Svjetlo riječi - broj 376-377 by Svjetlo riječi

4)$0

~ #03ü24- ~ ô3*230

1310$2( +* #('

Ljeto s Bogom Godina XXXII. ◆ broj 376-377 ◆ Sarajevo, srpanj-kolovoz 2014. ◆ cijena 3,5 KM (15 HRK)

www.svjetlorijeci.ba

Riječ čitateljima

oštovani čitatelji, ljetni su praznici dobra prigoda za odmor od svakodnevnih obveza. Različiti su oblici opuštanja. Doduše, neki će taj odmor provesti radno (ovdje prvenstveno mislim na naše sugrađane koji su nedavno nastradali u elementarnim nepogodama), a djeca im kod rodbine, dok će drugi boraviti u planinama, na moru, ili posjećujući svjetske destinacije. Naša Crkva nudi mladima ljetni “odmor s Bogom” kroz različite susrete mladih. Ti susreti, iako su raspoređeni kroz cijelu građansku godinu, uglavnom se održavaju u proljeće i ljeto. Stoga smo ovaj dvobroj naše revije odlučili posvetiti susretima mladih u našoj domovini – Bosni i Hercegovini, prvenstveno zbog onih mladih koji još nisu odlučili kamo će na ljeto?! A potakla nas je na to i činjenica da se u Međugorju ove godine održava jubilarni, 25. po redu, Međunarodni molitveni susret mladih poznatiji pod imenom Festival mladih. Franjevačka provincija Bosna Srebrena i njezini prije svega mladi franjevci vrlo su aktivni u radu s mladima. Okupljeni oko Frame Bosne Srebrene pokrenuli su mnoge projekte. Kako bismo obuhvatili sve njezine aspekte djelovanja, trebalo bi posvetiti jedan cijeli broj naše revije. No, njihov se rad u našoj reviji vrednuje. Na nekoliko stranica pratimo ih iz broja u broj, a ovdje ih predstav-

IZ SADRŽAJA

Tema broja Zajedništvo i jedinstvo mladih Aktualno Kroz Bosnu do Asiza

4 18

ljamo i u rubrici “Aktualno” gdje govore o svome hodu kroz Bosnu do Asiza. Još neki Framini veći projekti su: Sportski susret, Dan ekologije, Škola animatora... a svakako je najveći projekt Framafest koji je idejno osmišljen i počeo se ostvarivati u Frami Bosne Srebrene, a već je jedno vrijeme pod pokroviteljstvom Nacionalnog vijeća Frame Bosne i Hercegovine, tj. u zajedništvu s Framom Hercegovine. Vrhbosanska nadbiskupija ove godine je krajem svibnja organizirala 43. po redu Dan mladih Vrhbosanske nadbiskupije. Svaki se put ovaj događaj održava u Gospinom svetištu u Komušini-Kondžilu i svaki je put na njemu sve više sudionika. Stoga su ga organizatori, a to je Nadbiskupijski centar za pastoral mladih “Ivan Pavao II”, obogatili dodatnim programom tako da se u posljednje vrijeme odvija tijekom dva dana. Postoje i mnogi drugi projekti koje Crkva osmišljava živeći i radeći s mladima na terenu. Njih nismo posebno opisivali, ali svakako ih možete pronaći među našim vijestima. Mir i dobro!

urednik

Razgovor – FRA MARINKO ŠAKOTA Mladi u oazi mira i utjehe 22

Pogled u dušu Nasilništvo među djecom

Reportaža – KOPAČKI RIT Kopča i močvarna livada 24

Danas je drukčiji dan Ljetna sintaksa

Reportaža – KOMUŠINA Mjesto zajedništva mladih

Svjetlo riječi

Snimka na naslovnoj stranici: FOTO PAVLOVIĆ

vlasnik: Franjevačka provincija Bosna Srebrena ◊ nakladnik: FMC Svjetlo riječi d.o.o. ◊ ravnatelj: Janko Ćuro janko@svjetlorijeci.ba ◊ glavni urednik: Marko Ešegović marko@svjetlorijeci.ba ◊ redakcija: Janko Ćuro, Marko Ešegović, Irena Ljevak, Darko Rubčić /tehnički urednik/ i Hrvoje Vranješ /marketing/ ◊ adresa uredništva: Zagrebačka 18, BiH – 71000 SARAJEVO ◊ tel: + 387 (0)33 72 62 00 ◊ fax: + 387 (0)33 81 22 47 ◊ e-adrese: redakcija@svjetlorijeci.ba ◊ uprava@svjetlorijeci.ba ◊ pretplata@svjetlorijeci.ba ◊ www.svjetlorijeci.ba ◊ uredničko vijeće: Janko Ćuro, Davor Dominović, Marko Ešegović, Lovro Gavran, Josip Ikić, Marijan Karaula, Vili Radman i Nikica Vujica ◊ godišnja pretplata: BiH 40 KM ◊ Hrvatska 160 Kn ◊ Švicarska 80 CHF ◊ Zapadna Europa 40 € ◊ Prekooceanske zemlje 80 USD/120 AUD ◊ bankovni računi – KM: Raiffeisen bank d.d. BiH, Sarajevo 1610000035150095 ◊ UniCredit Bank d.d. BiH 3386902222774709 ◊ devize: Raiffeisen bank d.d. BiH, Sarajevo 502012000-36371, IBAN: BA391611000001251358, SWIFT: RZBABA2S ◊ UniCredit Bank d.d. BiH 25021420101, IBAN: BA393386904812029659, SWIFT: UNCRBA22 ◊ račun u Njemačkoj: Sparkasse Ulm, Kontoinhaber: Dr. med. Ivo Jolic (Svjetlo rijeci), Konto: 891343, IBAN: DE57 6305 0000 0000 8913 43, BIC: SOLADES1ULM ◊ račun u Švicarskoj: Credit Suisse, 8070 Zürich, IBAN: CH67 0483 5045 9061 1000 0, Konto: 80-500-4, P. M., Eintrachtstr. 3, 8820 Wädenswil ◊ račun u Austriji: Sparkasse Kufstein, Kristijan Montina “Svjetlo Rijeci” Franziskanerplatz 1, 6330 Kufstein. IBAN: AT31 2050 6077 0115 4036, BIC: SPKUAT22XXX ◊ grafičko oblikovanje: Branko R. Ilić ◊ tisak: Radin print culture, Sveta Nedelja ◊ List Svjetlo riječi je upisan u registar medija u Ministarstvu obrazovanja, nauke i informiranja Kantona Sarajevo pod rednim brojem ŠM 35/99. od 27. 04. 1999. godine ISSN 1512-6986

