Svjetlo riječi - broj 379

4)$0

~ #03ü24- ~ ô3*230

!-1, ( '$0"$&-4(,

Sva naša pisma Godina XXXII. ◆ broj 379 ◆ Sarajevo, listopad 2014. ◆ cijena 3,5 KM (15 HRK)

www.svjetlorijeci.ba

U povodu predstojećih Općih izbora, koji će se odrĹžati u nedjelju 12. listopada 2014., upućujemo svim Ä?lanovima svojih nad/biskupijskih zajednica u zemlji i inozemstvu pastirski poziv i poticaj na izlazak na izbore. Aktivno sudjelovanje na izborima jedno je od temeljnih graÄ‘anskih prava, ali i duĹžnosti svakoga punoljetnog graÄ‘anina jedne zemlje s demokratskim ureÄ‘enjem. Katolici, koji imaju pravo glasa u BiH, moralno su duĹžni svojim aktivnim sudjelovanjem, po svojoj savjesti, na izborima izravno pozitivno pridonositi boljoj i sigurnijoj budućnosti, svojoj, svoje djece i cjelokupnog puÄ?anstva ove zemlje koju nam je svima sveviĹĄnji Bog dao na brigu i ureÄ‘enje.

Osim ĹĄto vas potiÄ?emo da svakako iziÄ‘ete na izbore i tako ispunite svoju graÄ‘ansku i moralnu obvezu, Ĺželimo vas podsjetiti da, u duhu nauka KatoliÄ?ke Crkve, trebate voditi raÄ?una kojim kandidatima za odgovorne politiÄ?ke sluĹžbe trebate dati svoj glas. U vrijeme predizborne kampanje i vi ste duĹžni temeljito se informirati, ĹĄto su pojedine politiÄ?ke stranke i njihovi predstavnici za hrvatski narod, ali i za sve Ĺžitelje ove zemlje, do sada Ä?inili, ĹĄto Ä?ine i nude kao izlazak ove zemlje iz neprihvatljiva stanja beznaÄ‘a. Za opstanak hrvatskoga naroda je neprihvatljiva i opasna sve bezoÄ?nije oÄ?itovana nakana da ga se ukloni sa realne politiÄ?ke scene. Koliko je to ĹĄtetno, i za ovo druĹĄtvo u cjelini, pokazao je i zadnji Ä?etverogodiĹĄnji politiÄ?ki i privredni hod ne u prazno nego i unatrag. Zato su vrlo vaĹžne ljudske kvalitete i struÄ?ne sposobnosti te vjerodostojnost kandidata koji oÄ?ekuju vaĹĄ glas, jer samo moralni, pravedni, sposobni i dosljedni politiÄ?ari mogu pomoći da hrvatski narod u svojim pravima i obvezama bude izjednaÄ?en s druga dva naroda a i, time, svi graÄ‘ani ove zemlje ravnopravni.

Temeljni kriteriji po kojima katoliÄ?ki glasaÄ?i trebaju birati svoje politiÄ?ke predstavnike u naĹĄoj zemlji jesu: t PCSBOB J [BĂ?UJUB TWFUPTUJ TWBLPHB MKVETLPH äJWPUB J ljudskog dostojanstva od prirodna zaÄ?eća do pri-

rodne smrti bez obzira na nacionalnu, vjersku i bilo koju drugu pripadnost; t [BMBHBOKF [B PQʉF EPCSP LBP NKFSJMP J DJMK VSFĂżFOB zdrava i napredna druĹĄtva; t [BMBHBOKF [B TMPCPEV TBWKFTUJ TMPCPEV WKFSTLPH J kulturnog opredjeljenja i obrazovanja; t [BMBHBOKF [B QSBWP OB TWPK [BWJĘŠBK EPN OB WMBTUJUJ identitet, na rad i zasluĹženu plaću; t [BMBHBOKF [B TPDJKBMOV QSBWEV [B PEMVĘŠOV CPSCV QSPUJW korupcije i svih drugih manipulacija i izrabljivanja; t [BMBHBOKF [B VLJEBOKF QPUQJSJWBOKB NSäOKF J JTLMKV Ä?ivosti te za promicanje istine, pravde, opraĹĄtanja i pomirenja meÄ‘u svim Ĺžiteljima zemlje; t [BMBHBOKF [B KFEOBLPQSBWOPTU LBUPMJLB T ĘŠMBOPWJNB drugih Crkava i vjerskih zajednica i jednakopravnost pripadnika hrvatskoga naroda s pripadnicima drugih naroda na podruÄ?ju cijele Bosne i Hercegovine.

Ne dopustite da drugi vama manipuliraju! Prosudite zrelo i glasujte svjesno i odgovorno! Vaťe ljudsko i krťćansko dostojanstvo obvezuje vas da budete u najvećoj mjeri graditelji budućnosti svoje i drugih oko sebe.

Neka vas u svemu Duh Sveti prosvijetli i jaÄ?a!

Vinko kardinal Puljić, nadbiskup metropolit Mons. Franjo Komarica, biskup banjoluÄ?ki i predsjednik BK BiH Mons. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski Mons. Tomo VukĹĄić, vojni biskup Mons. Pero Sudar, pomoćni biskup vrhbosanski Mons. Marko Semren, pomoćni biskup banjoluÄ?ki

Riječ čitateljima

P

oštovani čitatelji, ovaj broj naše revije posvetili smo svim pismima u Bosni i Hercegovini. Svjedoci smo nedavnih strastvenih rasprava u susjednoj R. Hrvatskoj oko ćirilice koje se još nisu smirile. Sve je počelo u Vukovaru, simbolu hrvatskog otpora srpskoj agresiji, koji se, očigledno, još nije oporavio od ratnih rana. Ploče na dva pisma, nazvane dvojezične, na latinici i ćirilici, postavljane su noću na zgrade državne uprave, ali su razbijane, u početku danju, kasnije i noću. U međuvremenu je (12. 8. 2014) Ustavni sud R. Hrvatske odbio, tako nazvani, referendum o ćirilici, s obrazloženjem da referendumsko pitanje o ćirilici nije u skladu s Ustavom, ali i dao zadatak Gradskom vijeću Vukovara i Vladi R. Hrvatske da u roku od godinu dana načine odgovarajuće korake koje im nalaže. Dotle, nadležna državna tijela neće provoditi taj zakon na području grada Vukovara uporabom prisilnih mjera.

Nakon toga, 2. rujna obilježena je prva godišnjica prvih razbijenih ploča tako što su članovi Stožera za obranu hrvatskog Vukovara prekrili dvojezične ploče hrvatskom

zastavom na zgradama nekih državnih ustanova. Dosad je u Vukovaru skinuto 60-ak dvojezičnih ploča.

Da se ne bi nešto slično dogodilo i u našoj domovini, jer smo zemlja različitih nacija i vjera, a onda i pisama, želja nam je da ovaj broj naše revije dâ mali obol boljem međunacionalnom razumijevanju, kao i razumijevanju povijesti pisama korištenih na njezinom području. Usrdno zahvaljujem autorima koji su se odazvali i dali svoje tekstovne priloge na temu svih naših pisama u Bosni i Hercegovini.

Ovom prigodom, čestitam našim kolumnistima prof. dr. sc. Ivici Ragužu koji je izabran za novog dekana Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu, i prof. dr. sc. Boži Skoki, koji je izabran za novog pročelnika Odsjeka za novinarstvo i odnose s javnošću Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Mir i dobro! urednik

Razgovor PROF. DR. MATEO ŽAGAR

IZ SADRŽAJA

Bogatstvo kulture – njezina raznolikost

Povratak

Prekasno za optimizam 20

Danas je drukčiji dan

Sve u svoje vrijeme...

Tema broja

Reportaža

Ćirilica je i hrvatsko pismo 4

Aleja hrvatske ćirilice u Kočerinu

50 68

Epimeteje

24

82

O kockanju

Život, ljudi i običaji u Bibliji

Brak u Starom zavjetu Aktualno – IZBORI

U

Uvijek ista priča

8

BIH

18

Naša pisma

Zapadna ćirilica Značaj i mjesto Hvalova zbornika

38 Svjetlo riječi

42

SNIMKA NA NASLOVNOJ STRANICI:

Grgo Mikulić

vlasnik: Franjevačka provincija Bosna Srebrena ◊ nakladnik: FMC Svjetlo riječi d.o.o. ◊ ravnatelj: Janko Ćuro janko@svjetlorijeci.ba ◊ glavni urednik: Marko Ešegović marko@svjetlorijeci.ba ◊ zamjenik glavnog urednika: Vjeko E. Tomić vjeko@svjetlorijeci.ba ◊ redakcija: Janko Ćuro, Marko Ešegović, Darko Rubčić /tehnički urednik/, Vjeko E. Tomić i Hrvoje Vranješ /marketing/ ◊ adresa uredništva: Zagrebačka 18, BiH – 71000 SARAJEVO ◊ tel: +387 (0)33 72 62 00 ◊ fax: + 387 (0)33 81 22 47 ◊ e-adrese: redakcija@svjetlorijeci.ba ◊ uprava@svjetlorijeci.ba ◊ pretplata@svjetlorijeci.ba ◊ www.svjetlorijeci.ba ◊ uredničko vijeće: Janko Ćuro, Davor Dominović, Marko Ešegović, Lovro Gavran, Josip Ikić, Marijan Karaula, Vili Radman, Vjeko E. Tomić i Nikica Vujica ◊ godišnja pretplata: BiH 40 KM ◊ Hrvatska 160 Kn ◊ Švicarska 80 CHF ◊ Zapadna Europa 40 € ◊ Prekooceanske zemlje 80 USD/120 AUD ◊ bankovni računi – KM: Raiffeisen bank d.d. BiH, Sarajevo 1610000035150095 ◊ UniCredit Bank d.d. BiH 3386902222774709 ◊ devize: Raiffeisen bank d.d. BiH, Sarajevo 502012000-36371, IBAN: BA391611000001251358, SWIFT: RZBABA2S◊ UniCredit Bank d.d. BiH 25021420101, IBAN: BA393386904812029659, SWIFT: UNCRBA22 ◊ račun u Njemačkoj: Sparkasse Ulm, Kontoinhaber: Dr. med. Ivo Jolic (Svjetlo rijeci), Konto: 891343, IBAN: DE57 6305 0000 0000 8913 43, BIC: SOLADES1ULM ◊ račun u Švicarskoj: Credit Suisse, 8070 Zürich, IBAN: CH67 0483 5045 9061 1000 0, Konto: 80-500-4, P. M., Eintrachtstr. 3, 8820 Wädenswil ◊ račun u Austriji: Sparkasse Kufstein, Kristijan Montina “Svjetlo Rijeci” Franziskanerplatz 1, 6330 Kufstein. IBAN: AT31 2050 6077 0115 4036, BIC: SPKUAT22XXX ◊ grafičko oblikovanje: Branko R. Ilić ◊ tisak: Radin print culture, Sveta Nedelja ◊ List Svjetlo riječi je upisan u registar medija u Ministarstvu obrazovanja, nauke i informiranja Kantona Sarajevo pod rednim brojem ŠM 35/99. od 27. 04. 1999. godine ISSN 1512-6986

listopad 2014. Svjetlo riječi

3

Tema broja

Iako ankete pokazuju da većini Hrvata ćirilica doista smeta, da je doživljavaju kao tuđinsko, čak agresorsko pismo, povijest hrvatske pismenosti i književnosti dokazuje kako je ona važno hrvatsko pismo i dio hrvatskog nacionalnog identiteta

U

proteklih godinu dana tko zna koliko su puta polupane vukovarske table s ćiriličnim natpisima, a stradavali su i ćirilični natpisi u drugim hrvatskim gradovi-

4

Svjetlo riječi listopad 2014.

