ĆŤÄ‘ĆŤ Ă… ĆŤÄ‘ĆŤ
NEZAPOSLENOST
Bez kruha svagdanjega Godina XXXIII. â—† broj 382 â—† Sarajevo, sijeÄ?anj 2015. â—† cijena 3,5 KM (15 HRK)
www.svjetlorijeci.ba
Riječ čitateljima VLASNIK
Franjevačka provincija Bosna Srebrena NAKLADNIK
FMC Svjetlo riječi d.o.o. RAVNATELJ
Janko Ćuro janko@svjetlorijeci.ba / uprava@svjetlorijeci.ba GLAVNI UREDNIK
Marko Ešegović marko@svjetlorijeci.ba ZAMJENIK GLAVNOG UREDNIKA
Vjeko Eduard Tomić vjeko@svjetlorijeci.ba REDAKCIJA
Janko Ćuro, Marko Ešegović, Darko Rubčić /tehnički urednik/, Vjeko E. Tomić i Hrvoje Vranješ /marketing/ ADRESA UREDNIŠTVA
Zagrebačka 18, BiH – 71000 SARAJEVO tel: +387 (0)33 72 62 00 fax: + 387 (0)33 81 22 47 E-ADRESE redakcija@svjetlorijeci.ba marketing@svjetlorijeci.ba pretplata@svjetlorijeci.ba www.svjetlorijeci.ba UREDNIČKO VIJEĆE
Janko Ćuro, Davor Dominović, Marko Ešegović, Lovro Gavran, Josip Ikić, Marijan Karaula, Vili Radman, Vjeko E. Tomić i Nikica Vujica GODIŠNJA PRETPLATA
BiH 40 KM; Hrvatska 160 Kn; Švicarska 60 CHF; Zapadna Europa 40 €; Prekooceanske zemlje 80 USD/100 AUD BANKOVNI RAČUNI – KM Raiffeisen bank d.d. BiH, Sarajevo 1610000035150095 UniCredit Bank d.d. BiH 3386902222774709
P
oštovani čitatelji, početkom svake građanske godine uradimo nešto novo na oblikovanju i sadržaju revije. Osluškujemo vaš glas i s ovim promjenama želimo vam se približiti, pri tom zadržavajući već prepoznatljivu koncepciju tiskovine. Prije svega, zahvaljujem dosadašnjim (više)godišnjim suradnicima na iskrenoj i predanoj suradnji. Među njima posebnu zahvalnost upućujem dugogodišnjem djelatniku, tehničkom uredniku Darku Rubčiću, koji odlazi u novo poduzeće i na novo radno mjesto. S ovim brojem uveli smo neke nove rubrike. Želja nam je pokriti što više područja ljudskoga života. U rubrici Dobra strana života (Viktorija Banić) čitat ćete poučne priče o ljepoti života. Jeste li previdjeli da je Bosna i Hercegovina većinom planinska zemlja?! Po njezinim planinama, u rubrici Zemlja planina, vodit će nas Dalibor Ballian. Bosnom i Hercegovinom bavi se i Andrijana Pravidur, djelatnica Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu. U rubrici Arheologija i kršćanstvo u BiH upoznat ćemo se s ostatcima starokršćanskog graditeljstva na više od 50 arheološki potvrđenih lokaliteta. Pogled iskosa (Milo Jukić) još je jedan pogled na BiH i njezina društveno-politička
zbivanja. Narodna izreka “U zdravom tijelu, zdrav duh” motivirala nas je da angažiramo dvojicu doktora: dr. medicine Borisa Adaševića koji će nam u rubrici Medicinski kutak redovito pisati o suvremenim bolestima i kako se zaštiti od njih, i dr. sc. fra Marija Cifraka, stručnjaka s područja biblijskih znanosti, koji će nas u kolumni Nadahnuće i istina kroz Sveto pismo približavati Bogu. U rubrici Filatelija Ivo Aščić pratit će događaje iz područja filatelije na sakralnom i na međunarodnom planu. Za najmlađe, ali i njihove roditelje, djedove i bake, tu je rubrika Ružičnjak (Jela Stojanac). Djeca i tete iz dječjeg vrtića “Ružičnjak” u Zagrebu prezentirat će nam kako to oni provode jedan dan u vrtiću. I na koncu, recepte koje je godinama pisala s. Anđelka Jakovljević nastavlja pisati s. Anica Jozić. Ovaj smo broj, kako vidite, posvetili nezaposlenima. U Bosni i Hercegovini je trenutno preko pola milijuna nezaposlenih. Ako ste i vi jedan od njih, nadamo se da ćete se u nekim našim tekstovima prepoznati, i naći rješenje za sebe. Mir i dobro!
