Čovjek i priroda - Znak Božje ljubavi (451)

vjera

• društvo • kultura

ČOVJEK I PRIRODA

Znak Božje ljubavi Godina XXXVIII. ◆ broj 451 ◆ Sarajevo, listopad 2020. ◆ cijena 4 KM (20 HRK)

www.svjetlorijeci.ba

◆ KNJIGE ◆ DEVOCIONALIJE ◆ SUVENIRI ◆ ŠKOLSKI PRIBOR ◆ UREDSKI MATERIJAL ◆ ČESTITKE

KNJIŽARE

◆ Trg Branitelja bb, LIVNO ◆ Kralja Petra Krešimira IV. bb, VITEZ

vlasnik

Franjevačka provincija Bosna Srebrena nakladnik

FMC Svjetlo riječi d.o.o. glavni urednik Janko Ćuro zamjenica gl. urednika Nikolina Marčić redakcija

Janko Ćuro, Nikolina Marčić, Danijel Stanić redakcija@svjetlorijeci.ba, uprava@svjetlorijeci.ba pretplata Emil Perković lektura Ana Papić grafičko oblikovanje Lorko Kalaš

6

Zagrebačka 18, BiH – 71000 SARAJEVO tel: +387 (0)33 72 62 00 fax: +387 (0)33 81 22 47 viber: +387 (0)60 33 88 018 uredničko vijeće

fra Jozo Marinčić, fra Janko Ćuro, fra Damir Pavić, fra Josip Ikić, fra Vili Radman godišnja pretplata

BiH 45 KM; Hrvatska 220 kn; Švicarska 75 CHF; Zapadna Europa 55 €; Prekooceanske zemlje 90 USD/110 AUD bankovni računi – km Raiffeisen bank d.d. BiH, Sarajevo 1610000035150095 UniCredit Bank d.d. BiH 3386902222774709 devizni računi

Raiffeisen bank d.d. BiH, Sarajevo 502012000-36371 IBAN: BA391611000001251358, SWIFT: RZBABA2S UniCredit Bank d.d. BiH, 25021420101 IBAN: BA393386904812029659, SWIFT: UNCRBA22 račun u hrvatskoj

Samostan sv. Ilije, Roberta Močiljanina 14a, HR - 10040 Zagreb - Dubrava Br. računa: HR 032360000 - 1500028007 račun u njemačkoj i austriji

Kreissparkasse Traunstein-Trostberg Kontoinhaber: Vislav Krijan (Svjetlo riječi) Konto: 40504862 IBAN: DE76 7105 2050 0040 5048 62 BIC: BYLADEM1TST

iz sadržaja

adresa uredništva

Samotno mjesto Bog je tu, blizu

16

Franjevci među svojim pukom Katolička obnova u Bosni

20

Pogled iskosa A gdje je Žarko?

40

Skupljajući zalaske sunca Zeleni sat zdravlja

50

Roditeljima i djeci Dani (bacanja) kruha?

68

Epimeteje De spectaculis

82

Tema broja: Prirodu treba voljeti

42 Razgovor: Luko Paljetak Samo je prvi stih darovan

12 Nepoznata Biblija Priroda kao znak Božje blizine

račun u švicarskoj

Credit Suisse, 8070 Zürich, IBAN: CH67 0483 5045 9061 1000 0, Konto: 80-500-4, P. M., Eintrachtstr. 3, 8820 Wädenswil tisak Radin print culture, Sveta Nedelja List Svjetlo riječi je upisan u registar medija u Ministarstvu obrazovanja, nauke i informiranja Kantona Sarajevo pod rednim brojem ŠM 35/99. od 27. 04. 1999. godine.

ISSN 1512-6986

Svjetlo riječi

Naslovna stranica: Jagodino jezero (Lebršnik) i Kuk, snimio fra Damir Pavić

22

Reportaža Guča Goro, zemljo plemenita listopad 2020.

3

Pisma čitatelja Župa Dobrinja Poštovani, ne čudim se svjetovnim medijima i glasilima, ali da crkveni mogu toliko neistina iznositi u malo riječi neprihvatljivo mi je, nerazborito, nerazumno.

Kažete u tekstu: „Početkom zadnjeg rata 1992. godine pa do službenoga osnivanja župe vjernike Dobrinje pastoralizirali su franjevci Bosne Srebrene…” To bi moglo biti prihvatljvo da nisu živi još uvijek svjedoci tog vremena svećenici, a i sami pojedini župljani Dobrinje. Početkom rata brigu o pastoralu Dobrinje vodio je sada pokojni, a onda župnik u Novom Gradu vlč. Pero Iljkić, potom kratko vrijeme vlč. Tomo Knežević kao ravnatelj Caritasa podružnice Sarajevo.

Od 1993. osobno preuzimam Caritas i vođenje brige pastorala za Dobrinju. Vršim čak uz svete mise u dvorani na Dobrinji i blagoslov obitelji i pravim prvi popis obitelji, prolazeći kroz tranšee i rovove.

Kad mi oko dva sata ponestane što bi dijelio potrebnima, prekidam (većinom novčanu pomoć u bonovima koje sam čak i od pojedinih vjernika znao dobiti). Često sam se između zgrada morao provlačiti i sa suprotnih strana od ulaza u zgrade krijući se od snajpera. Nekoliko puta vozio me je čak i vrlo hrabar policajac koji je otišao iz Sarajeva gosp. Branko Mrvalj.

Uglavnom, vjernici Dobrinje imali su redovno svete mise i sakramente (u dva navrata fra Mirko Majdandžić uzimajući sa sobom sada pokojnog fra Ljubu Lucić dolazi u koncelebraciju s kamerom i govori ovo što vi sada pišete).

Šaljite nam svoje prijedloge i komentare putem elektroničke pošte na redakcija@svjetlorijeci.ba ili Zagrebačka 18, BiH-71000 Sarajevo

Širimo svjetlo.

4

svjetlorijeci.ba

Predajući Caritas 1995. nadbiskup me zamolio za popis vjernika i rekao da će Dobrinju predati na pastoralnu brigu ocima franjevcima. Tako je i bilo.

Vlč. Franjo Tomić „Uzmi i čitaj” Crkva je uvijek, naročito od II. Vatikanskog sabora pa na ovamo, pozivala svoje članove, vjernike - laike, da budu aktivni navjestitelji i širitelji Radosne vijesti, Evanđelja Kristova! Jer svojim krštenjem i pripadanjem Crkvi to je njihova dužnost i njihova velika obaveza!

U krštenju Crkva moli za krštenike da ih Gospodin, „krštenjem i potvrdom učini vjernim učenicima i svjedocima svoga Evanđelja!” to isto čini kod raznih blagoslova. Crkva ne zaboravlja svojih vjernika, već moli za njih, da im Bog bude bliz i milosrdan, pa tako moli: „Blagoslovi, Gospodine, sve svoje vjernike da uvijek i svugdje budu živi udovi tvoga naroda.”! Nisu u svijet poslani samo apostoli da navještaju Radosnu vijest, Krist nije u svijet poslao samo apostole da oni navještaju Riječ Božju, već svoje učenike i sljedbenike. Kršćani, pravi vjernici, trebaju biti živi udovi Crkve, kršćani moraju otkrivati svoj poziv i pokazivati sve veću spremnost da svoj poziv i poslanje u svijetu ispune.

Bog je nas vjernike poslao u svijet kao „radnike u svoj vinograd”. Bog je odvijeka mislio na nas i ljubio nas kao „neponovljive osobe”, pozvavši svakog čovjeka po imenu, kao što „Pastir Dobri” svoje ovce zove imenom (usp. Iv 10,3).

Svi smo pozvani u svijet da živimo kao kršćani i da „svakom stvorenju” naviještamo i svjedočimo svoju vjeru.

Već na posljednjem Crkvenom saboru zapaženo je da se redovi vjernika u Crkvi osipaju, da kod mnogih vjernika vjera slabi, molitva zamire, ljudi počinju živjeti kao da Boga nema, a svoja najteža životna pitanja rješavaju sami, bez da se kao kršćani savjetuju s Crkvom i njezinim Učiteljstvom, da u molitvi i kršćan-

skom razmišljanju traže pomoć „odozgor”, oni radije traže savjet na „ulici” ili možda kod sekti ili dvojbenih religioznih pokreta, što je svakako zabrinjavajuće i što očito vodi u krivom smjeru, na kraju u bezboštvo. Veliki umovi i duhovni pisci i teolozi naših dana zapazili su da do „duboke i čiste katoličke vjere” može dovesti jedino nova evangelizacija! Treba se okrenuti Riječi Božjoj, Svetom Pismu i tu tražiti pomoć, snagu i prosvjetljenje za život. Kod nas su bili zaživjeli neki pokreti i duhovne obnove u tom pravcu ali su, nažalost, brzo splasnuli. Bilo je i kod nas nemali broj revnih svećenika, župnika, karizmatika i duhovnih obnovitelja odanih Crkvi i crkvenom Učiteljstvu ali se nisu mogli probiti, nisu se održali, bili su brzo ušutkani. Bilo bi dobro istražiti zašto su kod nas (u našoj Crkvi) tako brzo splasnuli ti pokreti i gotovo nestali. Iako Crkva neprestano potiče i poziva Pastire i vjernike da trebaju jače osjetiti svoju odgovornost i biti svjesni Isusove riječi: „Idite po svem svijetu i propovijedajte Radosnu vijest svakom stvorenju” (Mk 16), nekako se ne primjećuje da ona tu ima uspjeha. Jer se vjernici laici ne osjećaju „živim i odgovornim” dijelom tog pothvata, oni i ne misle da su oni pozvani da navještaju, žive i svjedoče Evanđelje. A zašto je to tako?

Jedan od razloga mogao bi biti taj što naš čovjek- vjernik, ne poznaje Sveto Pismo, ne zna se ispravno služiti Biblijom.

Njemu je Biblija draga, on voli tu svetu knjigu, ali se ne zna njome služiti. Njemu je Biblija „knjiga zapečaćena sa sedam pečata!” Bibliju treba poznavati, treba je produbljivati, treba je redovito čitati. Biblija mora biti sveta i u našoj kršćanskoj svijesti. Mora nam biti putokaz za život!

Istina, u Bibliji ima i teških mjesta, teških tekstova, ali toga se ne trebamo bojati!

Jasno je da teža mjesta ne shvaćamo i da su nam potrebni tumači Riječi Božje,a to je Crkva i crkveno Učiteljstvo.

Američki pisac Mark Twain napisao je: „Većina ljudi pri čitanju Biblije ima glavobolje s mjestima koja ne razumiju; što

se mene tiče, moram priznati, da meni puno više poteškoća zadaju mjesta koja razumijem!“ Biblija ili Sveto Pismo za nas kršćane danas je još uvijek nepoznata knjiga koja se s jedne strane brani, a s druge strane napada! Tako je Sveto Pismo postalo knjiga rasprava umjesto knjiga utjehe i nade, knjiga kroz koju nam se Bog objavljuje. Zato je hvale vrijedna knjiga fra Ive Pavića „Uzmi i čitaj” kojom nas želi uvesti u dublje poznavanje Svetog pisma.

Ovakve knjige i biblijski priručnici nam uvelike pomažu da bolje upoznamo Bibliju i da svoje znanje produbljujemo. Fra Ivo je na najbolji način iskoristio ovo vrijeme pandemije (korona - virusa) i dao nam u ruke ovaj prikaz Svetog Pisma ili Biblije.

Knjiga nije velika, lako se čita i mislim da je veoma korisna. Podijeljena je na pet dijelova: Upoznajte Bibliju, Općenito o Bibliji, Biblija i suvremeni bibličari, Kako čitati Bibliju te Zašto čitati Bibliju. Na kraju je donesen sažetak te popis korištene literature. Sveto Pismo sastavljeno je od više pojedinačnih knjiga i sve su one nadahnute Duhom Svetim. I sve te knjige govore o jednoj jedinoj istini - o Božjoj Riječi - Isusu Kristu, Sinu Božjemu, u kojem nam se sam Bog objavio.

Nije dovoljno samo čitati Sveto Pismo, Sveto Pismo treba živjeti i svjedočiti, ono treba čovjeka obraćati i mijenjati, kako Isus kaže: „Obratite se i vjerujte Evanđelju!” A sveti Pavao piše u svojim poslanicama kako je on svjedočio za Isusa u Damasku a onda u Jeruzalemu i veli: „Napokon sam propovijedao i poganima da se obrate i okrenu k Bogu, vršeći djela dostojna obraćenja.”

Sveto Pismo mora čovjeka mijenjati.

Ne može čovjek ostati isti kada ga takne Božja Riječ, on se nužno mijenja i obraća. Fra Ivo nam je dao u ruke ovu predivnu knjigu i bila bi doista šteta da se njome ne okoristimo. Život s Bogom u liturgiji, molitvi, sakramentima, u razmatranju, u stalnom obraćenju srca i pameti, to je ono što Crkva od nas očekuje!

Fra Josip Božić, Petrićevac

Riječ čitateljima K

ada netko kaže da je priroda lijepa, time ne kaže ništa posebno i bitno, jer je sama riječ poput kapljice koja dodiruje površinu oceana. Međutim, kada kaže da je upravo ovo drvo lijepo, baš ovaj slap predivan, kako su ova kap vode, list, cvijet, travka jednostavno neodoljivi u svojoj jedinstvenosti, time kaže sve jer je u njima prepoznao cijelu prirodu, njezinu darežljivost, plemenitost i veličinu koja i u komadiću reflektira cjelinu. U jednoj kapljici prepoznati cijeli ocean znači razumjeti kako je sve povezano i važno te da smo kao ljudi, koji su kruna Božjega stvarateljskog zahvata, pozvani i poslani živjeti u skladu s prirodom.

Međutim, što smo postajali „civiliziraniji”, „napredniji” i „pametniji”, to smo više prirodu uništavali, a danas smo otišli korak dalje pa se nad njom iživljavamo. Svakim je danom sustavno (!) uništavamo malim hidrocentralama, izgradnjom neplanskih turističkih naselja bez potrebne infrastrukture, neprimjerenim sječama, namjerno izazvanim požarima, prekomjernim sakupljanjem ljekovitoga bilja, krivolovom itd. A što činimo svojim rijekama i jezerima jednostavno prelazi svaku granicu pakosti koju samo čovjek može demonstrirati. Mogu li se više uopće na prste jedne ruke nabrojiti naše nezagađene rijeke i jezera iz kojih se donedavno moglo piti? Nisu ovo samo pojedinačni tragovi ljudske nebrige i nehaja nego opetovano i, ponavljam, sustavno unakazivanje i uništavanje tla i njegove flore i faune.

Da stvar bude još poraznija, to se ne čini radi osnovnih životnih potreba i preživljavanja, nego radi nezajažljiva hedonizma i bezobrazno enormnoga bogaćenja pojedinaca.

Zašto to činimo prirodi? Zato što je nikad nismo upoznali i zavoljeli, zato što ne živimo s njom nego pored nje i zato što ne znamo da voljeti nju znači voljeti Boga, sebe i ljude.

Sveti Franjo Asiški, svojim rodbinskim odnosom prema svemu stvorenom, najbolja je paradigma istinske brige i zauzetosti za skladan život s prirodom kao i očuvanje njezinih darova. On s jednostavnošću i lakoćom sve stvoreno naziva bratom i sestrom jer ih doživljava kao darove čiste Božje ljubavi. Takvim odnosom prema prirodi, ali i prema ljudima, sigurno bismo unijeli tako potrebni mir u danas goruća ekološka i društvena pitanja jer bismo, slijedeći Franjin primjer, postali svjesni zajedničke sudbine, pripadnosti i sveopćega bratstva i sestrinstva. Hvaljen budi, moj Gospodine, sa svim svojim stvorenjima!

Fra Janko Ćuro urednik@svjetlorijeci.ba

listopad 2020.

5

S

Tema broja

@ Dalibor Ballian

Svojim je nastankom čovjek vezan za okoliš u kojemu živi, a koji je nastao tisućama godina prije nas, gladnih i gramzivih ljudi. Čovjek je u početku živio u skladu s prirodom uzimajući od nje ono što je nudila. Onoga trenutka kada je pomislio da može prirodom gospodariti i koristiti je kao sredstvo za bogaćenje, promijenio se i odnos prema prirodi.

Nerijetko gledamo slike kako se jedan obogatio, a mnogi drugi su postali siromašni. Toga je bilo od samih početaka povijesti. Mudri car Salomon, koji se spominje i u Bibliji, stekao je ogromno bogatstvo krčeći cedrove šume te trgujućim drvetom i drvnim proizvodima sa starim Egipćanima. Oni su, naime, trebali cedrovo drvo i ulje zbog svojih spiritualnih vrijednosti pa su tako šume cedrova nestajale da bi danas na Bliskom istoku bile zamijenjene kamenitim pustinjama.

Međutim, time nisu nestale samo šume nego i različite vrste životinja.

Gdje su lavovi spominjani u Bibliji? Danas se vide tek na reljefnim slikama Bliskoga istoka. Nestali su prekomjernim lovom, a ovakvih je primjera i na drugim područjima na kojima se razvijala ljudska civilizacija.

Kao primjer spomenimo Mezopotamiju, zelenu šumovitu ravnicu o čijim se šumama čulo već u Epu o Gilgamešu, potom dolinu Nila u Egiptu i Inda 6

svjetlorijeci.ba

Zelengora, Janko Ćuro

PRIRODU TREBA VOLJETI listopad 2020.

7

Biseri mudrosti

t s o n v a t s o Jedn Za rane monahe umijeće se života sastojalo u jednostavnosti i skromnosti: zadovoljiti se sa onim malo, biti otvoren za ono što se upravo događa. U riječi „jednostavan” prosijava i čežnja za jedinstvom. Kod njemačkih mističara jednostavnost znači čistoća srca.

Igor Šimičević, Rovinj

Biti jednostavan znači: biti jasan, biti jedno sa sobom, ne imati nikakve prikrivene namjere i sve moguće finte. Znači i to da se ne raspitujem stalno uokolo što drugi o meni misle. Postojanje u sadašnjem trenutku uvijek je povezano sa slobodom: biti slobodan od sudova i očekivanja drugih.

Svoj primjerak knjige Biseri mudrosti autora Anselma Grüna po cijeni od 10 KM + poštarina poručite: • pozivom na broj telefona: +387 33 726 200 • pišite nam na: redakcija@svjetlorijeci.ba;

fmcsvjetlorijeci@gmail.com Posjetite nas u ulici Zagrebačka 18 u Sarajevu, ili u našim knjižarama u Vitezu i Livnu listopad 2020.

11

P

rema životopiscima svetoga Franje, jedan od biblijskih tekstova koji je asiškome svecu, čini se, bio osobito drag i prirastao srcu, bio je onaj u kojem Isus govori o pticama i ljiljanima za koje se Bog svojom providnošću brine.

Tako već u Prvom životopisu Tome Čelanskoga koji nastaje oko 1228. godine, u vrijeme kad je sveti Franjo proglašen svetim, kad se opisuje Franjino propovijedanje pticama, čitamo njegove riječi: „Sestre moje ptice, mnogo morate hvaliti svoga Stvoritelja i uvijek ga ljubiti. Zaodjenuo vas je perjem, dao vam krila za let i sve ostalo što vam je potrebno. Bog vas je među stvorovima učinio plemenitima i odredio da boravite u čistu zraku. Premda ne sijete niti žanjete, ipak vas on, a da se ništa ne brinete, zaštićuje i upravlja” (1 Čel 58).

Franjo pritom podsjeća na dio Isusova Govora na gori u kojem je riječ o pticama i o ljiljanima (Mt 6,25-34).

Otprilike iste godine kad nastaje ovaj životopis papa Grgur IX., veliki zaštitnik svetoga Franje i čovjek koji je izvrsno poznavao karizmu novoga Reda, slijedi istu misao kad 1228. godine piše bulu Sicut manifestum kojom svetoj Klari i njezinim sestrama daje takozvanu povlasticu siromaštva. U ovoj buli između ostaloga piše: „Napokon, Onaj koji hrani ptice nebeske i odijeva ljiljane poljske (usp. Mt 26.28) neće vas iznevjeriti ni u hrani ni u odjeći, sve dok vam u vječnosti ne daruje samoga sebe, onda kada vas njegova desnica zagrli još većom radosti, u punini Njegova motrenja. Stoga, kako ste nas zamolile, svojom apostolskom naklonošću potvrđujemo vašu odluku o najuzvišenijem siromaštvu i snagom ovoga spisa odobravamo da vas nitko ne može prisiliti da primite posjede.” Što je važnije?

Nakon što je u Govoru na gori izložio temelje kraljevstva nebeskoga putem Blaženstava i govora o većoj pravednosti 12

svjetlorijeci.ba

Nepoznata Biblija

Priroda kao znak Božje blizine @ fra Darko Tepert tepert

Dobro je da svatko katkad promisli koje su njegove brige i tjeskobe. Pritom valja razlikovati zabrinutost od brižnosti. Zabrinutost čovjeka koči, zaustavlja i guši, a brižnost ga pokreće te potaknuo učenike na prisan odnos s Ocem, Isus govori o pravim vrijednostima. Valja ih promotriti detaljnije.

On ondje kaže: „Ne budite zabrinuti za život svoj: što ćete jesti, što ćete piti; ni za tijelo svoje: u što ćete se obući.

Zar život nije vrjedniji od jela i tijelo od odijela?” (Mt 6,25). Ono što se obično u društvu shvaća kao vrijednosti nije među pravim vrijednostima kraljevstva nebeskoga i ne predstavlja ono pravo blago. Zemaljske su vrijednosti prolazne, a kraljevstvo je nebesko neprolazno. Zato srce treba biti usmjereno na Boga, što odgovara zapovijedi koju je Isus još u kušnji u pustinji naglasio: ljubiti Boga svim srcem.

Isus zapravo govori o onoj zapovijedi koju je naglasio i u svojoj kušnji u pustinji: ljubiti Boga svom dušom, to jest cijelim svojim životom. Zato i kaže: „Ne budite zabrinuti za život svoj.”

Ključni pojam za razumijevanje odlomka jest „zabrinuti” i „zabrinutost”, a ponavlja se čak šest puta. Grčka riječ koja se skriva iza ovoga pojma označava i zabrinutost i tjeskobu.

Primjeri iz prirode Zabrinutost o kojoj Isus govori jest zabrinutost za jelo, piće i odijelo. Riječ je o samom preživljavanju. Zato njegove riječi i jesu tako zahtjevne, pa Isus daje primjere iz prirode: „Pogledajte ptice nebeske! Ne siju, ne žanju niti sabiru u žitnice, pa ipak ih hrani vaš nebeski Otac. Zar niste vi vrjedniji od njih? A tko od vas zabrinutošću može svome stasu dodati jedan lakat? I za odijelo što ste zabrinuti? Promotrite poljske ljiljane, kako rastu! Ne muče se niti predu.

A kažem vam: ni Salomon se u svoj svojoj slavi ne zaodjenu kao jedan od njih. Pa ako travu poljsku, koja danas jest, a sutra se u peć baca, Bog tako odijeva, neće li još više vas, malovjerni?”

(Mt 6,26-30).

Sijanje, žetva i sabiranje u žitnicu bili su muški poslovi, dok je predenje bilo ženski posao. Tako Isus dotiče životna iskustva svakoga od svojih slušatelja. Salomon je, zbog opisa u Prvoj knjizi o Kraljevima, bio uzor mudrosti i bogatstva (usp. 1 Kr 3,13; 10,14-27).

Održan seminar za voditelje crkvenih zborova

Svjetlo riječi

SARAJEVO – Od 18. do 20. rujna održan je Međunarodni seminar za voditelje crkvenih zborova kojemu je nazočilo 18 polaznika iz BiH i Hrvatske. Seminar je održan na Franjevačkoj teologiji u sarajevskom naselju Nedžarići. Kako je ranije bilo objavljeno, za potrebe ovoga seminara angažirani su predavači bili redovna profesorica na Odsjeku za dirigiranje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu Jasenka Ostojić, profesorica gregorijanskoga i liturgijskog kolegija na Institutu za crkvenu glazbu u Zagrebu č. s. Domagoja Ljubičić te profesor glazbe na Franjevačkoj teologiji fra Emanuel Josić.

Ranije je glavni organizator ovoga seminara fra Emanuel najavio kako će tijekom predavanja biti obrađene glavne tematske cjeline: praktični rad s ansamblom, zatim upjevavanje, intonacija i fraza, liturgijsko sviranje, gregoriNastavak gradnje samostana na Plehanu

B. Lukačević / SR

PLEHAN – U četvrtak, 17. rujna, na blagdan Rana sv. Franje Asiškog u Franjevačkom samostanu sv. Marka evanđelista na Plehanu u Bosanskoj Posavini, nakon slavljenja svete mise u župnoj i samostanskoj crkvi, potpisan je Ugovor o nastavku gradnje nove zgrade samostana na Plehanu. Misno slavlje predvodio je gvardijan franjevačkoga samostana u Gučoj Gori fra Drago Pranješ, a homiliju je gvardijan-domaćin na Plehanu fra Anto Tomas.

Spomenuti ugovor potpisali su u ime izvođača radova Anto Jurišić iz tvrtke Starogradnja iz Odžaka, te u ime investitora fra Anto Tomas. Izvođač se obvezao da će u vremenskom roku od 100 radnih dana izvršiti gradnju zgrade uključujući pokrivanje. Radovi su procijenjeni na oko 565.000 14

svjetlorijeci.ba

janski i liturgijski napjevi te liturgijski pristup odabira kompozicija za misno slavlje. Predavači su tijekom seminara s polaznicima podijelili različita iskustva i svoje vlastito znanje. Tako je primjeri-

crkvenih zborova izrazili su želju da se ovaj seminar održava i narednih godina i nisu krili svoje oduševljenje o bogato ponuđenim informacijama i znanjem.

Po završetku seminara polaznicima su

ce profesorica Jasenka Ostojić svoja predavanja bazirala na teorijskoj pripremi sudionika te praktičnim rješenjima na konkretnim vokalnim primjerima.

Prema riječima organizatora, polaznici ovogodišnjega seminara za voditelje

uručeni certifikati kao potvrda o sudjelovanju. Sam seminar podržala je Uprava provincije Bosne Srebrene, zatim Franjevački medijski centar Svjetlo riječi i fra Zdravko Dadić.

KM. Osim povratnika i raseljenih Plehančana, ovom događaju nazočili su predstavnici civilnih vlasti iz BiH i Hrvatske.