srpanj-kolovoz 2014. Svjetlo riječi

Tema broja

Dr. fra Tomislav Pervan OFM

Zajedništvo i jedinstvo mladih Uz jubilarni, 25. molitveni Festival mladih u Međugorju

eć pune trideset i tri godine Međugorje se ucrtalo kao religijski fenomen na mapi suvremenoga svijeta i Katoličke Crkve. Sve je započelo tvrdnjom šestero tinejdžera da im se ukazuje Majka Božja od 24. lipnja 1981. To bijaše inicijalno paljenje i onaj “okidač” koji je razlogom masovnih okupljanja, u početku na mjestu ukazanja, a potom u župnoj crkvi. Od samih početaka pa do dana današnjega međugorski fenomen izaziva prijepore; jedni su njime oduševljeni, promiču ga svim silama, drugi pak sve osporavaju, niječu, izvrću činjenice, karikiraju. Sagleda li se pak pobliže, Međugorje ne treba ni zagovornika ni osporavatelja. Ono živi svojim životom, ima svoju nutarnju dinamiku i pogonska pera, ono se od samih početaka širi u koncentričnim krugovima i ispisuje u našem dobu jedno poglavlje Djela apostolskih. (Naime, u Lukinim Djelima završna je riječ posvećena ne Pavlu ni apostolima, njihovoj smrti, nego Isusu Kristu. Isus Krist kao Gospodin ostaje na pozornici, dok apostoli odstupaju. I Krist vodi režiju u svijetu, on ima završnu riječ, on je redatelj povijesti i ljudskih sudbina.)

Svjetlo riječi srpanj-kolovoz 2014.

Tako je i Međugorje nastalo bez ljudskoga htijenja, dogodilo se u teškim vremenima za hrvatski narod, nakon smrti besmrtnoga vođe koji nije smio umrijeti, kad je i nakon fizičkoga odstupanja s pozornice njegov (zlo)duh posvuda bio prisutan; na njega su se kleli i zaklinjali na svojim kongresima i sl. članovi kompartije. Nisu ni bili svjesni da će za nepuno desetljeće svi njihovi kongresi i “veličine” pasti u vodu, da

će se komunizam urušiti u sebe (implodirati) kao kula od karata. Urušio se silinom molitvenih mimohoda, upaljenih svijeća u istočnome bloku, a na ovim ozemljima snagom tolikih molitava koje su se izvijale iz srdaca u Međugorju: Svani, dane, i noć skrati, sini, sunce, i povrati: Bogu čast – ljudima mir, slobodu! Međugorje je hrvatski vjernički puk prepoznao kao dar Neba te potvrdu svoje vjere, kao poruku da nismo zaboravljeni.

Život, ljudi i običaji u Bibliji

Darko Tomašević, profesor Novoga zavjeta na KBF-u Sarajevu

Odnos djece u obitelji U Svetom pismu se naglašava ne samo međusobno slaganje među braćom nego i nužnost sloge među braćom i sestrama

ao što je već rečeno, biblijske obitelji su bile brojne. U brojnim obiteljima trebalo je voditi brigu i odgajati djecu da poštuju jedni druge. Posebno je u patrijarhalnom društvu bilo potrebno gajiti ispravan odnos braće i sestara. Međusobna ljubav braće bila je razumljiva, i ta ljubav je uglavnom rasla kako su djeca odrastala, iako je bilo i iznimaka. Tako Izr 18,24 ističu da “ima prijatelja koji vode u propast, a ima i prijatelja privrženijih od brata”. Primjer nedovoljne bratske ljubavi su i Josipova braća koja su ga prodala u Egipat iz zavisti što ga je otac više volio od njih (Post 37). Međutim, Josip nije uzvratio “istom mjerom” svojoj braći nego je kasnije, kad je postao moćan u Egiptu, pokazao veliku ljubav prema njima (Post 45,5: “Ali se nemojte uznemirivati i prekoravati što ste me ovamo prodali; jer Bog je onaj koji me pred vama poslao da vas održi u životu”). Ovo je samo jedan od primjera istinske bratske ljubavi, a Biblija ih donosi još. Ps 133 prelijepo opisuje važnost bratske

Svjetlo riječi srpanj-kolovoz 2014.

Crkvena tradicija

Fra Vjeko Eduard Tomić

Mladi željni visokih ciljeva Crkveni oci mladima nisu imali ponuditi što drugo nego ono najuzvišenije što je mlade uvijek jedino i moglo privlačiti – izazove da žive najviše savršenstvo

rema podatcima koji su proljetos objavljeni u tisku, BiH je od 1995. do 2012. trbuhom za kruhom napustilo 150.000 mladih?! Hrvatska stoji još i gore jer je brojku od 150.000 školovanih mladih koji su otišli mozgom za kruhom, kako se lani izrazio hrvatski premijer, Lijepa naša dosegla u samo posljednjih pet godina?! Budući da su bezizgledne gospodarske okolnosti dodatno pogoršane nedavnim poplavama, može se očekivati da će se odljev mladih ljudi u bijeli svijet iz ovih zemalja, nažalost, samo dalje nastavljati. Sve to čini da se na mlade, one koji se školuju, koji traže posao i koji još nisu u prilici sviti obiteljsko gnijezdo, u stvarnosti nerijetko promatra kao na kap vode na dlanu. Posebice se to može reći za život u onim župama u BiH koje su ionako pukom od ranije desetkovane što ratom što odseljavanjima te starenjem i umiranjem.

Svjetlo riječi srpanj-kolovoz 2014.

