Svjetlo riječi - broj 380

4)$0

~ #03ü24- ~ ô3*230

3 0 23 ,$12 *(

U miru zaboravljeni Godina XXXII. ◆ broj 380 ◆ Sarajevo, studeni 2014. ◆ cijena 3,5 KM (15 HRK)

www.svjetlorijeci.ba

Riječ čitateljima

D

ragi naši čitatelji, dok vam u ruke stigne ovaj broj naše revije, vjerojatno ste već obišli grobove svojih pokojnika. Iz ljubavi i poštovanja prema njima koji su bili i još uvijek su dio naših života, obilazimo i uređujemo mjesta gdje u iščekivanju uskrsnuća mrtvih počivaju njihova tijela. Kršćanska vjera u novo zajedništvo s njima, a i nada da će Bog po molitvi našoj i molitvi Crkve, dušama naših umrlih oprostiti zemaljske grijehe te ih primiti u vječno zajedništvo sa sobom, razlog su što odlazimo na grobove paliti svijeće, moliti opijela i slaviti svete mise.

Posebno to dođe do izražaja na svetkovinu Svih Svetih i na Dušni dan kao i na dane koji su im blizu.

Nažalost, brojni među nama ne mogu otići na grobove svojih najmilijih jer ne znaju gdje su pokopani. Samo u

IZ SADRŽAJA

Tema broja Težak put do istine

4

Uz Sve Svete i Dušni dan I trepere svijeće

8

Razgovor – DRAGAN ČOVIĆ BiH je nedjeljiva Aktualno GMO – 20 godina lažnih obećanja

18

22

BiH još uvijek se ne zna sudbina 9.643 u ratu nestale osobe, od kojih je tisuću Hrvata. Od završetka rata do danas nađeno je 22.565 osoba, no i dalje je prevelik broj onih koji samo žele znati gdje su njihovi sinovi, kćeri, očevi, majke, braća, sestre, unuci... Oni koji su ugasili njihove živote ili su bili svjedoci kada se to dogodilo jedini su koji znaju gdje su njihova tijela. Hoće li napokon progovoriti 20 godina poslije rata, ovisi od njihovih savjesti, ali i od pravosudnih tijela BiH koja su dužna te zaspale savjesti probuditi istraživanjem i kažnjavanjem svih zločina. Tekstovi u ovom broju posvećeni upravo ovoj bolnoj temi žele skromno pomoći da se to i dogodi.

Razgovor – MARKO JURIŠIĆ Sve žrtve su naše

Zamjenik urednika

26

Priča Slučaj Balota

66

Reportaža – VAREŠ Miholjsko ljeto i Mihovil

30

Epimeteje Oči u oči

82

Otvoreni prozor Učiti od Luksemburga

36

Povratak – BUKOVICA Dokle nema zvona, ništa to nije

50

Tragom narodne baštine Sveci u usmenoj predaji 54 Od snova sazdani Nacisti kao antifašisti

64

Naslovna stranica: Obilježavanje 21. godišnjice stradanja Hrvata u Bugojnu (27. srpnja 2014) /SNIMKA: Mladen Ivić/

Svjetlo riječi

vlasnik: Franjevačka provincija Bosna Srebrena ◊ nakladnik: FMC Svjetlo riječi d.o.o. ◊ ravnatelj: Janko Ćuro janko@svjetlorijeci.ba ◊ glavni urednik: Marko Ešegović marko@svjetlorijeci.ba ◊ zamjenik glavnog urednika: Vjeko E. Tomić vjeko@svjetlorijeci.ba ◊ redakcija: Janko Ćuro, Marko Ešegović, Darko Rubčić /tehnički urednik/, Vjeko E. Tomić i Hrvoje Vranješ /marketing/ ◊ adresa uredništva: Zagrebačka 18, BiH – 71000 SARAJEVO ◊ tel: +387 (0)33 72 62 00 ◊ fax: + 387 (0)33 81 22 47 ◊ e-adrese: redakcija@svjetlorijeci.ba ◊ uprava@svjetlorijeci.ba ◊ pretplata@svjetlorijeci.ba ◊ www.svjetlorijeci.ba ◊ uredničko vijeće: Janko Ćuro, Davor Dominović, Marko Ešegović, Lovro Gavran, Josip Ikić, Marijan Karaula, Vili Radman, Vjeko E. Tomić i Nikica Vujica ◊ godišnja pretplata: BiH 40 KM ◊ Hrvatska 160 Kn ◊ Švicarska 80 CHF ◊ Zapadna Europa 40 € ◊ Prekooceanske zemlje 80 USD/120 AUD ◊ bankovni računi – KM: Raiffeisen bank d.d. BiH, Sarajevo 1610000035150095 ◊ UniCredit Bank d.d. BiH 3386902222774709 ◊ devize: Raiffeisen bank d.d. BiH, Sarajevo 502012000-36371, IBAN: BA391611000001251358, SWIFT: RZBABA2S◊ UniCredit Bank d.d. BiH 25021420101, IBAN: BA393386904812029659, SWIFT: UNCRBA22 ◊ račun u Njemačkoj: Sparkasse Ulm, Kontoinhaber: Dr. med. Ivo Jolic (Svjetlo rijeci), Konto: 891343, IBAN: DE57 6305 0000 0000 8913 43, BIC: SOLADES1ULM ◊ račun u Švicarskoj: Credit Suisse, 8070 Zürich, IBAN: CH67 0483 5045 9061 1000 0, Konto: 80-500-4, P. M., Eintrachtstr. 3, 8820 Wädenswil ◊ račun u Austriji: Sparkasse Kufstein, Kristijan Montina “Svjetlo Rijeci” Franziskanerplatz 1, 6330 Kufstein. IBAN: AT31 2050 6077 0115 4036, BIC: SPKUAT22XXX ◊ grafičko oblikovanje: Branko R. Ilić ◊ tisak: Radin print culture, Sveta Nedelja ◊ List Svjetlo riječi je upisan u registar medija u Ministarstvu obrazovanja, nauke i informiranja Kantona Sarajevo pod rednim brojem ŠM 35/99. od 27. 04. 1999. godine ISSN 1512-6986

studeni 2014. Svjetlo riječi

3

Tema broja

Hrvati nestali u Domovinskom ratu u BiH

Ana Popović

Težak put do istine Od 3.500 nestalih Hrvata u Domovinskom ratu u Bosni i Hercegovini, još se traga za tijelima njih tisuću

O

prostio bih sve, čak bi i nagradio ubojice svojega sina, samo nek mi kažu gdje su mu kosti, da ga mogu dostojno pokopati prije nego što umrem. Riječi su ovo Drage Galića, oca Zorana Galića, jednog od zatočenika logora Armije BiH u Bugojnu kojemu se nakon nasilnih odvođenja u ratu, gubi svaki trag. Drago Galić ovu je rečenicu više puta javno, u izjavama za medije izgovorio, a u njoj su sadržani sav očaj, tuga i bol jednog roditelja koji više od 20 godina bezuspješno traga za posmrtnim ostacima svojega sina. Bol zbog nedostatka saznanja gdje su kosti njegova djeteta odavno je nadjačala bilo kakvu želju za osvetom.

Drago Galić danas je teško bolestan, a nada da će prije smrti pokopati sina svakim danom sve više blijedi.

Bugojno, Travnik, Grabovica. Bez-

nađe, razočarenje i bol ubili su prije više od dvije godine i Slavu Gvozden, majku nestalog Jadranka Gvozdena, također zatočenika bugojanskih logora. U Bugojnu su je zvali majka Slava.

Dostojanstvo s kojim je nosila svoj životni križ, potragu za nestalim sinom, izazivalo je poštovanje i divljenje. Ali Slavino srce nije izdržalo još jedno teško razočarenje, bezuspješnu po-

4

Svjetlo riječi studeni 2014.

tragu za posmrtnim ostacima njezina sina koja je uslijedila nakon nagodbe s Enesom Handžićem, u ratu pomoćnikom zapovjednika za sigurnost 307. brigade Armije BiH, čovjekom koji je potpisivao naloge o odvođenju zatočenih Hrvata iz logora Armije BiH u Bugojnu. Na lokaciju koju je Handžić otkrio, iz nađenih kostiju koje su ostale nakon više puta spaljivanih posmrtnih ostataka bilo je nemoguće izvući profil za DNK i odrediti komu pripadaju, odnosno je li među njima i Jadranko Gvozden, čak ni u za to specijaliziranom laboratoriju u Londonu.

Za majku Slavu to je bilo previše. Opet

je pobijedio zločinac koji se nagodio znajući da su tragovi na lokalitetu koji je otkrio uništeni i da se iz njih nikad neće moći saznati istina.

Sličnih priča je u Bugojnu ukupno 34, potvrdili su nam u Udruzi obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Bugojna. Među bugojanskim Hrvatima nestalim u Domovinskom ratu je 19 nasilno odvedenih zatočenika iz logora Armije BiH, ostali su civili. U potrazi za nestalim zatočenicima logora nije pomogla ni činjenica da je njih 11, prije odvođenja u nepoznato, registrirao Međunarodni crveni križ.

Kata Barač sa slikama sinova

Samo da sinove pokopam Kata Barač iz Podova, župa Brajkovići, više od 20 godina traga za tijelima sinova Bojana i Davora

K

ata Barač (1939) do rata je sa suprugom Zvonkom i sedmero od osmero djece koliko ih je žive na svijet donijela (jedno je umrlo s nekoliko mjeseci), živjela u travničkom selu Podovi, u župi Brajkovići.

Rat teško pogađa obitelj Barač, otac obitelji Zvonko je zarobljen, jedan od petorice sinova Fabijan teško ranjen.

Najteži dani stradanja Hrvata Travnika, a to je početak lipnja 1993, Fabijana zatječu na liječenju u Travniku, a i ostatak obitelji biva razdvojen. Trojica Katinih sinova: 22-godišnji Bojan, Davor koji je imao tek 17 i Pavo koji u lipnju 1993. godine još nije imao ni punih 16 godina, našli su se u skupini hrvatskih zatočenika koje su pripadnici

6

Svjetlo riječi studeni 2014.

