Kalendar svetog Ante 2015 by Svjetlo riječi

KALENDAR

2015

NAKLADNIK

Svjetlo riječi – Sarajevo, Zagrebačka 18

UREDILI

Janko Ćuro Marko Ešegović Darko Rubčić Vjeko Eduard Tomić Hrvoje Vranješ KIP NA NASLOVNOJ STRANICI

Kuzma Kovačić Sveti Anto s djetetom Isusom Župa sv. Ante Padovanskog, Busovača PREGRADNI LISTOVI

Fra Tihomir Bazina GRAFIČKO OBLIKOVANJE

Branko R. Ilić TISAK

SUTON, Široki Brijeg

ISSN 1840-4995

Predgovor Poštovani čitatelji! U ruci držite knjigu – Kalendar sv. Ante za 2015. godinu koju smo posvetili redovnicima, tj. osobama posvećenog života. Uz 50. obljetnicu objavljivanja dekreta Drugog vatikanskog sabora o prilagođenoj obnovi redovničkog života Perfectae caritatis, želeći naglasiti važnu ulogu redovnika u Crkvi, papa je Franjo proglasio Godinu posvećenog života koja započinje godinu dana od najave, tj. na Prvu nedjelje došašća (30. studenoga 2014) i traje do Svijećnice (2. veljače 2016). Još 2013. godine papa je najavio da će 2015. godina biti posvećena “posvećenom životu”. Učinio je to 29. studenoga 2013. primivši u audijenciju 120 vrhovnih redovničkih poglavara koji su sudjelovali na 82. općem zasjedanju Unije vrhovnih poglavara održanom u Rimu od 27. do 29. studenoga. Premda je bio predviđen samo kratki susret, on je potrajao puna tri sata. Papa-redovnik, htio je čuti od redovnikâ o problemima i izazovima s kojima se susreću u suvremenom svijetu. Susret s redovničkim poglavarima papa je završio riječima: “Hvala vam za ono što činite i za vašu vjeru i služenje. Hvala vam za vaše svjedočenje kao i za poniženja kroz koja ste morali proći.” Želeći dati svoj obol obilježavanju Godine posvećenog života, odlučili smo ovu knjigu – Kalendar sv. Ante 2015 posvetiti ovom važnom događaju na razini Crkve. Pored redovitih rubrika, ovaj put smo priredili više tema o redovnicima u Bosni i Hercegovini, a gledali smo da redovnici i redovnice budu i autori tekstova, grafika i sl. Tako se pored redovitog kalendarija koji je i ove godine priredio fra Benedikt Vujica, tu našao i sažeti biografski prikaz dvanaest franjevaca – pisaca Bosne Srebrene od 18. do 20. stoljeća koji je priredio fra Anđelko Barun. Na posebnoj su stranici doneseni važniji datumi židovskog i muslimanskog kalendara, dok se važniji datumi u julijanskom kalendaru nalaze uz katolički kalendar. Knjiga je podijeljena u deset glavnih rubrika koje su međusobno odijeljene grafikama akademskog grafičara fra Tihomira Bazine. Rubrika o sv. Anti govori o štovanju ovoga sveca u Busovači. Godine 2014. svetište je obogaćeno preko dva metra visokim brončanim kipom sv. Ante koji je uradio akademski kipar Kuzma Kovačić. Privremeno je izložen hodočasnicima u crkvi. Slika toga kipa nalazi se na našim kalendarima za 2015. godinu: knjizi, jednolisnom i džepnom. U rubrici Sedam darova Duha Svetoga govorimo o trećoj božanskoj osobi – Duhu Svetome, koji zajedno s Ocem i Sinom čini Presveto Trojstvo. Radi se, naime, o darovima koji rađaju dvanaest plodova Duha Svetoga: ljubav, radost, mir, strpljivost, velikodušnost, uslužnost, dobrota, krotkost, vjernost, blagost, suzdržljivost i čistoća. Pored uvodnog teksta pročitajte koji su to darovi Duha Svetoga i što nam donose. ... 31

Kako smo već rekli, tema ove knjige – godišnjaka je “posvećeni život”, tj. redovništvo. U posebnoj rubrici koju smo nazvali Redovništvo, pored uvodnog teksta o posvećenom životu, tu je još pet tekstova o pet redovničkih zajednica (autori tekstova su članovi tih zajednica) u Bosni i Hercegovini te jedan tekst o franjevcima-biskupima poslije uspostave redovite crkvene hijerarhije u Bosni i Hercegovini. U rubrici Pučka pobožnost osvrnuli smo se na dva aspekta redovničkog života u Bosni i Hercegovini. U prvom je tekstu riječ o katoličkim vjerskim objektima (prije svega o crkvama) porušenim za vrijeme osmanske okupacije, dok je u drugom tekstu govor o kultnim grobovima redovnika i redovnica, od osmanske okupacije do najnovijeg – Domovinskog rata, na koje vjerni puk i dandanas hodočasti. U rubrici Obitelj naše suradnice pišu o ulozi obitelji, prije svega oca i majke, u odgovornom odrastanju djeteta. Posebice ako to odrastanje vodi ka duhovnom pozivu. U oba teksta imamo po jedan zanimljiv primjer. U prvom tekstu naći ćemo priču o poznatom slikaru Gabrielu i njegovoj supruzi Štefi Jurkić koji su u jednom trenutku svoga života poželjeli živjeti posvećeni život i u njemu izdržali tek jedno kratko vrijeme, dok u drugom tekstu ove rubrike imamo priču o tome kako je papa Franjo osjetio duhovno-redovnički poziv. Rubrika Naši ljudi i krajevi donosi više zanimljivih priloga iz svakodnevnog života običnih ljudi. Ovdje svakako izdvajamo jednu životnu priču “Pelikani bijeli” o djevojci Jeleni iz Sarajeva (redovničkim imenom Mihaela), iz srpsko-hrvatskog braka koja se izjašnjava kao Srpkinja i koja je već godinama članica družbe Misionarki Ljubavi, sestara Majke Terezije s adresom u Milanu (Italija). U rubrici Povijest pred očima tekstovi su koji se tiču Prvog i Drugog svjetskog rata i poraća. I u ovoj rubrici ističemo svjedočanstvo jedne sestre, članice Družbe Kćeri Božje ljubavi, koja piše o poraću nakon Drugog svjetskog rata kada su bile protjerane iz svojih samostana i utočište našle u samostanima franjevaca Bosne Srebrene, prije svega u fojničkom samostanu. Rubrika Obljetnice donosi više važnih događaja i osoba iz naše povijesti. Tu su prije svega tekstovi o obljetnicama smrti četvorice bosansko-hercegovačkih franjevaca. Zatim su tu dva poratna teksta: 70 godina od završetka Drugog svjetskog rata i 20 godina od potpisivanja Daytonskog sporazuma. Tu je i tekst o 200. obljetnici apokaliptične pandemije u Livnu, kao i tekst o dolasku sestara Majke Terezije u Banju Luku i Bosnu Hercegovine, koje će ove godine obilježiti desetu obljetnicu neprekidne prisutnosti. Pri samom je kraju rubrika Literatura. Tu donosimo tekstove i pjesme nekih naših čitatelja. Žao nam je što nismo mogli uvrstiti sve pristigle radove i molimo za razumijevanje. I na samom kraju, tu je nekoliko stranica Zanimljivosti koje će vam u svakom slučaju pobuditi interesiranje za neke stvari u životu. Ovom prigodom zahvaljujemo svim suradnicima koji su se spremno odazvali i poslali svoje priloge. Hvala i svima onima koji na razne načine potpomažu izdavanje (kroz reklamiranje) i širenje ovog kalendara među puk. Ovdje prvenstveno mislim na braću franjevce Bosne Srebrene kao i njihove prijatelje. Hvala i vama, dragi čitatelji, koji naš rad iz godine u godinu pratite i podržavate svojim idejama. Urednici 32...

