Geografski horizont 62/1 (2016)

BARANJA RURALNI RAZVOJ NOGOMET Broj 1/2016, godina LXII, ISSN 0016-7266

Izlazi od 1955.

BROJ 1/2016 • GODINA LXII • ISSN 0016 -7266

god. 62, br. 1/2016, Zagreb Stručno-informativni časopis za geografiju http://issuu.com/h.g.d.

Nakladnik:

Hrvatsko geografsko društvo Marulićev trg 19, 10000 Zagreb, Hrvatska tel. (01) 48 95 402, tel./faks. (01) 48 95 451, e-mail: hgd@geog.pmf.hr www.hagede.hr http://www.facebook.com/geografski-horizont

Uredništvo: Nenad Buzjak, Ivan Čanjevac, Vedran Prelogović, Lana Slavuj Borčić, Ivan Šulc, Ružica Vuk, Ivan Zagoda, Ivan Zupanc

Glavni urednik:

Vedran Prelogović

Tajnik uredništva:

Ivan Čanjevac

Grafički i Tehnički urednik:

Ivan Zagoda

Korektura:

Jadranka Čelant Hromatko

Slog i prijelom:

Ivan Zagoda

Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o.

Naklada: 500 primjeraka Cijena časopisa: za pravne osobe 30 kn, za fizičke osobe 25 kn Časopis izlazi uz pomoć Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske Za potpisane članke odgovaraju autori, za nepotpisane uredništvo.

Rukopisi se ne vraćaju.

Niti jedan dio ove publikacije ne smije se preuzeti, kopirati, prevoditi ili na bilo koji način reproducirati u bilo kojem pisanom ili elektroničkom mediju bez pismene suglasnosti i dozvole autora i izdavača. Časopis Geografski horizont učenicima i nastavnicima kao dodatnu literaturu preporuča Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

KLASA: 602-01/07-01/00331; URBROJ: 533-12-07-0004. od 24. srpnja 2007.

Slika na naslovnoj stranici: Karakteristični kulturni pejzaž Krapinsko-zagorske županije (foto: Kristina Jajtić)

ČLANCI Nevena Beuk

7

Kristina Jajtić i Aleksandar Lukić

21

Strategija ruralnog razvoja Baranje

Značaj fondova Europske unije za razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Krapinsko-zagorske županije

Dinko Skočir

33

Poznavanje nogometa i geografsko znanje

INFO KARTICA 48

Grobnica Newgrange

K A R TA G O V O R I 50

Prostorni razmještaj prometno marginaliziranih srednjoškolaca u Gradu Zagrebu na temelju subjektivnih pokazatelja

DOGAĐANJA Geografija, GIS i lokalna zajednica. HvaR&D – Uvođenje GIS i ICT tehnologija u kurikulume fakultativne nastave 52 i njihova primjena u održivom razvoju otoka Hvara 56 Međunarodna godina globalnog razumijevanja 57 23. državno natjecanje iz geografije

Ulica zaboravljenog vremena u Karancu

foto:

Nikolina Barišić

9

Strategija ruralnog razvoja Baranje Nevena Beuk Zbog ustrojenosti u okviru Osječko-baranjske županije, koja pod utjecajem razvijenog makroregionalnog središta bilježi razmjerno povoljnije razvojne trendove, recentni razvojni problemi Baranje relativno su slabije poznati. To nalaže potrebu za pobližim razmatranjem postojećih problema i mogućnosti regionalnog razvoja tog prostora u novim razvojnim uvjetima, nastalim pridruživanjem Hrvatske Europskoj unije.

U radu su istražena suvremena razvojna obilježja Baranje, s težištem na interakciji između stanovništva, njegovih funkcija i struktura, te prostorno-razvojnih učinaka. Zaključeno je da je za postizanje održivog razvoja i prostorno-funkcionalne organizacije potrebno provoditi mjere i instrumente koje će podići strukturu i dohodovnost gospodarstva, demografski stabilizirati prostor te očuvati prirodnu i kulturnu baštinu na cijelom području regije te na taj način teritorijalnoj koheziji.

Uvod Predmet istraživanja ovog rada je razvoj ruralnog prostora Baranje sa svojim zakonitostima, strukturama i procesima, te problemi i mogućnosti održivog razvoja promatranog područja.

Područje istraživanja, Baranja, tradicionalna je regija koja zbog jasne prostorne izdvojenosti prema Mađarskoj i Vojvodini, odnosno Slavoniji, tvori dobro definiranu geografsku cjelinu Istočnohrvatske ravnice (Bognar, 1990). Zauzima površinu od 1149 km2 na kojoj je 2011. registrirano 39 416 stanovnika (DZS, 2011).

Po svojim općim prirodnogeografskim obilježjima to je pravi panonski prostor, uvjetno

homogene reljefne strukture u kojoj se kao posebne morfološke cjeline izdvajaju Bansko brdo (danas glavna vinogradarska zona) i močvarno područje parka prirode Kopački rit. S obzirom na nodalno-funkcionalnu organizaciju, sastavni je dio Osječke funkcionalne regije i gravitacijski je izrazito usmjeren prema Osijeku, kao makroregionalnom središtu. Takvi prostorni odnosi nalaze svoju potvrdu i u aktualnoj upravno-teritorijalnoj organizaciji, pri čemu je baranjski prostor organiziran u sastavu Osječko-baranjske županije. U baranjskom dijelu Županije ustrojeno je devet jedinica lokalne samouprave prema kriteriju broja stanovnika, udjelu nepoljoprivrednog stanovništva i zaposlenog stanovništva u

10

Nevena Beuk: STRATEGIJA RURALNOG RAZVOJA BARANJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016, 7-19

Sl. 1. Prostorno-razvojna dihotomija Baranje mjestu stanovanja. Kriterij za gradsko naselje ispunjava jedino Beli Manastir s još tri prigradska naselja (Branjin Vrh, Šumarina i Šećerana), koja su s njim neposredno funkcionalno povezana i tvore uvjetno jedinstvenu fizionomsko-morfološku cjelinu. Ostale jedinice lokalne samouprave (Bilje, Čeminac, Darda, Draž, Jagodnjak, Kneževi Vinogradi, Petlovac, Popovac) imaju više ili manje prevladavajuća obilježja ruralnih područja. Takva podjela dodatno je opravdana zbog praktičnih razloga jer omogućuje primjenu pristupa centar – periferija (sl. 1).

Promatrani prostor karakterizira izrazito po-

granični položaj, što je temeljno utjecalo na njegov dosadašnji razvoj i odražava se u postojećim prevladavajućim obilježjima ruralne periferije. Do kulminacije negativnog utjecaja takvog položaja došlo je u ratnim zbivanjima tijekom 1990-ih godina. Pridruživanjem Hrvatske Europskoj uniji geografski položaj Baranje dobit će novu dimenziju, a posebno će dobiti na značenju nakon završetka europskog autocestovnog koridora Vc koji će je prometno otvoriti za intraeuropsko povezivanje.

Temeljni je cilj ovog istraživanja detektirati postojeće probleme i sagledati mogućnosti

Nevena Beuk: STRATEGIJA RURALNOG RAZVOJA BARANJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016, 7-19

razvoja Baranje. U okviru toga pobliže će biti razmotreni demografski resursi, sustav naselja i gospodarski razvoj, te indeks razvijenosti jedinica lokalne samouprave, kao osnova za uopćavanje problema i razmatranje mogućnosti održivog razvoja promatranog prostora.