Armije BiH i postrojbi El Mudžahid zarobili te poveli ka Bikošima. Na putu do ovog travničkog sela smještenog iznad franjevačkog samostana u Gučoj Gori, jedan od zarobljenika dobiva napad epilepsije. Zbunjeni, krvnici počinju nasumice pucati. Zarobljenici padaju pokošeni, a nakon prvih rafala, pada nova odluka: pobiti preživjele. Jedan nespretan pucanj stvara novi nalet panike među pripadnicima Armije BiH i mudžahedinima. Marijan Bobaš, najstariji i najpribraniji među preživjelima poziva sve koji su živi da iskoriste trenutak i bježe. Među šestoricom koji se uspijevaju spasiti je i Pavo Barač. Njegova braća Bojan i Davor ubijeni su.

Rekonstrukcija je ovo događanja od 8. lipnja 1993, napravljena prema svjedočenjima preživjelih koji o traumi koja im je obilježila život danas nerado govore.

U pronalasku tijela nestalih svi su zakazali: “Moj Pavo tri se dana po kiši i bez odjeće probijao dok nije došao do nas, na sigurno. U početku je pričao što

se dogodilo, danas nerado. Teško se nosi s onim što je doživio”, kaže Kata Barač.

Po njezinim te riječima kćeri Marice, Pavo je o zločinu nad Hrvatima u Bikošima svjedočio i u Haagu, te više puta u BiH, ali pomaka u kažnjavanju odgovornih i pronalasku nestalih – nema.

“Svi su zakazali. Izostala je najprije pomoć psihologa koji bi bratu pomogao živjeti s traumom, a potom je zakazalo i pravosuđe koje nije procesuiralo odgovorne niti ih prisililo da kažu gdje su tijela. Ogorčeni smo na sve”, kaže Marica Barač, sestra nestalih Bojana i Davora Barača. Na pitanje tko bi mogao znati gdje su tijela, Marica i Kata Barač jednoglasno će: “Bošnjaci iz Maljina!” Maljine, ili kako ih Bošnjaci zovu Maline, selo je smješteno do Bikoša. Bošnjaci iz ovog sela imali su vrlo sramnu ulogu u skrivanju zločina, ispričale su nam Kata i Marica Barač. “Svojim tijelima žene i djeca iz sela spriječili su ulazak vozila UNPROFOR-a u Bikoše i izvlačenje tijela. Time su dali vremena zločincima da sakriju tijela i tako pokušaju prikriti zločin”, kaže Kata Barač.

Usprkos razočarenjima, nada da će pokopati svoju djecu Katu Barač nikad nije napustila.

S kćeri Maricom, sinom Pavom i njegovom obitelji, Kata Barač danas živi u Putičevu, naselju uz glavnu prometnicu prema Travniku. Za povratak u Podove uvjeta nema, iako ih sve želja često povuče ka rodnom kraju. “Ovdje živim 13 godina. Navikla se nisam nikad niti me bilo što veže za Putičevo, osim moje djece i unučadi. Mogu otići živjeti bilo gdje, od Hrvatske do Francuske gdje imam djecu, ali odlučila sam ostati ovdje jer i dalje vjerujem da će se netko smilovati i kazati gdje su kosti mojih sinova”, veli Kata Barač.

“Još jednom molim sve one koji nešto znaju, posebno Bošnjake iz Maljina da kažu gdje su tijela”, poručila je na kraju razgovora Kata Barač, majka koja više od 20 godina bezuspješno traga za tijelima dvojice sinova, 22-godišnjeg Bojana i pet godina mlađeg Davora. ☐ Ana Popović

Uz Sve Svete i Dušni dan

Viktorija Banić

I trepere svijeće Mjera sjećanja, njegovo mjesto i vrijeme određeno je našim srcem, ne samo predviđenog dana, već bilo kojeg dana u godini kad osjetimo, poželimo tihi kontakt s onim koga, mada nije vidljivo tu, i dalje iskreno volimo

N

aišla sam na priču o čovjeku kojeg su ljudi zamijetili po tome što na stolu u restoranu ispred sebe uvijek drži fotografiju žene. Priča kaže da su se upoznali mladi, izgubili kontakt – on je otišao u rat, a ona se odselila. Nije ju mogao zaboraviti i narednih 10 godina ju je bezuspješno tražio. Navratio je kod nekog brijača, kako to već u životu bude, u razgovoru se ispostavi da je to njegova kćer. Ponovno su se sreli i saznao je da je i ona tražila njega. Vjenčali su se i bili u sretnom braku 55 godina. Ona je, kaže, bila ljubav njegovog života. Njezin ovozemaljski put se završio prije njegovog i od tada uvijek nosi njezinu sliku sa sobom, poljubi je prije spavanja, slavi njezine rođendane, njihove godišnjice braka i kaže za sebe da je bio bogat muškarac, ne novcem, već ljubavlju. Dodaje: Ljudi su poput svijeća, u svakom trenutku se

8

Svjetlo riječi studeni 2014.

mogu ugasiti, pa zato uživaj u svjetlu dok ga imaš...

Ova životna priča me neizbježno dovela do upravo minulih nam dana – Svi Sveti, Dušni dan, Mrtvi dan neki su od naziva jesenjih spomendana na

one koji nisu tu, s nama. Zamišljeni kao tiho sjećanje, spomen na sve naše drage, one koje smo “izgubili”.

Kako to u stvarnosti izgleda? Gužva. Prva karakteristika bilo čega u današnje vrijeme. Gužva i nervoza. Brda

Život, ljudi i običaji u Bibliji

Darko Tomašević, profesor Novoga zavjeta na KBF-u u Sarajevu

Brak u Novom zavjetu Novozavjetno gledanje na brak oslanja se na starozavjetno gledanje, gdje je kultura igrala važnu ulogu u formiranju stavova.

Ipak, Isus je u svojem nauku jače i izraženije isticao nerazrješivost braka

10

Svjetlo riječi studeni 2014.

SVADBA U KANI GALILEJSKOJ, GIOTTO

DI

BONDONE

Z

a razliku od Staroga zavjeta, u Novom zavjetu nema toliko direktnih spominjanja braka, tako da nije uvijek lako donijeti konačnu ocjenu o kršćanskom učenju glede braka. To jest, zbog nedovoljno materijala teško je odrediti u čemu bi bila posebnost i jedinstvenost, kao i različitost kršćanskog braka u odnosu na židovsko poimanje braka, kao i poimanje drugih civilizacija.

Kao prvo treba reći da nema previše mjesta u Evanđeljima koja donose Isusovo učenje i govor o braku. Zašto je to tako? Najvjerojatniji razlog je taj da je Isus prihvaćao instituciju braka kao nešto uobičajeno, tj. kao nešto što nije trebalo objašnjavati. Očito je brak (a uključno time i potomstvo) smatrao bitnom sastavnicom života zajednice; i ne samo sastavnicom nego njezinom žilom kucavicom, bez koje bi život zajednice i društva bio nemoguć.

Prva aluzija na brak u Novom zavjetu može se vidjeti u opisima Isusova rođenja (Mt 1,18-25; Lk 2,4-6) gdje

Razgovor

Razgovarao: Fra Vjeko E. Tomić

BiH je nedjeljiva D

r. Dragan Čović novi je član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda u narednom četverogodišnjem razdoblju. Tako su odlučili birači na nedavno održanim Općim izborima u BiH. Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH je, prema konačim rezultatima, dobio potporu 128.053 birača, što je nešto više od 52 posto od svih glasova koje su dobili kandidati za hrvatskog člana.

Martinu Ragužu (HDZ 1990), njegovom izravnom takmacu za ovo mjesto, povjerenje je poklonilo 94.695 hrvatskih birača, više od 38 posto što je bilo dovoljno tek za drugo mjesto. Čovićev izbor u državno predsjedništvo, ali i velik uspjeh koalicije stranaka okupljenih u Hrvatski narodni sabor, bili su povod da novom članu Predsjedništva postavimo nekoliko pitanja.

18

Svjetlo riječi studeni 2014.

novoizabrani član Predsjedništva BiH

HDZBiH

Gospodine Čoviću, birači iz većinski bošnjačkih županija ovaj put nisu presudili kod izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH kao u prijašnja dva izborna ciklusa. Što bi se dogodilo da jesu? Biste li ponovo TV gledatelje pozdravili iz Mostara, stolnog grada buduće hrvatske federalne jedinice, kao što ste učinili poslije izbora 2010. kada su SDP-ovi birači Hrvatima izabrali Željka Komšića u Predsjedništvo BiH? Zahvaljujući dobrim rezultatima imamo u Domu naroda uvjerljivu većinu, odnosno dvotrećinsku većinu tako da ovaj put ne postoji ni teorijska mogućnost da se izigra volja Hrvata kao prije četiri godine. Svi oni koji su se upustili u taj projekt žestoko su kažnjeni na ovim izborima, a najveću štetu su napravili upravo Bosni i

Dr. Dragan Čović

Aktualno

Dalibor Ballian

GMO – 20 godina lažnih obećanja Brojni su ciljevi zbog kojih se vrše genetičke modifikacije organizama, ali ni jedan do sada nije opravdao uložena sredstva i očekivanja

Č

ovjek kao inovativno biće svakodnevno teži za novim te mijenja okolinu i uvjete života. Ipak, povijesno gledano, proteklo stoljeće je s najvećim promjenama i ekspanzijom znanosti na mnogim područjima. Iz ove perspektive mo-

22

Svjetlo riječi studeni 2014.

žemo reći da je drugu polovicu prošlog stoljeća kao i prve godine novog obilježila biotehnologija, znanost koja se oslanja na molekularnu genetiku i suvremene metode genetičkog inženjeringa. To je rezultiralo stvaranjem i korištenjem kontrolirano i ciljno genetički modificiranih organizama (GMO).

Genetički modificirani organizmi (GMO) su organizmi koji sadrže jedan ili više gena koji se u njih unose na umjetan način u laboratorijima, metodama genetičkog inženjerstva, pri čemu se geni uzimaju od druge, nesrodne ili čak sasvim udaljene vrste.

U pokusima su genetički modificirani organizmi prvi put dobiveni sedamdesetih godina XX. stoljeća. Prvu primjenu su našli u proizvodnji humanog

inzulina zamijenivši tako nedovoljnu proizvodnju goveđeg hormona.