De, bona, Mare, ponesi nešto svetom Anti Fra Žarko RELOTA

isam istraživao fenomen hodočasničkog pješačenja u Srednjoj Bosni, ali je zasigurno stvar kojoj treba posvetiti pozornost. Površinski kvadraturom vrlo malo područje, a toliko mjesta u koja se hodočasti. I toliko osoba koje hodočaste. Deževice, Gospino Vrilo, Kalvarija, Podmilačje, Busovača jesu samo neka od mjesta u koja su, koliko je meni poznato, katolici ovih krajeva rado uistinu hodočastili. Nekoliko desetaka kilometara po najvećoj žegi mnogima nije predstavljalo nikakav problem. Ni bolesnima ni zdravima, ni mladima ni starijima, ni djeci ni odraslima, ni muškarcima ni ženama. Većina potpuno bosi, na vrućem asfaltu ili tvrdoj i neugodnoj kaldrmi, po nekoliko sati, s krunicom u ruci. I tim hodočasnicima to je postalo normalno. Kretati se vrlo frekventnom cestom bez nogostupa

Sveti Anto Busovački, koji sada ovim velebnim kipom potvrđuješ svoju prisutnost među nama, ojačaj našu vjeru i probudi u nama nadu da nas naš Bog i ti kao njegov ugodnik nikada ostaviti nećete … 35

Silazak Duha Svetoga, JOSIP POLJAN

OD STAROZAVJETNE NAJAVE DO NOVOZAVJETNOG ISPUNJENJA

Duh Božji i Duh Sveti Anto POPOVIĆ

uh Božji o kojem govori Biblija je po svojoj naravi tajanstvena stvarnost, koju je moguće opisati samo slikovito. Za predočavanje stvarnosti Duha često se upotrebljava slika vjetra. Ova slika temelji se na hebrejskoj riječi “ruah”, koja može označavati i “duh” i “vjetar”. Ovo drugo značenje riječi “ruah” slikovito definira što je “duh”. Naime, kao što vjetar nije vidljiv, a ipak ga je moguće osjetiti, takav je i Duh. Ova usporedba Duha s vjetrom javlja se i u Starom i u Novom zavjetu. Tako Isus u razgovoru s Nikodemom kaže: “Vjetar puše gdje hoće; čuješ mu šum, a ne znaš odakle dolazi i kamo ide. Tako je sa svakim koji je rođen od Duha” (Iv 3,8). Knjiga Propovjednika (Koheleta) tvrdi: “Kao što ti nije poznato kojim putem vjetar putuje..., tako nije poznato ni djelovanje Božje, koji sve oblikuje” (Prop 11,5).

Kristovo obećanje Duha Branitelja jamstvo je trajne i univerzalne nazočnosti Duha Svetoga kao temelja na kojem počiva i iz kojeg izvire novost Božjeg naroda – Crkve

Temeljno značenje Duhu Božjemu daje njegovo božansko podrijetlo. Svijet i čovjek proizlaze od Boga Stvoritelja. Pri tome je Duh Božji nositelj povezanosti između Boga i stvorenog svijeta. Kao što čovjek svojim duhom prodire u Božju stvarnost, tako Bog po svome Duhu djeluje u svijetu i u čovjeku. Starozavjetna očitovanja Duha Božjega Bitno obilježje Božjeg Duha u Starome zavjetu jest njegova učinkovitost (Mudr 1,7). U povijesti Božjeg naroda od početaka se javljaju ljudi u kojima je Duh Božji posebno prisutan … 41