Na kraju misnoga slavlja javnosti je predstavljena i nova mrežna stranica www.plehan.net, koja će poslužiti kao izvorište informacija o duhovnom i kulturnom programu u Franjevačkom vjersko-kulturnom središtu Plehan. U ugodnom druženju uz zajednički ručak svoju zahvalu svim nazočnim prijateljima Plehana povratnici su iskazali i kroz izvorne bosanske pjesme.

Proslavljen blagdan Rane sv. Franje

N. Josić / Svjetlo riječi

DUBRAVE – Na arheološkom lokalitetu Zidine u Skakavi Gornjoj, na temeljima drevnoga franjevačkog samostana i dviju crkava nedaleko od Dubrava, proslavljen je blagdan Rana sv. Franje.

Događaju je nazočilo mnoštvo vjernika hodočasnika, a središnje misno slavlje predvodio je gvardijan samostana u Tuzli fra Željko Nikolić, uz koncelebraciju 15 svećenika.

Blagdanu je prethodila priprava vjernika u duhu pokore i proslave sakramenata ispovijedi i bolesničkoga pomazanja. Održana je pobožnost puta križa, krunice, litanija sv. Franje i homilijom u misnim slavljima tijekom trodnevnice.

Novi biskupi Crkve u Hrvata

Svjetlo riječi

Obilježeno 25 godina oslobođenja

S. Marčinković / SR

JAJCE – U organizaciji Udruge 13. rujan Jajce i pod pokroviteljstvom HNS-a BiH, 13. rujna svečano je obilježena 25. obljetnica oslobođenja kraljevskoga grada Jajca, Pougarja i Dobretića, koje se dogodilo u okviru vojno-redarstvene operacije Maestral. Najprije su položeni vijenci u čast prvoj žrtvi Domovinskoga rata u Jajcu, mladom policajcu Franji Ladanu Panceru kod spomen-obilježja na ulazu u hidroelektranu Jajce II. Nagovor i opijelo za pokojnika izmolio je župni vikar iz Podmilačja fra Nikola Neimarević.

Vijenci su položeni i kod spomen-obilježja osmorice poginulih pripadnika 81. gardijske bojne Kumovi iz Virovitice ispod sela Mile. Za njih je opijelo molio župni i samostanski vikar iz Jajca fra Marinko Baotić. Potom je krenuo svečani mimohod na čelu s vojnim orkestrom OS-a BiH. Nošeni su ratni stjegovi postrojbi koje su sudjelovale u oslobađanju Jajca. Slijedili su ih članovi povijesnih postrojbi iz Jajca i Stoca te gosti i građani Jajca.

Kod središnjeg spomen-obilježja poginulih branitelja u gradu Jajcu intonirane su himne BiH i Hrvatske, a nad jajačkom tvrđavom razvijao se stijeg hrvatskoga naroda u BiH. Također, položeni su vijenci i upaljene svijeće.

Molitvu za poginule branitelje molio je župnik i gvardijan u Jajcu fra Vinko Marković. Svečani mimohod nastavljen je do crkve Uznesenja BDM, gdje je fra Marinko predvodio misno slavlje. Svečanost je nastavljena zajedničkim druženjem nakon svete mise.

U dvorištu katedrale Marije Majke Crkve u Mostaru mons. Petar Palić preuzeo je na blagdan Uzvišenja Svetoga Križa i obljetnicu posvete stolnice službu biskupa Mostarsko-duvanjske i apostolskoga upravitelja Trebinjsko-mrkanske biskupije od dosadašnjega ordinarija mons.

Ratka Perića, koji je za biskupa zaređen upravo 14. rujna 1992. godine. Na svečanosti su sudjelovali brojni biskupi, članovi BKBiH na čijem je čelu nadbiskup vrhbosanski Vinko kard. Puljić, zatim apostolski nuncij u BiH mons. Luigi Pezzuto, apostolski vizitator mons. Henryk Hoser, a i članovi HBK na čelu sa zadarskim nadbiskupom mons. Želimirom Puljićem, potom nadbiskup beogradski mons. Stanislav Hočevar i biskup barski mons. Rrok Gjonlleshaj i brojni drugi.

Među koncelebrantima je bio i provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Miljenko Šteko te nacionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu vlč. Tomislav Markić. Na slavlju su sudjelovali i predstavnici drugih redovničkih zajednica, episkop zahumsko-hercegovački i primorski vladika Dimitrije, predstavnici političkih vlasti BiH i RH na čelu s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem.

Na slavlju je mons. Amaury Medina Blanko, savjetnik Nuncijature u BiH pročitao bulu imenovanja pape Franje na latinskom jeziku, a župnik u Studencima i ceremonijar obreda vlč.

Ivan Štironja na hrvatskom jeziku. Biskupu Paliću predan je pastirski štap te je misno slavlje nastavljeno službom riječi. Nakon proglašena evanđeoskog ulomka mons. Palić uputio je vjernicima svoju prvu homiliju kao ordinarij hercegovačkih biskupija. Na završetku misnoga slavlja govorom su se obratili i kardinal Vinko Puljić, mons. Želimir Puljić, generalni vikar biskupija vlč. Željko Majić, provincijal fra Miljenko Šteko te uime vjerničkoga puka Bori-

slava Šarić, majka četvero djece. Misno slavlje pjesmom je animirao katedralni zbor Marija pod ravnanjem vlč. Dragana Filipovića.

Mons. Petar Palić, dosadašnji biskup hvarsko-bračko-viški, a ranije svećenik Dubrovačke biskupije i generalni tajnik HBK, preuzeo je dvije hercegovačke biskupije od mons. Ratka Perića zbog navršene kanonske dobi (75 godina života). U ove dvije biskupije danas živi oko 180.000 vjernika u 81 župi, s ukupno 200 dijecezanskih i redovničkih zajednica.

Ranije je, 3. rujna, u službu nadbiskupa koadjutora Splitsko-makarske nadbiskupije uveden dosadašnji nadbiskup Porečke i Pulske biskupije mons. Dražen Kutleša. Predviđeno je da za dvije godine preuzme službu nadbiskupa od mons.

Marina Barišića. Osim toga, 16. rujna za biskupa je zaređen mons. Ante Jozić, koji je imenovan apostolskim nuncijem u Bjelorusiji, po rukama državnoga tajnika Svete Stolice kard. Pietra Parolina. Svečanost je upriličena u crkvi Svete Obitelji Gospina prasvetišta u Solinu.

Subotička biskupija koja je od umirovljenja mons. Ivana Penzeša prije dvije godine upražnjena dobila je 8. rujna novoga biskupa u osobi vojvođanskoga Hrvata mons. Slavka Večerina. A mons. Milan Stipić imenovan je istoga dana nasljednikom mons. Nikole Kekića na službi križevačkoga vladike, odnosno biskupom Križevačke grkokatoličke biskupije, jedine katoličke biskupije istočnoga obreda u Crkvi u Hrvatskoj. U trenutku imenovanja bio je jedan od 10 najmlađih biskupa na svijetu.

listopad 2020.

15

K

ada je opasnost nevidljiva i nejasna, a koronavirus još je nepoznat znanosti i iskustvo se tek stječe, u opasnosti smo da reagiramo ili pretjerano hrabro ili pretjerano plašljivo. U takvim teškim trenucima više nego inače imamo potrebu osloniti se na Boga – ali gdje je?

Sa svih strana dolaze zabrinjavajuće vijesti zbog pandemije virusa. Stroge epidemiološke mjere usporile su epidemiju, ali nisu je suzbile, a ona se vraća jače nego prije. Neki liječnici smatraju da će se stanje dodatno pogoršavati, a gospodarstvenici mole da se ne ponavlja karantena jer ionako loše posluju.

Ministri financija izlaze s crnim brojkama. Nitko ne zna točno što treba učiniti – ako se podcijeni bolest, mnogi će umrijeti; ako se precijeni, svi ćemo nepotrebno osiromašiti.

Svijet iza stakla Veoma je zanimljivo promatrati kako ljudi reagiraju na problem koji je izvan njihovih moći savladavanja, a i shvaćanja. Neki ga jednostavno negiraju – uvjeravaju sebe i druge da virus ne postoji, da je to samo izmišljotina vlade koja želi kontrolirati ljude; puno je lakše negirati probleme i praviti se da je sve u redu nego suočiti se s istinom. Od parlamentarnih zastupnika, koji protestno ne nose maske u Saboru, do roditelja koji upadaju u škole i prekidaju nastavu jer se ne slažu s higijenskim mjerama.

Neki reagiraju plašljivo. Povukli su se u kuće, prekinuli sve kontakte, opsesivno peru ruke u nadi da će ih pošast mimoići; ako moraju izaći među ljude, nose masku i na ulici, i sklanjaju se od svih koji maske ne nose. Na radno mjesto javljaju da će raditi od kuće, sastanke održavaju preko interneta, svijet gledaju kroz staklo prozora i ekrana.

Mnogi reagiraju s bijesom. Otkazani su im poslovi i vjenčanja, lovovi i proslave, putovanja i stipendije, koncerti i izložbe; nekome je propao hostel, nekome 16

svjetlorijeci.ba

Samotno mjesto

Bog je tu, blizu @ Boris Beck boris.beck.735

Možda ga trenutno ne vidimo na djelu, možda ga trenutno ne osjećamo u svojim životima – ali Bog je tu, blizu. Možda se zbilja spušta tama na svijet… ali u duši uvijek može biti svjetlo! prijevoznička firma, nekome je zatvoren kafić, nekome teretana; nekome je propalo školovanje, nekome ugovor, nekome prodaja, nekome kupnja. Upućuju se tužbe sudovima, sve do Ustavnoga suda, u nadi da će suci prekinuti probleme i vratiti ljudima oduzetu slobodu. Nismo naviknuli da nam stvari ne idu – želimo da sve ide prema planovima i prema željama, dapače, i iznad planova i želja.

Velika odgovornost A sad nam ne ide. Ne ide nam turizam, ne ide nam proizvodnja, ne ide nam školovanje, ne idu nam druženja, ne ide nam zabava. Ljudi su zabrinuti i uplašeni, i pokazuju ogorčenost i ljutnju.

Netko mora biti kriv! Ljudi protestiraju, podižu tužbe – jer netko mora biti kriv ako nije sve savršeno.

Koji je kršćanski odgovor na takve teške situacije, kada sve zapne, i kada se čini da su svi putovi u budućnost zatvoreni? Neki pobožni ljudi smatraju da trpimo zbog grijeha naših predaka, po onoj biblijskoj izreci da su očevi jeli kiselo grožđe, a sinovima trnu zubi. Zbog toga mole za pokojne, da se od obitelji

otkloni nesreća. Nismo krivi mi, nego oni prije nas! Ali prorok Ezekiel u Starom zavjetu kaže da to nije ispravno.

Ako je sagriješio otac, bit će kažnjen otac, a ne sin; ako je sagriješio sin, bit će kažnjen sin, a ne otac; svatko snosi odgovornost za sebe, i samo za sebe.

To možda nije odgovor kojemu smo se nadali jer pokazuje da moramo biti budni i aktivni. I zbilja se vidi da se nisu sve zemlje jednako uspješno borile s epidemijom – neki su uspjeli poštedjeti više svojih građana, drugima je umrlo i previše; neki su uspjeli izvući gospodarstvo s manje štete, drugi su doživjeli pravu katastrofu.

Opasno zavaravanje U skladu s tim, mnogi kršćani smatraju da samo grešnici trpe, a da su pravedni nagrađeni već na ovom svijetu. Ako imam dobar posao, lijepu kuću, brzi auto i novac na banci – e, pa to je nagrada zato što se molim Bogu svaki dan. A onaj koji nema posao, kojemu ne ide – e pa taj si je sam kriv jer je grešan. Da je Isus s njim, bio bi uspješan. Ako je Isus sa mnom – kažu takvi optimistični kršćani – sve mogu.

Franjevci među svojim pukom

Katolička obnova u Bosni @ fra Anđelko Barun

barun.andjelko@gmail.com

Njemački vjerski reformator Martin Luther (1483. – 1546.) i njegovi sljedbenici nazvani protestanti svojom su reformom razarali ne samo organizacijsku strukturu nego i nauk Crkve.

Naučavali su da je Biblija jedini duhovni autoritet, da je sama vjera, bez dijela, dostatna za spasenje, da je vječni život čisti Božji dar, bez ikakvih naših zasluga.

T

ridentski je sabor 1563. godine donio opće smjernice protureformacije. Katekizam Tridentskoga sabora sažeo je sve bitne istine katoličke vjere, primljene od Krista i apostola, koje treba vjerovati i po njima živjeti. U Katoličkoj Crkvi nastaje protureformacijski pokret. Elita katoličkih katehetskih stručnjaka piše katekizme, propovijedi i druge poučne spise koji se prevode na razne jezike te služe biskupima, svećenicima i katoličkim vjernicima kao pomagala za bolje upoznavanje katoličke vjere. Samo katolici dobro poučeni u svojoj vjeri mogu se suprotstaviti protestantizmu. Taj pokret temeljitijega upoznavanja katoličke vjere i života po njoj nazivamo katoličkom obnovom.

Katolička obnova u Bosni U to vrijeme franjevci, kao jedini katolički svećenici u BiH, uključili su se 20

svjetlorijeci.ba

u katoličku obnovu, posebice svojim moralno-didaktičkim spisima. Ne stvaraju neka nova teološka djela, ali vješto biraju sadržajno najbolja djela u Europi za vjersku i moralnu pouku, prevode ih, prilagođavaju razumijevanju svoga puka, pišu narodnim jezikom i pismom. Ta se književnost bosanskih franjevaca po sadržaju označava kao pučka kompilacija katoličke tridentske teologije. Po njoj su hrvatskom katoličkom puku u Bosni postali poznati likovi i sadržaji klasične i suvremene europske književnosti.

Prvi pisac takvih djela bio je Matija Divković (1563. – 1631.). Prema katekizmima isusovaca Jakova Ledesme i Roberta Bellarmina napisao je i tiskao u Veneciji 1611. godine svoje djelo Nauk karstjanski za narod slovinski. U prvom dijelu govori o Isusu Kristu i kako ga trebamo nasljedovati, a u drugom obrađuje kreposti vjere, ufanja i ljubavi,

Vjerovanje, Očenaš, Zdravo Mariju, Božje i crkvene zapovijedi i sakramente. U isto vrijeme preveo je i tiskao djelo dominikanca Ivana Herolta Sto čudesa oliti zlamenia Blažene, i slavne Bogorodice, Divice Marije. Divković želi i naš narod upoznati s tim u Europi rado čitanim čudesnim djelima.

U Veneciji je 1616. godine tiskao Nauk karstjanski s mnoziemi stvari duhovnijemi, i vele bogoljubnijemi… To je mali katekizam u obliku kratkih pitanja i odgovora. Katekizam ima 44 lista, Divković mu dodaje još 164 lista raznih pučkih pjesama i molitava. Djelo je doživjelo 25 izdanja; 1698. godine tiskano je tri puta.

Godine 1616. Divković tiska i svoje četvrto djelo Besiede Divkovića svarhu evanđelja nedieljnih priko svega godišta.

Radi se o prijevodu 66 propovjedi poznatijih europskih autora, nešto ima i njegovih vlastitih.

Divkovićeva su se djela čitala, pjevala i prepisivala. Namijenjena su za pouku u vjeri i za oblikovanje crkvenoga života svećenika i vjernika. Bila su, također, etička, moralna i humana norma ne samo u BiH nego i u Dalmaciji, Slavoniji i drugim krajevima u kojima su djelovali franjevci Bosne Srebrene.

Odigrala su važnu ulogu za pismenost, jezik, književnost i kulturnu povijest hrvatskoga naroda.

Divković je uložio izvanredno mnogo truda za tiskanje svojih knjiga i njihova dostavljanja čitateljima. Tiskar u Veneciji nikad nije vidio naših slova, ne zna niti jednu našu riječ. Divković mu pokazuje kako slova salijevati, kako ih slagati u riječi i rečenice. Knjige su se prevozile brodom do Splita, a odatle na konjskim samarima po brdovitim krajevima BiH. Nemjerljiv doprinos Divkovića su slijedili i drugi franjevci.

Istom metodom, jezikom i pismom pisali su:

Reportaža

ŽUPA I SAMOSTAN SV. FRANJE ASIŠKOG, GUČA GORA

GUČA GORO, ZEMLJO PLEMENITA 22

svjetlorijeci.ba

N @ Nikolina Marčić

nikolina@svjetlorijeci.ba

Nikolina Marčić

Nakon svakoga rata ljudi i običaji se na različitim mjestima diljem svijeta izmiješaju, ali u dubini svoga srca svatko osjeća ljubav za svoje, za ono što je njemu vlastito. Kao da iz dubine čovjekove nutrine probija čežnja zdravoga narodnog duha: „Vratimo se na svoje i svome!”

Takvu su čežnju proživjeli i Hrvati katolici u Bosni i Hercegovini i onaj tko makar malo poznaje povijest ovoga naroda priznat će kako je kao malo koji podnio toliko boli, stradanja i nedaća, a uz njih i njihovi fratri s kojima su uvijek iznova gradili, popravljali, vjeru širili i do danas sačuvali. Baš kao što je nekoć sveti Franjo Asiški obilježio i svojom osobnošću i životom prožeo Asiz i okolna mjesta, tako su i njegova braća diljem Bosne i Hercegovine pronosili i pronose njegovu duhovnost i revnost. Kada se uputite stopama Franjine braće u Bosni Srebrenoj, onda ste zasigurno krenuli na hodočašće franjevačkom dušom ispunjenom autentičnim i živim evanđeljem koje vjernike potiče da budu ljudi Kristova evanđelja. Baš takvi ljudi žive i godinama vjeru svjedoče zajedno sa svojim franjevcima u Gučoj Gori za koju nećemo pogriješiti ako kažemo da je bosanski Asiz. I književnik Anto Neimarević, rodom iz Guče Gore, s ponosom kliče: „Guča Goro, selo asiškoga svetog siromaka”, a narod i danas kao nekad pjeva: „Guča Goro, zemljo plemenita, joj u tebi je crkva kamenita…” listopad 2020.

23

S

lušajući neke propovjednike mogao bi se steći dojam kako se svijet kreće prema sve većoj nemoralnosti i bezbožnosti. Vrlo rado se pri tome pozivaju na Isusovo retoričko pitanje iz Lukina evanđelja: „Ali kad Sin Čovječji dođe hoće li naći vjere na zemlji?” (Lk 18, 8). Ili svoju tezu potkrjepljuju nekim suvremenim moralnim filozofima poput Alasdaira MacIntyrea koji već u naslovu svoje knjige „After Virtue” aludira na to kako živimo u vrijeme nakon moralnosti ili, kako bi to Friedrich Nietzsche rekao, „s onu stranu dobra i zla”.

Osobno ne vjerujem u mogućnost radikalnoga bezboštva i nemoralnosti ljudskoga roda u cjelini. Uostalom, Isusova riječ se odnosi na onu vjeru koju je on sam ustanovio, a ne na vjeru općenito. Skloniji sam dijeliti uvjerenje Dietricha von Hildebranda o „supstitutima prave moralnosti”. Ljudska bića ne zamjenjuju vjeru nevjerom (za nevjeru treba biti previše racionalan, a čovjek je i suviše iracionalno biće) niti moralnost nemoralom, nego jednu vjeru drugom vjerom ili pravu vjeru – ako se u vremenu relativizma uopće i smije još govoriti o pravoj i krivoj vjeri – i jedan moralni sustav drugim moralnim sustavom.

O tome nas i Biblija poučava kada kaže kako su Izraelci nakon izlaska iz zemlje ropstva – Egipta – dali napraviti zlatno tele i uzviknuli: „Ovo je tvoj bog, Izraele, koji te izveo iz zemlje egipatske” (Izl 32, 8). Ne niječe se, dakle, stvarnost izbavljenja iz ropstva niti stvarnost Boga kao takvoga, već se nečemu drugome – supstitutu – pripisuje božanska moć i činjenica izbavljenja. Biblija na tome mjestu vrlo precizno primjećuje: „Brzo su zašli s puta koji sam im odredio” (Izl 32, 8). Zapanjujuće brzo se i danas događaju smjene bogova i moralnih paradigmi.

Ekološki grijesi Nakon što su renesansa i humanizam s jedne strane, a protestantizam s druge doveli do tzv. „antropološkoga zaokreta” 28

svjetlorijeci.ba

Politički (ne)korektno

Hvalospjev Leibowitzu @ fra Pavo Filipović euraklyon@gmail.com

Suludo je strahovati od toga što će čovjek napraviti prirodi! Sile prirode su snažnije od njega! I prije bi trebalo strahovati od toga što će priroda napraviti čovjeku već čovjek prirodi u povijesti civilizacije i tako doveli u pitanje teocentrizam srednjega vijeka, činilo se kako će čovjek još dugo ostati neupitna moralna instanca nakon Boga.

Vidimo, međutim, kako se nakon radikalnoga antropocentrizma 19. i 20. st. pojavljuje jedna nova moralna paradigma: biocentrizam.

Izvor novoga moralizma nije više Bog, a ni čovjek, već priroda. Taj novi moralizam izrazito je apokaliptičan, katastrofičan, paničan i, naravno, netolerantan. Predstavnici toga novog biocentričkog moralizma i novoga kataloga tzv. „ekogrijeha” su primjerice Thomas Malthus (po kojemu je maltuzijanizam dobio naziv), Paul Ehrlich i Al Gore.

Njihove se teze u bitnome svode na to kako su resursi zemlje ograničeni, a čovjekove potrebe i populacija sve više rastu, kako je čovjek u novome vijeku primarni uzročnik klimatskih promjena te moramo strahovati od sve većih prirodnih katastrofa. Iako su mnogi, poput Matta Ridleya u knjizi „The Rational Optimist: How Prosperity Evolves”, te teze odbacili kao znanstveno neodržive,

one su ipak postale uvjerenjima većine jer taj novi biocentrički moralizam ima vrlo učinkovite lobiste poput ekoaktivistice i idola mlade generacije Grete Thunberg, ljubimice svih medija. Postale su viralne njezine riječi s jedne konferencije na kojoj nas izrazito patetičnim nastupom uvjerava kako cijeli ekosustavi izumiru te kako je njezina mladost ukradena i uništena. Georg Körner je u jednim njemačkim novinama Gretinu ekokampanju Fridays for Future ovako komentirao: „Nakon svega danas moram slušati kako naša generacija uništava mladeži budućnost. Moram vas ipak razočarati, jer upravo se u mojoj mladosti živjelo ekološki održivo. Čarape, puloveri i hlače su se krpale. U kupovinu ili u školu išlo se kilometrima pješice. Nabavka se nosila u mrežama.

Kad se odjeću više ne bi moglo krpati, onda bi se s nje skidalo sve što bi se moglo ponovno iskoristiti, poput dugmadi i „rajsferšlusa”. Ostatak bi se koristio za zakrpe ili kao krpe za pranje. Ukrasni papir bi se s darova pažljivo skidao kako bi ga se moglo ponovno koristiti.

Kalendari svetog Ante 2021.

Knjiga

Knjiga Kalendar sv. Ante, uz detaljan katolički kalendarij obrađuje pitanja o čovjekovim posljednjim stvarima. Donosi teme posvećene franjevaštvu, našim krajevima i ljudima, te povijesti. Raznovrstan i bogat sadržaj očekuje vas i u rubrikama posvećenim obitelji i Bibliji, poeziji i prozi, te zdravlju i kulinarstvu.

Jednolisni

) SVIBANJ Radoljub, Milorad Rade, Radivoj, radnik (Dejan, S 1 Sv. Josip,  5. nedjelja Uskrsa ) TRAVANJ N 2 DAN GOSPODNJI: apostoli; sv. Juvenal (Mladen muč.

I JAKOV, Artur i Karlo, engl.

P 3 SV. FILIP Č 1 VELIKI ČETVRTAK bl.Toma, Henrik, OŽUJAK Julijan iz Bala; biskup biskup P 2 VELIKI PETAK  U 4 Bl. Zorko); sv. David, i Jakov, muč. mučenik; sv. Maksim, (Zoran, Zorislav, S 5 Sv. Eutim, (Svjetlan); sv. Marijan S 3 VELIKA SUBOTA U S K R S P 1 Sv. Albin Savio; sv. Lucije mučenici Praška, opatica VELJAČA Č 6 Sv. Dominik i mučenik; bl. Gizela N 4 DAN GOSPODNJI: sv. Brigita U 2 Sv. Janja i drugovi, etiopski Vicko, Viki) K USKRSNE OSMINE biskup (Rajko); sv. Henrik; bl. Liberat Weiss sv. Viktor (Vitko, P 7 Sv. Duje, P 5 PONEDJELJA S 3 Sv. Marin; P 1 Sv. Rajmund – SVIJEĆNICA OSMINE Posrednica milosti; Josip od Križa biskup Poljski Marija USKRSNE GOSPODINOVO Ivan Dj. Oskar, sv.

Bl. ); Kazimir sv.

UTORAK 8 Sv. 6 S Ana; PRIKAZANJE Uskrsa GODINA U 2  U Lucije (Svjetlan  Č 4 sv. Šimun i 6. nedjelja OSMINE MARIJA. NOVA (Bogoljub); sv.

Vlaho), biskup; crkveni naučitelji N 9 DAN GOSPODNJI: Job S 7 SRIJEDA USKRSNE OSMINE bl. Ruža Viterbska P 5 Sv. Teofil  (Srećko), mučenik S 3 Sv. Blaž ( P 1 SVETA BOGORODICAi Grgur Nazijanski, bisk. i sv.

USKRSNE biskup; sv. Koleta; Veliki Leoniški; sv. Eutihije (Bezimena) Presveto Ime Isusovo P 10 Bl. Ivan Merz; Antim, mučenik Č 8 ČETVRTAK S 6 Sv. Julijan, Č 4 Sv. Josip S 2 Sv. Bazilije nedjelja korizme mučenici sv.

OSMINE 3. ), djevica i mučenica japanski mučenici nedjelja po Božiću. ), djevica 2.