Kod uzgajanja modificiranih biljaka postavlja se i etičko pitanje koje se pojavljuje s primjenom GMO tehnologija. Budući da je genetika znanost kojom se bave malobrojni, tim se ostavlja više prostora za brojne rasprave. Ovakve rasprave su često neargumentirane, vođene od kompetentnih i nekompetentnih, profesionalaca, amatera, zaljubljenika, senzacionalista, umjerenih, gorljivih, opreznih i brojnih drugih radoznalaca. U takvoj su se situaciji mišljenja sučeljavala, ali je malo tema koje su u posljednje vrijeme tako snažno podijelile svjetsku javnost. Jedni očekuju da će ova tehnologija donijeti brojne pozitivne promjene u životu čovjeka, a drugi

Razgovor

Marko Jurišić Član Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH

Sve žrtve su naše T

raženjem u ratu nestalih osoba kod nas bavi se Institut za nestale osobe iz Sarajeva s nekoliko područnih i terenskih ureda po većim centrima u BiH. Uspostavljen je 2008. nakon što je nekoliko godina ranije u Parlamentu BiH donesen Zakon o nestalim osobama. Nastao je od entitetskih ureda koji su do tada tražili nestale svaki u svom entitetu. Zadaća mu je pronaći sve nestale, ustanoviti njihov identitet sastavljanjem središnjeg popisa i time vratiti dostojanstvo žrtvama, a obiteljima dati odgovore o njihovim nestalima. Time bi Institut trebao pridonijeti zadovo-

26

Svjetlo riječi studeni 2014.

ljavanju pravde i ostvarenju procesa pomirenja u BiH, kako stoji na njihovim službenim mrežnim stranicama.

Odgovor na pitanje dokle se došlo u ostvarivanju ovih ciljeva potražili smo kod jednog od trojice vodećih ljudi Instituta, gosp. Marka Jurišića, člana Kolegija direktora. Svakih osam mjeseci, ovaj diplomirani politolog i novinar iz Tramošnice kraj Gradačca koji je u ovome poslu već 15 godina i zbog toga pouzdan sugovornik, rotira se na mjestu predsjedavajućeg s drugom dvojicom direktora iz druga dva naroda, Amorom Mašovićem i Milutinom Mišićem.

Gosp. Jurišiću, zašto je uopće bilo potrebno da se formira jedan ovakav Institut na državnoj razini ako su već djelovali entitetski uredi?

Institut traži sve građane BiH. Početak je bila Federalna komisija, komisija jednog entiteta. U Republici Srpskoj bio je njihov Ured za traženje nestalih i zarobljenih civila i vojnika RS. Zakon o nestalim osobama izričito propisuje da ne smije biti diskriminacije po bilo kojoj osnovi – nacionalnoj, vjerskoj, političkoj, rasnoj, spolnoj. Bilo je logično da se formira jedna institucija na razini BiH koja će tražiti sve nestale građane bez obzira na te razlike koje mi imamo.

Reportaža

Vareš

Vareš je i ovogodišnjim Miholjem prodisao i na svoja kulturna i na religijska pluća

Z

animljivom meteorološkom podudarnošću, razdoblje rane jeseni koje inače nazivamo Miholjsko ljeto ove se godine u Varešu preklopilo s godišnjom proslavom sv. Mihovila, naslova crkve i zaštitnika Župe Vareš.

30

Svjetlo riječi studeni 2014.

Živeći na 829 metara visine, navikli su Varešani sv. Mihovila slaviti po svakakvom vremenu, no ovaj upravo proslavljeni bio je onaj iz snova. Nakon nikakvog ljeta i još goreg babljeg ljeta, vrijeme se barem na 29. rujna napokon razljepotalo toliko da sebi spasi obraz. U danu kada su vareški katolici slavili svoga nebeskog zaštitnika, ovaj rudarski gradić napokon je poslije dosadno dugih nizova kiša i oblaka, obasjalo sunce i pojavilo se vrijeme kakvo se samo poželjeti moglo. Iako se zna reći tko hoće doći

– doći će, ipak je prelijep dan itekako pomogao. Osim toga, prvog radnog dana u tjednu sunce i temperatura od dvadesetak i više celzijevaca, pripomoglo je podizanju blagdanskog ozračja u Varešu. Župljanima, gostima i hodočasnicima tek Miholj je otkrio one lijepe zlatno jesenske boje kojima su se grad i njegova brda počeli već zaodijevati, učinivši i njihov hod prema župnoj crkvi svečanijim.

Okolne uličice, crkveno dvorište, a domalo i crkvu ispunilo je barem pet, šest stotina duša riješenih da svetom

Iseljeništvo

Fra Ivo Tadić

Australija

Osam tisuća Hrvata na okupu Početkom listopada u australskom Wollongongu održan je tradicionalni hrvatskoaustralski nogometni turnir na kojem se okupio hrvatski narod iz svih dijelova Australije i Novog Zelanda

M

eđu raznim definicijama čovjeka postoji i ona da je čovjek homo ludens. To će reći da je čovjek zaigrano stvorenje i da ga je Bog stvorio da se u životu igra i da nikada ne smetne s uma, neovisno o tome koliko godina ima, da život kroz igru i preko igre treba biti čovjeku radost. Božju zamisao o čovjeku kao zaigranom stvorenju ispunili su i potvrdili sudionici hrvatsko-australskog nogometnog turnira u hrvatskoj zajednici u Wollongongu od 2. do 5. listopada 2014. Ovaj 40. po redu turnir

je zapravo postao više od igre i prerastao u predivno godišnje okupljanje hrvatskog naroda iz svih dijelova Australije i Novog Zelanda.

Ovogodišnji su turnir, na kojem se kroz četiri dana okupilo oko osam tisuća osoba, zajednički organizirali Hrvatski nogometni klub South Coast United, Hrvatska folklorna skupna Zagreb i Hrvatski katolički Centar Marija Kraljica Hrvata.

Dane turnira započeli smo svetom misom u našoj crkvi u Figtreeju pod kojom je mladi član zajednice Jozo

Pobjednička momčad i australska Miss Croatia 2014. studeni 2014. Svjetlo riječi

33

Otvoreni prozor

Dr. sc. Božo Skoko, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

Učiti od Luksemburga Gdje smo i zašto bacili prvu godinu i pol života u Europskoj uniji i zašto smo prokockali šansu da se u pravom svjetlu predstavimo europskim susjedima? Za to očito

Jasno je da smo ulaskom u Europsku uniju prihvatili neke međunarodne obveze i da moramo slijediti neke zajedničke europske interese, ali nas nitko ne tjera da zaboravljamo vlastite i nitko od nas ne traži da budemo “papskiji od pape”. Sjećamo se kad je prije tri godine Europska unija uvela sankcije Siriji, Hrvatska je među prvima u znak protesta prema “zločinačkom režimu” napustila naftna polja

nije kriva Europa, makar često bila licemjerna, već naši vlastiti nesposobni političari

36

Svjetlo riječi studeni 2014.

novilist.hr

H

rvatska je nakupila već priličan staž kao članica Europske unije. Međutim, hrvatski građani baš ni po čemu ne osjećaju da je naša zemlja postala dio tog biranog društva i da se nešto značajno promijenilo u njihovim životima tijekom proteklih 16 mjeseci. Političari nas uvjeravaju kako ravnopravno odlučujemo o sudbini europskog kontinenta, a nama se čini da smo sve više na marginama događanja. Nemamo više svoga mišljenja ni o odnosu Izraela i Palestine, ni o zbivanjima u Ukrajini, ni o gospodarskoj ekspanziji Kine... Naši političari po mišljenje idu u Bruxelles ili se ponašamo po onoj narodnoj: “Kud svi Turci, tud i mali Mujo!”

i prekinula suradnju s tom zemljom.

Podržali smo tamošnje “borce za slobodu” u ime demokracije na jednoj, a izgubili ulaganja i nalazišta nafte vrijedna 22 milijarde dolara, na drugoj strani... Dapače, naša ministrica vanjskih poslova je izjavila kako su nam važnija ljudska prava nego zarada. A onda su oni isti europski akteri, koji su nas pozvali da se pridružimo sankcijama, mirno nastavili poslovati

Pod povećalom

Luka Marković

Čuti krik svake žrtve Rodbina i prijatelji nestalih ubijenih ne opraštaju se od njih samo jedanput, nego stotinu puta, svaki put kad se sjete da se od njih nisu na grobu oprostili, kad se iskopa nova “jama nade”.

Pa ipak ima nade

Lj

udska kultura počiva dobrim dijelom i na sjećanjima, koja sprječavaju odlazak u zaborav važnijih događaja. Oni teži i bolniji događaji iz povijesti pojedinca ili društva ostaju dulje u sjećanju i imaju jači utjecaj na budućnost od onih lijepih, koje smatramo često razumljivima same po sebi. Auschwitz je jedno od bolnih iskustava čovječanstva koje se duboko urezalo u sjećanje njemačkog i židovskog naroda, ali i svijeta u cjelini, koje već desetljećima upozorava na nevjerojatno veliku snagu zla, ali i na uvijek prisutnu mogućnost nove destrukcije.

Martin Walser, jedan od najpoznatijih njemačkih književnika, kojeg neki mediji često nepravedno svrstavaju u desničare, imao je snage već u sedamdesetim godinama suočiti se s tim opterećujućim iskustvom njemačkog naroda. U knjizi Unser Auschwitz (Naš Auschwitz) upozorio je dojmlji-

38

Svjetlo riječi studeni 2014.

vo na činjenicu da taj zločinački logor nije samo stvar fizičkih počinitelja zla, nego i onih među njemačkim intelektualcima koji su ga isplanirali. Bio je to dojmljiv poziv na jasniji pristup problemu koji je po snazi zla nadmašio do tada sve poznate destrukcije u svijetu. Nažalost poneki od židovskih

predstavnika u Njemačkoj su kasnije napali Walsera zbog njegove izjave kako se zlo ne smije nikada instrumentalizirati, jer gubi snagu poruke.

Koliko je Walser u svom razmišljanju u cjelini imao pravo, doživljavamo upravo danas, kad se u Haagu sudi naredbodavcima i počiniteljima

U retrovizoru

Marko Karamatić

Kršćani u islamskim zemljama D

anas su u svijetu, kada je riječ o progonu i diskriminaciji manjinskih skupina, prema ocjeni upućenih, najviše progonjeni kršćani. Na Evangeličkoj sinodi 5. studenoga 2012. to je potvrdila i kancelarka Angela Merkel izjavivši da je “kršćanstvo najprogonjenija religija”, ali i da je zaštita “progonjenih kršćana važan dio njemačke vanjske politike”. Na listi progonitelja, uz Sjevernu Koreju, prva mjesta zauzima devet islamskih zemalja: Afganistan, Saudijska Arabija, Somalija, Iran, Maldivi, Uzbekistan, Jemen, Irak i Pakistan, a slijede ih Nigerija i Sudan.

