Uskrs - Obzorje nade (397) by Svjetlo riječi

vjera

• društvo • kultura

USKRS

OBZORJE NADE t rava n j 2 01 6 . Sv j et l o ri j e či

Godina XXXIV. ◆ broj 397 ◆ Sarajevo, travanj 2016. ◆ cijena 3,5 KM (15 HRK)

www.svjetlorijeci.ba

Poštovani čitatelji Svjetla riječi, braćo i sestre

Sretan vam Uskrs! Na samom početku proljeća slavimo Isusovo uskrsnuće od mrtvih. Nije to folklor, niti samo tradicija. Iako je židovska Pasha slavljena na početku građanske godine (koja je počinjala s buđenjem prirode, jer je ožujak u ono vrijeme bio prvi mjesec u godini!) – ipak ni Pasha nije vezana uz početak godine, ili proljeća, nego uz jedno povijesno Božje djelo spasenja, po kojem je Bog oslobodio svoj narod iz egipatskog ropstva i poveo ga u svetu zemlju, obećanu Abrahamu i njegovom potomstvu dovijeka. Pogotovo naša novozavjetna Pasha, Uskrs, nije folklor, niti tradicija i narodni običaj, nego spomen na konačni čin spasenja cijeloga ljudskoga roda po dragovoljno prihvaćenoj smrti i uskrsnuću Gospodina našega Isusa Krista, kojim započinje neprolazna „godina milosti Gospodnje“ (usp. Lk 4,19), darovana svima onima koji vjeruju u njega, kao svoga Boga i Spasitelja. U ovom svetom uskrsnom vremenu naša Franjevačka provincija Svetog Križa ˗ Bosna Srebrena – bira sebi novu Upravu. Zahvaljujemo uskrslom Gospodinu za sve blagodati koje nam je udijelio tijekom sedmogodišnjeg mandata dosadašnje Uprave i ujedno ga molimo da unaprijed blagoslovi i izbor novog provincijala i njegovih suradnika, kao i sav njihov budući rad na slavu Božju i na dobrobit Božjega naroda svuda po svijetu, gdje naša braća franjevci služe Bogu i Crkvi. Uskrsli Isus, koji je na sam dan svoga uskrsnuća čudesno iznenadio i silno obradovao svoje učenike naviještajući im mir, dajući im Duha Svetoga i šaljući ih da prenose ljudima plodove Božjeg milosrđa po opraštanju grijeha (usp. Iv 20,1923) – On neka vodi i nas u našem svagdanjem djelovanju, da budemo milosrdni kao što je milosrdan Otac naš nebeski (usp. Lk 6,36) i da živimo svoj kršćanski identitet poput zajednice prvih kršćana, koji su bili „jedno srce i jedna duša“ (Dj 4,32). U tom duhu preporučujemo u vaše molitve i sami sebe, i naše drago Svjetlo riječi, kao i sve ljude dobre volje, a osobito one koji iskreno vjeruju u Isusa Krista, raspetog i uskrslog.

SRETAN USKRS SVIMA! Fra Lovro Gavran, provincijal

Gospodin slavno uskrsnu na ljudsku sreću beskrajnu! On slavno svrši ljuti boj, od grijeha spasi narod svoj. Aleluja!

vlasnik

Franjevačka provincija Bosna Srebrena nakladnik

FMC Svjetlo riječi d.o.o. ravnatelj

Janko Ćuro janko@svjetlorijeci.ba / uprava@svjetlorijeci.ba glavni urednik

Marko Ešegović marko@svjetlorijeci.ba zamjenik glavnog urednika

Vjeko Eduard Tomić vjeko@svjetlorijeci.ba redakcija

Janko Ćuro, Marko Ešegović, Vjeko E. Tomić, Rafaela Obučić i Borjana Jozeljić /marketing/ adresa uredništva

Zagrebačka 18, BiH – 71000 SARAJEVO tel: +387 (0)33 72 62 00 fax: +387 (0)33 81 22 47 e-adrese redakcija@svjetlorijeci.ba marketing@svjetlorijeci.ba pretplata@svjetlorijeci.ba www.svjetlorijeci.ba

Svim suradnicima, čitateljima i dobročiniteljima Svjetla riječi sretan Uskrs žele

uredničko vijeće

Janko Ćuro, Davor Dominović, Marko Ešegović, Lovro Gavran, Josip Ikić, Marijan Karaula, Vili Radman, Vjeko E. Tomić i Nikica Vujica godišnja pretplata

BiH 40 KM; Hrvatska 160 Kn; Švicarska 60 CHF; Zapadna Europa 40 €; Prekooceanske zemlje 80 USD/100 AUD bankovni računi – km Raiffeisen bank d.d. BiH, Sarajevo 1610000035150095 UniCredit Bank d.d. BiH 3386902222774709 devize

Raiffeisen bank d.d. BiH, Sarajevo 502012000-36371 IBAN: BA391611000001251358, SWIFT: RZBABA2S UniCredit Bank d.d. BiH, 25021420101 IBAN: BA393386904812029659, SWIFT: UNCRBA22 račun u hrvatskoj

Franjevački samostan Sv. Ilije, Roberta Močiljanina 14a, HR - 10040 Zagreb - Dubrava Br. računa: HR 032360000 - 1500028007

Ana, Borjana, Emil, Janko, Lidija, Lorko, Marko, Pero, Rafaela, Vjeko

iz sadržaja

Tema broja Isusovo uskrsnuće Konkretan putokaz kako hodati ovom zemljom

Tragom narodne baštine Uskrsni običaji našeg naroda 48

Preporuka Knjiga koju treba pročitati više puta Vjera za rubne 58

račun u njemačkoj

Sparkasse Ulm, Kontoinhaber: Dr. med. Ivo Jolic (Svjetlo rijeci), Konto: 891343, IBAN: DE57 6305 0000 0000 8913 43, BIC: SOLADES1ULM

Reportaža Hoće li kršćanima biti bolje? 14

Brojke i slova Zašto država voli PDV?

račun u švicarskoj

Bonum commune Zašto su nam studenti bezvoljni i nezainteresirani 20

Epimeteje O humanosti, o muškarcu i ženi

Credit Suisse, 8070 Zürich, IBAN: CH67 0483 5045 9061 1000 0, Konto: 80-500-4, P. M., Eintrachtstr. 3, 8820 Wädenswil račun u austriji

Sparkasse Kufstein, Kristijan Montina “Svjetlo Rijeci” Franziskanerplatz 1, 6330 Kufstein. IBAN: AT31 2050 6077 0115 4036, BIC: SPKUAT22XXX grafičko oblikovanje

Lorko Kalaš tisak

Radin print culture, Sveta Nedelja List Svjetlo riječi je upisan u registar medija u Ministarstvu obrazovanja, nauke i informiranja Kantona Sarajevo pod rednim brojem ŠM 35/99. od 27. 04. 1999. godine ISSN 1512-6986

Obljetnica 50 godina od početka gradnje zgrade Franjevačke teologije Zadovoljstvo mi je sjećati se ove gradnje 37

Snimka na naslovnoj stranici: Arhiv Svjetla riječi

Svjetlo riječi t rava n j 2 01 6 . Sv j et l o ri j e či

Tema broja

Isusovo uskrsnuće

konkretan putokaz kako hodati ovom zemljom Isusov život, muka i smrt nisu besmisleni nego otvaraju područja jedne nove egzistencije, jednoga novoga načina života, onoga u slobodi i ljubavi s Bogom, onoga uskrsloga. Ljudska znatiželja ostaje bez detalja te nove stvarnosti neba, ali potvrda života kao prijelaz u novo postojanje znak je Isusova života

4 www.svjetl ori jec i. ba

Piše Božo Lujić iz perspektive što je Bog htio poručiti Isusovim životom, smrću i uskrsnu ćem, ali isto tako i kako ljudi gledaju na taj događaj iz vlastite perspektive maloga ljudskoga života. Na taj način se ta dva gledanja mogu dopuniti i poslati potpuniju poruku.

Uskrsnuće iz Božje perspektive

Isusov život i poslanje nisu bili pro izvod puke slučajnosti nego Božji plan pripreman kroz dugo razdoblje ljudske povijesti. Isto tako, i Isusova smrt nije bila jednostavno Pilatov hir ili samo ljubomora Isusovih suvreme nika nego je predstavljala posljedicu jednoga načina života i propovijeda nja. Prema tomu, i Isusovo uskrsnu će nije opravdano uzeti neovisno o njegovu životu i smrti i razmišljati o njemu kao nekoj izoliranoj stvarnosti. Zapravo, ako bi se željelo dobiti dublji uvid u Isusovo uskrsnuće, moralo bi se prethodno pogledati upravo Isusov život i smrt u cjelini, jer i Isusov život i smrt dobivaju svoje pravo značenje i

Đuro Seder, Uskrsnuće 2, Zbirka Žeravac

elike krš ćanske svetkovine ostale su u svijesti ljudi če sto u pretežno liturgijskom obliku i folklornom slavlje nju pri čemu se nerijetko za boravljalo da su iza tog površinskoga prisjećanja stajali stvarni događaji, da se nalazio konkretan život. Takav je slučaj i sa slavljenjem Uskrsa. Ponav lja se gotovo do opasne ispražnjenosti izričaj da je Isus uskrsnuo, ali se ne uzima ozbiljno u obzir da ispod toga vanjskoga iskaza stoji jedan život, jed na muka i jedna smrt, te da je Uskrs vrhunac svega navedenoga. Stoga bi bilo potrebno uvijek iznova na svjež način povezivati ono liturgijsko s eg zistencijalnim, ono folklorno sa sadr žajnim. Tako bi do izražaja dolazilo bogatstvo poruke koja bi izbijala po put vulkana ispod površine često pre krivene prašinom svakidašnjice. Osim toga, na događaj se može gledati s različitih strana i tako vidje ti različite dimenzije. Svaki pogled je zacijelo opravdan i pridonosi boljem sagledavanju i doživljavanju sadržaja koji se nalaze u određenom događaju. Konkretno: na Uskrs se može gledati