IZ SADRŽAJA
Nadahnuće i istina Činjenice o Božiću
29
Pogled iskosa Zaspali kao Bošnjaci, probudili se kao Srbi
32
Tragom narodne baštine Mudraci s Istoka
50
Medicinski kutak Pošast koju liječe doktor i svećenik
74
urednik
DEVIZE
Raiffeisen bank d.d. BiH, Sarajevo 502012000-36371 IBAN: BA391611000001251358, SWIFT: RZBABA2S UniCredit Bank d.d. BiH, 25021420101 IBAN: BA393386904812029659, SWIFT: UNCRBA22 RAČUN U NJEMAČKOJ
Sparkasse Ulm, Kontoinhaber: Dr. med. Ivo Jolic (Svjetlo rijeci), Konto: 891343, IBAN: DE57 6305 0000 0000 8913 43, BIC: SOLADES1ULM RAČUN U ŠVICARSKOJ
Credit Suisse, 8070 Zürich, IBAN: CH67 0483 5045 9061 1000 0, Konto: 80-500-4, P. M., Eintrachtstr. 3, 8820 Wädenswil RAČUN U AUSTRIJI
Sparkasse Kufstein, Kristijan Montina “Svjetlo Rijeci” Franziskanerplatz 1, 6330 Kufstein. IBAN: AT31 2050 6077 0115 4036, BIC: SPKUAT22XXX GRAFIČKO OBLIKOVANJE
Branko R. Ilić
Tema broja Kako se nositi s nezaposlenošću? Razgovor – ŽELJKO RAJIĆ Rat kriv i poslije 20 godina
4
8
Arheologija i kršćanstvo u BiH Tragovima ranog kršćanstva
14
Reportaža – VIJAKA Mjesto neprolazne ljepote
16
TISAK
Radin print culture, Sveta Nedelja List Svjetlo riječi je upisan u registar medija u Ministarstvu obrazovanja, nauke i informiranja Kantona Sarajevo pod rednim brojem ŠM 35/99. od 27. 04. 1999. godine ISSN 1512-6986
Snimka na naslovnoj stranici: narod.hr
Svjetlo riječi siječanj 2015. Svjetlo riječi
3
Tema broja
Maria Santini istrazime.com
Kako se nositi s nezaposlenošću? O pojedincu ovisi hoće li se oslanjati na negativnu stranu statistike (visok broj nezaposlenih) ili će se usredotočiti na broj ukupno zaposlenih s nadom da i on može biti jedan od njih
S
obzirom na središnju funkciju koju posao ima u životu pojedinca, nije teško pretpostaviti kako na ljude djeluje gubitak posla. 4 Svjetlo riječi siječanj 2015.
Neki ga autori svrstavaju među deset najstresnijih životnih događaja. Brojna istraživanja su pokazala da je razina psihičkog i fizičkog zdravlja nezaposlenih osoba snižena u odnosu na zaposlene. Na primjer, istraživanjem u kojem su obuhvaćene nezaposlene osobe, registrirane na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, pokazalo se da snižena razina fizičkog zdravlja nezaposlenih dovodi do smanjene vjerojatnosti njihovog zapošljavanja. Ipak, postoje načini koji mogu ublažiti nelagodu i stres tijekom perioda nezaposlenosti i pomažu osobi da ustraje u traženju posla. U svojoj knjizi Koje boje je tvoj padobran? Richard Bolles savjetuje kako
na kvalitetan način iskoristiti vrijeme nezaposlenosti te nudi korisne tehnike za traženje posla koje će biti prikazane u članku. Tehnike traženja posla Većina je upoznata s klasičnim tehnikama traženja posla javljanjem na oglase i slanjem životopisa i molbi. No, čini se da danas te klasične tehnike traženja posla nisu toliko uspješne kao što su nekad bile. Postavlja se pitanje postoji li razlog tomu? Postoji. U nekriznom razdoblju, s obzirom na mali broj nezaposlenih, poslodavci teže pronalaze kvalitetne radnike te se obično koriste klasičnim metodama traženja posla (prema van) poput
Razgovor
Željko Rajić zamjenik ravnatelja Agencije za rad i zapošljavanje BiH
P
rema Ustavu Bosne i Hercegovine, nadležnosti u sektoru rada i zapošljavanja uglavnom pripadaju entitetima, dok su minimalne nadležnosti u sektoru rada pridržane Ministarstvu civilnih poslova BiH. Budući da zakon o radu te zakon o zapošljavanju ne postoje na nivou države, nego na nivou entiteta i kantona, godine 2003. formirana je Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine kao samostalna upravna organizacija u okviru institucija BiH s primarnom funkcijom koordinacije i međunarodnog zastupanja. Na području zapošljavanja funkcije Agencije su ograničene na koordinaciju aktivnosti s entitetskim vlastima i institucijama zapošljavanja a koje se tiču projekata za zapošljavanje i to samo onih od interesa za BiH. Agencija prikuplja informacije o ponudi i potražnji za radnom snagom na međunarodnom tržištu, podnosi te informacije entitetskim službama zapošljavanja i inicira pripremanje i potpisivanje sporazuma iz oblasti zapošljavanja. O stanju tržišta rada u BiH i nekim gorućim problemima, razgovaramo s gosp. Željkom Rajićem, zamjenikom ravnatelja Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Gospodine Rajiću, prema posljednjim podacima objavljenima na stranici Agencije za rad i zapošljavanje BiH, na dan 31. listopada 2014. na evidencijama zavodâ i službi zapošljavanja u Bosni i Hercegovini nalazilo se 547.590 osoba. Međutim, Anketa o radnoj snazi – jedina relevantna u 8 Svjetlo riječi siječanj 2015.
Rat kriv i poslije dvadeset godina zemljama EU i svim razvijenim zemljama – govori da u BiH ima između 300.000 i 320.000 nezaposlenih. Odakle tako veliki raskorak u podacima, jesu li u pitanju radnici “na crno”? Dva su razloga za ovaj nesklad. Prvi je da je veliki broj ljudi na birou tu samo zbog ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu. Jedna refor-
ma postojećih institucija i zakona o zdravstvenom osiguranju, putem koje bi se svim građanima bez obzira na radni status jamčio određeni paket zdravstvene zaštite, rasteretila bi evidencije zavoda za zapošljavanje i dozvolila savjetodavcima u biroima za zapošljavanje da stvarno rade posao za koji su školovani i obučeni. Drugi
Pod povećalom
Luka Marković
Pomaganje u samoubojstvu Ako se donese pozitivan zakon prema kojem će liječnici moći pomagati kod samoubojstva, postavlja se pitanje: Tko može garantirati da u takvim slučajevima novac ne će igrati veću ulogu od dostojanstva ljudske osobe?
D
ok je u nekim europskim državama već dopušteno pomaganje teškim bolesnicima kod samoubojstva, u njemačkom društvu se pri kraju 2014. o tome vodi žustra rasprava. Potaknuta je namjerom njemačkog parlamenta da iduće godine donese novi zakon glede pomaganja kod samoubojstva. Iako je mišljenje većine građana, kako donose neka ispitivanja medija, da bi pomaganje liječnika kod suicida trebalo dopustiti i ozakoniti, stavovi političara i različitih institucija glede tog pitanja su poprilično podijeljeni, i to bez obzira na stranačku pripadnost i ideološko opredjeljenje.