Crkve bez križeva i zvona. Saudijska Arabija je u samom

vrhu zemalja koje najmanje poštuju vjerska prava i slobode kršćana. Više stotina tisuća katolika, većinom Filipinaca, na radu u toj zemlji, ne mogu prakticirati svoju vjeru. U drugim državama Arapskog poluotoka (Katar, Bahrein, Kuvajt, Ujedinjeni Arapski Emirati), gdje je oko dva milijuna katolika, nešto je bolje stanje. Štoviše omogućena je i gradnja crkava, istina, bez vanjskih oznaka – križa i zvona. Islamski autoriteti u Saudijskoj Arabiji tome se oštro protive. U ožujku 2012. godine veliki muftija, najviši saudijski vjerski autoritet, objavio je fetvu po kojoj se “sve crkve na Arapskom poluotoku moraju razoriti”. Pozvao se pritom na proroka Muhameda koji je na samrti poručio da “u Arabiji u isto vrijeme ne smiju biti dvije religije”. Sudeći prema toj fetvi izvor netolerancije bi bio u samim počecima islama!

Pokret rušenja dugovječnih diktatura (2010-2013), nazvan arapsko proljeće, nije, kako su mnogi procjenjivali, vodio u demokraciju, nego u kaos i u neusporedivo goru – vjersku diktaturu. Tako se dogodilo i u Egiptu, gdje živi 8-10 milijuna kršćana – Kopta, najstarijih stanovnika te zemlje. Postali su teroristička meta. Od siječnja do svibnja 2011. ubijeno ih je najmanje 49. U kolovozu 2014, u samo 24 sata, sljedbenici “Muslimanske braće” napali su 52 crkve, mnoge kuće i privatne radnje kršćana. A pripadnici islamskog selefijskog pokreta izvršili su nekoliko morbidnih egzekucija odsijecanjem glave, među kojima i koptskom svećeniku Minu Aboudu Sharobeenu. Stotine njih su organizirali klanjanje pred katedralom u Kairu

40

Svjetlo riječi studeni 2014.

kako bi iskazali svoje neprijateljstvo prema kršćanima. U tom duhu postupa i egipatsko sudstvo. U siječnju 2013. sud je majku i njezino sedmero djece osudio na 15 godina zatvora zbog obraćenja na kršćanstvo (u stvari majka je prije udaje bila kršćanka, pa se vratila svojoj vjeri s djecom kada je postala udovica). Međunarodno društvo za ljudska prava u Frankfurtu zatražilo je od njemačke vlade da intervenira za njihovo oslobađanje.

Vjerski motiviran teror. Najbrutalniji teror je trenutno na Bliskom istoku. Želeći srušiti sirijskog predsjednika, svjetski su moćnici zdušno pomagali pobunjenike, što se izrodilo u najveće zlo na planetu – “Islamsku državu” (ISIS). “Božji ratnici” ubijaju sve koji nisu njihove vjere.

Pred kamerama su odrubili glavu katoličkom svećeniku Françoisu Muradu te zarobljenim zapadnim humanitarcima i novinarima. Ciljano razaraju duhovno i kulturno nasljeđe kršćana. Početkom rujna 2013. upali su u drevno kršćansko naselje Maaloula u Siriji, kršćane mučili i ubijali, a od sedam prastarih crkava tri su spalili. Sirijska vojska je grad kasnije oslobodila. U tom pohodu zla “Božji ratnici”

Crkva kao jedino utočište

Povratak

Fra Vjeko Eduard Tomić

Dokle nema zvona, ništa to nije Kruh sv. Ante i Svjetlo riječi posjetili su nedavno 83-godišnjeg Ivu Andrića, jedinog povratnika u Bukovici, selu u župi Žitače-Podhum, u općini Konjic

D

a povratak u ratu prognanih i izbjeglih nije još završio nego da teče i dalje, pokazuje i primjer Hrvata u dolini Neretve, na području između gradova Konjica i Jablanice.

Od oko četiri i pol tisuće prijeratnih katolika, koliko ih je živjelo u župama Obri, Solakova kula i ŽitačePodhum, danas ih je ovdje – dvjestotinjak. Većinom su to sve povratnici i najčešće su starije životne dobi.

Nobelovac Ivo Andrić Neretvanski.

Neke od njih posjetili smo nedavno na poziv i uz pomoć karitativne organizacije Kruha sv. Ante iz Sarajeva. Neobična ponuda uredništvu Svjetla riječi je glasila da “trebamo upoznati nobelovca Ivu Andrića”?! Zapravo, ravnatelj KSA fra Joso Oršolić, potom djelatnik Željko Tadić, te dr. fra Slavko Topić, profesor crkvene glazbe na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, inače podrijetlom iz ovog kraja, namjeravali su odnijeti neku karitativnu pomoć u Neretvicu,

50

Svjetlo riječi studeni 2014.

Ivo Andrić – prvi povratnik u selu Bukovica

kako kraj obično nazivaju, i posjetiti pritom povratnika koji se zove isto kao i naš slavni nobelovac – Ivo Andrić. Da stvar bude još zanimljivija, 83-godišnji Andrić Neretvanski nije samo odvažan i hrabar čovjek koji se vratio na svoje poslije toliko godina u izbjeglištvu, sam živeći usred ničega kao biblijski ćuk na pustoj razvalini, nego objavljuje i knjige. Sniva snove i kuje planove.

Andrićevu Bukovicu, najveće selo nekad napučene župe, vidjeli smo kao na dlanu s ceste za Gorane, prije negoli smo skrenuli ulijevo za Bukovicu. Dok je neumorni fra Slavko nama strancima rukom pokazivao župu koja se kao otvorena knjiga rasklopila na dvije strane, a riječima objašnjavao gdje se što nalazi, koje selo, koji zase-

lak, koji spomenik, vidjelo se da ovaj Neretljak ne samo što poznaje svaki kamen nego i voli svaki pedalj zemlje koji smo pogledom obuhvaćali.

Kako bismo prispjeli do ovog sela na padinama Bokševice, morali smo najprije u Buturović Polju sići s magistralnog pravca M17 Sarajevo – Mostar i zaputiti se tijesnim visećim mostom preko Jablaničkog jezera u brda.

Nakon što smo prošli Obre i kada je asfaltna cesta otišla dalje prema selu Gorani, mi smo se grbavim makadamom otisnuli u živopisne gorske vrleti u kojima zbog slabe pristupačnosti i teških uvjeta za život ima mjesta samo za prave borce i istinske zaljubljenike u rodni kraj i ognjište. Prema viđenome, rečeni Andrić je upravo jedan

Tragom narodne baštine

Ana Papić, magistrica hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti

Sveci u usmenoj predaji Za svetkovinu Svih Svetih trebamo se sjetiti i svih onih skromnih, neupadljivih ljudi koji su živjeli časno, često podnoseći nepravdu, te svjedočeći požrtvovnost i vjeru u Krista sačuvali našu stoljetnu kulturu

P

rvoga dana mjeseca studenoga proslavljamo svetkovinu Svih Svetih. Prvi su tragovi ovoga slavlja zabilježeni u Antiohiji prve nedjelje po Duhovima (tada se slave u Pravoslavnoj crkvi). Papa Grgur III. premjestio je ovaj blagdan na 1. studenoga jer se toga dana slavio drevni keltski blagdan Samhain pa je taj dan izabrao kao datum godišnjice posvete jedne kapele u Bazilici sv. Petra relikvijama “svetih apostola i svih svetih, mučenika i ispovjednika, i svih savršenih pravednika koji počivaju u miru po čitavome svijetu”. Tradicionalno se tada i na Dušni dan na grobljima održavaju svete mise, te se posebice sjećamo svih pokojnika.

Naša tradicija se svetaca sjeća u molitvama, izrekama, običajima te legendama.

54

Svjetlo riječi studeni 2014.

Mladić iz Rankovića, u okolici Novog Travnika, s trubom od kore drveta vrbe svira uoči Jurjeva

Z. MARTIĆ

Pogled u dušu

Dr. sc. Snježana Šušnjara

Školske ekskurzije Ekskurzije nisu osmišljene da bi se djeca opijala, drogirala i uživala u svemu nedopuštenom! One trebaju imati odgojno-obrazovnu dimenziju i biti iskoristive za daljnji napredak učenika.

Kako je došlo do ovoga zaokreta i zašto?

V

rijeme je školskih ekskurzija. Još je Komenski isticao značaj zajedničkih izleta i odlazaka cijelih razreda u neka druga mjesta kako bi se djeca dodatno bogatila sadržajima i doista čula i osjetila ono o čemu se govorilo. Školski izleti, ekskurzije, obilasci znamenitih mjesta, sve su to potrebe odgojno-obrazovnog procesa i svrstane su u redovne planove i programe škole.

Dio su školskog bitisanja i važne su za djecu. Nekad su poticaj za bolje aktivnosti i druženja, a nekad su nagrada za dotad učinjeno ili dopuna obrazovnim sadržajima. Izvode se na kraju ili početkom godine, obično u završnim razredima osnovne i srednje škole.

U nižim razredima izleti su radost i dan koji se iščekuje i koji nudi nova iskustva i vodi u druge dimenzije školskog života i učeničkog druženja.

To su posebni trenuci dječjeg života koji često dugo ostaju u sjećanju i

56

Svjetlo riječi studeni 2014.

žele se podijeliti s drugima. Sjetimo se tih dana i vratimo u prošlost kada smo željno iščekivali da osvane dan i da krenemo na izlet. A tek sadržaji tih vrećica koje su roditelji napunili sendvičima, voćem, sokovima, slatkišima. Često su vrećice ispražnjene i prije dolaska na odredište, jer je tada sve slađe i pojede se i ono što nije baš omiljena hrana, jer se u društvu slađe jede i rado se razmijene sadržaji doneseni od kuće.

I učitelji i nastavnici su voljeli te izlete i druženja s djecom i kolegama.

Bili su opušteniji i često su djeca oduševljeno otkrivala da ti njihovi autoriteti imaju i drugo lice, koje im se više sviđalo i koristili su priliku više se družiti neformalno s njima.