Razgovor

Europska unija ima kršćanske korijene

Marijana Petir, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu

Snimka: Jurica Galoić, PIXSELL

8 www.svjetl ori jec i. ba

Marijana Petir rođena je u Kutini, 1975. Završila je studij biologije i ekologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kao i studij teologije na Institutu za teološku kulturu laika Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu na kojem je završila i poslijediplomski studij iz Menadžmenta neprofitnih organizacija i socijalnog zagovaranja. Jedna je od 11 zastupnika RH u EU parlamentu i članica Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj te Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova. Bila je zastupnica u dva saziva Hrvatskog sabora kao i potpredsjednica HSS-a na nacionalnoj razini. Zalaže se za razvoj sela i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva, zaštitu okoliša te promociju tradicijskih i općeljudskih vrijednosti

Pod povećalom

Kršćanska pustolovina nade Susret sa smrću danas izaziva veći strah kod vjernika i nevjernika, jer izgleda kao da se pojavljuje niotkud, kao da ne pripada životu. Upravo bi se zbog toga kršćanstvo, koje poučeno iskustvom Isusa nudi ozbiljnu pustolovinu nade, moralo odnositi prema problemu smrti realnije

Piše Luka Marković

markovic-l@bistum-muenster.de

edno od najuzbudljivijih pitanja s kojima se suočava ljudsko stvo renje jest ono o smislu i besmislu smrti. Je li smrt kraj čovjeka? Ili ipak ima nade? Pitanje je bilo i prije nekoliko tisuća godina isto tako uzbudljivo kao i danas. Ljud sko stvorenje ne muči samo svijest o vlastitoj smrtnosti, nego i onih bliskih mu osoba, s kojima dijeli tugu i radost života. Kad umre netko drag i mlad u obitelji ili krugu prijatelja, redovito se smrt doživljava, kako bi rekao filo zof Thomas Nagel, kao veliko zlo koje uništava ljudske snove. Smrt i život nisu samo svojstvo živih stvorenja, nego i kontinuirani kozmički proces. U čitavom kozmosu smrt je duboko vezana uz život. Vid ljiva materijalna stvarnost je također izložena umiranju i rađanju, jer se ne prolazna energija samo transformira 12 www.svjetl ori jec i. ba

Snimio Zvonko Benković

Reportaža

Hoće li kršćanima biti bolje? Povijesni susret Pape i ruskoga Patrijarha

Uljuljkani građani Zapada, a kojima je kršćanstvo povijesna religija, uopće ne znaju kakve se sve stravične stvari događaju kršćanima u Iraku i Siriji, kao i nekim drugim zemljama Bliskog istoka, južne Azije te zapadne i središnje Afrike

a dnevnom redu susreta pape Franje i Kirila, patrijarha Ru ske pravoslavne Crk ve 12. veljače na Kubi, bio je pro gon kršćana od strane mili tanata na Bliskom istoku. Tako prema glasnogovorniku Ruske pravoslavne Crkve nadbiskupu Hilarionu „situa cija koja se događa danas na Bliskom istoku, u Sjevernoj i Centralnoj Africi i još nekim područjima gdje ekstre misti, praktično, vrše genocid nad krš ćanskom populacijom, zahtijeva žurne mjere i bolju suradnju između krš ćanskih Crkava”. Naglasio je da „moramo ostaviti po strani naša unu tarnja neslaganja u ovo tragično vrije me i udružiti napore kako bismo spa sili kršćanstvo u područjima gdje su kršćani izloženi golemom progonu”.

Iskrivljena slika o kršćanstvu

Mamoni1 i klub Bilderberg2 vladaju 1 Mamona, aramejska riječ, a znači – no vac, dobitak, bogatstvo. Novac je ovdje prikazan kao osoba – tiranin, nasilnik, koji zarobljava čovjeka (Mt 6, 24). 2 Klub Bilderberg – neformalna skupina koja vlada svijetom preko banaka i pla smana kapitala

14 www.svjetl ori jec i. ba

Piše dr. Dalibor Ballian svijetom uz pomoć masona i sličnih. Ti vladari se vrlo često kao i većina građana Zapada kite krš ćanstvom, kao svojom povijesnom religijom, a je li to točno? Ne, to nije točno, jer pravi kršćani ne ruše države i ne stva raju kaos, kao što je napravljeno na Bliskom istoku koji svakodnevno od nosi brojne živote. Ti vlastodršci vla daju svijetom kroz medije, tako da su brojni kršćani dovedeni u zablude o zbivanjima na Bliskom istoku te uop će ne znaju kakve se stravične stvari događaju kršćanima u bliskoistočnim islamskim zemljama danas. Inače, Mamoni i klub Bilder berg stvaraju iskrivljenu sliku o krš ćanstvu, gdje se kroz medije naglaša va uloga kršćanskih Crkava i zajedni ca u skandalima: svećenici pedofili i homoseksualci, monstruozne časne sestre, financijski skandali, vječito sumnjivi papa i njegova uloga u po koljima proteklih ratova i sl. Stječe se dojam da je cijela kršćanska po vijest, a posebice današnje vrijeme jedna epizoda prepuna netolerancije, zabluda i zločina. Tu sliku Mamoni

i klub Bilderberg grade već deset ljećima jer su u papama i iskrenim krš ćanima našli protivnike te kroz medije plasiraju brojne poluistine ili čak neprovjerene senzacionalističke tekstove. Papa i krš ćani se sustav no ograđuju od svega lošeg, što se dogodilo kroz povijest. Križarske voj ne u kojima su počinjeni brojni poko lji nedužnih, potom inkvizicija koja je umjesto obrane vjere progonila nei stomišljenike, renesansne antipape, svetci antisemiti, potom holokaust te aktualni pedofilski skandali, sve je to stavljeno na dušu Katoličkoj Crkvi. Time se dovelo kršćanstvo do toga da je predstavljeno kao uzrok svih zala od prošlih stoljeća do danas.

Ignoriranje kršćanskih žrtava

Ali što je s pravim kršćanima, gdje se oni nalaze, naročito na Bliskom isto ku, te kako je politika Mamona i klu ba Bilderberg utjecala na njih? Prema studiji Antonija Soccija, talijanskog novinara i esejista koji piše o progo nima kršćana, kršćani su u prošlom krvavom stoljeću najprogonjenija i najviše ubijana vjerska skupina, u Ira ku, Siriji, Libanonu i brojnim drugim

Arheologija i kršćanstvo

Staro katoličko groblje GORNJA PAPRATNICA KOD ŽEPČA

Ovi spomenici predstavljaju krajnje pojednostavljenu, stiliziranu i shematiziranu verziju spomenika koji su korišteni da se označi kršćanski grob u vrijeme Osmanskog carstva. Počeli su se javljati neposredno nakon osvajanja srednjovjekovne Bosne od strane Turaka, a njihov se oblik razlikuje od kraja u kojem se nalazi

a širem prostoru Bosne i Hercegovine, posebice na mjestima sa tradicijom živ ljenja većinski katoličkog stanovništva, vrlo često se mogu sresti nadgrobni spomenici u formi jednostavnih, uspravljenih ka menih ploča, manje ili više obrađenih, ukrašenih motivom križa. Ponegdje je taj motiv vrlo jednostavno, gotovo shematizirano urezan, ponegdje je kvalitetnije izveden, najčešće u plit kom reljefu, a postoje i primjeri gdje je cijeli spomenik izveden u formi velikog križa. Radi se o spomenicima koji su označavali kršćanski grob za vrijeme osmanske vlasti, a vjerojatno su se počeli javljati u 16. stoljeću te i zadržali sve do početka 20. stoljeća. Slične spomenike nalazimo između ostalog i na recentnom rimokatolič kom groblju u Gornjoj Papratnici kod Žepča. U sklopu današnjeg groblja na lazi se i nekolicina spomenika koji su po svom obliku i izgledu znatno stariji. Njihov položaj unutar groblja nije pra vilan, tj. međusobno su pomiješani i novi i stari grobovi i ne možemo ih toč no razgraničiti. Samo groblje se nalazi lo u središtu sela, a nakon II. svjetskog rata, stanovništvo se preselilo u niža područja, dok je groblje ostalo na istom mjestu. Nije u potpunosti moguće 18 www.svjetl ori jec i. ba

Piše Ana Marić Zemaljski muzej BiH

utvrditi točan broj starijih spomenika, s obzirom da su neki od njih već utonuli u zemlju ili su uništeni na drugi način, ali ta se brojka sigurno kreće oko 50 pri mjeraka. Broj samih starijih grobova je sigurno i veći, ali neki nisu niti označe ni, te se prepoznaju po izdignutoj zem lji. Pored spomenika izvedenih u formi križa, a koji se prema imenu pokojnika i datumu rođenja i smrti daju datirati na kraj 19. i početak 20. stoljeća, ipak su znatno zanimljiviji oni drugi, na Pogled na groblje u Gornjoj Papratnici

kojima je samo urezan motiv križa, bez ikakvog teksta. Takvi su spomenici me đusobno vrlo slični. Dimenzije kame na postavljenog kao nadgrobna ploča variraju od 20 do 50 cm, postavljeni su okomito, neobrađeni i na njima je ure zan motiv križa, dimenzija do 10 cm. Ponegdje je taj motiv gotovo nevidljiv, vjerojatno usred vremenskih utjecaja, a negdje se jasno razaznaje. Svi spomeni ci su neobrađeni, tj. korišteno je obič no kamenje, vjerojatno iz neposredne blizine. Niti na jednom nije zabilje žen tekst, odnosno, osnovni podaci o pokojniku.