Zbog slabe zastupljenosti mladih u župnom životu, zamjetna je sklonost da se tom naraštaju bude popustljivo i gdje treba i gdje ne treba. Tako se umjesto mukotrpnog ljudskog i vjerskog odgoja sa stane roditelja te

školskog i crkvenog osoblja, djeci i mladima nerijetko gleda kroz prste kad je u pitanju, primjerice, njihov dnevni red, rad, učenje, studiranje, stega, odgovornost, briga za zajedničko. Povrh toga, čini se da bitku

Aktualno

IV. hod Franjevačke mladeži Bosne Srebrene

Kroz Bosnu do Asiza Franjevački hod Frame Bosne Srebrene je prvenstveno hodočašće kojim se želi postići da framaši, u zajedništvu, prodube svoj poziv te obnove svoju vjeru

ijeće Franjevačke mladeži – Frame Bosne Srebrene već četvrtu godinu zaredom organizira Franjevački hod kroz Bosnu do Asiza koji je ujedno i duhovna obnova za framaše jer je cilj potpuni oprost grijeha u Porcijunkuli 2. kolovoza 2014. Franjevački hod Frame Bosne Srebrene je prvenstveno hodočašće kojim se želi postići da framaši, u zajedništvu, uđu u nove dubine franjevaštva, prodube svoj poziv te obnove svoju vjeru. Na Hodu mogu sudjelovati svi framaši (primljenici i obećanici), s tim da prednost imaju obećanici. Prošle godine organiziran je franjevački hod Bosne Srebrene na relaciji Tuzla – Dubrava – Tolisa pod geslom Vjerujem i hodam. Sedamdesetak framaša iz različitih župa provincije Bosne Srebrene prepješačilo je oko 100 kilometara uz pjesmu, molitvu, družeći se s tamošnjim vjernicima koje su susretali kako na putu tako i u župama u kojima su prenoćili. Inače se gleda da framaši hodajući Bosnom pješice prođu kroz sva samostanska područja Franjevačke provincije Bosne Srebrene. Tako će ovogodišnji IV.

Svjetlo riječi srpanj-kolovoz 2014.

hod biti organiziran od 25. srpnja do 5. kolovoza pod geslom: Cento per uno! Framaši će se kretati po livanjskom samostanskom području: od župe Suho polje (Kupres) preko Šuice, Livna, Bile, Ljubunčića i GoriceLivna do Asiza. U tom razdoblju će, osim intenzivnog pješačenja, imati i priliku za rad u skupinama, molitvu,

pjesmu i slavljenje sv. mise, a smještaj je po obiteljima ili u školskim dvoranama. Nakon puta kroz Bosnu sudionici Hoda uputit će se autobusom za Asiz. Po dolasku u Asiz posjećuju sva značajna mjesta vezana uz život serafskog oca sv. Franje. Na putu će posjetiti i grad Padovu gdje se nalaze svetišta sv. Ante i sv. Leopolda B. Mandića.

Razgovor

Fra Marinko Šakota

Razgovarala: Višnja Spajić

međugorski župnik

ra Marinko Šakota rođen je u Čitluku 1968. godine. Nakon osnovne i prvog razreda srednje škole u Čitluku izabrao je franjevački poziv pa se uputio u franjevačko sjemenište u Visoko. Tamo je završio 2. razred gimnazije, a ostala dva u isusovačkoj gimnaziji u Dubrovniku gdje je i maturirao. Franjevački habit obukao je 1987. na Humcu, gdje je proveo godinu dana novicijata. Studij filozofije i teologije započeo je u Sarajevu na Franjevačkoj teologiji, nastavio u Zagrebu na isusovačkom učilištu, a završio u Fuldi, u Njemačkoj, gdje je i diplomirao. Vječne zavjete položio je na Širokom Brijegu 1993. godine. Za đakona je zaređen u Zagrebu 1996., a za svećenika iste godine u Frohnleitenu. Prva mu je služba bila u Innsbrucku, zatim u Frohnleitenu te Augsburgu. Od 2000. bio je na službi u Mostaru, a 2003.-2010. u Gradnićima. Od rujna 2010. na službi je u Međugorju kao kapelan, a nakon smrti dotadašnjeg župnika potkraj 2012. imenovan je župnikom župe Međugorje. I ove godine od 31. srpnja do 6. kolovoza bit će održan Festival mladih u Međugorju. Moto susreta je: Evo ti majke! Program festivala ispunjen je duhovnim sadržajima usred ljeta, na 40 stupnjeva hercegovačke vreline, a okupi 40-ak tisuća mladih iz cijeloga svijeta. Uoči ovogodišnjega jubilarnog 25. po redu Festivala mladih za razgovor smo zamoli fra Marinka Šakotu, župnika u župi Sv. Jakova u Međugorju.

Fra Marinko, kako je nastao Festival mladih? Prije nekoliko godina slušao sam na radiopostaji Mir-Međugorje razgovor s grupom mladih hodočasnika iz Makedonije o njihovim dojmovima s Festivala mladih. Jedna osoba iz te

Mladi u oazi mira i utjehe grupe bila je novinarka koja je rekla da je prvi put u Međugorju i na festivalu. Ono što ju je posebno impresioniralo bio je doživljaj vjere mladih kršćana iz više od 50 zemalja svijeta koju su s radošću izražavali kroz sv. misu, molitvu, klanjanje, pjesmu, ples, predavanja... Shvatila je kako vjera i načini izražavanja bliski mladim ljudima, kao što su glazba i pokreti tijela, mogu ići zajedno. Zanimalo ju je

Svjetlo riječi srpanj-kolovoz 2014.

tko je bila osoba koja je osmislila program Festivala na takav način i uspjela se približiti mladom čovjeku, što po sebi nije nimalo jednostavno. Bio je to fra Slavko Barbarić (19462000) koji je zajedno s mladima i za mlade pokrenuo godišnji međunarodni susret poznat pod imenom Festival mladih odnosno Međunarodni molitveni susret mladih. Prvi takav susret održan je u Međugorju 1989., a

Reportaža

Kopački rit

Želiš li doživjeti i vidjeti osebujno i zanimljivo životno zajedništvo, iskonsku ljepotu i skladnu borbu za opstankom životinjskih i biljnih vrsta, pođi na sjeveroistok Hrvatske, u Baranju i posjeti Park prirode Kopački rit

ark prirode Kopački rit smjestio se četrnaestak kilometara sjeveroistočno od Osijeka, u kutu što ga čini rijeka Drava na svom ušću u Dunav. To je ostatak negdašnjeg Panonskog mora što se prostiralo unutar gorskih lanaca Karpata, Dinarida i Alpa. Uz tu ljepotu kopče i močvarne

livade, Osječko-baranjska županija nudi tisuću divota... Veličanstveni život na vodi. Dok

se topi snijeg na Alpama i Tatrama, voda plavoga Dunava i Drave buja, kipi, diže se i muti po brojnim rukavcima žurno prodirući u područje Kopačkog rita. Budi prirodu i močvarnu livadu i svakoga proljeća, u neponovljivim i nebrojenim oblicima, rađa veličanstveni život na vodi. Cvjetaju prekrasni žuti i bijeli cvjetovi lokvanja i lopoča između kojih se ubrzo uplete i rasplete vodena kuga, leća i orašac, rogoz i žabnjak, a sve to hrani podvodno bogatstvo alga i šaša. S vodom u rit stižu brojna riblja jata i ispunjaju zakon života. Topla voda, bogatstvo biljnog i životinjskog planktona idealni su za razmnožavanje šarana, soma... Od brojnih ritskih kraljica, zelenih žabica, koje tada vrve po sočnim livadama, promatraču izmiče tlo pod nogama, a tek ugleda li bjeloušku