U srednjim školama, ti izleti, dulji ili kraći poprimali su neki drugi smisao i često nisu više bili tako zanimljivi i rado iščekivani. Ekskurzije su pak, doživljavane kao nešto za što

Riječ obiteljima

Željka Kujundžija profesorica pedagogije

Stres je zarazan.

Razmislite vrijedi li trošiti energiju i dragocjeno vrijeme na stvari na koje uglavnom ne možete utjecati

I

mate konstantnu glavobolju koja nikako da prođe? Često Vas bole vrat i leđa? Imate probleme sa spavanjem, visokim krvnim tlakom ili lupanjem srca? Teško se koncentrirate, agresivni ste, nervozni i blijedi? Ukoliko imate neke od ovih simptoma, velika je vjerojatnoća da ste pod stresom. Što je stres? Jednu od najjednostavnijih definicija dao je poznati psiholog Richard Lazarus koji stres definira kao “stanje u kojem pojedinac ne može da ispuni prekomjerne zahtjeve koje mu okolina postavlja”.

Danas gotovo da ne postoji pojedinac koji “ne puca po šavovima”

58

Svjetlo riječi studeni 2014.

kada nema dovoljno vremena za obavljanje svih poslova, kada istovremeno jedno dijete plače, drugo traži njegovu pažnju, a ručak samo što nije zagorio, ili na kojeg ne ostavljaju traga nesporazumi na poslu i u obitelji, loše ocjene djece u školi, prometne gužve, sitni kvarovi, gubitak osobnih stvari, bolest ili smrt bliske osobe, gubitak zaposlenja...

Ipak, stručnjaci upozoravaju da se stres, ili najpoznatija bolest sadašnjice kako ga mnogi zovu, može ublažiti ili potpuno spriječiti.

Prema mišljenju hrvatskog psihologa Darka Sambola, da bi se stres izbjegao, potrebno je uraditi sljedeće: Naučite se opustiti. Metode, kao što su usmjereno maštanje, meditacija, opuštanje mišića i opušteno disanje, mogu pomoći za postizanje opuštenosti.

Porazgovarajte o svojim brigama sa svojim povjerljivim prijateljem/prijateljicom. Razgovor pomaže u oslobađanju od napetosti i u “gledanju stvari s druge strane” te u postavljanju zdravog plana za akciju.

Budite realni. Postavite realne ciljeve. Postavite prioritete. Koncentrirajte se na ono što je važno. Postavljanjem ciljeva nerealno visoko, pozivamo neuspjeh. Odlučite što su prioriteti i koncentrirajte se na najvažnije stvari.

Izbjegavajte uzimanje lijekova “na svoju ruku”. Povremeno se može pojaviti potreba za lijekom ili alkoholom za postizanje osjećaja olakšanja i opuštenosti. Takve tvari samo bi prikrile problem.

Dovoljno spavajte, vježbajte i pravilno se hranite. Zdravo tijelo potiče mentalno zdravlje (“Zdrav duh u zdravom tijelu”). Spavanje pomaže u rješavanju problema u osvježenom stanju. Tjelovježba pomaže u oslobađanju nakupljene energije koju stres može proizvesti.

I ne zaboravite: stres je zarazan.

Prije nego što mu dozvolite da Vama i Vašim ukućanima pokvari raspoloženje, izbrojte do 10 i razmislite vrijedi li trošiti energiju i dragocjeno vrijeme na stvari na koje uglavnom ne možete utjecati. ☐

Od snova sazdani

Mile Stojić

Nacisti kao antifašisti Antifašizam je jedna od najsvjetlijih tekovina čovječanstva i tu nema nikakve dvojbe, pa suvremeni zatočnici mračnih ideologija nemaju druge nego ga poistovjetiti s komunizmom, što je grozna obmana

Nj

emački pisac Ulrich Ladurner, koji je proteklog mjeseca gostovao u Sarajevu, ispričao mi je sljedeću anegdotu. Autor je rođen u Južnom Tirolu, gdje pomiješani žive Talijani i Nijemci. “Kao djeca igrali smo se zajedno, ali kad bismo se potukli, mi smo njih zvali ‘fašisti’, a oni nas ‘nacisti’. Tako da smo mi, njemačkogovorna djeca bili ‘nacisti’, koji su uz to bili i ‘antifašisti’, što je nemoguće i što je pojmovna zbrka”, kaže Ladurner.

Ova bezazlena dječja igra podsjeća li nas na balkansku pojmovnu i političku zbrku, koja vlada u glavama svih ovih godina? Riječ “fašizam” u nas se navodi često, ali njezino značenje je uvijek i varijabilno i nediferencirano. Na vojnoj paradi u Beogradu,

64

Svjetlo riječi studeni 2014.

organiziranoj u čast posjeta ruskoga predsjednika, nacionalisti su se prikazivali kao antifašisti, odnosi Sovjetskog Saveza i Jugoslavije lažno su prikazivani kao odnosi Rusa i Srba, što s antifašizmom i s povijesnim faktima nema nikakve veze. Nacionalisti se povremeno vole dičiti antifašizmom, ali tu nastaje mala nevolja: oni bi antifašizam, ali bez Tita i komunista, što je na Balkanu neodvojivo.

Revizija povijesti, kakva se provodi posljednjih godina u balkanskim tranzicijskim državama, u službi je daljnje nacifikacije. Hrvatski predsjednik Tuđman pokušavao je posmrtno “pomiri-

ti” ustaše i partizane, ali kako pomiriti u smrti one što se nisu mogli pomiriti za života? U Srbiji su nacionalisti otišli i korak dalje: četničkog komandanta Dražu Mihailovića, fašističkog slugu, koji je u Drugom svjetskom ratu naredio stravične pokolje nad muslimanima istočne Bosne, vlasti danas prikazuju kao antifašista i “prvog gerilca porobljene Europe”(?!). “I fašizam i nacizam mogu postojati u mnogo različitih oblika i prilagođavaju se različitim situacijama”, piše beogradski književnik Filip David, čija je gotovo cijela porodica zavijana u koncentracijskim logorima Njemačke i Srednje

svetog Ante 2015

KALENDAR

Knjiga Kalendar sv. Ante

! " # $

% # !

# !

# !

# !

$ % &

! '

! !

#

2015 petak

ponedjeljak

srijeda

prosinac 2014.

prosinac 2014.

prosinac 2014.

29 5

utorak

c

Bl. Didak Josip iz CĂĄdiza; sv. Emilijana; sv. Eduard; sv. Deogratias (Bogoslav)

KALENDAR 12

svetog Ante

Bl. Arkadije, muÄ?enik; sv. Tatjana (Tanja, Tacijana, TaĹĄa)

19

Sv. Mario i drugovi, muÄ?enici; sv. Eustohija Calafato

2015

26

Sv. Timotej i Tito, biskupi

veljaÄ?a

2

31 7

30 6

Sv. Rajmund Penjafortski; sv. Lucijan (Svjetlan); sv. Karlo Secijski

BOGOJAVLJENJE (Tri kralja)

13

e

Sv. Hilarije (Veselko); sv. Ermilije i Stratonik, beogradski muÄ?enici

20

z

Sv. Fabijan i Sebastijan, muÄ?enici; sv. Henrik, biskup i muÄ?enik

14

Sv. Feliks (Srećko, Sretko); sv. Firmin (Tvrtko); sv. Eufrazije

21

Sv. Agneza (Janja), djevica i muÄ?enica; sv. Epifanije

'

1

SVETA BOGORODICA MARIJA. NOVA GODINA

8

15

Sv. Mavro; sv. Tarzicija, djevica i muÄ?enica

22

Sv. Vinko, Ä‘akon i muÄ?enik

Sv. Konstancije (Hrvoje); Sv. Toma Akvinski, sv. Papija i Mavro, Sv. AnÄ‘ela Merici, djevica; ; prezbiter i crkveni nauÄ?itelj sv. Julijan, muÄ?enik vojnici muÄ?enici

veljaÄ?a

3

veljaÄ?a

4

veljaÄ?a

5

3

2

Presveto Ime Isusovo

Sv. Bazilije Veliki i Grgur Nazijanski, biskupi i crkveni nauÄ?itelji

Sv. Apolinar; sv. Severin

29

27

subota

10

9

Sv. Pavao Pustinjak; sv. Grgur NiĹĄki; sv. Vilim (Vili, Vilko)

Sv. Marcelin; sv. Hadrijan (Adrijan)

16

SV. BERARD I DRUGOVI, prvomuÄ?enici FranjevaÄ?kog reda

23

Sv. Severijan i Akvila, supruĹžnici i muÄ?enici

30

Sv. Hijacinta Mariscotti; sv. Martina; sv. David Galvan veljaÄ?a

6

17

Sv. Antun , (Anto, Ante, Zvonko, Zvonimir) opat

24

Sv. Franjo SaleĹĄki

31

Sv. Ivan Bosco; sv. Julije

veljaÄ?a

7

Kalendar sv. Ante

, $

-

nedjelja

4

DAN GOSPODNJI 2. nedjelja po boŞiću

11

DAN GOSPODNJI KRĹ TENJE GOSPODINOVO

18

DAN GOSPODNJI 2. nedjelja kroz godinu

25

SIJEÄŒANJ / JANUAR

DAN GOSPODNJI 3. n. k. g. OBRAĆENJE SV. PAVLA (Mlada nedjelja)

ÄŒ 1 SVETA BOGORODICA MARIJA. NOVA GODINA P 2 Sv. Bazilije Veliki i Grgur Nazijanski, bisk. i crkv.nauÄ?.

S 3 Presveto Ime Isusovo N 4 DAN GOSPODNJI – 2. nedjelja po BoĹžiću P 5 Bl. Didak Josip iz CĂĄdiza; sv. Emilijana; sv. Eduard { U 6 BOGOJAVLJENJE (Tri kralja) S 7 Sv. Rajmund Penjafortski; sv. Lucijan (Svjetlan) ÄŒ 8 Sv. Apolinar; sv. Severin P 9 Sv. Marcelin; sv. Hadrijan (Adrijan) S 10 Sv. Pavao Pustinjak; sv. Grgur NiĹĄki; sv.