Dobrila USKRSNE ( Mamerto; U 11 Sv. P 9 PETAK N 7 DAN GOSPODNJI: sv. Apolonije i Filemon, P 5 Sv. Agata Mandić, prezbiter N 3 DAN GOSPODNJI: bl. Kristijana (Kristina OSMINE Pavao Miki i drugovi, MILOSRĐA Boga; Leopold Bogdan – SPASOVO. Bl. Dj. Marija Fatimska Folinjska; (Bogoslav) Petar Krstitelj, S 10 SUBOTA USKRSNE 2. n. Uskrsa (Bijela) – N. BOŽJEG godinu P 8 Sv. Ivan od , Franka), redovnica  S 12 Sv. sv. Deogratias P 4 Bl. Anđela  S 6 Sv. ) GOSPODINOVO 5. nedjelja kroz Rimska (Franjka ) iz Cádiza; sv. Eduard; (Božica, Božana Č 13 UZAŠAŠĆE ); sv. Simplicije N 11 DAN GOSPODNJI: U 9 Sv. Franciska sv. Damjan N 7 DAN GOSPODNJI: sv. Jozefina Bakhita, djevica U 5 Bl. Didak KRALJA (VODOKRŠĆE ) apostol; sv. Teodora sv. Makarije (BlaženkoHranivoj, Hranislav), mučenik P 12 Sv. Julije, papa; sv. Zenon; bl. Ida, djevica Emiliani; NJE – SVETA TRI ratar P 14 SV. MATIJA, ( S 10 Sv. Viktor; ; sv. Lucijan (Svjetlan ) P 8 Sv. Jeronim djevica S 6 BOGOJAVLJE i mučenik; ) biskup; sv. Izidor, biskup; sv. Trofim Nevenko), papa (Rajko) Penjafortski Martin I., papa (Mlada nedjelja (Bogoljub mučenici S 15 Sv. Severin, Č 11 Sv. Sofronije, , muč.; sv. Inocent I. (Nevinko, U 9 Sv. Skolastika, i mučenik Č 7 Sv. Rajmund Severin, prezbiter; sv. Teofil  U 13 Sv. 7. nedjelja Uskrsa mučenik Valerijan i Maksim, I., papa  Stepinac, biskup sv. (Časlav) N 16 DAN GOSPODNJI: redovnik; sv. Viktor, mučenik opat; sv. Paškal S 14 Sv. Tiburcije, Rastislav, Rastko), muč.; sv. Maron, djevica P 12 Sv. Maksimilijan S 10 Bl. Alojzije ) P 8 Sv. Apolinar; Hadrijan (Adrijan); sv. Honorat i mučenik ( Kartage Bajlonski, Perzijska, mučenica Lurdska; sv. Severin, sv. ) (Mlada nedjelja i; sv. Ivan I., papa P 17 Sv. Paškal Č 15 Sv. Krescencije Labre; sv. Bernardica Soubirous, i drugovi, mučenici  S 13 Sv. Kristina Č 11 Bl. Dj. Marija S 9 Sv. Marcelin; KRŠTENJE GOSPODINOVO 4. ned. koriz. (Sredoposna Josip (Srećko) Kantalicijsk (Bogoljub) iz Corte ), mučenik biskup; sv. Saturnin djevica (Časlava) U 18 Sv. Feliks Neven), biskup P 16 Sv. Benedikt sv. Teofil N 14 DAN GOSPODNJI: bl. Gulijelmo (Vili, Vilim, Vilko P 12 Sv. Melecije, N 10 DAN GOSPODNJI: ); sv. Paulin; sv. Honorata ); bl. Kristina, ) ), mučenica I. (Vlado), papa; (Nevinko, Nevenko, (Mlada nedjelja) papa; Zlata Dobroslav nedjelja ( Božidar ( opatica Urban Corleone Inocent Zlatka, Sv. ( Mlada Zaharija, ( Sv. Benigno 19 Sv. S Teodozije Euzebija, S 17 godinu sv. sv. Aurea P 15 13 Sv. sv. Bernard P 11 Sv. 3. nedjelja Uskrsa sv. Hospicije 6. nedjelja kroz afrički muč. muč.  S i Tacijan, mučenici; mučenik; sv. Martin; BERNARDIN SIJENSKI; Đurđa), djevica meksički muč.; N 18 DAN GOSPODNJI: sv. Firmus (Tvrtko) i 16 dr., U 16 Sv. Hilarije  Č 20 SV. N 14 DAN GOSPODNJI: muč.; sv. Georgija (Đurđica, ), biskup i Stratonik, beogradski U 12 Sv. Arkadije, prezb. i 24 druga, (Vuk) bl. Mauricije (Domagoj, Davor sv. Salvator iz Horte P 19 Sv. Marta, dj. i muč.; (Veselko); sv. Ermil sv. Fulgencije (Žarko) P 21 Sv. Kristofor, sv. Bazilisk (Bosiljko); sv. Lupo sv. Anastazije; S 17 Sv. Patrik P 15 Sv. Izik i drugovi,Ilija i drugovi, mučenici Palestine S 13 Sv. Hilarije i, bisk. i crkv. naučitelj; Cascie; papa; sv. Marcelin; sv. sv. Konrad Parcamski (Tvrtko); sv. Eufrazije; i mučenica DUHOVI S 22 Sv. Rita iz U 20 Sv. Anicet, DJEVICE MARIJE Č 18 Sv. Ćiril Jeruzalemsk U 16 Sv. Julijana; PEPELNICA (post i nemrs) Č 14 Sv. Firmin djevica i crkveni naučitelj; Dragoljub), papa PEDESETNICA – Majka Crkve – reda i dr., kineski muč. P 19 SV. JOSIP, ZARUČNIK BLAŽENE opat; sv. Tarzicija, Anzelmo, biskup N 23 DAN GOSPODNJI: SV. FRANJE; Bl. Dj. Marija, i Franjevačkog S 17 ČISTA SRIJEDA sv. Agapit I. (Ljubo,  S 21 Sv. P 15 Sv. Mavro,  muč.; sv. Ivan Petar mučenik BAZILIKE Magdalena de Pazzi (Spaso), papa; bl. Egidije Asiški i 128 perzijskih I DRUGOVI, prvomučenicPustinjak (Mlada nedjelja) ), biskup Č 22 Sv. Soter S 20 Sv. Ivan Nepomuk,5. nedjelja korizme (Gluha)  Č 18 Sv. Sadot Adalbert Praški; Deodat (Bogdan) P 24 POSVETA Časni; sv. Grgur VII., papa; sv. Marija Kvatre S 16 SV. BERARD Mansvet (Blagoje 2. n. k. g. Sv. Anto (Juro, Đuro); sv. sv. mučenici Poljske Pjačentski; sv.

(Bogoslav) U 25 Sv. Beda P 23 Sv. Juraj N 21 DAN GOSPODNJI: ); bl. Marijan i Branislav, P 19 Bl. Konrad ) Sigmaringenski; EVANĐELIST N 17 DAN GOSPODNJI: Biserka); sv. Deikol mučenik prezbiter; sv. Eleuterije sv. Bruno (Zdenko) (Željko (Vjerko, Vjeran sv. Rebeka sv. Margareta ( SV. MARKO Julija; sv. Serapion, (Čista) S 26 Sv. Filip Neri, S 24 Sv. Fidel ki, biskup; P 22 Sv. Epafrodit biskup; sv. Oton; sv. Eustohija Calafato P 18 Sv. Priska; nedjelja Uskrsa.  S 20 Bl. 1. nedjelja korizme Mongrovejski, GOSPODNJI: 4.

Palestinske i drugovi, mučenici; sv. Henrik, bisk. i muč.

Sv. Augustin KenterberijsLadislav Demski, m. Kvatre Turibije GOSPODNJI: DAN 27 Sv. Č Mario 25 DAN Cezareje N 23 Sv. U 21 N 19  U redovnik ) German; bl. i drugovi, mučenici SV. PETRA APOSTOLA i Sebastijan, mučenici;sv. Epifanije (Vidoslav, Vidoje sv. Gerard Kvatre P 28 Sv. Just; sv.

26 Bl. Jakov Zadranin, djevica S 24 Sv. Dionizije – BLAGOVIJEST P 22 KATEDRA S 20 Sv. Fabijan muč.; i mučenik ) mučenik P VI., papa; sv. Maksim; GOSPODINOVO Kotorska, bl. Lukezije (Janja), djev. i Kvatre (Radoslav, Rade S 29 Sv. Pavao Sv. Polikarp, biskup U 27 Bl. Ozana mučenik; sv. Emanuel, Č 25 NAVJEŠTENJE Čedomir), bisk. Č 21 Sv. Agneza sv. Gaudencije PRESVETO TROJSTVO sv. Ljudevit Montfortski; naučiteljica a (Ema) U 23 (Goran), srijemski (Čedo, Čedoljub, đakon i mučenik; Sv. Petar Chanel; N 30 DAN GOSPODNJI: DJEVICE MARIJE ELIZABETI i crkvena P 26 Sv. Montan i muč.; sv. Emerencijan Saleški S 24 Sv. Modest sv. Cezarije P 22 Sv. Vinko, bl. Peregrin, prezbiterMUKE GOSPODNJE  S 28 KATARINA SIJENSKA, djevica ) biskup i mučenik; i Akvila, supružnici Sv. Franjo Rupert, biskup; P 31 POHOD BLAŽENE ), bisk. Kvatre Č 29 SV. sv. Donat (Darko Č 25 Sv. Nestor, S 23 Sv. Severijan 3. n. k. g. – N. BOŽJE RIJEČI.  S 27 Sv. CVJETNICA – NEDJELJA (Aco, Saša, Branimir papa; sv. Sofija; P 30 Sv. Pio V., N 28 DAN GOSPODNJI: P 26 Sv. Aleksandar bisk. sv. Julijan, muč. Kvatre N 24 DAN GOSPODNJI:PAVLA APOSTOLA tjedna Velikoga Zadarski, SV. (Pačista) P 29 Ponedjeljak tjedna S 27 Sv. Donat P 25 OBRAĆENJE nedjelja korizme i Tito, biskupi GOSPODNJI: 2.

U 30 Utorak Velikoga tjedna U 26 Sv. Timotej sv. Julijan, mučenik Olga  N 28 DAN PROSINAC Merici, djevica; bl. sv. Leoncije S 31 Srijeda Velikoga S 27 Sv. Anđela i crkv. naučitelj; (Cvjetka); sv. Eligije; Akvinski, prezbiter mučenica S 1 Sv. Florencija i Mavro, mučenici Čuklić Č 28 Sv. Toma prorok; sv. Bibijana, prorok; sv. Lucije (Svjetlan) STUDENI sv. Martina (Hrvoje); sv. Papija Č 2 Sv. Habakuk,  ski, Crkva sv. Ante, P 29 Sv. Konstancije Jacinta, Sumbulka) Mariscotti; Ksaverski; sv. Sefanija, djevica i mučenica ETI Anto Padovan (Jaca, – DUŠNI DAN P 3 Sv. Franjo P 1 SVI SV i; sv. Barbara, S 30 Sv. Hijacinta 4. n. k. g. Sv. Ivan Bosco, prezbiter ) o Blažanović, Sveti naučiteljica SVIH VJERNIH POKOJNIKA g reda LISTOPAD Ivan Damaščansk (Mlada nedjelja U 2 SPOMEN djevica i crkvena čka 18, Sarajev Franjevačko  S 4 Sv. Vladimir Vlatko N 31 DAN GOSPODNJI: 2. nedjelja došašća od Djeteta Isusa, svih pokojnika (Živko), muč. riječi, Zagreba 33 81 22 47 N 5 DAN GOSPODNJI: S 3 Spomen P 1 Sv. Terezija Emerik; sv. Vitalis FMC Svjetlo 72 62 00, Fax: +387c i . b a biskup Čuvari ) i dr., muč.

Boromejski; sv.

RUJAN e P 6 Sv. Nikola, biskup i crkveni naučitelj Č 4 Sv. Karlo (Božidar, Bogdan monah S 2 Sveti Anđeli 27. nedjelja kroz godinu Bertila, opatica Tel.: +387 33 jetlorij (Bogoljub); sv. sv. Vito, sv. Verena; bl. Dositej ), mučenik U 7 Sv. Ambrozije, BL. DJEVICE MARIJE Kvatre w w w.sv P 5 Sv. Filotej N 3 DAN GOSPODNJI: francuski muč.; S 1 Sv. Egidije; sv. Feliks (Srećko ) ZAČEĆE Burté i drugovi, ASIŠKI (Mlada nedjelja Marin, đakon ); sv. Trankvilin Leonard, pustinjak; KOLOVOZ S 8 BEZGREŠNO Meksika P 4 SV. FRANJO Č 2 Bl. Ivan Franjo papa i crkveni naučitelj; sv.  S 6 Sv. nedjelja kroz godinu sv. Placid (Dragan 32. iz nedjelja kroz godinu (Vedran) mučenik biskup Kvatre Didak 18.

Kowalska; Ivan Veliki, GOSPODNJI: Č 9 Sv. sv. Mavro, muč.

N 7 DAN GOSPODNJI: bl. Gracija Kotorski prorok; sv. Marcel, bisk.; sv. Roman,  U 5 Sv. Faustina ; sv. Sereno P 3 Sv. Grgur  N 1 DAN Škot; Marija Loretska; – Porcijunkula papa; sv. Mojsije, Terezija iz Kalkute (Zdenko); sv. Renato, (Mislav), bisk.

SRPANJ sv. Vito, biskup Stilit, prezb. Kvatre P 10 Bl. Djevica Sv. Bonifacije I., P 8 Bl. Ivan Duns i muč.; sv. Teodorik S 6 Sv. Bruno 2 GOSPA OD ANĐELA bisk.; sv. Martin; sv. Eufronije od krunice ), muč. S 4 ) I., papa; sv. Danijel 23. n. k. g. Sv. Majka sv. Oliver, biskup Joubert P LATERANSKE BAZILIKE; Djevica Marija Kažotić, opat S 11 Sv. Damaz došašća (Materice sv. Hugo U 9 POSVETA Č 7 Blažena sv. Eleuterije (Slobodan Sv. Aron; sv. Martin; ) i drugovi mučenici; bl. Eugenija 3 Bl. Augustin  N 5 DAN GOSPODNJI: sv. Eleuterij (Slobodan), 1 U nedjelja Č  3. mučenica; i prezbiter; papa muč. ) Studit djevica Veliki, prorok; Vianney, (Cvjetko) LIPANJ N 12 DAN GOSPODNJI: Svjetlana), djevica i mučenica S 10 Sv. Leon Liberat (Slobodan i muč.; sv. Regina, mučenici sv. Teodor (Božidar (Livio) P 8 Sv. Pelagija, P 6 Sv. Zaharija, S 4 Sv. Ivan Marija Nives, Snježana) (Janjko) Ratko); sv. Floro II., papa  P 2 Sv. (Jasna, nedjelja) Tourski, biskup; biskup, i drugovi, Livin ( Križevčanin, prezbiter – MALA GOSPA apostol; sv. Leon naučitelj; sv. Anjelo sv. Ptolomej (Bojan, Eugenije I., papa P 13 Sv. Lucija sv. Kristijan; sv. Č 11 Sv. Martin S 9 Sv. Dionizije, 28. nedjelja kroz godinu (Mlada U 7 Sv. Marko godinu MARIJE Č 5 Gospa Snježna GOSPODINOVO S 3 SV. TOMA, sv.

U 1 Sv. Justin; Križa, prezb. i crkveni biskup i mučenik; 14. nedjelja kroz JE ) BLAŽENE DJEVICE I., papa i Petar, mučenici; U 14 Sv. Ivan od mučenice P 12 Sv. Jozafat, N 10 DAN GOSPODNJI: sv. Filip; sv. Anastazije sv. Donat (Darko P 6 PREOBRAŽEN (TIJELOVO) N 4 DAN GOSPODNJI: slavenski apostoli redovnik; sv. Nikola S 2 Sv. Marcelin  S 8 ROĐENJE Klaverski; sv. Hijacint, mučenik Ljeposava) prezb. i muč. papa; susestre, Drinske ; sv. Serafin Didak Alkalski, II., papa; sv. Kajetan; DOMINIK (Nedjeljko) TIJELO I KRV KRISTOVA (Željko, Želimir, Željan) S 15 Bl. Jula i NIKOLA TAVELIĆ, Alzaška P 11 Sv. Ivan XXIII., sv. Maksimilijan Č 9 Sv. Petar 5 SV. ĆIRIL I METOD, djevica i mučenica  S 13 Sv. S 7 Sv. Siksto Pulcherija (Lijepa, Č 3 PRESVETO 33. n. k. g. SV. Optat (Zdenko), opat prorok; sv. Adela 19. n. k. g. SV. IV.(Srećko), papa; ); sv. Venancije (Božidar) P Tolentinski; sv.

Goretti, i mučenica bl. Matilda, djevica biskup Siska; sv. Č 16 Sv. Hagaj, N 14 DAN GOSPODNJI:bisk. i crkv. naučitelj; sv. Sidonije U 12 Sv. Feliks P 10 Sv. Nikola i muč.; sv. Dorotej N 8 DAN GOSPODNJI: sv. Florencije (Cvjetko U 6 Sv. Marija P 4 Sv. Kvirin, OD KRIŽA, djevica sv. Kristofor, monah; opat Veliki, nedjelja) biskup i opat (Teo, Bogoljub); (Radovan) (Dobroslav), biskup sv. Odon; bl. Ruđer Priscila, supružnici P 9 SV. TEREZIJA BENEDIKTA Velika, djevica P 17 Sv. Modest; P 15 Sv. Albert Marijino (Mlada S 13 Sv. Teofil  sv. Gaudencije S 11 Sv. Danijel, S 7 Sv. Vilibald; i dr., kineski muč.; sv. Akvila i S 5 Sv. Bonifacije 10. nedjelja kroz godinu prorok; sv. Vinebald, Škotska; sv. Getruda 3. reda sv. Franje; sv. Igor 24. n. k. g. Ime mučenik ); sv. Emilijan  I., papa i mučenik; Isusa Petković Grassi S 18 Sv. Malahija, 4. nedjelja došašća (Očići) LOVRO, đakon i U 16 Sv. Margareta Č 14 Sv. Kalist i crkvena naučiteljica N 12 DAN GOSPODNJI: b. i crkv. nauč.; sv. Amat (Ljubo Č 8 Sv. Grgur sv. Rufin bl. Marija Propetoga N 6 DAN GOSPODNJI:  U 10 SV. UGARSKA, zaštitnica Avilska, djevica GOSPODNJI: bl. Saloma Krakovska ASIŠKA, djevica; Alacoque Pieck i dr., muč.; SV. ELIZABETA opat P 15 Sv. Terezija P 13 Sv. Ivan Zlatousti, KRIŽA  N 19 DAN redovnica Dominik, opat S 11 SV. KLARA sv. Viktorija, mučenica ned.)

(Srećko), biskup Margareta Marija P 9 Sv. Nikola apost. Petra i Pavla; sv. i muč. S 17 prorok P 7 Sv. Robert, sv. sv.

Chantal, djevica; bisk. papa; de Fortunat Mihej, Šleska; sv. bazilika sv.

SVETOGA Zefirin, Giuliani, (Mlada Franciska Antohijski, biskup; Č 18 Posveta i crkv. naučitelj; S 16 Sv. Hedviga U 14 UZVIŠENJE sv. Maksim, mučenik (Vatroslava) P 20 Sv. Č 12 Sv. Ivana mučenici S 10 Sv. Veronika 15. n. k. g. SV. BENEDIKT, opat Žalosna U 8 Sv. Medard, 29. n. k. g. Sv. Ignacije naučitelj Kanizije, prezb.

Asiška, djevica; papa, i Hipolit, Djevica Marija bl. Dijana, dj.  đakon i crkveni djevica U 21 Sv. Petar P 19 Sv. Janja mučenici; sv. Ignacija N 17 DAN GOSPODNJI: biskup, mučenici P 13 Sv. Poncijan, n Kolbe, prezbiter i mučenik N 11 DAN GOSPODNJI:Ivan Wall, engleski mučenici (Mislav), bisk.;  S 15 Blažena S 9 Sv. Efrem, Ksaverija Cabrini, Fortuno i drugovi, papa, i Ciprijan, evanđelist i crkv. naučitelj i biskup (Ml. ned.) drugovi, mučenici bisk.; sv. Cenzurije KRALJ 22 Sv. Franciska i drugovi, mučenici S 20 Bl. Paškal P 18 SV. LUKA, Č 16 Sv. Kornelije, sv. Robert Bellarmin, biskup Ivan Brébeuf i S 14 Sv. Maksimilija 20. n. k. g. UZNESENJE BDM prezbiter; sv. Ivon, P 12 Sv. Ivan Jones Č 10 Sv. Bogumil, ISUSOVO. SV. BARNABA, apostol mučenici S 34. n. k. g. – KRIST ), muč.  bl. Emanuel Ruiz predaka Alkantarski; sv. sv. Gašpar FRANJE; SRCE Č 23 Sv. Ivan Kentijski, N 21 DAN GOSPODNJI: muč.; bl. Salvator Lilli i dr., armenski ), muč. svetih Isusovih U 19 Sv. Petar Paula i Irena (Miroslava Bl. Dj. Marija Bistrička; P 17 RANE SV. N 15 DAN GOSPODNJI: i; sv. Stjepan, ugarski kralj sv. Franjo Solanski; P 11 PRESVETO KRISTA Spomendan svih dj. i ned.) U 13 Kretski; sv. Marta, pustinjak Kupertinski, prezbiter godinu Montpejersk de Lellis, prezbiter; sv. Felicita (Sretka NAŠEGA ISUSA Srce Marijino P 24 Badnjak: P 22 Sv. Cecilija, S 20 Sv. Andrija naučitelj S 18 Sv. Josip PADOVANSKI (Mlada sv. Miron, mučenik muč.

P 16 Sv. Roko S 14 Sv. Kamilo S 12 Bezgrešno sv. Vendelin, i mučenica ROĐENJE GOSPODINA SV. STJEPAN, prvomučenik 25. nedjelja kroz I., papa; sv. Kolumban; RA, biskup i crkveni da Silva, djevica; 11. n. k. g. SV. ANTO sv. Leon, Severin, biskup; Leroux, djevica vijetnamski mučenici S 25 B O Ž I Ć – U 23 Sv. Klement  N 19 DAN GOSPODNJI: Taegon i drugovi, korejski mučenici (Ljubo), muč.; U 17 Sv. Beatrica Č 15 SV. BONAVENTU od brda Karmela  Č 21 Sv. SVETA OBITELJ. N 13 DAN GOSPODNJI: sv. Valerije i Rufin, mučenici II., papa; bl. Jozefina Dung Lac i drugovi, i mučenica Kim Križarica; sv. Agapit Krakovska  Marija prorok; N 26 DAN GOSPODNJI: i evanđelist S 24 Sv. Andrija djevica P 22 Sv. Ivan Pavao S 18 Sv. Jelena Eudes; sv. Marijan Mattias, dj. P 20 Sv. Andrija P 16 Bl. Djevica Teodozije (Božidar); sv. Hedviga i, prezbiter P 14 Sv. Elizej, Aleksandrijska, apostol apostol i evanđelist (Silvana) Kvatre biskup; sv. Ivan sv. Amos, prorok ) sv. iz Parme prezbiter; bl. Delfina godinu P 27 SV. IVAN, sv. Marija de Č 25 Sv. Katarina S 23 Sv. Ivan Kapistransk U 21 SV. MATEJ, Č 19 Sv. Ljudevit, S 17 Sv. Hijacint; mučenici (Mladenci David, kralj i prorok U 15 Sv. Vid, mučenik; Terezija Scherer; bl. Ivan 30. nedjelja kroz Portomauricijski, sv. Valerijan (Zdravko)  muč.; sv. Silvan sv. Samuel, prorok; nedjelja kroz godinu iz Lipnice DJEČICA, dr., i 16. opat; Leonardo Marija GOSPODNJI: NEVINA sv.

Sv. bl.

Mauricije 28 U GOSPODNJI: P 26 N 24 DAN i mučenik; redovnik; sv. Šimun P 20 Sv. Bernard, Zaharija i Elizabeta mučenici S 16 Sv. Benon;  S 22 Sv. ); sv. Ruđer  N 18 DAN Becket, biskup ) i Marcijan Antun Fasani, Kotromanić Pietrelcine; sv.

(Božana); sv. Fridrik; Kvatre papa Milivoj, Milovan i drugovi, makedonski Ozana Andreasi, djevica Marija Kraljica S 29 Sv. Toma S 27 Sv. Franjo P 25 Bl. Katarina sv. Lucijan (Svjetlan Č 23 Sv. Pio iz Martin Slomšek S 21 Sv. Pio X., P 19 Sv. Teodozija nedjelja došašća Č 17 Sv. Isaur bl.

(Miodrag, Miljenko, (Alen, Alenko, Leno) srijemski muč.; 21. n. k. g. Bl. Djevica (Miro); bl. Anton GOSPODNJI: 1. ) Kvatre prorok i Marcelijan, muč.; i Protazije, mučenici Č 30 Sv. Jukundo bl. Alan U 26 Sv. Dimitrije, bl. Bartolomej, biskup REDA P 24 Sv. Pacifik  N 28 DAN N 22 DAN GOSPODNJI: djevica; sv. Asterije (Zvjezdan sv. Sergije i crkveni naučitelj U 20 SV. ILIJA, P 18 Sv. Marko I. (Silvo; Silva); FRANJEVAČKOG papa; Isusov učenik; opat; sv. Gervazije Limska, Brindiški, prezbiter i Damjan, mučenici P 31 Sv. Silvestar P 29 SVI SVETI Hrvoslav), apostol S 27 Sv. Evarist, S 25 Sv. Kleofa, P 23 Sv. Ruža bl. Miroslav Bulešić S 21 Sv. Lovro S 19 Sv. Romuald, 12. nedjelja kroz godinu 26. n. k. g. Sv. Kuzma (Andrej, Hrvoje, I JUDA TADEJ, apostoli Honorat (Časlav), biskup (Bariša), apostol; prezbiter Gonzaga, redovnik Č 22 SV. MARIJA MAGDALENA U 30 SV. ANDRIJA sv. Č 28 SV. ŠIMUN N 26 DAN GOSPODNJI: prezbiter sv. Ezekijel, prorok U 24 SV. BARTOL N 20 DAN GOSPODNJI: Slavo, Vjeko, Vjekoslav) (Srećko), mučenik; Aleksije, prezbiter i muč. kralj; sv. Josip Calasanz, mučenici Paulski, ŠVEDSKA, redovnica; i Gleb, ruski mučenici  (Slavko, bl. mučenici Ruiz i drugovi, Sv. Ljudevit IX., P 29 Sv. Felicijan P 27 Sv. Vinko 25 Lovro S Viktor, Boris biskupi; i  P 23 SV. BRIGITA sv. sv.