Podijeljeni stavovi političara Evangelički svećenik, parlamentarac CDU-a, Peter Hintze, koji bi sa skupinom drugih zastupnika trebao pod12 Svjetlo riječi siječanj 2015.
nijeti prijedlog za taj novi zakon, mišljenja je da bi trebalo dozvoliti liječnicima pomaganje teškim bolesnicima kod samoubojstva. Na taj način se svrstava na stranu onih koji misle da teški bolesnici imaju pravo sami odlučiti o vremenu vlastite smrti. I neki drugi parlamentarci razmišljaju u tom duhu, jer prema njihovom shvaćanju nitko ne može propisivati nekomu koliku patnju mora izdržati. Na drugoj strani povelik je broj parlamentarca, i to većinom iz stranke spomenutog Hintzea, koji su protiv
svake vrste pomoći kod samoubojstva jer to nije u skladu s poimanjem života kao najvećeg Božjeg dara. Savezno udruženje liječnika (Bundesärztekammer) odbija dvotrećinskom većinom svaku pomisao o tome da liječnici budu u službi smrti. Većina profesora za palijativnu medicinu također odbacuje pokušaj da se liječnike zakonski obvezuje da pomažu kod samoubojstva jer je prvotni zadatak liječnika očuvanje života. Uvjereni su iz vlastitog iskustva, tako navode u jednom pismu, da kod teško bolesnih
Arheologija i kršćanstvo u BiH
Andrijana Pravidur Zemaljski muzej BiH
Tragovima ranog kršćanstva Raznovrsna arheološka građa i ostaci starokršćanskog graditeljstva na više od 50 arheološki potvrđenih lokaliteta svjedoče o ranoj raširenosti kršćanstva na današnjem bh. prostoru
T
ijekom kasnoantičkog razdoblja dolazi do velikih društvenih i vjerskih promjena diljem Rimskog Carstva uzrokovanih brojnim barbarskim prodorima i naseljavanjem novog stanovništva. Posljedice burnih događaja odrazile su se na društvo, gospodarstvo, arhitekturu i umjetnost diljem Rimskog Carstva. U 3. st. p. Kr. kršćanstvo se snažnije javlja u većim gradovima na obali rimske provincije Dalmacije, a prema unutrašnjosti se počinje širiti nakon proglasa cara Konstantina 313. godine, poznatijeg kao Milanski edikt, kojim se priznala ravnopravnost kršćanstva s ostalim religijama u Rimskom Carstvu. Kršćanstvo se nakon stjecanja slobode prakticiranja počelo širiti posvuda po Carstvu, a posebno su ga prihvatili potlačeni i ugroženi slojevi društva. Zahvaljujući novim vrijednostima, kao što su ravnopravnost svih ljudi, sloboda, spasenje i život vječni, kršćanstvo je postajalo sve
14 Svjetlo riječi siječanj 2015.
Rekonstrukcija pročelja bazilike u Brezi, prema Đ. Basleru
popularnije među pučanstvom i vrlo brzo je potisnulo uzdrmanu višebožačku rimsku religiju. Ukazom cara Teodozija 380. kršćanstvo postaje službena vjera u Carstvu, što dodatno doprinosi njegovu širenju. Zahvaljujući arheološkim istraživanjima možemo proučavati pojavu i razvoj kršćanstva na bosanskohercegovačkom području. Posebnu granu arheologije koja se bavi proučavanjem nastanka i razvoja kršćanstva, kao i istraživanjem ranokršćanskih lokaliteta nazivamo Starokršćanska arheologija. Tragovi kršćanstva iz 5. i 6. st. U kojoj mjeri je kršćanstvo bilo prisutno na našem području i kojim intenzitetom je tekao proces kristijanizacije saznajemo manje na temelju pisanih povijesnih izvora. Upravo kroz rezulta-
te arheoloških istraživanja neprestano se proučava proces kristijanizacije na što nam ukazuju ostaci starokršćanske arhitekture, arheološka građa i likovno stvaralaštvo. Današnja arheološka karta lokaliteta starokršćanske sakralne arhitekture u Bosni i Hercegovini svjedoči o pojavi kršćanstva već u 5. i 6. stoljeću. U okviru kasnoantičke arhitekture zasebnu graditeljsku cjelinu u društvenom i duhovnom životu predstavljaju starokršćanske bazilike. Oblikom i načinom gradnje ukazuju na izvjesne sličnosti s istovremenim objektima na istočnoj obali Jadrana odakle je s jedne strane i došao poticaj u procesu kristijanizacije našeg područja. U tom kontekstu, važno je napomenuti antičku Salonu i Naronu, odakle se širilo kršćanstvo, kao i snažni kulturni utjecaji prema unutrašnjosti.
Reportaža
Vijaka
Unatoč svemu, u Vijaci i dalje vrijedi ona rečenica: “Nada uvijek zadnja umire”
Mjesto neprolazne O
dlučite li se uputiti kojih 18 kilometara dalje od Vareša, sigurno se nećete pokajati. Ako se pitate koji je razlog tomu, onda vam savjetujemo da čitate sljedeće retke. Naime, tih nekoliko kilometara vožnje dovest će vas do jednoga sasvim običnog bosanskohercegovačkog kraja smještenog na padinama planine Zvijezde. Riječ je o župi Vijaka. No ipak, u svojoj jednostavnosti ovaj kraj je poseban. Na prvi pogled svakoga će zadiviti svojom neprolaznom ljepotom, posebice one koji prvi put prolaze ovim krajem. Taj prvi
