će zbog brojnih izmjena i dopuna uskoro biti objavljen pročišćeni tekst. Postojeće odredbe kojima se određuje gradnja obiteljskih kuća nisu se mijenjale. Za višestambene zgrade dozvoljena je gradnja zgrada s četiri nadzemne etaže, do maksimalno 8 stanova, na području naselja Kopčevec, Dugo Selo i Lukarišće uz suglasnost Gradskog vijeća, a bez potrebe da se donosi Urbanistički plan uređenja. Na ovaj način željelo se potaknuti izgradnju manjih višestambenih zgrada unutar postojećih izgrađenih područja, te na taj način urbanizirati izgrađena područja. Na područjima za koje je propisana obveza donošenja UPU-a i dalje je moguće predvidjeti višestambenu izgradnju do maksimalno 18 stanova, a za prije donesene Urbanističke planove uređenja (UPU) i Detaljne planove uređenja (DPU) ne mijenjaju se važeće odredbe. Prilikom izrade ovih izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Dugog Sela izrađena je i revidirana konzervatorska podloga. Iz zona zaštite u potpunosti su izbačena zona u Maloj Ostrni. Ostale zone su ponovo snimljene, a obuhvati su smanjeni. Za gradnju u tim zonama potrebno je dobiti mišljenje odnosno suglasnost Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u Zagrebu. Radi se o zonama Martin breg - Prozorje, Velika Ostrna i Grad Dugo Selo. Osim kao zona povijesnih dijelova naselja pojedini objekti su popisani kao kulturna dobra od kojih se ističe Crkva sv. Martina na Martin bregu kao jedini pojedinačni objekt na području Grada koji je registrirano kulturno dobro.

Veteranke gradske uprave S osnivanjem lokalne samouprave i formiranjem tadašnje Općine, a današnjeg Grada Dugog Sela, početkom 1994. godine, oformljena je i nova uprava novnonastale jedinice lokalne samouprave. Uglavnom iz redova zaposlenika bivše uprave, s prvim danom veljače 1994. godine, u tadašnju je općinsku upravu Općine Dugo Selo prešlo raditi osam zaposlenika, a deveti zaposleni u upravi bio je tadašnji načelnik općine Milivoj Obad. Obilježavajući

mali jubilej- dvadeset godina postojanja Općine, odnosno Grada Dugog Sela kao jedinice lokalne samouprave po novom ustroju, a ujedno i dvadeset godina rada svojih šest zaposlenica koje i danas rade u njoj, okupila se cijela gradska uprava, a gradonačelnik Stipo Velić uručio je cvijeće svojim „najstarijim“ zaposlenicama: Marici Knezić, Vesni Vučko, Janji Klindžić, Mirjani Perković, Jasni Babić i Ivanki Ivaniček. Nenad Haleuš Mali

4 DUGOSELSKA kronika

4. veljače 2014.

Brckovljani/Rugvica  OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE BRCKOVLJANI DONIJELO PRORAČUN ZA 2014. GODINU

U planu izgradnja reciklažnog dvorišta

O

pćina Brckovljani u 2014. godini, prema proračunu donijetom na 7. redovnoj sjednici Općinskog vijeća Općine Brckovljani, raspolagat će s 13,8 milijuna kuna prihoda. Od toga najveći dio, 6,1 milijun kuna, planiran je od poreza i prireza, te 6,1 milijun kuna prihoda od prodaje nefinancijske imovine, dok je od komunalnog doprinosa planirano 2,1 milijun kuna te od komunalne naknade 1,2 milijuna kuna. Načelnik Željko Funtek istaknuo je kako je za sljedeću godinu smanjena stavka prihoda od prodaje nefinancijske imovine, posebice zemljišta u vlasništvu Općine koja se s 9 milijuna kuna u 2013. godini, smanjila na planiranih 6 milijuna kuna u 2014. godini. Predviđa određene probleme kod prihoda od koncesija, prije svega koncesije na dimnjačara, zbog čega će se ponovo raspisati (po drugi put) natječaj, a između ostalog, najavljuje u sljedećoj godini kapitalni projekt izgradnje i uređenja reciklažnog dvorišta (500.000 kuna). U 2014. godini program gradnje komunalne infrastrukture raspolagat će s ukupno 8,8 milijuna kuna,

a za održavanje komunalne infrastrukture planirano je 1,9 milijun kuna. Programom javnih potreba u kulturi s ukupno 341.000 kuna sufinancirat će se uz POU Dugo Selo, Gradsku knjižnicu Dugo Selo, još sedam udruga koji okupljaju članove s područja općine Brckovljani. Za sportske udruge i klubove, njih osam, osigurano je 212.000 kuna, dok je programom javnih potreba u socijalnoj skrbi osigurano 1,1 milijun kuna (dar novorođenom djetetu, pomoć djeci poginulih branitelja, jednokratna pomoć umirovljenicima itd.). Vijećnici su jednoglasno, također, donijeli financijski plan komunalnog poduzeća Komunalac d.o.o. za sljedeću godinu koji iznosi 24,5 milijuna kuna. Od toga 9,6 milijuna kuna planirano je prihoda iz općinskog proračuna te od Hrvatskih voda 15 milijuna kuna. Na sjednici je donijet i Plan razvojnih programa općine Brckovljani za 2014. godinu po kojem će za kapitalne projekte u prometnoj infrastrukturi, gospodarstvu te na području zaštite i očuvanja okoliša biti utrošeno gotovo 9 milijuna kuna.