P 21 Sv. Alojzije Toma More, engleski mučenici monah; mučenik; i Serapion, , Anastazije ) i Sv. Vjenceslav, Šarbel Makhluf, arkanđeli S 30 Sv. Marcijan 31. nedjelja kroz godinu Č 26 Sv. MaksimilijanDavid Lewis; sv. Amadej (Bogoljub JAKOV, apostol U 22 Sv. Ivan Fisher sv. Josip Kafasso ), prezb. U 28 MIHOVIL, GABRIJEL I RAFAEL,  S 24 Sv. 17. n. k. g. SV. sv.

Garnet; bl. Juniper (Borivoj N 31 DAN GOSPODNJI: naučitelj S 29 SV. P 27 Sv. Monika; N 25 DAN GOSPODNJI: roditelji BDM S 23 Sv. Toma prezbiter i crkveni Krstitelja bisk. i crkveni naučitelj; ) i Ana, SV. IVANA KRSTITELJA biskup Č 30 Sv. Jeronim, S 28 Sv. Augustin, 22. n. k. g. Mučeništvo sv. Ivana sv. Celestin (Rajko P 26 Sv. Joakim Č 24 ROĐENJE Maksim, mučenica  Ohridski i drugovi; đakoni Akvitanski; sv.

N 29 DAN GOSPODNJI: ), mučenik; sv. Margareta Ward, (Budimir); sv. Maksencije U 27 Sv. Klement Parmena i Nikola, P 25 Sv. Prosper (Srećko Nikanor, Timon, (Bogdan); sv. Vigilije godinu sv. Aristid; sv. Paulin P 30 Sv. Feliks S 28 Sv. Prohor, S 26 Sv. Deodat 13. nedjelja kroz i mučenik Marija i Lazar iz Arimateje i Nikodem; U 31 Sv. Josip Č 29 Sv. Marta, N 27 DAN GOSPODNJI: Miroslav, Miro) Lionski, biskup i crkveni naučitelj (Zdenka)  Krizolog, biskup (Mirko, P 30 Sv. Petar sv. Fabio; sv. Sidonija P 28 Sv. Irenej (Žarko) Lojolski; I PAVAO, apostoli bl. Rajmund Lulski S 31 Sv. Ignacije U 29 SV. PETAR sv. Ladislav, kralj; Rimske Crkve; S 30 Prvomuč.

SIJEČANJ

Dvanaestlisni Dvanaestlisni kalendar ukrašavaju djela sakralne umjetnosti iz kista vrsnoga umjetnika Gabriela Jurkića, a dizajn kalendara je iznimno pregledan i prepoznatljiv.

2021

Džepni

ISS

N 18 40

-49 95

Kale

sv

ISSN 1840-4995

etoar g

nd

A nt e svetog Ant20 e

Kalendar

2021 21

Knjigu, džepni, dvanaestlisni i jednolisni kalendar sv. Ante poručite pozivom na broj telefona 033 726 200 ili e-mailom na: redakcija@svjetlorijeci.ba ili nas posjetite u našim knjižarama u Vitezu i Livnu.

Savjet 107-godišnjakinje u vremenu Covida-19 U vremenu pandemije koronavirusa tijekom koje svijet pokušava na različite načine kontrolirati situaciju i zaštiti stanovništvo, a posebno one najranjivije, 107-godišnja Anna Del Priore uspjela je pobijediti ovaj virus. A nije bilo prvi put da je uspjela u borbi protiv teške bolesti.

Naime, još kao djevojka Anna se zarazila španjolskom gripom koju je preboljela, a 100 godina kasnije nije ju poštedio ni koronavirus s kojim se izborila ovoga ljeta. Njezina 66-godišnja unuka Darlene Jasime bila je uvjerena kako će ovoga puta podleći bolesti, ali Bog i Anna su imali druge planove. „Bila sam iznenađena kada su je iz bolnice otpustili zdravu, ali, s druge strane, to je ona. Ne dopušta da je išta u životu sruši. Iskusila je španjolsku gripu i preboljela je. Voli život i nije dopustila da koronavirus označi njezin kraj”, izjavila je Annina unuka Darlene.

Anna Del Priore bila je krojačica odrasla u Brooklynu sa svojom obitelji – roditeljima i petero braće i sestara. U Najdugovječniji bračni par na svijetu Julio César Mora Tapia i Waldramina Maclovioa Quinteros Reyes imaju 110 i 104 godine, a skoro su 80 godina u braku. Ovo dvoje supružnika najdugovječ-

30

svjetlorijeci.ba

rodnome mjestu je upoznala supruga Franka koji se profesionalno bavio plesom. Par je potom godine proveo uživajući i baveći se plesom. Čak i nakon Frankove smrti, Anna je do svoga stotog

Čini se kako Annina radost djeluje kao lijek koji se prenosi na cijelu obitelj, a ne smije se zanemariti ni činjenica da je njezina 105-godišnja sestra također preživjela obje pandemije.

rođendana svakodnevno hodala barem kilometar i družila se s prijateljima. „Ona ne razmišlja o svojim godinama, nego jednostavno uživa u svakom danu.

Voli ples i glazbu. Još i danas kad čuje glazbu noga joj sama počne davati ritam. Moja baka se ne zamara sitnicama i stalno nam savjetuje kako trebamo živjeti i uživati u svome životu”, podijelila je njezina unuka.

Mnogi će se zapitati kako je ova radosna starica uspjela pobijediti razorne viruse? Sigurno je da u tomu velikoga udjela ima njezin pogled na život kao i načelo prema kojemu je i sama živjela: „Budi dobar prema drugima, druži se s prijateljima, budi iskren, voli Boga”, a onda je dodala: „Jedem puno ljute paprike i vjerujem da je i ona tomu doprinijela.”

niji su par na svijetu.

Upoznali su se prije osam desetljeća kada je Waldramina otišla posjetiti sestru tijekom školskoga odmora, a Julio je živio u susjedstvu. Nedugo su zatim njih dvoje dogovorili sastanak koji je

bio jednostavan, a zaljubljenost je uslijedila nakon lijepog sedmogodišnjeg prijateljstva za koje kažu da je bilo motor njihove ljubavi.

Waldramina je uživala u poeziji svoga odabranika, a Julio je bio očaran Waldramininom dobrotom i ljepotom.

Vjenčali su se 7. veljače 1941. godine u L Iglesia de El Balén u Quitu i organizirali tajnu proslavu budući da njihove obitelji nisu pristale na brak. Nazočili su samo kumovi i najbliži prijatelji.

Za braka su stekli petero djece koji su im darovali unučad i praunučad, pa se danas mogu pohvaliti kako imaju 11 unuka, 12 praunuka i 9 praunučadi. Za recept dugovječne ljubavi kažu da je svima poznat i jednostavan. Potrebna je discipliniranost i međusobno poštovanje, a prije svega ljubav.

Mađarska bilježi rast nataliteta Nakon niza mjera i poticaja za mlade obitelji i obitelji s djecom, Mađarska bilježi stalan porast nataliteta. U prvoj polovici ove godine zabilježila je porast broja poroda za 5 % što je 2 488 poroda više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, te rast stope fertiliteta s 1,44 na 1,53 djece po ženi.

Lipanj bilježi najveći porast od 8.9 % dok je na drugom mjestu siječanj s porastom od 8,8 %. Istaknimo i činjenicu kako ni u jednome mjesecu ove godine nije zabilježen pad nataliteta u odnosu na 2019. godinu.

Unatoč epidemiji koronavirusa, ove je godine umrlo manje ljudi nego prošle, podatak je mađarskog statističkog ureda. U prvoj je polovici godine zabilježeno četiri tisuće smrti manje nego u istom razdoblju 2019. godine. Porastao je broj sklopljenih brakova i to za 2 158 u odnosu na prošlu godinu. Kako prenosi Hrvatska katolička mreža, dio mjera poticaja za obitelji koje je uvela Orbanova vlada uključuje beskamatni kredit od 28 tisuća eura za bračne parove koji biva u potpunosti otpisan ako supružnici budu imali barem troje djece.

25 godina

kardinalske službe

30 godina

biskupstva

50

75 godina

života

godina

svećeništva

Kardinal Puljić proslavio 75. rođendan Na blagdan Male Gospe, 8. rujna, u večernjim satima u svojoj je rezidenciji vrhbosanski nadbiskup Vinko kard. Puljić, uz nazočnost 50-ak svećenika, redovnika i redovnica koji djeluju u Sarajevu, proslavio je svoj 75. rođendan.

Među čestitarima su bili nadbiskup koadjutor vrhbosanski mons. Tomo Vukšić, apostolski nuncij u BiH mons. Luigi Pezzuto, generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije mons. Slađan Ćosić, provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Jozo Marinčić i brojni drugi uzvanici.

Nakon što je kardinal Vinko predmolio molitvu Anđeo Gospodnji, svojim se gostima obratio prigodnim riječima kroz koje je izrekao zahvalu Bogu na daru života i svemu čime ga je obdario svih ovih godina. U ime okupljenih prigodnu je čestitku izrekao i generalni vikar mons. Slađan Ćosić.

Uslijedilo je prigodno druženje, a nije izostala niti pjesma kao ni rođendanska torta koju su slavljeniku darovale sestre karmelićanke sa Stupa, donosi portal nedjelja.ba.

Uredništvo i redakcija Svjetla riječi kardinalu Puljiću čestita rođendan i želi mir, dobro i Božji blagoslov. listopad 2020.

31

O radosti življenja

Nesalomljivi duh prirode i čovjeka @ Tatiana Tajči Cameron tatianatajci

„Mama, kako je čudesno da je Luna živo biće koje raste, uči, misli, igra se, mazi i voli”, veli mi Blais ležeći na podu kraj našega mladoga psića. Bilo je baš onako divno, opuštajuće nedjeljno poslijepodne, bez obveza i žurbe, kada su i djeca i odrasli posve mirni, bez napetosti i bez pametnih telefona u ruci.

J

a sam u kuhinji spremala ručak od rajčica i paprika koje sam toga jutra ubrala u svom malom vrtu. Čudesno. U trenucima u kojima smo potpuno prisutni duhom i tijelom prepoznajemo tu zadivljujuću čudesnost božanske kreacije i postajemo svjesni života kojem smo mi samo mali dio.

Ako su nam još u tom trenutku srce i razum otvoreni, priznat ćemo oholost i destruktivnost naše umišljene superiornosti i zamijeniti je jednim sasvim drukčijim odnosom s prirodom.

Luna je pas vrste goldendoodle koja svojim velikim i sjajnim okruglim očima i crnim raskuštranim i mekanim krznom definitivno podsjeća na plišane psiće, slične onima koje su moji sinovi, dok su bili sasvim mali, nosili po turnejama. Željeli su psića, ali kako smo stalno putovali to nije bilo moguće.

Kada se pandemija proširila i moji koncerti i poslovna putovanja bili otka32

svjetlorijeci.ba

zani, odlučili smo da, ako se za to ukaže prilika, napokon dodamo psića našoj obitelji. Meni je to posebno odgovaralo jer sam primijetila da su moje jutarnje kavice, mir i opuštena meditacija postajale sve duže i duže, a brze šetnje ili odlasci u teretanu sve kraći i rjeđi. Činjenica da će me psić motivirati da se pokrenem, poslužila je kao praktičan razlog u korist te odluke. No, dogovorili smo se da nećemo forsirati kupnju ili usvajanje. Čak nismo ni gledali oglase.

Ako je neki psić suđen za nas, sam će se pojaviti. :) Blais je našao Lunu (ili ona njega) u dvorištu naše susjede, u kutiji s još šestero štenadi i velikim znakom „Za prodaju”. Rekla sam mu da se ne nada previše jer moramo biti sigurni da je baš taj psić onaj koji će savršeno odgovarati našoj obitelji – dovoljno mali da stane u torbicu i da može putovati sa mnom na turneje, vesele i mirne naravi i dlake koja se ne linja. Uz to, bilo bi super da je

pametan, da sluša, da ne laje i da se voli maziti. I da ne gnjavi previše. (haha) Ono o čemu nismo razgovarali je komičnost ljudskoga napora da stalno imamo sve pod kontrolom i da sve bude točno po planu koji smo si mi zacrtali.

Jer pas, kao ni moj vrt (u kojemu su se ove godine buče neobjašnjivo osušile), nisu neka aplikacija na računalu u kojoj smo u stanju detaljno kreirati svijet dizajniran po našoj želji i potrebi.

Nekoliko tjedana poslije Luna je veselo skakutala u našem dvorištu. Dok su se moji sinovi igrali s njom, ja sam svojoj psihoterapeutkinji opisivala paniku oko toga da će Luna izrasti u velikoga psa kojega neću moći staviti u torbicu i voditi sa sobom na turneje (što ću tada s njom?), ali i neki divan i sveti mir u duši koji sam osjetila kad sam prihvatila izazov da se prilagodim promjeni i pronađem nova rješenja.

Prvih nekoliko tjedana bilo mi je užasno teško promijeniti svoje navike i prihvatiti nove obveze. „Što mi je to trebalo?” pomislila bih sto puta na dan.

Kad ne bih stigla otvoriti joj vrata pa bi ona obavila svoje potrebe na mom orijentalnom tepihu. Kada je izgrizla drvene noge namještaja, prožvakala čarape i budila me svakih nekoliko sati. Kada bih ju vodila u jutarnju šetnju (za koju sam imala točno pola sata), a ona bi na pola puta odlučila leći po travi i ne micati se. Kada bih konačno sjela u svoj studio da započnem posao koji me je čekao, a ona bi mi nosila igračke i grizla me dokle god ja ne bih odustala i posvetila joj punu pažnju.

Iako smo odmah počeli s dresiranjem, nestrpljivo sam gubila živce.

Lakše mi je bilo zaključiti da me pas ne sluša, nego da mu možda ja dajem nejasne upute. „Puno mi je bilo lakše podići troje djece nego brinuti se za jedno štene”, pojadala sam se sestri koja ima i pse i mačke i nikad ju nisam čula da su joj radili probleme. Za razliku od svojih beba, od Lune sam odmah očekivala da sve nauči.

Spisi sv. Franje i sv. Klare Asižana, Canticum fratris Solis vel Laudes creaturarum, Symposion XXXVIII, 48-49, Split 1988.

Pjesma brata sunca 1. Najveći, svemogući, dobri Gospodine,

tvoje su hvale, slava i čast i svaki blagoslov.

2. Samo tebi, Najveći, to se pristoji,

i ni jedan čovjek nije dostojan spomenuti Te. 3. Hvaljen budi, moj Gospodine, sa svim svojim stvorenjima,

posebice s gospodinom bratom Suncem,

kojega dan je i koje nas svojim zrakama obasjava.

4. Ono je lijepo i sjajno, s velikom svjetlošću, i tvoje, Najveći, donosi značenje.

5. Hvaljen bud, moj Gospodine, po sestri Luni i zvijezdama

na nebu, koje si oblikovao sjajne, i dragocijene i lijepe.

6. Hvaljen bud, moj Gospodine, po bratu vjetru

i po zraku i oblaku i vedrini i svakom vremenu

uz pomoć kojih stvorenjima svim daješ potporu.

7. Hvaljen bud, moj Gospodine, po sestri vodi

koja je vrlo korisna i ponizna i dragocijena i čista.

8. Hvaljen bud, moj Gospodine, po bratu ognju,

po kojem nam se rasvjetljava noć,

koji je lijep i ugodan i žestok i jak.

9. Hvaljen bud, moj Gospodine, po sestri našoj majci zemlji

koja nas uzdržava i opskrbljuje

i proizvodi različite plodove sa šarenim cvjećem i travu.

10. Hvaljen bud, moj Gospodine, po onima koji praštaju po

ljubavi tvojoj i podnose slabosti i nevolje.

11. Blaženi oni što ih podnose smireno,

jer ćeš ih Ti, Najveći, okruniti.

12. Hvaljen bud, moj Gospodine, po sestri našoj smrti tjelesnoj

kojoj ni jedan živi čovjek ne može umaći.

13. Jao onima koji u smrtnom umiru grijehu:

blaženi oni koje nađeš po presvetoj tvojoj volji

jer druga smrt im neće naškoditi.

14. Hvalite i blagoslivljajte moga Gospodina

i zahvaljujte mu i služite mu s velikom poniznošću.

Pridvorje, Zalazak sunca, Janko Ćuro

36

svjetlorijeci.ba

S talijanskog preveo Luko Paljetak

Obilježen blagdan Male Gospe

Svjetlo riječi

Blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije proslavljen je 8. rujna u Gospinu svetištu na Šćitu u Rami. Središnje misno slavlje predvodio je prof. Željko Tanjić, rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu, u zajedništvu s brojnim svećenicima. Nazočan je bio i brojan vjernički puk ovoga kraja, kao i brojni raseljeni Ramci. Bio je organiziran i izravan televizijski prijenos, prvi puta u povijesti ovoga svetišta, i to putem signala RTV HB iz Mostara.

Vjernici su se za svetkovinu naslovnika župe i samostana pripravljali tijekom tri dana. Prvoga dana trodnevnice održan je i simboličan blagoslov školaraca i nastavnoga osoblja, uz početak nove školske godine. Drugoga dana trodnevnice slavljena je misa na nakanu hodočasnika, a posljednjega dana, na uočnicu, misno slavlje također je predvodio prof. Tanjić. Svako od navedenih

misnih slavlja okupilo je mnoštvo vjerničkoga puka u prostranom perivoju samostana, na otvorenom.

Ovaj blagdan svečano je obilježen i u najstarijem marijanskom svetištu

franjevački samostan. Središnje misno slavlje predvodio je ovom prilikom fra Mario Jurković, župni i samostanski vikar iz Kraljeve Sutjeske. S njim u zajedništvu za oltarom su bili još i ču-

Gospe Olovske. Ondje je u svečanom zboru ograničenoga broja vjernika održana prigodna molitva kod kamena dovratnika koji podsjeća na drevni

var svetišta fra Ilija Božić te profesori Franjevačke teologije fra Šimo Ivelj i fra Danimir Pezer, koji je i dekan ove visokoškolske ustanove.

Blagoslov vozila i vozača

Svjetlo riječi

OLOVO – Prve subote u mjesecu rujnu na ostacima drevne crkve svetoga Roka u selu Bakići kod Olova slavi se sveta misa pod kojom bude upriličen i prigodan obred blagoslova vozača i vozila. Ove je godine ovaj obred predvodio samostanski i župni vikar iz Tuzle fra Franjo Baraban u koncelebraciji s nekolicinom svećenika.

Premda ovaj događaj već postupno prerasta u tradiciju, čuvar Gospina svetišta u Olovu fra Ilija Božić prethodno je pozvao sve zainteresirane da hodočaste u Bakiće i sudjeluju na ovom slavlju.

Tom prilikom zazvao je na sve hodočasnike zagovor Gospe Olovske i svetoga Roka, kojemu je bila posvećena crkva u Bakićima. listopad 2020.

37

Stoljeće Pave Anđelića Piše: Adisa Lepić

Pavao Anđelić rođen je 29. veljače 1920. godine u mjestu Sultići kod Ostrošca u općini Konjic. Bio je stariji sin Franje i Lucije (Ivanković). Osnovno obrazovanje završio je 1931. godine u Seonici nedaleko od Sultića.

Srednjoškolsko obrazovanje nastavlja u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Visokom u kojoj tijekom osmogodišnjega školovanja posebno pokazuje interes za arheologiju i povijest.

Taj interes vjerojatno se javlja pod utjecajem njegova tadašnjega razrednika fra Krunoslava Misila, prvoga školovanog arheologa među franjevcima u Bosni i Hercegovini. Tijekom gimnazijskoga školovanja bio je kandidat za franjevca pod imenom Pavao Anđelić, fra Jeronim.

Fakultetsko obrazovanje prvo nastavlja na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu koju vrlo brzo napušta i vraća se u Konjic. U razdoblju Drugoga svjetskog rata, točnije od 1941. do 1942. godine Pavo Anđelić služi vojni rok u rodnim Sultićima. Godine 1942. odlazi u Zagreb gdje upisuje studij prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Studij prava okončava 3. prosinca 1946. godine i time stječe zvanje diplomiranoga pravnika. Zainteresiran za prošlost svoga kraja, Anđelić počinje raditi kao arheolog amater na formiranju arheološke zbirke Konjica i okoline koja će kasnije poslužiti za osnivanje Zavičajnoga muzeja u Konjicu. S ciljem da se ostvari i posveti istraživanju prošlosti, 1951. godine Anđelić upisuje studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu kao izvanredan student.

Počeci arheologije Anđelićev dolazak u Zemaljski muzej BiH 23. ožujka 1955. godine ostavit će neizbrisiv trag kako u njegovoj karijeri povjesničara i arheologa tako i u samoj instituciji. Rješenjem potpisanim od tadašnjega ravnatelja Zemaljskoga muzeja BiH prof. Marka Vege, Pavao Anđelić biva postavljen na mjesto kustosa-pripravnika. Arheolog Veljko Paškvalin napisao je o tomu: „Tako je u Zemaljskom muzeju BiH i u gradu Sarajevu započeo život znanstvenika, srednjovjekovnog arheologa i historičara, dr. Pave Anđelića. Najprije Per aspera... što je često svojstveno samo istinskim znanstvenicima.”

Tijekom svoga muzeološkog rada Pavo Anđelić stekao je sva stručna i znanstvena zvanja. Zvanje višega kustosa i znanstvenoga suradnika postigao je u razdoblju od 1971. do 1973.

38

svjetlorijeci.ba

godine. Od vrlo značajnih radova do tada objavio je samostalno ili u suautorstvu knjige Doba srednjovjekovne bosanske države u Kulturnoj istoriji Bosne i Hercegovine (1966.), Srednjovjekovni pečati Bosne i Hercegovine (1970.), Stolna mjesta

Tijekom tri desetljeća intenzivnoga istraživanja i rasvjetljavanja srednjovjekovne prošlosti BiH, Pavo Anđelić je i kao pojedinac i kao istaknuti uposlenik kolektiva Zemaljskoga muzeja BiH učinio da prošlost srednjovjekovne Bosne i Huma zauzme vrlo istaknuto mjesto u arheologiji južnoslavenskih zemalja bosanskih vladara u XIV i XV stoljeću – Bobovac i Kraljeva Sutjeska (1973.) i desetke znanstvenih radova u raznim znanstvenim časopisima.

Zvanje doktora znanosti stekao je 1972. godine na Filozofskom fakultetu u Beogradu obranivši rad pod naslovom Sjedišta bosanskih vladara u srednjem vijeku. Tome je prethodilo njegovo skoro desetogodišnje istraživanje i zalaganje na očuvanju srednjovjekovnoga grada Bobovca i kraljevskoga dvora u Kraljevoj Sutjesci. Slobodno se može reći da je rad na Bobovcu i Kraljevoj Sutjesci njegovo životno djelo za što je i nagrađen Dvadesetsedmojulskom nagradom 1974. godine.

Usporedno s tim, uz prof. Marka Vegu, Ljiljanu Tomičić i Natašu Šahinović radio je na istraživanju brojnih nalazišta u okolini Konjica i Visokoga. Kao rezultat višedesetljetnoga rekognosciranja i arheološkoga istraživanja Pavao Anđelić dao je nemjerljiv doprinos u istraživanju ova dva grada i njihove okoline od najstarijega doba do kraja srednjega vijeka. Monografije Historijski spomenici Konjica i okoline (1975.) i Visoko i okolina kroz historiju I (1984.) koje je potpisao Pavo Anđelić danas predstavljaju nezaobilaznu građu za istraživanje ova dva kraja.

Pogled iskosa prihoda je reklamiranje pojedinih proizvoda, osoba, mjesta i slično.

A gdje je Žarko? @ Viktorija Banić

viktorija.barbicbanic

Dnevni događaji se toliko brzo smjenjuju da im krajnji ishod potpuno izgubimo iz vida. Ne stignemo!

R

azbijanje lubenica ispred Sabora (jedini rezultat veći angažman Gradske čistoće zbog nastaloga nereda), Festival slobode antivaksera (nimalo slobodarski spriječio prolazak vozila hitne pomoći prilikom intervencije), konačno donošenje Zakona o obnovi Grada Zagreba i ostalih u potresu stradalih područja (prije će djeca iz pogođenih obitelji smještenih u studentskom domu stasati za fakultet, nego što će ovim tempom i započeti obnova, a potrebna sredstva posebna su priča), nenamjensko trošenje dodijeljenoga novca iz EU fondova (i dalje nemamo uspostavljen sustav neovisne kontrole trošenja, a kako Europa nije čula za izraz tko je jamio, jamio, netko će to jednom morati i vratiti), najava skraćivanja izolacije za zaražene s blagim simptomima, ali ne i samoizolacije njihovih kontakata (zaražene puštati ranije, a potencijalno zaražene, od kojih samo 3 % i razvije simptome, ostavljati i dalje, u državi skupljoj, dvotjednoj samoizolaciji?!), zapošljavanje u javnoj ustanovi vlastite kćeri i to bez radnoga iskustva (ali je pokušala svašta raditi, a i nije više kći kad se uda, kaže!), škola, koja je od one za život postala od danas do sutra (prebaci odluku na svakoga ravnatelja), pa Janaf... Srećom, pojave se povremeno 40

svjetlorijeci.ba

i priče koje izlaze iz, već klasičnih, korona-pronevjera-kriza okvira: Dvadesetogodišnja influencerica Doris Stanković zatražila je u restoranu u Poreču besplatnu večeru u zamjenu za označavanje restorana na društvenim mrežama. Iz restorana je upućena salva pogrda – ne vide u tome svoj interes.

Naprotiv, ako joj je stalo do priče, neka dođe jesti u restoran, lijepo plati, a oni će te novce darovati u humanitarnu svrhu po njezinu izboru! I otkud joj uopće ideja da bi oni s njom surađivali na takav način, pa nije ona Madonna! Ova se požalila svojim pratiteljima i priča je stigla u medije... Tko je ta mala? Što ona sebi umišlja? Kruha bez motike! Neka su joj baš..., komentirali su isti oni koji marljivo prate što je mudro savjetovala Ella Dvornik ili što na putovanju jede ili ne jede Sonja Kovač?! A Doris baš briga, broj klikova raste.

Engleski izraz influencer označava općenito osobu ili skupinu osoba koja ima kakav utjecaj. Ta se riječ upotrebljava i u vezi s društvenim mrežama i popularnošću koju osoba ili skupina na njima ima. Influenceri su u tome kontekstu često novinari, poznate osobe te stručnjaci u pojedinim područjima, tj. osobe koje na društvenim mrežama imaju mnogo sljedbenika, njihov izvor

Hrvatski influenceri uglavnom imaju između 20 i 30 godina, prema spolu 2 : 1 u korist žena, a najčešće kategorije su životni stil, moda, putovanje, ljepota i blogeri. Konkurencija im je manja, pa će se lakše probiti od onih u svijetu, ali zato svjetski influenceri, koji komuniciraju na engleskom jeziku, mogu doprijeti do većega broja ljudi.