16 Svjetlo riječi siječanj 2015.
pogled primamit će najprije vijačka ljepotica, župna crkva Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije. Sve manje mladosti Vijaka je odijeljena od župe Vareš i postala je zasebnom župom u kojoj danas živi oko 270 njezinih žitelja koji zajedno čine negdje oko 140 obitelji. Župljani su različite starosne dobi, od onih najmlađih preko osnovnoškolca, srednjoškolaca, studenata i tako redom sve do najstarijih. Svi oni dokaz su kako život u ovom kutku, unatoč svim poteškoćama, nije crn, nego je,
štoviše, obojen u razne boje čineći na taj način jednu skladnu i jedinstvenu cjelinu. Župa se ne može pohvaliti velikim brojem mladih, ali ono malo što ih ima vrijedni su svake hvale. Svi su jedni prema drugima prijateljski raspoloženi. A prilika za druženje im se nudi u mjesnoj osnovnoj školi u koju idu osnovci do 5. razreda, a oni stariji i srednjoškolci, njih 15-ak, svaki dan odlaze po svoje znanje u općinsko središte – grad Vareš. Teško je povjerovati u činjenicu da je nekadašnji broj od nekoliko stotina đaka danas
Otvoreni prozor
Dr. sc. Božo Skoko, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
Kad Bog zatvori vrata, otvori prozor Nema dvojbe da će i 2015. godina, unatoč svim pesimističnim najavama, imati jako puno otvorenih prozora i istinskih prilika, ali za hrabre i odvažne koji imaju dovoljno vjere i nade
K
rajem stare i početkom nove godine obično se vrednuju postignuća tijekom proteklih dvanaest mjeseci i analiziraju propuštene šanse. Biraju se događaji i osobe koji su obilježile proteklu godinu. A na učinjenim pogrješkama pokušavamo ponešto naučiti kako ih ne bismo ponavljali. Imali smo tako prigodu ovih blagdanskih dana čuti i vidjeti mnoštvo ocjena, procjena i analiza. Jedni žele što prije zaboraviti 2014. godinu, drugi će ju pamtiti samo po lijepim stvarima, a svi zajedno nekako polažemo nade u ovu 2015. da će nam biti bolja i da će nam nadoknaditi ono što dugo priželjkujemo. Ocjenjivanje godine koja je upravo završila, uvijek je osobno, jer ćemo prave usporedbe moći napraviti tek s vremenskim odmakom.
Najbolji predsjednik Primjerice, kad je početkom Adventa 2008, nakon 7 “debelih godina” u 20 Svjetlo riječi siječanj 2015.
kojima je u Hrvatskoj bujalo poduzetništvo, ulagalo se i gradilo, a država napredovala prema članstvu u Europskoj uniji, tadašnji premijer Sanader poručio: “Visimo o niti! U banani smo!”, mediji su pisali kako nam je svojim pesimizmom ukrao Božić, a 2009. smo proglasili unaprijed izgubljenom godinom. Iz današnje perspektive nam je jasno da ta 2009. uopće nije bila tako loša u usporedbi s onim što nas je čekalo idućih godi-
na. Kad je Jadranka Kosor te godine “slučajno” preuzela hrvatsku Vladu te pokušala obuzdati krizu i završiti pregovore s Europskom unijom, mnogobrojni analitičari i mediji su je u paketu s HDZ-ovim ministrima počastili titulom najgore hrvatske vlade. Međutim, pet godina kasnije, isti ti komentatori pišu kako je ta vlada bila daleko uspješnija od ove danas, koja već dvanaest kvartala zaredom Hrvatsku vuče u gospodarski ponor. Dakle,
forum.tm
Nezaposlenost – gorući problem – Od sedam milijardi stanovnika na Zemlji, tri ih radi. Od toga samo oko 1,2 milijarde radi u službenom ili formalnom sektoru ekonomije, a to znači da se za njih uplaćuju porezi i doprinosi te da uživaju prava iz radnog odnosa (pravo na plaćeni godišnji odmor, na plaćeno bolovanje i sl.). Najveći broj zaposlenih radi u neformalnom sektoru ekonomije, odnosno sektoru izvan zakona. Što se tiče stope nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini, ona je dvostruko viša od prosječne stope nezaposlenosti u regiji, koja bez BiH, iznosi 6,9%. Drugim riječima, na 100 zaposlenih u BiH dolazi 80 nezaposlenih, a prosjek regije iznosi 25. Od pola milijuna nezaposlenih u BiH, najveći broj čine mladi i obrazovani. /SR/
FENA
flickr
flickr
novilist.hr
Kroz objektiv
siječanj 2015. Svjetlo riječi
23
Povratak
Fra Velimir Blažević
Tisuće Hrvata čekaju povratak
T
ema Okruglog stola, održanog 12. prosinca 2014. u dvorani Europske akademije pri Biskupskom ordinarijatu u Banjoj Luci bila je Hrvati u Republici Srpskoj, pitanje opstanka i perspektive. Organizator je bio Večernji list, izdanje za BiH, a skupu, na kojem se okupilo više od 30 uzvanika iz različitih područja društvenog života: politike, gospodarstva, prosvjete, kulture, predsjedao je gosp. Jozo Pavković, glavni urednik navedenih dnevnih novina. Nakon pozdrava Predsjedavajućega i otvaranja Okruglog stola, nazočnima se, u svojstvu domaćina, a i predsjednika Biskupske konferencije BiH, najprije obratio banjolučki biskup, mons. Franjo Komarica. Izrazio je zadovoljstvo i zahvalu Večernjem listu i gosp. Pavkoviću što se Okrugli stol, na kojem se razmatra za Hrvate veoma značajna tema, održava u Banjoj Luci. Nakon toga