 85. SKUPŠTINA DVD OBOROVO

I u krizi optimisti

Dobrovoljno vatrogasno društvo Oborovo održalo je 85. redovitu godišnju izvještajnu skupštinu 25. siječnja. Njihov predsjednik Ivan Krznar istaknuo je da u protekloj godini nije bilo planiranih kapitalnih radova, no da je društvo ipak marljivo radilo na uređenju okoliša vatrogasnog doma, uredilo stolariju, a nabavilo je i jedan kompresor te nabavilo i postavilo garažna vrata za koje je novac doznačila Zagrebačka županija. Upravo nedostatak garažnog prostora i jeste jedan od najvećih problema društva, a nadaju se da će ga riješiti tijekom ove godine u suradnji s Općinom Rugvica na način da se bivša mljekara uredi i privede ovoj svrski. Društvo je radilo i u operativnom smislu i imalo 7 intervencija, a osposobilo se i 7 novih mladih vatrogasaca. DVD Oborovo lani je raspolagalo sa 63.000 kuna, a trideset ih je formalno prenijelo u ovu godinu jer su pojedine dotacije za već izvedene radove stigle tek zadnjih dana godi-

ne, pojasnio je Krznar. U ovoj godini društvo planira ostvariti 101.000 kuna prihoda, a najveći dio sredstava očekuje se iz općinskog proračuna i VZO Rugvica. Uz daljnje osposobljavanje vatrogasaca i odlaske na natjecanja, najveći dio tog iznosa planira se uložiti u uređenje spomenute garaže, ali i uređenje prostorije za arhivu društva i rad tajnika te preuređenje dotrajale pozornice u domu. Na skupštini su podijeljena priznanja za dugogodišnji rad u vatrogastvu. Za deset godina priznanja su dobili Željko Čamber i Matija Jug, za dvadeset Godina Stjepan Keber, za trideset Damir Oberstar, a za četrdeset godina rada u vatrogastvu priznanje je dobio Stjepan Galenić Šurec. Potporu oborovskim vatrogascima obećao je i potpredsjednik Općinskog vijeća Rugvice Mato Čičak, a sjednici je u ime VZO Rugvice bio nazočan i Berislav Cesar koji je uz pozdravnu riječ podijelio priznanja. Nenad Haleuš Mali

Prema rebalansu proračuna za 2013. godinu, od planiranih 15,8 milijuna kuna, prihodi su smanjeni na 12,7 milijuna kuna. Najveći podbačaj zabilježen je u dijelu prihoda od prodaje nekretnina na području općine koji je s 9 milijuna smanjen na 8,4 milijuna kuna. A s obzirom na trend stagnacije na području izgradnje, na stavci komunalnog doprinosa i komunalnih naknada također je evidentiran pad s 5 milijuna na 3,6 milijuna kuna. S druge strane rashodi su ostali na nivou planiranog te nema odstupanja. Na kraju, načelnik Funtek ističe kako je dug komunalnog poduzeća Komunalac d.o.o. saniran, pri čemu je „preostalo još podmirenje 800.000 kuna od čega je jedan dio neće biti podmiren dok ne protekne garantni rok od dvije godine“. Navodi nadalje kako je objekt pročistača otpadnih voda izgrađen, no njegovo preuzimanje je prolongirano do proljeća kada će se moći utvrditi njegove realne radne mogućnosti, poručuje načelnik. Dodaje još kako će subvencija preko Hrvatskih voda sigurno ići u sljedećoj godini, no od 2015. godine svi programi i projekti koje

su financirale Hrvatske vode se gase, odnosno financiranje će oda tada isključivo ići preko EU fondova. Uz rebalans proračuna za ovu godinu donijete su izmjene i dopune programa gradnje komunalne koji je s 11,8 milijuna kuna smanjen na 4 i pol milijuna kuna, dok je program održavanja komunalne infrastrukture smanjen s 1,8 na 1,7 milijun kuna. Odlukom o izmjeni i dopuni odluke o komunalnoj naknadi obveznici će moći komunalnu naknadu plaćati u tri jednaka četveromjesečna obroka za kalendarsku godinu – i to: za prvi obrok (I.-IV.) s valutom plaćanja 25. ožujka, drugi obrok (V.-VIII.) s valutom plaćanja 25. lipnja i treći obrok (IX.-XII.) s valutom plaćanja 20. studenoga tekuće godine. Vijećnici su također usvojili analizu sustava zaštite i spašavanja za 2013. godinu te izvješća o obavljenoj reviziji učinkovitosti održavanja nerazvrstanih cesta u JLS Zagrebačke županije kao i nacrt izvješća o stanju u prostoru 2009.-2013. godine.  Iva GRGIĆ OZIMEC

 POLITIČKA ELITA U RUGVICI

Predsjednik RH Ivo Josipović u Rugvici

U restoranu Ćurak pred tisuću posjetitelja, uz izvođače izvorne pjesme iz Bosne i Hercegovine i nastup KUD-a Zov zavičaja iz Rugvice, 26. prosinca je svojom nazočnošću uveličao i predsjednik RH Ivo Josipović. On se svojim kratkim govorom obratio nazočnima uz naglasak da bi Hrvatska trebala puno više i u svakom pogledu pomagati Hrvatima u Bosni. Također su bili prisutni gradonačelnik grada Zagreba Milan Bandić, predsjednik Skupštine grada Zagreba Darinko Kosor, bivši predsjednik iste skupštine Davor Bernardić te predsjednik

Federacije BiH Živko Budimir i drugi.  Vinko Mršić

 HUMANITARNI TURNIR U RUGVICI

KUD „Cesarec“ i ove godine uprizorio žive jaslice Doživljaj Božića ove je godine bio poseban za vjernike s područja Župe svetog Brcka. Naime, uz župnu crkvu u Brckovljanima i ove su godine, drugu godinu za redom, članovi Kulturno umjetničkog društva „August Cesarec“ veoma živopisno uprizorili žive jaslice. Dan uoči Badnjaka i na

sam Badnjak jaslice su privukle brojne posjetitelje, posebice djecu koja su im se i najviše radovala. Osim samim jaslicama, posjetitelje je razveselila i ženska vokalna skupina KUD-a koja je, u oba slučaja, izvela niz prigodnih božićnih pjesama. N.H.M.