Na temelju poznavanja prostora i predmeta istraživanja postavljene su sljedeće radne hipoteze: • razlike u smjeru i intenzitetu prostornih procesa u prvom su redu uvjetovane položajem i prometnom dostupnošću glavnih središta rada, Osijeka kao makroregionalnog i Belog Manastira kao područnog središta; • nepovoljna demografska kretanja glavni su limitirajući faktor društvenogospodarske revitalizacije Baranje, a posebno razvojne stabilizacije i održivog razvoja njezine ruralne periferije.

Od istraživačkih metoda, pored kompilacije dosadašnjih istraživanja, u radu je korištena statistička deskripcija. Za tabelarnu analizu statističkih podataka primijenjene su tehnike Microsoft Excela. Za digitalnu vizualizaciju prostornih podataka korišten je program ArcMap 9.3.

Dio rada objavljen je u studentskom časopisu „16. meridijan“ 2013. godine, a ova verzija nadopunjena je recentnim podacima. Ujedno je rad korišten u stručnom projektu LAG-a Baranje prilikom izrade Lokalne razvojne strategije Baranje 2013. godine.

Pokazatelji ruralnog razvoja Baranje Demografski resursi Prema Nejašmić, Mišetić (2011), indeks demografskih resursa je sintetički pokazatelj kojeg čine dvije osnovne sastavnice: demografski indeks (idem) i indeks obrazovanosti (io), dok je demografska masa uključena u izračun, kao korektiv u obliku koeficijenta (k). Indeks demografskih re-

11

sursa jedinica lokalne samouprave Baranje 2011. godine nalazi se u tablici 1.

Baranja kao cjelina ima iznimno slabe demografske resurse. Uz tradicionalno niske stope rodnosti (bijela kuga), prisutna je selektivna migracija bioreproduktivnog i obrazovanog stanovništva što rezultira starenjem demografske mase, tj. izumiranjem. U usporedbi s indeksom demografskih resursa za 2001. godinu, indeks za 2011. godinu pokazuje da se stanje pogoršalo (sl. 2).

Suburbane zone Osijeka (općine Bilje i Darda) izgubile su dio svog potencijala koji se uglavnom preselio u Osijek. Općine Draž i Kneževi Vinogradi imaju vrlo slabe demografske potencijale (tip E). Prevladavaju starije dobne skupine, a obrazovanost stanovništva niska. U okviru niskog baranjskog potencijala, na razini jedinica lokalne samouprave, prisutne su razlike. Indeks demografskih resursa odražava centar-periferija model. Grad Beli Manastir ima povoljne demografske resurse (tip B), najveću koncentraciju stanovništva, skladniju dobnu strukturu, povoljniji migracijski trend, veći udio mladog stanovništva i najveći udio obrazovanog stanovništva.

To je i razumljivo zbog urbanih beneficija koje ga prate. Općina Bilje bilježi dobre demografske resurse (tip C) kao posljedicu svoje funkcionalne povezanosti i gospodarskog srastanja s gradom Osijekom. Općina Bilje prerasla je u suburbanu zonu Osijeka, položena je uz prometnu osovinu, a demografski tokovi su povoljniji nego u rubnim područjima. Općina Darda ima slabe demografske resurse (tip D). Usprkos povoljnom prometnogeografskom položaju, obilježja stanovništva nisu povoljna kao u dosad navedenim jedinicama lokalne samouprave. Razlog tomu je veći udio romske etničke skupine koja je prije svega slabije obrazovana i u većoj mjeri koristi socijalne pomoći i naknade za nezaposlene. Sve ostale općine – Čeminac, Jagodnjak, Petlovac i Popovac, imaju najnepovoljniji tip demografskih

12

Nevena Beuk: STRATEGIJA RURALNOG RAZVOJA BARANJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016, 7-19

Tab. 1. Indeks demografskih resursa baranjskih jedinica lokalne samouprave 2011.

Grad/općina Grad Beli Manastir Općina Bilje Općina Čeminac Općina Darda Općina Draž Općina Jagodnjak Općina Kneževi Vinogradi Općina Petlovac Općina Popovac

k 0,050 0,030 0,020 0,035 0,025 0,020 0,030 0,020 0,020

Idem 64,3 181,0 33,9 221,5 21,1 119,9 13,0 83,5 44,4

Io 739,39 653,66 117,17 293,29 236,14 84,61 187,63 81,83 48,21

Ider 40,2 25,0 3,0 18,0 6,4 4,1 6,0 3,3 1,9

TIP B C F D E F E F F

k = koeficijent (korektiv u izračunu) Idem = demografski indeks Io = indeks obrazovanosti Ider = indeks demografskih resursa TIP = tip demografskog resursa Izvor: Pwww.dzs.hr, Stanovništvo prema spolu i starosti po naseljima, Popis 2001., Državni zavod za statistiku, Republika Hrvatska., Stanovništvo prema spolu i starosti po naseljima, Popis 2011., Državni zavod za statistiku, Republika Hrvatska., Stanovništvo staro 15 i više godina prema završenoj školi i obrazovnim područjima, po gradovima/općinama, popis 2001.

Sl. 2. Demografski resursi jedinica lokalne samouprave Baranje 2011. godine

Nevena Beuk: STRATEGIJA RURALNOG RAZVOJA BARANJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016, 7-19

resursa (tip F). To je ruralna periferija u svakom smislu. Dinamika i struktura stanovništva su nepovoljne, poremećene. Ne postoji demografska osnova za gospodarski razvoj te su potrebne oštre mjere i instrumenti poticanja razvoja.

Gospodarski razvoj PIK Belje je sinonim za gospodarstvo Baranje. Utjecajem Belja razvile su se djelatnosti, prometni sustav, te sustav naselja. Ulaskom Belja u koncern Agrokor prošireno je područje djelovanja temeljeno na vertikalnoj kooperaciji.

U procesu je revitalizacija gospodarstva vrednovanjem najvažnije resursne osnove, tla. Djelovanjem Agrokora i zbog jeftinijeg zemljišta, Baranja postaje sve privlačnija poslovna zona za vanjske investitore.

Opća stopa aktivnosti u Baranji niža je od razine Hrvatske, bilježi neznatno smanjenje od 1 % u razdoblju od 1991. (41,9 %) do 2001. godine (40,9 %). U idućem međupopisnom razdoblju, 2001.-2011. godine, opća stopa aktivnosti bilježi isti trend, smanjenje od 1 % (39,4 %). Udio zaposlenih u aktivnom stanovništvu pokazuje ve-

13

lik pad od 1991. do 2001. godine, i to za petinu (pad s 80,5 % na 59,1 % zaposlenih), što je u najvećoj mjeri posljedica tranzicije gospodarstva, nedjelotvorne privatizacije i neprilagođenosti tržišnim potrebama. U idućem razdoblju zabilježen je porast zaposlenih u ukupnom stanovništvu za 13 %, te 2011. godine udio zaposlenih u ukupno aktivnom stanovništvu iznosi 72,3 %.