Velimir Visković

ma. Čak je i u Zagrebu skinuta ćirilična tabla Srpskog kulturnog društva Prosvjeta, što se nije događalo ni u ratnim vremenima. Šef oporbe je na Dan neovisnosti na grobu prvoga hrvatskog predsjednika usporedio “masakr koji upravo Vlada provodi nad Vukovarom” s ratnim masakrom toga grada. Crkva, pak, kao da se povlači iz prvih redova protućiriličnog rata, pa je čak i gospićko-senjski biskup Mile Bogović osudio razbijanje udbinskih dvojezičnih tabli, ali je istodobno, naravno, glavnim krivcem za nastalu situaciju proglasio Vladu.

Međutim, pokrenula se i srpska manjina koja je dosad dosta suzdržano promatrala što se zbiva, iščekujući da vidi kako će se Vlada dalje ponašati; očito dosad nisu željeli preuranjenim prosvjedima dolijevati ulje na vatru.

Rat protiv ćirilice. Iako su im u ra-

znim oblicima i Stožer za obranu hr-

vatskog Vukovara i razne braniteljske udruge (poput Udruge udovica branitelja domovinskog rata), pa i pojedini novinski komentatori, sugerirali (a neki čak i zahtijevali) da se dragovoljno odreknu prava na dvojezične natpise u Vukovaru, jasno je da se srpski predstavnici ničega što im Ustav i zakoni jamče odreći ne namjeravaju. Štoviše, nema sumnje da će, posustane li Vlada, oni prosvjedovati, ne samo unutar Hrvatske, već i pred međunarodnim forumima. I teško da će u takvim uvjetima proći ikakva promjena manjinske legislative.

Zahuktale su se i društvene mreže, s velikom dominacijom onih koji su protivnici ćiriličnih natpisa. Tonovi na tim mrežama, a i komentari na portalima prizivaju ratna vremena i “dovršavanje onoga što je u ratu ostalo nedovršeno”.

Ankete pokazuju da većini Hrvata ćirilica doista smeta, doživljavaju je

Život, ljudi i običaji u Bibliji

Darko Tomašević, profesor Novoga zavjeta na KBF-u u Sarajevu

Brak u Starom zavjetu /II. dio/ Prema leviratskom braku brat umrloga je ženio njegovu ženu udovicu i s njom nastavljao obiteljsku lozu iz razloga da se udovica ne uda za stranca, da se sačuva ime umrlog kroz potomstvo i da zemlja umrlog ne bi otišla nekom drugom u vlasništvo kroz udaju udovice

V

eć su nabrojene neke karakteristike starozavjetnih brakova, a nastavljamo sa započetom temom. Daljnja karakteristika starozavjetnih brakova jest ta da se brak “plaćao”. Naime, otac djevojke je primao “ženidbenu procjenu; ženidbeni dar” (usp.: Post 34,12; Izl 22,15-17; 1 Sam 18,25), kao neku vrstu kompenzacije zbog gubitka kćeri. A s druge strane, praksa “miraza” koji bi otac davao svojoj kćeri kod udaje nije sigurna, prije svega zato što u Svetom pismu nemamo dovoljno informacija o takvoj praksi. Jedina naznaka ove praksa mogla bi se naći u 1 Kr 9,16

8

Svjetlo riječi listopad 2014.

gdje se govori da je egipatski kralj u miraz svojoj kćeri, Salomonovoj ženi, dao cijeli grad po imenu Gezer; te još jedno mjesto u 2 Mak 1,14 gdje se također govori o mirazu, međutim značenje ni hebrejske riječi u 1 Kr, ni grčke u 2 Mak nije sigurno.

Monogamija je bila ideal, iako se prakticirala i poligamija, posebno među velikašima i kraljevima, tako

da “politički brakovi” nisu bili rijetkost (tako se David oženio Maakom, kćeri gešurskoga kralja Tolmaja [2 Sam 3,3]; egipatski kralj je svoju kći dao Salomonu za ženu [1 Kr 9,16]).

Unatoč svemu, monogamija je, kao što rekoh, bila ideal, što potvrđuje i izvještaj o stvaranju gdje se govori da će čovjek ostaviti oca i majku i biti uza svoju ženu (ne žene). U tom

Crkvena tradicija

Fra Vjeko Eduard Tomić

Crkveni oci o istospolnosti Ranokršćanski crkveni pisci, svetci, biskupi i naučitelji u propovijedima i spisima nerijetko su spominjali i neke od nama suvremenih ćudorednih tema. Jedna od takvih u javnosti vrlo prisutna posebno u zadnje vrijeme u Hrvatskoj je pitanje istospolnih osoba, njihovih odnosa i zajednica

D

ok europski zakonodavci i javna priopćavala iz sebi znanih razloga svesrdno daju zakonsku i medijsku potporu svim mogućim inačicama istospolnih veza, smatrajući to ljudskim pravima i znakom novih vremena, naši prvi kršćani nisu imali nikakvih dvojbi glede toga.

Istospolne veze te nastranu sklonost prema djeci ubrajali su u izopačena ponašanja kojih se vjernik morao kloniti ukoliko je htio izbjeći Božjoj kazni. Takav stav prvih crkvenih pisaca ni ne predstavlja iznenađenje jer proizlazi iz tvrdnji Sv. pisma, te nauka

14

Svjetlo riječi listopad 2014.

apostola. Primjerice, u Prvoj poslanici Korinćanima u kojoj nabraja koja sve vrsta ljudi zbog svog grešnog načina života neće ući u kraljevstvo Božje, apostol Pavao piše: “Ili zar ne znate da nepravednici neće baštiniti kraljevstva Božjega? Ne varajte se! Ni bludnici, ni idolopoklonici, ni preljubnici, ni me-

koputnici, ni muškoložnici, ni kradljivci, ni lakomci, ni pijanice, ni psovači, ni razbojnici neće baštiniti kraljevstva Božjega” (6,9-10). Sličnu osudu istospolnih djela isti apostol ponavlja i u Poslanici Rimljanima: “Stoga ih je Bog predao sramotnim strastima: njihove žene zamijeniše naravno općenje

Aktualno

Milo Jukić

Izbori u BiH

Uvijek ista priča Unatoč izbornim apsurdima treba izaći na izbore. Pa ako se stanje popravi i za milimetar, e, i milimetar nije malo!

U

državi kakva je naša, pisati komentar o izborima dvadeset dana prije datuma njihova održavanja vrlo je nezahvalna zadaća.

Zašto? Do prije dva tjedna se, primjerice, u svim anketama spominjala stranka Radom za boljitak širokobriješke braće Lijanović. Sada se, međutim, više piše o tome koliko godina zatvora bi mogli dobiti umjesto koliko postotka glasova bi mogli osvojiti.

Naravno da je pitanje i zašto su uhićeni baš sad, tko je odredio da to bude tako i kakve učinke taj netko očekuje. Oni koji prate izbore vjerojatno se sjećaju spektakularnog uhićenja Momčila Krajišnika u travnju 2000. godine, nekoliko dana prije izbora: njegov SDS je u svim anketama bio na rubu provalije, ali je nakon uhićenja naprosto pomeo konkurenciju!

Hoće li se nešto slično dogoditi (sa) Lijanovićima, vidjet će se, a pisati je nezahvalno jer nitko ne zna kome se još kreči ćelija. Sigurno je samo to da će Lijanovići na biračkim mjestima u zatvorima u kojima se trenutno nalaze (besplatno) dobiti mnogo glasova – to je sad njihova raja, kao i to da oni sigurno nisu jedini koji su zaslužili takvu raju i takve glasove.

18

Svjetlo riječi listopad 2014.

Ako ćemo o izbornim apsurdima, onda možemo nastaviti s Lijanovićima: njihovi simpatizeri, kao da se ništa nije desilo, kruže plavim autobusima i pozivaju da svoj glas (pro)damo onima koji su trenutno iza rešetaka! Mustafa ef. Cerić jedan od glavnih predizbornih skupova održava ispred kraljevske grobne kapele na Bobovcu. Što li bi na to rekli i uradili, da nešto mogu reći i uraditi, Stjepan Dabiša ili Stjepan Tomaš? Što će Cerićevi potencijalni glasači reći na ono što su primijetili mediji, da je na svojim plakatima postavio logo kockarnice iz Las Vegasa i kršćanske konferencije iz SAD-a, osta-

je nam vidjeti. Što će birači reći na najave ratnog vođe bosanskih Muslimana, sada predsjednika BPS-a, Sefera Halilovića, o ponovnoj uspostavi Republike BiH? Znamo da nijedna razina pravosudne vlasti zasad nije učinila ništa po tom pitanju, iako je takva najava neprikriveni atak na ustavno ustrojstvo naše zemlje. Nije se, naravno, oglasio ni Valentin Inzko: nema kad, jer svakodnevno treba ponavljati pjesmice o hrvatskim i srpskim separatistima te besramnu priču o zloglasnom trećem entitetu i rušiteljima svega dobrog što postoji i može postojati u BiH. Jer kad Halilović spominje referendum, to je

Razgovor

Prof. dr. Mateo Žagar slavist i paleograf

Razgovarao: Ivan Nujić

P

rof. dr. Mateo Žagar (Zagreb, 1965), redovni profesor na Katedri za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo pri Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, jedan je od najboljih hrvatskih stručnjaka za glagoljaštvo, paleografsku i staroslavističku problematiku. Rado je pristao s našim čitateljima podijeliti svoja razmišljanja o našoj kulturnopovijesnoj baštini i kulturologiji uopće.