30 Svjetlo riječi siječanj 2015.
je ukazao na nepovoljnu situaciju glede povratka Hrvata u RS i sažeto prikazao zauzimanje i napore Svete Stolice kao i BK BiH u rješavanju pitanja povratka prognanih Hrvata na svoja ognjišta. Istaknuo je potrebu izrade primjenjive i učinkovite kratkoročne i dugoročne strategije za povratak prognanika i za sigurnu budućnost katoličke i hrvatske populacije u RS-u te iznio niz sugestija za donošenje konkretnih zaključaka i utvrđivanje konkretnih zadataka, te poželio da se u narednoj godini više
takvih i sličnih skupova organizira i u drugim mjestima, osobito u Bosanskoj Posavini. S obnovom će se nastaviti Skupu se potom obratio dr. Dragan Čović, hrvatski član Predsjedništva BiH, koji je, između ostaloga, naglasio potrebu daljnjeg angažiranja mjerodavnih državnih i entitetskih institucija na povratku prognanika u obnovljene domove, u čemu bi od koristi bilo da se u okviru Hrvatskog narodnog sabora uspostavi poseban
vecernji.ba
U organizaciji Večernjeg lista, u Banjoj Luci je 12. prosinca pri Biskupskom ordinarijatu održan Okrugli stol na kojem se razgovaralo o povratku i opstanku Hrvata u manjem bh. entitetu
Aktualno
Anto Barišić Predsjednik povjerenstva za TPT
Vremeplov Teološko-pastoralnog tjedna P
rvi Liturgijsko-pastoralni tečaj (LPT) za prezbitere i pastoralne djelatnike u dječačkom sjemeništu na Šalati u Zagrebu organiziran je i održan u veljači 1961. godine. Prvotni naziv, Liturgijsko-pastoralni tečaj, 1968. godine bit će promijenjen pa će se od tada sve do danas zvati Teološko-pastoralni tjedan (TPT). Inicijativa i poticaj za održavanje LPT došli su od tadašnjeg zagrebačkog nadbiskupa i kardinala Franje Šepera. Tako je Šeper zapravo želio barem djelomično nadoknaditi informativnu zaostalost, blokadu i izolaciju prezbiterâ i drugih pastoralnih djelatnika u odnosu na suvremena pretkoncilska, koncilska, a kasnije i postkoncilska živa gibanja u Crkvi na svjetskoj razini a koja su im u tadašnjoj državi na našim prostorima bila nedostupna jer je crkveni tisak već više od jednog desetljeća bio sveden gotovo na nulu. LPT je u tom smislu bio zamišljen i kao informativni, ali onda istovremeno i kao pastoralni i teološki tečaj, simpozij trajnog obrazovanja, na kojem bi sudjelovala većina svećenika hrvatskog jezičnog područja. Već na prvim tečajevima posjećenost je bila iznad svih očekivanja tako da je tečaj, odnosno TPT postao i do danas ostao najveći skup prezbiterâ i pastoralnih radnika čitavog hrvatskog jezičnog područja. Vrijeme održavanja prvih LPT-a je bilo sredinom veljače, kasnije početkom 36 Svjetlo riječi siječanj 2015.
veljače, da bi na kraju prevladala i do danas se zadržala praksa održavanja u zadnjem tjednu siječnja svake godine. Prvih deset godina oko organizacije LPT-a se brinuo uglavnom Interdijecezanski liturgijski odbor uz pomoć Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (KBF), da bi kasnije, već početkom 1970-ih organizacija prešla posve u kompetenciju KBF-a. Prvi predavači na LPT-u su bili biskupi kao oni koji su u to vrijeme bili najinformiraniji o zbivanjima na razini opće Crkve te pokoji profesor s KBF-a, da bi se u kasnijem razvoju i preobrazbi LPT-a u TPT u tom pogledu stanje izmijenilo pa će kasnije većina predavača biti profesori s KBF-a te profesori s ondašnjih viso-
kih teoloških škola, kasnije teoloških fakulteta iz Đakova, Splita i Sarajeva te Teologije u Rijeci, KBF-a u Zagrebu. U dosadašnjoj povijesti TPT-a za pojedine pastoralne teme kao predavači su bili angažirani i župnici. Dosada su prohujale pedeset četiri godine kroz koje se izmijenilo isto toliko i tema kojima se TPT bavio, a u dosadašnjoj povijesti izmijenilo se više od sto predavača iz različitih teoloških, ali i drugih humanističkih i društvenih disciplina. Tematika kojom se TPT bavi uvijek je, kako i sam naslov ukazuje, vezana uz teologiju i pastoral odnosno uz teološko obrađivanje i promišljanje nad aktualnim, gorućim crkvenim i društvenim temama i uz zajedničko traženje najboljih rješenja
Zemlja planina
Čabulja
Dalibor Ballian
Hercegovački »Kolorado kanjon« Najveću prijetnju Čabulji predstavljaju šumski požari, nekontrolirano skupljanje ljekovitog bilja, prije svega lincure (srčanika), nezakonite sječe i moguća neplanska izgradnja
Č
abulja je jedna od vrlo zanimljivih planina koja predstavlja sastavni dio Parka prirode Blidinje. Smještena je s desne strane srednjega toka, sjeverno od Mostara. Čabulja, kao i sve bosanskohercegovačke planine, pripada lancu visokih dinarskih planina kojima započinju Dinaridi. U geomorfološkom pogledu Čabulja je povezana preko Male Čvrsnice s Čvrsnicom, čiji je najviši vrh visok 2.228 m, ali je većim dijelom od