Porast opće stope zaposlenosti u Baranji je prividan, posljedica je smanjenja broja stanovnika uslijed starenja populacije i snažne selektivne emigracije kao i deagrarizacije. Više od polovice radno sposobnog stanovništva u Baranji je nezaposleno (DZS, 1994., DZS, Zagreb, 2002. u Šašlin, 2005). Ujedno su se u promatranom međupopisnom razdoblju uveli u praksu novi oblici kratkotrajnog zapošljavanja (stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa) koji prividno daju dojam o povećanju radne aktivnosti Baranjaca.

Dokaz navedenoj tvrdnji potvrđen je usporedbom strukture gospodarskih subjekata prema pravnom statusu. Broj gospodarski subjekata na razini Baranje u promatrane tri

Tab. 2. Usporedba strukture gospodarskih subjekata u jedinicama lokalne samouprave Baranje prema pravnom statusu 2012. i 2015.

Jedinica lokalne samoprave Grad Beli Manastir Općina Bilje Općina Čeminac Općina Darda Općina Draž Općina Jagodnjak Općina Kneževi Vinogradi Općina Petlovac Općina Popovac BARANJA

Trgovačko UKUPNO društvo 2012. 2015. 2012. 2015. 2012. 2015. 2012. 2015.

309 174 133 224 121 216 563 614 291 203 73 111 62 123 426 437 209 143 30 21 24 25 263 189 296 164 74 125 68 125 438 414 313 216 29 49 29 26 371 291 309 211 11 12 12 22 332 245 393 242 72 82 46 70 511 394 225 119 23 29 10 13 258 161 144 91 13 21 7 9 164 121 2489 1563 458 674 379 629 3326 2905

Izvor: FINA, APPRRR, Hrvatska obrtnička komora

OPG

Obrt

14

Nevena Beuk: STRATEGIJA RURALNOG RAZVOJA BARANJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016, 7-19

godine bilježi smanjenje, zbog neisplativosti i nedjelotvornih rezultata. Najveći pad zabilježen je u sektoru obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava što je posljedica neumreženosti poljoprivrednih djelatnika i neprimjerenih poslovnih regulativa (tab. 2).

Podaci u tablici odgovaraju funkcionalnim obilježjima jedinica lokalne samouprave. U Gradu Belom Manastiru se povećao broj gospodarskih subjekata, te prevladavaju gospodarski subjekti uslužnog sektora. Ujedno, zbog prevladavajući urbanih obilježja, broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava se smanjio. U općini Bilje broj gospodarskih subjekata se također povećao, i to ponajviše povećanjem djelatnosti trgovačkih društava i obrta. U općini Kneževi Vinogradi evidentiran je najveći broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, što je izravna posljedica intenzivne turističke aktivnosti te vinogradarstva. Ostatak općina u Baranji, perifernih općina bilježi smanjenje broja gospodarskih subjekata, kao posljedicu smanjene dostupnosti, nedostatka ljudskih potencijala i emigracije radnog kontingenta. Ujedno su to općine u kojima je evidentiran trend depopulacije što izravno upućuje na smanjenje potreba stanovništva te sukladno tome smanjenje stupnja valorizacije prostora.

Funkcije Funkcija rada Funkcija rada nije ravnomjerno raspoređena u Baranji, a tržište rada je oslabljeno (Žutinić, Kovačić, 2008). Jače je koncentrirana u gradu Belom Manastiru i u općinskim središtima, zbog lokacijskih prednosti i prometne dostupnosti.

Gotovo trećina radnih mjesta je u Gradu Belom Manastiru.

Neravnomjeran raspored funkcije rada uzrokuje polarizirani razvoj na lokalnoj razini, a očituje se i u prerazmještaju stanovništva (Šašlin, 2005). Agrokor (Belje) je distribucijom svojih

poslovnih jedinica pridonijelo razvoju centralne mreže naselja. Razvojem automobilskog prometa, poraslo je značenje dnevnih cirkulacija koje su usmjerene prema Gradu.

Beli Manastir, najveći centar rada, sa svojim urbanim obilježjima, glavno je sjedište tercijarnih i kvartarnih djelatnosti. Općina Bilje ima najveći udio zaposlenog aktivnog u ukupnom broju stanovnika zbog utjecaja suburbanizacije Osijeka, te uspješnom afirmacijom obiteljskih gospodarstava. U rubnim ruralnim općinama veliko značenje ima poljoprivreda. To je posljedica obrazovne strukture i tradicionalne usmjerenosti populacije. Polifunkcionalnom usmjerenošću radne snage ističu se općine u glavnoj gospodarskoj zoni, uz prometnu osovinu.

Sa zastupljenošću radnih mjesta korespondira i broj zaposlenih po jedinicama lokalne samouprave (tab. 3). Promatranjem broja zapoTab. 3. Broj zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave Baranje 2001. i 2011. godine Broj Broj Jedinica zaposle- zaposle- Promjelokalne nih 2001. nih 2011. na u % samouprave godine godine Beli Manastir Bilje Čeminac Darda Draž Jagodnjak Kneževi Vinogradi Petlovac Popovac BARANJA

2940 1770 914 1677 873 779

2965 1956 875 1912 722 392

8,5 10,5 -4,3 11,4 -17,3 -49,7

1331

1298

-2,5

698 641 11 632

648 479 11 247

-7,2 -25,3 -3,4

Izvor: Popis stanovništva 2001., Popis stanovništva 2011., Zagreb: Državni zavod za statistiku.

Nevena Beuk: STRATEGIJA RURALNOG RAZVOJA BARANJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016, 7-19

slenih na prethodna dva Popisa stanovništva uočen je trend smanjenja broja zaposlenih na razini Baranje čemu uvelike doprinose depresivne i periferne regije (Jagodnjak, Popovac, Draž).

Očekivano, najveća središta u Baranji bilježe porast broja zaposlenih. Ponajviše se ističe općina Bilje zbog svoje funkcionalne povezanosti, pojačane imigracije mladih i općenito pozitivnih gospodarskih impulsa iz smjera makroregionalnog središta. U Gradu Belom Manastiru nije se značajnije promijenio broj zaposlenih, što ukazuje na stabilnost tržišta rada. Najveći pad zabilježila je općina Jagodnjak, pad broja zaposlenih gotovo za polovinu. Razlozi tomu leže u činjenici da upravo ova Općina ima najslabije gospodarske i demogeografske temelje – slabo obrazovano stanovništvo, usmjerenost na poljoprivredu uz nedovoljnu diversifikaciju djelatnosti, a sve to popraćeno senilizacijom i pojačanom emigracijom.

Nodalno-funkcionalna organizacija Baranje Mreža centralnih naselja u Baranji je nedovoljno razvijena i raščlanjena, no osnovna karakteristika je dominacija manje urbanih naselja. Većina naselja upućena je na korištenje centralnih funkcija Belog Manastira jer vlastitih nema, te su prevelike investicije za pokretanje istih. U većini ruralnih (perifernih) općina visok je udio starog stanovništva, te je regeneracija centralnih funkcija s tog stajališta neisplativa. Četvrtina svih djelatnosti nalazi se u Belom Manastiru koji je, sukladno tome, populacijsko žarište (Lončar-Vicković, Stober, 2010). To je uvjetovano prometnom dostupnošću i jačom gravitacijskom snagom. Rubne ruralne općine imaju nizak stupanj centraliteta.