Profesore Žagar, za hrvatsku se kulturu veli da je četveropismena – pisana glagoljicom, ćirilicom, latinicom i arapskim pismom – i kao takva zacijelo jedinstvena u svijetu: malen narod, a tako bogata i raznolika kultura. Što ona znači u kontekstu moderne Europe?

Sama činjenica da se najčešće spominje da je hrvatska kultura tropismena – što podrazumijeva glagoljicu, ćirilicu i latinicu, pri čemu se zaboravlja na arapsko pismo – svjedoči o problemu integriranja baštine svih Hrvata, “hrvatskih” i “bosanskih” odnosno “hercegovačkih” u jedan okvir.

S jedne strane, možda je razlog tomu svojevrstan zazor od balkanske kulture, jer uskogrudna želja da se afirmiramo samo kroz svoje srednjoeuropske i mediteranske sastavnice koči uvid u bogatstvo izvora na kojima se

Bogatstvo kulture – njezina raznolikost 20

Svjetlo riječi listopad 2014.

Reportaža

hrvatske ćirilice Bili smo svjesni negodovanja koja će se pojaviti zbog samog naziva ćirilica, makar ona bila i hrvatska, jer predrasude često mogu biti vrlo opasne. Ipak, želja za izgradnjom spomenika bila je mnogo jača

I

dentitet svakog naroda, odnosno mjesta, regije, države čine, u prvom redu, njegovi ljudi, a onda i jezik kojim ti ljudi govore, njihova vjera, religija, povijest, kultura, kulturno-povijesna baština itd.

24

Svjetlo riječi listopad 2014.

Stvari koje taj narod, to mjesto, čine posebnim, prepoznatljivim u zajednici svjetskih naroda, stvari po kojima ih svijet prepoznaje, čine na neki način ono što obično podrazumijevamo pod pojmom brend.

Svaki narod, svako mjesto, pokušava se svom okruženju i svijetu predstaviti baš time po čemu je poseban i prepoznatljiv.

Vignjev stećak ili Kočerinska ploča.

Ono što Kočerin kao mjesto u regiji Hercegovini, u državi Bosni i Hercegovini, pa i u svijetu, čini posebnim je i njegova crkva Svetog Petra i Pavla; je i mozaik svetog Franje na pročelju crkve, visok 24 metra, rad akademskog kipara Ante Starčevića; je i mozaik svetih Petra i Pavla na zidu iza oltara unutar crkve, rad slikara Zvonke Perke; no, u prvom redu, to je poznata Kočerinska ploča iz 1404. godine.

U tekstu Kočerinske ploče, prvi put u povijesti, spominje se ime Kočerin.

Ono što je čini povijesno važnom je i to što se u tom tekstu spominju, poredani kronološkim redom vladanja, petorica vladara u Banovini Bosni, a kasnije u Bosanskom Kraljevstvu.

Tekst Kočerinske ploče ima svoju i književnu, a osobito jezičnu vrijednost jer je pisana hrvatskom ćirilicom.

Godine 1850. fra Mato Mikić to pismo naziva i bosančica, jer se od XVI. stoljeća ono koristilo uglavnom na području Bosne i Hercegovine, budući da je na području današnje Republike Hrvatske prevladala uporaba latinice. Arheolog Ćiro Truhelka preuzima od njega taj naziv te se tako naziv bosančica kasnije uobičajio na području Bosne i Hercegovine.

Kočerinska ploča bila je postavljena na podnožju, kao dio nadgrobnog spomenika onodobnom plemiću Vignju

Otvoreni prozor

Dr. sc. Božo Skoko, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

Očekivanja od bh. političara Treba shvatiti da je Bosna i Hercegovina bila i da će, kako stvari stoje, morati ostati

ostati zajednica tri nacije, koje imaju svoje kulture i tradicije ali dijele sličan mentalitet, vrijednosti i navike te su rodbinski i prijateljski prilično isprepletene. Treba podvući crtu prema

zajednica tri nacije, koje imaju svoje kulture i tradicije ali dijele sličan mentalitet, vrijednosti i navike te su rodbinski i prijateljski prilično isprepletene

28

Svjetlo riječi listopad 2014.

FENA

T

eško je povjerovati da će listopadski izbori u Bosni i Hercegovini donijeti velike promjene u životima naših sugrađana i funkcioniranju države. Bez obzira na konkretne pobjednike i gubitnike, za iskorak u bolju budućnost potrebno je puno više od preraspodjele plijena, zamjene fotelja, odnosno starih lica na novim dužnostima ili nekolicine novih lica u uhodanoj i predvidivoj političkoj mašineriji međusobnog nadmudrivanja i podmetanja. Bosni i Hercegovini trebaju radikalne promjene, od izbornog zakona do revizije Daytonskog sporazuma i teritorijalnog preustrojstva. Treba shvatiti da je ova država bila i da će, kako stvari stoje, morati

ratnoj prošlosti, zadovoljiti pravdu, nadići selektivno sjećanje i početi se poštenije odnositi prema svim žrtvama. Treba ispraviti nepravde nanesene pojedinim narodima, institucijama

Pod povećalom

Luka Marković

Republiku Srpsku dokinuti ili umanjiti Republiku Srpsku treba dokinuti ili umanjiti, te u novom Daytonu pronaći rješenja koja će zadovoljiti etničko i građansko, federalno i državno.

Ako Hercegovina, kako to s pravom sugeriraju biskupi, može biti regija, onda to može biti i Posavina

S

vojevremeno je poznati rimski vojskovođa Katon završavao svoje glasovite govore riječima Ceterum censeo Carthaginem esse delendam (Uostalom, mislim da Kartagu treba razoriti). Danas bi bilo nesuvremeno govoriti o razaranju. Ali bilo bi poželjno zbog pravednosti da oni koji se prodaju za poštene političare u Bosni i Hercegovini završavaju svoje javne nastupe riječima Ceterum censeo Republiku Srpsku treba dokinuti ili umanjiti. Ovo vrijedi posebno za političare iz Posavine. Jer kao što je Kartaga prijetila opstanku Rima, na sličan način i ovakva Republika Srpska prijeti opstanku hrvatskog pučan-

30

Svjetlo riječi listopad 2014.

stva u Posavini, koja je danas poput američkih Indijanaca svedena na mali razdvojeni rezervat “Orašje-Odžak”.

Očito je da su tvorci Daytona imali iskustva s rezervatima, otimajući prostor domorodačkom indijanskom stanovništvu. Samo se na taj način može shvatiti američko uvjeravanje hrvatskih političara u Daytonu kako

treba dati Srbima koridor kroz Posavinu, preko hrvatskih sela, koja su tim činom pretvorena u staračke domove, bez obitelji s djecom. Američkim političarima se ne treba niti čuditi. Kako bi oni mogli razumjeti važnost tog malog posavskog komadića zemlje i njegovo stoljetno značenje za hrvatskog čovjeka, kad povelik broj Amerikanaca

U retrovizoru

Petar Jeleč

Zemlja ostaje, zemlja je naša I

ovog ljeta je Televizija tzv. Republike Srpske prikazivala “dokumentarce” o “oslobodilačkim” akcijama “hrabre” srpske vojske koja je od lipnja do listopada 1992. žarila i palila Bosanskom Posavinom, počevši od Johovca, Foče, Komarice, Cera, Modrana, Plehana pa sve do Bosanskoga Broda. Vojne akcije kulminirale su 6. listopada 1992. nesmetanim ulaskom srpske vojske u sami Bosanski Brod. Prema svjedočanstvu pojedinih srpskih oficira i sami su bili nemalo iznenađeni činjenicom da grad nitko ne brani i da su se zapravo nesmetano ušetali u njega, jer je hrvatski državni vrh naredio povlačenje i predaju toga teritorija, te miniranje mosta na Savi uz dezinformaciju kako su to učinile srpske vojne snage. Dana 6. listopada navršavaju se dvadeset i dvije godine od tog tužnog događaja koji je zapečatio sudbinu ovoga pitomog kraja. Na svom ratnom pohodu srpski vojnici su svoju “hrabrost” najviše pokazivali nad civilima i starim ljudima koji se nisu htjeli povući sa svojom djecom i rodbinom, smatrajući kako nisu nikome učinili neko zlo te da ih nitko neće dirati u njihovim domovima. Nitko od zaostalih, nažalost,

32

Svjetlo riječi listopad 2014.

nije preživio, a za mnogima se još uvijek traga jer im se ne mogu pronaći kosti. To je ta “ljubav” na kojoj je nastala tzv. Republika Srpska, kako to reče nedavno Vožd iz Laktaša Milorad Dodik, inače veliki prijatelj hrvatske političke elite s obje strane Save.

Iz Bosanske Posavine je protjerano više od 200.000 ljudi. Više je nego zanimljiva činjenica kako se ni u domaćoj ni u međunarodnoj javnosti uopće ne spominje taj masovni egzodus i genocid koji je počinila velikosrpska vojska, dok se s druge strane na sva zvona i u svijetu i kod nas govori o masovnom etničkom čišćenju Srba u Republici Hrvatskoj nakon Oluje. Kad se bolje pogledaju stvari, nije zapravo ni veliko čudo da se o tomu ne govori, posebno s hrvatske strane, jer je hrvatska politika u dogovoru s velikosrpskim agresorom odigrala glavnu ulogu u izdaji Bosanske Posavine. O tome postoji mnoštvo vjerodostojnih svjedoka od generala Antuna Tusa i Petra Stipetića do mnogih vojnika i časnika koji su prevareni i ostavljeni na cjedilu te kobne 1992. godine. Tko se želi pobliže i dokumentirano informirati o svim događajima u Posavini u

Naša pisma

Lejla Nakaš

Zapadna ćirilica Posebno važnu dionicu ćiriličke pismenosti ostvarili su bosanski franjevci svojim djelima nabožne književnosti, ali i hrvatski protestanti su na tome pismu objavili osam knjiga