DAR MUDROSTI

Kruna svih darova Fra Pavo FILIPOVIĆ

osljednji od sedam darova Duha Svetoga jest dar mudrosti. Taj je dar, kaže pobožni francuski biskup Jean-Joseph Gaume u svojoj knjizi o Duhu Svetomu, kruna svih drugih darova. Dar mudrosti, po njemu, u sebi donekle sadrži sve druge darove i sve ih usavršuje. Nama se, međutim, čini kao da je dar mudrosti najniži od svih, jer ga prorok Izaija navodi na prvom mjestu: “Ali će izići mladica iz Jišajeva izdanka; izdanak izlazi iz njegova korijena. Na njemu će počivati duh mudrosti i razuma, duh savjeta i jakosti, duh znanja i straha Gospodnjega” (usp. Iz 11,1-3). Treba, međutim, znati da prorok takoreći gleda “odozgor”, iz Božje perspektive, pa se nama čini kao da je dar mudrosti na prvom odnosno na najnižem mjestu. Kada naprotiv gledamo “odozdol”, tj. iz naše ljudske perspektive vidimo da je dar mudrosti

Mogućnost da se istinu spozna u njezinoj razložnosti, logičnosti, tako da nam ništa ne može poljuljati prianjanje uz istinu, jest plod dara razuma

na posljednjem, tj. najvišem mjestu. Tako nam ovo proročanstvo proroka Izaije, veli Dionizije Kartuzijanac, ne daje samo broj darova Duha Svetoga, nego ujedno i njihov redoslijed. Nadalje isti pisac kaže: “Daru mudrosti je dodijeljeno najviše mjesto od svih, a daru straha Gospodnjega najniže od svih. Što je neki dar bliže vrhovnom daru mudrosti, to je savršeniji. Kao što je ljubav majka i kruna svih krjeposti, tako je mudrost majka i cilj svih darova Duha Svetoga.” Da bismo što bolje razumjeli ovaj dar Duha Svetoga potrebno je razlikovati još neke stvari. Bog je čovjeka obdario dvjema temeljnim silama ili sposobnostima: voljom i umom. … 45

DAR RAZUMA

Do tajne Boga i čovjeka, života i spasenja Fra Vjeko Eduard TOMIĆ

ko god je kod nas polazio prvopričesnički vjeronauk zacijelo se sjeća kako je pred svećenikom, među brojnim ostalim molitvicama i sažetcima iz crkvenog nauka, morao naizust znati i ovih sedam darova Duha Svetoga. Nalazili su se otisnuti masnim slovima u prvom dijelu Biserja sv. Ante, tamo negdje nakon naslova, vjerojatno kao i danas Molitve koje mora znati svaki kršćanin. Većina djece zapinjala je na njima i lomila jezike dok je po prvi put u životu izgovarala nepoznate, daleke pojmove kakvi su mudrost, razum, savjet, jakost, znanje, pobožnost i strah Božji. Djeca su se razlikovala samo po tome koja će prije, a koja kasnije nabubati ove pojmove. Iskreno govoreći, a uz sve dužno poštovanje prema pokojnim svećenicima fra Miji Mrljiću (1939-2011)

Dar razuma je uliveni dar Duha Svetoga koji se daje našem umu kako bismo objavljene istine vjere mogli shvatiti u njihovoj jednostavnosti i dubini. Dar razuma daje nam uvid u značenje onoga što vjerujemo

i fra Berislavu Kalfiću (1927-2012) koji su te 1977. u župi Kraljeva Sutjeska (selo Čatići) pripremali djecu za prvu pričest – mi djeca pojma s pojmom nismo mogli imati što bi to bili ti darovi. Svojim ograničenim spoznajnim moćima devetogodišnjaka ili desetogodišnjaka naprezali smo se tek da ih povežemo s Duhom Svetim. Duh Sveti je bio Bog što smo opet znali iz onih šest glavnih istina naše vjere – Samo je jedan Bog, a tri su božanske Osobe – Otac, Sin i Duh Sveti. Otprilike to je bio – kapak. … 49

DAR SAVJETA

Savjet prožet Duhom Božjim Luka MARKOVIĆ

ovor o sedam darova Duha Svetoga nalazi svoje utočište u Bibliji, u knjizi proroka Izaije (11,1-9). Ovaj poznati biblijski prorok, koji često oštro kritizira stranputice Izraela, skretanje s Jahvina puta, pokušava probuditi nadu kod naroda, nakon što su ga zadesile velike nevolje, uvjeravajući ga da je Bog još uvijek s njim. Dokaz za to će biti pojava mladice (vođe) iz panja Jišajeva, kojega će Jahve na poseban način obdariti, te će na njemu počivati “duh mudrosti i umnosti, duh savjeta i jakosti, duh znanja i straha Gospodnjeg”. Rezultat tih darova će biti apsolutna pravednost prosuđivanja, koju neće moći ometati silnici i bezbožnici. To će dovesti do takve skladnosti u prirodi, da će zavladati savršeni mir i suživot među stvorenjima Božjim: “Vuk će prebivati s jagnjetom, ris ležati s kozlićem, tele i

Dobar savjet se može dobiti samo od onoga pojedinca koji kod svakog odabira, prihvaćanja i davanja savjeta uključuje i dobro drugoga

lavić zajedno će pasti, a djetešce njih će voditi. Krava i medvjedica zajedno će pasti, a mladunčad njihova skupa će ležati, lav će jesti slamu ko govedo. Nad rupom zmijinom igrat će se dojenče, sisanče će ruku zavlačiti u leglo zmijinje.” Matejev tekst (10,16-20) o Isusovom slanju dvanaestorice učenika u svijet, s ciljem navještenja radosne vijesti, o tome kako dolaze nova, bolja, pravednija vremena za potlačene i obespravljene, aktivnija Božja djelotvornost u svijetu, ističe na poseban način jedan od Božjih darova – “dar savjeta”. Očito su apostoli, priprosti ljudi, bez neke velike izobrazbe, nenavikli velikim filozofskim diskusijama i govorništvu, bili u strahu od … 53

DAR JAKOSTI

Snaga i moć samoga Boga Fra Petar ANDRIJANIĆ

ojam jakost dolazi od riječi jak/a, što znači biti velike snage i čvrstine, snažnih duševnih svojstava: pouzdan, neslomljiv, nepokolebljiv i čvrst. Latini su ovu krepost nazivali fortitudo, koja znači sustavnu snagu, da ono što spoznaš, u djelo provedeš.