Cijela ova priča ozbiljnija je nego što se u početku čini. Već postoji i influencer marketing – vrsta marketinga u kojem se fokus stavlja na ljude koji imaju utjecaja na određenom tržištu, umjesto fokusiranja na ciljno tržište kao cjelinu, a globalna vrijednost takvoga marketinga prije tri godine iznosila je preko milijardu američkih dolara!

Zbog čega su se uopće pojavili? Ranije je za prodaju proizvoda bila dovoljna dobra reklama. Sada više ne. Zasićeni smo ponudom, a brojne klasične reklame nas živciraju... Sjetite se poznatih i nepoznatih ljudi koji nisu mogli pojesti kolač ili popiti kavu, kupiti nešto, a da to ne slikaju i ne napišu gdje su bili...

Smijali smo im se. Upravo među njima s vremenom su se izdvojili oni koji nam

Kuhinja bez zidova

Sestra Anđelka je ljubav prema kuhanju odlučila podijeliti van zidova kako bi svi oni koji vole kuhanje, ali i svi oni kojima to nije jača strana, pronašli recepte kojima i sami mogu oduševiti svoje najbliže. Pripremanje i same zimnice bit će lakše uz već provjerene recepte. „Htjela bih da svaka osoba kroz taj posao u svojim obiteljima izražava onaj dio sebe koji je temelj svake zrele komunikacije i stvaralačke moći, a to je ljubav.”

Svoj primjerak knjige poručite pozivom na broj telefona: 033 726 200; pišite nam na redakcija@svjetlorijeci.ba; posjetite nas u Sarajevu na adresi Zagrebačka 18 ili u knjižarama u Vitezu i Livnu.

Razgovor

Luko Paljetak

SAMO JE PRVI STIH DAROVAN 42

svjetlorijeci.ba

@ fra Janko Ćuro urednik@svjetlorijeci.ba

Luko Paljetak rođen je u Dubrovniku 19. kolovoza 1943. Osmogodišnju školu te petogodišnju Učiteljsku školu i dva semestra Pedagoške akademije završio je u Dubrovniku. Slavistiku te engleski jezik i književnost diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zadru (1968). Nakon toga radio je kao redatelj i dramaturg u Kazalištu lutaka Zadar, a zatim ako asistent na Katedri za noviju hrvatsku književnost i Katedri za svjetsku književnost na Filozofskome fakultetu u Zadru (1973‒1978).

Disertacijom Književno djelo Ante Cettinea doktorirao je 1992. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (od 1997) te dopisni član Slovenske akademije znanosti in umetnosti (od 2001); zajedno s Umbertom Ecom postao je prvim inozemnim članom Akademije ruske književnosti u Moskvi (2011), a član je i Slavenske akademije sa sjedištem u bugarskoj Varni (od 2016) te Europske akademije Leonardo da Vinci sa sjedištem u francuskom Antibesu (od 2017). Član je Društva hrvatskih književnika i Matice hrvatske od (1968), te niza drugih književnih, umjetničkih i znanstvenih društava.

Autor je više desetina pjesničkih zbirki i drugih književnih djela te književnoznanstvenih, povijesnoumjetničkih i likovnih monografija. Prevodi s engleskog, slovenskog, talijanskog, francuskog, ruskog i španjolskog jezika. Održao je i više samostalnih izložbi slika.

Poštovani, za Vaš bogat i raznolik književni opus primili ste brojne nagrade i priznanja. Kako uspijevate uskladiti i održati tako dinamičan ritam rada? Ritam je nešto što Vi, zapravo, konstantno trebate?

Sve je podložno ritmu. Ritam je u svemu, u kucanju srca, u smjeni dana i

noći, u slijedu godišnjih doba, u načinu na koji hodamo ili vojnički stupamo, u poslu svakoga obrtnika, a pjesnik nije ništa drugo nego obrtnik u službi ljepote, čak i onda kada ona to nije.

Sve teče, govorio je stari Heraklit; sve titra po zakonima nekoga ritma, pisao je Vladimir Nazor. Nema skladbe bez ritma, pravilnoga ili nepravilnoga, ravnomjernoga ili sinkopiranoga, trodijelnoga, kao na primjer u valceru, ili sinkopiranoga, dvodijelnoga, kao u tangu ili u nadiranju valova morskih. Život je dakle podložan ritmu, pa stoga i život pjesnika, i onaj svakodnevni i onaj povlašteni, kada nastaju pjesme, podvrgnut je ritmu, a stih posebice. Reklo bi se da pjesma još prije nastanka, kada se javlja onaj prvi, darovani stih, donosi i ritam kojim se želi ostvariti, a pjesnik ga slijedi, birajući stopu kojom će moći najbolje ići za njim, ostvariti njegov hod do kraja.

Moj otac, drvodjelac – parketar, naučio me ritmu i potrebi za red, a red (ordo) nije ništa drugo nego ritam, što redovnici posebno dobro znaju, a i pjesnici su, zar ne, svojevrsni redovnici čak i onda kada im ništa sveto nije na umu. Moj ritam razvija se sa mnom u međusobnom poštovanju, pretvarajući se u ono što mnogi prezrivo nazivaju rutina, a ona nije književna, ona je životna. Zar smjena dana i noći, godišnjih doba, nije divna rutina Zemlje?

Rutina, kada je nametnuta, zaista može biti mučna, ropska, kao primjerice rad na traci. Međutim i to ne mora biti baš posve tako. U Mitu o Sizifu A. Camus piše: „Vidi se zgrčeno lice, obraz priljubljen uz kamen, podmetnuto rame koje prima masu prekrivenu ilovačom, noga koja ga zaustavlja i nanovo samo ruke (...). Na kraju ovog teškog napora, određenog prostorom bez neba i vremenom bez dubine, cilj je dostignut. Sizif tada promatra kamen kako se za nekoliko trenutaka spušta prema nižem svijetu odakle ga opet treba uzgurati do vrha. (...) Ovaj čas koji je predah i koji se isto

tako sigurno vraća kao i njegova patnja, taj čas je čas svijesti. U svakom od ovih trenutaka, kad on napušta vrh i spušta se, malo-pomalo, prema špiljama bogova, on je iznad svoje sudbine. On je jači od svog kamena.”

Svaki je pjesnik Sizif.

Vrijeme je dar Većina se danas žali kako nema vremena. Imate li ga Vi i što je uopće „vrijeme” za jednoga pjesnika?

Vrijeme je jedna od kategorija postojanja i o njemu treba i misliti i odnositi se tako, kao prema biću koje nam organizira, odnosno definira život od trenutka kada u nj uđemo, jer tako iz vječnosti ulazimo u vrijeme, pa sve do trenutka kada iz njega izlazimo, vraćajući se ponovno u vrijeme vječnosti, odnosno u vječnost vremena.

Nemati vremena znači ne shvaćati temeljnu činjenicu da vrijeme za nas uvijek „ima” vremena, da nas oblikuje, mijenja, na bolje ili na gore, da s nama sudjeluje u stvarima života, i samo podložno nekom svom vremenu, ili točnije ritmu. Tako se npr. početkom svake nove godine, koja je zapravo naš zemaljski fenomen, zahuktava da bi se pod kraj godine nekako sve više ubrzalo, kao da teži zaokružiti jednu svoju dionicu i započeti drugu. Za sretne vrijeme je i samo sretno, za zaljubljene vrijeme prebrzo prolazi, a za tužne presporo; za lijene ima ga i previše, a za radišne kao da ga uvijek nekako nedostaje.

Za pjesnike vrijeme je posebna kategorija i moglo bi se podijeliti na vrijeme prije stvaranja pjesme, na vrijeme stvaranja pjesme i vrijeme poslije. Vrijeme za vrijeme stvaranja pjesme posve je drukčije od ostala dva tipa vremena i kao da prestaje biti mjerljivo na bilo koji način osim mjerom imanentnom pjesmi koja nastaje. Shakespeare u Prvi prizor IV. čina Zimske priče uvodi Vrijeme kao personu dramatis. listopad 2020.

43

Pogled u dušu

Prirodom okružen, od stvarnosti okužen @ prof. dr. Snježana Šušnjara

Kakav dom da mi sagradite, govori Gospodin, i gdje da bude mjesto mog počinka? Nije li ruka moja načinila sve to?

(Dj 7,49-50)

U

posljednje vrijeme novine objavljuju kako se astronomi bune protiv silnih satelita od kojih ne mogu vidjeti nebo. Toliko je čovjeku stalo doprijeti izvan vlastita bitka i prirode kojom je okružen, a koju ne primjećuje, da želi što prije zagaziti u svemir u potrazi za drugim izazovima i svjetovima. Ovaj svijet mu je izgleda postao tijesan i nebitan. Toliki se novci ulažu za izvanzemaljske izlete,

48

svjetlorijeci.ba

a u isto vrijeme ljudi na zemlji umiru od gladi, ignoriranja, zagađenja ili samoće. Zdravstvene ustanove ne mogu iznaći dovoljno sredstava za opstanak i kvalitetno liječenje ljudi, socijalne službe se bore kako što učinkovitije pomoći potrebitima kojih je sve više, a pojedinci, koji ne znaju kud bi sa silnom imovinom i novcima, žele se vinuti u svemirske dubine. Silna ulaganja se upravljaju u napore da se svaki dio zemljine kugle

prekrije signalom za internet tako da i oni najsiromašniji u Africi mogu pratiti zbivanja u svijetu i surfati, chatati i twitati...

Prividna borba za prirodu Usprkos potresima, poplavama, tajfunima, orkanima, tornadima, cunamijima – opomenama koje majčica priroda šalje zemljanima, oni ostaju gluhi i nijemi, i nastoje što prije nastaviti dalje sa svojim ratničkim pohodom uništenja zemlje. Jasne poruke stižu, ali mutne pameti ih ne razaznaju uslijed vlastite sljepoće. Slušat ćete, slušati – i nećete razumjeti; gledat ćete gledati – i nećete vidjeti! Jer usalilo se srce naroda ovoga... (Mt 13,14-15). Poruke se pospreme u ladicu i nastavlja se dalje prekapati po oguljenim fantazijama u potrazi za novim impulsima i podražajima. Sve noviji i noviji tipovi mobitela ljude odvlače u virtualni svijet i oduzimaju vrijeme i kontakte s drugima. Mijene godišnjih doba su tlaka kojoj se moraju prilagoditi, ali koja uglavnom prolazi bez osobitoga osvrta na boje, zvukove, mirise. Sve prolazi mimo tih osamljenih likova obuzetih svijetlim ekranom koji ih mami i ne da skrenuti pogled. I nije čudo da se priroda osjeća napuštenom, ostavljenom, uništenom. Čemu sva ta ljepota, divota Božjega stvaranja kad je biće zbog kojega je to stvoreno nestalo

Skupljajući zalaske sunca

Zeleni sat zdravlja @ Elvira Koić

Zdrav kontakt s prirodom jedna je od osnovnih potreba u razvoju osobe. Izlaganje mladih prirodi najbolji je oblik prevencije, ali i liječenja različitih psihičkih poremećaja. Depresivnost se ublažava, anksioznost nestaje i prelazi u smirenost, ublažava se i poremećaj nedostatka pažnje, „popularni” ADHD.

B

oravak u prirodi dovodi do sabranosti i sprječava tzv. disocijaciju, odvajanje od sebe i okoline, koje lako može dovesti do gubitka osjećaja stvarnosti, derealizacije. Izravna povezanost s prirodnim svijetom od životne je važnosti, jer sterilna igrališta, ograđena dvorišta i igre u zatvorenom prostoru, kod kuće ili u igraonicama, dovode do gubitka sposobnosti za komunikaciju, kreativnost, istraživanje, maštu i meditaciju. Dovode i do suvišnih kilograma tjelesne težine, što je postala opća opasnost.

U prirodi se liječi i nespretnost.

Jednostavnim hodanjem, penjanjem po drveću, šetnjama šumom, planinarenjem, promatranjem ptica, ribica ili samo vode, uzgojem biljki, plivanjem, pričanjem priča oko logorske vatre.

Sva osjetila se probude, a s njima i pročišćeni um. Onaj koji boravi u prirodi ne može je zagađivati, već je štiti i čuva.

Nikako i nikada elektronička igrica ne može zamijeniti boravak u prirodi. To je samo takozvano „sekundarno iskustvo”, iz druge ruke, a ono vodi ka osjećaju nestvarnosti. Razvija se specifičan poremećaj ponašanja, pa i poremećaj 50

svjetlorijeci.ba

ličnosti, neka vrsta autizma koji se može liječiti jedino drvećem i livadama.

Još nedavno se češće sretao u urbanim sredinama, kod gradske djece okružene betonom, no danas već nema razlike u odnosu na djecu sa sela. Nestvarni svijet jednako je dostupan svima. Kao da je provedena svojevrsna „denaturacija”.

Od ranoga djetinjstva uz elektroničke ekrane provodi se i više od radnoga vremena. Socijalne, psihološke i duhovne posljedice vidljive su na svima, a najviše na okolišu. Blijede osjećaji, izolacija i

U dječjoj razvojnoj dobi višestruko je važnije povezivanje s prirodom, razvoj osjećaja pripadnosti okolini i odgovornosti prema njoj, nego inzistirati na preuranjenom apstraktnom mišljenju

usamljenost su svakodnevica. TV program i crtani lik Dora postali su čuvari djece, s njima jedu, s njima putuju, s njima uče. S njima su „sigurni”. Djeca su često preuzbuđena, pasivna, imaju problema s koncentracijom, sa spavanjem, nedovoljno su razvijenoga govora. Nedovoljno kisika, nužnoga za razvoj i rad mozga i mišića.

Nove znanstvene discipline poput ekopsihologije i socijalne ekologije, koje proučavaju sve te pojave, dokazale su kako se boravkom u prirodi razvija ljubav prema životu i drugim živim sustavima, iskonski osjećaj povezanosti s prirodom i drugim živim bićima. Naša ljubav prema prirodi i životu odražava život. Strah i izbjegavanje prirode može dovesti do različitih fobičnih strahova i paranoidnosti, poremećaja pažnje, autizma. Boravak u prirodi znatno povećava kvalitetu života i sprječava razvoj psihičkih poremećaja.

U dječjoj razvojnoj dobi višestruko je važnije povezivanje s prirodom, razvoj osjećaja pripadnosti okolini i odgovornosti prema njoj, nego insistirati na preuranjenom apstraktnom mišljenju, što može dovesti do disocijacije i osjećaja odvojenosti od emocija i prirode. Matematika se može možda i bolje učiti u prirodi, a ne samo uz zadatke iz Učilice. Čovjeku je kao vrsti povjereno čuvanje i upravljanje svijetom i prirodom koje je nemoguće bez uvažavanja i suradnje sa samom prirodom. Od ranoga djetinjstva svakoga treba uporno podsjećati na tu važnu ulogu koju svatko od nas ima. Možda ćemo takvim odgojem uspjeti sačuvati i spasiti što se spasiti još da pa nećemo morati gledati strašne prizore prašuma koje gore i ledenih polova koji se otapaju, uragana koji ruše sve pred sobom i vjetrova koji isušuju mora.

Svaki put kad u televizijskim programima vidim malu Gretu Thunberg, osjećam duboko poštovanje prema

Putopis: Isparta, Turska

Grad ruža @ Dalibor Ballian ballian.dalibor

Prve kršćanske zajednice

Isparta se nalazi u zapadnoj Turskoj i glavni je grad istoimene provincije Isparta. Isparta je turski naziv za grčku Spartu.

Trenutno grad broji 237 tisuća stanovnika i predstavlja ekonomsko i kulturno središte regije, a nalazi se na visokoj nadmorskoj visini od 1035 m

S

mještena na planinskoj visoravni, s nekoliko velikih prirodnih jezera, a okružena visokim planinama Isparta ima specifičnu planinsku klimu. Ljeta su izrazito vruća zbog utjecaja prilično suhe mediteranske klime s nekim značajnim kontinentalnim utjecajima.

Zime su pak iznimno hladne i kišne, a ljeta vruća i suha. Jezera smještena na visoravnima oko grada imaju važan utjecaj na klimu, odnosno svojim isparavanjima ljeti ublažavaju temperature i 52

svjetlorijeci.ba

postoje brojna arheološka nalazišta koja ukazuju na burnu prošlost ovoga područja. U gradu nalazimo povijesne građevine i kuće iz 19. stoljeća, ali su ipak rijetke u usporedbi s velikim brojem modernih zgrada.

suše, a zimi pak doprinose zagrijavanju.

Kiše se javljaju u siječnju i prosincu, broj kišnih dana smanjuje se do kolovoza te se od rujna ponovno povećava.

Kako je grad okružen visokim vapnenačkim gorjem, a tu su i brojni slojevi metamorfnih stijena kao posljedica susreta različitih tektonskih ploča, područje je vrlo trusno, sklono čestim i jakim potresima. To je i jedan od razloga zbog kojega u gradu i okolini ne nalazimo veći broj starih objekata, ali

Pozicija današnje Isparte odgovara drevnom gradu Barisu koji je bio na popisu rimske provincije Pizidije, iako je vjerojatno još ranije ovo područje bilo naseljeno Hetitima te kasnije Grcima.

Na ovom se području javlja bizantska tvrđava Saporda, a kasniji muslimanski izvori prepoznaju je kao Sabarta.

Prema novim saznanjima znanstvenici su smjestili grad Baris u blizini Kılıça, u okrugu Keçiborlu, provincija Isparta.

Budući da je Isparta bila u blizini Antalye u kojoj se rano javlja kršćanska zajednica, tako se i kršćanstvo vrlo brzo javlja na području Isparte. Već u ranoj fazi postojala je kršćanska biskupija Pisidija, grana metropolite iz Antiohije, glavnoga grada tadašnje kršćanske provincije. Imena dvojice njegovih biskupa sa sigurnošću su poznata, a to su Heraklij koji je sudjelovao na Prvom

Obljetnica rođenja trapista Pfannera

KTA / Svjetlo riječi BANJA LUKA – Biskup banjolučki mons. Franjo Komarica predvodio je 20. rujna u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije pri trapističkoj opatiji Marija Zvijezda misno slavlje u povodu 195. obljetnice rođenja utemeljenja trapističke opatije u Banjoj Luci oca Franje Pfannera. Uz to se, tijekom misnoga slavlja, osvrnuo i na tragični jubilej 25 godina od pogrona nad Hrvatima i drugim katolicima ovoga kraja. Posebno je pritom molio za ubijeKapitul časnih sestara i prvi zavjeti

Lj. Stjepanović / SR

SARAJEVO – U matičnoj kući časnih sestara franjevki Krista Kralja Bosansko-hrvatske provincije Prečistoga Srca Marijina na Bjelavama održan je 12. rujna izvanredni provincijski kapitul koji je započeo jutarnjom molitvom i euharistijskim slavljem u čast Duhu Svetom. Svetu misu predvodio je mons.

Tomo Vukšić, nadbiskup koadjutor vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnoga ordinarijata u BiH.

noga župnika u Prijedoru vlč. Tomislava Matanovića i njegove roditelje koji su ubijeni prije četvrt stoljeća. S vjernicima iz Banje Luke u molitvi su se okupili i raseljeni Hrvati toga kraja.

Osim toga, na kraju propovijedi službeno je objavljen početak djelovanja Kuće susreta Marija Zvijezda i u njoj Europskoga centra za pomirenje, mir, međureligijsku i međunarodnu suradnju. Ovoj svečanosti nazočili su i generalni konzul RH u Banjoj Luci Zoran Piličić, predstavnici Paneuropske unije i predstavnici Udruge prognanih banjolučkih Hrvata Nazaret iz Zagreba.

Kapitul je otvorila i njime predsjedala provincijska predstojnica s. Kata Karadža. U radu kapitula članice su izabrale tri izaslanice za XVI. izvanredni vrhovni kapitul koji će se slaviti u Asizu od 7. do 20. veljače 2021., a izabrane su s. Ivanka Mihaljević, s. Željka Dramac i s. Snježana Pavić. Drugi dio kapitula obuhvatio je tekuća pitanja u provinciji. A potom je svečano otvorena i predstavljena spomensoba s povijesnim predmetima vezanim za povijest školskih sestara franjevki Krista Kralja u Bosni.

Potom je 17. rujna, na blagdan Rana Svetoga Franje, prve privremene redovničke zavjete položila novakinja ove redovničke družbe Nikolina Vujica, uzimajući redovničko ime sestra Janja. Zavjete je položila u ruke s. Kate Karadža tijekom misnoga slavlja koje je predvodio fra Nikica Vujica, uz koncelebraciju s katedralnim župnikom u Sarajevu preč. Matom Majićem. Osim njezinih susestara ovoj svečanosti nazočili su i drugi prijatelji i rodbina s. Janje. Slavle je nastavljeno u samostanskoj dvorani zajedničkim ručkom za sve nazočne.

listopad 2020.

55

F

ra Filip Lastrić najplodniji je, najraznovrsniji i najobrazovaniji spisatelj među franjevcima Bosne Srebrene u 18. stoljeću. Rođen je u Oćeviji kod Vareša 1700., a umro u Kraljevoj Sutjesci 1783. godine.

U sutješki samostan došao je 1712. godine i tu dobio osnovno obrazovanje. Filozofsko-teološki studij završio je u Italiji između 1720. i 1724. godine.

Pošto je zaređen za svećenika, postao je lektor filozofije u Požegi, a zatim učitelj novaka u Kraljevoj Sutjesci. Bio je provincijal (1741-1745), i to kao posljednji bosanski franjevac koji je upravljao Bosnom Srebrenom u vrijeme dok su je činili i Bosna, i Hercegovina, i Srijem, i Bačka, i Banat, i južna Ugarska.

Kao provincijal uglavnom je boravio u prekosavskom dijelu Provincije, ali je često obilazio čitavu Provinciju. Nakon provincijalske službe zadržao se neko vrijeme u Srijemu, a 1747. ponovo je u sutješkom samostanu. Godine 1752. skupina turskih nezadovoljnika napala je sutješki samostan, pa je Lastrić kuburom bio ranjen u stegno i ostao tri mjeseca prikovan za postelju.

Tijekom burnih događanja Iz navedenih podataka vidi se da je Lastrić živio u vrijeme vrlo burnih događanja vezanih za cijepanje Provincije, tj. za vrijeme kad su se 1735. od Bosne Srebrene prvo odcijepili dalmatinski samostani, a 1757. i prekosavski. Kao žestok protivnik podjela predvodio je skupinu bosanskih franjevaca koji se 1734. godine žale Zboru za širenje vjere na političke i crkvene prilike u Bosni, posebice na tada već aktualna govorkanja o podjeli Provincije.

Kad je 1757. godine Provincija podijeljena na Provinciju sv. Ivana Kapistrana (prekosavski dio) i Kustodiju sv. Križa (ispodsavski dio), bosanski franjevci bili su vrlo nezadovoljni što im je bio oduzet naslov provincije. Zato već 1758. godine šalju Lastrića u Rim da pokuša ponovo 56

svjetlorijeci.ba

Književnost bosanskih franjevaca

Začetnik kritičke historiografije u BiH @ Ivo Pranjković

ivo.pranjkovic@zg.t-com.hr

Bosanski franjevci bili su vrlo nezadovoljni što im je bio oduzet naslov provincije. Zato već 1758. godine šalju Lastrića u Rim da pokuša ponovo isposlovati naslov provincije, stari žig te stara prava i povlastice. Lastrić u tome uspijeva pa je general Reda povukao stari dekret, izdao novi, a i papa je izdao svoj breve isposlovati naslov provincije, stari žig te stara prava i povlastice. Lastrić u tome uspijeva pa je general Reda povukao stari dekret izdao novi, a i papa je izdao svoj breve. Godine 1764. Lastrić obilazi Provinciju kao vizitator, a 1781. povlači se zbog starosti i iscrpljenosti u sutješki samostan u kojem ostaje do smrti.

Pisanjem se Lastrić počeo baviti još kao lektor filozofije pa je u Požegi napisao djelo Traditiones in universam aristotelico-scoticam philosophiam (rukopis se čuva u sutješkom samostanu). Otada pa sve do smrti vrlo se intenzivno bavio pisanjem raznolikih djela s područje homiletike, povijesti, asketike te dogmatske i pastoralne teologije. Posebnom se živošću i literarnom uvjerljivošću odlikuju njegova homiletička djela. Neki književni povjesničari smatraju Lastrića ponajboljim hrvatskim homiletičarom

uopće (stavljaju ga npr. uz bok s Turopoljcem Jurjem Habdelićem). Osim toga povijesnim spisom Epitome vetustatum Bosnensis provinciae (Pregled starina Bosanske provincije), koje je napisao ponajprije zato da obrani povijesna prava Provincije, Lastrić se predstavlja kao prvi kritički historiograf odnosno kao utemeljitelj povijesne znanosti u BiH. Uživao je veliki ugled i u Provinciji i izvan nje, pa je tako kao pisac odnosno povjesničar 1760. poslao neke tekstove za čuveno djelo Illyricum sacrum (Sveti Ilirik) talijanskoga isusovca Danijela Farlatija, a surađivao je i u djelu Memoria Hungarorum Alexisa Hornaya.

Od homiletičkih djela Lastrić je 1755. objavio zbirku propovijedi Testimonium bilabium (Dvojezično svjedočanstvo), pisanu paralelno hrvatskim i latinskim jezikom, 1765. Od uza me

Likovna umjetnost Bosne Srebrene svoje djelatnosti gotovo sve je bilo u funkciji njihova poziva.

Dani velike izložbe @ Marko Karamatić

marko.karamatic@gmail.com

Ivo Andrić: „Žao mi je kad pomislim da izumire svakim danom naša stara čulna Bosna i nema nikog da zabilježi i sačuva mrku ljepotu nekadašnjeg života... A žao mi je kad pomislim da sa svakom starom ženom umre jedan stih i sa svakim fratrom biva zakopana jedna istorija...”

P

ovijesno-kulturna i umjetnička baština, stoljećima skupljana i brižno čuvana, nalazi svoj smisao, među ostalim, i u tome da je otvorena oku javnosti. To se odnosi i na višestoljetno blago bosanskohercegovačkih franjevačkih samostana. Svojim višestoljetnim trajanjem samostani su postajali riznica povijesno-kulturnih i umjetničkih vrijednosti, usprkos činjenici da je mnogo toga nestalo u povijesnim prevratima, pljačkama, rušenjima, požarima... Ta sabirališta kulture i umjetnosti u prošlosti i sadašnjosti, po svojoj kakvoći i količini zaslužuju pozornost.