S

vaka civilizacija modificira svoj najvažniji instrument – pismo, a vrijeme može učiniti vezu sa srodnim pismima takvom da ona postaje sve teže uočljiva. Ćirilica je zapravo oblikovana isprva kao – za Slavene reformirano grčko pismo. Ona se u spomenicima iz prošlosti pojavljuje kao dvolinijski i kao četverolinijski tip pisma. Dvolinijska forma korištena je kao ustavno ili svečano pismo i kao takva ona ne poznaje regionalne razlike koje bi se ticale oblika slova, prije svega zato što su slova odmjerena kao u uncijali i geometrijski pravilna, pa

nema mjesta individualizmu pisara ni specifičnim varijacijama oblika. Ipak i u okviru dvolinijskog tipa pisma u filologiji se govori o bosanskoj školi, zbog potreba paleografije kao discipline koja po glavnom zadatku nastoji analizirati pismo da bi razriješila pitanje gdje je i kada određeni spomenik pisan. Osobine pisma kojim su pisani srednjovjekovni bosanski sakralni tekstovi jasno ukazuju na rano paralelno postojanje ćirilice sa starijom formom glagoljice. Toj su ćirilici i starocrkvenoslavenskoj glagoljici zajedničke crte – specifična upotreba slova đerv (ћ) u dijalektalnoj vrijednosti đ, a kasnije i ć, odsustvo znakova kojima se obilježila palatalnost lj i nj, obilježavanje sloga ja slovom jat, є u dvojnoj vrijednosti e i je, izostanak nadrednih znakova i bilo kakvih akcenata, brojčana vrijednost slova ʏ /č/ kao 1000. Istodobno, upravo su te crte razlikovne u odnosu na tradicionalnu ćirilicu na istočnom području, pa dakle i u odnosu na onu njenu varijantu kojom se u srednjem vijeku piše u srpskim krajevima, gdje su ć i đ bi-

lježeni slovima κ i г, slogovi ja i je i palatali lj i nj označavani posebnim ligaturama ⊦ɑ i ıϵ̵, a slovo ч /č/ ima brojčanu vrijednost 90. Ćirilica kao pismo osobite namjene – širenja kršćanske poruke – nastaje u Bugarskoj oko 894. godine imitacijom grčke majuskule i već u 11. stoljeću se ispoljava u dva jasno raspoznatljiva tipa – uspravni i nagnuti. Predstavnik prvog su Ostromirovo evanđelje i Suprasaljski kodeks, a drugog Savina knjiga. Karakteristika drugog tipa su ɑ /a/ nagnuto s desna na lijevo, ʒ /z/ koje prelazi donju liniju i ρ /r/ kojem glava stoji na liniji, a ostatak se proteže ispod nje. Ova tipologija prevladava u zapadnoj Bugarskoj i Makedoniji,

Ostromirovo evanđelje

Logofet Dušan za Tvrtka II., 16. kolovoza 1420.

38

Svjetlo riječi listopad 2014.

Jagoda Jurić-Kappel

Značaj i mjesto (15 st.) među

srodnim slavenskim tekstovima

Po svojoj izradi Hvalov zbornik može se usporediti sa svakom sličnom knjigom svoga doba, a svojim nam sadržajem govori o potrebama ondašnjih stanovnika Bosne i Huma

H

valov zbornik je zlatna knjiga bosanskoga srednjovjekovlja, ne samo po zapisima pisara i zlatara krstjanina Hvala već po njegovu svekolikom značenju kod nas. Po svojoj izradi ovaj se kodeks može usporediti sa svakom sličnom knjigom svoga doba, a svojim nam sadržajem govori o potrebama ondašnjih stanovnika Bosne i Huma/Hercegovine.

42

Svjetlo riječi listopad 2014.

Hvalov kodeks je ćirilični rukopis, kojega je – kako nam veli pisarov zapis na kraju kodeksa – 1404. godine Hval krstjanin izradio za Hrvoja Vukčića Hrvatinića, velikoga vojvodu bosanskoga i od 1403. splitskoga kneza. Hrvoju je posvećena i najljepša hrvatskoglagoljska knjiga, Hrvojev misal pisara Butka, nastala vjerojatno iste 1404. godine kao i Hvalov zbornik.

Hvalov rukopis koji se nalazi u bolonjskoj sveučilišnoj knjižnici čine 353 lista. Napisan je na sjajnom pergamentu i ukrašen je brojnim minijaturama koje predstavljaju Krista i svece, čime se ovaj kodeks, uz Mletački zbornik, prepisivan također početkom 15. st., jasno izdvaja od srodnih bosanskih spomenika.

Hval sadrži sve knjige Novoga zavjeta kao i Psaltir, jedinu starozavjetnu knjigu koja je sačuvana na bosanskom tlu te devet (po jednom

brojanju 10) biblijskih himana, neke egzegetske sastave i, kako se pretpostavlja, nekoliko kraćih apokrifnih tekstova.

Ovaj kodeks prvi spominje “otac slavistike”, Joseph Dobrowský, a poslije njega Franc Miklošič, utemeljitelj bečke slavističke škole.

Franjo Rački je prvi u Starinama 1 (Zagreb 1869) opisao ovaj tekst. Opet u Starinama 3 (1871) ovim se kodeksom pozabavio Đuro Daničić. On ga je uvrstio zbog “mnogih starijeh stvari, kojih u njemu ima više nego u mnogim starijim rukopisima” među “najdragocjenije spomenike slovenske književnosti”.

Hval je u narednom razdoblju privlačio više pozornost povjesničara nego slavista. Ovi su mu dodjeljivali izuzetno veliko značenje pri rješavanju jednoga od najsloženijih

Povratak

Republika Srpska

Obnovljene kuće u Tramošnici...

Prekasno za optimizam Kolikogod se u posljednje vrijeme nastojalo učiniti i nadoknaditi ono što je niz godina ranije propuštano, čini se da to za buđenje optimizma, naročito u pogledu povratka značajnijeg broja prognanika u Republiku Srpsku, dolazi prekasno

S

jeverozapadna Bosna (Bosanska Krajina) i Posavina u sadašnjoj Republici Srpskoj u najvećoj mjeri su tijekom rata 1992-1995. “očiš ćene” od hrvatskog i katoličkog življa, a crk ve i drugi katolički

50

Svjetlo riječi listopad 2014.

sakralni objekti uglavnom su porušeni.

Zvuči lijepo i ohrabrujuće kada se čuje i objavi vijest, a to se rijetko događa, da su negdje obnovljene ili izgrađene kuće za povratak prognanih Hrvata i katolika u svoja nekadašnja prebivališta. Međutim, za čitavo vrijeme od rata pa naovamo nije za Hrvate u Republici Srpskoj sredstvima toga entiteta i Međunarodne zajednice obnovljeno više od nekoliko tisuća kuća, a na desetke tisuća ih je u ratu porušeno, niti se u svoj kraj vratilo više od koje tisuće Hrvata i katolika, a sa svojih ognjišta ih je protjerano nekoliko desetaka tisuća.

U vrijeme rata je porušeno na stotine katoličkih crkava i kapela i više župnih kuća te nekoliko samostana, ali je dobar dio njih ipak obnovljen, jednim dijelom sredstvima dobivenim od Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica RS-a, a pretežito velikim naporima Vrhbosanske nadbiskupije i Banjolučke biskupije i uz pomoć dobivenu od crkvenih institucija iz inozemstva.

Budući da se najčešće prigovara da državne vlasti i organi ništa ne čine za povratak i pomoć povratnicima, smatrao sam da radi objektivnosti treba reći da se u tom smislu događa i nešto pozitivno.

Otkako je na čelo Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica RS-a došao gosp. Davor Čordaš, iz reda hrvatskog naroda, stanje se promijenilo nabolje, tako da je kroz posljednje četiri godine (2011-2014) obnovljen znatan broj kuća, zatim podignuto više društvenih domova za zajedničko korištenje mještana, a znatna financijska pomoć je pružana za održivi povratak. I dok se samo djelomično može biti zadovoljan ukupnim brojem obnovljenih kuća, s obnovom vjerskih objekata u mjestima gdje još ima katolika stanje je donekle povoljnije.

U najnovije vrijeme u nadležnom Ministarstvu za izbjeglice i raseljena lica potpisan je ugovor o dodjeli dodatnih sredstava župama Kotor Varoš i Hrvatska Tišina, a s ministrom gosp.

Povratak

Fra Marko Ešegović

Foča

Iz pepela u život Težak je povratnički kruh u Foči. Ali do sada urađeno na povratku raseljenih i infrastrukturi mjesta, daje za pravo nadati se boljemu sutra

B

osna i Hercegovina je specifična po mnogo čemu, pa i po nazivima mjesta. U mnogim dijelovima ove prekrasne zemlje susrest ćete identičan naziv nekog naselja u istočnoj, zapadnoj ili sjevernoj Bosni ili u Hercegovini. U tu skupinu dvostrukih toponima spada i župa

52

Svjetlo riječi listopad 2014.

Prečistog Srca Marijina – Foča! Na upit: “Odakle ste?” nije dovoljno reći: “Iz Foče!”, nego “Iz Foče kod Doboja”.

Dvije su Foče u Bosni i Hercegovini, jedna je gradić i općina u jugoistočnom dijelu zemlje, mnogo poznatiji, a druga je selo u Bosanskoj Posavini.

I jedna i druga su u nedavnom ratu doživjele svoje kalvarije, “očišćene od Bošnjaka i Hrvata” i Daytonskim mirovnim sporazumom pribrojene entitetu Republike Srpske. Doduše, jedan manji dio općine Foča u tim podjelama pripao je Federaciji BiH, pa se zove “Foča – FBiH”. Župa Foča u crkveno-teritorijalnom razgraničenju jedna je od petnaest župa Derventskog dekanata koji okuplja župe od Bosanskog Broda do Foče. Ovaj je dekanat u minulom ratu u Bosni i Hercegovini zacijelo

najviše stradao – i materijalno i ljudski. Prije rata u njemu je živjelo oko 40.000 Hrvata-katolika, a danas ih je nešto više od 1.000. Samo župa Foča iz rata je izišla sa sljedećim statistikama: Bukovac – 8, Foča – 21, Johovac –25, Komarica – 10 i Vranduk –5.

Ukupno 69 poginulih i nestalih. Od prijeratnih gotovo 4.000 stanovnika cijela župa danas broji – prema kazivanju župnika fra Joze Gogića – oko 150 stalno naseljenih i nekoliko desetaka povremenih stanovnika koji dođu preko ljeta i za veće katoličke blagdane kao što je Velika Gospa na koju se u Foču slije nekoliko tisuća “nostalgičara” i prijatelja župe. Tako je bilo i ove godine! Ove godine u župi je, na Porcijunkulu (Gospu od Anđela), održan i jedanaesti po redu susret duhovnih zvanja ovoga dijela

Tragom narodne baštine

Ana Papić, magistrica hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti

Anđele čuvaru mili...

Naše bake i djedovi svojim molitvama anđelima obogatiše našu baštinu kako bismo se i mi još čvršće sprijateljili s Božjim glasnicima “Jer, anđelima svojim naredi za te, da te čuvaju na svim putovima tvojim.

Oni će te na rukama nositi da ne udari o kamen noga tvoja.”