Savski dedeki plove i zimi Dok na dalekom sjeveru Djed Božićnjak dolazi u sanjkama koje po utabanoj prtini voze sobovi, u manje sjevernijoj Rugvici on dolazi vodenim putom. I to ne jedan Djed Božićnjak, već dvadeset i pet njih koji su u nedjelju 29. prosinca odlučili iskoristiti rugvički geostrateški potencijal za hitnu dostavu božićnih darova. Tako su drugu godinu za redom članovi Udruge ljubitelja rijeke Save – Savski lađari postali Savski dedeki te se sa svim darovima ukrcali u čamce. Mnogobrojna djeca s nestrpljenjem su ih čekala na unaprijed najavljenim obalnim punktovima – od Struge Nartske, Rugvice, Novaka Oborovskih, Preseke i na kra-

ju Oborova. Savski su dedeki iz svojih nepromočivih vreća izvadili 380 poklona osiguranih od Savskih lađara i Općine Rugvica. Uz smijeh i pjesmu, dobru atmosferu podgrijala je i fina ugostiteljska ponuda pa je druženje potrajalo do kasnih poslijepodnevnih sati. Kako saznajemo od glasnogovornika Savskih dedeka, problema u plovu Savom nije bilo, a sva su iskrcavanja i ukrcavanja prošla glatko. Također, svi su bili iznimno zadovoljni ovom svojevrsnom primopredajom – djeca su dobila darove, a Dedeki pregršt dječjih osmijeha. Odmah je zakazan i novi susret, dogodine oko Božića na obali Save.  AMŠ

29 momčadi igralo za pomoć stradalome NK Rugvica i MNK Rugvica organizirali su 2. veljače u školskoj športskoj dvorani u Rugvici malonogometni humanitarni turnir za pomoć svome članu Franji Majiću koji je nedavno teško stradao nesretnim slučajem. Nogometaši su još jednom pokazali svoju humanost te se na turnir odazvalo čak 29 momčadi. Premda to i nije najvažnije, valja spomenuti da je prvo mjesto osvojila momčad MNK Brezici, a zanimljivo je da su svoje momčadi doveli i Klub ljubitelja Hajduka iz Dugog Sela te Ljubitelji Dinama iz Rugvice. Predsjednik NK Rugvica Mato Čičak ističe kako je turnir u potpunosti ispunio svoju svrhu. NHM

DUGOSELSKA kronika 5

4. veljače 2014.

Rugvica

Hrvatski vitezovi Rugvice održali godišnju skupštinu

U

druga „Hrvatski vitezovi“ podružnica Rugvica održala je godišnju skupštinu 4. siječnja u Društvenom domu u Jalševcu Nartskom. Predsjednik udruge Jadranko Brestovec izvjestio je detaljno o radu Udruge u protekloj godini. Rad se, kako je istaknuo, temeljio na Statutu udruge, a obuhvaćao je druženje branitelja i sudjelovanje na obilježavanjima obljetnica značajnih događaja iz Domovinskog rata i odlaske na mjesta stradavanja branitelja i bitaka vođenih u Domovinskom ratu, kao i organizaciju braniteljskih sport-

skih igara. Osim što je odavala dužnu počast mrtvima, udruga je nastojala, u okviru mogućnosti, materijalno i na druge načine pomoći i braniteljima lošeg imovinskog stanja. Potporu u radu, istaknuto je, Udruga ima u Općini Rugvica, što je svojom nazočnošću potvrdio i načelnik Općine Ivan Remenar, a posebno je istaknuta i dobra suradnja s raznim braniteljskim udrugama iz uže i šire okolice čiji predstavnici su nazočili i pozdravili skupštinu. Sličan program rada planiran je i za ovu godinu. Nenad Haleuš Mali

Garaže uređene, čeka se cisterna

cija i dežuralo na gradskom odlagalištu otpada, a za daljnji kvalitetan rad neophodno im je, kako se čulo, nabaviti vozilo cisternu. Također je rečeno da je lani uređeno vatrogasno spremište i garaže, postavljene su nove instalacije, a uređena je i kuhinja u domu. Društvo je i prošle godine bilo zamašnjak u

 ODRŽANA SKUPŠTINA ŠRD-A DUGO SELO

Š

portsko ribolovno društvo Dugo Selo održalo je 26. siječnja, u Ribarskoj kolibi, redovitu godišnju izvještajnu skupštinu. Društvo je brojilo 410 članova svih kategorija, a aktivnosti su im prvenstveno usmjerene na poribljavanje jezera, brigu za održavanje čistoće voda i okoliša. U 2013. godini izrađena je revizija ribolovno gospodarske osnove, temeljem koje je izrađen Plan gospodarenja za 2014. godinu, a isti je i prihvaćen od strane Ministarstva poljoprivrede, uprave za ribarstvo. Ovom revizijom i planom gospodarenja ŠRD „ Dugo Selo“ je ostvarilo ribolovno pravo na svim vodama unutar administrativnih granica sa gradom Zagrebom, Vrbovcem i Ivanić Gradom osim jezera Siromaja 1 i 2 te jezera Brckovljani, izvijestio je predsjednik dugoselskih ribiča Branko Deronja. U dva navrata u proljeće i jesen izvršeno je poribljavanje voda sa 4.160 kilograma šarana i amura te 1.600 komada mlađi štuke a poribljena su jezera i to Ciglana 1 – 950 kg šarana, 250 kg amura i 500 komada štuke, Ciglana 2 – 950 kg šarana, 500 kg amura i 600 komada štuke, Ciglana