Posljedica toga je neprimjerena infrastrukturna opremljenost i depopulacija. S druge strane, na području Baranje ne postoji bolnica, niti sveučilište, te ulogu glavnog čvora u tim funkcijama ima Osijek. Beli Manastir gubi utjecaj u naseljima bližim Osijeku, te mu na taj način slabi centralitet.

15

Indeks razvijenosti jedinica lokalne samouprave Baranje Indeks razvijenosti složeni je pokazatelj propisan Zakonom o regionalnom razvoju. Računa se kao ponderirani prosjek odstupanja standardiziranih vrijednosti više društveno-gospodarskih pokazatelja od prosjeka Republike Hrvatske radi utvrđivanja stupnja razvijenosti jedinica lokalne samouprave. Pokazatelji za izračun indeksa razvijenosti su stopa nezaposlenosti, dohodak po stanovniku, proračunski prihodi općine, grada, županije po stanovniku, opće kretanje stanovništva, stopa obrazovanosti. Jedinice lokalne samouprave svrstavaju se u skupine ovisno o vrijednosti svog indeksa razvijenosti („Narodne novine“, broj 63/10) . Indeks razvijenosti grada i općina Baranje nalazi se u tablici 4.

Analizirana strukturna obilježja stanovništva i prostora pokazuju dosljednost i u indeksu razvijenosti. Sve jedinice lokalne samouprave 2010. godine, osim Grada Belog Manastira i Općine Bilje, pripadaju potpomognutim područjima.

Prema stupnju razvijenosti značajno zaostaju za nacionalnim prosjekom, te je njihov razvoj bilo potrebno dodatno poticati (Strategija regionalnog razvoja RH, 2010).

Grad Beli Manastir i općina Bilje okupljaju velik broj društvenih djelatnosti, radnih mjesta i dobro su povezana s okolnim prostorom. Najlošije stanje je u Općini Jagodnjak - skupina I. (sl. 3).

Nepovoljna obrazovna struktura stanovništva, nedostatak sekundarnih, tercijarnih i kvartarnih djelatnosti uvjetuje nizak dohodak po stanovniku, proračunske prihode po stanovniku, te najvišu prosječnu stopu nezaposlenosti od svih baranjskih jedinica lokalne samouprave.

Prema vrijednostima indeksa razvijenosti jedinica lokalne samouprave 2013. godine, Baranja je u cijelosti potpomognuto područje. Gradu Belom Manastiru i općini Bilje vrijednosti indeksa razvijenosti su se smanjile te su svrstani u II.

16

Nevena Beuk: STRATEGIJA RURALNOG RAZVOJA BARANJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016, 7-19

Tab. 4. Indeks razvijenosti baranjskih jedinica lokalne samouprave 2010. i 2013. godine Indeks razvijenosti skupine 2010. Indeks razvijenosti skupine 2013.

Grad/Općina Beli Manastir Bilje Čeminac Darda Draž Jagodnjak Kneževi Vinogradi Petlovac Popovac HRVATSKA

Indeks razvijenosti 76,44 % 78,08 % 72,49 % 63,21 % 54,71 % 41,63 % 59,71 % 61,09 % 59,21 % 100,00 %

Indeks razvijenosti

Skupina 75-100 % 75-100 % 50-75 % 50-75 % 50-75 % <50 % 50-75 % 50-75 % 50-75 %

III III II II II I II II II

74,29 % 73,79 % 71,39 % 62,16 % 59,60 % 42,90 % 61,60 % 54,60 % 54,57 % 100,00 %

Izvor: MRRFEU

Sl. 3. Indeks regionalne razvijenosti jedinica lokalne samouprave Baranje 2013. godine

Skupina 50-75 % 50-75 % 50-75 % 50-75 % 50-75 % <50 % 50-75 % 50-75 % 50-75 %

II II II II II I II II II

Nevena Beuk: STRATEGIJA RURALNOG RAZVOJA BARANJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016, 7-19

skupinu razvijenosti, a samim time u potpomognuta područja. Navedeni slijed pokazuje prijetnju za daljnji tijek razvoja budući da su Grad Beli Manastir i općina Bilje najperspektivniji pokretači gospodarske snage s mogućnošću okupljanja i usmjeravanja djelatnosti ostalih regionalnih područja. Jedina općina koja bilježi blagi porast indeksa razvijenosti jest općina Kneževi Vinogradi, što je usko povezano sa sve boljom gospodarskom afirmacijom Općine, povoljnim turističkim tokovima i uključivanjem sve većeg broja seljačkih gospodarstava na tržište.

Nacrt strategije – održivi razvoj Održivi razvoj podrazumijeva ravnotežu ekološkog, ekonomskog i sociokulturnog aspekta u određenom području potican od lokalnog stanovništva (Lay, 2003).

Najveće baranjsko bogatstvo je plodno zemljište kao gospodarska i egzistencijalna osnova. Međutim, najpovoljniji resurs Baranje nije valoriziran u skladu s obilježjima i mogućnostima prostora. Veliki dijelovi poljoprivredne površine su neiskorišteni, kao posljedica pojave deruralizacije i uopće depopulacije, te povezano s time pojavom socijalnog ugara. Turizam je danas značajan izvor prihoda Baranje. Smjernice daljnjeg razvoja ne bi trebale narušavati baranjsku tradiciju i identitet. Dobna i obrazovna struktura stanovništva ne idu u prilog gospodarskom razvoju. Periferni položaj u državi umanjuje mogućnost gospodarske kooperacije s ostatkom Hrvatske, a lokalna ekonomija nije dovoljno jaka da bi nadjačala taj nametnuti nedostatak. Agrokor kao najveći gospodarski subjekt u Baranji ima dovoljnu snagu za pokretanje razvoja, no pri planiranju gospodarskog razvoja treba paziti na oštrinu mjera koje će se primjenjivati. Ukoliko dođe do prevelikog pritiska na okoliš, mogući su kontradiktorni rezultati. Za bolje pozicioniranje agrarne djelatnosti potrebno je organizirati kratke tržišne lance,

17

proširiti, finalizirati i brandirati proizvodnju. U budućnosti će prometni položaj Baranje imati veliku važnost u povezivanju Europe i formiranju tranzitne gospodarske zone u regiji. Promjena prometnog položaja donosi sa sobom velike potencijale za ovo područje, prije svega otvorenošću novim informacijama, poduzetničkim impulsima i primjerima dobre prakse, te povećavanjem dostupnosti prema tržištu.

Funkcionalna revitalizacija naselja Za skladnije funkcioniranje Baranje kao cjeline potrebno je osnažiti mrežu centralnih naselja, pokrenuti urbanu dekoncentraciju i obnovu ruralne periferije te disperzirati funkciju rada (Štambuk, 2002). Problem je i opadanje značenja funkcija jer gube stanovništvo koje im gravitira zbog izumiranja Baranje. Za ravnotežu mreže centralnih naselja posebno je značajan grad s funkcijama kojima okuplja okolni prostor i stabilizira naseljenost prostorne cjeline. Beli Manastir ne može nadjačati funkcije Osijeka, ali potrebno je smanjiti utjecaj Osijeka na baranjska naselja kojim se smanjuje gravitacijska snaga Belog Manastira.