Vilim N 11 DAN GOSPODNJI – KRĹ TENJE GOSPODINOVO P 12 Bl. Arkadije, muÄ?enik; sv. Tatjana (Tanja, Tacijana) U 13 Sv. Hilarije (Veselko); sv. Ermilije i Stratonik e S 14 Sv. Feliks (Srećko, Sretko); sv. Firmin (Tvrtko) ÄŒ 15 Sv. Mavro; sv. Tarzicija, djevica i muÄ?enica P 16 SV. BERARD I DRUGOVI, prvomuÄ?. FranjevaÄ?kog reda S 17 Sv. Antun (Anto, Ante, Zvonko, Zvonimir), opat N 18 DAN GOSPODNJI – 2. nedjelja kroz godinu P 19 Sv. Mario i drugovi, muÄ?enici; sv. Eustohija Calafato U 20 Sv. Fabijan i Sebastijan, muÄ?.; sv. Henrik, bisk. i muÄ?. z S 21 Sv. Agneza (Janja), djevica i muÄ?enica; sv. Epifanije ÄŒ 22 Sv.Vinko, Ä‘akon i muÄ?enik P 23 Sv. Severijan i Akvila, supruzi i muÄ?enici S 24 Sv. Franjo SaleĹĄki N 25 DAN GOSPODNJI – 3. n.k.g.; OBRAĆENJE SV. PAVLA (Ml. nedj.)

P 26 Sv. Timotej i Tito, biskupi U 27 Sv. AnÄ‘ela Merici, djevica; sv. Julijan, muÄ?enik d S 28 Sv. Toma Akvinski, prezbiter i crkveni nauÄ?itelj ÄŒ 29 Sv. Konstancije (Hrvoje); sv. Papija i Mavro, vojnici muÄ?.

P 30 Sv. Hijacinta Mariscotti; sv. Martina; sv. David Galvan S 31 Sv. Ivan Bosco; sv. Julije

veljaÄ?a

1

veljaÄ?a

8

$% & '

svetog Ante

2015

!

" # Ă? ĂŒĂœĂŒ

www.svjetlorijeci.ba

VELJAÄŒA / FEBRUAR N 1 DAN GOSPODNJI – 4. nedjelja kroz godinu P 2 PRIKAZANJE GOSPODINOVO – SVIJEĆNICA U 3 Sv. BlaĹž, biskup; bl. Ĺ imun i Ana S 4 Sv. Josip LeoniĹĄki; sv. Eutihije (Sretko) { ÄŒ 5 Sv. Agata (Dobrila), djevica i muÄ?enica P 6 Sv. Petar Krstitelj, Pavao Miki i drugovi, japanski muÄ?.

S 7 Sv. Koleta Korbejska, djev.; sv. Egidije; sv. Ivan iz Triore N 8 DAN GOSPODNJI – 5. nedjelja kroz godinu P 9 Sv. Skolastika, djev.; sv. Apolonija; sv.

Maron; sv. Sabin U 10 Bl. Alojzije Stepinac, biskup i muÄ?enik S 11 Bl. Dj. Marija Lurdska; sv. Severin; sv.

PaĹĄkal I., papa ÄŒ 12 Sv. Melecije; sv. Saturnin i drugovi, kartaĹĄki muÄ?. e P 13 Sv. Kristina, djevica; sv. Benigno (Dobroslav) S 14 Sv. Valentin (Zdravko), muÄ?.; sv. Vital (Ĺ˝ivko), muÄ?.

N 15 DAN GOSPODNJI – 6. nedjelja kroz godinu P 16 Sv. Julijana; sv. Ilija, Jeremija, Danijel i drug., muÄ?.Palestine U 17 Sedam osnivaÄ?a Reda Slugu BlaĹžene Djevice Marije S 18 ÄŒISTA SRIJEDA – Pepelnica (post i nemrs) z ÄŒ 19 Sv. Konrad PjaÄ?entski, sv. Proklo P 20 Bl. Hijacinta; bl. Julija; sv. Serapion, muÄ?enik S 21 Sv. Petar Damiani, biskup i crkveni nauÄ?itelj N 22 DAN GOSPODNJI – 1. nedj. korizme (ÄŒista) (Ml. nedj.)

P 23 Sv. Polikarp, biskup i muÄ?enik U 24 Sv. Modesto, biskup S 25 Sv. Nestor, bisk. i muÄ?.; sv. Cezarije Kvatre d ÄŒ 26 Sv. Aleksandar (Aco, Aleksa, SaĹĄa, Branko, Branislav) P 27 Sv. Donat (Darko) Zadarski, biskup Kvatre S 28 Sv. Roman, opat; bl. Timotej Trojanowski, prezbiter i muÄ?enik Kvatre

Poklonstvo kralje

va, 1989.

OŽUJAK / MART

KALENDAR

A t 2015

# !

(

" (

Sv. Anto s djetetom Isusom )$ ' *!

+ + '

TRAVANJ / APRIL SVIBANJ / MAJ LIPANJ / JUNI N 1 DAN GOSPODNJI – 2. nedjelja korizme (PaÄ?ista) SRPANJ / JULI S 1 Srijeda Velikog tjedna P 2 Sv. Janja PraĹĄka, opatica P 1 Sv. Josip, radnik (Dejan, Radivoj, Radoljub, Milorad) ÄŒ 2 VELIKI ÄŒETVRTAK P 1 Sv. Justin; sv. Ptolomej (Bojan, Borislav, U 3 Sv. Marin; bl. Liberat Weis i drugovi, etiopski Ratko) S 2 Sv. Atanazije, biskup i crkveni nauÄ?itelj S 1 Sv. Aron; sv. Martin; sv. Teodorik; sv. Oliver, muÄ?.

P 3 VELIKI PETAK bisk. i muÄ?.

U 2 Sv. Marcelin i Petar, muÄ?enici; sv. Eugenije S 4 Sv. Kazimir, sin poljskoga kralja I., papa { ÄŒ 2 Sv. Liberat (Slobodan) N 3 DAN GOSPODNJI – 5. nedjelja po Uskrsu i drugovi, muÄ?enici S 4 VELIKA SUBOTA S 3 Sv. Karlo Lwanga i 12 drugova, muÄ?enici { ÄŒ 5 Sv. TeoďŹ l (Bogoljub); sv. Lucije (Svjetlan) { P 4 Bl. Julijan iz Bala Ugande P 3 SV. TOMA, apostol; sv. Leon II., papa { N 5 DAN GOSPODNJI – U S K R { ÄŒ 4 PRESVETO TIJELO I KRV KRISTOVA S P 6 Sv. Julijan, biskup; sv. Marcijan i Viktorin; (TIJELOVO) U 5 Sv. Eutimije (Sretko), muÄ?enik; sv. Maksim, S 4 Sv. Elizabeta Portugalska; sv. Teodor (BoĹžo, sv. Koleta biskup P 6 PONEDJELJAK USKRSNE OSMINE BoĹžidar) P 5 Sv. Bonifacije (Dobroslav); sv. Dorotej (BoĹžidar) S 7 Sv. Perpetua i Felicita, muÄ?enice S 6 Sv. Lucije (Svjetlan); sv. Marijan i Jakov, N 5 DAN GOSPODNJI – 14. n.k.g.; SV. ĆIRIL muÄ?enici U 7 UTORAK USKRSNE OSMINE I METOD S 6 Sv. Norbert, biskup; sv. Klaudije N 8 DAN GOSPODNJI – 3. nedjelja korizme ÄŒ 7 Sv. Duje, biskup i muÄ?enik; bl. Gizela P 6 Sv. Marija (Bezimena) Goretti, djevica i muÄ?enica S 8 SRIJEDA USKRSNE OSMINE N 7 DAN GOSPODNJI – 10. nedjelja kroz P 9 Sv. Franciska Rimska (Franjka, Franka) godinu P 8 BlaĹžena Djevica Marija Posrednica milosti U 7 Sv. Vilibald; sv. Odon; bl. RuÄ‘er ÄŒ 9 ÄŒETVRTAK USKRSNE OSMINE P 8 Sv. Medardo i sv. Fortunat (Srećko), biskupi U 10 Sv. Viktor; sv. Makarije (BlaĹženko); sv.

S 9 Sv. Katarina Bolonjska, djevica; sv. Izaija, S 8 Sv. Grgur Grassi i drugovi, muÄ?enici Simplicije prorok P 10 PETAK USKRSNE OSMINE U 9 Sv. Efrem, Ä‘akon i crkveni nauÄ?itelj e S 11 Sv. Vinko, opat; sv. Sofronije N 10 DAN GOSPODNJI – 6. nedjelja po Uskrsu e ÄŒ 9 Sv. Nikola Pick i drugovi, nizoz.

S 11 SUBOTA USKRSNE OSMINE muÄ?.; bl. Marija Petković S 10 Sv. Bogumil, biskup; sv. Dijana ÄŒ 12 Sv. Maksimilijan, muÄ?enik; sv. Inocent P 11 Sv. Mamerto; sv. Antim, muÄ?enik P 10 Sv. Veronika Giuliani I., papa N 12 DAN GOSPODNJI – 2. nedjelja po Uskrsu e ÄŒ 11 Sv. Barnaba, apostol; bl. Jolanda (Bijela) e U 12 Sv. Leopold B. Mandić; P 13 Sv. Kristina Perzijska (Ljube, Ljubica) S 11 SV. BENEDIKT, opat, zaĹĄtitnik Europe sv. Pankracije (Vlado, Vlatko) e P 13 Sv. Martin I., papa i muÄ?enik; P 12 PRESVETO SRCE ISUSOVO bl. Ida, djevica S 14 Sv. Lazar, bisk.; sv. Matilda; sv. Paulina; S 13 BlaĹžena Djevica Marija Fatimska N 12 DAN GOSPODNJI – 15. nedjelja kroz bl. Eva (Evica) U 14 Sv. Valerijan, Tiburcije i Maksim, muÄ?enici godinu S 13 SV. ANTO PADOVANSKI, prezbiter i crkveni N 15 DAN GOSPODNJI – 4. nedjelja korizme nauÄ?itelj ÄŒ 14 UZAĹ AŠĆE (SPASOVO) P 13 Bl. Dj. Marija BistriÄ?ka; bl. Emanuel Ruiz (Sredoposna) S 15 Sv. Krescencije (Rastislav, Rastimir) i i drugovi, N 14 DAN GOSPODNJI – 11. nedjelja kroz muÄ?.

Maron, muÄ?.