58

svjetlorijeci.ba

K tome, gledajući franjevačko blago kao muzejsku i kulturno-umjetničku vrijednost, potrebno je imati u vidu da je to plod njihovih praktičnih nastojanja da svom duhovnom djelovanju postave čvrste temelje. Franjevačka kultura pisane riječi, naprimjer, nastajala je s prvotnom nakanom da im bude od pomoći u evangelizaciji i na duhovnu dobrobit katoličkoga puka. Danas znamo da su kao najobrazovaniji sloj društva bili utemeljitelji književnosti na ovim prostorima, prvi liječnici, pokretači prvoga časopisa u BiH, začetnici kritičke historiografije, prvi putopisci... I u drugim oblicima

Stjecajem povijesnih okolnosti bogata povijesno-kulturna i umjetnička baština nije bila primjereno predstavljana pa time nije bilo ni dublje percepcije u široj kulturnoj javnosti. S obzirom na karakter vlasti i društvenih odnosa u bivšoj državi, na franjevačku baštinu gledalo se suzdržano i nije bilo po sebi razumljivo da državne institucije u smislu potpore pokazuju veći interes za samostanske muzejsko-galerijske zbirke.

Protokom vremena taj je sustav gubio na prvotnoj tvrdoći, postajao je politički mekši i elastičniji, a bližio mu se i kraj. U takvom ozračju dogodila se velika franjevačka izložba 1988. godine, dakle prije nešto više od tri desetljeća.

Na nju danas vrijedi podsjetiti, jer su njome širom otvorena vrata prema baštini čuvanoj u skrovitosti. Organizirana je pod nazivom „Blago franjevačkih samostana Bosne i Hercegovine” od 14. ožujka do 2. travnja 1988. u okviru manifestacije Sarajevska zima. Organizator izložbe bio je Zavod za zaštitu kulturno-istorijskoga i prirodnoga nasljeđa BiH u suradnji s Narodnom i univerzitetskom bibliotekom i Arhivom Bosne i Hercegovine. Izložba je priređena u Gradskoj galeriji Collegium Artisticum, reprezentativnom izložbenom prostoru u Sarajevu. Ujesen iste godine prenesena je u Zagreb u Muzejski prostor, kasnije nazvan Galerija Klovićevi dvori, gdje je potrajala znatno dulje – puna tri mjeseca: od 6. listopada 1988. do 8. siječnja 1989. godine, s nazivom „Franjevci Bosne i Hercegovine na raskršću

Godišnji susret iseljenih Ramljaka

Svjetlo riječi

ZAGREB – Ramska zajednica Zagreb i Franjevački samostan Rama – Šćit organizirali su 20. rujna susret iseljenih Ramljaka i prijatelja Rame. Događaj je upriličen pri franjevačkom samostanu i župi Gospe Anđeoske u Sesvetskoj Sopnici kod Zagreba, u kojoj su djelatni franjevci Bosne Srebrene. Svečanost je započela svetom misom koju je predvodio ramski gvardijan fra Andrija Jozić, u koncelebraciji s domaćim gvardijanom i župnikom fra Zdravkom Dadićem, vikarom fra Stipom Karajicom, fra Božom Lujićem i vlč. Pavlom Crnjcem koji je na službi rektora kapele Corpus Domini u Zagrebu, a rodom je iz župe Uzdol kod Rame. Misna nakana bila je za sve stradale, ubijene, nestale i pokojne iz ramskoga kraja.

Misno slavlje animirao je župni zbor pod ravnanjem Petre Pleša. Slavlju su nazočili i ministar vanjskih poslova u Vladi RH Gordan Grlić-Radman, XXV. Susret svećenika VN SARAJEVO – Dvadesetpeti susret dijecezanskih svećenika Vrhbosanske nadbiskupije održan je 16. rujna. Okupljeno je oko 120 svećenika na čelu s nadbiskupom Vinkom kard. Puljićem.

Najprije je proslavljena sveta misa u sjemenišnoj crkvi sv. Ćirila i Metoda, tijekom koje je kardinal Vinko izrekao prigodnu homiliju. Po završetku misnoga slavlja ovaj je susret nastavljen u susjednoj zgradi Svećeničkoga doma Vrhbosanske nadbiskupije.

Ondje je nastavljen radni dio susreta. Najprije je sve nazočne pozdravio generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije mons. Slađan Ćosić, koji je ovaj dio susreta moderirao. Između ostaloga, kratko je podsjetio na odreknuće od službe mons. Pere Sudara te imenovanje mons. Tome Vukšića. Uslijedilo je 60

svjetlorijeci.ba

potom ministar pravde u Vijeću ministara BiH Josip Grubeša, predsjednik Sabora Ramske zajednice Zagreb Ivan Radić, predsjednik ove zajednice Mato Fofić te članovi njezina upravnog odbora. Ovom prilikom fra Zdravko je najavio i skorašnji susret Jajčana i prijatelja Jajca, koji je predviđen za sljedeću nedjelju.

Ovogodišnji susret bio je nešto drukčiji od onih prethodnih godina. Izostao je zajednički ručak, druženje i zabava uz ramske običaje. Ipak, i ove je godine nastavljena tradicija prema kojoj se druge nedjelje nakon proslave blagdana Male Gospe u Rami na druženje i molitvu okupljaju Ramljaci u Zagrebu.

izlaganje vlč. Dubravka Turalije, izvanrednoga profesora biblijske teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, pod naslovom Božja riječ u životu svećenika. Po završetku izlaganja koje je utemeljio na tri aspekta svetoga Pavla – vjere, nade i ljubavi – podsjetio je da su biskupi BKBiH odlučili proglasiti Godinu Božje Riječi. Predviđeno je da će započeti uz 1600. obljetnicu smrti sv. Jeronima 30. rujna 2020. godine, svečanim misnim slavljem u Bosanskom Grahovu, gdje se prema jednoj od teorija nalazio Stridon, rodni grad ovoga velikog sveca.

Nakon kraće diskusije mons. Ćosić ukratko je prikazao djelatnosti pojedinih institucija Vrhbosanske nadbiskupije. Kraće izviješće pročitao je i ekonom Vrhbosanske nadbiskupije vlč. Vladimir Pranjić. Potom je vlč. Dražen Kustura, glasnogovornik Vrhbosanske nadbi-

skupije, nazočne upoznao s radom svoga novoosnovanog Ureda te podsjetio javnost o osvježenoj mrežnoj stranici Vrhbosanske nadbiskupije koju je potom u rad pustio kardinal Vinko. Upravo je nadbiskup Puljić zatim uputio riječ nazočnima i podsjetio na predstojeće susrete poput hodočašća i molitvenih dana. Osim toga, potaknuo je svećenike na bratsko zajedništvo, solidarnost i suradnju. Druženje je neformalno nastavljeno tijekom zajedničkog objeda, prenosi nedjelja.ba.

Slavlje Uzvišenja sv. Križa

Svjetlo riječi

Svetkovina Uzvišenja sv. Križa svečano je proslavljena u ponedjeljak, 14. rujna u Pridvorju, ispred franjevačkog samostana sv. Vlaha. Na slavlju su se okupili svećenici i vjernici iz svih župa konavoskog dekanata, a propovijedao je fra Mile Babić, profesor na Franjevačkoj teologiji i gvardijan samostana sv. Pavla na Nedžarićima u Sarajevu.

U prigodonoj homiliji fra Mile je naglasio kako se svetkovinom Uznesenja svetoga Križa želi reći da je križ svet i uzvišen: „Time želimo reći da je Isusova patnja na križu bila sveta i uzvišena.

Isus je došao na ovaj svijet ne da mu sudi, nego da ga spasi. Došao je da nitko ne propadne, nego da svaki čovjek živi punim životom. Upravo zato jer je Isus bio dobar, mnogi su ga osudili. Tako su ga predstavnici vjerske vlasti osudili kao lažnoga proroka, bogohulnika i zavodnika naroda, dok su ga predstavnici političke vlasti osudili kao političkoga buntovnika i veleizdajnika. Osudili su ga na najsramotniju smrt, a to je razapinjanje na križu čemu je prethodilo bičevanje.

Isusa su osudili jer je bio dobar i jer je ovom zemljom prošao čineći dobro. Želio je na zemlji uspostaviti Kraljevstvo Božje kako bi Bog vladao među ljudima, a ne čovjek nad čovjekom”, rekao je fra Mile pa nastavio: „Htjeti da Bog vlada nad ljudima znači željeti da vlada pravda, istina, sloboda i ljubav, odnosno umjesto svijeta mržnje i nasilja uspostaviti svijet slobode i ljubavi.”

Fra Mile je u nastavku svoje nadahnute propovijedi rekao kako su Isusa upravo zbog njegova nauma ubili oni koju vole vlast i moć, te je u tom duhu istaknuo kako je najopasnija sveta moć: „A sveta moć je ona koja samu sebe obožava i pretvara u božanstvo, a ne vjeruje u Boga. Zato je Isus od ljudi tražio da se odreknu svake moći jer ona kvari ljude, a da budu siromašni i ponizni.”

Potom je objasnio kako biti siromašan znači voljeti život i ljude više nego materijalna dobra, dok nas poniznost uči kako nas samo ljubav može učiniti sretnim jer ljubav je poniznost. „Kod Isusa je osobito zapaženo da on ljubi svoje neprijatelje, a mi ako ih mrzimo zapravo postajemo slični njima, jednaki u mržnji i zlu pa tako mržnja pobjeđuje.

Jedini način da se to promijeni jest da se žrtvujemo za slobodu, ali da ne mrzimo svoje neprijatelje”, potaknuo je fra Mile.

Podsjetio je na povijest čovječanstva i kršćanstva u kojoj vidimo da je sve što je lijepo i dobro na ovoj zemlji došlo od onih ljudi koji su radi slobode i istine išli u zatvore, tamnice ili su žrtvovali vlastiti život. „Mi se danas ovdje nalazimo na području Dubrovačke republike koja je 1808. godine izgubila svoju samostalnost i od tada na ovom području nastaju križevi. Javljaju se ljudi koji su čeznuli za slobodom, a tu su čežnju uglavnom platili vlastitim životom. Ivan Gundulić je to najbolje opisao u svojoj Himni slobodi u kojoj je opisao sve slobodarske pokrete diljem Europe”, podsjetio je fra Mile.

Zatim je istaknuo lik fra Ivana Frane Jukića koji 1850. godine piše caru u

Carigradu želje i molbe krstjana u kojima iznosi kako ne žele da se više zovu raja, nego da budu ravnopravni građani carstva. Na kraju svoga dopisa Jukić je dodao kako je svjestan da su svi oni koji su očitovali svoju težnju za slobodom bili protjerani ili ubijeni. I on je zbog slobode završio u zatvoru, ali nikada nije mrzio, nije postao neprijatelj, nego je ostao dobar čovjek.

Pred kraj homilije fra Mile je podsjetio i na velikog pjesnika Nikolu Šopa iz Jajca koji je zabilježio: „Koliko god oduzmeš slobode drugome čovjeku, toliko je u istom trenutku oduzmeš sebi. „Na današnji blagdan Uzvišenja svetoga Križa, pozvani smo biti spremni za slobodu živjeti, umrijeti, ali ne mrziti.

Dobre ljude treba poštovati, ljubiti i nasljedovati, a ne progoniti i ubijati”, zaključio je fra Mile.

Istoga je dana i u župi Klopče kod Zenice obilježen ovaj blagdan kao naslovnik jedine župe u BiH koju opslužuju oci dominikanci. Središnje misno slavlje tom je prilikom predvodio fr.

Slavko Slišković, provincijal Hrvatske dominikanske provincije, u koncelebraciji sa župnikom fr. Perom Juričem i svećenicima zeničkoga kraja.

listopad 2020.

61

Međunarodni dan starijih osoba

Životni učitelji @ Nikolina Marčić

nikolina@svjetlorijeci.ba

Oduvijek sam slušala savjete kako stare ljude treba poštivati, pomoći im, poslušati ih, jednostavno biti tu za njih. I jesam slušala i poslušala, više iz pristojnosti, ali nikada nisam razmišljala zašto je to baš toliko važno. Sve dok se nisam uvjerila da je životno važno! „Sreća ne bi trebala biti odredište u životu, nego bi ona trebala biti dio životnoga putovanja”, rekla mi je ležeći na postelji moja sada pokojna baka u trenutku kada sam vidjela da rak preuzima primat nad njezinim životom i da su izgledi za preživljavanje skoro pa nikakvi zbog čega sam gorko zaplakala.

A ona je nastavila dalje savjetovati onako kao što je to činila cijeloga svoga života. Međutim, sada su njezine riječi imale sasvim drugo značenje i ovaj put su bile najvažnije. U smrtnim je mukama nastavila govoriti: „Nikada nemoj sve u životu staviti na čekanje jer to znači da cijeli svoj život odgađaš. Staviti sve na čekanje kako bi postigla nešto za što misliš da će te usrećiti, zapravo znači da ćeš biti tužna cijelo vrijeme na putu do tamo i kada napokon stigneš, mogla bi saznati da te ono što si cijelo vrijeme silno htjela baš i ne usrećuje onoliko koliko si mislila da hoće. Ili još gore, mogla bi zaboraviti što znači biti sretna.”

Ona – nesalomljivi borac, izgledala je u tim trenucima poražena strahom od svoje bolesti, skamenjena spoznajom da ju je nešto poput toga moglo toliko nisko 62

svjetlorijeci.ba

baciti. Željela je biti dobro, ali trenutno nije vidjela kako. No, tako sam je samo ja doživjela, a u stvarnosti je moja baka bila sretna. Svojom iznemoglom rukom privukla je moju glavu na svoje grudi i rekla: „Nine (tako me je zvala), proživjela sam svoj život kroz koji sam spoznala duboku bol, ali sam upoznala i veliku ljubav. Neki ljudi znaju živjeti jako dugo, a da nikada ne dožive ljubav. Ja sam sretnica.”

Prepoznala sam da je došao kraj njezinu ovozemaljskom životu i da je ovo bio njezin zadnji savjet. „Moj Anto i moja djeca su moja sreća, a s njima ste mi došli vi, moja unučad i praunučad i učinili moj život najsretnijim. U toj me sreći zadesila i ova bolest baš kad sam mislila da sve ide dobro, ali ništa nije krahiralo. Bog me zove i ja idem s osmijehom na licu. Vidiš? Čekaš li dovoljno dugo i dovoljno se trudiš, mora se pojaviti nešto dobro”, rekla je. Dva dana kasnije, s osmijehom je preminula.

Izvori mudrosti I tako je moja velika baka otišla s ovoga svijeta ispunjena i radosna, a nama je

ostavila jednu veliku lekciju koja je dala ili će dati odgovore na velika životna pitanja. Baš kao što nas životnoj mudrosti svakodnevno uče naše bake i djedovi, te starije osobe u našem društvu čiji dan slavimo ovoga mjeseca. Njihovo učenje je uvijek aktualno i nikada ne izlazi iz mode dok je njihov život priča vrijedna prenošenja i življenja u sljedećim generacijama. Nisu imali pristup informacijama, tehnici i svakojakim izvorima kao što ih mi imamo danas, a ipak su puno naučili i znaju više od nas. Suočili su se s teškim vremenima, ratovima i krizama, a istovremeno radili i djecu odgajali. Kad je trebalo bili su hrabri, usudili se odgovoriti životnim izazovima i uhvatiti u koštac s neizbježnim preprekama. Veliki su izvor mudrosti i stoga ne bismo smjeli zabraniti im da nas poučavaju jer njihova starost svjedoči što znači uspjeti prevladati vrijeme i postići ciljeve te ostaviti temelje i tragove kasnijim generacijama.

Danas, kada mnoge obitelji žive razoreno i nesretno zbog naslijeđa, zemlje, kuće i sličnih pitanja, rijetko kada razmišljaju da to nije jedino vrijedno što od njih možemo naslijediti. Zapravo su njihov život i njihovo postojanje prepuni dragocjenoga blaga koje možemo i trebamo naslijediti i uopće se ne treba brinuti oko podjele budući da za svakoga ima u izobilju.

Ono što nam naši stari savjetuju jest da se najprije zaljubimo u život i budemo spremni uložiti cijelo svoje biće za dobro drugoga. Oni nisu birali za koga će se vjenčati zbog novca ili statusa – oni su se vjenčali iz ljubavi, u ljubavi i za ljubav. U toj su istoj ljubavi osjećali poteškoće, ali i nalazili snagu za nastavak vođeni mišlju da žrtva i ustrajnost vrijede svake kapi znoja ako su za veće dobro.

U vrijeme kada se sve više hranimo različitim, a najčešće lošim internetskim sadržajima, dobro je vidjeti starca ili staricu kako čitaju i time održavaju zdrav um.

Moj bi djed Anto po tom pitanju jasno rekao: „Hrani se riječima iz dobre knjige jer knjige su flaster koji će ti pomoći

◆ KNJIGE ◆ DEVOCIONALIJE ◆ SUVENIRI ◆ ŠKOLSKI PRIBOR ◆ UREDSKI MATERIJAL ◆ ČESTITKE

KNJIŽARE

◆ Trg Branitelja bb, LIVNO ◆ Kralja Petra Krešimira IV. bb, VITEZ

Kruh svetog Ante

Za projekte KSA N. N., Mostar 40 KM Ljerka Bralo, Vitez 20 KM Marko Cvitanović 10 KM Dalibor Ballian 30 KM Nikica Aždajić, K. Sutjeska 30 KM N. N., Mostar 100 KM Ankica Kovačević (za igraonicu u Bugojnu) 50 KM PayPal: Anđelka Križan 50 EUR Ivan Babić 50 AUD Marko Petrić 50 EUR Igor Čančarević 150 EUR Za pučke kuhinje Humanitarni broj BH Telecom 22 KM BH Telecom 8.000 KM Kanton Sarajevo 8.575,06 KM Meriztex d.o.o., Gradačac 20 KM Lukša Šoljan, Sarajevo 100 KM N. N., Ljubuški 50 KM

Nova akademska

2020./2021. godina Veći niz godina Franjevački studentski dom nudi smještaj za studente iz Bosne i Hercegovine, kao i studente iz ostalih europskih zemalja koji studiraju u Sarajevu. Pružamo smještaj za studente u jednokrevetnim, dvokrevetnim i četvero krevetnim sobama. Svaka soba ima

N. N., Sarajevo N. N. Za studentske stipendije Ankica Kovačević Za fond Kap dobrote Ilija Stipić, Jajce Slavko Čolo, Sarajevo

30 KM 20 KM 50 KM 50 KM 50 KM

Dobročinitelji KSA Zagreb Domagoj Brčić, Zagreb 5.650 HRK Maja Duilo, Split 450 HRK Marija Miljanović, Čilipi 400 HRK Draženka Čutura, Sesvete 100 HRK Anamarija-Company, Sesvete 1.500 HRK Grad Sveti Ivan Zelina 150 HRK Marko i Ana Pacak, Aarau 100 EUR

50 CHF Župa Sv. Jelene, Dramalj 200 HRK Branko Vonić, Pakrac 600 HRK Rafael Romić, Zagreb 800 HRK Ljubko Ladan, Poreč 500 HRK svoju kupaonicu. Moderno uređeni studentski dom pruža studentima ugodnu atmosferu za učenje i udoban boravak.

U sklopu doma je praonica rublja, čajna kuhinja, čitaonica, fitness centar i studentski klub. Na svakom katu se nalazi manji prostor za druženje i balkon. U cijenu studentskog doma uključen je jedan topli obrok radnim danima.

Nakon završenog Natječaja i uvida u pristiglu dokumentaciju i prijave, primili smo 4 nova studenta i 15 novih studentica.

Naši studenti postižu dobre rezultate pri školovanju i Dom je otvoren svima, bez obzira na njihovu etničku, vjersku i nacionalnu opredijeljenost.

Korisnici Doma dobiju pravo smještaja za jednu akademsku godinu (od rujna do srpnja). Boravak se može produljiti

66

svjetlorijeci.ba

Igor Bungić, Zagreb 500 HRK Luka Jerković, Karlovac 5.200 HRK Marko Petrušić, Purmerend 260 EUR Ivo Vuković Baća, K. Varoš 100 EUR Davor Borošak, Zagreb 600 HRK B. B., Velika Gorica 1.200 HRK Neda Maruna, Šibenik 200 HRK Barbara Dunato Volarić, Zagreb 100 HRK Jelica Ujaković, Zagreb 3.000 HRK Perka Jukić, Kotor Varoš 1.000 HRK Željko Jurković, Vir 100 HRK Nives Kukavica, Zagreb 300 HRK Ana Akmačić, Zagreb 100 HRK Martina Šarić 50 HRK Mato Lujić, Zagreb 300 HRK Nikolina Šamadan, Split 50 HRK Za Fond Kap dobrote Za Leonitu Gabrić Za Tamaru Starčević Za Patrik Ivanović Za Ljiljanu Kranjc

100 EUR 100 EUR 100 EUR 100 EUR 100 EUR

za narednu akademsku godinu, ukoliko studenti ostvare potrebne uvjete za nastavak stanovanja. Život u Domu i pravila korištenja soba i zajedničkih prostorija određeni su Pravilnikom o kućnom redu. U Franjevačkom studentskom domu radimo i na duhovnoj i materijalnoj pomoći našim stanarima, razvijanju higijenskih i kulturnih navika, te osposobljavanju za samostalan život. Svojim stanarima osiguravamo i mogućnost volonterskog rada, kao i besplatno neformalno obrazovanje.

Svi mladi, koji se nisu stigli javiti na Natječaj, a zainteresirani su za boravak u našem studentskom domu, mogu pisati na e-mail adresu: mladi.ksa@ gmail.com.

U slučaju oslobađanja kapaciteta vršit ćemo naknadni prijem novih studenata.

Roditeljima i djeci

) a j n a c a b ( i n Da kruha? @ s. Jelena Antolović

V

jerujem da su slavlja, druženja i zajedničko veselje nakon pokupljenoga uroda zemlje ljudima poznata još otkako su uspjeli svojim radom dobiti prvu hranu od zemlje.

Ljudi koji obrađuju zemlju posve se drukčije odnose prema ubranom plodu nego oni koji će dobiti ili kupiti taj isti plod, posebno ako obrađuju svoju vlastitu zemlju i ako proizvode organsku hranu. Pogled takvoga čovjeka zemljoradnika ispunjen je strahopoštovanjem i ponosom, a ponajviše zahvalom. Koliko je god truda uložio, ipak je to malo naspram čuda da od jednoga zrna pšenice dobije njih 30 ili 40, da od jednoga krumpirića nastane barem njih 20 te da od jednoga oraha naraste stablo koje će rađati toliko sljedećih desetljeća.

Vrtići i škole u gradovima i selima u jesen redovito obilježavaju Dane kruha, Dane zahvale za plodove zemlje. Cilj takvih svečanosti jest da djecu i mlade upoznamo s postupkom kojim svaki dan dobivamo kruh na stol (od zrna do kruha). Time će naučiti da se s većim poštovanjem odnose prema hrani općenito, a posebno prema kruhu. U novije vrijeme na ovakvim svečanostima mnogo se važnosti daje upoznavanju sa zdravom ishranom i prednostima ekološkoga uzgoja hrane. No unatoč trudu organizatora koji se međusobno natječu u kreativnosti i obilju onoga što će prezentirati učenicima i posjetiteljima, ova slavlja ponekad izgube svoju prvotnu zadaću. Trenuci su to kada se s najvećim smislom i razumijevanjem moli Oče naš i s punim srcem zahvaljuje Stvoritelju za primljena dobra, a ne dani kada se od tijesta prave nejestivi predmeti, slova, životinje i slično.

Tijesto od pšenice tih se dana uzima kao materija od koje se izrađuju ukrasi koji potom budu bačeni u smeće.

U čemu je problem, pitate se. Ako je već tako, bolje bi bilo za djecu da ove svečanosti nema. Čak i da ništa od načinjenoga ne bude bačeno, nego se sve razdijeli među sudionicima ili se daruje potrebitima u pučkim kuhinjama – jer smo u tom slučaju samo došli da bismo se dobro najeli.

68

svjetlorijeci.ba

Jednom sam prilikom roditeljima i djeci rekla kako mi se čini da bi čovjek sa sela koji se naradio za ovakve plodove na našoj svečanosti bio tužan. A i Otac Stvoritelj mogao bi nas tužno gledati. Zašto? Ako već nismo sijali pšenicu od koje dobijemo kruh pa ne možemo taj isti kruh uzimati u ruke svaki dan sa zahvalnošću kakvu ima zemljoradnik, onda se barem možemo toga dana prisjetiti kako se svećenik odnosi prema posvećenom kruhu. Istina, ovaj kruh koji mi jedemo nije posvećeni kruh koji je Tijelo Kristovo, ali nas kršćane može i treba učiti načinu postupanja prema kruhu – barem toga dana kad Bogu zahvaljujemo za darove zemlje.

Prekrasna je namjera organiziranja Dana kruha i zahvale za plodove zemlje u vrtićima i školama. Dobro je da se nastavlja svake godine. Posebno u gradovima gdje djeca nemaju priliku upoznati se s postupkom dobivanja svježega kruha, uzgoja zdravoga voća ili izrade marmelade. Međutim, organizatori ove proslave trebaju se uvijek iznova pitati hoće li glavni cilj biti promašen. Je li ova svečanost edukativna ili se odrađuje kao uobičajena manifestacija tijekom koje jedni druge kopiraju, ne razmišljajući o njezinu smislu? Jesmo li svi skupa izgubili smjer kojim trebamo ići?

Ako vas stolovi, štandovi i sama atmosfera među sudionicima na proslavi Dana kruha podsjećaju na šoping centre u kojima nas čeka na desetine vrsta mlijeka, sokova i keksića, pa ne znamo što izabrati; ako nismo iskreno i od srca na to obilje odgovorili Bože, hvala ti, možda bi naša organizacija trebala biti drukčija, bez obzira na to što neće biti ni slična onoj u susjednoj školi ili vrtiću. Možda bismo baš toga dana trebali svjesno ostati bez ručka i podijeliti međusobno samo lijepi mirisni svježi kruh.