3 – 250 kg amura i 500 komada štuke, Sportski ribnjak - 250 kg šarana, Trstenik 1i 2- 500 kg amura, Trstenik 3 i 4 – 200 kg šarana, Abesinija – 300 kg šarana. Provedene su radne akcije uređenja i održavanja. Za uređenje krajobraza oko jezera, a za što je od Zagrebačke županije dobiveno 40 000 kuna donacije. Sanirana je i proširena obala, uređena terasa, proširena staza za natjecatelje… Na jezerima se održava i škola u prirodi. Društvo je održalo 3 sjednice i više informativnih sastanaka, kazao je Deronja dodavši i kako su riješeni imovinsko-pravni odnosi s Gradom nad zemljištem na kojem je Ribički dom kao i svi pripadajući objekti. Društvo je sudjelovalo na natjecanjima, kadeti, juniori i seniori su postizali odlične pojedinačne i ekipne rezultate na svim relevantnim natjecanjima. Na „Memorijalu Franjo Genzić“ pobijedio je Mladen Fuks. Na Prvenstvu županije kadeti su se sa 1 mjestom ekipno po drugi puta za redom plasirali na završnicu prvenstva Hrvatske koja se održala 28. – 30. 06. u Ludbregu, a Juniori s drugim mjestom ekipno su se plasirali su se na prvenstvo II zone gdje

Novi predsjednik Ivica Šafarić

S

 GODIŠNJA SKUPŠTINA DVD ANDRILOVEC

DVD Andrilovec održao je redovnu godišnju skupštinu 1. veljače u svome domu u Andrilovcu. Predsjednik društva Ivica Klarić pohvalio se da društvo, koje je lani obilježilo šezdesetu obljetnicu rada, trenutačno broji čak 130 članova, od čega je dvadesetak operativnih članova. Za pohvalu je i rad muške A i B natjecateljske ekipe, kao i ženske A ekipe koje su tijekom protekle godine zauzele niz prvih mjesta na natjecanjima: od gradskog u Dugom Selu pa do tzv. superkupova u Velikoj Gorici i Erdovcu. Osvojeno je osam prvih, trinaest drugih te jedno treće mjesto, a pred natjecateljima je u ovoj godini obraniti čak četiri prijelazna kupa. Društvo je u protekloj godini imalo devetnaest interven-

 IZBORNA SKUPŠTINA HVIDRE DUGO SELO

pokretanju društvenog života u svome selu te organiziralo i tradicionalnu proslavu Dana Andrilovca i vatrogasnog natjecanja Kup Tomislava Galovca. Društvo je lani ostvarilo prihod u iznosu 171.000 kuna, 17.500 kuna prenijelo u ovu godinu u kojoj planira ostvariti prihod u iznosu 133.000 kuna.

Na skupštini je za novu tajnicu društva izabrana Marina Remenar jer je dosadašnji tajnik podnio ostavku. Priznanja za deset godina rada u vatrogastvu Karli Klarić, Kristijanu Štracu i Ani Čorluka predao je predsjednik VZG Dugo Selo Zvonko Novosel Dolnjak koji je istaknuo da je DVD Andrilovec društvo koje zaista radi te da su vatrogasci barjaktari cjelokupnog društvenog života u mjestu. U ime Grada Dugog Sela sjednici su prisustvovali predsjednik Gradskog vijeća Željko Ivaniček i zamjenik gradonačelnika Pavo Jakovljević koji je obećao nastavak podrške grada radu dobrovoljnih vatrogasaca. Nenad Haleuš Mali

Bistro i u ovoj godini nisu prošli na Kup Hrvatske. Kadeti su drugi u županiji, juniori četvrti , a seniori šesti ekipno. Kadet Ivan Čorba je nakon šest kola osvojio prvo mjesto pojedinačno u županiji te je predložen za nagradu županijskog saveza. Bili su domaćini županijskoj ligi za kadete, juniore, kadetkinje i seniore te županijskom natjecanju HVIDRE. Uz službena natjecanja provelo se natjecanje između Sekcije T- com i ŠRD Dugo Selo, te pojedinačno natjecanje Sekcije T-com, ŠRD „Klen“ Brckovljani“ i Dugo Selo te je Sekcija T-com i ŠRD „ Dugo Selo“ nastupali na Kupu u Brckovljanima gdje je ekipa T-coma osvojila 1. mjesto, a ŠRD Dugo Selo 2 mjesto. Sezonu natjecanja zatvorili su sa vrlo jakim 1. Kupom sekcije T-com osvojenim 2. mjestom ekipno. Osim toga održane su brojne manifestacije za popularizaciju ribolovnog sporta. Među njima su dva natjecanja sekcije T-Com, županijsko natjecanje u ribolovu Hrvatski vitez, nastup na fišijadama u Koprivnici, Vrbovcu i Strmecu – Samoborskom, pomoć sekciji T-com u organizaciji 1 kupa T-com. Aktivno su sudjelovali

i u provođenju različitih manifestacija u Gradu, izdvaja se „Fišijadu i Političko pecanje“, sajam „Obrtništva i poduzetništva“, „Badnjak pod vurom“. U 2013. godini prihodi su iznosili 367 677 kuna, a rashodi 363 153 kuna, od čega je oko 90 000 kuna uloženo u poribljavanje. Za ovu godinu usvojen je financijski plan u visini 307 650 kuna, a najveći dio prihoda očekuje se od članarina. U poribljavanje se planira uložiti 92 295 kuna. Plan aktivnosti sličan je prošlogodišnjem, među njima je nastavak suradnje sa školama, animiranje članstva, tiskanje informativnog glasnika i ažuriranje web stranice. Otvorenje ribolova planirano je za 12. travnja, a „Memorijal Franje Genzića“ održat će se 27. travnja. Skupštinu su pozdravili predsjednik dugoselskog Gradskog vijeća Željko Ivaniček koji je ribičima zahvalio na svim akcijama koje su proveli vezano uz Grad Dugo Selo. Također, nazočili su i potpredsjednik Zajednice športskih udruga i saveza Zagrebačke županije Zlatko Lasan te predstavnici dugoselske ZŠU potpredsjednik Mladen Vrabec i tajnik Ivan Plašić. AMŠ