P 16 Sv. Hilarije i Tacijan, muÄ?enici; sv. Julijan; godinu P 15 Sv. Severin, biskup; sv. Izidor, ratar U 14 Sv. Kamilo de Lellis, prezb.; sv. Franjo Solanski; sv. Eusebija ÄŒ 16 Sv. Benedikt Josip Labre; sv. Bernardica sv. GaĹĄpar P 15 Sv. Vid, muÄ?enik; sv. Amos, prorok Soubirous, djev. S 16 Sv. Margarita Kortonska; U 17 Sv. Patrik (Domagoj, Davor), biskup S 15 SV. BONAVENTURA, biskup i crkveni nauÄ?itelj sv. Peregrin P 17 Sv. Inocent (Nevenko, Neven), biskup; U 16 Sv. Benon; bl. Marija Terezija Scherer sv. Robert, opat S 18 Sv. Ćiril Jeruzalemski; sv. Salvator iz N 17 DAN GOSPODNJI – 7. nedjelja po Uskrsu z ÄŒ 16 BlaĹžena Djevica Marija od Karmela Horte S 18 Sv. Euzebije, bisk.; sv. Atanazija S 17 Sv. Izaur, Inocent, Bazilije i drugovi, muÄ?. z ÄŒ 19 SV. JOSIP, zaruÄ?nik BlaĹžene Djevice Marije z P 18 Sv. Feliks (Srećko) Kantalicijski Makedonije P 17 Sv. Hijacint; sv. Teodozije (BoĹžidar); sv. Hedviga N 19 DAN GOSPODNJI – 3. nedjelja po Uskrsu z ÄŒ 18 Sv. Marko i Marcelijan, muÄ?enici; Krakovska (Ml. nedj.)

P 20 Sv. Ivan Nepomuk, muÄ?enik U 19 Sv. Urban I. (Vlado, Vladislav), papa S 18 Sv. Teodozija (BoĹžana); sv. Fridrik (Miroslav) z P 20 Sv. Anicet, papa; sv. Marcelin; bl. Hozana Andreasi, djevica sv. Anastazije; bl. Mauricije S 21 Sv. Serapion, pustinjak S 20 SV. BERNARDIN SIJENSKI; sv. Aurea (Zlatka), N 19 DAN GOSPODNJI – 16. n.k.g. (Mlada nedjelja) muÄ?enica U 21 Sv. Anzelmo, bisk. i crkv. nauÄ?.; sv. Konrad P 19 Sv. Romuald, opat; sv. Gervazije i Protazije, Parcamski N 22 DAN GOSPODNJI – 5. nedj. korizme (Gluha) muÄ?enici ÄŒ 21 Sv. Kristofor i 24 meksiÄ?ka muÄ?enika P 20 SV. ILIJA, prorok (Ml. nedj.)

S 22 Sv. Soter (Spaso), papa; sv. Agapit I., S 20 Bl. Patrik, Conor i Ivan, irski muÄ?enici; papa; sv. Leonid P 23 Sv. Turibije Mongrovejski, biskup; sv. sv. Apolinar P 22 Sv. Rita iz Cascie; sv. Bazilisk (Bosiljko); U 21 Sv. Lovro BrindiĹĄki, prezbiter i crkveni Oton; sv. Rebeka sv. Julija ÄŒ 23 Sv. Juraj (Juro, Ä?uro); sv. Adalbert PraĹĄki nauÄ?itelj N 21 DAN GOSPODNJI – 12. n.k.g. (Mlada U 24 Sv. Dionizije i drugovi, muÄ?enici Cezareje nedjelja) S 23 Sv. Deziderije S 22 (Ĺ˝eljko) Sv. Marija Magdalena Palestinske P 24 Sv. Fidel Sigmaringenski (Vjerko, Vjeran) P 22 Sv. Ivan Fisher i Toma More, muÄ?.; sv.

S 25 NAVJEĹ TENJE GOSPODINOVO – BLAGOVIJEST Paulin Nolanski N 24 DAN GOSPODNJI – PEDESETNICA – DUHOVI ÄŒ 23 SV. BRIGITA Ĺ VEDSKA, redovnica; sv.

(Ml. nedj.) U 23 Sv. Toma Garnet; sv. Josip S 25 SV. MARKO EVANÄ?ELIST; sv. Klarencije Ezekijel, prorok (Slavko, Slaven) P 25 Bla. Dj. Marija Majka Cafasso ÄŒ 26 Sv. Emanuel, muÄ?.; sv. Montan (Goran), P 24 Bl. Ljudevita Savojska; sv. Boris i Gleb, Crkve; sv. Grgur VII., papa srijemski muÄ?.

N 26 DAN GOSPODNJI – 4. nedjelja po Uskrsu d S 24 ROÄ?ENJE SV. IVANA KRSTITELJA muÄ?enici d P 27 Sv. Rupert, biskup; bl. Peregrin, prezbiter d U 26 Sv. Filip Neri, prezbiter; sv. Eleuterije d S 25 SV. JAKOV, apostol; sv. Kristofor, d P 27 Bl. Ozana Kotorska, djevica (Slobodan), papa muÄ?enik ÄŒ 25 Sv. Prosper Akvitanski; sv. Maksim, biskup S 28 Sv. Kastor, muÄ?enik; sv. Proterije, biskup S 27 Sv. Augustin Kenterberijski N 26 DAN GOSPODNJI – 17. n.k.g. Sv. Joakim Kvatre U 28 Sv. Petar Chanel; sv. Ljudevit Marija Grignion; i Ana, rodit. BDM P 26 Sv. Deodat (Bogdan); sv. Vigilije; sv. Maksencije N 29 DAN GOSPODNJI – CVJETNICA: NEDJ. MUKE ÄŒ 28 Sv. Just; sv. German; bl. Ladislav Demski P 27 Sv. Klement Ohridski i drugovi; sv. Celestin GOSPODNJE bl. Lukezije (Rajko) S 27 Sv. Ćiril Aleksandrijski, biskup i crkveni P 30 Ponedjeljak Velikog tjedna nauÄ?itelj P 29 Sv. Maksim; sv. Gerard U 28 Sv. Prohor, Nikanor, Timon, Parmena i Kvatre S 29 SV. KATARINA SIJENSKA, djevica i crkvena Nikola, Ä‘akoni N 28 DAN GOSPODNJI – 13. nedjelja kroz nauÄ?iteljica U 31 Utorak Velikog tjedna godinu S 30 Sv. Ivana ArĹĄka; bl. Baptista Varano S 29 Sv. Marta; sv. Lupo (Vuk) Kvatre ÄŒ 30 Sv. Pijo V., papa; sv. SoďŹ ja; sv. Donat (Darko) P 29 SV. PETAR I PAVAO, APOSTOLI N 31 DAN GOSPODNJI – 9. n.k.g. – PRESVETO ÄŒ 30 Sv. Petar Krizolog, biskup i crkveni nauÄ?itelj TROJSTVO U 30 PrvomuÄ?enici Rimske Crkve; sv. Ladislav, kralj P 31 Sv. Ignacije (Vatroslav, Ĺ˝ara, Ĺ˝arko) Lojolski { KOLOVOZ / AUGUST RUJAN / SEPTEMBAR LISTOPAD / OKTOBAR STUDENI / NOVEMBAR S 1 Sv. Alfonz Marija de Liguori, bisk. i crkv. nauÄ?.

PROSINAC / DECEMBAR U 1 Sv. Egidije; sv. Verena; bl. Dositej (BoĹžidar, Bogdan) i dr., muÄ?.

N 2 DAN GOSPODNJI – 18. n.k.g.; (GOSPA OD ANÄ?ELA ÄŒ 1 Sv. Terezija od Djeteta Isusa - Porcijunkula) S 2 Bl. Ivan Franjo BurtĂŠ, N 1 DAN GOSPODNJI – 31. n.k.g.; SVI SVETI Severin Girault i drugovi, muÄ?.

P 3 Bl. Augustin KaĹžotić, biskup; sv. Martin P 2 Sveti AnÄ‘eli ÄŒuvari U 1 Sv. Florencija (Cvjetka); sv. Eligije; sv. ÄŒ 3 Sv. Grgur Veliki, papa i crkveni nauÄ?itelj; Leoncije P 2 SPOMEN SVIH VJERNIKA POKOJNIKA – DUĹ NI DAN sv. Marin U 4 Sv. Ivan Marija Vianney, prezb.; sv. Eleuterije, S 3 Sv. Dionizije Areopagit; sv. Ciprijan; sv.

S 2 Sv. Habakuk, prorok; sv. Bibijana; bl. Ivan muÄ?enik Gerard P 4 Sv. Bonifacije I., papa; sv. RuĹža Viterbska Slezyuk U 3 Spomen svih pokojnika FranjevaÄ?kog S 5 Gospa SnjeĹžna (Nives, SnjeĹžana) reda N 4 DAN GOSPODNJI – 27. n.k.g.; SV. FRANJO e ÄŒ 3 Sv. Franjo Ksaverski; sv. Sefanija, ASIĹ KI e S 4 Sv. Karlo Boromejski; S 5 Sv. Urban (Vlado), Teodor i drugovi, muÄ?. prorok e sv. Emerik; sv. Vitalis (Ĺ˝ivko), muÄ?. ÄŒ 6 PREOBRAĹ˝ENJE GOSPODINOVO e P 5 Sv. Placid (Mile, Miljenko, Dragan); P 4 Sv. Ivan DamaĹĄÄ?anski; sv. Barbara, djevica sv. Trankvilin N 6 DAN GOSPODNJI – 23. nedjelja kroz i muÄ?enica ÄŒ 5 Sv. Filotej (Bogoljub); sv. Bertila, opatica godinu P 7 Sv. Siksto II., papa; sv. Kajetan; sv. Donat U 6 Sv. Bruno (Zdenko), utemeljitelj kartuzijanaca S 5 Sv. Krispina, muÄ?enica; sv. Saba, opat (Darko) e P 7 Sv. Marko KriĹževÄ?anin, P 6 Sv. Feliks (Srećko); sv. Leonard, pustinjak prezb. i muÄ?.; sv. Regina S 8 SV. DOMINIK (Nedjeljko) S 7 BlaĹžena Djevica Marija od krunice N 6 DAN GOSPODNJI – 2. nedjelja doĹĄaťća; U 8 ROÄ?ENJE BLAĹ˝ENE DJEVICE MARIJE (Sv. Nikola) S 7 Sv. Herkulan; sv. Vilibrord; sv. Lazar – MALA GOSPA N 9 DAN GOSPODNJI – 19. n.k.g.; SV.TEREZIJA BENEDI ÄŒ 8 Sv. Pelagija, djevica i muÄ?enica; sv. Hugo P 7 Sv. Ambrozije, biskup i crkveni nauÄ?itelj KTA OD KRIĹ˝A S 9 Sv. Petar Klaverski; N 8 DAN GOSPODNJI – 32. n.k.g.; Bl. Ivan sv. Hijacint P 10 SV. LOVRO, Ä‘akon i muÄ?enik Duns Ĺ kot P 9 Sv. Dionizije i drugovi, muÄ?enici; sv. Ivan U 8 BEZGREĹ NO ZAÄŒEĆE BLAĹ˝ENE DJEVICE Leonard ÄŒ 10 Sv. Nikola Tolentinski; sv. Pulherija (Lijepa, MARIJE P 9 POSVETA LATERANSKE BAZILIKE Ljeposava) U 11 SV. KLARA ASIĹ KA, djevica S 10 Sv. Danijel i drugovi, muÄ?enici S 9 Sv. Ivan Didak iz Meksika P 11 Sv. Emilijan (Miljenko), sv. Danijel Kvatre U 10 Sv. Leon Veliki, papa S 12 Sv. Ivana Franciska de Chantal, redovnica N 11 DAN GOSPODNJI – 28. n.k.g.; Sv. Ivan ÄŒ 10 Sv. Eulalija (Zvonimira), djev. i muÄ?.; sv.