Bonum commune

Zašto su nam studenti bezvoljni i nezainteresirani? U vremenu velike nezaposlenosti mladih mnogima će izbor biti fakultet nakon kojega će se lakše zaposliti. Uz to, svakako da je važno uskladiti upisne kvote na fakultetima s tržištem rada i mislim da nitko nema ništa protiv toga. Međutim, problem je u tomu što se danas mladi ljudi više ne obrazuju za život, nego za karijeru

onekad u životu ljudi ne dono se odluke svojevoljno, već pod utjecajem ili pritiskom okoline. Tako, već u nekoliko navrata, u neposrednom razgovoru s ljudima imao sam priliku doznati da fakultet koji su završili ustvari i nisu htjeli studirati, već su ih tako „usmje ravali” roditelji, rodbina ili netko treći. Takva je „sudbina” zadesila i mojega susjeda. Naime, kad smo se prvi put upoznali, bio je oduševljen time što se bavim filozofijom. Nikada ne ću zaboraviti taj njegov izraz lica. U oči ma gospodina u kasnim četrdesetima ugledao sam djetinju radost i ushiće nje, kao da je jedva dočekao da s ne kim podijeli svoja promišljanja o nje mu omiljenom filozofu, Hegelu. Usli jed zanimljive rasprave spomenuo mi je da je i on htio studirati filozofiju, te da je filozofija njegova, kako je rekao „velika ljubav”, no da ga je otac napra sno odvratio od te ljubavi, tvrdnjama o beskorisnosti filozofije i korisnosti šumarstva kojega je kasnije studirao.

Što se isplati studirati?

Danas se situacija nije bitno promije nila u odnosu na period kada je moj susjed bio mlad, osim što možda šu marstvo nije u tolikoj mjeri popularan 20 www.svjetl ori je c i. ba

studij. Naime, već godinama, politi čari i mediji sugeriraju mladima što se „isplati” studirati i učiti, a što ne. Tako se već poslovično „ne isplati” studirati ekonomiju i pravo, jer je prevelik broj mladih na burzi upra vo s tim diplomama. S druge strane, danas nedostaje matematičara, elek trotehničara, strojara, informatičara, liječnika, farmaceuta, pa je to jako „isplativo”. No, smije li isplativost biti jedini kriterij za studiranje? U vremenu velike nezaposlenosti mladih mnogima će izbor biti fakul tet nakon kojega će se lakše zaposliti. Uz to, svakako da je važno uskladiti upisne kvote na fakultetima s trži štem rada i mislim da nitko nema ni šta protiv toga. Međutim, problem je u tomu što se danas mladi ljudi više ne obrazuju za život, nego za karije ru. Taj uski pristup obrazovanju, a kojem je u pozadini proračunatost, naišao bi na protivljenje, mojem su sjedu omiljenog Hegela, koji je rekao da je „bit ljudskoga obrazovanja u tomu da čovjek sebe učini općenitim duhovnim bićem”. Za njega, zapra vo kalkulantski pristup obrazovanju vodi u neobrazovanost. To bi trebalo ozbiljno zabrinuti društvenu zajedni cu jer ispada da neki članovi društva

Piše doc. dr. sc. Šimo Šokčević simo.sokcevic@djkbf.hr

za koje mislimo da su obrazovani (jer imaju diplomu) ustvari su tek djelo mično obrazovani. Svi bi se trebali zapitati je li osnovna zadaća fakulteta da nas obrazuje za karijeru ili za život ili pak i za jedno i za drugo? Vjerojat no ćemo se složit da je odgovor ovo zadnje, no ako i dođemo do tog od govora opet ostaje problem: kako to provesti u praksi?

Duh djeteta i zaigranost

Promatrajući taj problem iz perspek tive sveučilišnog nastavnika moram priznati da i sam često nemam baš jasno rješenje, ali mi se čini da će obrazovne ustanove stalno proizvo diti neobrazovane ljude sve dok na sveučilištima prevladava duh kalku liranja, nasuprot duhu zaigranosti. Taj kalkulantski „duh vremena” vi dimo da je zagadio sveto mjesto koje zovemo sveučilište, a baš u znanosti

t rava n j 2 01 6 . Sv j et l o r i j e Ä?i

24 www.svjetl ori je c i. ba

Pogled iskosa

Zašto šute i vjerski službenici?

vaj tekst nastaje u vrijeme dok iz Bruxellesa stalno stižu nove vijesti o terori stičkim napadima u tamoš njoj zračnoj luci i metrou. Internet portali se utrkuju tko će biti brži, a nimalo ne zaostaju ni komen tatori, uglavnom anonimni, samo što se oni utrkuju u trima disciplinama: jedna disciplina je tko će žešće osuditi počinitelje napada, druga je sveop ća generalizacija, a treća tko će naći najbolji način za ublažavanje svega što se dogodilo i najbolje opravdanje za počinitelje. Nema što onima u prvoj disciplini ne pada na um: javno vješanje počini telja, njihovo sakaćenje i slično. U dru goj kategoriji na djelu je stalno prisut na potreba jednog broja ekstremista

26 www.svjetl ori je c i. ba

Piše Milo Jukić da sve muslimane izjednači i proglasi ih teroristima pa se i tu predlaže čitav niz „mjera”. Ni treća kategorija nije ništa manje zanimljiva: kriva je CIA, kriv je Mossad, kriva je Rusija, krivi su Europljani što biraju Vlade koje nastoje uništiti islamske države... Kri vi su, po njima svi, a malo, malkice, i oni koji su opasali pojase s eksplo zivom i pobili nedužne civile. Ima, naravno, i onih koji otvoreno slave počinitelje napada.

Čukunbaba na popisu

Zabrinjavajuće za naše društvo su sve tri kategorije. Što rade nadležne sigurnosne službe, zašto ekstremiste svih boja fino ne posjete, nataknu im

lisice i proslijede ih pravosuđu, osta je vječita nepoznanica. Možda nisam upućen u sva dešavanja, ali se ne sje ćam vijesti koja bi govorila o tome kako je netko kažnjen zbog raspiriva nja nacionalne mržnje kroz komenta re na internetskim portalima. Ako bi to, pak – jer nisam baš upućen u za konska rješenja – bilo kršenje slobo de govora, odnosno verbalni delikt, onda povlačim riječ. Onda se svijet, što bi rekao Džoni Štulić, doista okre nuo naopačke, onda će ga definitivno uništiti ljudska prava. Jest čudno što takvih vijesti nema, ali je manje čudno kad se vidi što se sve događa. Nitko, recimo, neće biti ni osumnjičen ni optužen, a kamoli kažnjen što je studentski dom na Pa lama ponio ime Radovana Karadžića,

Živjeti u Hrvatskoj

Drvo se savija dok je zeleno

ve donedavno nismo imali poj ma što su to razdjelnici. I živjeli smo sretno. Još jedna hrvatska bajka započela je ovako: done sen je Zakon o obveznoj ugrad nji razdjelnika. Svrha je bolja energet ska iskoristivost i ušteda. Predviđene i novčane kazne do 50 000 kn. Do sada je već 51 500 hrvatskih stanova usrećeno. A onda su stigli značajno uvećani (!) računi za grijanje većini potrošača koji su ispoštovali Zakon. Kad je nezadovoljna masa dosegnula dovoljno bučnu većinu ispostavilo se sljedeće: prije donošenja zakona nije zatražena studija isplativosti! Držav ni zavod za mjeriteljstvo je potvrdio da se razdjelnici uopće ne vode kao zakonito mjerilo! Iz HEP-a poručuju da „ugradnja razdjelnika ne garantira automatski uštedu energije i niže troš kove, već oni kupce motiviraju na ra cionalno korištenje toplinske energije i postizanje energetskih i financijskih ušteda”!? U EU zbog upitnog učinka ugradnja nije obvezna, pa niti sankci onirano neugrađivanje. I eto slučajno, u jeku javne rasprave o razdjelnicima, čelnici regulatorne agencije HERA-e su bili na plaćenom putu u Danskoj, a častila ih je tvrtka Danfoss koja pro izvodi razdjelnike. Treba li naglasiti da se isključivo njihovi razdjelnici ugrađuju? Kako ih ne bi pozvali i na put oko svijeta, pa radi se o poslu vri jednom najmanje sto milijuna kuna! I da, sada (!) su zahvaljujući pritisku potrošača na medije formirane radne 28 www.svjetl ori je c i. ba

skupine za razmatranje učinaka uvo đenja razdjelnika?! Očajni ljudi pro svjeduju i inzistiraju na „konverziji” radijatora. Još jedno hrvatsko podiza nje ruku, ovaj put i promrzlih.

S naknadama i puškama

Ne baš promrzlih, ali praznih ruku ostat će puno i malih i velikih Hrvata. „Velikima” su obećane mjere aktivne politike zapošljavanja (novčana na knada), a „malima”, tj. budućim ma mama najprije po 1000 eura za svako novorođenče, pa mudrolija suprotne strane s prijedlogom od 8000 kn. Od nio vrag sitničavost (U prijevodu: Ne dajem iz svog džepa, a od svega ionako neće biti ništa!)! Kako su povezani „ve liki” i „mali”? Sistem spojenih posuda. Jednostavna računica kaže da je novac osiguran za oko 15 000 djece, a u Hr vatskoj ih se rađa oko 58 000 godišnje! Prema tome, ili će se, zanima me vođe ni kojim kriterijem, određivati novoro đeni Hrvati prve i druge, pa i treće ka tegorije (možda po kilaži?), pa shodno

Piše Marija Barbić tome s ili bez prava na naknadu ili će preusmjeravanje novčića predviđenih za nova radna mjesta ravnomjerno svoj dječici (budućim nezaposlenima), dodati vjetar u leđa za odlazak iz Hr vatske i preostaloj šačici mladih, koji na tajanstven način svoju budućnost i dalje vide u ovom dijelu svijeta. Kako god završila još jedna hrvatska bajka, ovaj put ne tehnička, nego populistič ka, izvjesno je da si bez novaca. Prije ili kasnije! Svejedno! Možda ne bi bilo loše da privreme no i bebe i nezaposleni mladi ljudi odu na služenje (možda opet obveznog) vojnog roka? Čisto dok se političari ne dogovore o prioritetima i redoslije du isplate. Država prouzročila zbrku, pa neka snosi i režije u međuvreme nu. Bio obvezni vojni rok, pa smo mi to kratili, prekrajali, prilagođavali i na kraju ukinuli. Em kažu da nam ne treba, em je skupo. Nova Vlada, novostare ideje i novi biseri. Tako se čulo