ljedeće četiri godine dugoselsku će HVIDRU voditi Ivica Šafarić, odlučili su članovi braniteljske udruge na svojoj VII. redovnoj izvještajnoizbornoj Skupštini održanoj 18. siječnja. Dopredsjednik je Mile Brkić, a u predsjedništvu su još Mario Babić, Mato Kovačić, Slavko Lovreković, Emil Majstorović i Željko Galović. Članovi Nadzornog odbora su Vlado Bacalo, Goran Lisac i Zdravko Šalata. Novi predsjednik prihvatio je svoj mandat s riječima „da su razjedinjeni, da se trebaju ujediniti i boriti za svoja prava“. O radu u protekloj 2013. godini govorili su Damir Mesić, u svojstvu predsjednika do svibnja kada je dao ostavku, a nastavio je Mile Brkić koji je od tada, kao v.d. predsjednika, vodio udrugu. S obzirom na taj čin, povela se i rasprava o načinu izbora, a što je pojasnio gost Skupštine predsjednik ŽZU HVIDR-e Zagrebačke županije Ivica Krčelić, kazavši kako je v.d. izabran na osnovu dogovora između županijske organizacije i predsjedništva. Mesić je izdvojio humanitarne akcije za potrebite članove te iznio svoje nezadovoljstvo. Naveo je kako je „dao ostavku zbog plana i programa za koji nije dobio potporu, udruga mora funkcionirati u skladu sa zakonima, sredstva se moraju pravdati, on je pozivao na kolektiv, a oni nisu kolektiv…“ te je konstatirao da je sve manje članova na Skupštinama. O daljnjim aktivnostima navedenima u izviješću, nastavio je Brkić. Na uspješno organiziranim i realiziranim 11. sportskim igrama hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata Zagrebačke županije osvojeno je ekipno 2. mjesto. Među brojnim aktivnostima bilo je uređenje Arcusovog trga, obilježavanje svih važnih datuma (sjećanje na poginule, Dan domovinske zahvalnosti, Vukovar…), sudjelovanje u gradskim manifestacijama poput Političkog pecanja, prikupljanje potpisa za referendum protiv ćirilice, programi pomo-

ći za potrebite članove, darovi za djecu, održano je 10 radnih sastanaka, suradnja sa srodnim udrugama „Crnim mambama“ i „Hrvatskim vitezovima“ te s drugima poput Udruge ADHD i JA. Većina toga je u planu i programu za ovu godinu – nastavit će se s pružanjem usluga za ostvarenje socijalnih prava, kulturno-zabavne aktivnosti, sportske manifestacije, vojna hodočašća, nastavak suradnje s drugim udrugama te aktivnosti za povećanje broja članova. Iako je na Skupštini bilo negodovanja, na kraju su se čuli i pozitivni tonovi kako od članova tako i od gostiju, među kojima su bili predstavnici susjednih ogranaka kao i drugih braniteljskih udruga. Zamjenik dugoselskog gradonačelnika Pavo Jakovljević kazao je kako će im se sredstva dodjeljivati i u budućnosti, a dogovara se i oko adekvatnog prostora. Da pokušaju riješiti probleme, i da budu zajedno te da politika ne upravlja njima nego obrnuto, kazao je načelnik općine Rugvica Ivan Remenar. O potrebi animiranja ljudi na borbu za braniteljska prava koja se krše te kako su zbog toga prisiljeni surađivati sa sindikatima govorio je Krčelić. Zajedništvo za stvaranje primjerenog i zasluženog statusa branitelja kao temelja hrvatske države, čulo se u govorima većine gostiju. Skupština je bila prigoda i za podjelu zahvalnica onima s kojima je ostvarena odlična sur AMŠ adnja.

Održan 1. Zimski kup DVD-a Ostrna U organizaciji DVD-a Ostrna, 18. siječnja održano je vatrogasno natjecanje u brzom spajanju usisnog voda pod nazivom 1.Zimski kup DVD-a Ostrna. U dugoselskoj Gradskoj sportskoj dvorani svoju su brzinu, spretnost i uigranost pokazale ukupno 53 ekipe. U kategoriji odraslih "A" nastupile su 22 muške ekipe i 12 ženskih ekipa. Pehar za prvo mjesto u kategoriji muški "A", te prijelazni pehar za ukupnog pobjednika kupa i opremu sponzora, osvojila je ekipa DVD-a Andrilovec. Drugo mjesto pripalo je ekipi DVD-a Novoselec, a treće mjesto ekipi DVD-a Katoličko Selišće. U kategoriji žene „A“ pehar za prvo mjesto odnijela je ekipa DVD-a

Breška Greda, drugo mjesto ekipa DVD-a Kupljenovo i za treće mjesto ekipa DVD-a Ribnica. U kategoriji odraslih "B" nastupilo je 9 muških ekipa i 10 ženskih ekipa. Od muških ekipa najbolja je ekipa DVD-a Sv. Petar Orehovec, drugo mjesto izborila je ekipa DVD-a Strmec Bukevski dok su treći DVD Tišina Erdedska. Kod žena u ovoj kategoriji pehar za prvo mjesto osvojila je ekipa DVD-a Čazma, drugo mjesto pripalo je DVD-u Staro Čiče, a treće mjesto ekipi DVD-a Bešlinec. Natjecanje se održalo pod pokroviteljstvom grada Dugog Sela te tvrtki HRT Šarić d.o.o., Mi Star d.o.o, Drakon d.o.o., Zeleni kvadrat d.o.o. i Venera d.o.o.  AMŠ

6 DUGOSELSKA kronika

4. veljače 2014.