Slijedeći postulate europske politike, u Baranji se počinje sa specijalizacijom poljoprivredne djelatnosti. Ekološka poljoprivreda pokrenuta kroz manja i srednja obiteljska gospodarstva omogućila bi ekološki i ekonomski gospodarski razvoj. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva su jedna od glavnih smjernica budućeg ruralnog razvitka i među najučinkovitijim metodama revitalizacije. Postaju element agrarnog pejzaža, te utječu na ukupnu iskoristivost ruralnog prostora i radnog kontingenta. Pritom je potrebno finalizirati proizvodnju autentičnih prehrambenih proizvoda i osnažiti povezanost poljoprivredne proizvodnje u ruralnim područjima s formiranjem gospodarstava u središnjim naseljima (Franić, 2006). Treba se uspostaviti ravnoteža i funkcionalna komplementarnost

18

Nevena Beuk: STRATEGIJA RURALNOG RAZVOJA BARANJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016, 7-19

između poljoprivrednih i proizvodnih funkcija te izbjeći širenje monokulture (vinogradarstvo).

Osim toga, samostalni poljoprivrednici i obiteljska poljoprivredna gospodarstva često ne mogu podnijeti tržišne terete i zakonske regulative. Stoga je potrebno početi primjenjivati nove oblike gospodarenja, primjerenije stilu ovog područja. Umrežavanjem poljoprivrednika i njihove proizvodnje u zadruge, formiranjem grupa solidarne razmjene, smanjio bi se

rizik od neuspjeha, te bi poljoprivrednik bio u zaštićenijem položaju. Injektiranjem funkcija u ruralna naselja zadržala bi se, i poboljšala naseljenost u njima. Pri planiranju infrastrukturnog popunjavanja naselja ne smiju se zanemariti temeljne karakteristike stanovništva kojima bi ta infrastruktura trebala biti na usluzi. Budući da u Baranji prevladava starije stanovništvo, jasne su potrebe za zdravstvenim ustanovama višeg stupnja.

Zaključak Provedeno istraživanje, u okviru kojega je izvršena provjera utemeljenosti hipoteza iz uvodnog dijela rada, omogućuje sljedeće zaključne postavke: Prva hipoteza - Razlike u smjeru i intenzitetu prostornih procesa u prvom su redu uvjetovane položajem, udaljenošću i prometnom dostupnošću glavnih središta rada, Osijeka kao makroregionalnog i Belog Manastira kao područnog središta - u visokoj je mjeri potvrđena. To se prije svega odnosi na utjecaj Osijeka koji svojim funkcijama generira brži razvoj i preobrazbu prigradskih općina (Bilja i Darde), a tek u manjoj mjeri i Belog Manastira koji zbog slabije funkcionalne razvijenosti ima ograničen utjecaj na ruralne općine svoje okolice.

Potvrđena je i druga hipoteza - Nepovoljna demografska kretanja glavni su limitirajući faktor društveno-gospodarske revitalizacije Baranje u cjelini, a posebno razvojne stabilizacije i održivog razvoja njezine ruralne periferije. Izložena zakonitost jasno je uočljiva u ruralnim područjima Baranje, pri čemu općine s manje nepovoljnim demografskim procesima na prometnom koridoru prednjače i višim indeksom razvijenosti (Bilje, Čeminac, Darda). Periferne općine, zahvaćene demografskim izumiranjem, osjetno zaostaju za prosječnim indeksom razvijenosti Baranje (Jagodnjak, Draž, Kneževi Vinogradi, Popovac, Petlovac).

Izložena obilježja razvojnih procesa u Baranji pokazuju da regija u cjelini i glavnina njezinih ruralnih područja imaju obilježja tzv. problemskih područja, tj. područja koja svojim strukturnim i dinamičkim obilježjima opterećuju razvoj šireg prostora. To nalaže potrebu primjene odgovarajućih mjera i instrumenata politike regionalnoga i, posebno, ruralnog razvoja, s ciljem usmjeravanja razvojnih procesa u skladu s načelom održivog razvoja. Kao instrument takvog razvoja, središnju bi ulogu trebale imati mjere demografske i ekonomske politike, te koherentnija nodalno-funkcionalna organizacija (Pejnović, 1996). Ključno značenje među mjerama demografske politike treba dati imigracijskoj i pronatalitetnoj politici, s ciljem srednjoročne stabilizacije naseljenosti u regiji. Takva nastojanja treba pratiti i ekonomski razvoj temeljen na multisektorskom modelu gospodarskog razvoja, s ciljem poboljšanja ekonomske strukture. Za stabilizaciju ruralnih područja neophodno je funkcionalno osnaživanje središnjih naselja. Pri tom je posebno nužno osnažiti funkciju rada u Belom Manastiru, kako bi afirmirao svoju stožernu ulogu regiji, a na taj način i pridonio nužnoj stabilizaciji perifernih područja zahvaćenih ruralnim propadanjem u sjeveroistočnom i sjeverozapadnom dijelu regije.

Nevena Beuk: STRATEGIJA RURALNOG RAZVOJA BARANJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016, 7-19

19

Literatura Bognar, A., 1990: Geomorfologija Baranje, Savez geografskih društava Hrvatske, Zagreb.

Franić, R., 2006: Politika ruralnog razvitka: nova prilika za Hrvatsku, Agronomski glasnik 68 (3), 221-236.

Lay, V., 2003: Proizvodnja budućnosti Hrvatske: integralna održivost kao koncept i kriterij, Društvena istraživanja 12 (3-4), 311-334.

Lončar-Vicković, S., Stober, D., 2010: A contribution to settlement network analysis in Baranya - A projection of spatial development potential, Tehnički vjesnik 17 (1), 83-91.

Nejašmić, I., Mišetić, R., 2010: Sintetični pokazatelj demografskih resursa: doprinos tipologiji hrvatskog prostora, Hrvatski geografski glasnik 72 (1), 49-62.

Pejnović, D., 1996: Geografski aspekt revitalizacije depopulacijskih i ratom pogođenih područja Hrvatske na primjeru Like, u: I. hrvatski geografski kongres (ur. Z. Pepeonik), Zagreb, 255-273. Šašlin, P., 2005: Stanovništvo Baranje: obilježja i procesi, Meridijani, Samobor. Štambuk, M., 2002: Selo u europskom iskustvu, u: Prostor iza: kako modernizacija mijenja hrvatsko selo (ur. Štambuk, M., Rogić, I., Mišetić, A.), Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 361-390. Žutinić, Đ., Kovačić, D., 2008: Percepcija kvalitete življenja i namjere o odlasku iz ruralnih sredina, Društvena istraživanja 19 (1-2), 137-159.

Izvori Vrijednosti indeksa razvijenosti i pokazatelja za izračun indeksa razvijenosti na lokalnoj razini, MRRiFEU, http://www.mrrsvg.hr/UserDocsImages/ (10. 4. 2013.)

Lokalna razvojna strategija Baranje, LAG Baranja, 2013.

Lokalna razvojna strategija Baranje, LAG Baranja, 2016.

Popis stanovništva 2001., Zaposlenost po naseljima, [CD-ROM], Zagreb: Državni zavod za statistiku Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske, http://www.mrrsvg.hr/UserDocsImages/ (12. 4. 2013.)

Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011.: Prvi rezultati po naseljima, Statistička izvješća 1441, DZS, Zagreb, 2011.

Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001.: stanovništvo prema spolu i starosti, po naseljima, Statistička izvješća 1167, DZS, Zagreb, 2003.

Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001.: stanovništvo prema završenoj školi i obrazovnim područjima, po gradovima/općinama, Statistička izvješća, DZS, Zagreb, 2003.

Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011.: Kontingenti stanovništva po Gradovima/općinama, DZS, Zagreb, 2011.

Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011.: Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi, starosti i spolu, DZS, Zagreb, 2011.

Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011.: Stanovništvo prema pohađanju škole i spolu, DZS, Zagreb, 2011.

Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011.: Stanovništvo staro 15 i više godina prema trenutačnoj aktivnosti, starosti i spolu, DZS, Zagreb, 2011.

20

Nevena Beuk: STRATEGIJA RURALNOG RAZVOJA BARANJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016, 7-19

Prilog Demografski resursi u regijama i gradovima/općinama Baranje 2011. godine Parametri potrebni za dobivanje indeksa demografskih resursa (Ider): Grad/općina Grad Beli Manastir Općina Bilje Općina Čeminac Općina Darda Općina Draž Općina Jagodnjak Općina Kneževi Vinogradi Općina Petlovac Općina Popovac

k

Idem

Io

Ider

TIP

0,050 0,030 0,020 0,035 0,025 0,020 0,030 0,020 0,020

64,3 181,0 33,9 221,5 21,1 119,9 13,0 83,5 44,4

739,39 653,66 117,17 293,29 236,14 84,61 187,63 81,83 48,21

40,2 25,0 3,0 18,0 6,4 4,1 6,0 3,3 1,9

B C F D E F E F F

k = koeficijent (korektiv u izračunu) Idem = demografski indeks Io = indeks obrazovanosti Ider = indeks demografskih resursa TIP = tip demografskog resursa

Parametri potrebni za dobivanje demografskog indeksa (Idem): Grad/općina Grad Beli Manastir Općina Bilje Općina Čeminac Općina Darda Općina Draž Općina Jagodnjak Općina Kneževi Vinogradi Općina Petlovac Općina Popovac

Idem

i p2011/p2001

p(0-14)

pf(20-29)

Iv

64,3 181,0 33,9 221,5 21,1 119,9 13,0 83,5 44,4

0,9 1,0 0,9 1,0 0,8 0,9 0,9 0,9 0,9

14,3 16,6 7,7 16,6 11,8 16,5 6,7 15,7 14,3

10,8 10,7 13,1 12,7 11,3 11,3 12,2 12,4 11,1

0,5 1,0 0,4 1,1 0,2 0,7 0,2 0,5 0,3

Idem = demografski indeks ip2011/p2001 = indeks promjene broja stanovnika p(0-14) = udio stanovništva mlađeg od 14 godina u ukupnoj populaciji pf(20-29) = udio ženskog stanovništva 20-29 godina u ukupnoj ženskoj populaciji Iv = indeks vitaliteta

21

Parametri potrebni za dobivanje indeksa obrazovanosti (Io) : Grad/općina Grad Beli Manastir Općina Bilje Općina Čeminac Općina Darda Općina Draž Općina Jagodnjak Općina Kneževi Vinogradi Općina Petlovac Općina Popovac

Io

poIII

SS

739,39 653,66 117,17 293,29 236,14 84,61 187,63 81,83 48,21

12,0 11,2 3,6 6,5 5,2 2,7 5,6 3,8 3,2

61,5 58,6 32,4 44,9 45,0 31,8 33,6 21,3 14,8

Io = indeks obrazovanosti poIII = udio stanovništva s tercijarnom obrazovanošću u populaciji starijoj od 15 godina SS = stopa studiranja

Parametri potrebni za dobivanje indeksa vitaliteta (Iv): Grad/općina Grad Beli Manastir Općina Bilje Općina Čeminac Općina Darda Općina Draž Općina Jagodnjak Općina Kneževi Vinogradi Općina Petlovac Općina Popovac

Iv

f

p(20-39)

m

is

0,5 1,0 0,4 1,1 0,2 0,7 0,2 0,5 0,3

33,9 41,2 45,8 42,7 39,9 54,5 37,2 41,4 44,3

24,3 26,5 25,3 26,4 21,6 24,8 24,2 24,2 24,1

13,7 12,0 14,1 11,0 22,8 17,3 17,1 17,0 18,2

132,0 91,9 219,6 90,5 197,5 114,1 294,5 120,4 178,9

Iv = indeks vitaliteta f = opća stopa (ženskog) fertiliteta p(20-39) = udio mlađeg zrelog stanovništva u ukupnoj populaciji m = opća stopa smrtnosti (mortaliteta) is = indeks starosti

Nevena Beuk, mag. geogr.

Gimnazija Beli Manastir, Školska 3, 31 300 Beli Manastir, Hrvatska, e-mail: nevena.beuk@gmail.com

23

ZNAČAJ FONDOVA EUROPSKE UNIJE ZA RAZVOJ OBITELJSKIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Kristina Jajtić i Aleksandar Lukić Krapinsko-zagorska županija, prepoznatljiva po brežuljkastom reljefu s malim raštrkanim naseljima, obrađenim površinama i šumama, mijenjala se kroz prošlost pod utjecajem deagrarizacije, deruralizacije i demografskog starenja. No poljoprivreda je još uvijek ukorijenjena u stanovništvu kao način života. Nepostojanje geografskih radova koji se bave vezama i odnosima između poljoprivrede, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, novih izvora financiranja uslijed ulaska Hrvatske u EU te geografskih sadržaja i procesa u županiji, osnovni je pokretač ovog istraživanja. Svrha toga jest pomoći razumijevanju uloge OPG-a financiranih iz pretpristupnih fondova i Strukturnih i investicijskih fondova Europske unije kao pokretača ruralnog razvoja na lokalnoj razini kroz razumijevanje njihovih prednosti, mogućnosti i slabosti.

Osnovna obilježja poljoprivrede Krapinsko-zagorske županije Sredinom 20. st. višak poljoprivrednog stanovništva, razvoj industrije u Zagrebu, jači razvoj prometa te razvoj djelatnosti nepoljoprivrednih sektora uzrokovali jaku deagrarizaciju i deruralizaciju Krapinsko-zagorske županije.

Prometnice su postale osovine urbanizacije, a proces socio-ekonomske transformacije ruralnih naselja prvo zahvatio područja oko njih.

Ipak, većina naselja zadržala je seoski karakter u fizionomskom smislu (sl.1.) (Lukić 2012). Cvitanović (2014) navodi podatak da se čak 89 % kućanstava Krapinsko-zagorske županije bavi

nekim oblikom poljoprivrede, a broj stanovnika koji ostvaruje prihode od poljoprivrede raste od istoka prema zapadu (Popis stanovništva 2011a).

U dolinskom dijelu u kojem su sve važne prometnice ili u višem, brežuljkastom dijelu koji je dobro povezan s centrima rada, stanovništvo je zaposleno u sekundarnim i tercijarnim djelatnostima ili svakodnevno migrira na posao u drugu županiju, i ako se bavi poljoprivredom, glavne prihode ipak ne ostvaruje poljoprivredom. Ekstenzivnom poljoprivredom stanovništvo se uglavnom bavi u pograničnom/zapadnijem dijelu županije u naseljima udaljenijim od glavnih prometnica gdje se zbog loše demo-

24

Kristina Jajtić i Aleksandar Lukić: ZNAČAJ FONDOVA EUROPSKE UNIJE ZA RAZVOJ OBITELJSKIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016, 21-31

Sl. 1. Karakteristični kulturni pejzaž Krapinsko-zagorske županije grafske slike i fizičko-geografskih faktora nisu razvile ostale više dohodovne djelatnosti.