Onaj tko na Veliki petak posti o kruhu i vodi zna kako je baš tada posebno ukusan pa se onda učini da taj post i nije pravi jer se kruh na tren učini boljim od nekoga mrsnog jela ili kolača. Možda će se nekomu učiniti da bi takav pristup

Ekološki kalendar @ Dalibor Ballian

4. listopad Svjetski dan zaštite životinja

Svjetski dan zaštite životinja s naglaskom na jedinstven odnos ljudi i životinja te važnost životinja u našem životu obilježava se 4. listopada. Prvi je put taj dan obilježen 1931. tijekom konvencije ekologa u Firenci kako bi se upozorilo na ugrožene životinje, a prerastao je u događaj posvećen svim životinjama.

Udruge za zaštitu životinja diljem svijeta obilježavaju ovaj dan kako bi upozorile ljude na probleme životinja te ih potaknule na razmišljanje o odnosu prema njima.

Prema podacima svjetskih organizacija, svaki dan izumre od 50 do 150 vrsta, a najistaknutije od onih koje se nalaze pred izumiranjem su morske kornjače, gorile, pande, slonovi, kitovi, tigrovi, koale, ali i brojne druge koje su manje poznate.

6. listopad Svjetski dan zaštite staništa

Svjetski dan staništa, koji se obilježava 6. listopada, ima za cilj ukazati na sve veću ugroženost brojnih prirodnih staništa, te potrebu njihove zaštite na globalnoj razini. Na ovaj se dan provodi kampanja podizanja javne svijesti o vrijednostima i pozitivnim učincima zaštićenih šumskih i planinskih područja koja, između ostaloga, ima za cilj 70

svjetlorijeci.ba

zaštitu biodiverziteta i očuvanja staništa brojnih vrsta u svijetu.

13. listopad Međunarodni dan sman-

jenja rizika od prirodnih katastrofa Međunarodni dan smanjenja rizika od prirodnih katastrofa obilježava se svake godine 13. listopada, na osnovu rezolucije Generalne skupštine UN-a iz 2009. godine, a posvećen je borbi za smanjenje rizika od prirodnih katastrofa, pojava koje nastaju djelovanjem prirodnih sila.

Prirodne katastrofe nastaju djelovanjem prirodnih sila, a manifestiraju se kao nastajanje potresa, požara, poplave, suše, snježne lavine, oluja, odrona i klizanja tla, orkanskih vjetrova, vulkanskih erupcija i slično. Niz stručnjaka vjeruje da iza većeg dijela katastrofa stoji upravo čovjekova navada da mijenja okoliš, remeteći tako klimu i prirodne tijekove.

Klima, vrijeme i vodni resursi mogu djelovati razarajuće na razvoj i dobrobit čovječanstva. Ekstremni događaji vezani uz klimu (tornada, oluje, cikloni, poplave i suše) čine godišnje blizu 75 % svih katastrofa. One dovode do ogromnih ljudskih patnji, gubitaka života i ogromnih ekonomskih šteta. Praćenje tih događaja, prognoza njihovih kretanja te pitanja vremenskog upozoravanja temeljni su pri širenju utjecaja katastrofa zbog tih događaja na stanovništvo i ekonomiju. Prirodne katastrofe i katastrofe izazvane ljudskim aktivnostima imaju uništavajuće djelovanje.

Misa zadušnica za Juru Radmana

Svjetlo riječi

ODŽAK – U župi Imena Marijina u Svilaju u Bosanskoj Posavini misu zadušnicu za sve stradale u posljednjim ratovima, posebno za ubijenoga 22-godišnjeg bogoslova Juru Radmana, predvodio je 13. rujna Vinko kardinal Puljić.

Među koncelebrantima bili su župnik Svilaja fra Mladen Jozić, dekan Doborskoga dekanata preč. Jakov Filipović i gvardijan franjevačkoga samostana na Plehanu fra Anto Tomas. Kardinal Puljić u homiliji je povezao znakovito Evanđelje te nedjelje u kojem Isus poziva svoje učenike na bezuvjetnu ljubav, žrtvu i praštanje sa životom tog hrabrog mladića Jure Radmana kao i mnogih drugih Posavaca koji su stradali u zadnjim ratovima i poraćima.

Podsjećamo, Juro Radman rođen je 22. travnja 1925. u Svilaju kao najstarije od ukupno desetoro djece svojih roditelja. Po završetku gimnazije u Visokom započeo je novicijat kao franjevački kandidat Bosne Srebrene. Pod optužbom da je pomagao križarima, osuđen je na smrt te je strijeljan u zeničkom zatvoru 16. prosinca 1946. godine. Prije izvršenja smrtne kazne, Juro je svojoj majci i rodbini napisao pismo. To potvrđuje dopis Uprave Kazneno-popravnog doma u Zenici (br. 14496) od 19. prosinca 1946. Sreskom sudu u Odžaku. Na samom kraju Drugog svjetskog rata 1945. među više od 4000 ubijenih Hrvata u tome kraju, ubijeni su još i njegov otac, brat i još 16 članova njegove uže rodbine.

Biljna ljekarna fra Jure Marčinkovića

Lovor Lovor je vrlo ljekovita biljka. U ljekovite svrhe upotrebljavaju se listovi i zrele bobice. Prema nekim mišljenjima pradomovina lovora je Mala Azija, odakle se raširio po cijelom Sredozemlju.

U starom vijeku lovor je smatran svetim drvetom – drvetom boga Apolona. Sve što je bilo povezano s bogom Apolonom, bilo je u vezi s lovorom. I na starom kovanom novcu Apolon je prikazan s vijencem lovorike na glavi. Kad bi se rimske vojskovođe vraćale s ratnih pohoda, ulazili su u Rim ovjenčani lovorovim vijencem.

Lovor je zimzeleno drvo (visoko do 8 metara), raste kao divlja, ali i kao kultivirana biljka u svim zemljama Sredozemlja. U Hrvatskoj ga ima duž obale Jadrana, od Konavala, preko Dalmacije, naših otoka i Kvarnera do Istre. Uspijeva, nešto rjeđe, i u kontinentalnom dijelu naše domovine. Prisutnost lovora u našim krajevima – još od davnine – potvrđuju i nazivi nekih naših mjesta (Loborika, Lovran).

Neke zemlje (Italija, Grčka, Španjolska) ostvaruju izvozom lovorova lista znatne devizne prihode. I kod nas (u Dalmaciji) lovor se (kao začinska biljka) proizvodi za tržište. Lovorov list i plod koriste se kao lijek i začin, a lovorovo ulje isključivo u ljekovite svrhe. List sadrži eterično ulje, škrob, gorke supstancije i tanin, a plod eterično ulje, masno biljno ulje, škrob i šećer. Listove treba brati kad su posve razvijeni i kožasti, jer mlađi sušenjem obično pocrne. Suše se na zraku i u sjeni. Plodovi, malene crne bobice, beru se kad su posve zrele. Iz svježih bobica dobiva se ulje – zelena, zrnata, maziva masa aromatična mirisa.

U vrijeme naših (pra)baka lovorovo lišće mnogo se više koristilo u kuhinji nego danas. Lovorov list dodaje se pečenkama, umacima, kiselom kupusu, ribljim marinadama, kiselim krastavcima i 72

svjetlorijeci.ba

paprikama, tikvama ili cikli. Miris lovorova lista dobro pristaje svim jelima i teško da bi se našlo neko jelo kojem bi lovor mogao pokvariti okus. Dakako, lovor se jelu ne dodaje samo zbog ugodna mirisa već i radi poboljšanja probave. Danas je gotovo zaboravljen običaj da se u jaku masnu mesnu juhu stavlja lovorov list (radi poboljšanja apetita), a neizostavan je začin kod pripreme divljači.

Kad ga stavljate u neko jelo (za četiri osobe), nemojte pretjerati u količini. Stavite jedan do dva veća ili do tri manja lista, kako jelo ne bi postalo previše gorko.

Vanjska primjena lovorova ulja te lovorova lista i ploda kao začina može kod nekih osjetljivijih osoba izazvati alergiju!

Lovor ima antiseptično djelovanje, jača apetit, poboljšava probavu, sprječava vrenje u crijevima i pomaže izbacivanje nagomilanih plinova u crijevima. Također je dobar kao sredstvo

za iskašljavanje. Koristi se u liječenju kroničnoga bronhitisa, prehlade, gripe i reumatizma.

Evo nekoliko vrijednih savjeta kako i na koji način iskoristiti veliku ljekovitost lovora:

Ulje od lovorovih listova. Uzmite 120 grama svježih listova lovora, usitnite ih u mikseru, stavite u galon od 2 litre, prelijte 1 l dobroga maslinova ulja, ostavite 3 – 4 tjedna na toplom i svaki dan dobro promućkajte. Nakon toga procijedite, ostatak isprešajte kroz gazu i ulijte u tamnu bocu. Čuvajte na tamnom mjestu i takvo ulje može trajati jednu godinu.

Vrlo je djelotvorno ako se masiraju bolna mjesta kod reume, gihta i artritisa.

Isto tako kod bolesti i problema s dišnim organima treba namazati grudni koš ujutro, tijekom dana i navečer pred spavanje. Djelotvorno je i kod migrene, upaljenih limfnih čvorova i bolesti uha. Dobro je ujutro na komadić kruha dodati 20 kapi ovoga ulja i pojesti. Tim se pojačava imunitet tijela, a postaje se otporan na infekcije.

Mast od lovora. Napravite sami ulje lovora i dodajte (neosoljene) svinjske masti od rastopljenoga sala, ne od slanine. Dobro izmiješajte i čuvajte u sta-

J

edna od osnovnih definicija medijsku pismenost definira kao vještinu pristupa medijima što znači da se znamo služiti uređajima pomoću kojih pristupamo medijima, ali i da znamo razlučivati kako doći do traženih informacija.

Ana Dokler, glavna urednica portala medijskapismenost.hr i koordinatorica Dana medijske pismenosti u Hrvatskoj za radijsku emisiju Bosna Srebrena objasnila je kako su pritom važne i vještine kritičke analize i vrednovanja medijskih sadržaja. „Osim toga, u medijsku pismenost spadaju i vještine stvaranja medijskih sadržaja i njihova odašiljanja. Sve te vještine su nam potrebne kako bismo se mogli medijima služiti za vlastito i dobro drugih, te da bismo mogli na najbolji mogući način iskoristiti njihove pozitivne utjecaje, a s druge strane se zaštititi od potencijalno negativnih utjecaja medija”, navela je Dokler.

Medijsko obrazovanje Mnogi se stručnjaci slažu kako je medijska pismenost jedna od ključnih kompetencija za život u 21. stoljeću budući da smo toliko uronjeni u medije i koristimo ih u svim aspektima svoga života: „Medije koristimo za informiranje, obrazovanje, zabavu i komunikaciju, a mnogi od nas putem njih obavljaju i svoje poslove pa su nam vještine medijske pismenosti zaista nužne kako bismo mogli kvalitetno i zdravo živjeti u ovome vremenu”, istaknula je.

Na pitanje smatra li kako je suvremenom društvu danas ponajviše potrebno medijsko obrazovanje, Dokler tvrdi da jest: „Nedavno provedeno istraživanje u Hrvatskoj pokazalo je kako preko 80 % roditelja smatra kako bi medijsko obrazovanje trebalo biti dio obrazovnoga sustava, a mnogi su potvrdili da bi upisali svoju djecu kada bi postojao i izborni predmet koji bi se bavio medijskom pismenošću.”

76

svjetlorijeci.ba

Medijska pismenost

Abeceda 21. stoljeća @ Nikolina Marčić

nikolina@svjetlorijeci.ba

Medije koristimo za informiranje, obrazovanje, zabavu i komunikaciju, a mnogi od nas putem njih obavljaju i svoje poslove pa su nam vještine medijske pismenosti zaista nužne kako bismo mogli kvalitetno i zdravo živjeti u ovome vremenu Međutim, medijska pismenost nije potrebna samo djeci: „Ona je potrebna i roditeljima, nastavnicima, odgojiteljima kako bi i oni mogli medijski odgajati djecu, ali i svim odraslim osobama da bi se mogle snalaziti u medijskom okruženju”, tvrdi Ana Dokler.

Trenutno nas je globalno zahvatila panedmija koronavirusa zbog koje smo sve više usmjereni na medijske informacije, kako putem javnih servisa tako i putem interneta na kojemu do nas dolaze različite vijesti iz različitih izvora. No, u redovnim okolnostima čini se kako su različitim medijskim sadržajima najviše izložena djeca pa se postavlja pitanje kako ih zaštiti na internetu. Kada govorimo o sigurnosti na internetu, ali i općenito o medijskoj pismenosti, stručnjaci ističu kako bi s obrazovanjem o sigurnosti na internetu trebalo započeti već od trenutka kada djeca počnu koristiti medije, a to je u predškolskoj dobi. Dokler navodi kako je u tom razdoblju iznimno važna uloga roditelja koji se trebaju zainteresirati za

ono što njihova djeca slušaju, gledaju ili čitaju na internetu, a ne da ih puste da se sami „snalaze” u tom prostoru. „Roditelji mogu djeci ponuditi svoje životno iskustvo čak i ako nisu posve vješti u radu s digitalnim medijima. Mnogo roditelja misli da su djeca spretnija i bolje informirana o tome kako mediji rade što i jest istina, pa je u tom slučaju, osim što će ponuditi vlastito iskustvo, važno da roditelji ipak budu spremni na dodatno istraživanje i obrazovanje kako bi djeci mogli pružiti što kvalitetnije vodstvo u svijetu medija.” Nakon roditelja dolaze odgojitelji u dječjim vrtićima te nastavnici u školama koji bi cijelo vrijeme trebali poticati i razvijati kod djece kritički odnos prema medijima te razgovarati s njima o njihovim iskustvima u medijskom okruženju.

Iako su roditelji najodgovorniji za upoznavanje djece s medijskom sadržajima, često se dogodi da ni oni sami nisu dovoljno pismeni. Kao jedno od mogućih rješenja za ovaj problem Ana Dokler vidi uvođenje medijske pismenosti

Metafore i putokazi

Biti otok, a čeznuti za kopnom! Biti kopno, a voljeti otok! I tako mjesecima, godinama i stotinama godina stoje u mjestu, osuđeni na muku gledanja svoga nemanja. Nadati se čudu – sve je što im ostaje, ali ono se događa samo ondje gdje nema ni trunke sumnje. A samo se u sumnju ne sumnja. Neke su stvari u životu iritantno nepromjenjive. Ne, ne može se isušiti more. Ma, čak se ni od sebe ne može pobjeći ondje gdje si nemoćan vlastitu glavu okrenuti.

Ali čekaj… Što, zapravo, gledamo i što točno vidimo? Samo površinu? Jer, gledati ne znači i vidjeti. Moramo zaroniti da bismo vidjeli kako su i otok i kopno ne samo neraskidivo povezani nego su jedno. Koliko li je samo toga očima skriveno.

Oko gleda, a ne vidi. Srce vidi, a ne gleda. Jedno smo mi svi u svojim dubinama.

(Tekst i foto: J. Ćuro) 80

svjetlorijeci.ba

Svi smo mi jedno u dubinama

Pokoj vječni daruj im, Gospodine!

NAŠI POKOJNICI sebno prema najpotrebnijima. Počivaj u miru i zagrljaju našeg Nebeskog Oca. Tvoj suprug Grgo te djeca Zvonko, Anđa, Marija, Ljuba i Danica s obiteljima.

Dejanović Mladen († 1985.)

Dejan († 1992.)

Zaborav ne postoji. Postoje samo lijepa sjećanja na vašu mladost. Mi koji vas volimo znamo kako je teško živjeti bez vas. /Vaši roditelji i jedini brat s obitelji/

Lucija Dragić

(† 2016.)

Prošle su četiri godine kako si nas napustila, draga naša suprugo, majko, bako. Tvoj blagi lik nam je još pred očima, tvojih se riječi često sjetimo da budemo dobri i pošteni, Bogu i ljudima odani i vjerni. Svakodnevno si u našim molitvama. Hvala ti što si nas svojim primjerom učila skromnosti i jednostavnosti života, što si nam svojom dobrotom pokazivala da trebamo biti dobri prema svima, po-

Ivka Marković, r. Jurendić († 2020.)

Okrijepljena svetim sakramentima u 79. godini života preminula je 23. kolovoza Ivka Marković, rođena je 8. prosinca ratne 1941. godine u Pećniku, kao prvo od četvero djece od oca Luke i majke Matije rođene Suvalj. Kršćanski brak s Franjom sklopila je 1960. godine u kojemu su stekli četvero djece koji su im podarili devetero unučadi.

Padom Bosanske Posavine 1992. godine, s obitelji je morala u progonstvo.

Oko osam godina proveli su u Hrvatskoj. Među prvim i malobrojnim Pećničanima vratili su se na svoje porušeno ognjište 2000. godine. Poslije suprugove smrti 2010. nastavila je samački život u Pećniku. Posljednju godinu života je zbog jače narušenoga zdravlja morala

snom groblju u Novom selu, župa Tišina.

Subratu fra Miri i obitelji pokojnika iskrena sućut. Pokoj vječni daruj mu Gospodine i svjetlost vječna neka mu svijetli.

Počivao u miru Božjem!/FIA

S. Marija Branka Matošević

Ruža Rebo

Mladenka Čolo

Ivka Dofek

(1933.

(1936.

(1938.

– 2008.)

– 2010.)

– 2018.)

S ljubavlju vas spominjemo i po dobrom pamtimo. Vaše obitelji

Anto Jelečević

(† 2020.)

U ponedjeljak, 31. kolovoza, preminuo je Anto Jelečević, otac fra Mire Jelečevića, našega subrata i člana samostanske zajednice Sv. Ante na Bistriku. Sprovod pokojnoga Ante bio je 2. rujna na mjepreseliti se kod kćeri Marije Hadaš u zagrebačkoj Dubravi. Bila je vjerna supruga, brižna i požrtvovna majka. Bila je hrabra, vrijedna i vedra osoba koja se u svim situacijama znala radovati životu i tu radost svjedočila kroz svoja konkretna djela.

Pokopana je na mjesnom groblju u Pećniku u utorak, 25. kolovoza. Sprovodne obrede i misu zadušnicu predvodio je domaći župnik vlč. Andrija Janjić.

B. Lukačević

(† 2019.)

Dana 12. listopada navršava se godišnjica smrti naše drage tetke, sestre Marije Branke Matošević. Draga naša tetka hvala za sva dobra djela, koja si nesebično činila.

Počivaj u miru Božjem.

Goran Vujica

(† 2016.)

Dana 26. rujna navršile su se četiri godine od smrti našega Gorana. Ne postoji vrijeme koje nosi zaborav, dragi naš Gorane. Tvoj život je naš ponos i utjeha. Sjećamo te se i molimo Gospodina da te nagradi blaženom vječnošću.

Počivaj u miru Božjem. Tvoja obitelj

Ante Sičaja – Cuni

(2005. – 2020.)

Godine ne brišu sjećanje na tebe, jer ti si bio i ostaješ dio naših života. U našim srcima uvijek si voljen, a u mislima nikad zaboravljen. Naše misli čuvaju te od zaborava, a naše molitve neka te prate u tišini vječnog doma.

Tvoji najmiliji

Stipo Šarčević

(2014. – 2020.)

Vrijeme koje je prošlo nije ublažilo našu tugu i prazninu u srcima. Tužni smo što smo te izgubili, ali ponosni što smo te imali. Uvijek si s nama u našim mislima i molitvama.

Tvoji najmiliji

listopad 2020.

81

Kuhinja bez zidova

Sestra Anđelka je ljubav prema kuhanju odlučila podijeliti van zidova kako bi svi oni koji vole kuhanje, ali i svi oni kojima to nije jača strana, pronašli recepte kojima i sami mogu oduševiti svoje najbliže. Pripremanje i same zimnice bit će lakše uz već provjerene recepte. „Htjela bih da svaka osoba kroz taj posao u svojim obiteljima izražava onaj dio sebe koji je temelj svake zrele komunikacije i stvaralačke moći, a to je ljubav.”

Svoj primjerak knjige poručite pozivom na broj telefona: 033 726 200; pišite nam na redakcija@svjetlorijeci.ba; posjetite nas u Sarajevu na adresi Zagrebačka 18 ili u knjižarama u Vitezu i Livnu.

Kalendari svetog Ante 2021.

Knjiga

Knjiga Kalendar sv. Ante, uz detaljan katolički kalendarij obrađuje pitanja o čovjekovim posljednjim stvarima. Donosi teme posvećene franjevaštvu, našim krajevima i ljudima, te povijesti. Raznovrstan i bogat sadržaj očekuje vas i u rubrikama posvećenim obitelji i Bibliji, poeziji i prozi, te zdravlju i kulinarstvu.

Jednolisni

) SVIBANJ Radoljub, Milorad Rade, Radivoj, radnik (Dejan, S 1 Sv. Josip,  5. nedjelja Uskrsa ) TRAVANJ N 2 DAN GOSPODNJI: apostoli; sv. Juvenal (Mladen muč.

I JAKOV, Artur i Karlo, engl.

P 3 SV. FILIP Č 1 VELIKI ČETVRTAK bl.Toma, Henrik, OŽUJAK Julijan iz Bala; biskup biskup P 2 VELIKI PETAK  U 4 Bl. Zorko); sv. David, i Jakov, muč. mučenik; sv. Maksim, (Zoran, Zorislav, S 5 Sv. Eutim, (Svjetlan); sv. Marijan S 3 VELIKA SUBOTA U S K R S P 1 Sv. Albin Savio; sv. Lucije mučenici Praška, opatica VELJAČA Č 6 Sv. Dominik i mučenik; bl. Gizela N 4 DAN GOSPODNJI: sv. Brigita U 2 Sv. Janja i drugovi, etiopski Vicko, Viki) K USKRSNE OSMINE biskup (Rajko); sv. Henrik; bl. Liberat Weiss sv. Viktor (Vitko, P 7 Sv. Duje, P 5 PONEDJELJA S 3 Sv. Marin; P 1 Sv. Rajmund – SVIJEĆNICA OSMINE Posrednica milosti; Josip od Križa biskup Poljski Marija USKRSNE GOSPODINOVO Ivan Dj. Oskar, sv.

Bl. ); Kazimir sv.

UTORAK 8 Sv. 6 S Ana; PRIKAZANJE Uskrsa GODINA U 2  U Lucije (Svjetlan  Č 4 sv. Šimun i 6. nedjelja OSMINE MARIJA. NOVA (Bogoljub); sv.

Vlaho), biskup; crkveni naučitelji N 9 DAN GOSPODNJI: Job S 7 SRIJEDA USKRSNE OSMINE bl. Ruža Viterbska P 5 Sv. Teofil  (Srećko), mučenik S 3 Sv. Blaž ( P 1 SVETA BOGORODICAi Grgur Nazijanski, bisk. i sv.

USKRSNE biskup; sv. Koleta; Veliki Leoniški; sv. Eutihije (Bezimena) Presveto Ime Isusovo P 10 Bl. Ivan Merz; Antim, mučenik Č 8 ČETVRTAK S 6 Sv. Julijan, Č 4 Sv. Josip S 2 Sv. Bazilije nedjelja korizme mučenici sv.

OSMINE 3. ), djevica i mučenica japanski mučenici nedjelja po Božiću. ), djevica 2.

Dobrila USKRSNE ( Mamerto; U 11 Sv. P 9 PETAK N 7 DAN GOSPODNJI: sv. Apolonije i Filemon, P 5 Sv. Agata Mandić, prezbiter N 3 DAN GOSPODNJI: bl. Kristijana (Kristina OSMINE Pavao Miki i drugovi, MILOSRĐA Boga; Leopold Bogdan – SPASOVO. Bl. Dj. Marija Fatimska Folinjska; (Bogoslav) Petar Krstitelj, S 10 SUBOTA USKRSNE 2. n. Uskrsa (Bijela) – N. BOŽJEG godinu P 8 Sv. Ivan od , Franka), redovnica  S 12 Sv. sv. Deogratias P 4 Bl. Anđela  S 6 Sv. ) GOSPODINOVO 5. nedjelja kroz Rimska (Franjka ) iz Cádiza; sv. Eduard; (Božica, Božana Č 13 UZAŠAŠĆE ); sv. Simplicije N 11 DAN GOSPODNJI: U 9 Sv. Franciska sv. Damjan N 7 DAN GOSPODNJI: sv. Jozefina Bakhita, djevica U 5 Bl. Didak KRALJA (VODOKRŠĆE ) apostol; sv. Teodora sv. Makarije (BlaženkoHranivoj, Hranislav), mučenik P 12 Sv. Julije, papa; sv. Zenon; bl. Ida, djevica Emiliani; NJE – SVETA TRI ratar P 14 SV. MATIJA, ( S 10 Sv. Viktor; ; sv. Lucijan (Svjetlan ) P 8 Sv. Jeronim djevica S 6 BOGOJAVLJE i mučenik; ) biskup; sv. Izidor, biskup; sv. Trofim Nevenko), papa (Rajko) Penjafortski Martin I., papa (Mlada nedjelja (Bogoljub mučenici S 15 Sv. Severin, Č 11 Sv. Sofronije, , muč.; sv. Inocent I. (Nevinko, U 9 Sv. Skolastika, i mučenik Č 7 Sv. Rajmund Severin, prezbiter; sv. Teofil  U 13 Sv. 7. nedjelja Uskrsa mučenik Valerijan i Maksim, I., papa  Stepinac, biskup sv. (Časlav) N 16 DAN GOSPODNJI: redovnik; sv. Viktor, mučenik opat; sv. Paškal S 14 Sv. Tiburcije, Rastislav, Rastko), muč.; sv. Maron, djevica P 12 Sv. Maksimilijan S 10 Bl. Alojzije ) P 8 Sv. Apolinar; Hadrijan (Adrijan); sv. Honorat i mučenik ( Kartage Bajlonski, Perzijska, mučenica Lurdska; sv. Severin, sv. ) (Mlada nedjelja i; sv. Ivan I., papa P 17 Sv. Paškal Č 15 Sv. Krescencije Labre; sv. Bernardica Soubirous, i drugovi, mučenici  S 13 Sv. Kristina Č 11 Bl. Dj. Marija S 9 Sv. Marcelin; KRŠTENJE GOSPODINOVO 4. ned. koriz. (Sredoposna Josip (Srećko) Kantalicijsk (Bogoljub) iz Corte ), mučenik biskup; sv. Saturnin djevica (Časlava) U 18 Sv. Feliks Neven), biskup P 16 Sv. Benedikt sv. Teofil N 14 DAN GOSPODNJI: bl. Gulijelmo (Vili, Vilim, Vilko P 12 Sv. Melecije, N 10 DAN GOSPODNJI: ); sv. Paulin; sv. Honorata ); bl. Kristina, ) ), mučenica I. (Vlado), papa; (Nevinko, Nevenko, (Mlada nedjelja) papa; Zlata Dobroslav nedjelja ( Božidar ( opatica Urban Corleone Inocent Zlatka, Sv. ( Mlada Zaharija, ( Sv. Benigno 19 Sv. S Teodozije Euzebija, S 17 godinu sv. sv. Aurea P 15 13 Sv. sv. Bernard P 11 Sv. 3. nedjelja Uskrsa sv. Hospicije 6. nedjelja kroz afrički muč. muč.  S i Tacijan, mučenici; mučenik; sv. Martin; BERNARDIN SIJENSKI; Đurđa), djevica meksički muč.; N 18 DAN GOSPODNJI: sv. Firmus (Tvrtko) i 16 dr., U 16 Sv. Hilarije  Č 20 SV. N 14 DAN GOSPODNJI: muč.; sv. Georgija (Đurđica, ), biskup i Stratonik, beogradski U 12 Sv. Arkadije, prezb. i 24 druga, (Vuk) bl. Mauricije (Domagoj, Davor sv. Salvator iz Horte P 19 Sv. Marta, dj. i muč.; (Veselko); sv. Ermil sv. Fulgencije (Žarko) P 21 Sv. Kristofor, sv. Bazilisk (Bosiljko); sv. Lupo sv. Anastazije; S 17 Sv. Patrik P 15 Sv. Izik i drugovi,Ilija i drugovi, mučenici Palestine S 13 Sv. Hilarije i, bisk. i crkv. naučitelj; Cascie; papa; sv. Marcelin; sv. sv. Konrad Parcamski (Tvrtko); sv. Eufrazije; i mučenica DUHOVI S 22 Sv. Rita iz U 20 Sv. Anicet, DJEVICE MARIJE Č 18 Sv. Ćiril Jeruzalemsk U 16 Sv. Julijana; PEPELNICA (post i nemrs) Č 14 Sv. Firmin djevica i crkveni naučitelj; Dragoljub), papa PEDESETNICA – Majka Crkve – reda i dr., kineski muč. P 19 SV. JOSIP, ZARUČNIK BLAŽENE opat; sv. Tarzicija, Anzelmo, biskup N 23 DAN GOSPODNJI: SV. FRANJE; Bl. Dj. Marija, i Franjevačkog S 17 ČISTA SRIJEDA sv. Agapit I. (Ljubo,  S 21 Sv. P 15 Sv. Mavro,  muč.; sv. Ivan Petar mučenik BAZILIKE Magdalena de Pazzi (Spaso), papa; bl. Egidije Asiški i 128 perzijskih I DRUGOVI, prvomučenicPustinjak (Mlada nedjelja) ), biskup Č 22 Sv. Soter S 20 Sv. Ivan Nepomuk,5. nedjelja korizme (Gluha)  Č 18 Sv. Sadot Adalbert Praški; Deodat (Bogdan) P 24 POSVETA Časni; sv. Grgur VII., papa; sv. Marija Kvatre S 16 SV. BERARD Mansvet (Blagoje 2. n. k. g. Sv. Anto (Juro, Đuro); sv. sv. mučenici Poljske Pjačentski; sv.