38 Svjetlo riječi siječanj 2015.
nje razdvojena dubokom i jedinstvenom dolinom rijeke Drežanke. Na Čabulji se ističe nekoliko vrhova preko 1.600 m: Krupna navala (1.619 m), Ošljar (1.682 m), Mala Vlajna (1.686 m), Medvjed (1.679 m), dok je njezin najveći vrh, na sjevernoj strani, poznat kao Velika Vlajna (1.780 m). Svi sjeverni vrhovi se strmo spuštaju prema dnu kanjona Drežanke, od čijih litica zastaje dah, a ako se promatraju iz doline izgledaju veličanstveno i neosvojivo. Zbog toga je ovaj dio Hercegovine poznat kao “hercegovački Kolorado kanjon”. Za razliku od sjevernih strana koje se strmo obrušavaju prema dnu kanjona Drežanke, njezine jugozapadne padine se blago spuštaju prema Rakitskom polju, a dosta južno, niže Širokog Brijega i prema Mostarskom blatu. Iznimno kraško područje Budući da je Čabulja nekada bila vrlo atraktivna kao pasište za ovce i kra-
ve, na njoj se mogu naći brojni ostatci ljudskih nastambi. To su bile sezonske i stalne stočarske kolibe pokrivene slamom, ali su sad ruševine. Tu su također i veliki bunari za napajanje stoke, u ruševnom stanju, duž makadamskog puta koji je izgrađen za vrijeme Austro-Ugarske, duž starog karavanskog puta koji je povezivao Mostar i Livno. Čabulja zauzima središnje mjesto u hercegovačkim planinama i predstavlja iznimno kraško područje. Zbog geološkog sastava ovo područje na većim nadmorskim visinama ima izražen krški karakter s brojnim morfološkim oblicima, kao što su duboke vrtače i bezdani (ponori), škrape, te strmi odsjeci grebena s brojnim točilima i siparima (plazevima) na kojima je razvijeno osebujno cvijeće i raslinje. Zahvaljujući ujednačenom sastavu tla i drugim čimbenicima, na Čabulji je razvijeno nekoliko tipova zemljišta. U prvom redu tu su
Tragom narodne baštine
Ana Papić, magistrica hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti
Mudraci s Istoka Prvi spomen Bogojavljenja kao službenoga blagdana potječe iz 4. st. Početkom 3. st. počeo se slaviti na kršćanskom Istoku, a Zapad ga je preuzeo u 4. st. U tom stoljeću Zapad počinje slaviti Božić pa i Istok preuzima blagdan Božića
K
ad se Isus rodio, mudraci s Istoka vidjevši zvijezdu njegovu pojave se u Jeruzalemu raspitujući se gdje je novorođeni kralj. Kralj Herod se uplaši za prijestolje i sazove glavare svećeničke i pismoznance koji mu rastumačiše da će se prema proročanstvu Mesija roditi u Betlehemu. Herod tada potajno pozove mudrace da ih ispita kada se pojavila zvijezda te ih pošalje u Betlehem da nađu Dijete kako bi mu se i on mogao pokloniti. Oni pođu i slijedeći zvijezdu dođu u Betlehem. Uđu u kuću te ugledavši Dijete s Marijom padnu ničice, poklone mu se te prinesu darove. U snu ih Bog uputi da se ne vraćaju Herodu nego da se drugim putem vrate u svoju zemlju (Usp. Mt 2,1-12).
Od mudraca do kraljeva Blagdan Sveta tri kralja (Bogojavljenje, Vodokršće, Epifanija) u crkvenom kalendaru obilježava se 6. siječnja. 50 Svjetlo riječi siječanj 2015.
Evanđelist Matej naziva ih mudracima, no ponegdje se nazivaju i magima (mag – član svećeničke kaste u starih naroda, astrolog, mudrac, svećenik,
učenjak). Magi su na Istoku, posebice u Babiloniji, bili učeni ljudi. Stanovali su na dvorovima vladara i bili savjetnici. Kršćanska ih starina naziva
U ime naroda
Marijan Karaula
Među prvim žrtvama režima Fra Efrem Ćosić je kao 27-godišnjak osuđen, mučen i strijeljan zbog govora na Papinom danu o poglavniku, a fra Vlado Ćurić je osuđen zato što je hranio ustaše Ćosić, Ivan fra Efrem Fra Efrem Ćosić je rođen 8. svibnja 1919. godine u Kulini koja je tada pripadala župi Žeravac kraj Dervente a sada je samostalna župa. Na krštenju, koje je bilo sutradan u župnoj crkvi Sv. Franje Asiškoga u Žeravcu, roditelji Mato i Ana rođ. Tunjić dali su mu ime Ivan. Osam razreda gimnazije završio je u Franjevačkom sjemeništu u Visokom, a teološki studij pohađao i završio na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. U franjevačko odijelo obukao ga je 29. lipnja 1936. na Gorici kraj Livna provincijal dr. fra Alojzije Ćubelić. Na Gorici je također proveo godinu novicijata i položio jednostavne redovničke zavjete 30. lipnja 1937. pred provincijalom fra Marijanom Jakovljevićem. Svečano zavjetovani redovnik u franjevačkom redu postao je 1. srpnja 1940. u Sarajevu. Svete redove podijelio mu je vrhbosanski nadbiskup Ivan Ev. Šarić 52 Svjetlo riječi siječanj 2015.
u Sarajevu: subđakonat 3. lipnja, đakonat 19. lipnja, a svećenički red 27. lipnja 1943. godine. Mladu je misu slavio 8. kolovoza iste godine u rodnoj župi. Na slavlje se skupio silan svijet da bude svjedokom prvom koraku na oltaru jednog od svojih sinova, a prigodnu je propovijed održao fra Domagoj Šimić. Pastoralno djelovanje na župama bosanske franjevačke provincije započeo je u lipnju 1944. kao duhovni pomoćnik u Breškama kraj Tuzle, gdje je ostao svega četrnaest mjeseci. U kolovozu sljedeće godine, naime, premješten je u Tuzlu gdje su ga komunističke vlasti zatvorile, u zatvoru strašno mučili i strijeljali po presudi Vojnog divizijskog suda, zajedno s fra Ljudevitom Josićem, najvjerojatnije 19. travnja 1946. godine.