Svjetlo riječi srpanj-kolovoz 2014.

ili kockastu vodenjaču kako se vješto migolji po cvjetnoj močvari... Kad nadođe voda, vrijeme je gniježđenja ptica. Čigre, čaplje, galebovi, kormorani u trščacima i vrbicima bivovaju i opsjedaju ih poput kolonista. Zbog skladnoga života, u Ritu boravi oko trideset tisuća ptica, do 285 vrsta, od kojih se polovica redovito ili povremeno gnijezdi, kao bjelobrada čigra i veliki vranac. Gnjezdaricama, poput crne rode, stepskog sokola, velike bijele čaplje, prijeti izumiranje, orao štekavac je ugrožen u svjetskim razmjerima, a patka njorka je najugroženija europska vrsta. Slavonski podolac. Sretnog li jutra. Nezapamćeni prosinac. Gle, čuda! Noćna čaplja, gak kvakavac. Magla se digla. Milina. Pred okom se prostrlo plavetnilo nebesko i prostranstvo božansko s gustim vrbicima što stvara božanstvene i nepregledne zelene oaze. Lijepo li je susresti strpljiva

Otvoreni prozor

Dr. sc. Božo Skoko, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

Biblijske vrijednosti i napredak Hrvatske U okrilju Crkve razvile su se mnoge prosvjetiteljske i napredne ideje, zahvaljujući kojima su stasale mnogobrojne kulturne, znanstvene, ali i političke institucije

ad je novoizabrani rektor zagrebačkog sveučilišta prof. dr. sc. Damir Boras, koji ove jeseni stupa na tu časnu dužnost, prilikom svoga izbora proljetos izjavio kako će nastojati vratiti biblijske vrijednosti na najveće i najprestižnije hrvatsko sveučilište, uslijedio je niz javnih napada i kritika. Mnogi od tih kritičara kao da nisu putovali po svijetu i vidjeli vodeća europska sveučilišta kako se ponosno diče svojim kršćanskim korijenima, pa makar i zbog imidža. Ili ne znaju da je upravo na tim židovsko-kršćanskim temeljima stasala današnja Europa. A neki zlonamjerno zaboravljaju da je baš na biblijskim vrijednostima i zalaganjem Crkve nastalo i Sveučilište u Zagrebu, kao i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti te niz drugih institucija, bez kojih bi Hrvatska danas bila daleko nazadnija i zaostalija.

Kako se ta činjenica o snažnom utjecaju crkvenih ljudi na razvoj hrvatskoga društva nije gurala pod tepih čak ni u komunističko doba, svjedoči priča o Rektorskom lancu zagrebačkog sveučilišta koji je 1969. u prigodi 300. obljetnice sveučilišta izradio kipar Kosta Angeli Radovani, a darovao ga je rektoratu tadašnji jugoslavenski predsjednik Josip Broz Tito. Na tom lancu, koji će na jesen i profesor Boras svečano staviti oko vrata, nalaze se medaljoni s likovima pomno odabranih 18 hrvatskih velikana. Zanimljivo je kako su čak petorica njih bili kato-

Svjetlo riječi srpanj-kolovoz 2014.

lički svećenici. Teško je vjerovati da je netko u to doba htio pogodovati Crkvi i promovirati njezine službenike, međutim očito je da se njihove zasluge za hrvatsko društvo i znanost nisu mogle izbjeći. Podsjetimo, to su: đakovačko-bosanski i srijemski biskup Josip Juraj Strossmayer, koji je utemeljio Sveučilište i niz drugih značajnih nacionalnih institucija, kanonik i povjesničar Franjo Rački, koji je zajedno sa Strossmayerom utemeljio i HAZU (tada JAZU) te bio prvi predsjednik akademije, veliki hrvatski znanstvenik i isusovac Ruđer Bošković, don Frano

Pod povećalom

Luka Marković

Mladi i postmoderna Sve je veće oduševljenje mladih kršćana za “susrete mladih” gdje ne dominiraju prestiž i konzumacija nego

Takve pojave se mogu shvatiti dobrim dijelom i kao prosvjed dijela razočaranih mladih ljudi protiv medijski nametnutih vrijednosti, kao što su uspješnost, ugled, kapital i konkurentnost. Pokušaj medija, pa i društva u cjelini, da sreću definira kao trenutno zadovoljstvo, sa što je

zajedništvo i traganje za onim dubljim ispunjenjem u životu, koje povezuje, nosi čovjeka i u kriznim vremenima

rijeme postmoderne je uspjelo radikalnom sekularizacijom potisnuti kršćanstvo do te mjere iz javnog života da danas dobar dio mladih ljudi u zapadnom svijetu jedva razlikuje kršćanske od islamskih, budističkih ili hinduističkih simbola. Moglo bi se čak ustvrditi da je kršćanstvo dobrim dijelom postalo strani element u vlastitoj civilizaciji. Pa ipak, agresivna sekularizacija, kojoj su skloni mnogi europski mediji i redukcionistički znanstveni krugovi, nije uspjela potisnuti nutarnju potrebu čovjeka za trajnijom srećom, dubljim ispunjenjem života, za transcendencijom. Istina, to se ne očituje masovnim povratkom kršćanstvu kao religiji. Naprotiv, sve je veći broj onih koji traže rješenja za duhovnu žeđ u ezoteriji, različitim sektama ili vjerskom fundamentalizmu.