(Ps 91,11-12)

Z

asigurno nema kršćanina koji u djetinjstvu nije naučio molitvu Anđele čuvaru. Ta savršena i besmrtna Božja stvorenja kao nebeski knezovi štite nas od opasnosti. Anđeo (grč. poslanik, vjesnik) je veza između Boga i ljudi. U Bibliji anđeli prenose Božje poruke, javljaju se u snu, slave Boga i izvršavaju njegovu volju. U Starom zavjetu u Zaharijinom viđenju anđeo moli za Jeruzalem (Zah 1,12-13). Anđeo Rafael kaže Tobiji: “I kad ste molili ti i tvoja snaha Sara, ja sam nosio vaše molitve Svetome” (Tob 12,12).

Katekizam Katoličke Crkve o anđelima kaže: “Od djetinjstva do smrti ljudski je život okružen njihovom zaštitom i zagovorom. Svaki vjernik ima uza se anđela kao čuvara i pastira da ga vodi u život” (KKC 336). “Anđeli su duhovni stvorovi koji neprestano

54

Svjetlo riječi listopad 2014.

Pogled u dušu

Dr. sc. Snježana Šušnjara

I olovka i tipkovnica Neće proći dugo kad djeca u razvijenijim zemljama neće više znati pisati rukom i pisaljkom, nego će pisati samo ukoliko imaju tipkovnicu pred sobom.

Koliko će to zaustaviti neke razvojne procese, kognitivne, afektivne i svake druge – ne smijemo niti misliti

N

ekad se za učenje urednog i lijepog pisanja izdvajalo puno truda i vremena. Učiteljice su strpljivo nastojale usmjeriti dječje ručice ka što boljim načinima pisanja, kako bi na papiru ostalo slovo, napisano baš kako treba. Neke su tražile savršenstvo pri tom radu, a neke su smatrale da djeci treba dati slobodu u pisanju, na isti način kako je imaju pri crtanju. Važna je bila urednost, jasnoća i čistoća. Pritom se pazilo i kako djeca sjede dok pišu. Pojašnjavalo se da ne smiju ležati na klupi, niti primaknuti nos pisaljci, ili staviti jedno rame na klupu a drugo pod klupu.

Neki su tražili od djece da sjede ukočeno i pišu sva slova jednako. Pojašnjavalo se da pišu na jednoj liniji, ali ne baš u milimetar jasno. Jer bile su to još uvijek neiskusne ruke, tijela na-

56

Svjetlo riječi listopad 2014.

viknuta na igru, pokret, nenavikla na dugo sjedenje.

Da bi se sve ovo postiglo, i sama učiteljica je trebala imati strpljenja ali i dara za lijepo pisanje. Nije uvijek bilo lako nadzirati i ispravljati učenike, ko-

jih je bilo i previše u jednom razredu!

Jedna učiteljica nije mogla stići svaku učenicu ili učenika pohvaliti, ispraviti, pokazati. Jer, što koristi pisanje bez nadzora, upute ili ispravljanja? Tako se mane i nedostaci samo utvrđuju,

Danas je drukčiji dan

Viktorija Banić

Sve u svoje vrijeme...

Nije važno koliko si griješio, donosio krive odluke, propuštao prilike, važno je koliko si pritom bio Čovjek – topao, iskren, nesebičan, najboljom namjerom vođen, pozitivno radoznao, hrabar i spreman pokušati, riskirati, promijeniti ono što smatraš da treba, da je vrijeme za to

D

a mi je sadašnja pamet i one godine... Ne sjećam se koliko sam puta čula da ljudi kažu ovu rečenicu. Vrlo često svoju priču, sjećanje na protekle, uglavnom tužne i teške događaje, završe upravo sa “Da mi je...”

I pomislim, u prvi tren, pa da, to bi bilo super, idealna kombinacija – mudrost i mladost, iskustvo i snaga, uh, gdje bi ti bio kraj... Sve bi bilo bolje...

Usporedbe, paralele. U međuvremenu svaki životni “šamar” određuje pravac u konačnici, a ovako bi se sve to lutanje izbjeglo...

Nema pogrešaka, neizvjesnosti, krivih odluka i loših procjena, kajanja.

Nema sumnje u nečije stvarne motive, prvotnu nakanu bilo koga, u bilo čemu... Kako to jednostavno i poželjno zvuči. Kako čisto i usmjereno.

68

Svjetlo riječi listopad 2014.

Da razmislim, praktično, kako bi to zapravo, u stvarnom životu, izgledalo?

Djeca nikad ne bi padala – unaprijed bi predvidjeli i zaobišli svaku opasnost, ne bi razbijali stvari nehotice – postupali bi s pozornošću i promišljenošću odrasle osobe, ne bi kasnili – besprijekorna organiziranost koju donose godine iskustva i brdo obaveza, niti bi bili smiješni zbog “prozirnih”, dječjih isprika. Iskreno, toliko puta su me baš time od srca nasmijali... Ne bi bili iskreni, potpuno i u svemu, dječje na-

ivni, beskrajno sretni, niti gledali svijet očima velikim i sjajnim od beskrajnog i bezrezervnog povjerenja u ljude i njihove namjere. Isto tako nikad ne bi niti postojala najveća, vječna i najljepša prijateljstva i “velike” tajne... Ne bi imali veliki, najširi osmijeh na licu dok pričaju o tome kako zamišljaju svoju budućnost jer je ona uvijek uzbudljiva, uspješna, puna podviga i baš nikad nije prosječna, obična, jedna od mnogih sličnih... Baš nitko ne bi bio silno uzbuđen i sretno neispavan prvog dana

svetog Ante 2015

KALENDAR

Knjiga Kalendar sv. Ante / *)0) / ) #( *)-0 Ă› ()! Ĺˆ#0). 4 . '/ #' , )0(#Ģ.0)| %)( *)!& 0&$ / %)$ '/ $ ) , ĂŁ () - ' ,)0 /" 0 .)! *#Ģ ') ) , )0(#Ģ.0/} ) , ($ 0 #' #-%/*#' #4 Ă?)-( # , !)0#( } 4 .#' -&#$ . %-.)0# ) #-/-)0 #' } )'#(#% ( #' } - & 4#$ ( #' } % ,' &#Ă› (#' # ., *#-.#' / Ă?# | / -/ # , )0( ,/ ,#% ) ) #. &$#} */Ă?%)$ *) )Ĺˆ()-.#} ( Ģ#' &$/ #' # %, $ 0#' } *)0#$ -.# # ) &$ .(# ' | / -#$ Ă? ($ ‚2015‚ $ ( petak

,

ponedjeljak

srijeda

prosinac 2014.

prosinac 2014.

prosinac 2014.

29 5

utorak

c

Bl. Didak Josip iz CĂĄdiza; sv. Emilijana; sv. Eduard; sv. Deogratias (Bogoslav)

svetog Ante

KALENDAR 12

Bl. Arkadije, muÄ?enik; sv. Tatjana (Tanja, Tacijana, TaĹĄa)

19

Sv. Mario i drugovi, muÄ?enici; sv. Eustohija Calafato

26

2015

Sv. Timotej i Tito, biskupi

veljaÄ?a

31 7

30 6

Sv. Rajmund Penjafortski; sv. Lucijan (Svjetlan); sv. Karlo Secijski

BOGOJAVLJENJE (Tri kralja)

13

e

Sv. Hilarije (Veselko); sv. Ermilije i Stratonik, beogradski muÄ?enici

20

z

Sv. Fabijan i Sebastijan, muÄ?enici; sv. Henrik, biskup i muÄ?enik

14

Sv. Feliks (Srećko, Sretko); sv. Firmin (Tvrtko); sv. Eufrazije

21

Sv. Agneza (Janja), djevica i muÄ?enica; sv. Epifanije

Ă? .0,. %

1

SVETA BOGORODICA MARIJA. NOVA GODINA

8

15

Sv. Mavro; sv. Tarzicija, djevica i muÄ?enica

22

Sv. Vinko, Ä‘akon i muÄ?enik

Sv. Konstancije (Hrvoje); Sv. Toma Akvinski, sv. Papija i Mavro, Sv. AnÄ‘ela Merici, djevica; ; prezbiter i crkveni nauÄ?itelj sv. Julijan, muÄ?enik vojnici muÄ?enici

veljaÄ?a

3

2

veljaÄ?a

4

veljaÄ?a

5

3

2

Presveto Ime Isusovo

Sv. Bazilije Veliki i Grgur Nazijanski, biskupi i crkveni nauÄ?itelji

Sv. Apolinar; sv. Severin

29

27

subota

10

9

Sv. Pavao Pustinjak; sv. Grgur NiĹĄki; sv. Vilim (Vili, Vilko)

Sv. Marcelin; sv. Hadrijan (Adrijan)

16

SV. BERARD I DRUGOVI, prvomuÄ?enici FranjevaÄ?kog reda

23

Sv. Severijan i Akvila, supruĹžnici i muÄ?enici

30

Sv. Hijacinta Mariscotti; sv. Martina; sv. David Galvan veljaÄ?a

6

17

Sv. Antun , (Anto, Ante, Zvonko, Zvonimir) opat

24

Sv. Franjo SaleĹĄki

31

Sv. Ivan Bosco; sv. Julije

veljaÄ?a

7

0 ( -.&#-(# Kalendar sv. Ante )*, '&$ ( $ -&#% ' ",0 .-%)! % '-%)! -&#% , & #'#, Ă?& Ĺˆ ()0#Ă› - . ' ' #4 -/-)0)! Ĺˆ#0). |

nedjelja

4

DAN GOSPODNJI 2. nedjelja po boŞiću

11

DAN GOSPODNJI KRĹ TENJE GOSPODINOVO

18

DAN GOSPODNJI 2. nedjelja kroz godinu

25

SIJEÄŒANJ / JANUAR

DAN GOSPODNJI 3. n. k. g. OBRAĆENJE SV. PAVLA (Mlada nedjelja)

ÄŒ 1 SVETA BOGORODICA MARIJA. NOVA GODINA P 2 Sv. Bazilije Veliki i Grgur Nazijanski, bisk. i crkv.nauÄ?.

S 3 Presveto Ime Isusovo N 4 DAN GOSPODNJI – 2. nedjelja po BoĹžiću P 5 Bl. Didak Josip iz CĂĄdiza; sv. Emilijana; sv. Eduard { U 6 BOGOJAVLJENJE (Tri kralja) S 7 Sv. Rajmund Penjafortski; sv. Lucijan (Svjetlan) ÄŒ 8 Sv. Apolinar; sv. Severin P 9 Sv. Marcelin; sv. Hadrijan (Adrijan) S 10 Sv. Pavao Pustinjak; sv. Grgur NiĹĄki; sv.