Život, ljudi i običaji u Bibliji

Minerali, metali i drago kamenje Govori se da je za vrijeme kralja Salomona bilo toliko srebra u Jeruzalemu, da ga je bilo skoro više negoli kamenja, i da je stoga bilo „bezvrijedno”, tj. da kralj nije htio da njegovo posuđe bude od srebra. Ipak, zbog svojih svojstava i vrijednosti, njim je ukrašavan kovčeg saveza kao i sam hram

veto pismo govori o raznim mi neralima, metalima i dragom kamenju koje su Izraelci kori stili i pronalazili u Obećanoj zemlji. Minerali su anorganske tvari koje se nalaze u zemlji ili na nje zinoj površini. Radi se o materijalima koje su koristili za razne namjene: za gradnju, život, pravljenje nakita i dru ge stvari. Mnoge od tih stvari su Izra elci i izvozili i tako razvijali ekono miju. Veliki dio minerala su biblijski ljudi koristili za gradnju. Među njima se prije svega može istaknuti klesano kamenje, koje je bilo na cijeni. Tako prorok Amos ističe da su ljudi pravili kuće od „tesanika” (Amos 5,11); a pi sac Prve knjige o Kraljevima ističe da je hram bio rađen u kamenu: „A tri su reda klesanog kamena i red cedro vih greda okruživali veliko predvorje, a tako i unutrašnje predvorje Doma Jahvina” (1 Kr 7,12). Što se tiče kame na, najviše se upotrebljavao kamen vapnenac, budući da je njega bilo naj više u predjelima Palestine, ali se ko ristio i mramor, iako u manjim količi nama. Prva knjiga Ljetopisa ističe da se kod gradnje hrama koristio mra mor i to u izobilju: „Pripremio sam, koliko sam mogao, za Dom svoga 32 www.svjetl ori jec i. ba

Zlato za hram, srebro za trube

Piše Darko Tomašević darko.tomasevic@gmail.com

Boga zlata za zlatne stvari i srebra za srebrne, tuča za tučane, željeza za že ljezne, drva za drvene; oniksova ka menja i dragulja za ukivanje, dragulja za ukras i šarenih dragulja, svakoja koga dragog kamenja i izobila mra mora” (1 Ljet 29,2). Ne samo da je ži dovski hram bio ukrašen mramorom, nego su i poganske palače i hramovi bili ukrašeni mramorom, prije svega za pravljenje mozaika te terasa, i to u raznim bojama. Tako se u Est 1,6 opisuje vrtni trijem perzijskog kralja Ahasvera ovako: „Zavjese od najfi nijeg lana, vune, ljubičasta skrleta bile su pričvršćene vrpcama od beza i crvena grimiza o srebrne prstenove na stupovima od bijela mramora. Na podu od zelenog i bijelog mramora, sedefa i skupocjenog kamenja, nala zile se postelje od srebra i zlata.”

Što se tiče metala, Sveto pismo spo minje šest metala i to: zlato, srebro, željezo, olovo, kositar (mjed) i bakar. Zlato je bilo posebno cijenjeno, iako ga nije bilo u dovoljnim količinama. Sveto pismo ističe da su Izraelci ku povali zlato iz Ofira i Parvijama, kao iz Šebe i Rame (usp. 1 Ljet 29,4; 2 Ljet 3,6; Ez 27,22). Zlato su koristi li za ukrašavanje hrama, i to obilno, kao što se ističe u 1 Kr 7,48-50: „Sa lomon načini sve predmete koji su bili u Domu Jahvinu: zlatni žrtvenik i zlatni stol na kojemu su stajali prine seni hljebovi; pet svijećnjaka s desne i pet s lijeve strane pred Debirom, od čistoga zlata; cvjetove, svjetiljke, use kače od zlata; vrčeve, noževe, kotliće, plitice i kadionice od čistoga zlata; stožere za vrata nutarnje dvorane – to je Svetinja nad svetinjama – i za vrata Hekala – to jest Hrama – sve od zla ta.” Zlato se koristilo i za ukrašavanje kraljevske palače. Tako 1 Kr 10,16-22 ističe da je kralj Salomon imao štitove od zlata; prijestolje od zlata, sve posu de iz kojih je pio bile su od zlata, kao i sve posuđe. Zlato je bilo znak pre stiža ili kraljevske časti (usp. Dn 5,29; Jak 2,2).

DOBRA VIJEST

Novom Nebu najveće priznanje Grada Zenice Piše Rafaela Obučić

a svečanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Zeni ce, duhovnom bendu Novo Nebo iz Zenice, 20. ožujka uručena je prestižna „Nagrada Zenice”. Nagradu je uručio gradonačelnik Zenice Husejin Smajlović, a dobili su je za doprinos u razvoju du hovne glazbene kulture, okupljanje mladih glazbenika te međureligijsku, volontersku i karitativnu aktivnost. Zahvaljujući na prvom mjestu dragom Bogu, na daro vanim talentima i prilici da ih podijele s drugima, članovi Novog Neba zahvalili su matičnoj Župi sv. Ilije proroka te svima koji su ih nominirali za ovu vrijednu i časnu nagradu i time ih upisali među velikane Grada Zenice. Poručili su još da nagrada ne pripada samo njima: – Nagrada pripada

36 www.svjetl ori je c i. ba

više od stotinu osoba koje su djelovale u grupi proteklih godina te mnogim prijateljima i udruženjima, a na pose ban način NCM Ivan Pavao II. i Odboru za međureligijsku suradnju u Zenici, s kojima smo zajednički ostvarili mno ge međureligijske i društveno korisne projekte. – kažu iz Novog Neba, presretni zbog najvišeg zeničkog priznanja, osobito kad se ima u vidu da su katolici u Zenici u manjini. Inače, ovaj katolički duhovni rock sastav djeluje već 30 godina i iza sebe ima tri albuma, mnoštvo koncerata i nastu pa koji su nahranili dušu onima koji su ih slušali. Pored ani miranja pjevanja na sv. misi, ono što posebno ističu su četiri braka koja je iznjedrio ovaj bend te brojna kumstva i nadasve dobra prijateljstva koje je Novo Nebo spojilo i još uvijek drži.

Obljetnica 50 godina od početka gradnje zgrade Franjevačke teologije u Sarajevu

Zadovoljstvo mi je sjećati se ove gradnje Inženjer Ivica Petrović

– Ovom prilikom želim vas upoznati da je upravo prije 50 godina u mjesecu ožujku 1966. otpočela priprema gradilišta za izgradnju Teološkog fakulteta u Nedžarićima, glasila je prva rečenica pisane izjave koju je u našu redakciju donio g. Ivica Petrović, umirovljeni inženjer arhi tekture. Onda kada je nicala zgrada u naselju Nedžarići, ovaj 84-godišnji Sarajlija bio je šef gradilišta i nadzor ni organ zgrade u koju će se nekoliko godina kasnije smjestiti franjevački bogoslovi, profesori i časne sestre. – Tada sam radio u Projektnom poduzeću DOM, u grupi s inženjerima Zdravkom Ćukom i Slavom Malkinom, Rusom koji je govorio osam jezika, i dobili smo zadatak od provincijala fra Vlade Karlovića, da projektiramo zgradu Teološkog fakulteta u Nedžarićima, gdje je ranije određena lokacija za objekt. Zdravko Ćuk je bio glavni projektant, a konstruktor objekta ing. Slavo Malkin. Ja sam radio predračun i projekte instalacija osim elektrike, započeo je svoja sjećanja o aktivnostima koje su prethodile početku gradnje. – Po završetku izrade glavnog projekta, mislim da je bio mjesec lipanj 1965., pozvali su nas trojicu provincijal fra Vlado Karlović i fra Karlo Karin na sastanak u samostanu sv.

Razgovarao fra Vjeko Eduard Tomić Ante na Bistriku. Tu sam upoznao fra Vitomira Slugića i fra Bonu Vrdoljaka. Uglavnom se razgovaralo o tome kako i na koji način bi bilo najekonomičnije prići izgradnji projektiranog objekta. Fratri su nas zamolili da budemo što realniji u našim stručnim procjenama vrijednosti izgradnje, s obzirom na oskudna sredstva za gradnju koja oni imaju. Jednoglasno smo zaključili kako je najisplativije da se izgradnja vrši u vlastitoj režiji, tj. da se nabavka građevinskog materijala obavi neposrednom kupovinom u trgovinama, a da se za gradnju organizira stručna radna snaga (zidari, tesari, armirači i dr.). Odlučeno je da se formira režijska grupa na čelu s provincijalom fra Vladom, po pitanju investicija, a ja sam imenovan šefom gradilišta i nadzornim organom, dok su u ime Franjevačke teologije određeni fra Vitomir Slugić i fra Bono Vrdoljak. Svi su poslovi bili vrlo dobro organizirani i napredovali su tako da smo svi bili t rava n j 2 01 6 . Sv j et l o ri j e či

Povratak

Živimo od onih koji su vani DONJA TRAMOŠNICA – POVRATAK SE NIJE NI DOGODIO

Posavska župa sv. Ivana Krstitelja u Donjoj Tramošnici još jedna je u nizu onih koju su okrutna ratna događanja od 1991. do 1995. obilježila razaranjima stambenih i crkvenih objekata, krvavim ubijanjima i u konačnici – progonom preostalih Hrvata-katolika. Mnogi su tada utočište potražili u Županji i okolnim selima, Zagrebu, a neki i u Njemačkoj, Austriji i dalje

ni koji su bili bliže, na ru ševine i ostatke svojih ne kadašnjih kuća počeli su se vraćati od 2000. pa do 2009. Poslije toga, bilježe se samo pojedinačni slučajevi vraćanja. Po svom dolasku na župu 2009. godine, župnik fra Jozo Puškarić o Božiću je blagoslovio oko 250 vjer nika koji su stalno živjeli ovdje u 125 kuća. Od prijeratnih 2360, danas u naseljima Donja Tramošnica, Čardak, Grab, Njivak, dio Okruglića i Orlovo Polje – koja čine Župu, živi oko 185 stalno naseljenih župljana, a broj kuća u kojima žive pao je na 90. Od tog broja 42 su samci, 45 obitelji s dva člana i ostale s tri i više članova. – Kad me ovi što dođu sa strane pitaju imate li školu, kažem – imamo. Imate li djece, pitaju. Nasmijem se i dodam: u obje župe imamo djece manje nego što je moj otac sam imao, jer nas je braće i sestara 10, veli župnik te ističe kao zanimljivost da i ovo što ima djece i mladih, iz tzv. mješovitih su brakova. Područnu osnovnu školu pohađa dvoje učenika iz župe te petero iz susjedne župe Gor nja Tramošnica, što najzornije poka zuje kakva je budućnost i perspektiva 40 www.svjetl ori je c i. ba

Piše Rafaela Obučić ovog kraja, osobito ako se ima u vidu da je starosni prosjek župljana preko 60 godina.