Svjetlo riječi srpanj-kolovoz 2014.

moguće više ispunjenih želja, često vodi u zablude kako se u životu svi problemi mogu i moraju moći riješiti lako. Takvo iluzorno nametanje životne filozofije dovodi kod određenog broja mladih, već kod prvih problema, do tragičnog odustajanja od građanskog života. O tome

U retrovizoru

Petar Jeleč

Biskup Uzinić razočarao i lijeve i desne Zadnjih se godina svakoga svibnja u Jasenovcu

i na Bleiburgu održavaju manifestacije koje dovode do velikih napetosti i podjela u hrvatskom narodu i cjelokupnom društvu. Nerijetko se simpatizeri ustaških i partizanskih “tekovina” uzajamno napadaju i optužuju ne mareći previše za žrtve do kojih im je, navodno, toliko stalo. U Jasenovcu je ustaški režim ubijao Srbe, Židove, Rome, Muslimane (Bošnjake) i one Hrvate koji su se protivili njihovoj vladavini. Prema aktualnim podacima Spomen-područja Jasenovac poimenično je navedeno 83.145 žrtava ovoga ustaškoga logora. Zastrašujući je podatak da su većina pobijenih u Jasenovcu bili žene i djeca: ubijeno je, naime, 23.474 žene i 20.101 dijete te 39.570 muškaraca. Velikosrpskim mitomanima s obje strane Drine ovo nije dovoljno, te i danas bez ikakvih problema operiraju s više od 700.000 ubijenih Srba u Jasenovcu, uz neutvrđeni broj drugih žrtava. Ništa manje bezosjećajni nisu ni hrvatski klerikalni i desničarski krugovi koji u zadnje vrijeme pokazuju zapanjujući nedostatak empatije i sućuti za jasenovačke žrtve poput zagrebačkog svećenika don Stjepana Razuma koji tvrdi kako nema dokaza za masovne ustaške zločine u Jasenovcu i da će on, sa sebi sličnima, to uspjeti dokazati samo njemu znanim “argumentima”. S druge strane, u austrijskom gradiću Bleiburgu se održava redovna komemoracija žrtvama nastradalima na završetku Drugog svjetskog rata kada su jedinice Titove Jugoslavenske armije izvršile masovan zločin nad poraženim vojnim snagama NDH i određenim brojem civila. Točan broj pobijenih nije nikada utvrđen, a u historiografiji se još uvijek najrelevantnijim drže podaci Vladimira Žerjavića koji smatra da je oko 50.000 ljudi izgubilo živote nakon zarobljavanja na Bleiburgu, a 10.000 ih je izručeno partizanima iz logora Viktring. Njima Žerjavić pribraja i oko 10.000 pobijenih Srba, Crnogoraca i Slovenaca, što u konačnici daje ukupnu brojku od oko 70.000 osoba koje su partizanske jedinice pobile na završetku rata. Ti podaci, naravno, ne moraju biti, a vjerojatno i nisu konačni, te je na povjesničarima i državnim institucijama da se založe

Svjetlo riječi srpanj-kolovoz 2014.

za objektivno istraživanje ovog stradanja. Poznato je da se i žrtvama Bleiburga kao i onima u Jasenovcu kroz povijest, sve do današnjih dana, manipuliralo u političke i ideološke svrhe. O blajburškoj se tragediji za vrijeme Druge Jugoslavije nije smjelo javno govoriti, a bila su zabranjena objektivna povijesna istraživanja toga stradanja, što je onda omogućilo daljnje manipulacije ovim zločinom. Tako su i danas Bleiburg i “Križni put” jedna od najzamršenijih i najsloženijih tema hrvatske historiografije, opterećena velikim emocijama koje priječe objektivno povijesno istraživanje. Još nema konačnog broja ubijenih, a kako vrijeme prolazi sve će ga biti teže i utvrditi. Komemoracije žrtvama Bleiburga koje se svakog svibnja događaju na blajburškom polju i dalje izazivaju snažne podjele u hrvatskom društvu, kojima svoj pečat redovno daju i visoki predstavnici

Reportaža

Komušina

Josip Milanović

Mjesto zajedništva mladih Tradicionalni Dan mladih Vrhbosanske nadbiskupije, 43. po redu, održan je 31. svibnja u Gospinom svetištu Komušina-Kondžilo

vogodišnji Dan mladih, pod geslom Blago siromasima duhom, njihovo je kraljevstvo nebesko!, uvelike se razlikovao od prethodnih jer je bio isključivo molitveno-pokorničkog karaktera. Naime, iz solidarnosti prema svim župama pogođenima poplavama ove godine je izostao pretprogram planiran za 30. svibnja te zabavni program planiran za 31. svibnja. Program je započeo pokorničkim bogoslužjem koje je predvodio đakon Vrhbosanske nadbiskupije Marko Škraba, nakon kojega je uslijedila procesija na brdo Kondžilo i sv. misa. Oko 1.100 hodočasnika se na poseban način u molitvama sjetilo svih koje su poplave pogodile i koji nisu mogli nazočiti Danu mladih. Sveto misno slavlje je predvodio Vinko kardinal Puljić, uz koncelebraciju 40-ak svećenika. Tom prilikom je, promišljajući o riječima

Svjetlo riječi srpanj-kolovoz 2014.

Tragom narodne baštine

Ana Papić, magistrica hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti

Ganga i bećarac Postoje bezbrojni napjevi gangi i bećaraca koji su se očuvali do naših dana po kojima

kako je naziv povezan s albanskom riječju kang – pjesma,veselje, zabava. Pojedina etimološka tumačenja ovaj naziv povezuju s kolokvijalnom engleskom riječju gang (skupina,

smo jedinstveni u svijetu, a na nama je da ih i dalje čuvamo i ostavimo u baštinu budućim naraštajima

anga je hrvatska tradicionalna pjesma najvećim dijelom rasprostranjena u Imotskoj krajini, zapadnoj Hercegovini te do Livna, Tomislavgrada, Kupresa, Prozora. Ganga je pjesma hrvatskoga seoskoga stanovništva, a prati čovjeka kod sijela, svečanosti, poljskih radova... Bećarac je oblik narodne pjesme uglavnom u obliku dvostiha. To su humoristične i satirične pjesme čija je svrha nasmijati i zabaviti slušatelja. Za izvođenje bećarca karakteristično je izmjenjivanje vodećega pjevača sa skupinom pjevača. Pjevaju ih podjednako i muškarci i žene. Tradicija je to koja se prenosila s koljena na koljeno i tako očuvala do naših dana. Bećarac i ganga su (zajedno s glagoljaškim pjevanjem, govorom otoka Suska, klapskim pjevanjem, Sinjskom alkom, pripremom soparnika...) uvrštene u listu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara. Nekoliko je tumačenja naziva ganga. Branko Marić (1941) navodi

Svjetlo riječi srpanj-kolovoz 2014.