Manifestacije

Vincekovo na Martin bregu

Obilježeno Vincekovo na Svetom Jakobu Vincekovo kod Novoselovih Klet obitelji Novosel na Svetom Jakobu već je postala tradicionalno mjesto okupljanja i najmasovnije proslave blagdana Sv. Vinka na dugoselskom području. Kočije, kulturno umjetnička društva Ogranak seljačke sloge iz Lupoglava i August Cesarec iz Brckovljana, lovci, vatrogasci, bajkeri, političari i razni drugi prijatelji Novoselo-

Lijepo i toplo vrijeme ove je godine ubrzalo vegetaciju, ali i dugoselske vinare i vinogradare koji su pod pokroviteljstvom Grada Dugog Sela i u organizaciji Turističke zajednice obred prve rezidbe vinograda i blagdan Sv. Vinka odradili u subotu 18. siječnja. Čast orezivanja prvog trsa pripala je predsjedniku Udruge vinogradara i vinara „Terra

sancti Martini“ Anti Baueru, a nazočne je u ime Grada i Turističke zajednice pozdravio zamjenik gradonačelnika Vlado Kruhak. Sam obred vodio je Josip Kulaš uz pratnju članica i članova KUD-a Preporod, a za ugostiteljsku ponudu, besplatne kobasice i vino, i ove su se godine pobrinuli dugoselski vatrogasci.Nenad Haleuš Mali

vih po sedmi su se put našli na proslavi prvog vinskog sveca u kalendarskoj godini. Uz asistenciju gazda, Zvonka i Roberta Novosela, ceremonijal rezidbe izveo je vinski meštar Željko Panian poželjevši dobru berbu ne bi li se u vinogradu Novoselovih fešta ponovila i iduće godi ne. N.H.M.

Led ledeni, med medeni, a ja po sredini Josip Rogin

Udruga vinogradara i vinara Općine Brckovljani obilježila je jučer blagdan svetog Vinka u vinogradu Željka Funteka na Svetom Jakobu. Svečanu dobrodošlicu brojnim gostima poželio je predsjednik Udruge Mirko Meliš, ujedno podsjetivši na sve vinske blagdane tijekom go-

dine i na obveze koje vinogradari imaju prilikom svakog od njih. Prvi trs u vinogradu orezao je pak gazda vinograda Željko Funtek uz asistenciju meštra vinskih ceremonija Željka Paniana i domaćih tamburaša. N.H.M.

PRIJATELI MOJI IDEME SKUPA Sunce visoke na nebu je zišle. Sneg pod nogami, struže našemi.

Prijateli moji ideme skupa v trsje sad prejti vinčeka spiti. Trseka našega obdariti.

Putem nas celem dragi Ideme kobase i špeka Bog čuva čez pola, i šume povesiti i z dišečem vinem zalejati. do brega je dojti. Prijateli moji ideme skupa, Pak nam bu trsek se to v trsje sad prejti, Vincek povrnul dobrem rodem i kaplicum pravum. nas zove i mami k poslu. Trsne škare v ruke zeti Prijateli moji ideme lucne zarezati i vodu skupa v trsje sad prejti vinčeka spiti i poveseliti. teknuti. Videli bume kad pupi poterali buju i ak nam bu trsek rodil vu lete.

Nevenka Remenar

7

DUGOSELSKA kronika

4. veljače 2014.

L

ed je božje čudo, a med još veće. Nema dovoljno čvrstoga leda, ni dobroga meda, jer sve što vrijedne pčelice priskrbe to domaći barabe upropaste razno – raznim dodacima, tako da su med i mlijeko ispali iz biblijskih kriterija. Onaj slučaj s Titanicom je vrlo interesantan. Neki je dasa rekao kako je brodarska k omp a n ij a n a pr av i l a brod kojega ni Bog ne može potopiti. A vi, dragi Dugoselci, uzmite grudu leda i čeličnu ploču pa ćete vidjeti da li će led probiti ploču. Svakako da su se mogli spasiti ljudi da nije brod tonuo i orkestar zasvirao. Na brodu je bilo toliko drvenine, a drvo pliva, no to je bio inventar brodarske kapitalističke kompanije, pa su s puškom u ruci branili da se dira imovina, a šta je briga kapitaliste za ljude. Samo u prošlom, dvadesetom stoljeću poginuli su milijuni i nikom ništa. Mene su jedanput pita li, zašto mrzim kapitalizam? Eto mog iskustva. Kao dijete propadnem u led do jaja, iskobeljam se na obalu i trčim u prvu kuću, ali ne lezi vraže, to je bila bogataška kuća. Kad su me vidjeli polusmrznutog i blatnjavog na ulazu, uputili su me u staju i od tog vremena svaka je krava za mene bolja od Rockeffelera, pa bih tu primijenio onu uzrečicu narodnog heroja: Milosti od vas ne tražim, a niti bih vam je dao. Bolje je umrijeti sit i zadovoljan nego puzati pred buržosima. Od tog vremena stojim na poziciji: što dalje od sanjkanja, skijanja i svega što je sklisko ispod nogu.

Drug Tito je svirao klavir, jahao konja, mačevao, držao barabe na pristojnom odstojanju da se ne pokolju. Otišao bi on na Zlatibor na

užički kajmak i gibanicu, ali ga ja na skijama vidio nisam. Svake godine kad minu božićni i novogodišnji blagdani, dvjesto tisuća velikih Hrvata krenu u Austriju opremljeni ko astronauti. Po danu skijaju, a navečer piju i politiziraju. Ima tu grofova, lovaca na miraz, propalih genijalaca, a bogami, među našima ima i mudraca sa Istoka. Ne bi oni vidjeli Austriju ni visoki standard Europe da su onih tristotinjak bijednika dobili svoju redovnu plaćicu. Oni paradiraju s parolama, a Vlada gluha, ne želi da se kači sa liberalnim kapitalizmom, kad ti liberalci tako rado daju novac za kampanju. Svakako da je domaća buržoazija u lošije položaju od stare europske grofovske škvadre i zato se veliki Hrvati moraju sniziti, ne puno frf ljati o banu Jelačiću, Mariji Tereziji, jer oni su ionako bili više njihovi nego naši. E, kad Europejac pita: da li je istina da zagrebačka