Trend promjene načina korištenja zemljišta i zemljišnog pokrova u razdoblju od 1978. do 2011. godine pokazatelj je promjenjive važnosti poljoprivrede: • do 1991. godine zarastanje obrađenih površina u travnjake i pretvaranje šumskih površina u travnjake • od 1991. godine pretvaranje travnjaka u obrađene površine, kao posljedica agrarne intenzifikacije i pada zaposlenosti koji utječe na izbor alternativnih načina zarade tj. okretanje poljoprivredi te zarastanje obrađenih površina u travnjake uz autocestu i državnu cestu D24 zbog pada broja stanovnika, starenja i porasta broja visokoobrazovanih (Cvitanović 2014).

Više od polovice poljoprivrednog zemljišta, veličine je od 1 do 3 ha, a prosječno kućanstvo, čiji se broj smanjio 3,3 puta u deset godina (Popis stanovništva 2011b), imalo je prosječno 5,5

parcela raspršenih po naseljima (Partnersko vijeće za tržište rada KZŽ 2014).

Prema Popisu stanovništva 2001. godine udio poljoprivrednog stanovništva u ukupnom stanovništvu županije iznosio je 12,3 %, dok je više od 84 % poljoprivrednog stanovništva bilo aktivno poljoprivredno stanovništvo.1

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva djeluju na lokalnoj razini i omogućuju aktivno sudjelovanje pojedinca ili obitelji u opskrbi šire zajednice 1 Budući da se ukupno stanovništvo županije u razdoblju od 2001. do 2011. smanjilo sa 142 432 na 132 892, odnosno za oko 10 000 ili 6,7 %, za pretpostaviti je da se poljoprivredno stanovništvo smanjilo za nešto više od 1 000 stanovnika, čime se dolazi do podjednakog udjela od 11 do 12 % poljoprivrednog stanovništva 2011. godine. No, uzevši u obzir povećanje broja OPG-a u posljednjem međupopisnom razdoblju, za očekivati je da se broj poljoprivrednog stanovništva povećao u odnosu na 2001. godinu. Ta će pretpostavka biti obrađena u sljedećem poglavlju.

Kristina Jajtić i Aleksandar Lukić: ZNAČAJ FONDOVA EUROPSKE UNIJE ZA RAZVOJ OBITELJSKIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016, 21-31

25

Sl. 2. Broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava po općinama 2015. g (APPRRR 2015a) ili neke prostorne jedinice lokalnim prehrambenim proizvodima. U odnosu na 2003. godinu broj OPG-a se udvostručio pa ih je krajem 2015. godine bilo registrirano 8 426 (APPRRR 2015a). U posljednjem trogodišnjem razdoblju postoji trend stagnacije i/ili pada broja OPG-a. To je uglavnom posljedica ulaska Hrvatske u Europsku uniju i zapošljavanjem ili preseljenjem obitelji ili dijela obitelji u države članice EU, posebno u Njemačku, i prestankom bavljenjem poljoprivredom zbog smrti starijih nositelja i odjavljivanjem tih OPG-a.

Geografski aspekt OPG-ova Jedan od važnijih aspekata OPG-a jest lokacija u prostoru županije. Apsolutno najveći broj OPG-a jest u naseljima s najvećim brojem stanovnika i naseljima uz glavne prometnice (sl.2.). Značajno je i da je u svim općinama

najveći broj OPG-ova upravo u naseljima koja su središta tih općina.2 Približno 7 % naselja, 2 Velik broj OPG-a u nekim naseljima morao bi značiti da velik broj stanovnika prihode ostvaruje poljoprivrednom djelatnošću jer upis u Upisnik poljoprivrednika obavezan za ona gospodarstva koja svoje proizvode prodaju na tržištu (Savjetodavna služba, 2014). Usporedbom podataka o izvorima prihoda te podataka u ovom poglavlju, dolazimo do nelogičnosti da neka naselja u kojima vrlo mali ili mali broj stanovnika ima prihode od poljoprivrede imaju najveći broj OPG-a i članova. Pogrešno bi bilo zanemariti činjenicu da se prvi podaci odnose na 2011. dok se drugi podaci odnose na 2015. godinu. Pretpostavka je da je nesklad broja stanovništva koje ima prihode od poljoprivrede i broja OPG-a i njihovih članova, rezultat stanovništva koje prima starosnu mirovinu/ostale mirovine ili prihode od stalnog rada. Oni su uz stanovništvo kojem je poljoprivreda glavni izvor prihoda glavni nositelji OPG-a.

Pretpostavka da su prihodi koje oni ostvaruje djelatnošću na OPG-ima sekundarni, niski ili njima manje važni te ih uglavnom nije spominjalo. Ne smije se isključiti činjenica da je dio OPG-a prijavljen i registriran, ali se na tim gospodarstvima iz određenih razloga ne ostvaruju prihodi od prodaje poljoprivrednih proizvoda.

26

Kristina Jajtić i Aleksandar Lukić: ZNAČAJ FONDOVA EUROPSKE UNIJE ZA RAZVOJ OBITELJSKIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016, 21-31

u rubnim i/ili najvišim dijelovima županije čije je stanovništvo zaposleno i više gravitira Varaždinskoj županiji ili su smještena oko centra Krapine, nema niti jedan registriran OPG. U većini naselja u općinama Kraljevec na Sutli, Sveti Križ Začretje, Zagorska Sela, Pregrada i Krapinske Toplice broj stanovnika s prihodima od poljoprivrede odgovara velikom broju OPG-a i broju stanovnika na OPG-u (APPRRR 2015a).

Analiza provedena Globalnim Moranovim indeksom pokazala je da su OPG disperzno raspoređena, raspršena u Krapinsko-zagorskoj županiji.3 Ipak, izdvojena je grupa u kojem su naselja s velikim brojem OPG-a u susjedstvu s naseljima s velikim brojem OPG-a, i to u južnom dijelu županije u naseljima Donja i Gornja Stubica. Izdvojena su i naselja koja vrijednošću odskaču od ukupnog područja, tzv. outliers.

Ta su naselja, vrlo velikog broja OPG-a koja graniče s naseljima s vrlo malim brojem OPGa, smještena u nizinskom ili dolinskom dijelu županije zbog utjecaj nižeg, pogodnijeg i plodnijeg reljefa, ali i koncentracije stanovništva, veće gustoće naseljenosti, ali i velikog broja starog stanovništva koje se uglavnom bavi poljoprivredom. Taj proces grupiranja OPG-a u dinamična i dostupnija naselja uz glavne prometnice potvrđuje polarizaciju u prostoru i sa aspekta poljoprivrede što je problem s kojim se prilikom planiranja ruralnog razvoja treba suočiti.