Više mlijeka prospe, nego proda

Reklo bi se da je Daytonski sporazum Donju Tramošnicu ne samo pripisao većinskom srpskom entitetu, nego i potpuno otpisao. I ne samo nju, nego i cijelu Posavinu, kako navodi tadašnji župnik fra Marijan Oršolić u mono grafiji o župi Donja Tramošnica. – Entitetske vlasti su sredstva dobivena od međunarodne zajednice za povratak prognanih, odnosno iseljenih zbog rata, usmjeravale za naseljavanje onih koji nikad tu nisu živjeli, ali pripadaju naciji koja je zauzela te prostore, navodi župnik Puškarić. Aplicirao je projektima i za sredstva koja dodjeljuje Vlada Repu blike Hrvatske. Jedanput je dobio oko 10 000 KM, a poslije toga godinama niti odgovora. – U odnosu na ostale krajeve u BiH, Posavina je najviše zanemarena što se tiče donacija hrvatske Vlade. Pravio sam usporedbu jedne

godine, recimo u Hercegovini jedan kraj kao Široki Brijeg dobije više sredstava nego sve župe i svi ovi krajevi u Posavini. To je toliko očito i mislim da nije u redu, zaključuje fra Jozo i dodaje da je povratak ovdje već dugo svršen postupak: – U prvih 10 godina ako se ne Prošlog ljeta fra Jozo Puškarić je pred Papom svjedočio o osobnom trpljenju zbog vjere i strahotama koje je preživio u logoru te zahvalnosti Gospodinu što ga nijednog trena nije zahvatila mržnja prema mučiteljima

Mostar

Izvedena prva hrvatska ope U dvorani Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru, 15. ožujka izvedena je prva hrvatska opera u BiH Diva, glazbeno-scensko djelo u četiri čina i četrnaest slika, a druga izvedba uslijedila je 16. ožujka

42 www.svjetl ori je c i. ba

Tragom narodne baštine

Uskrsni običaji našeg naroda U zapadnoj Slavoniji i među bačkim Hrvatima postoji običaj uskrsnoga šibanja. Šibe se pletu od mladoga vrbovoga pruća. Obično mladići šibaju djevojke dok im ne poklone pisanicu. Na Uskrsni ponedjeljak kod Hrvata u Bačkoj djevojke bi vodom polijevale momke

vremenu kada se priroda budi iz zimskoga sna kršćani slave svoj najveći blagdan – Uskrs. Nekad se slavio svake nedjelje, a od 2. st. nakon prvoga proljetnoga punoga mjeseca (između 21. ožujka i 25. travnja). Hrvatska pučka tradicija u slav ljenju Uskrsa njeguje brojne običaje i simboliku. Kroz korizmu se pokor nički iščekivalo Kristovo uskrsnuće pa se tamno i skrušeno odijevalo, a na Uskrs se nastojalo što svečanije i ljepše obući. Na Uskrs se odlazi na jutarnju svetu misu, te objeduje blagoslovlje nu hranu. Bunjevački Hrvati bi prije blagovanja blagoslovljenoga jela kušali hren, što simbolizira činjenicu da bez gorčine nema slasti niti spasenja bez križa. Ostatci jela su se palili ili rasipali po polju i vrtu za dobar urod, zabadali pod strehu da štite kuću od groma. Neizostavan su simbol Uskrsa pi sanice, a zec je noviji motiv preuzet iz europskih zemalja.

Punica zetu šalje tucet jaja

Djeca pisanice tucaju, gađaju kova nicama, valjaju. Ukrašavane su na prirodan način i sadržavale različite motive: biljne, životinjske, kršćanske ili domoljubne, a da bi bile sjajne, premazale bi se slaninom. Zaljubljeni su se darivali pisanicama s ljubavnim 48 www.svjetl ori je c i. ba

Piše Ana Papić

tragomtradicije@gmail.com

motivima i porukama. Neke bi dje vojke dobivene pisanice stavljale na prozor. Od 2008. pisanica u Hrvatskoj ima status materijalnoga dobra. U dubrovačkom kraju buduće su mlade zaručniku darivale tucet jaja, a svekr vi pletenicu od tijesta. Mlade nevjeste od dana udaje do Uskrsa nisu dolazile u svoju rodnu kuću. Tek je noć uoči Uskrsa mlada s pratnjom dolazila k rodbini i ostajala do nedjelje popod ne. Kada se vraćala kući, punica bi zetu poslala duzinu (tucet) jaja. Razlog bojanja jaja narod je u Banovcima (Slavonija) ispričao kroz legendu prema kojoj su Židovi Isusu dok je visio na križu davali ocat, ali ga on nije pio. Onda su donijeli koša ru jaja i dali djeci da bacaju na Isusa. Svako jaje koje je dijete uzelo posta lo je obojeno i svidjelo im se te djeca nisu htjela bacati jaja na Isusa (Mika jević, 2014: 98). Prema legendi nastaloj među pravo slavnim vjernicima Marija Magdalena

donijela je kuhana jaja na Isusov grob da ih podijeli s drugim ženama, a kada je susrela Isusa, jaja su poprimila crvenu boju. U zapadnoj Slavoniji i među bač kim Hrvatima postoji običaj uskrsno ga šibanja. Šibe se pletu od mladoga vrbovog pruća. Obično mladići ši baju djevojke dok im ne poklone pi

Zemlja planina

Krajiška gromada od Laktaša do Une KOZARA

Piše Dalibor Ballian

Kako Kozara nije viša od tisuću metara vrlo često je svrstavaju u brdsko područje, ali s obzirom na veličinu masiva koji gradi, mi ćemo je obraditi kao planinu, jer je veoma značajna po veličini svog masiva i biološkom značaju. Predstavlja veoma pitomu planinu koju nalazimo u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, a prostire se pravcem sjeverozapad-jugoistok 50 www.svjetl ori je c i. ba

ama planina je duga oko 70 km, a široka od 20 do 30 km. Veoma je pristupačna te joj se može pri ći sa svih strana, a kada bi se kod Laktaša ušlo u šumu na Kozari moglo bi se kroz šumu ići bez izlaska sve do rijeke Une u dužini od preko 70 km. Zbog veličine masiva, Kozara se raširila u sedam krajiških općina, od Bosanskog Novog, preko Bosanske Kostajnice i Dubice ka Bosanskoj Gra dišci, Laktašima, Banjoj Luci i Prijedo ru. Planinu ograničavaju rijeka Sava sa sjevera, Vrbas sa istoka, Sana s Juga, te Gomljenica i Una sa zapada. Najviši vrh Kozare je Lisina sa 978 m. Zatim slijede vrhovi Gola planina sa 876 m, Mrakovica 806, Glavuša sa 793, Bešića poljana 784 m, Talavića poljana 780 m, Jarčevica 740, Vrnovačka glava 719 m, Benkovac-Jurišina kosa 705 m, Zečiji kamen 676 m, te još niz manjih vrho va. Inače u središnjem dijelu planine

nalazi se vrh Mrakovica koji je orijen tiran pravcem istok-zapad, a u pod nožju Mrakovice u pravcu sjeveroza pada izvire potok Mala Mlječanica koji tekući ka sjeveru sa svoje desne strane ima veoma strmu stranu, poznatu kao Vitlovsku kosu. Moštanica se spaja sa Kozaru karakterizira umjereno kontinentalna klima sa znakovima utjecaja atlantske klime. Koefici jent kontinentalnosti je manji, a odnos potencijalne evapotranspi racije i padalina u vegetacijskom periodu je povoljniji. Vegetacijski period traje 195 – 200 dana. Po dručje pripada klimatogenim šu mama kitnjaka i običnog graba, s mozaično raspoređenim šumama lužnjaka i običnog graba, te šuma ma kitnjaka i kestena, te šumama bukve na hladnijim položajima.