sirotinja redovno čisti kontejnere? Oni ili mijenjaju temu ili jednostavno kažu istinu. Mi to nismo vidjeli. A kako će i vidjeti kad se s propileja Zagrebačke gore ne vide trešnjevačke ulice, pogotovo ako je magla. Tu doktorska škvadra nalazi kolege primarijuse, inženjeri strojarstva kolege inženjere, dekani s fakulteta kolege dekane, političari političare i sve tako, što bi se latinski reklo – simela simelibus, prevedeno slično sa sličnim. Kulturnjaka zapravo i nema, baleti rijetko skijaju, operni pjevači još rjeđe; svi oni imaju neke svoje salonske obaveze i ako vidite nekog žalosnog, znači da je upravo doznao kako čistačica Bečke opere ima veću plaču od našeg prvaka kazališta. To bi čak i mene ubilo u pojam. E, kada svane zora i bijeli dan onda se naša mlada buržoazija pretvara u astronaute, nose skupocjene skafandere, kacige, pametne naočale, pametne telefone, zapravo mobitele i svi na juriš osvajaju crveni, plavi i zeleni spust, a kad pošteno ljosnu, onda im se prvo oteli mobitel, bedrena kost ima napuknuće, lijeva ruka visi ko veš u neorealističkom filmu i tako se lijepo u domovinu tiho, tiše, vrate u gipsu sa gomilom nalaza. Danas sam u Jutarnjem listu pročitao kako se uređuje staza od dvorca grofova Drašković do vrha Martin brega. Tu se planira i nekakvo etno selo, ali ako hoćemo oživjeti zimski turizam, moramo napraviti kakve-takve spustove, kacige nam i ne trebaju, jer što se može dogoditi u etno selu? Može se zabiti u krušnu peć, u kamaru slame, ako i to promašiš u parku ima sasvim pristojno dosta drveća, samo

moraš paziti da ne srušiš partizana s puškom ili, ne daj Bože, da se zaletiš u zdenac. Jer znam da to nisu alpski vrhunci, kao što ni naš gradonačelnik Milek Banditić zna da Sljeme nisu Alpe, služila ga sreća deset godina kao i Ivicu Kostelića, konačno, i karijera mora nekada skiksati, jer ništa nije vječno, samo p one k ad du gov je č no. Rek lama za Martin breg može biti: sanjkala se tu i Marija Jurić Zagorka i Milka Trnina, imali smo i mi naše grofove i njihove metrese, pa se tu mogu spomenuti Patačići, obavezno Draškovići, a ako pak želi Dugo Selo vrhunsku rek la mu i Turistička zajednica bolje dane, onda neka napišu pismo papi Franji, kancelarki Merkel, obavezno pozvati Putina i Gerard Depardjea; ako je mogao glumiti Obelixa onda može i dugoselskog skijaša. Neće oni svi nagrnuti, jer gdje bi ih smjestili? Ali samo ako jedan dođe – bingo. Što se tiče učitelja skijanja, svaki Hercegovac iz skijaškog brijega ima tri diplome, dvije sa bauštele i jednu iz Sanskog Mosta, a to je univerzalna diploma gdje se spominje sanjkanje, skijanje, a najomiljeniji sport Hercegovaca je vrludanje u društvenim odnosima, gdje se umjesto skija koriste laktovi. Ali nemojte misliti da je to samo hercegovačka specijalnost. Ima i Prigoraca koji voze slalom i baš sam danas doznao kako jedan čovac proizvodi dr veni ugljen, a država je dužan 140.000 kn. E, taj bi mogao podučavati sve instruktore skijanja, jer ne kaže se uzalud da i nad popom ima pop.

Dugo Selo, dobro došlo u Noć muzeja i obratno „Kuharice manje zbori da ti ručak ne zagori“

„Dugo Selo, dobro došlo u Noć muzeja!“, napisao je jedan od posjetitelja u Knjizi dojmova u Pučkom otvorenom učilištu Dugo Selo. Može se reći i „Noć muzeja, dobro došla u Dugo Selo“ jer su upravo brojni posjetitelji bili ti zbog kojih je ova manifestacija, održana 31. siječnja, dobila puni smisao. Kako je kazao ravnatelj POU-a Nenad Haleuš, prva dugoselska Noć muzeja osmišljena je kao spoj modernog i tradicionalnog. Tako su se u gradskoj galeriji razgledavale slike, skulpture i instalacije suvremenog umjetničkog izričaja, odabrane iz bogatog fundusa POU-a, a nastale na likovnim kolonijama kroz trinaest godina. – Dojmovi su odlični. Inače dolazim na sve izložbe, zapamtila sam neke radove koji mi sada izgledaju nešto drugačije. No, to je i bit umjetničkog djela – kazala nam je jedna od posjetiteljica koja je na izložbu došla s unukom, a čiju je pažnju zaokupila, prigodno, statua sove. Treba napomenuti da je galerija bila dupkom puna, a isto tako bilo je i u prostoru POU-a gdje se čekalo u redu za ulazak. Tamo je bila izložba zidnjaka ivanićgradske kolekcionarke Nevenke Stipić. Ona i Marko Klak izabrali su četrdesetak tradicionalnih ukrasa s različitim motivima, vrstama veza te s prigodnim pratećim tekstovima. Te poruke ustvari su bili savjeti o kuhanju, braku, zdravlju, nov-