grupa, družina). M. Vuković (2005) ne slaže se s ovim tumačenjima te postavlja pitanje zašto gangu ne bi izmislili Hrvati s dalmatinsko-hercegovačkoga krša i sami joj dali naziv

Pogled u dušu

Dr. sc. Snježana Šušnjara

Nasilništvo među djecom Roditelji i učitelji morali bi prije svega predstavljati snažan socijalni uzor svome djetetu, ali bi i cijela obitelj trebala biti potaknuta na drukčije ponašanje. Odrasli djeci

su različiti i mogu podrazumijevati: tučnjave i izazivanje drugih, svađe, ogovaranje i širenje laži o drugima, ismijavanje, prijetnje i isključivanje drugih iz društva, omalovažavanje, izbjegavanje i dr. Brojnim istraživanjima ove pojave u svijetu potvrđeno je da su stariji osnovnoškolci skloniji socijalno složenijim oblicima nasilja, poput verbalnog i odnosnog vršnjačkog nasilja. Djeca se danas, zahvaljujući moder-

prenose vrijednosne modele i načine ponašanja te usađuju moralne norme i pravila

anas smo svjedoci sve češćem nasilničkom ponašanju djece jedne prema drugima. O vršnjačkom nasilju se već odavno govori u svijetu, a i kod nas je ono postalo svakidašnja tema u školi i zajednici. Nasilništvo među djecom je pojava koja se ne smije prihvaćati ili gledati ravnodušno uz komentar – pa toga je uvijek bilo, samo nije nazivano tim imenom. Ova pojava traži zalaganje svih subjekata društva. Nasilništvo među djecom i mladima treba sprječavati čim se pojavi, sasijecati u korijenu, jer kasnije će to biti teže izvodivo. Oblici vršnjačkog nasilja u školskom i društvenom kontekstu

Svjetlo riječi srpanj-kolovoz 2014.

nim tehnologijama, služe i cyber nasiljem ili zlostavljanjem svojih vršnjaka. Učestalo surfanje na računalu opasnost je za mlade i djecu jer ih izlaže mnogim izazovima i kušnjama i ova činjenica ne smije biti zanemarena. Međutim, istraživanja provedena kod nas su otkrila da djeca mlađe osnovnoškolske dobi ipak nisu sklona zlostavljanju vršnjaka putem suvremenih medija. Razlog tomu može biti i pojačana budnost roditelja, koji

Riječ obiteljima

Željka Kujundžija profesorica pedagogije

Vrijeme je za prijatelje F

acebook, najveća socijalna mreža na svijetu, u četvrtak, 19. lipnja 2014. godine, bio je nedostupan oko pola sata korisnicima diljem svijeta. I dok su mnogi od njih žustro prosvjedovali putem medija kojima je to bila najzanimljivija i najvažnija vijest dana, na web-stranici Radio Sarajeva objavljen je satirični tekst pod naslovom: “Pao Facebook”, šok i nevjerica, ljudi izašli na ulice i počeli se družiti. “Tisuće ljudi izašlo je jutros na ulice Sarajeva protestujući protiv Facebooka koji je zbog neodgovornosti tehničkog sektora, jutros oko deset sati ‘pao’. Traži se ime onoga ko je kriv za novonastalu, tešku situaciju. Spominju se ostavke, a veliki broj građanki i građana bosanskohercegovačke prijestolnice otpočeo je i štrajk glađu”, navodi se, između ostalog, u navedenom tekstu. “Pokvarenom Facebooku” su se s druge strane obradovali roditelji čija su djeca bar nakratko druženje s 200, 300, pa i 1.000 virtualnih “prijatelja” zamijenili za kavu s jednim pravim prijateljem. Spomenuti problem s društvenom mrežom pokazao je koliko su ljudi, a osobito mladi, ovisni o računarima, a nametnuo je i pitanja poput – što je prijateljstvo, koliko svatko od nas ima pravih prijatelja, koliko se družimo s prijateljima, kako steći i kako zadržati prijatelja… Prijateljstvo je... Prijateljstvo i lju-

bav su dva fenomena koje je, vjerojat-

no, najteže objasniti. Prema nekima, prijatelj je netko tko razumije tvoju prošlost, vjeruje u tvoju budućnost i prihvaća te danas onakvim kakav jesi. Drugi smatraju da je prijatelj netko tko je uz tebe i kada bi želio da bude negdje drugdje. Za treće, prijateljstvo nije velika stvar nego milijun malih stvari, dok četvrti smatraju da je prijatelj osoba koja zna sve o tebi, a i dalje te voli. Zanimljivo viđenje prijateljstva dao je i jedan dječak koji smatra da prijateljstvo nije nešto što se uči u

Svjetlo riječi srpanj-kolovoz 2014.

školi, ali ako nisi naučio što je smisao prijateljstva, nisi ništa naučio. Koliko je prijateljstvo važno u životu svakog od nas, najbolje svjedoči poslovica koja kaže: Čovjek je bogat onoliko koliko ima prijatelja. Što to konkretno znači mogli smo se uvjeriti tijekom nedavnih poplava koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Srbiju, kada je voda odnijela sve bogatstvo koje su ljudi stjecali cijeli svoj život, ali je također i pokazala koliko imamo prijatelja.

Od snova sazdani

Mile Stojić

Naronski ljubavnici Nenadana ruža U mome vrtu, u dubokoj sjeni Procvjetala nenadana ruža Da ruža, kad cvate, zna gdje cvate Ne bi cvala. --Zrakoplovac bio bih u Seattleu U Kölnu zvonar, princ u Elsinoru U Tasmaniji izronjivač bisera U Naroni Čovjek koji te ljubi. --Kada sam tvoj, tvoj nisam A kad nisam tvoj, tvoj sam. --Veliki i Mali Medvjed nad Kočerinom Sjajna zvijezda nad Sarajem I jedna treperava, najsjajnija Pod tvojim pojasom. --Ti se igraš Vatrenim piljcima, jedan od njih pada Na Prenj, drugi u Neretvu Planina gori i cvili Neretva neće da je ugasi. --Ne voliš me. Ali znaj: Da ruža, kad cvate, zna gdje cvate Ne bi cvala.

Naronski ljubavnici Vrijeme je maskenbala Vrijeme karnevala Krenimo u Rio, krenimo u Venedig I tako ćemo, kao i uvijek do sada, stići tek Do Čapljine.

Svjetlo riječi srpanj-kolovoz 2014.