Vilim N 11 DAN GOSPODNJI – KRĹ TENJE GOSPODINOVO P 12 Bl. Arkadije, muÄ?enik; sv. Tatjana (Tanja, Tacijana) U 13 Sv. Hilarije (Veselko); sv. Ermilije i Stratonik e S 14 Sv. Feliks (Srećko, Sretko); sv. Firmin (Tvrtko) ÄŒ 15 Sv. Mavro; sv. Tarzicija, djevica i muÄ?enica P 16 SV. BERARD I DRUGOVI, prvomuÄ?. FranjevaÄ?kog reda S 17 Sv. Antun (Anto, Ante, Zvonko, Zvonimir), opat N 18 DAN GOSPODNJI – 2. nedjelja kroz godinu P 19 Sv. Mario i drugovi, muÄ?enici; sv. Eustohija Calafato U 20 Sv. Fabijan i Sebastijan, muÄ?.; sv. Henrik, bisk. i muÄ?. z S 21 Sv. Agneza (Janja), djevica i muÄ?enica; sv. Epifanije ÄŒ 22 Sv.Vinko, Ä‘akon i muÄ?enik P 23 Sv. Severijan i Akvila, supruzi i muÄ?enici S 24 Sv. Franjo SaleĹĄki N 25 DAN GOSPODNJI – 3. n.k.g.; OBRAĆENJE SV. PAVLA (Ml. nedj.)

P 26 Sv. Timotej i Tito, biskupi U 27 Sv. AnÄ‘ela Merici, djevica; sv. Julijan, muÄ?enik d S 28 Sv. Toma Akvinski, prezbiter i crkveni nauÄ?itelj ÄŒ 29 Sv. Konstancije (Hrvoje); sv. Papija i Mavro, vojnici muÄ?.

P 30 Sv. Hijacinta Mariscotti; sv. Martina; sv. David Galvan S 31 Sv. Ivan Bosco; sv. Julije

veljaÄ?a

1

veljaÄ?a

8

ĂŒ ĂŒ

svetog Ante

2015

%& (#%~ 0$ .&) ,#$ �#} , $ 0) ‚ #- %~ } ĥ#,)%# �,#$ !

0 .# ĂŒ(.) - $ . .)' -/-)'} /4' )0 Ă?#Ă› Â’ Ă? ĂŒĂœĂŒ

www.svjetlorijeci.ba

VELJAÄŒA / FEBRUAR N 1 DAN GOSPODNJI – 4. nedjelja kroz godinu P 2 PRIKAZANJE GOSPODINOVO – SVIJEĆNICA U 3 Sv. BlaĹž, biskup; bl. Ĺ imun i Ana S 4 Sv. Josip LeoniĹĄki; sv. Eutihije (Sretko) { ÄŒ 5 Sv. Agata (Dobrila), djevica i muÄ?enica P 6 Sv. Petar Krstitelj, Pavao Miki i drugovi, japanski muÄ?.

S 7 Sv. Koleta Korbejska, djev.; sv. Egidije; sv. Ivan iz Triore N 8 DAN GOSPODNJI – 5. nedjelja kroz godinu P 9 Sv. Skolastika, djev.; sv. Apolonija; sv.

Maron; sv. Sabin U 10 Bl. Alojzije Stepinac, biskup i muÄ?enik S 11 Bl. Dj. Marija Lurdska; sv. Severin; sv.

PaĹĄkal I., papa ÄŒ 12 Sv. Melecije; sv. Saturnin i drugovi, kartaĹĄki muÄ?. e P 13 Sv. Kristina, djevica; sv. Benigno (Dobroslav) S 14 Sv. Valentin (Zdravko), muÄ?.; sv. Vital (Ĺ˝ivko), muÄ?.

N 15 DAN GOSPODNJI – 6. nedjelja kroz godinu P 16 Sv. Julijana; sv. Ilija, Jeremija, Danijel i drug., muÄ?.Palestine U 17 Sedam osnivaÄ?a Reda Slugu BlaĹžene Djevice Marije S 18 ÄŒISTA SRIJEDA – Pepelnica (post i nemrs) z ÄŒ 19 Sv. Konrad PjaÄ?entski, sv. Proklo P 20 Bl. Hijacinta; bl. Julija; sv. Serapion, muÄ?enik S 21 Sv. Petar Damiani, biskup i crkveni nauÄ?itelj N 22 DAN GOSPODNJI – 1. nedj. korizme (ÄŒista) (Ml. nedj.)

P 23 Sv. Polikarp, biskup i muÄ?enik U 24 Sv. Modesto, biskup S 25 Sv. Nestor, bisk. i muÄ?.; sv. Cezarije Kvatre d ÄŒ 26 Sv. Aleksandar (Aco, Aleksa, SaĹĄa, Branko, Branislav) P 27 Sv. Donat (Darko) Zadarski, biskup Kvatre S 28 Sv. Roman, opat; bl. Timotej Trojanowski, prezbiter i muÄ?enik Kvatre

Poklonstvo kralje

va, 1989.

OŽUJAK / MART

KALENDAR

A t 2015

( -&)0(# # %($#! } Ĺˆ *()! # $ ()&#-()! % & ( , •)0 !) #( $ / ' ($ ' ),' ./• ( & 4# - %#* Sv. Anto s djetetom Isusom ˜Ă?/-)0 Ă? ™} , ",0 .-%)! % '-%)! %#* , /4' )0 Ă?#Ă› |

TRAVANJ / APRIL SVIBANJ / MAJ LIPANJ / JUNI N 1 DAN GOSPODNJI – 2. nedjelja korizme (PaÄ?ista) SRPANJ / JULI S 1 Srijeda Velikog tjedna P 2 Sv. Janja PraĹĄka, opatica P 1 Sv. Josip, radnik (Dejan, Radivoj, Radoljub, Milorad) ÄŒ 2 VELIKI ÄŒETVRTAK P 1 Sv. Justin; sv. Ptolomej (Bojan, Borislav, U 3 Sv. Marin; bl. Liberat Weis i drugovi, etiopski Ratko) S 2 Sv. Atanazije, biskup i crkveni nauÄ?itelj S 1 Sv. Aron; sv. Martin; sv. Teodorik; sv. Oliver, muÄ?.

P 3 VELIKI PETAK bisk. i muÄ?.

U 2 Sv. Marcelin i Petar, muÄ?enici; sv. Eugenije S 4 Sv. Kazimir, sin poljskoga kralja I., papa { ÄŒ 2 Sv. Liberat (Slobodan) N 3 DAN GOSPODNJI – 5. nedjelja po Uskrsu i drugovi, muÄ?enici S 4 VELIKA SUBOTA S 3 Sv. Karlo Lwanga i 12 drugova, muÄ?enici { ÄŒ 5 Sv. TeoďŹ l (Bogoljub); sv. Lucije (Svjetlan) { P 4 Bl. Julijan iz Bala Ugande P 3 SV. TOMA, apostol; sv. Leon II., papa { N 5 DAN GOSPODNJI – U S K R { ÄŒ 4 PRESVETO TIJELO I KRV KRISTOVA S P 6 Sv. Julijan, biskup; sv. Marcijan i Viktorin; (TIJELOVO) U 5 Sv. Eutimije (Sretko), muÄ?enik; sv. Maksim, S 4 Sv. Elizabeta Portugalska; sv. Teodor (BoĹžo, sv. Koleta biskup P 6 PONEDJELJAK USKRSNE OSMINE BoĹžidar) P 5 Sv. Bonifacije (Dobroslav); sv. Dorotej (BoĹžidar) S 7 Sv. Perpetua i Felicita, muÄ?enice S 6 Sv. Lucije (Svjetlan); sv. Marijan i Jakov, N 5 DAN GOSPODNJI – 14. n.k.g.; SV. ĆIRIL muÄ?enici U 7 UTORAK USKRSNE OSMINE I METOD S 6 Sv. Norbert, biskup; sv. Klaudije N 8 DAN GOSPODNJI – 3. nedjelja korizme ÄŒ 7 Sv. Duje, biskup i muÄ?enik; bl. Gizela P 6 Sv. Marija (Bezimena) Goretti, djevica i muÄ?enica S 8 SRIJEDA USKRSNE OSMINE N 7 DAN GOSPODNJI – 10. nedjelja kroz P 9 Sv. Franciska Rimska (Franjka, Franka) godinu P 8 BlaĹžena Djevica Marija Posrednica milosti U 7 Sv. Vilibald; sv. Odon; bl. RuÄ‘er ÄŒ 9 ÄŒETVRTAK USKRSNE OSMINE P 8 Sv. Medardo i sv. Fortunat (Srećko), biskupi U 10 Sv. Viktor; sv. Makarije (BlaĹženko); sv.

S 9 Sv. Katarina Bolonjska, djevica; sv. Izaija, S 8 Sv. Grgur Grassi i drugovi, muÄ?enici Simplicije prorok P 10 PETAK USKRSNE OSMINE U 9 Sv. Efrem, Ä‘akon i crkveni nauÄ?itelj e S 11 Sv. Vinko, opat; sv. Sofronije N 10 DAN GOSPODNJI – 6. nedjelja po Uskrsu e ÄŒ 9 Sv. Nikola Pick i drugovi, nizoz.

S 11 SUBOTA USKRSNE OSMINE muÄ?.; bl. Marija Petković S 10 Sv. Bogumil, biskup; sv. Dijana ÄŒ 12 Sv. Maksimilijan, muÄ?enik; sv. Inocent P 11 Sv. Mamerto; sv. Antim, muÄ?enik P 10 Sv. Veronika Giuliani I., papa N 12 DAN GOSPODNJI – 2. nedjelja po Uskrsu e ÄŒ 11 Sv. Barnaba, apostol; bl. Jolanda (Bijela) e U 12 Sv. Leopold B. Mandić; P 13 Sv. Kristina Perzijska (Ljube, Ljubica) S 11 SV. BENEDIKT, opat, zaĹĄtitnik Europe sv. Pankracije (Vlado, Vlatko) e P 13 Sv. Martin I., papa i muÄ?enik; P 12 PRESVETO SRCE ISUSOVO bl. Ida, djevica S 14 Sv. Lazar, bisk.; sv. Matilda; sv. Paulina; S 13 BlaĹžena Djevica Marija Fatimska N 12 DAN GOSPODNJI – 15. nedjelja kroz bl. Eva (Evica) U 14 Sv. Valerijan, Tiburcije i Maksim, muÄ?enici godinu S 13 SV. ANTO PADOVANSKI, prezbiter i crkveni N 15 DAN GOSPODNJI – 4. nedjelja korizme nauÄ?itelj ÄŒ 14 UZAĹ AŠĆE (SPASOVO) P 13 Bl. Dj. Marija BistriÄ?ka; bl. Emanuel Ruiz (Sredoposna) S 15 Sv. Krescencije (Rastislav, Rastimir) i i drugovi, N 14 DAN GOSPODNJI – 11. nedjelja kroz muÄ?.