Pogled u dušu

Kakvi smo mi, takva su vremena

Piše prof. dr. sc. Snježana Šušnjara

Eto, moj sin, sve sam mu dao. Čak sam i fakultet za njega završio a sad će i doktorirati. Pitajte ga na koju temu, neće se sjetiti, jer i to sam mu ja priskrbio svojim kontaktima. Njegovo je bilo pojaviti se, a i to mu se nije dalo. Nije imao vremena

52 www.svjetl ori jec i. ba

judi kažu: zla vremena, teška vremena. Čestito živimo i vremena su dobra. Mi smo vremena. Kakvi jesmo, takva su vremena, ističe sv. Augustin. Je li to uistinu tako? Osvrnimo se oko sebe. Svaka generacija je govorila da su njihova vremena teška, a da mladi ne valjaju ništa. I onda dođu ti mladi i opet po starom. Teška i zla vremena, a mladi ne valjaju. I što ćemo sad? Jesu li mladi odgovorni za ovo stanje u ze mlji ili su to oni koji rukovode njome „u ime naroda” namećući svima svo je „hvale vrijedne i humane ciljeve” zbog kojih mnoštvo svijeta diže sidro i napušta ovu zemlju. Država kojom se ne upravlja pravedno pretvorit će se na kraju u veliku lopovsku družinu, upozorava sv. Augustin. Može li čovjek današnjice čestito živjeti? Može li biti uzoran čovjek s onim što ostvari? Čovjek današnjice je čovjek prošlosti, ali i čovjek buduć nosti. Mi smo vremena, kaže sv. Au gustin. I doista jesmo. A kakvi jesmo, znamo najbolje mi sami. Suočimo se sa sobom i pogledajmo oko sebe. Uđi mo u svoju nutrinu i propitajmo svoje postupke. Jesam li jutros ustao turo ban, ljut i smrknut? Kako sam pogle dao djecu, ženu? Na poslu sam bio ra dišan ili sam samo čekao pauzu, pa da zapalim ili popijem jednu rakijicu ili da napravim neku smicalicu radnom kolegi. Jesam li se pobunio protiv ne pravedne odluke šefa kojom je po vrijedio drugoga, iskoristio njegovu

slabost, ucijenio ga? Nije mene dirao, pa je bolje ostati po strani. Kad dođe red na mene, brinut ću se tada, a do tad ću pokušati šefa podmititi kakvim darom ili uraditi nešto za njega.

Ovo su najbolja vremena

Što to činim? Griješim i sebi i drugi ma! Vidim li to? Ne, to je postalo tako svakodnevno, da svako drugo pona šanje ne priliči. Pogledaj onu osobu na položaju! Pa ta osoba i kad može ne želi uraditi ništa ispravno! Toliko

Kaos kao fraktal

Prijateljstvo bez članarine Piše Viktorija Banić viktorija.banic@hotmail.com

Kad je toliko teško da ni prijatelja ne želiš i kad ti je jedino društvo vlastita sjena na zidu, Bog je s tobom! Onaj isti koji te beskrajno voli, baš takvog kakav jesi i uopće od tebe ne traži da se svrstavaš i uklapaš u kalupe. Onaj isti Bog koji shvaća da griješiš, da se bojiš, onaj isti koji ti svaki put pruža novu priliku

54 www.svjetl ori je c i. ba

rijeme – zbroj događaja i su sreta. S vrlo različitim ljudi ma. Svaki od njih nešto do nese. Ili odnese. U svakom slučaju, promijeni. Tako i ona, moja poznanica, osoba prak tičnog i sistematičnog, gotovo ma tematičkog uma. Sva je u tablicama, izračunima i brojevima. Realna. Če sto pomislim da je zalutala u izboru zanimanja… Uglavnom, odrasla je kao jedino dijete vrlo dobrostojeće obitelji. Odrasla u generacijski i emo tivno neujednačenim, da ne kažem čudnim, obiteljskim odnosima. Tako kompliciranu, gotovo identičnu situ aciju preslikala je, kao odrasla osoba, na vlastitu obitelj. Teško je biti nevid ljiv u mnoštvu istih, ali još je teže biti jako različit. Neprestano pokušavati pronaći pravog sebe, kao i one koji će te prihvatiti. Ona se bori, gura. Nikad je još nisam vidjela da plače, a prilika je bilo, previše… Njen inte res s vremena na vrijeme, pogotovo kad su problemi učestaliji, zaokupe uvijek novi psihološki pristupi, uče nja i načini kojima takvi „zbunjeni” ljudi nastoje popuniti praznine koje, negdje duboko u njima, zjape. Priča la mi je tako, nedavno, o najnovijem pokušaju razumijevanja sebe i nadila ženja rastućih problema unutar obite lji. Ovog puta metoda je radikalnija, grublja od dosadašnjih. Ukratko, radi se o tome da ljudi unutar formirane grupe preuzimaju, kao u igrokazu, uloge članova nečije obitelji, njihove

obiteljske relacije. Osoba za koju se to prikazuje, izdvojena promatra i „shvaća” vlastite probleme. Pri tome, kaže, snažno bude potresena među

Preporuka

Vjera za rubne KNJIGA KOJU TREBA PROČITATI VIŠE PUTA

Čudno je da danas netko može žaliti za komunizmom. Dobar živi primjer blagodati komunizma jest Sjeverna Koreja i njezin diktator. Tko žali za komunizmom, trebao bi ići u Sjevernu Koreju

ravo je izdavačko osvježenje pojavljivanje knjige češkog te ologa Tomaša Halika Strpljenje s Bogom. Pripovijest o Zakeju danas, Svjetlo riječi, Sarajevo, 2015., urednik dr. fra Ivan Šarčević. Ova knjiga je 2010. proglašena naj boljom teološkom knjigom u Europi. Prof. Halik je 2014. dobitnik Temple tonove nagrade koju neki smatraju te ološkom Nobelovom nagradom. I sam Halik je imao neobičan put do vjere: obratio se u zreloj dobi, studirao ilegalno teologi ju, postao svećenik, a da nije smio reći ni svojoj rođenoj majci. I to su vjerske slobode i ljudska prava na komunistički način! Želja je autora da što bolje razumije ateizam i ne vjeru, a još više ateiste kao i „sla be vjernike”. Čak vidi mogućnost da i ateizam može „pripremiti put Bogu”. Vjerojatno mu je povod za to i njegova zemlja koja se smatra jednom od najnevjerničkijih zema lja svijeta. Smatra da bi bila šteta da kršćanstvo nešto ne nauči od ateiz ma. Očito ova knjiga ima jedan od ciljeva naglasiti što ima dobro u ate izmu, makar to zvučalo paradok salno, uostalom Halik smatra da je Bog, Bog paradoksa. On je odavno u podsvijesti osjećao kao svoju vla stitu zadaću i poslanje da „ponudim 58 www.svjetl ori je c i. ba

razumijevajuću blizinu onima koji imaju nepremostive zapreke da se priključe” Crk vi, vjernicima, kao npr. Simone Weil (23). Misli da po sjeduje dar da ih razumije.

Glavni junaci knjige

On gradi velike teorije na par pri mjera (koji su ipak veliki izuzetak)

Nekad se ima dojam da puno više pažnje pa i osude posvećuje nacizmu nego komunizmu. Ako je uopće umjesno njih uspoređivati onda je komunizam puno gori od nacizma (!) – puno je više ljudi ubio u miru nego nacizam kao Mala Terezija, Nietzsche i Simo ne Weil. Glavni junaci su Friedrich Nietzsche (1844. – 1900.), njemački filozof poljskog podrijetla koji je ši rokoj javnosti poznat kao navjestitelj „Božje smrti”. I druga junakinja je sv. Mala Terezija, (1873. – 1897., čiji su i roditelji nedavno proglašeni sve tim) koja je neočekivano proglašena

Piše dr. Franjo Topić naučiteljicom Crkve, a da nije gotovo ništa napisala. Časna sestra sv. Mala Terezija, sa svojim vjerskim sumnja ma i ateističkim mislima, za Halika je dobar primjer kako i sveci nisu po šteđeni sumnji i teških pitanja sve do kraja života. On smatra da je njezino geslo „biti ljubav u srcu Crkve” zapra vo posvećenje za ateiste i zato je ona svojevrsni paralelni balans borbenom ateisti Nietzscheu i svim drugim ate istima. Šteta što Halik nije više analizirao komunizam, pogotovo što dolazi iz bivše komunističke zemlje (178). Mi slim da je to trebao i da bi trebao jer inače nisu šire obrađene sve strašne negativne posljedice komunizma koji je, uz sve ostalo, ubio i stotinu miliju na ljudi na čistu miru, samo radi odr žavanja na vlasti. Čudno je da danas netko može žaliti za komunizmom. Dobar živi primjer blagodati komu nizma jest Sjeverna Koreja i njezin diktator. Tko žali za komunizmom, trebao bi ići u Sjevernu Koreju. Ne kad se ima dojam da puno više pažnje pa i osude posvećuje nacizmu nego komunizmu. Ako je uopće umjesno njih uspoređivati onda je komunizam puno gori od nacizma (!) – puno je

Javna diplomacija

Ne postoje više izgovori za učenje Program stipendiranja je osmišljen tako što će student ili studentica otputovati na određeni period u određenu državu, tamo se školovati ili doškolovati, te se po završetku studija vratiti u svoju državu.

ao dijete sam uvijek zavi djela ljudima koji žive u vi soko razvijenim zemljama. Po mome mišljenju, imali su pristup svemu, sve im je bilo servirano kao na dlanu, i imali su najveću slobodu izbora. U svakom slučaju, mnogo više mogućnosti nego ja, koja sam rođena i živim u maloj državi u srcu Europe za koju mnogi, sigurna sam, ni ne znaju gdje se nala zi. Država je sama po sebi deklarirana kao zemlja u razvoju, a statistički se nalazi na samom dnu ljestvice sretnih i bogatih zemalja. Bilo bi čudno i po misliti kako ove činjenice mogu imati velike koristi za utjecaj javne diplo macije na Bosnu i Hercegovinu. Kao što spomenuh, kao dijete ima la sam jednu sliku o svijetu, razvije nim zemljama i njenim stanovnicima. Danas, sa skromnim znanjem koje nosim, slika je potpuno drugačija. Je dan od razloga koji su promijenili ovu sliku u mojoj glavi su brojne stipendi je koje se nude građanima i građan kama Bosne i Hercegovine. Ukoliko pogledate stranice koje su specijali zirane za stipendije, ili pak odete na web-stranice sveučilišta u Europi, ali i mnogo šire, možete primijetiti kako postoji mnogo veći broj stipendija, u nekim slučajevima i samo po tom kri teriju, za zemlje jugoistočne Europe, i 60 www.svjetl ori je c i. ba