Duh jakosti nam je potreban kad se moramo oduprijeti napadima “silnika” ovoga svijeta kako bismo ostali u miru sa svojom savješću i na Isusovom putu ljubavi

Jakost kao dar Duha Svetog i kao moralna krepost jest snaga i moć samoga Boga koji djeluje u nama i po nama. Dar jakosti pruža nam snagu na putu svetosti, tako da kršćanina ne mogu spriječiti ni poteškoće, ni napasti, pa ni sama smrt na putu istinske svetosti. Taj dar daje pomoć

… 57

Posvećeni život Pero VREBAC

osvećeni život jest oblik življenja u kojem se vjernici javnim prihvaćanjem evanđeoskih savjeta siromaštva, čistoće i poslušnosti posvećuju Bogu za izgradnju Crkve i spasenje svijeta. U Katoličkoj crkvi postoje različite vrste ustanova posvećenog života koje se dijele na redovničke

Posvećeni je život utemeljen na osobnom pozivu na nasljedovanje Krista u služenju Božjem narodu. Svjedočenje posvećenog života očituje se u zavjetovanom životu služenja i predanosti kao proročka i sakramentalna prisutnost u svijetu i svjetovne. Redovnici i redovnice se javnim zavjetovanjem posvećuju Bogu po službi Crkve živeći u svojim samostanskim zajednicama, dok posvećene osobe u svjetovnim ustanovama prihvaćajući evanđeoske savjete žive vlastito posvećenje po apostolskom djelovanju u svijetu. … 75

Franjevci biskupi iz BiH poslije uspostave redovite crkvene hijerarhije Anđelko BARUN

z redova bosansko-hercegovačkih franjevaca od 1291. kad su došli u banovinu Bosnu do danas bilo je 50 biskupa. I poslije uvođenja redovite crkvene hijerarhije 1881. godine u BiH, sufraganske biskupije povjerene su na upravljanje biskupima franjevcima u Mostaru do 1942. a u Banjoj Luci do 1946. Šestorica bosansko-hercegovačkih franjevaca nakon 1881. obavljaju biskupsku službu. Fra Paškal Buconjić rođen je u Drinovcima kraj Gruda 2. travnja 1834. Filozofsko-teološki studij završio je u Ferrari u Italiji. Za svećenika je zaređen 1856. Nastavio je postdiplomski studij te je 1859. postao lektor (profesor) filozofije. Predavao je filozofske predmete u franjevačkom središnjem učilištu u Aracoeli u Rimu kroz osam godina. Potom je bio profesor na Franjevačkoj gimnaziji na Širokom

Od uspostave redovite crkvene hijerarhije u Bosni i Hercegovini 1881. godine biskupsku službu obavljaju šestorica bosansko-hercegovačkih franjevaca Brijegu, župnik u Drinovcima i kustos Hercegovačke kustodije. Imenovan je 18. siječnja 1880. apostolskim namjesnikom Apostolskog vikarijata u Hercegovini. Kada je Vikarijat postao Mostarsko-duvanjskom biskupijom 5. srpnja 1881, postavljen je za prvog rezidencijalnog biskupa, a 8. travnja 1890. i administratorom Trebinjsko-mrkanske biskupije. Umro je 8. prosinca 1910, pokopan u samostanskoj crkvi u Mostaru. Na pomirbenom kongresu 1875. u Mostaru Buconjić je uručio europskim veleposlanicima svoj spis na talijanskom jeziku: Kratak pregled nevolja koje su glavni povod ustanka kršćanskog pučanstva u Hercegovini. … 79

DOMINIKANCI

Bijeli fratri propovjednici Dr. fra Franjo ŠANJEK, OP i fra Pero JURIČ, OP

ominikanci ili Red braće propovjednika (Ordo fratrum praedicatorum), hrv. Bijeli fratri prodekatori, katolički red s naglašenim propovjedničkim poslanjem, nastaje u drugom desetljeću 13. stoljeća u doba “propovjednika religije bez klera i kleričke dominacije” koji javno osuđuju povezivanje trona i oltara. Misiju implantacije Reda braće propovjednika u Hrvatsko-Ugarskom

Zbog posebnog zemljopisnog položaja i povijesnih okolnosti, budući da se na hrvatskom prostoru susreću i prožimaju grčka i rimska civilizacija i kultura, dominikanci se u Hrvatskoj od početka zalažu za ekumenski ideal zbližavanja Istočne i Zapadne Crkve Kraljevstvu ljeta 1221. sv. Dominik povjerava svom bliskom suradniku Pavlu Dalmatincu, profesoru na Bolonjskom

… 87

BANJOLUČKI TRAPISTI

Zaboravljeni monasi O. Tomislav TOPIĆ

svibnju 1869. u Banju Luku je prispio o. Franz Pfanner, riđobradi monah-trapist odjeven u crno-bijeli redovnički habit, u potrazi za zemljištem na kojem bi podigao novi samostan. Njegov dolazak

Od nekada najvećeg trapističkog samostana na svijetu banjolučki trapisti postali su najmanji – trenutno samo s dvojicom zavjetovane braće, koji žive u nadi da će opatija Marija Zvijezda opstati i u sljedećim desetljećima, makar i u skromnom obliku

O. Franz Pfanner

u ovaj dio zapuštenog i odavno zaboravljenog Osmanskog Carstva, iz koga se bježalo, a ne dolazilo, bit će providonosan. Započela je, kako će vrijeme pokazati, velika “avantura” vođena Božjom rukom. Trapisti – tko su? Red pod takvim imenom ne postoji u Katoličkoj crkvi. Riječ je o pučkom nazivu za pripadnike Reda cistercita strožijeg opsluživanja (Ordo Cisterciensis Strictioris Observantiae – OCSO), … 91

KARMELIĆANI NA BUŠKOM JEZERU

Mjesto duhovnog i kulturnog dijaloga O. Zvonko MARTIĆ

a obalama Buškog jezera, u okolici Tomislavgrada, u Mostarkoduvanjskoj biskupiji, na svetkovinu sv. Ilije, proroka, 20. srpnja 2006. uspostavljena je zajednica u Samostanu-duhovnom centru “Karmel sv. Ilije”. Ovo je jedina zajednica karmelićana u Bosni i Hercegovini i najmlađa je zajednica Hrvatske karmelske provincije sv. Oca Josipa koja je dio Reda Bosonoge braće Blažene Djevice Marije od gore Karmela.