Maron, muÄ?.

P 16 Sv. Hilarije i Tacijan, muÄ?enici; sv. Julijan; godinu P 15 Sv. Severin, biskup; sv. Izidor, ratar U 14 Sv. Kamilo de Lellis, prezb.; sv. Franjo Solanski; sv. Eusebija ÄŒ 16 Sv. Benedikt Josip Labre; sv. Bernardica sv. GaĹĄpar P 15 Sv. Vid, muÄ?enik; sv. Amos, prorok Soubirous, djev. S 16 Sv. Margarita Kortonska; U 17 Sv. Patrik (Domagoj, Davor), biskup S 15 SV. BONAVENTURA, biskup i crkveni nauÄ?itelj sv. Peregrin P 17 Sv. Inocent (Nevenko, Neven), biskup; U 16 Sv. Benon; bl. Marija Terezija Scherer sv. Robert, opat S 18 Sv. Ćiril Jeruzalemski; sv. Salvator iz N 17 DAN GOSPODNJI – 7. nedjelja po Uskrsu z ÄŒ 16 BlaĹžena Djevica Marija od Karmela Horte S 18 Sv. Euzebije, bisk.; sv. Atanazija S 17 Sv. Izaur, Inocent, Bazilije i drugovi, muÄ?. z ÄŒ 19 SV. JOSIP, zaruÄ?nik BlaĹžene Djevice Marije z P 18 Sv. Feliks (Srećko) Kantalicijski Makedonije P 17 Sv. Hijacint; sv. Teodozije (BoĹžidar); sv. Hedviga N 19 DAN GOSPODNJI – 3. nedjelja po Uskrsu z ÄŒ 18 Sv. Marko i Marcelijan, muÄ?enici; Krakovska (Ml. nedj.)

P 20 Sv. Ivan Nepomuk, muÄ?enik U 19 Sv. Urban I. (Vlado, Vladislav), papa S 18 Sv. Teodozija (BoĹžana); sv. Fridrik (Miroslav) z P 20 Sv. Anicet, papa; sv. Marcelin; bl. Hozana Andreasi, djevica sv. Anastazije; bl. Mauricije S 21 Sv. Serapion, pustinjak S 20 SV. BERNARDIN SIJENSKI; sv. Aurea (Zlatka), N 19 DAN GOSPODNJI – 16. n.k.g. (Mlada nedjelja) muÄ?enica U 21 Sv. Anzelmo, bisk. i crkv. nauÄ?.; sv. Konrad P 19 Sv. Romuald, opat; sv. Gervazije i Protazije, Parcamski N 22 DAN GOSPODNJI – 5. nedj. korizme (Gluha) muÄ?enici ÄŒ 21 Sv. Kristofor i 24 meksiÄ?ka muÄ?enika P 20 SV. ILIJA, prorok (Ml. nedj.)

S 22 Sv. Soter (Spaso), papa; sv. Agapit I., papa; S 20 Bl. Patrik, Conor i Ivan, irski muÄ?enici; sv. Leonid P 23 Sv. Turibije Mongrovejski, biskup; sv. sv. Apolinar P 22 Sv. Rita iz Cascie; sv. Bazilisk (Bosiljko); U 21 Sv. Lovro BrindiĹĄki, prezbiter i crkveni Oton; sv. Rebeka sv. Julija ÄŒ 23 Sv. Juraj (Juro, Ä?uro); sv. Adalbert PraĹĄki nauÄ?itelj N 21 DAN GOSPODNJI – 12. n.k.g. (Mlada U 24 Sv. Dionizije i drugovi, muÄ?enici Cezareje nedjelja) S 23 Sv. Deziderije S 22 (Ĺ˝eljko) Sv. Marija Magdalena Palestinske P 24 Sv. Fidel Sigmaringenski (Vjerko, Vjeran) P 22 Sv. Ivan Fisher i Toma More, muÄ?.; sv.

S 25 NAVJEĹ TENJE GOSPODINOVO – BLAGOVIJEST Paulin Nolanski N 24 DAN GOSPODNJI – PEDESETNICA – DUHOVI ÄŒ 23 SV. BRIGITA Ĺ VEDSKA, redovnica; sv.

(Ml. nedj.) U 23 Sv. Toma Garnet; sv. Josip S 25 SV. MARKO EVANÄ?ELIST; sv. Klarencije Ezekijel, prorok (Slavko, Slaven) P 25 Bla. Dj. Marija Majka Cafasso ÄŒ 26 Sv. Emanuel, muÄ?.; sv. Montan (Goran), P 24 Bl. Ljudevita Savojska; sv. Boris i Gleb, Crkve; sv. Grgur VII., papa srijemski muÄ?.

N 26 DAN GOSPODNJI – 4. nedjelja po Uskrsu d S 24 ROÄ?ENJE SV. IVANA KRSTITELJA muÄ?enici d P 27 Sv. Rupert, biskup; bl. Peregrin, prezbiter d U 26 Sv. Filip Neri, prezbiter; sv. Eleuterije d S 25 SV. JAKOV, apostol; sv. Kristofor, d P 27 Bl. Ozana Kotorska, djevica (Slobodan), papa muÄ?enik ÄŒ 25 Sv. Prosper Akvitanski; sv. Maksim, biskup S 28 Sv. Kastor, muÄ?enik; sv. Proterije, biskup S 27 Sv. Augustin Kenterberijski N 26 DAN GOSPODNJI – 17. n.k.g. Sv. Joakim Kvatre U 28 Sv. Petar Chanel; sv. Ljudevit Marija Grignion; i Ana, rodit. BDM P 26 Sv. Deodat (Bogdan); sv. Vigilije; sv. Maksencije N 29 DAN GOSPODNJI – CVJETNICA: NEDJ. MUKE ÄŒ 28 Sv. Just; sv. German; bl. Ladislav Demski P 27 Sv. Klement Ohridski i drugovi; sv. Celestin GOSPODNJE bl. Lukezije (Rajko) S 27 Sv. Ćiril Aleksandrijski, biskup i crkveni P 30 Ponedjeljak Velikog tjedna nauÄ?itelj P 29 Sv. Maksim; sv. Gerard U 28 Sv. Prohor, Nikanor, Timon, Parmena i Kvatre S 29 SV. KATARINA SIJENSKA, djevica i crkvena Nikola, Ä‘akoni N 28 DAN GOSPODNJI – 13. nedjelja kroz nauÄ?iteljica U 31 Utorak Velikog tjedna godinu S 30 Sv. Ivana ArĹĄka; bl. Baptista Varano S 29 Sv. Marta; sv. Lupo (Vuk) Kvatre ÄŒ 30 Sv. Pijo V., papa; sv. SoďŹ ja; sv. Donat (Darko) P 29 SV. PETAR I PAVAO, APOSTOLI N 31 DAN GOSPODNJI – 9. n.k.g. – PRESVETO ÄŒ 30 Sv. Petar Krizolog, biskup i crkveni nauÄ?itelj TROJSTVO U 30 PrvomuÄ?enici Rimske Crkve; sv. Ladislav, kralj P 31 Sv. Ignacije (Vatroslav, Ĺ˝ara, Ĺ˝arko) Lojolski { KOLOVOZ / AUGUST RUJAN / SEPTEMBAR LISTOPAD / OKTOBAR STUDENI / NOVEMBAR S 1 Sv. Alfonz Marija de Liguori, bisk. i crkv. nauÄ?.

PROSINAC / DECEMBAR U 1 Sv. Egidije; sv. Verena; bl. Dositej (BoĹžidar, Bogdan) i dr., muÄ?.

N 2 DAN GOSPODNJI – 18. n.k.g.; (GOSPA OD ANÄ?ELA ÄŒ 1 Sv. Terezija od Djeteta Isusa - Porcijunkula) S 2 Bl. Ivan Franjo BurtĂŠ, N 1 DAN GOSPODNJI – 31. n.k.g.; SVI SVETI Severin Girault i drugovi, muÄ?.

P 3 Bl. Augustin KaĹžotić, biskup; sv. Martin P 2 Sveti AnÄ‘eli ÄŒuvari U 1 Sv. Florencija (Cvjetka); sv. Eligije; sv. ÄŒ 3 Sv. Grgur Veliki, papa i crkveni nauÄ?itelj; Leoncije P 2 SPOMEN SVIH VJERNIKA POKOJNIKA – DUĹ NI DAN sv. Marin U 4 Sv. Ivan Marija Vianney, prezb.; sv. Eleuterije, S 3 Sv. Dionizije Areopagit; sv. Ciprijan; sv.