Ja ću se prerušiti u Harlekina ti u Colombinu. Ti ćeš staviti zavodljivu masku Hetere, ja Ću po običaju biti Pantalone Ja ću postati Don Juan, a ti Elvira Ja ću biti zaljubljeni šekspirski knez A ti zdvojna Julija U vrtovima Narone. Ja Car Antonije, ti neuhvatljiva Kleopatra. Ljubit ćemo se na Nilu Ljubit ćemo se na Tiberu i Dunavu Ljubit ćemo se na Trebižatu i Lukoću Ljubit ćemo se u vinogradu među trsjem Strasno i pohotno, kako nikada Nismo smjeli. Krošnje jasena i graba Šumorit će o našoj ljubavi. Ljubit ćemo se u Pompejima Trenutak prije no što pokulja lava. Kušat ćemo najbolja svjetska jela: Ćupter i suhe smokve, oskoruše i mukinje Jegulju kod Tete Olge, žablje batake na Hutovu Janjetinu u Udovicama, med i kozji sir Pit ćemo najbolja svjetska vina Cabernet sauvignon iz Matića Drage Blatinu Pere Buntića, berba 1999. godine Tancat ćemo u koloni, igrat ćemo kolo. Plesat ćemo tango argentino i bečki valcer Grčevito i živcima, kao u danima našeg progonstva. Igrat ćemo menuet, polku Tarantelu i sarabandu. Pjevat ćemo Pjesme koje nitko drugi ne umije pjevati Pjesme patetičnih ljubavi i sporoga ritma. Spalit ćemo princa karnevala Princa svih naših uludo provedenih Dana. Kneza tame, rata i užasa Princa svih neostvarenih ljubavi Princa oholosti i loših navika

Danas je drukčiji dan

Renata Dlouhi-Kastelic

Ljetna sintaksa Ljeto je, i unatoč zamamnoj prijaznoj umrtvljenosti koja je na pomolu, želim da se duh ne uspava, već da se prepusti, što opet znači budnost

svoj. Diskriminirajući izraz, pogotovo što si daje za pravo ocjenjivati unutarnje stanje neke druge osobe, ali u ovim kontekstu upotrijebljen s kirurškom preciznošću i velikom dozom humora, pa mu (izrazu) opraštamo. Točnost komentara u tom trenutku o danoj situaciji nije mi dala ići dalje (a opet malo i zbog onog gore spomenutog optimizma) od promišljanja da za svaku situaciju postoji savršeno točan komentar (ili uspo-

ajtragičniji komentar (optimistično tvrdim da nije najtočniji) o našoj zemlji čula sam nedavno, nakon što je splasnuo entuzijazam oko sudjelovanja naše nogometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu i nakon što je dobar dio javnosti zaboravio da smo u jednom duljem razdoblju bili zadovoljni zbog samog kvalificiranja, a sad, eto, s nekim novim gorčinama, prepuni kritizerstva i neutemeljenih stručnosti, gazimo sami sebe kao što smo se u nekom ranijem razdoblju slavili. Izrečen ovim povodom, ali s referiranjem i na ostala naša nelogična ponašanja, na senzitivnost za jedne ili bešćutnost za druge događaje, taj komentar za BiH glasio je: Nije sva svoja. Budući da ga je izgovorila osoba koja je mudra, dobra, duhovita i blagonaklona prema svemu što iole zaslužuje blagonaklonost, a budući da i ja takva želim biti (!), komentar je izazvao naš zajednički blag smiješak u tom trenutku, jer smo obje znale da govorimo o našoj zemlji kao o čudaku kojeg nitko u susjedstvu ne može razumjeti, svi ga se klone i svi ga sažalijevaju, jer – nije baš sav

Svjetlo riječi srpanj-kolovoz 2014.

redba), izrečen nekada davno od nekog mudrijeg tko je imao oči da vidi, uši da čuje, pamet da razabere, vrijeme da promisli, otvorenost prema ljudima i događajima oko sebe, potreban odmak od neke situacije i u isto vrijeme doživljaj toga, pa je postavio taj neki bezvremenski aksiom koji ne potpada ni pod kakvu sumnju. To su često do okrutnosti točne dijagnoze ljudskog bivstvovanja izrečene na grčkom, latinskom, hrvatskom,

Duh Afrike

Ana Martinović

Doživotni zavjeti u Burundiju Bilo je zaista dirljivo doživjeti kako obitelji, franjevci i prijatelji dišu i mole kao jedan za svoje buduće franjevce

a sam Ana Martinović iz Zadra. U Ruandu sam došla po preporuci prijateljice Nikoline koja se dosjetila da bih ja, kao bivša košarkašica, mogla učenike u srednjoj strukovnoj školi “Otac Vjeko” malo zabaviti na tu temu. I tako je krenula moja pustolovina. Zadar, grad košarke, na dva mjeseca zamijenila sam Ruandom. Moji košarkaši u selu Kivumu košarku su odmah prihvatili kao nešto zabavno, ali i korisno. Treningu pristupamo vrlo ozbiljno, čak se nadam da će u skoroj budućnosti upravo naš učenik zaigrati u nekom “velikom klubu”. U slobodno vrijeme volim s fra Ivicom malo istraživati neka važna mjesta i događanja, pa tako s vama želim podijeliti i ovu priču. Krenuli smo na putovanje u Burundi, malu državu nadomak Ruande. Povod je bio i više nego dobar, zapravo uzvišen. Ondje su svoje svečane, vječne zavjete, pred Bogom i narodom, položili dvojica bogoslova: Afhrodise Rumanyika iz Ruande te Bénoit Ndayizeye iz Burundija. Zavjetovali su se na poslušnost,

Svjetlo riječi srpanj-kolovoz 2014.