Piše Dajana Bogdanović dajana.bogdanovic@gmail.com

njene studente koji žele stjecati znanje na vrhunskim sveučilištima. Ne bih željela da me itko pogreš no shvati, uopće ne smatram naš obrazovni sustav lošim, pogotovo ukoliko uzmete u obzir činjenicu da je razvojem interneta znanje postalo dostupno svima koji imaju pristup in ternetu, znanje engleskog jezika i ono najvažnije, snalažljivost. Naime, po stoje mnogobrojne stranice koje sa drže knjige, istraživačke i znanstvene radove, a kojima možete pristupiti iz udobnosti svog doma, ili pak student ske knjižnice u bilo koje doba dana ili noći. Za one kojima to nije dovoljno, i koji imaju veću ‘glad’ za znanjem, postoje već spomenute stipendije, te programi razmjene studenata. Ovim programima je prvenstveni cilj ob razovanje mladih ljudi u stranim zemljama. No, kao i uvijek, postoji nešto iza svega toga. To je, naravno, javna diplomacija. Kao što sam do

sada spominjala, javna diplomaci ja ima za cilj širenje kulture s jedne države na drugu. Razmjena studena ta je samo jedan od alata koje javna diplomacija ima na svom raspola ganju. Ukoliko detaljnije pogledate bilo koju od stipendija ili razmjene studenata, te pročitate sve uvjete koji su potrebni za stjecanje stipendije, sasvim sigurno ćete pronaći da je jedan od uvjeta da se student ili stu dentica, po stjecanju znanja trebaju vratiti u svoju zemlju. Dakle, program stipendiranja je osmišljen tako što će student ili stu dentica otputovati na određeni peri od u određenu državu, školovati se ili doškolovati tamo, te se po završet ku studija vratiti u svoju državu. Ne bih željela da steknete sliku kako je

Brojke i slova

Zašto država voli PDV? U trgovini ste kupili neku namirnicu, recimo 1 kg kave koji vas je koštao 6 KM. Od plaćenih 6 KM, trgovac uzima sebi 5 KM, a onu 1 KM će uplatiti državi kao PDV. Dakle, vi ste ona osoba koja je dala novac za državu, samo što je to napravljeno preko trgovca

orez na dodanu vrijednost (PDV) je jedan od najvažnijih državnih poreza. Bez obzira na vaš imovinski status, njega plaćate jednako kao i svi dru gi građani i to svaki put kad kupujete namirnice, plaćate određene usluge ili možda nijedno od toga, a onda vam dođe račun za električnu energi ju u kojem je uključen i iznos PDV-a koji ćete platiti. Kako priručnici o PDV-u nisu šti va koja se mogu lako čitati, a i svrha ovog teksta nije pusto opisivanje nje govih metoda i načela, oblika i pri padnosti, ovaj tekst prikazat će jedan drugačiji pogled na PDV. Zašto ga zapravo građani moraju plaćati i za što ga plaćaju u tolikoj mjeri? Zašto ga država toliko voli, a kada se uopće neće platiti? Spomenute i sve ostale informacije svakako se mogu pronaći u Upravi za indirektno oporezivanje BiH, odnosno u Poreznim upravama i sličnim institucijama drugih država.

Kupnjom izdvajate za državu

PDV je suvremeni oblik oporezivanja potrošnje. Učinkovitom metodom njegova obračuna, država prikuplja velike iznose u svoj proračun, a za 62 www.svjetl ori je c i. ba

podmirenje svakodnevnih obveza. Za primjer, u Republici Hrvatskoj je u 2014. godini PDV „donio” više od 60 % svih poreznih prihoda, odnosno više od trećine ukupnih proračunskih prihoda. Kako to država zarađuje od PDV-a, prikazat će sljedeći primjer. U trgovini ste kupili neku namirnicu, recimo 1 kg kave koji vas je koštao 6 KM. Od plaćenih 6 KM, trgovac uzi ma sebi 5 KM, a onu 1 KM će uplatiti državi kao PDV. Dakle, vi ste ona oso ba koja je dala novac za državu, samo što je to napravljeno preko trgovca. On je posrednik, a vi ste krajnji po trošač i kao takvi plaćate porez. Za pravo, vas samo zanima ona ukupna cijena kave (6 KM), a hoće li državi ići više ili manje od 1 KM za vas je vje rojatno sporedno. Upravo zato država i voli ovaj porez, jer svakom vašom kupnjom izdvajate iznos i za nju, a da o tome niste puno razmišljali. Država određuje postotak koliko ide trgovcu, a koliko ostaje njoj. U ovom slučaju ona uzima sebi 17 % pa kažemo da je tolika stopa PDV-a u Bosni i Her cegovini. Ako ste slučajno i vi osoba koja ima svoju trgovinu pa kuplje nu kavu želite prodati dalje, tada ste dužni i vi izdvojiti nešto za državu od

Piše Željko Bošnjak cijene koju ste naplatili svome kupcu. Zapravo, izdvojit ćete jednako 17 %, ali samo od onog iznosa koji ste do dali cijeni svoga proizvoda. Recimo da kavu prodate za 9 KM, vi ćete dr žavi izdvojiti 17 % od dodane 3 KM, a to iznosi 0,50 KM. Vaš kupac je kraj nji kupac i njegovo plaćanje kave za 9 KM sadrži sve ono što ide državi. Samo za nju nešto izdvajate vi, a ne što više vaš trgovac od kojeg ste kupili

Od snova sazdani

Himna poraženih Himna poraženih

Valovi Ima li val obličje? Octavio Paz

Piše Mile Stojić

Njezin tekst koji govori O pravdi i djedovima Treba izgovarati tiho S učestalim sinkopama Ali ga je dobro zaboraviti.

Svemirska ekspedicija Jurja Gagarina, po pričanju moje babe

Još je bolje učiti novu Dok za to ima vremena Za staru će se boriti Novo pokoljenje Prolijevajući bespoštedno Krv i suze.

Gagarin je U zvjezdanom svemiru Kroz prozorčić broda Vidio četiri sunca. Poslije je Zlato moje Tri sunca velika zmija popila. A četvrto, malo Skrila je lastavica Pod svojim krilom.

Himnu poraženih Možeš odsvirati na Glasoviru, iza debelih zidova Na mjestima gdje nema Stražara i uhoda. Pjeva se zatvorenih usta Ponekad uz škripu zuba Za njeno javno izvođenje Slijedi duga robija. Njezinu kajdu Možeš ponekad čuti U ljetnim šumama Obasjanim mjesečinom. U šumorenju gorskog potoka Ili orkestriranju vjetra kroz Tužne krošnje domovine.

64 www.svjetl ori je c i. ba

Sinusoida valova Čas sliči na krov porušene kuće Čas na balčak jatagana Skrovite perivoje tvog tijela Po kojima plešu mali vražići Uz huk vodenih čestica. Sinusoida valova Okreće prema tvome licu Sjaj sintakse kozmosa Huk stvaranja svijeta Sitne čestice magle, koje se U trenu vraćaju U magmu prapočetka. Sinusoida valova Tvoj raspršeni život Pun zanosa i pjene Divljina i zamor udova U moru, oceanu što izroni Razbije se o liticu I nestane u dubini.

Duh Afrike

Počeo slijediti riječi Nelsona Mandele Piše fra Ivica Perić

Ključ je u obrazovanju! Možda se tako glad neće suzbiti preko noći, ali djeca će dobiti potrebno obrazovanje, izučit će određene zanate i naučiti kako imaju znanje i moć koje mogu iskoristiti za svoje bolje sutra. Tako se mijenja svijet

dukacija je najmoćnije oružje koje možemo iskoristiti da promijenimo svijet, izreka je Nelsona Mandele, a upra vo te su riječi jedna od na ših vodilja u misiji, u selu Kivumu, u Ruandi. Mnogi koji nam dolaze u posjet misle da će svijet promijeniti preko noći. Pa onda, kada naiđu na prve prepreke, obično ostanu zatečeni i razočarani. Ništa ne ide preko noći. Davno sam se uvjerio u to. Sjećam se kada sam krenuo kao misionar u Afriku. Baš kao i ljudi koji me sada posjećuju, mislio sam da će biti do bro ako narodu kupimo i podijelimo hranu. Da će svijet tada biti ljepši. A nije bio. Podjela hrane donijela je kratko ročno dobro. Ljudi i djeca su bili siti. No, dugoročno gledajući, donijelo nam je samo probleme. Počele su kra đe po kućama, oni malo sebičniji pro davali su hranu kako bi došli do pića, a mnogi su počeli razmišljati u smislu da se u životu ionako ne moraju pre više truditi kako bi stekli nešto. Ka kvu smo poruku poslali djeci? Doći će oni koji imaju i podijeliti im hranu, odjeću, ono najnužnije što im treba.