S 2 Sv. Habakuk, prorok; sv. Bibijana; bl. Ivan muÄ?enik Gerard P 4 Sv. Bonifacije I., papa; sv. RuĹža Viterbska Slezyuk U 3 Spomen svih pokojnika FranjevaÄ?kog S 5 Gospa SnjeĹžna (Nives, SnjeĹžana) reda N 4 DAN GOSPODNJI – 27. n.k.g.; SV. FRANJO e ÄŒ 3 Sv. Franjo Ksaverski; sv. Sefanija, ASIĹ KI e S 4 Sv. Karlo Boromejski; S 5 Sv. Urban (Vlado), Teodor i drugovi, muÄ?. prorok e sv. Emerik; sv. Vitalis (Ĺ˝ivko), muÄ?. ÄŒ 6 PREOBRAĹ˝ENJE GOSPODINOVO e P 5 Sv. Placid (Mile, Miljenko, Dragan); P 4 Sv. Ivan DamaĹĄÄ?anski; sv. Barbara, djevica sv. Trankvilin N 6 DAN GOSPODNJI – 23. nedjelja kroz i muÄ?enica ÄŒ 5 Sv. Filotej (Bogoljub); sv. Bertila, opatica godinu P 7 Sv. Siksto II., papa; sv. Kajetan; sv. Donat U 6 Sv. Bruno (Zdenko), utemeljitelj kartuzijanaca S 5 Sv. Krispina, muÄ?enica; sv. Saba, opat (Darko) e P 7 Sv. Marko KriĹževÄ?anin, P 6 Sv. Feliks (Srećko); sv. Leonard, pustinjak prezb. i muÄ?.; sv. Regina S 8 SV. DOMINIK (Nedjeljko) S 7 BlaĹžena Djevica Marija od krunice N 6 DAN GOSPODNJI – 2. nedjelja doĹĄaťća; U 8 ROÄ?ENJE BLAĹ˝ENE DJEVICE MARIJE (Sv. Nikola) S 7 Sv. Herkulan; sv. Vilibrord; sv. Lazar – MALA GOSPA N 9 DAN GOSPODNJI – 19. n.k.g.; SV.TEREZIJA BENEDI ÄŒ 8 Sv. Pelagija, djevica i muÄ?enica; sv. Hugo P 7 Sv. Ambrozije, biskup i crkveni nauÄ?itelj KTA OD KRIĹ˝A S 9 Sv. Petar Klaverski; N 8 DAN GOSPODNJI – 32. n.k.g.; Bl. Ivan sv. Hijacint P 10 SV. LOVRO, Ä‘akon i muÄ?enik Duns Ĺ kot P 9 Sv. Dionizije i drugovi, muÄ?enici; sv. Ivan U 8 BEZGREĹ NO ZAÄŒEĆE BLAĹ˝ENE DJEVICE Leonard ÄŒ 10 Sv. Nikola Tolentinski; sv. Pulherija (Lijepa, MARIJE P 9 POSVETA LATERANSKE BAZILIKE Ljeposava) U 11 SV. KLARA ASIĹ KA, djevica S 10 Sv. Danijel i drugovi, muÄ?enici S 9 Sv. Ivan Didak iz Meksika P 11 Sv. Emilijan (Miljenko), sv. Danijel Kvatre U 10 Sv. Leon Veliki, papa S 12 Sv. Ivana Franciska de Chantal, redovnica N 11 DAN GOSPODNJI – 28. n.k.g.; Sv. Ivan ÄŒ 10 Sv. Eulalija (Zvonimira), djev. i muÄ?.; sv.

XXIII., papa S 12 Ime Marijino Mavro, muÄ?.

S 11 Sv. Martin Tourski; sv. Teodor Studita ÄŒ 13 Sv. Poncijan, papa, i Hipolit, muÄ?enici P 12 Sv. Feliks IV. (Srećko, Sretko), papa; sv. z P 11 Sv. Damaz I., papa Maksimilijan N 13 DAN GOSPODNJI – 24. nedjelja kroz Kvatre z ÄŒ 12 Sv. Jozafat, bisk. i muÄ?.; sv. Kristijan; godinu P 14 Sv. Maksimilijan Kolbe, prezbiter i muÄ?enik z U 13 Sv. TeoďŹ l (Teo, Bogoljub); sv. sv. Livin (Livio) S 12 Sv. Epimahije i Aleksandar, muÄ?enici Florencije (Cvjetko) z P 13 Sv. Didak z P 14 UZVIĹ ENJE SVETOGA KRIĹ˝A Kvatre Alkalski, redovnik; sv. Nikola I., papa S 15 UZNESENJE BDM – VELIKA GOSPA S 14 Sv. Kalist I., papa i muÄ?enik; sv. Gaudencije N 13 DAN GOSPODNJI – 3. nedj. doĹĄaťća; (Sv. (Radovan) U 15 BlaĹžena Djevica Marija Ĺ˝alosna Lucija) (Ml. nedj.

S 14 SV. NIKOLA TAVELIĆ, prezbiter i muÄ?enik N 16 DAN GOSPODNJI – 20. nedjelja kroz godinu ÄŒ 15 Sv. Terezija Avilska, djevica i crkvena P 14 Sv. Ivan od KriĹža, prezbiter i crkveni nauÄ?itelj (Ml. nedj.) nauÄ?iteljica S 16 Sv. Kornelije, papa, i Ciprijan, biskup N 15 DAN GOSPODNJI – 33. n.k.g. (Mlada nedjelja) P 17 Sv. Beatrica da Silva P 16 Sv. Hedviga; sv. Margareta Marija Alacoque, U 15 Sv. Valerijan (Zdravko), biskup; bl. Marin, djevica ÄŒ 17 RANE SV. FRANJE; sv. Robert Bellarmin opat P 16 Sv. Margareta Ĺ kotska; sv. Getruda Velika, U 18 Sv. Agapit (Ljubo, Miodrag) i sv. Leon, djevica S 17 Sv. Ignacije (Vatroslav, Ĺ˝arko) Antiohijski, S 16 Sv. Hagaj, prorok; sv. Adela muÄ?enici bisk. i muÄ?. U 17 SV. ELIZABETA UGARSKA, P 18 Sv. Josip Kupertinski, prezbiter zaĹĄtitnica OFS S 19 Sv. Ljudevit, biskup; sv. Ivan Eudes, sv.

N 18 DAN GOSPODNJI – 29. n.k.g.; SV. LUKA, evanđelist Č 17 Sv. Modesto, bisk.; sv. Kristofor, monah; Marijan (Ml. nedj.)

S 19 Sv. Januarije, biskup i muÄ?enik bl. Matilda, djev.

S 18 Posveta Bazilikâ sv. Petra i Pavla; bl. Saloma ÄŒ 20 Sv. Bernard, opat; sv. Samuel, pror.; sv.

Krakovska P 19 Sv. Petar Alkantarski; sv. Ivan Brebevski P 18 Sv. Malahija, prorok; sv. Vinebald, opat Marija de Mattias i dr., muÄ?.

N 20 DAN GOSPODNJI – 25. n.k.g. (Mlada ÄŒ 19 Sv. Janja AsiĹĄka; sv. Maksim, muÄ?enik d nedjelja) P 21 Sv. Pijo X., papa U 20 Sv. Andrija Kretski; sv. Marta, Paula i Irena, d S 19 Sv. Anastazije I., papa; bl. Urban muÄ?. d P 20 Bl. PaĹĄkal Fortuno i V. (Vlado, Vladimir), papa P 21 SV. MATEJ, apostol drugovi, ĹĄpanjolski muÄ?enici S 22 BlaĹžena Djevica Marija Kraljica d S 21 Sv. Severin, biskup; sv. Vendelin, N 20 DAN GOSPODNJI – 4. nedjelja doĹĄaťća pustinjak d U 22 Sv. Mauricije i drugovi, muÄ?enici S 21 Prikazanje Bl. Dj. Marije; sv. Gelazije N 23 DAN GOSPODNJI – 21. nedjelja kroz I., papa ÄŒ 22 Sv. Ivan Pavao II., papa; bl. JozeďŹ na Leroux P 21 Sv. Petar Kanizije, prezbiter i crkveni nauÄ?itelj godinu S 23 Sv. Pio iz Pietrelcine N 22 DAN GOSPODNJI – 34. nedjelja kroz Kvatre P 24 SV. BARTOL (BariĹĄa), apostol godinu; P 23 Sv. Ivan Kapistranski, prezbiter U 22 Sv. Franciska Ksaverija Cabrini, djevica ÄŒ 24 Sv. PaciďŹ k (Miro, Miroslav, Mirko) KRIST KRALJ; Sv. Cecilija U 25 Sv. Ljudevit IX., kralj; sv. Josip Kalasancijski, S 24 Sv. Antun Marija Claret, biskup S 23 Sv. Ivan Kentijski, prezb. prezbiter; sv.

P 25 Sv. Kleofa, Isusov uÄ?enik Ivon, biskup P 23 Sv. Klement I., papa; sv. Kolumban Kvatre S 26 Sv. Maksimilijan, Anastazije, Viktor i Aleksandar, N 25 DAN GOSPODNJI – 30. n.k.g.; Bl. Katarina ÄŒ 24 Badnjak – Spomendan svih svetih Isusovih muÄ?.

Kotromanić U 24 Sv. Andrija Dung Lac S 26 Sv. Kuzma i Damjan, muÄ?enici predaka i 117 vijetnamskih muÄ?enika Kvatre ÄŒ 27 Sv. Monika; sv. David Lewis, sv. Amadej P 26 Sv. Dimitrije, srijemski muÄ?.; sv. Lucijan (Svjetlan) P 25 B O Ĺ˝ I Ć – ROÄ?ENJE G. N. ISUSA KRISTA (Bogoljub) N 27 DAN GOSPODNJI – 26. n.k.g.; Sv. Vinko i Marcijan S 25 Sv. Katarina Aleksandrijska, djevica i { Paulski P 28 Sv. Augustin, biskup i crkveni nauÄ?itelj muÄ?enica { S 26 SV. STJEPAN (Kruno, U 27 Sv. Evarist, papa; bl. Bartolomej, biskup Krunoslav, Vjenceslav), prvomuÄ?.

P 28 Sv. Vjenceslav, muÄ?enik; { ÄŒ 26 Sv. Leonardo Portomauricijski; S 29 MuÄ?eniĹĄtvo sv. Ivana Krstitelja bl. DelďŹ na S 28 SV. Ĺ IMUN I JUDA TADEJ, apostoli N 27 DAN GOSPODNJI – SVETA OBITELJ; SV. { sv. Lovro Ruiz i 15 drugova, muÄ?enici IVAN, ap. i evanÄ‘.

P 27 Sv. Franjo Antun Fasani; sv. Valerijan N 30 DAN GOSPODNJI – 22. nedjelja kroz { ÄŒ 29 Sv. Felicijan, muÄ?enik; sv. Honorat (Zdravko), bisk.

P 28 NEVINA DJEÄŒICA (MLADENCI), muÄ?enici godinu (ÄŒaslav), biskup U 29 SV. MIHOVIL, GABRIJEL I RAFAEL, arkanÄ‘eli S 28 Sv. Jakov Markijski; sv. Teodora (BoĹžica, P 31 Sv. Josip iz Arimateje i Nikodem; sv. Aristid; BoĹžana) P 30 Sv. Marcijan U 29 i Serapion, Sv. Toma biskupi; bl. Aleksije, muÄ?enik Becket, bisk. i muÄ?.; sv. David, kralj i prorok sv. Paulin S 30 Sv. Jeronim, prezbiter i crkveni nauÄ?itelj N 29 DAN GOSPODNJI – 1. nedjelja doĹĄaťća S 31 Bl. Kristofor, prezbiter; sv. Leon Nowakowski, S 30 Sv. Feliks I. (Srećko, Sretko), papa; sv. muÄ?enik Jukundo P 30 SV. ANDRIJA (Andrej, Hrvoje), apostol ÄŒ 31 Sv. Silvestar (Silvo, Goran); bl. Alan (Alen, Alenko, Leno)

KALENDAR

2015

2015

0$ .&) ,#$ �# ‚ xrqqq , $ 0) ‚ !, �% ry ‚ . &~ qtt xsw sqq ‚ 2~ qtt yrs sux ‚ 111|-0$ .&),#$ #|