Samostan-duhovni centar “Karmel sv. Ilije” želi i nastoji u svome djelovanju imati duhovni i kulturni dijalog između pripadnika različitih vjera i kulturnih tradicija. I otvoren je za sve što nije protiv, nego za proslavu Boga i dobro čovjeka Inače, hrvatski karmelićani imaju samostane u Somboru (Vojvodina), u Remetama, Splitu i Krku (Hrvatska), Sofiji (Bugarska) i Grazu (Austrija).

… 105

Neuništivo narodno pamćenje Ana PAPIĆ

znimno teško razdoblje za katolički puk u BiH počelo je osmanskom okupacijom. Provođeni su zulumi, uništavane bogomolje, a duhovni pastiri progonjeni i ubijani. Kroz povijesne izvore, pisma, biskupske izvještaje može se vidjeti kako je u BiH prije osmanske vlasti bilo preko 200 katoličkih crkava. Ali kada se istraže arheološke “crkvine”, broj se može još više umnožiti. Događaji toga vremena bili su tema i usmene književnosti. Brojne su predaje i legende o porušenim samostanima, džamijama na temeljima crkava, tajnom služenju svetih misa, sakralnim predmetima, ubijenim redovnicima. Godine 1524. Turci su razorili samostan Sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci. Prema predaji uzrok rušenju ovoga samostana (ali i onih u Kreševu, Visokom, Fojnici, Konjicu) je u tome što starješine samostana

Kroz koje god teškoće prolazili, bosanski fratri, ti hrabri duhovnici, nisu se pokolebali nego su strpljivo sa svojim pukom podnosili nedaće i zato zauzimaju posebno mjesto kod vjernika … 111

Kultni grobovi redovnika i redovnica O. Zvonko MARTIĆ

ehnički termin kultni grobovi označava sveta mjesta na kojima vjernici obavljaju pobožne prakse vjerujući u zagovorničku moć, u tim grobovima, pokopanih pokojnika koje službena Crkva nije kanonizirala. Pojam kultnih grobova u etnološku literaturu, znanstveni i javni diskurs unijela je etnologinja Radmila Filipović Fabijanić (1978) u radu pod nazivom Verovanje u kurativnu moć kultnih grobova Srba i Hrvata u Bosni i Hercegovini definirajući ih kao grobove na koje se dolazilo radi traženja pomoći i iscjeljenja. Teolozi u Bosni i Hercegovini, koji su pisali o ovim grobovima, ne koriste termin kultni grobovi, nego ih opisuju ili kao zavjetna mjesta poznata u užem zavičaju ili kao mjesta hodočašća u poglavljima u opisu katoliciteta krajeva o kojima pišu. U Bosni i Hercegovini nema proglašenih kanoniziranih svetaca, osim

Podjednako za pobožnosti na kultnim grobovima, i klerika i laika, ostaje i dalje otvoreno pitanje obavljanja pobožnih praksi osnaženih vjerovanjem u snagu kultnog vremena i štovanje mladih dana, osobito Mlade nedjelje, prve nedjelje poslije mijene mladog mjeseca

blaženih sestara Kćeri Božje ljubavi, poznatijih kao Drinske mučenice, koje su četnici pobili u Goraždu i mrtve bacili u Drinu. Njihova tijela nisu pronađena i ne zna se jesu li i gdje pokopana, tako da im kult nije lociran u mjestu. Međutim, mnogi su kultni grobovi i groblja nekanoniziranih svetaca. Među kultnim grobovima i grobljima nalaze i grobovi u kojima su pokopani svećenici, redovnici i redovnice. U tom popisu samo dva groba pripadaju redovnicama i obje pripadaju … 115

Obitelj i duhovni poziv Snježana ŠUŠNJARA

uh obitelji jesu osjećaji, međuljudski odnosi, atmosfera u kući, razumijevanje i još puno više. To je kvaliteta odnosa, dubina, zrelost i osjećaji članova obitelji jednih prema drugima, ali i odgovornost. Duh obitelji se stvara zajedničkim naporima i ponašanjem koje je karakteristično za jednu obitelj, a sve se to opet temelji na zajedničkim uvjerenjima i vrednotama koje često, na prvu, nisu upadno vidljive. Kad članovi obitelji vole biti zajedno na okupu, kad nedostaju jedni drugima i žele što prije podijeliti svoja nedavna iskustva ili traže utjehu, sve to svjedoči snagu i važnost obitelji. Obitelj poput magneta privlači svoje članove baš stoga što dijele ista uvjerenja i vrednote i načela koja upravljaju svime u životu. To je kultura obitelji u kojoj veze nisu apsolutne niti ograničavajuće. Naprotiv. Kako dijete odrasta i ide prema vlastitoj zrelosti, tako

U obitelji se djetetu ulijeva odgovornost za Crkvu i čašćenje Boga. To se ogleda kroz moralne vrednote, pažljivost i zauzetost za druge članove obitelji, mlađe ili starije, za bolesne, siromašne, napuštene teži i ljudskoj i duhovnoj neovisnosti. Time se očituje i njegova/njezina osobnost a kroz to i moguće zvanje, pa i ono koje dolazi od Boga. Roditelji trebaju uvažiti izbor djeteta i biti mu podrška, jer pravo zvanje kršćanina i jest ići za Isusom, slijediti ga, bez obzira na profesiju kojom se bavi. Obitelj ima iskustvo zajedništva, međuovisnost i potrebitost, ljepotu i zadovoljstvo. Da vam je obitelj doista na prvom mjestu, znat ćete po tome što ćete osjećati zadovoljstvo i sreću zbog sreće drugih. Kad se umorni vratite s posla i kad vam djeca ili … 121