Sud je na samom početku mjeseca veljače 1946. godine održao u Tuzli “javni proces i u ime naroda izrekao presudu desetorici terorista, organizovanih članova tajne križarske organizacije”. Među optuženima bila su trojica bosanskih franjevaca: dok su fra Efrem Ćosić i fra Ljudevit Josić osuđeni na kaznu smrti strijeljanjem i trajan gubitak građanskih i političkih prava, fra Ljudevit Bralić je osuđen na kaznu lišenja slobode s prinudnim radom u trajanju od petnaest godina i gubitak političkih i građanskih prava. Fra Efrem je osuđen zato “što je bio duhovni inspirator križarske organizacije u Tuzli, organizovane putem fra Luje Bralića direktivama Diecezanske kurije iz Sarajeva. Nadalje se isti povezao sa vojnicima-križarima, bivšim ustašama, dao im iz župnog dvora šapirograf za štampanje križarskih letaka i direktive za rad te protunarodne ilegalne organizacije. Primao i rasturao letke, od kojih je neke sam donio iz samostana Plehana, gdje je išao da uhvati vezu sa ustaško-četničkim bandama”. Gotovo je sigurno da su ovako drastičnoj fra Efremovoj kazni doprinijeli i njegovi “grijesi iz mladosti”, iz vremena kada je kao bogoslov na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu bio predsjednik bogoslovskog udruženja Jukić. Nije se zaboravilo i prigovaralo mu se kasnije da je prilikom proslave Papina dana 1942. godine odao “dužnu zahvalnost
Pogled u dušu
Dr. sc. Snježana Šušnjara
Zašto je roditeljstvo mučna zadaća Današnji roditelji stavljaju prevelik teret na leđa djeteta smatrajući da djeca sama trebaju odlučivati i praviti izbore, a zaboravljaju da bi im netko trebao i pokazati kako se to radi. Roditelji postoje u životu djece da bi ih oni odgojili, naučili vrijednostima, pravilima ponašanja, komunikaciji s drugima
N
e znam koliko je to vidljivo drugdje, ali ja svakodnevno u svojoj okolini primjećujem djecu manjeg uzrasta, koja svojim neprilagođenim ponašanjem privlače pažnju svih i nastoje cijeli svijet podrediti sebi. Otkud tolika agresivnost u tako male djece? Pri tome roditelji stoje po strani ili pokušavaju primiriti dijete koje ih onda udara i tjera od sebe sve dok ne postigne što želi. U Engleskoj već postoje programi potpore za roditelje koji su nesretni sa svojom djecom i 54 Svjetlo riječi siječanj 2015.
koji nisu očekivali tako teško roditeljstvo. Oni kazuju stručnjacima koji ih posjećuju u njihovom domovima da
su poduzeli sve kako bi djeca odrastala u zdravoj sredini, pružili su im sve što su mogli, ali nikako ne mogu
Dobra strana života
Viktorija Banić
Prestrojavanje Uživanje u malim stvarima, ovdje i sada, jedini je i pravi put da ne postaneš čovjek-starac šupljeg pogleda, bez obzira na godine. Živjeti u svakom trenutku. Živjeti dobrotu, osmijeh, emocije, apsolutno prisutan i otvoren duhom za svoju, ali i tuđu sreću
O
bičan dan. Ni po čemu poseban. Niti bolji, niti gori od ostalih. Sunca, istina, već danima nema. Nebo sivo, čini se kao da je traljavi slikar razlio boju preko ruba platna, pa više niti nema mjesta gdje sivilo prestaje, već uporno curi dalje. Ljudi jure, svatko svojim poslom i bez posla, bez razlike grabe. Divlja bujica i tebe povuče. Ludo, ali osjećaš da ako posustaneš, samo na tren, izgubit ćeš teško stečenu prednost u odnosu na ostale pijune ove bezobzirne igre, bespoštedne trke. Odmjeravanje brzine, ali i izdržljivosti, pa sudjeluješ, uvijek. Tek ponekad se zapitaš zašto i kuda uopće? Sve rijeđe... I baš tada, nenajavljeno kao i uvijek, tiho se prikrade. Točno znaš. Osjetiš. Prilazi ti s leđa, grli preko srca ledenim rukama, pa te obuhvati 56 Svjetlo riječi siječanj 2015.
i svlada u trenu... Riječi i zvuci se stope u žamor, a ti, izvan svega, osjećaš jedino nju, Samoću... Mnoštvo oko tebe izgubi broj i značenje. Predaš joj
se potpuno, spremno potoneš do dna – Bože moj, potpuno sam Sam... Čini ti se, odjednom, da samo ti ideš u suprotnom, pogrešnom smjeru.
Od snova sazdani
Mile Stojić
Champs Élysées Nama, pjesnicima i skitnicama, sad se povjerava zadaća spašavanja domovine, no, mi nismo dorasli toj zadaći, nikad nismo ni pomislili da smo za to sposobni
O
slonjena na kamen stepenaste piramide, s džemperom prebačenim preko ramena, nešto govoriš muškarcu čije je lice nejasno. Njegovo lice, zapravo, kriju tamne sunčane naočale, a na tvom licu zlatna kodakova emulzija ističe crvenkaste pjege. U pozadini su tri planinska vrhunca, blago zaobljena, tako da podsjećaju na malo latinično slovo “m”, pisano nervoznim rukopisom. U ruci ti je košara od slame, vjerojatno suvenir kupljen u velikome južnoameričkom gradu. Bojiš se da ne počnem postavljati “potpitanja”, te pritišćeš dugme dijaprojektora i pomalja se sljedeća slika. Sluteći tvoj strah, svoja pitanja usmjeravam u nevažnom pravcu: “Koja je to zemlja bila?” “Kolumbija”, odgovaraš, Amerikanci kažu “Kolambija”, a planina se zove Machu Pichu. Druga slika, koju upravo gledamo, valjda je grad Bogota, noćni pejzaž s mostom i jarkim svjetlima. “A gdje si ti ovdje?”, pitam. “Ovo sam ja fotografirala”, veliš, zatim sa stola uzimaš čajno pecivo i čujem kako hrska u po64 Svjetlo riječi siječanj 2015.