(Bogoslav) U 25 Sv. Beda P 23 Sv. Juraj N 21 DAN GOSPODNJI: ); bl. Marijan i Branislav, P 19 Bl. Konrad ) Sigmaringenski; EVANĐELIST N 17 DAN GOSPODNJI: Biserka); sv. Deikol mučenik prezbiter; sv. Eleuterije sv. Bruno (Zdenko) (Željko (Vjerko, Vjeran sv. Rebeka sv. Margareta ( SV. MARKO Julija; sv. Serapion, (Čista) S 26 Sv. Filip Neri, S 24 Sv. Fidel ki, biskup; P 22 Sv. Epafrodit biskup; sv. Oton; sv. Eustohija Calafato P 18 Sv. Priska; nedjelja Uskrsa.  S 20 Bl. 1. nedjelja korizme Mongrovejski, GOSPODNJI: 4.

Palestinske i drugovi, mučenici; sv. Henrik, bisk. i muč.

Sv. Augustin KenterberijsLadislav Demski, m. Kvatre Turibije GOSPODNJI: DAN 27 Sv. Č Mario 25 DAN Cezareje N 23 Sv. U 21 N 19  U redovnik ) German; bl. i drugovi, mučenici SV. PETRA APOSTOLA i Sebastijan, mučenici;sv. Epifanije (Vidoslav, Vidoje sv. Gerard Kvatre P 28 Sv. Just; sv.

26 Bl. Jakov Zadranin, djevica S 24 Sv. Dionizije – BLAGOVIJEST P 22 KATEDRA S 20 Sv. Fabijan muč.; i mučenik ) mučenik P VI., papa; sv. Maksim; GOSPODINOVO Kotorska, bl. Lukezije (Janja), djev. i Kvatre (Radoslav, Rade S 29 Sv. Pavao Sv. Polikarp, biskup U 27 Bl. Ozana mučenik; sv. Emanuel, Č 25 NAVJEŠTENJE Čedomir), bisk. Č 21 Sv. Agneza sv. Gaudencije PRESVETO TROJSTVO sv. Ljudevit Montfortski; naučiteljica a (Ema) U 23 (Goran), srijemski (Čedo, Čedoljub, đakon i mučenik; Sv. Petar Chanel; N 30 DAN GOSPODNJI: DJEVICE MARIJE ELIZABETI i crkvena P 26 Sv. Montan i muč.; sv. Emerencijan Saleški S 24 Sv. Modest sv. Cezarije P 22 Sv. Vinko, bl. Peregrin, prezbiterMUKE GOSPODNJE  S 28 KATARINA SIJENSKA, djevica ) biskup i mučenik; i Akvila, supružnici Sv. Franjo Rupert, biskup; P 31 POHOD BLAŽENE ), bisk. Kvatre Č 29 SV. sv. Donat (Darko Č 25 Sv. Nestor, S 23 Sv. Severijan 3. n. k. g. – N. BOŽJE RIJEČI.  S 27 Sv. CVJETNICA – NEDJELJA (Aco, Saša, Branimir papa; sv. Sofija; P 30 Sv. Pio V., N 28 DAN GOSPODNJI: P 26 Sv. Aleksandar bisk. sv. Julijan, muč. Kvatre N 24 DAN GOSPODNJI:PAVLA APOSTOLA tjedna Velikoga Zadarski, SV. (Pačista) P 29 Ponedjeljak tjedna S 27 Sv. Donat P 25 OBRAĆENJE nedjelja korizme i Tito, biskupi GOSPODNJI: 2.

U 30 Utorak Velikoga tjedna U 26 Sv. Timotej sv. Julijan, mučenik Olga  N 28 DAN PROSINAC Merici, djevica; bl. sv. Leoncije S 31 Srijeda Velikoga S 27 Sv. Anđela i crkv. naučitelj; (Cvjetka); sv. Eligije; Akvinski, prezbiter mučenica S 1 Sv. Florencija i Mavro, mučenici Čuklić Č 28 Sv. Toma prorok; sv. Bibijana, prorok; sv. Lucije (Svjetlan) STUDENI sv. Martina (Hrvoje); sv. Papija Č 2 Sv. Habakuk,  ski, Crkva sv. Ante, P 29 Sv. Konstancije Jacinta, Sumbulka) Mariscotti; Ksaverski; sv. Sefanija, djevica i mučenica ETI Anto Padovan (Jaca, – DUŠNI DAN P 3 Sv. Franjo P 1 SVI SV i; sv. Barbara, S 30 Sv. Hijacinta 4. n. k. g. Sv. Ivan Bosco, prezbiter ) o Blažanović, Sveti naučiteljica SVIH VJERNIH POKOJNIKA g reda LISTOPAD Ivan Damaščansk (Mlada nedjelja U 2 SPOMEN djevica i crkvena čka 18, Sarajev Franjevačko  S 4 Sv. Vladimir Vlatko N 31 DAN GOSPODNJI: 2. nedjelja došašća od Djeteta Isusa, svih pokojnika (Živko), muč. riječi, Zagreba 33 81 22 47 N 5 DAN GOSPODNJI: S 3 Spomen P 1 Sv. Terezija Emerik; sv. Vitalis FMC Svjetlo 72 62 00, Fax: +387c i . b a biskup Čuvari ) i dr., muč.

Boromejski; sv.

RUJAN e P 6 Sv. Nikola, biskup i crkveni naučitelj Č 4 Sv. Karlo (Božidar, Bogdan monah S 2 Sveti Anđeli 27. nedjelja kroz godinu Bertila, opatica Tel.: +387 33 jetlorij (Bogoljub); sv. sv. Vito, sv. Verena; bl. Dositej ), mučenik U 7 Sv. Ambrozije, BL. DJEVICE MARIJE Kvatre w w w.sv P 5 Sv. Filotej N 3 DAN GOSPODNJI: francuski muč.; S 1 Sv. Egidije; sv. Feliks (Srećko ) ZAČEĆE Burté i drugovi, ASIŠKI (Mlada nedjelja Marin, đakon ); sv. Trankvilin Leonard, pustinjak; KOLOVOZ S 8 BEZGREŠNO Meksika P 4 SV. FRANJO Č 2 Bl. Ivan Franjo papa i crkveni naučitelj; sv.  S 6 Sv. nedjelja kroz godinu sv. Placid (Dragan 32. iz nedjelja kroz godinu (Vedran) mučenik biskup Kvatre Didak 18.

Kowalska; Ivan Veliki, GOSPODNJI: Č 9 Sv. sv. Mavro, muč.

N 7 DAN GOSPODNJI: bl. Gracija Kotorski prorok; sv. Marcel, bisk.; sv. Roman,  U 5 Sv. Faustina ; sv. Sereno P 3 Sv. Grgur  N 1 DAN Škot; Marija Loretska; – Porcijunkula papa; sv. Mojsije, Terezija iz Kalkute (Zdenko); sv. Renato, (Mislav), bisk.

SRPANJ sv. Vito, biskup Stilit, prezb. Kvatre P 10 Bl. Djevica Sv. Bonifacije I., P 8 Bl. Ivan Duns i muč.; sv. Teodorik S 6 Sv. Bruno 2 GOSPA OD ANĐELA bisk.; sv. Martin; sv. Eufronije od krunice ), muč. S 4 ) I., papa; sv. Danijel 23. n. k. g. Sv. Majka sv. Oliver, biskup Joubert P LATERANSKE BAZILIKE; Djevica Marija Kažotić, opat S 11 Sv. Damaz došašća (Materice sv. Hugo U 9 POSVETA Č 7 Blažena sv. Eleuterije (Slobodan Sv. Aron; sv. Martin; ) i drugovi mučenici; bl. Eugenija 3 Bl. Augustin  N 5 DAN GOSPODNJI: sv. Eleuterij (Slobodan), 1 U nedjelja Č  3. mučenica; i prezbiter; papa muč. ) Studit djevica Veliki, prorok; Vianney, (Cvjetko) LIPANJ N 12 DAN GOSPODNJI: Svjetlana), djevica i mučenica S 10 Sv. Leon Liberat (Slobodan i muč.; sv. Regina, mučenici sv. Teodor (Božidar (Livio) P 8 Sv. Pelagija, P 6 Sv. Zaharija, S 4 Sv. Ivan Marija Nives, Snježana) (Janjko) Ratko); sv. Floro II., papa  P 2 Sv. (Jasna, nedjelja) Tourski, biskup; biskup, i drugovi, Livin ( Križevčanin, prezbiter – MALA GOSPA apostol; sv. Leon naučitelj; sv. Anjelo sv. Ptolomej (Bojan, Eugenije I., papa P 13 Sv. Lucija sv. Kristijan; sv. Č 11 Sv. Martin S 9 Sv. Dionizije, 28. nedjelja kroz godinu (Mlada U 7 Sv. Marko godinu MARIJE Č 5 Gospa Snježna GOSPODINOVO S 3 SV. TOMA, sv.

U 1 Sv. Justin; Križa, prezb. i crkveni biskup i mučenik; 14. nedjelja kroz JE ) BLAŽENE DJEVICE I., papa i Petar, mučenici; U 14 Sv. Ivan od mučenice P 12 Sv. Jozafat, N 10 DAN GOSPODNJI: sv. Filip; sv. Anastazije sv. Donat (Darko P 6 PREOBRAŽEN (TIJELOVO) N 4 DAN GOSPODNJI: slavenski apostoli redovnik; sv. Nikola S 2 Sv. Marcelin  S 8 ROĐENJE Klaverski; sv. Hijacint, mučenik Ljeposava) prezb. i muč. papa; susestre, Drinske ; sv. Serafin Didak Alkalski, II., papa; sv. Kajetan; DOMINIK (Nedjeljko) TIJELO I KRV KRISTOVA (Željko, Želimir, Željan) S 15 Bl. Jula i NIKOLA TAVELIĆ, Alzaška P 11 Sv. Ivan XXIII., sv. Maksimilijan Č 9 Sv. Petar 5 SV. ĆIRIL I METOD, djevica i mučenica  S 13 Sv. S 7 Sv. Siksto Pulcherija (Lijepa, Č 3 PRESVETO 33. n. k. g. SV. Optat (Zdenko), opat prorok; sv. Adela 19. n. k. g. SV. IV.(Srećko), papa; ); sv. Venancije (Božidar) P Tolentinski; sv.

Goretti, i mučenica bl. Matilda, djevica biskup Siska; sv. Č 16 Sv. Hagaj, N 14 DAN GOSPODNJI:bisk. i crkv. naučitelj; sv. Sidonije U 12 Sv. Feliks P 10 Sv. Nikola i muč.; sv. Dorotej N 8 DAN GOSPODNJI: sv. Florencije (Cvjetko U 6 Sv. Marija P 4 Sv. Kvirin, OD KRIŽA, djevica sv. Kristofor, monah; opat Veliki, nedjelja) biskup i opat (Teo, Bogoljub); (Radovan) (Dobroslav), biskup sv. Odon; bl. Ruđer Priscila, supružnici P 9 SV. TEREZIJA BENEDIKTA Velika, djevica P 17 Sv. Modest; P 15 Sv. Albert Marijino (Mlada S 13 Sv. Teofil  sv. Gaudencije S 11 Sv. Danijel, S 7 Sv. Vilibald; i dr., kineski muč.; sv. Akvila i S 5 Sv. Bonifacije 10. nedjelja kroz godinu prorok; sv. Vinebald, Škotska; sv. Getruda 3. reda sv. Franje; sv. Igor 24. n. k. g. Ime mučenik ); sv. Emilijan  I., papa i mučenik; Isusa Petković Grassi S 18 Sv. Malahija, 4. nedjelja došašća (Očići) LOVRO, đakon i U 16 Sv. Margareta Č 14 Sv. Kalist i crkvena naučiteljica N 12 DAN GOSPODNJI: b. i crkv. nauč.; sv. Amat (Ljubo Č 8 Sv. Grgur sv. Rufin bl. Marija Propetoga N 6 DAN GOSPODNJI:  U 10 SV. UGARSKA, zaštitnica Avilska, djevica GOSPODNJI: bl. Saloma Krakovska ASIŠKA, djevica; Alacoque Pieck i dr., muč.; SV. ELIZABETA opat P 15 Sv. Terezija P 13 Sv. Ivan Zlatousti, KRIŽA  N 19 DAN redovnica Dominik, opat S 11 SV. KLARA sv. Viktorija, mučenica ned.)

(Srećko), biskup Margareta Marija P 9 Sv. Nikola apost. Petra i Pavla; sv. i muč. S 17 prorok P 7 Sv. Robert, sv. sv.

Chantal, djevica; bisk. papa; de Fortunat Mihej, Šleska; sv. bazilika sv.

SVETOGA Zefirin, Giuliani, (Mlada Franciska Antohijski, biskup; Č 18 Posveta i crkv. naučitelj; S 16 Sv. Hedviga U 14 UZVIŠENJE sv. Maksim, mučenik (Vatroslava) P 20 Sv. Č 12 Sv. Ivana mučenici S 10 Sv. Veronika 15. n. k. g. SV. BENEDIKT, opat Žalosna U 8 Sv. Medard, 29. n. k. g. Sv. Ignacije naučitelj Kanizije, prezb.

Asiška, djevica; papa, i Hipolit, Djevica Marija bl. Dijana, dj.  đakon i crkveni djevica U 21 Sv. Petar P 19 Sv. Janja mučenici; sv. Ignacija N 17 DAN GOSPODNJI: biskup, mučenici P 13 Sv. Poncijan, n Kolbe, prezbiter i mučenik N 11 DAN GOSPODNJI:Ivan Wall, engleski mučenici (Mislav), bisk.;  S 15 Blažena S 9 Sv. Efrem, Ksaverija Cabrini, Fortuno i drugovi, papa, i Ciprijan, evanđelist i crkv. naučitelj i biskup (Ml. ned.) drugovi, mučenici bisk.; sv. Cenzurije KRALJ 22 Sv. Franciska i drugovi, mučenici S 20 Bl. Paškal P 18 SV. LUKA, Č 16 Sv. Kornelije, sv. Robert Bellarmin, biskup Ivan Brébeuf i S 14 Sv. Maksimilija 20. n. k. g. UZNESENJE BDM prezbiter; sv. Ivon, P 12 Sv. Ivan Jones Č 10 Sv. Bogumil, ISUSOVO. SV. BARNABA, apostol mučenici S 34. n. k. g. – KRIST ), muč.  bl. Emanuel Ruiz predaka Alkantarski; sv. sv. Gašpar FRANJE; SRCE Č 23 Sv. Ivan Kentijski, N 21 DAN GOSPODNJI: muč.; bl. Salvator Lilli i dr., armenski ), muč. svetih Isusovih U 19 Sv. Petar Paula i Irena (Miroslava Bl. Dj. Marija Bistrička; P 17 RANE SV. N 15 DAN GOSPODNJI: i; sv. Stjepan, ugarski kralj sv. Franjo Solanski; P 11 PRESVETO KRISTA Spomendan svih dj. i ned.) U 13 Kretski; sv. Marta, pustinjak Kupertinski, prezbiter godinu Montpejersk de Lellis, prezbiter; sv. Felicita (Sretka NAŠEGA ISUSA Srce Marijino P 24 Badnjak: P 22 Sv. Cecilija, S 20 Sv. Andrija naučitelj S 18 Sv. Josip PADOVANSKI (Mlada sv. Miron, mučenik muč.

P 16 Sv. Roko S 14 Sv. Kamilo S 12 Bezgrešno sv. Vendelin, i mučenica ROĐENJE GOSPODINA SV. STJEPAN, prvomučenik 25. nedjelja kroz I., papa; sv. Kolumban; RA, biskup i crkveni da Silva, djevica; 11. n. k. g. SV. ANTO sv. Leon, Severin, biskup; Leroux, djevica vijetnamski mučenici S 25 B O Ž I Ć – U 23 Sv. Klement  N 19 DAN GOSPODNJI: Taegon i drugovi, korejski mučenici (Ljubo), muč.; U 17 Sv. Beatrica Č 15 SV. BONAVENTU od brda Karmela  Č 21 Sv. SVETA OBITELJ. N 13 DAN GOSPODNJI: sv. Valerije i Rufin, mučenici II., papa; bl. Jozefina Dung Lac i drugovi, i mučenica Kim Križarica; sv. Agapit Krakovska  Marija prorok; N 26 DAN GOSPODNJI: i evanđelist S 24 Sv. Andrija djevica P 22 Sv. Ivan Pavao S 18 Sv. Jelena Eudes; sv. Marijan Mattias, dj. P 20 Sv. Andrija P 16 Bl. Djevica Teodozije (Božidar); sv. Hedviga i, prezbiter P 14 Sv. Elizej, Aleksandrijska, apostol apostol i evanđelist (Silvana) Kvatre biskup; sv. Ivan sv. Amos, prorok ) sv. iz Parme prezbiter; bl. Delfina godinu P 27 SV. IVAN, sv. Marija de Č 25 Sv. Katarina S 23 Sv. Ivan Kapistransk U 21 SV. MATEJ, Č 19 Sv. Ljudevit, S 17 Sv. Hijacint; mučenici (Mladenci David, kralj i prorok U 15 Sv. Vid, mučenik; Terezija Scherer; bl. Ivan 30. nedjelja kroz Portomauricijski, sv. Valerijan (Zdravko)  muč.; sv. Silvan sv. Samuel, prorok; nedjelja kroz godinu iz Lipnice DJEČICA, dr., i 16. opat; Leonardo Marija GOSPODNJI: NEVINA sv.

Sv. bl.

Mauricije 28 U GOSPODNJI: P 26 N 24 DAN i mučenik; redovnik; sv. Šimun P 20 Sv. Bernard, Zaharija i Elizabeta mučenici S 16 Sv. Benon;  S 22 Sv. ); sv. Ruđer  N 18 DAN Becket, biskup ) i Marcijan Antun Fasani, Kotromanić Pietrelcine; sv.

(Božana); sv. Fridrik; Kvatre papa Milivoj, Milovan i drugovi, makedonski Ozana Andreasi, djevica Marija Kraljica S 29 Sv. Toma S 27 Sv. Franjo P 25 Bl. Katarina sv. Lucijan (Svjetlan Č 23 Sv. Pio iz Martin Slomšek S 21 Sv. Pio X., P 19 Sv. Teodozija nedjelja došašća Č 17 Sv. Isaur bl.

(Miodrag, Miljenko, (Alen, Alenko, Leno) srijemski muč.; 21. n. k. g. Bl. Djevica (Miro); bl. Anton GOSPODNJI: 1. ) Kvatre prorok i Marcelijan, muč.; i Protazije, mučenici Č 30 Sv. Jukundo bl. Alan U 26 Sv. Dimitrije, bl. Bartolomej, biskup REDA P 24 Sv. Pacifik  N 28 DAN N 22 DAN GOSPODNJI: djevica; sv. Asterije (Zvjezdan sv. Sergije i crkveni naučitelj U 20 SV. ILIJA, P 18 Sv. Marko I. (Silvo; Silva); FRANJEVAČKOG papa; Isusov učenik; opat; sv. Gervazije Limska, Brindiški, prezbiter i Damjan, mučenici P 31 Sv. Silvestar P 29 SVI SVETI Hrvoslav), apostol S 27 Sv. Evarist, S 25 Sv. Kleofa, P 23 Sv. Ruža bl. Miroslav Bulešić S 21 Sv. Lovro S 19 Sv. Romuald, 12. nedjelja kroz godinu 26. n. k. g. Sv. Kuzma (Andrej, Hrvoje, I JUDA TADEJ, apostoli Honorat (Časlav), biskup (Bariša), apostol; prezbiter Gonzaga, redovnik Č 22 SV. MARIJA MAGDALENA U 30 SV. ANDRIJA sv. Č 28 SV. ŠIMUN N 26 DAN GOSPODNJI: prezbiter sv. Ezekijel, prorok U 24 SV. BARTOL N 20 DAN GOSPODNJI: Slavo, Vjeko, Vjekoslav) (Srećko), mučenik; Aleksije, prezbiter i muč. kralj; sv. Josip Calasanz, mučenici Paulski, ŠVEDSKA, redovnica; i Gleb, ruski mučenici  (Slavko, bl. mučenici Ruiz i drugovi, Sv. Ljudevit IX., P 29 Sv. Felicijan P 27 Sv. Vinko 25 Lovro S Viktor, Boris biskupi; i  P 23 SV. BRIGITA sv. sv.

P 21 Sv. Alojzije Toma More, engleski mučenici monah; mučenik; i Serapion, , Anastazije ) i Sv. Vjenceslav, Šarbel Makhluf, arkanđeli S 30 Sv. Marcijan 31. nedjelja kroz godinu Č 26 Sv. MaksimilijanDavid Lewis; sv. Amadej (Bogoljub JAKOV, apostol U 22 Sv. Ivan Fisher sv. Josip Kafasso ), prezb. U 28 MIHOVIL, GABRIJEL I RAFAEL,  S 24 Sv. 17. n. k. g. SV. sv.

Garnet; bl. Juniper (Borivoj N 31 DAN GOSPODNJI: naučitelj S 29 SV. P 27 Sv. Monika; N 25 DAN GOSPODNJI: roditelji BDM S 23 Sv. Toma prezbiter i crkveni Krstitelja bisk. i crkveni naučitelj; ) i Ana, SV. IVANA KRSTITELJA biskup Č 30 Sv. Jeronim, S 28 Sv. Augustin, 22. n. k. g. Mučeništvo sv. Ivana sv. Celestin (Rajko P 26 Sv. Joakim Č 24 ROĐENJE Maksim, mučenica  Ohridski i drugovi; đakoni Akvitanski; sv.

N 29 DAN GOSPODNJI: ), mučenik; sv. Margareta Ward, (Budimir); sv. Maksencije U 27 Sv. Klement Parmena i Nikola, P 25 Sv. Prosper (Srećko Nikanor, Timon, (Bogdan); sv. Vigilije godinu sv. Aristid; sv. Paulin P 30 Sv. Feliks S 28 Sv. Prohor, S 26 Sv. Deodat 13. nedjelja kroz i mučenik Marija i Lazar iz Arimateje i Nikodem; U 31 Sv. Josip Č 29 Sv. Marta, N 27 DAN GOSPODNJI: Miroslav, Miro) Lionski, biskup i crkveni naučitelj (Zdenka)  Krizolog, biskup (Mirko, P 30 Sv. Petar sv. Fabio; sv. Sidonija P 28 Sv. Irenej (Žarko) Lojolski; I PAVAO, apostoli bl. Rajmund Lulski S 31 Sv. Ignacije U 29 SV. PETAR sv. Ladislav, kralj; Rimske Crkve; S 30 Prvomuč.

SIJEČANJ

Dvanaestlisni Dvanaestlisni kalendar ukrašavaju djela sakralne umjetnosti iz kista vrsnoga umjetnika Gabriela Jurkića, a dizajn kalendara je iznimno pregledan i prepoznatljiv.

2021

Džepni

ISS

N 18 40

-49 95

Kale

sv

ISSN 1840-4995

etoar g

nd

A nt e svetog Ant20 e

Kalendar

2021 21

Knjigu, džepni, dvanaestlisni i jednolisni kalendar sv. Ante poručite pozivom na broj telefona 033 726 200 ili e-mailom na: redakcija@svjetlorijeci.ba ili nas posjetite u našim knjižarama u Vitezu i Livnu.