Redovnički poziv: služiti Bogu i ljudima Željka KUJUNDŽIJA

edamnaestogodišnji Argentinac Jorge Mario Bergoglio 21. rujna 1953. godine nije otišao s prijateljima na izlet u povodu Učeničkog dana, iako je to planirao. Bez nekog osobitog razloga posjetio je crkvu San José de Flores u svojoj župi, gdje je zatekao svećenika kojega nikada prije nije upoznao i koji je zračio dubokom duhovnošću. Odlučio je da se neće vratiti prijateljima koji su ga čekali na željezničkoj postaji, nego da će se ispovjediti. Ova odluka mu je, kaže, zauvijek promijenila život. “Za vrijeme te ispovijedi dogodilo mi se nešto posve neobično, ne znam što, ali nešto što mi je promijenilo život. Rekao bih nešto kao da su me zaskočili dok sam spavao na straži”, ispričao je nedavno novinarima Jorge Mario Bergoglio, koji je u međuvremenu postao vrhovni poglavar Katoličke crkve, u svijetu poznat pod ime-

Pozitivni motivi zbog kojih se mladi ljudi odlučuju živjeti redovnički život su želja za služenje Bogu na izvanredan način, želja za produbljivanje ljubavi i znanja o Bogu, želja za proširivanje kraljevstva Božjeg, te želja za življenjem evanđeoskog života što savršenije

nom papa Franjo. To “nešto”, shvatio je kasnije, bilo je redovničko zvanje. Božji poziv na specifičan način doživjela je i Dijana Lončarek. Ona će čitav život pamtiti glas koji je čula prije nekoliko godina dok je šetala rodnim Zagorjem. Iako je vrijeme bilo loše, a glas neobičan, učinilo joj se da je čula riječi: “Dođi da vidiš, dođi da se diviš i poželjet ćeš da živiš.” “Ma kud ćeš mene?!”, odgovorila je nepoznatom glasu zatečena Dijana. U to vrijeme je bila tinejdžerica sa širokim krugom … 125

Volontiranje u Kotor Varošu Mateo TOPALOVIĆ

oslije ratnih događanja tijekom ljeta i jeseni 1992. godine, te potpisivanja Daytonskog sporazuma krajem 1995. godine i iseljavanja koja su slijedila, u kotorvaroškom kraju je od predratnih 12.000-13.000 Hrvata ostalo tek njih 200-300 koji tamo danas stalno borave. Neki, može se reći, samo preživljavaju, posebno one starije i često nemoćne osobe kojima

Na nama mladima je – živjeli u dijaspori ili u BiH – da ulažemo našu kreativnost, inteligenciju i mentalnu moć u dobrobit rodnog kraja odnosno naše domovine i naroda koji tamo živi

je potrebna stalna medicinska njega. Mnoga su sela, kao i u drugim krajevima naše domovine Bosne i Hercegovine, razorena. Kuće propadaju, a … 131

I nakon toliko godina, hvala ocima franjevcima Bosne Srebrene S. Slavica BULJAN

ahvalnost i blagoslov idu zajedno, i blagoslov i zahvalnost idu zajedno. O tome nikad dosta. A evo što nas je navelo da bismo napisali ove stranice. To je sjećanje na hrvatsku i katoličku povijest, gorku i mučnu, blagoslovljenu i svetu u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Bila je to gorka godina 1949. kad su komunističke vlasti oduzele sve, ama baš sve, redovnicama svih družbi u Bosni i Hercegovini. Posebice ovdje govorimo o sestrama Kćeri Božje ljubavi koje su u Bosni imale nekoliko samostana i škola, a koje je još 1882. pozvao dr. Josip Stadler, danas sluga Božji, da mu pomognu u odgoju ženske mladeži. Dr. fra Marko Karamatić piše da je u to vrijeme bilo u Bosni pismeno samo 3% pučanstva. Utemeljiteljica Družbe Kćeri Božje ljubavi, sestra Franziska Lechner, došla je u Sarajevo 28. travnja 1882.

Godine 1949. nastupilo je strašno komunističko progonstvo redovnica u BiH. Bolesne i nemoćne sestre Kćeri Božje ljubavi primili su oci franjevci u Fojnici i u Kraljevoj Sutjesci i otvorila poznati Zavod sv. Josipa. Godine 1883. otvara Zavod Kraljice sv. Krunice u Tuzli. Na poziv župnika fra Franje Franjkovića otvorila je 1884. Pučku školu u Breškama. Otvorila je Zavod sv. Augustina 1893. u Sarajevu u kojoj je bila škola na njemačkom jeziku za djecu njemačkog i austrijskog življa u Bosni. Također otvara Pučku školu u Novom Sarajevu. Utemeljiteljica Franziska pohodila je i Breške. Kuću u Breškama je nazvala Emaus. Ondje je prisustvovala jednim svatovima, te je bila i krsna kuma jednom djetetu. A kad je dolazila u Breške na volujskim kolima, župljani nisu dopustili da ta gošća ide lošim kolnikom, nego … 151

Daytonski sporazum Uz dvadesetu obljetnicu: 1995-2015. Marko KARAMATIĆ

ad Berlinskog zida 1989. bio je početak kraja ere komunističkog totalitarizma u Europi. Uslijedilo je ujedinjenje Njemačke, propast komunističkih režima u istočnoj Europi te raspad Sovjetskog Saveza, Čehoslovačke i Jugoslavije. U svim europskim komunističkim zemljama dogodio se relativno miran razlaz s komunizmom, jedino je u Jugoslaviji uslijedio krvavi rasplet. Takav kraj izazvao je srbijanski režim Slobodana Miloševića motiviran velikosrpskom idejom, pomno razrađenom u Memorandumu SANU 1986. Bio je uvjeren da je konačno došla prava prilika za stvaranje Velike Srbije. U nju bi bila uključena Bosna i Hercegovina te teritorij Republike Hrvatske do linije Virovitica-Karlovac-Karlobag. Uz Srbiju i Crnu Goru, kao pokretače agresivnog rata, u ostvarenje ambicioznog osvajačkog plana, nakon po-