Franjevačka obitelj

Dan ekologije U SUBOTU, 7. LIPNJA 2014. GODINE uoči Duhova, patrona župe Fojnica, održan je projekt Dan ekologije Frame Bosne Srebrene pod geslom Budi prijatelj prirode prema uzoru na sv. Franju, zaštitnika ekologije. Oko 250 mladih iz trinaest župa okupilo se u Fojnici gdje je program započeo uvodnim pozdravima i obilaskom nedavno otvorenog fojničkog samostanskog muzeja. Također, neki su mladi imali priliku posjetiti i prirodne ljepote kojima Fojnica obiluje te su tako obišli kanjon rijeke Željeznice poznat pod imenom Gotuša. Na početku susreta sve okupljene pozdravili su fra Danijel Rajić, područni duhovni asistent Frame Bosne Srebrene, Marija Trogrlić, područna predsjednica Frame Bosne Srebrene i fojnički gvardijan fra Nikica Vujica koji je ukratko ispričao povijest fojničkog samostanskog muzeja i objasnio njegovu važnost u očuvanju kulturnog naslijeđa. Program je nastavljen molitvom časoslova nakon čega su mladi imali priliku i obići muzej. Marina Šimunić, članica udruge Eko Gotuša, ukratko je ispričala bitku koju su vodili mještani fojničkih sela nastanjenih hrvatskim katoličkim stanovništvom u borbi za očuvanje

Svjetlo riječi srpanj-kolovoz 2014.

Službeni proglas Frame Bosne Srebrene za Dan ekologije Draga braćo i sestre! Nezapamćene poplave i klizišta koja su pogodila našu domovinu još jednom su nas uvjerila u neizmjernu snagu i moć prirode, kao i to da se čovjek treba posvetiti njezinoj zaštiti i očuvanju. Stoga, mi, pripadnici franjevačke mladeži – Frame, okupljeni na Danu ekologije Frame Bosne Srebrene u Fojnici, mjestu punom prirodnih ljepota i kulturnog blaga, te nadahnuti svetim Franjom Asiškim koji je u svemu stvorenom – ljudima, biljkama i životinjama gledao lice njihova Stvoritelja – obvezujemo se i poručujemo svim ljudima naše domovine, Bosne i Hercegovine, a pogotovo mladima: t Ljubit ćemo sva Božja stvorenja, živa i neživa, poput sv. Franje i prepoznavati ih kao Božji dar. t Čuvat ćemo i brinuti se za prirodne ljepote – vode, šume, polja, životinje i cvijeće – u svojim zavičajima. t Bit ćemo prijatelji prirode, i kao takvi nećemo dopustiti da je bilo tko pred našim očima uništava i zagađuje, niti da se neplanski i nemoralno iskorištavaju prirodni resursi naše domovine. t Čuvat ćemo, poštovati i brinuti se za kulturno blago naše domovine – sve ono što su nam naši pretci kroz stoljeća sačuvali. t U mjestima u kojima živimo organizirat ćemo ekološke projekte, kako čišćenja i uređenja, tako i sadnje drveća i cvijeća. t Pozivamo sve mlade da se ekološki osvijeste i pridruže našoj akciji zaštite okoliša ili na sličan način organiziraju u svojim mjestima, župnim ili drugim zajednicama, a pogotovo sada, kada je potrebno povratiti lijepo lice prirodi kakvo je imala prije katastrofalnih poplava. Ovim druženjem i čišćenjem okoliša poručujemo da je priroda odraz Božje ljubavi prema nama. Stoga, želimo Gospodina u ljepoti svakog stvorenja i čuvati ono što je On stvorio. Bog nam često progovara preko prirode, otvorimo svoja osjetila!

N ATJ E Č A J za prijem studenata u Franjevački studentski dom u akademskoj 2014./2015. godini HKO Kruh sv. Ante, Franjevačke provincije Bosne Srebrene, vrši prijem studenata u Franjevački studentski dom GLAVNE ODREDBE | Prijaviti se mogu samo studenti na redovnom studiju. | Uzorno ponašanje za vrijeme sve četiri godine srednje škole (navedeno u svjedodžbi). | Socijalne prilike, ozbiljnost i čestitost u studiju, bez obzira na etničku i vjersku pripadnost. PREDNOST | Talen rani studen slabijeg imovnog stanja. | Studen koji su ranije boravili u Franjevačkom studentskom domu, a upisali su sljedeću godinu studija. | Djeca bez jednog ili oba roditelja. POTREBNI DOKUMENTI | Popunjena prijavnica za prijem u Dom (obrazac prijave se nabavlja u Domu ili uredu HKO Kruh sv. Ante, Zagrebačka 18 ili na web-stranici: www.kruhsvante.org). | Kopija osobne karte ili CIPS potvrda. | Zamolba s kratkim životopisom | Uvjerenje od Visokoškolske ustanove da je osoba redovan/na student/ica u akademskoj 2013./2014. godini, s prijepisom ocjena o svim položenim ispitima (ovjereni obrazac uvjerenja s dotičnog Fakulteta). | Za studente koji upisuju prvu godinu studija potrebne su ovjerene kopije svjedodžbi od sve četiri godine i završnog (maturskog) ispita, te potvrda ili isprintana rang-lista kao dokaz o upisu na fakultet. | Ovjerena kućna lista. | Potvrda o primanjima obitelji: potvrda o visini zadnje plaće (kopija zadnjeg izreska plaće), kopija zadnjeg izreska mirovine, potvrda o neuposlenosti (od ureda za upošljavanje) ili dokaz o nekom drugom izvoru primanja (ovjerena izjava o tome čime se obitelj uzdržava – npr. socijalne pomoći ili iz nekog drugog izvora prihoda). | Potvrdu o stupnju invalidnosti izdanu od strane nadležne Komisije (osobna, za roditelja ili staratelja) | Potvrde ili preporuke od nadležnih osoba i institucija za one koji su u posljednjih 12 mjeseci obavljali volonterski rad. | Potvrda visokoškolske ustanove o studiranju brata/sestre – ukoliko studira izvan mjesta boravišta. NEMAJU PRAVO NATJEČAJA | Studenti Univerziteta u Sarajevu s mjestom prebivališta u Županiji/Kantonu Sarajevo, studenti stanari Doma iz prethodnih godina koji su izgubili to pravo zbog kršenja Pravilnika o kućnom redu, izvanredni studenti i studenti koji su u srednjoj školi imali vladanje manje od “uzorno - odličan”. ROK ZA PRIJAVU | Prijave za natječaj s potpunom dokumentacijom primaju se isključivo od 15. srpnja do 15. kolovoza 2014. godine. Prijave sla na adresu: Franjevački studentski dom | Zagrebačka 18 | 71000 Sarajevo Detaljnije informacije možete dobi na telefone 033/711-121 i 033/812 242 ili e-mail kruhsvante@gmail.com Obrazac prijave možete preuze s web-stranice: www.kruhsvante.org ili izravno u službi Doma.

Komisija za prijem studenata napravit će rang-listu primljenih studenata koja će bi objavljena na oglasnoj ploči u Domu i na web-stranici www.kruhsvante.org