Učenje traži pun želudac

Brzo sam shvatio kako to nije dobar put. I krenuo slijediti riječi Nelso na Mandele. Ključ je u obrazovanju! Možda se tako glad neće suzbiti preko 66 www.svjetl ori je c i. ba

noći, ali djeca će dobiti potrebno ob razovanje, izučit će određene zanate i naučiti kako imaju znanje i moć koje mogu iskoristiti za svoje bolje sutra. Tako se mijenja svijet! U našem Centru Otac Vjeko radi mo na tome da omogućimo školova nje što većem broju djece te da tako, dugoročno gledajući, promijenimo životni standard stanovnika Kivumua i okolice te pobijedimo siromaštvo. Međutim, to nije nimalo lako. To izi skuje velike sredstva, kako za izgrad nju škola, zatim za plaće učitelja, za strojeve i potrošni materijal, ali i za svakodnevne tople obroke za naše učenike. Jer, ne može se učiti na pra zan želudac. Trenutno u naše dvije srednje ško le imamo nešto više od 600 učenika. Izučavamo ih za nekoliko zanata koji su vrlo traženi u Ruandi. To su zidari, krojači, električari, vodoinstalateri, i zavarivači. A veliki naglasak stavlja mo i na praktičnu nastavu. Da djeca iz škole izađu kao pravi izučeni maj stori. Dajemo im znanje, vještine i svakodnevni topli obrok. I sve to za hvaljujući donacijama dobrih ljudi iz cijeloga svijeta. Svima onima koji vje ruju da je ovo pravi način da se pro mijeni svijet. Jedan od većih problema je i dis ciplina. Većina mladih, kada dođu u školu, nemaju odgovornost, ne ra zumiju važnost poštivanja školskoga reda i respekta prema starijima. No,

KAP DOBROTE

Dobročinitelji za travanj 2016. Za Fond Kap dobrote Mara Seka Jukić, Žeravac 50 KM Ljubica Baban, Kiseljak 40 KM Franjo Rajić, Švicarska 100 CHF Mijo Jukić, Švicarska 150 CHF Stipo Breljak, Švicarska 100 CHF Dragoljub Ivanković, Švicarska 100 CHF Pero Mrvelj, Švicarska 100 CHF Berislava Kosić, Sarajevo 10 KM Karlo Miletić, Dubrovnik 200 HRK Andrija i Ljubica Markić, Njemačka 40 EUR Anto Karajica, Salzburg 50 EUR Za Tamaru Starčević Danijel Samardžić, Australija

72 www.svjetl ori jec i. ba

50 AUD

N. N., Sarajevo N. N., Sarajevo Zoran Franjić, Hrvatska Za Patrika Ivanovića Danijel Samardžić, Australija Zoran Franjić, Hrvatska Ratimir Bodulušić, Njemačka Za Ljiljanu Krajnc Danijel Samardžić, Australija

60 KM 20 EUR 100 HRK

50 AUD 100 HRK 50 EUR

50 AUD

Za Petra Ramljaka Danijel Samardžić, Australija 50 AUD

Pavić Plast d. o. o., Livno 50 KM Za Miu Stojak Danijel Samardžić, Australija

50 AUD

Za Leonitu Gabrić Danijel Samardžić, Australija

50 AUD

Medicinski kutak

Bolest po kojoj je BiH ispred 28 EU zemalja BRUCELOZA

Glavni razlog porasta bruceloze je sve masovniji i intenzivniji uzgoj domaćih životinja u različitim nerazvijenim zemljama uz zadržavanje tradicionalnih metoda stočarstva. Ostali razlozi uključuju razne lokalne tradicije u prehrani, niska razina osobne higijene i higijene okoliša, način obrade mlijeka i mliječnih proizvoda te intenzivniji lokalni i međunarodni prijevoz životinja

ruceloza je vrlo stara bolest. U drugoj polovici 19. stoljeća članovi engleskog vojnog sa niteta istraživali su tu bolest kod svojih jedinica na Mal ti, gdje je otkriven uzročnik bolesti i ustanovljeno da se bolest prenosi na čovjeka od koza preko mlijeka i mli ječnih proizvoda. Kasnije su jednaki ili slični uzročnici nađeni i u drugim krajevima svijeta, i kod drugih živo tinja. Prema podacima Federalnog zavoda za javno zdravstvo Federaci je BiH od 2000. do 2011. godine re gistrirano je 2306 slučajeva humane bruceloze. Rasprostranjenost huma ne bruceloze u BiH doživjela je vrhu nac 2008. godine kada je ukupno pri javljeno 994 slučaja (778 slučajeva u Federaciji BiH, 216 slučajeva u Repu blici Srpskoj). Epidemijsko javljanje ove bolesti upozorava da je bruceloza rastući javno-zdravstveni problem u BiH. O veličini tog problema govo re i podatci da je te, 2008. godine, u zemljama Europske unije registrira no manje slučajeva bruceloze nego 74 www.svjetl ori jec i. ba

Piše dr. Boris Adašević boris.adasevic@gmail.com

u BiH. Stoga danas bruceloza u BiH predstavlja ozbiljan problem, i to ne samo zdravstveni. Bruceloza je zoonoza uzrokovana različitim vrstama brucela. Brucellae su maleni unutarstanični bacili i po stoji ih četiri vrste koje uzrokuju bo lest kod ljudi. Posljednjih godina in cidencija bruceloze čak je u porastu. Glavni razlog tomu je sve masovniji i intenzivniji uzgoj domaćih životinja u različitim nerazvijenim zemljama uz zadržavanje tradicionalnih meto da stočarstva. Ostali razlozi uključu ju razne lokalne tradicije u prehrani, niska razina osobne higijene i higijene okoliša, način obrade mlijeka i mliječ nih proizvoda te intenzivniji lokalni i

međunarodni prijevoz životinja. Izvor zaraze kod bruceloze su životinje. Za ražene životinje svojim mlijekom, te drugim sekretima i ekskretima, mogu izlučivati brucele mjesecima i godina ma. Izlučene bakterije dugo se zadr žavaju na vlažnoj zemlji i vodi te tako predstavljaju izvor infekcije i za druge životinje. Glavni putovi prenošenja zaraze na ljude su: 1) izravni kontakt sa zaraženim životinjama, 2) udisanje zaraženog aerosola (zraka), 3) konzu macija mlijeka, mliječnih proizvoda i sirove hrane zaraženih životinja. Ula zno mjesto infekcije obično je sluznica dišnih putova, konjunktiva, sluznica probavnog sustava ili koža. Bruceloza se javlja i kao profesionalna bolest me sara, ratara, stočara, veterinara, labo ratorijskih radnika i uzgajivača pasa.

Znojenje, glavobolja, bol

Inkubacija kod bruceloze znatno va rira i u prosjeku traje 5 – 21 dan, ali period između ulaska uzročnika u organizam i pojave simptoma bolesti može potrajati i 6 – 9 mjeseci. Bolest

••

•

••

•

Kruščići i postolja za uskršnje pisanice

Priredila Jela Bejić

Bog svima! J Uskrs je katolicima važan iz više razloga. Jedan od razloga je Isusovo uskrsnuće i vjera u novi život. Uskrs ima svoja obilježja i običaje koji nas vežu za njega. Običaji se razlikuju od osobe do osobe, te od mjesta do mjesta. Ono što nam je svima zajedničko upravo je vjera u Isusovo uskrsnuće, a razlikuje se jedino način na koji iskazujemo svoju ljubav i zahvalnost prema Njemu. Razgovarajući s djecom o Uskrsu, shvatila sam da su jako informirana o običajima. Zaključili smo kako svi nosimo košarice na misu i kako te košarice svećenik posveti, odnosno blagoslovi. Šunka, sir, jaja, kruščić, te još mnogo stvari, pronalaze svoje mjesto u uskršnjoj košarici. Zato smo odlučili ispeći kruščiće i napraviti zanimljiva postolja za uskršnje pisanice. Ne treba vam puno toga – kao i obično J. Okupite djecu, prikupite materijal i krenite J! • 76 www.svjetl ori je c i. ba

NAŠI POKOJNICI Josip Pavlović (1954. – 2016.) Dana 12. ožujka iznenada je u 62. godini preminuo g. Josip Pavlović, koji je gotovo devet godina bio uposlenik kuće Franjevačkog provincijalata u Sa rajevu. Sahranjen 15. ožujka 2016. na sarajevskom groblju Bare. Osim posla na porti Provincijala ta, obavljao je i mnoge druge poslove vezane uz samu kuću i okoliš zgrade u Zagrebačkoj 18. Ovim putem želimo izraziti zahvalnost za njegov marljivi rad i susretljivost. Također, želimo izraziti sućut nje govoj supruzi Ireni, sinu Ivanu te dru gim članovima uže i šire obitelji. Na sahrani pokojnog Josipa, gvardijan fra Jozo Marinčić uputio je oproštajne riječi obitelji i nazočnima:

U SPOMEN „(...) Gospodine, mi ne znamo zašto si nam oduzeo ovu dragu oso bu. Ne znamo zašto ova smrt, zašto si nas bacio u ovu veliku tugu, ali zna mo da smo svi putnici i prolaznici na ovoj zemlji. Ima li na ovom svijetu života da u njemu ili pored njega ne leži klica smrti? Kaže se da, kad se čovjek rodi i krene putem života, s druge strane krene i smrt, te se jednoga dana te dvije stvarnosti susretnu. Dragi Josipe, hvala ti za sve dobro što si učinio za našu zajednicu. Neka ti dragi Bog udijeli Nebesko kraljev stvo, a ožaloš ćenima neka podari snage u ovom teškom trenutku boli. Pokoj vječni daruj mu, Gospodine!” /Franjevci/

Sara Papić († 1995.) Draga mama, uvijek si u mislima i srcima onih koji te vole. Učinila si puno za nas, hvala ti za sve. Počivala u miru Božjem! /Tvoja djeca s obiteljima/ Franjo Rajič († 2015.) Dana 29. ožujka navr šit će se godina dana od smrti Franje Rajiča. Iako vrijeme prolazi, uspomena na tebe živi u našim srcima. Tvoj odlazak u vječnu tišinu, nije kraj naše ljubavi prema tebi. Svojom ljubavi i dobro tom urezao si svoj lik u naša srca. Hvala ti za svaki savjet, za svaku žr tvu, za nas učinjenu. Neka ti Bog udi jeli vječni mir. /Tvoji najmiliji/

Sreta n Uskrs ! ovnakvitez www.ovnak.com

80 www.svjetl ori je c i. ba

Poslovni centar PC-96 • 72250 Vitez • BiH • tel: 030 709 800 • fax: 030 709 803

t rava n j 2 01 6 . Sv j et l o ri j e Ä?i

Sretan &

Vaš svijet stakla

blagoslovljen

Uskrs želi Vam Kristal

Više informacija na: 033 726 200

Neka Vam radost uskrsnuÄ&#x2021;a obnovi vjeru i nadu u bolje sutra

Ĺ˝elimo Vam sretan i blagoslovljen Uskrs Vita Sarajevo 033 222 522

Vita Kiseljak 030 877 300

Vita Fojnica 030 830 111