Daytonskim sporazumom pitanje Bosne i Hercegovine uopće nije riješeno. Agresija je nastavljena drugim sredstvima. Osim zaustavljanja rata, sve drugo vezano za funkcioniranje ove zemlje otišlo je krivim smjerom četne mimikrije, otvoreno se uključila Jugoslavenska narodna armija. Već do konca 1991. snage pobunjenih hrvatskih Srba, potpomognute od JNA, uspostavile su kontrolu nad četvrtinom teritorija Republike Hrvatske, protjeravši odatle ukupno hrvatsko stanovništvo uz nečuvena ubojstva, pljačku i razaranja. Početkom 1992. sklopljeno je primirje pod pokroviteljstvom UN-a, i ono je, uz nekoliko sporadičnih intervencija hrvatske vojske, funkcioniralo do oslobodilačkih akcija Bljesak i Oluja u svibnju i kolovozu 1995. godine. … 171

PRIGODOM 200. OBLJETNICE EPIDEMIJE KUGE U LIVANJSKOM KRAJU 1814-1818.

Apokaliptična pandemija Damir TADIĆ

d najranije povijesti ljudskog roda bolesti su bile stalni pratitelj ljudi. Nije pogrješno kazati da su bolesti i starije od ljudi jer su nađeni tragovi bolesti na ostatcima pretpovijesnih životinja. Bolesti su našim pretcima bile neizbježna i gorka sudbina. Vrebale su na njih, ugrožavale im život i vrlo često bile razlogom njihove prerane smrti. Moć, razorna snaga, a posebice silina širenja kužnih bolesti užasavale su ljude od pamtivijeka. Shvatljiv je stoga njihov napor da se zaštite od njih, umanje ili izbjegnu teške posljedice raznih bolesti. Kroz čitavu ljudsku povijest sinonim smrtonosne kužne bolesti bila je kuga, najopasnija zarazna bolest koja je bjesomučno harala cijelom zemaljskom kuglom i iza sebe ostavljala milijune mrtvih, užasan strah i beznađe. Nijedna zarazna bolest nije tako tragično obilježila povijest ljudskog

Kuga koja je harala Bosnom i Hercegovinom u razdoblju 1814-1818. gotovo je prepolovila broj katoličkog pučanstva. Računa se da je stradalo 38% livanjskih katolika. Na sreću, pučanstvo livanjskog kraja čudesno se obnovilo

roda kao kuga. Gotovo da nema vremena pa ni djelića svijeta (nije nikad zabilježena u Australiji) u kojem ova strašna zarazna bolest nije ostavila svoj “crni trag”. Samo su se dvije bolesti pojavile kao pandemije po cijelom svijetu: kuga (pestis, bubonska kuga, crna smrt) i gripa (influneca). Kuga je akutna, teška infekcija koja se najčešće pojavljuje u bubonskom obliku ili u obliku pneumonije, a uzrokovana je bakterijom Yersinia pestis. Otkriće uzročnika kuge (tek 1894) pripisuje … 179

330. OBLJETNICA SMRTI FRA IVANA ANČIĆA DUMLJANINA (1624–1685)

Humanist iz Duvna Fra Robert JOLIĆ

edan od najpoznatijih franjevaca velike provincije Bosne Srebrene u 17. stoljeću bio je svakako fra Ivan Ančić, rođen u duvanjskom selu Lipi u veoma uglednoj obitelji 11. veljače 1624. Živio je u stoljeću po mnogočemu najtežem u čitavoj povijesti katolika u Bosni i Hercegovini, u vrijeme dvaju velikih i krvavih ratova koji su se vodili najprije na jugu (Kandijski rat od 1645. do 1669), a potom i na sjeveru i na jugu (Bečki rat od 1683. do 1699. i Morejski rat od 1684. do 1699) između kršćanskih sila Austrije i Mletačke Republike s jedne, i otomanske vojske s druge strane. Istina, Ančić osobno nije bio nazočan na prostorima na kojima su se vodili ti dugotrajni i okrutni ratovi, ali je zacijelo intimno veoma teško proživljavao ta događanja koja su prouzročila velike ljudske i materijalne žrtve i još veća pomicanja

Kao uvjereni humanist fra Ivan Ančić bio je prožet idejom da treba obrazovati što šire slojeve pučanstva kako bi svjetlo znanja raspršilo sjene praznovjerja i zaostalosti

… 185

250. OBLJETNICA SMRTI FRA JERONIMA FILIPOVIĆA (1690/91–1765)

Neumorni propovjednik iz Rame Marinko ŠIŠAK

h, naš ljubljeni Spasitelju, metni u naša srdca jednu iskru tvoje ljubavi božanstvene da te možemo ljubit onako kako ti želiš! Ah, Divico prisveta, zarad one tvoje radosti koju si imala u tvom srdcu držeći u tvoim rukam tvog malakna božanstvenog sina, isprosi nam od njeg da ga ljubimo kako on oće na svitu jeda bismo ga uvik s tobom ljubili na nebesi. Tako budi. Ovako završava jednu od svojih mnogobrojnih propovijedi ili “govoregnia” fra Jeronim Filipović iz Rame (1690/91-1765), jedan od najvećih propovjednika kojeg je dao ovaj Red. Tko je bio fra Jeronim Filipović? Rodio se u Rami, ne zna se pouzdano u kojem selu ramske krajine. U Starinarskom mrtvaru obiteli zaostruške od 1508 do 1807 pod danom 10. M. Decembris (dan kada je umro), za Filipovića se kaže da je “a Rama loco Impodumber (?) dicto”,