cu... „Danas predstavljaju dragocjene zapise o nekadašnjem svakodnevnom životu i običajima tih vremena, a neki od primjeraka iz ove kolekcije nalaze se i na proučavanju u Etnografskom institutu“, pojasnio je Klak značenje zidnjaka. Jedna od najpoznatijih zidnjačkih rečenica „Kuharice manje zbori da ti ručak ne zagori“ mnoge je vratila u djetinjstvo, u kuhinje njihovih baka. Ova je rečenica bila i dio nastupa Glumačke družine KUD-a „Preporod“ - troje vrsnih glumaca Želimir Novak, Mira i Duško Mašić razgovarali su i odgovarali jedno drugome samo rečenicama sa zidnjaka. Izborom i spajanjem tih poruka dramaturginja Ivana Gudelj stvorila je izvrstan scenarij o večeri u jednoj kuhinji, a fluidnost i lakoća izgovorenog osvojila je publiku. Prateći tekstovi za zidnjake bili su tema i POU-ovog natječaja, a propozicija je bila da moraju odgovarati sadašnjem vremenima. Autorima najboljih modernih kuhinjskih zahtjeva i prohtjeva uručene su nagrade, a kuhače su redom dobili Marica Knezić, Darko Batišta, Sofija Štefanac Klobučar, Jagoda Iličić i Ariella Melić. I ostale su rečenice prezentirane javnosti koja je mogla glasati za najbolji tekst u kategoriji izbor publike. Najveći broj glasova dobila je Vera Tomić. Izložbe je popratio i glazbeni program. Dugoselsku Noć muzeja pjesmom su uljep-

šale Preporodove „Koledarice“, a razveselio Tamburaški sastav KUD-a „Seljačka sloga“ iz Lupoglava. Obje su izložbe posjetili predsjednik dugoselskog Gradskog vijeća Željko Ivaniček i zamjenik gradonačelnika Pavo Jakovljević. „Ne mogu obećati, ali se nadam kako ćemo dogodine Noć muzeja obilježiti u dugoselskom muzeju“, kazao je Ivaniček o prijeko potrebnom otvaranju takve kulturne ustanove te najavio skori sastanak u Županiji po pitanju vlasničkih odnosa zgrade starog Doma zdravlja gdje bi bila smještena. U ovogodišnjoj, devetoj po redu, Noći muzeja sudjelovalo je sto gradova i više od dvjesto institucija, a Hrvatsko muzejsko društvo posebno je istaklo uključivanje manjih institucija. Oboren je i novi rekord - u dijeljenju i širenju kulture sudjelovalo je 350 900 posj AMŠ etitelja.

 RADIONICA IVANE HUSAR, MARTINE TOMČIĆ I VEDRANA KOMERIČKOG U OŠ IVAN BENKOVIĆ

Briljantni „Briljantinci“

Učenici OŠ Ivan Benković u jeku su pripremanja svog mjuzikla „Briljantin“ – zahtjevnog projekta kojeg namjeravaju prijaviti na ovogodišnji Međunarodni festival školske kreativnosti u Sanremu. Projekt se realizira u zajedništvu sa članovima Zbora i orkestra, sudjeluje dvadeset i jedan učenik. Svi oni, uz učiteljice Mirjanu Pavlić, Sandru Frančišković, Ines Kereš i Željku Vlainić, gotovo svaku nedjelju provode u školi. Vježbaju po pet sati, a vladaju red, rad i disciplina s dodatkom zabave i smijeha. Potporu njihovom projektu pružaju i poznate glazbene umjetnice Ivana Husar i Martina Tomčić. Tako su ih ove nedjelje 2. veljače posjetile i održale glazbenu radionicu. Pridružio im se i glumac Vedran Komerički koji im je otkrio neke tajne glumačkog zanata. U više od dva sata intenzivnog rada, djeca su naučila dosta toga vezanog za ponašanje na pozornici odnosno kako je to Ivana Husar nazvala tips and trics. I ona i Martina Tomčić složile su

HAREM u Dugom Selu

se kako se radi o neobičnoj skupini koja pršti talentiranošću i željom za napredovanjem. U zabavnoj atmosferi, brojne savjete dao im je Vedran, a scenu koja traje 2 i pol minute uvježbavali su sat vremena. Ponavljali su sve više puta - stav, mimiku, izgovor... U mjuziklu se moraju uskladiti pjesma, pokret i gluma, a dugoselski Briljantinci već su sada dobri, čulo se od ovih stručnjaka. Kako nam je kazala prof. glazbene kulture Frančišković, sve probe do sada su tekle onako kako je bilo i zamišljeno, a popularne pjesme iz poznatog mjuzikla i koreografiju talentirana su djeca svladavala s

lakoćom. Izabrani songovi, pet njih, prilagođeni su osnovnoškolskom uzrastom. „Sad smo negdje na 64 posto, uvijek može bolje. Projekt je dosta zahtjevan i što se tiče tehničke strane. Oprema, kostimi, scenografija – sve to košta. Naravno, uskaču roditelji, a dobro bi nam došla i pomoć sponzora“, kazala je prof. Frančišković. Što se tiče radnje, otkrila nam je i da je ljubavna priča preseljena u Dugo Selo i Biograd, a prilagođena su i imena glavnih likova. Tako je Sandy postala Sandra, a Danny Daniel. Prvu javnu izvedbu dugoselski „Briljantinci“ planiraju u ožujku.  AMŠ

Jedna predstava sa četiri glumice u ukupno dvadesetak uloga privukla je 26. siječnja gotovo 300 posjetitelja koliko ih može primiti dugoselska dvorana PREPOROD. Vrhunska izvedba u savršenom scenskom okruženju, naglašenim svjetlosnim i zvučnim efektima bila je tek prvi dojam. Divljenje su pobudile Ejcija Ojdanić, Nela Kocsis, Petra Dugandžić i Barbara Vicković nevjerojatnim glumačkim ostvarenjima, trenutačnim i scenskim transformacijama u više uloga. One su publiku provele iz harema Topkapi palače u holivudsku porno produkciju, zatim u londonski ured pa u beogradski bordel dotičući se međudržavne birokratske

spone. Posebice su upečatljive scene s tvrdog kamena Dalmatinske zagore gdje je priča života glavne junakinje započela i završila. Ova dosad najposjećenija predstava u našem gradu publi-

ku je i nasmijala, ali smijeh su u završnici prigušile dramatične poruke iz života o sudbinama žena teškim okolnostima prikazanim u navedenim pričama.

(N.Kozić)