lutami u tvojim lijepim zubima. “Zamara li te ovo?” “Molim te, samo reci, isključit ću.” “Ne, vrlo je interesantno”, kažem, a mislim da sve fotografije treba uništiti, sve filmove baciti u rijeku. Nikoga nikad neće zanimati tvoja putovanja u južnoameričke zemlje. Na zidu se pojavljuje tvoja polunaga silueta, zaustavljena na nekoj jadranskoj plaži. To gipko tijelo predavalo se suncu i radosti poput sklisko-
ga dupina. To isto tijelo, što ispunjava polutamu sobe, zlatno i poželjno. “Je li istina” – pitaš – da ti pišeš pjesme?” “Istina je”, odgovaram, “ali već dugo ne objavljujem”. “Tko čita pjesme, osim samih pjesnika?”, pitaš. “Umjetnost gotovo nikoga ne zanima, pogotovo u ovo šugavo vrijeme”. “Umjetnost i jest zato”, citiram Kiša, “da se smrt nevinog djeteta ne izjednači sa stokom koja se kolje”. “Lijepa misao”,
Duh Afrike
Od čega se živi u Ruandi?
Fra Ivica Perić, bosanski misionar u Kivumuu – Ruanda
Većina jede tek svaki treći dan! Ne znam kako bih zapravo počeo pisati tekst o nezaposlenosti u Ruandi. Kako uopće u jednom tekstu dočarati razmjere jedne siromašne zemlje u kojoj je zaposlenost pravi pravcati luksuz?
K
ada dođem iz Afrike u Europu, u moju BiH ili Hrvatsku, stalno slušam o krizi, povećanju broja nezaposlenih, vidim da su ljudi depresivni, da je situacija teža nego prije nekoliko godina. I vjerujem da ljudima nije lako. Teško je živjeti dobro, a onda iz godine u godinu sve lošije... Međutim, ipak ono pravo, teško i bolno siromaštvo oko sebe vidim tek kada dođem u Ruandu, u moje selo Kivumu. Ovo je pravi razlog za depresiju! Ali ne, ovdje ljudi nisu tužni, ne proklinju svoju sudbinu. Oni su sretni s onim što imaju. A imaju toliko malo. Ili, bolje reći – nemaju gotovo ništa...
Marka i pol za 12 sati teškog rada! Ruanda je izuzetno siromašna zemlja. Stanovnik Ruande, koji uspije 66 Svjetlo riječi siječanj 2015.
naći angažman kao fizički radnik, za dvanaest sati rada zaradi oko jedan dolar. Jedan jedini dolar! Da, dobro ste pročitali. Oko marku i pol za dvanaest sati teškoga rada! I, je li taj radnik očajan zbog takve situacije, ljut, uvrijeđen, ponižen? Nije. On je sretan, jer zaradi barem nešto. Većina ne zaradi ni toliko, jer nemaju gdje.
Većina stanovništva bavi se poljoprivredom. Sreća Ruande je ta što se nalazi na oko 100 kilometara od ekvatora, pa ima fantastičnu klimu i zemlja je vječnoga proljeća. Ne izmjenjuju se godišnja doba. Temperatura je uvijek ista, od 18 stupnjeva noću do 28 stupnjeva danju, dan traje 12 sati, noć isto toliko. Izmjenjuju se, svaka tri mjeseca, kišna i sušna sezona. S tim da
Medicinski kutak
Depresija
Dr. Boris Adašević specijalist pedijatar
Pošast koju liječe doktor i svećenik Svakoj osobi koja pokazuje simptome depresije treba pristupiti zasebno, sa suosjećanjem, ali stručno. Depresija je vrlo ozbiljna bolest koja može tragično završiti i stoga je nikada ne treba podcjenjivati Što si mi, dušo, klonula i što jecaš u meni? U Boga se uzdaj, jer opet ću ga slaviti, spasenje svoje, Boga svog! (Ps 42,6)
74 Svjetlo riječi siječanj 2015.
K
ao što vidimo iz navedenog citata, depresija je bila poznata još u starozavjetno vrijeme, a osobit je primjer kralja Šaula koji je pokazivao klasične znake depresije te je na kraju počinio i samoubojstvo što dovoljno govori o samoj težini, ozbiljnosti i strašnim posljedicama koje ta bolest može proizvesti. Depresija spada među najčešće psihičke smetnje našeg vremena. Prema jednom istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) depresija zauzima četvrto mjesto kao uzrok nesposobnosti i preuranjene smrti. Predviđa se da će do 2020. godine depresija postati drugi po redu zdravstveni problem na svijetu, odmah nakon srčanih bolesti. S obzirom da se teško određuje i prepoznaje, jer se simptomi depresije
vrlo često preklapaju sa simptomima drugih bolesti, donesena su određena pravila za definiciju i dijagnosticiranje te bolesti i to na temelju prisutnosti nekoliko simptoma i znakova. Takvi su: depresivno ili žalosno raspoloženje, smanjenje zanimanja za uobičajene aktivnosti i gubitak zadovoljstva, značajan gubitak ili porast tjelesne težine odnosno značajan ili pojačan apetit, smetnje spavanja u smislu ometenog sna ili predugog spavanja, umor i gubitak energije, osjećaj vlastite bezvrijednosti ili neprimjetne krivice, smanjena sposobnost mišljenja i sabranosti, ponavljajuće misli o smrti i samoubojstvu. Prema definiciji, ako osoba očituje najmanje pet od pobrojanih simptoma u trajanju od najmanje dva tjedna, tada govorimo o
6W^W ] ;^RM\T] ZQRMɋQ Na 752 stranice 639 najpoznatijih narodnih pjesama i napjeva: bećarci, sevdalinke, tamburaške pjesme ...
45 KM