Fra Jeronim Filipović začetnik je hrvatske dijaloške propovijedi katekizamskog sadržaja. On je zabilježen u hrvatskoj kulturnoj i vjerskoj povijesti kao jedan od najboljih i najvrsnijih propovjednika

dok tradicijska predaja kaže da je rođen u Proslapu, zaselku Lučićima gdje i danas žive Filipovići koji se zovu i Šišićima. Pouzdano je da su mu se roditelji zvali Jakov i Doroteja, dok je manje pouzdana godina njegova rođenja. Fra Karlo Kosor u svom članku o Filipoviću donosi 1690. ili čak 1691. kao nepobitno točnu godinu njegova rođenja. Do toga podatka došao je temeljem Filipovićeva pisma fra Karlu Antunu Donadoniju, šibenskom biskupu, iz 1727. u vrijeme dok je bio profesor teologije na Generalnom teološkom učilištu u kojem traži da mu se dozvoli … 189

140. OBLJETNICA SMRTI FRA LOVRE KARAULE (1800–1875)

Fra Lovrino mučeništvo i štovanje Anđelko BARUN

eđu najistaknutije franjevce Bosne Srebrene u 19. st. pripada i fra Lovro Karaula. Rodio se u Žiroviću, župa Ljubunčić kraj Livna, 23. prosinca 1800. godine. Obavljao je važne službe u Provinciji i mjesnoj Crkvi. Uz Šunjića, Jukića i Martića bio je veoma angažiran u izgradnji škola i organiziranju školstva na narodnom jeziku u BiH. Posebice je bio zauzet za ostvarenje osnovnih prava kršćana u tadašnjoj osmanlijskoj Bosni.

Pobožni su vjernici često dolazili na fra Lovrin grob, obilazili ga, molili Boga da im po zagovoru fra Lovre mučenika udijeli tražene milosti. Tako se pronio glas o fra Lovrinoj čudotvornosti

Razlozi ubojstva Sva je Bosna u njegovo vrijeme trpjela od nasilja, prekomjernih poreza i nameta, kulučenja, globa, zatvaranja pa i ubijanja obespravljenih kršćana. U Livnu je Ahmed-beg Ljubunčić 1824. iz grada istjerao 200 kršćanskih obitelji, njihova je dobra sebi prisvojio, neke je ugledne ljude poubijao. O … 195

Sadržaj Kalendarij _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 6

Predgovor _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 31

SVETI ANTO De, bona, Mare, ponesi nešto svetom Anti /Fra Žarko Relota/ _ _ _ _ _ _ _ 35

SEDAM DAROVA DUHA SVETOGA Duh Božji i Duh Sveti /Anto Popović/ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 41 Mudrost: Kruna svih darova /Fra Pavo Filipović/ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 45 Razum: Do tajne Boga i čovjeka, života i spasenja /Fra Vjeko Eduard Tomić/ _ _ _ _ 49 Savjet: Savjet prožet Duhom Božjim /Luka Marković/ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 53 Jakost: Snaga i moć samoga Boga /Fra Petar Andrijanić/ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 57 Znanje: Dar koji rasvjetljuje dušu /Mirela Primorac/ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 61 Pobožnost: Za život po Božjem planu /Fra Josip Ikić/ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 65 Strah Božji: Bojati se Boga iz ljubavi /Fra Bono Tomić/ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 69 … 241

REDOVNIŠTVO Posvećeni život /Pero Vrebac/ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 75 Franjevci biskupi iz BiH poslije uspostave redovite crkvene hijerarhije /Anđelko Barun/ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 79 Dominikanci: Bijeli fratri propovjednici /Fra Franjo Šanjek i fra Pero Jurič, OP/ _ _ _ _ _ 87 Banjolučki trapisti: Zaboravljeni monasi /O. Tomislav Topić/ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 91 Isusovci: Od škola do pastorala /P. Krešimir Djaković/ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 97 Salezijanci u Žepču: Prvih dvadeset godina /Don Josip Krpić/ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 101 Karmelićani na Buškom jezeru: Mjesto duhovnog i kulturnog dijaloga /O. Zvonko Martić/ _ _ _ _ _ _ _ _ 105

PUČKA POBOŽNOST Neuništivo narodno pamćenje /Ana Papić/ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 111 Kultni grobovi redovnika i redovnica /O. Zvonko Martić/ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 115

OBITELJ Obitelj i duhovni poziv /Snježana Šušnjara/ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 121 Redovnički poziv: služiti Bogu i ljudima /Željka Kujundžija/ _ _ _ _ _ _ _ _ 125

NAŠI LJUDI I KRAJEVI Volontiranje u Kotor Varošu /Mateo Topalović/ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 131 Moja Jerkica sa kremom od “pužih” /Helena Klaser/ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 135 Još malo pa stota /Leona Sabolek/ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 137 Pelikani bijeli /Željka Ergelašev/ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 139

POVIJEST PRED OČIMA Početak priče /Filip Ćorlukić/ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 145 242 …

I nakon toliko godina, hvala ocima franjevcima Bosne Srebrene /S. SlavicaBuljan/ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 151 Pismo iz Molva /Leona Sabolek/ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 159

OBLJETNICE Između fašizma i komunizma /Petar Jeleč/ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 165 Daytonski sporazum /Marko Karamatić/ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 171 Apokaliptična pandemija /Damir Tadić/ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 179 Humanist iz Duvna /Fra Robert Jolić/ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 185 Neumorni propovjednik iz Rame /Marinko Šišak/ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 189 Fra Lovrino mučeništvo i štovanje /Anđelko Barun/ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 195 Rodoljubni pjesnik iz Kreševa /Danijel Stanić/ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 199 Misionarke Majke Terezije /S. Michala Džujkova/ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 201

LITERATURA Poslovni smiješak /Krunoslav Šetka/ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 205 Na vjetru ostavljena /Miljenka Koštro/ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 210 Sjenke /Mirko Popović/ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 212 Čovjek /Marijana Križanović/ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 216 Stara kamena kuća /Miljenka Koštro/ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 218 Vjetar s Vran planine /Ivica Kesić/ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 220

ZANIMLJIVOSTI _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 223

… 243

Kalendar svetog Ante 2015

ISSN 1840-4995