XXIII., papa S 12 Ime Marijino Mavro, muÄ?.

S 11 Sv. Martin Tourski; sv. Teodor Studita ÄŒ 13 Sv. Poncijan, papa, i Hipolit, muÄ?enici P 12 Sv. Feliks IV. (Srećko, Sretko), papa; sv. z P 11 Sv. Damaz I., papa Maksimilijan N 13 DAN GOSPODNJI – 24. nedjelja kroz Kvatre z ÄŒ 12 Sv. Jozafat, bisk. i muÄ?.; sv. Kristijan; godinu P 14 Sv. Maksimilijan Kolbe, prezbiter i muÄ?enik z U 13 Sv. TeoďŹ l (Teo, Bogoljub); sv. sv. Livin (Livio) S 12 Sv. Epimahije i Aleksandar, muÄ?enici Florencije (Cvjetko) z P 13 Sv. Didak z P 14 UZVIĹ ENJE SVETOGA KRIĹ˝A Kvatre Alkalski, redovnik; sv. Nikola I., papa S 15 UZNESENJE BDM – VELIKA GOSPA S 14 Sv. Kalist I., papa i muÄ?enik; sv. Gaudencije N 13 DAN GOSPODNJI – 3. nedj. doĹĄaťća; (Sv. (Radovan) U 15 BlaĹžena Djevica Marija Ĺ˝alosna Lucija) (Ml. nedj.

S 14 SV. NIKOLA TAVELIĆ, prezbiter i muÄ?enik N 16 DAN GOSPODNJI – 20. nedjelja kroz godinu ÄŒ 15 Sv. Terezija Avilska, djevica i crkvena P 14 Sv. Ivan od KriĹža, prezbiter i crkveni nauÄ?itelj (Ml. nedj.) nauÄ?iteljica S 16 Sv. Kornelije, papa, i Ciprijan, biskup N 15 DAN GOSPODNJI – 33. n.k.g. (Mlada nedjelja) P 17 Sv. Beatrica da Silva P 16 Sv. Hedviga; sv. Margareta Marija Alacoque, U 15 Sv. Valerijan (Zdravko), biskup; bl. Marin, djevica ÄŒ 17 RANE SV. FRANJE; sv. Robert Bellarmin opat P 16 Sv. Margareta Ĺ kotska; sv. Getruda Velika, U 18 Sv. Agapit (Ljubo, Miodrag) i sv. Leon, djevica S 17 Sv. Ignacije (Vatroslav, Ĺ˝arko) Antiohijski, S 16 Sv. Hagaj, prorok; sv. Adela muÄ?enici bisk. i muÄ?. U 17 SV. ELIZABETA UGARSKA, P 18 Sv. Josip Kupertinski, prezbiter zaĹĄtitnica OFS S 19 Sv. Ljudevit, biskup; sv. Ivan Eudes, sv.

N 18 DAN GOSPODNJI – 29. n.k.g.; SV. LUKA, evanđelist Č 17 Sv. Modesto, bisk.; sv. Kristofor, monah; Marijan (Ml. nedj.)

S 19 Sv. Januarije, biskup i muÄ?enik bl. Matilda, djev.

S 18 Posveta Bazilikâ sv. Petra i Pavla; bl. Saloma ÄŒ 20 Sv. Bernard, opat; sv. Samuel, pror.; sv.

Krakovska P 19 Sv. Petar Alkantarski; sv. Ivan Brebevski P 18 Sv. Malahija, prorok; sv. Vinebald, opat Marija de Mattias i dr., muÄ?.

N 20 DAN GOSPODNJI – 25. n.k.g. (Mlada ÄŒ 19 Sv. Janja AsiĹĄka; sv. Maksim, muÄ?enik d nedjelja) P 21 Sv. Pijo X., papa U 20 Sv. Andrija Kretski; sv. Marta, Paula i Irena, d S 19 Sv. Anastazije I., papa; bl. Urban muÄ?. d P 20 Bl. PaĹĄkal Fortuno i V. (Vlado, Vladimir), papa P 21 SV. MATEJ, apostol drugovi, ĹĄpanjolski muÄ?enici S 22 BlaĹžena Djevica Marija Kraljica d S 21 Sv. Severin, biskup; sv. Vendelin, N 20 DAN GOSPODNJI – 4. nedjelja doĹĄaťća pustinjak d U 22 Sv. Mauricije i drugovi, muÄ?enici S 21 Prikazanje Bl. Dj. Marije; sv. Gelazije N 23 DAN GOSPODNJI – 21. nedjelja kroz I., papa ÄŒ 22 Sv. Ivan Pavao II., papa; bl. JozeďŹ na Leroux P 21 Sv. Petar Kanizije, prezbiter i crkveni nauÄ?itelj godinu S 23 Sv. Pio iz Pietrelcine N 22 DAN GOSPODNJI – 34. nedjelja kroz Kvatre P 24 SV. BARTOL (BariĹĄa), apostol godinu; P 23 Sv. Ivan Kapistranski, prezbiter U 22 Sv. Franciska Ksaverija Cabrini, djevica ÄŒ 24 Sv. PaciďŹ k (Miro, Miroslav, Mirko) KRIST KRALJ; Sv. Cecilija U 25 Sv. Ljudevit IX., kralj; sv. Josip Kalasancijski, S 24 Sv. Antun Marija Claret, biskup S 23 Sv. Ivan Kentijski, prezb. prezbiter; sv.

P 25 Sv. Kleofa, Isusov uÄ?enik Ivon, biskup P 23 Sv. Klement I., papa; sv. Kolumban Kvatre S 26 Sv. Maksimilijan, Anastazije, Viktor i Aleksandar, N 25 DAN GOSPODNJI – 30. n.k.g.; Bl. Katarina ÄŒ 24 Badnjak – Spomendan svih svetih Isusovih muÄ?.

Kotromanić U 24 Sv. Andrija Dung Lac S 26 Sv. Kuzma i Damjan, muÄ?enici predaka i 117 vijetnamskih muÄ?enika Kvatre ÄŒ 27 Sv. Monika; sv. David Lewis, sv. Amadej P 26 Sv. Dimitrije, srijemski muÄ?.; sv. Lucijan (Svjetlan) P 25 B O Ĺ˝ I Ć – ROÄ?ENJE G. N. ISUSA KRISTA (Bogoljub) N 27 DAN GOSPODNJI – 26. n.k.g.; Sv. Vinko i Marcijan S 25 Sv. Katarina Aleksandrijska, djevica i { Paulski P 28 Sv. Augustin, biskup i crkveni nauÄ?itelj muÄ?enica { S 26 SV. STJEPAN (Kruno, U 27 Sv. Evarist, papa; bl. Bartolomej, biskup Krunoslav, Vjenceslav), prvomuÄ?.

P 28 Sv. Vjenceslav, muÄ?enik; { ÄŒ 26 Sv. Leonardo Portomauricijski; S 29 MuÄ?eniĹĄtvo sv. Ivana Krstitelja bl. DelďŹ na S 28 SV. Ĺ IMUN I JUDA TADEJ, apostoli N 27 DAN GOSPODNJI – SVETA OBITELJ; SV. { sv. Lovro Ruiz i 15 drugova, muÄ?enici IVAN, ap. i evanÄ‘.

P 27 Sv. Franjo Antun Fasani; sv. Valerijan N 30 DAN GOSPODNJI – 22. nedjelja kroz { ÄŒ 29 Sv. Felicijan, muÄ?enik; sv. Honorat (Zdravko), bisk.

P 28 NEVINA DJEÄŒICA (MLADENCI), muÄ?enici godinu (ÄŒaslav), biskup U 29 SV. MIHOVIL, GABRIJEL I RAFAEL, arkanÄ‘eli S 28 Sv. Jakov Markijski; sv. Teodora (BoĹžica, P 31 Sv. Josip iz Arimateje i Nikodem; sv. Aristid; BoĹžana) P 30 Sv. Marcijan U 29 i Serapion, Sv. Toma biskupi; bl. Aleksije, muÄ?enik Becket, bisk. i muÄ?.; sv. David, kralj i prorok sv. Paulin S 30 Sv. Jeronim, prezbiter i crkveni nauÄ?itelj N 29 DAN GOSPODNJI – 1. nedjelja doĹĄaťća S 31 Bl. Kristofor, prezbiter; sv. Leon Nowakowski, S 30 Sv. Feliks I. (Srećko, Sretko), papa; sv. muÄ?enik Jukundo P 30 SV. ANDRIJA (Andrej, Hrvoje), apostol ÄŒ 31 Sv. Silvestar (Silvo, Goran); bl. Alan (Alen, Alenko, Leno)

2015

KALENDAR

2015

' . /0111 . 2 ' 03 . 4 155 /67 611 . " 84 155 306 69/ . ::: #