Gotovo 70 % svih nositelja OPG-a u županiji jesu muškarci (APPRRR 2015a). Naselja u ko-

jima su žene nositeljice jesu raštrkana u prostoru, imaju uglavnom vrlo mali broj OPG-a, a čine ih mala sela do 600 stanovnika u kojima je vrlo veliki indeks starosti. Oko 35 % svih nositelja OPG-a jesu osobe starije od 65 godina, a polovica svih nositelja jest starija od 60 godina (APPRRR 2015a). Duboka starost nositelja dolazi do izražaja upravo u općinama spomenutim u prethodnom poglavlju u kojima je velik broj OPG-a, a mali broj stanovnika koji imaju prihode od njih.

Na razini općina vidljivo jest da veći udio nezavršene osnovne školu imaju uglavnom nositelji OPG-a u zapadnom dijelu županije, ali i u nekim općinama u istočnom dijelu. Najmanji udjeli nositelja OPG-a s nezavršenom školom, ali ujedno i najveći postotak nositelja sa višom školom ili fakultetom imaju općine u kojima su dinamična naselja bolje demografske i gospodarske situacije: gradovi Zabok, Oroslavje, Stubičke Toplice, Krapina, te ZlatarBistrica i Konjščina (APPRRR 2015a). Primijećen je rast broja OPG-a koji se bave integriranom proizvodnjom različitih kultura te ekološkom poljoprivredom, a s obzirom da se povećava broj visokoobrazovanog stanovništva u županiji, može se zaključiti da je u porastu broj OPG-a čiji su nositelji visokoobrazovane osobe (Partnersko vijeće za tržište rada KZŽ 2014) koje češće zagovaraju ekološku ili integriranu proizvodnju (Pejnović i dr. 2012).

Od ukupno 8 426 OPG-a na njih 45 % aktivan je samo nositelj, odnosno imaju 0 članova, a 33 % ima još jednog člana.4 I u ovom se slučaju naselja s 0 ili jednim članom poklapa s naseljima s malim brojem stanovnika s prihodima od poljoprivrede, a velikim brojem OPG-a.

3 U pravilu takav disperzan uzorak znači da u prostoru djeluju određeni konkurentski ili kompetitivni procesi ili obilježja koji rezultiraju time da se pojave visoke vrijednosti nalaze uz pojave niske vrijednosti (ArcGIS Pro, 2016). To znači da nema posebno velikog grupiranja ili klasteriranja naselja prema istim, ili velikim ili malim, vrijednostima, u ovom slučaju prema broju OPG-a, u nekom određenom dijelu županije.

4 Članom i/ili nositeljem obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva smatraju se punoljetne osobe koje stalno i/ ili povremeno rade na gospodarstvu, a članovi su istog kućanstva i imaju prebivalište na istoj adresi (Pravilnik o upisniku poljoprivrednih gospodarstava, n.d.). Prema broju članova OPG su podijeljeni na sedam kategorija: 0 (aktivan je samo nositelj OPG-a), 1, 2, 3, 4, 5 i maksimalno šest članova.

Obilježja OPG-ova

Kristina Jajtić i Aleksandar Lukić: ZNAČAJ FONDOVA EUROPSKE UNIJE ZA RAZVOJ OBITELJSKIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016, 21-31

Budući da prosječan broj osoba po kućanstvu iznosi 3,13 osoba (Popis stanovništva 2011b), a prosječan broj članova OPG-a iznosi 1,34 (APPRRR 2015a), to znači da najmanje jedna osoba u prosječnom kućanstvu, koje ima OPG s 3 ili 4 člana kućanstva, nisu upisane kao član na OPG-u jer se čak ni povremeno ne bave poljoprivredom ili radom na gospodarstvu.

To je stanovništvo uglavnom mlađe životne dobi, maloljetno je, školuje se ili radi izvan poljoprivrednih djelatnosti. S obzirom na praksu nasljeđivanja OPG-a nakon smrti nositelja ili drugog razloga za prestanak upravljanja gospodarstvom, ti su članovi obitelji glavni nasljednici. O tom stanovništvu ovisi nastavak djelatnosti na OPG-u.

Važnost fondova EU za obiteljska poljoprivredna gospodarstva

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (engl. EAFRD) koji financira mjere iz Programa ruralnog razvoja i Europski fond za garancije u poljoprivredi (engl. EAGF) kao dio ESI fondova te IPARD program najvažniji su financijski programi Europske unije za obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Mogućnosti i prilike koje je nudio IPARD program u Krapinskozagorskoj županiji uglavnom nisu iskorištene jer je do 2013. godine prijavljeno, ugovoreno i isplaćeno ukupno samo 5 projekata u cijeloj županiji (ZARA 2015), a od 2013. do 2016. godine isplaćena su samo 3 OPG-a.

Ni prilike iz EAFRD-a nisu iskorištene jer su do srpnja 2016. godine samo dvama OPG-ima u Kraljevcu na Sutli i Humu na Sutli odobrena i isplaćene potpore za Mjeru 4 (APPRRR 2016b) i 24 poljoprivrednim gospodarstvima od kojih su četiri OPG-a iz Radoboja, Stubičkih toplica, Krapine i Pregrade za Mjeru 6 (APPRRR 2016a).

Iz EAGF-a isplaćeno je 5543 poljoprivrednika, odnosno oko 65 % OPG-a na području Krapinsko-zagorske županije (APPRRR 2015b).

27

Primjeri (dobre) prakse Izabran je jedan korisnik sredstava iz fondova Europske unije obrađenih u prethodnom poglavlju, a koji u različitim sektorima, demografskom, gospodarskom i socijalnom, predstavljaju trendove i ocrtavaju situaciju u županiji.5

OPG iz Stubičkih Toplica OPG osnovan 2013. godine koji je u procesu korištenja sredstava iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj ima prijavljenu djelatnost uzgoja peradi, odnosno kokoši hrvatica. Nositelj OPG-a prema dobi spada u kategoriju od 41 do 45 godina, muškog je spola i ima srednju stručnu spremu. Glavne izvore prihoda do osnivanja OPG-a ostvarivao je stalnim radom. Od 2016. g. mirovina mu postaje osnovni dohodak pa su glavni razlozi za osnivanje OPGa dodatni prihodi. Kućanstvo uz njega ukupno pet članova, ali OPG ima prijavljeno nula članova, što znači da na gospodarstvu radi samo nositelj, a ostali članovi kućanstva nisu prijavljeni kao članovi obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Supruga nositelja OPG-a također spada u dobnu skupinu od 41 do 45 godina i 5 Svi podaci vezani uz korisnike i sredstva koja su dobili iz fondova prikupljeni su intervjuom tako što su svim korisnicima postavljena ista pitanja, i to uglavnom pitanja otvorenog tipa. Prvi dio pitanja bio je vezan uz podatke o nositelju OPG-a: dob, spol, stručna sprema i izvor prihoda. Drugi dio obuhvatio je pitanja vezana uz članove zajedničkog kućanstva: broj, srodstvo s nositeljem OPG-a, dob, stručna sprema i izvori prihoda te pitanja vezana uz članove obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva.

Treći dio pitanja bio je vezan uz poljoprivredno zemljište u vlasništvu, površinu posjeda ili zemljišta, broj parcela, kulture/usjeve i stoku, odnosno osnivanje obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, razlozima bavljenja poljoprivredom, ali i planovima za budućnost vezanim uz OPG. Četvrti dio pitanja odnosio se na fondove i sredstva iz Europske unije: način informiranja o fondovima, postupku prijave, troškovima prijave, uvjetima i obavezama korisnika, iskustvima poznanika, pomoći i ulozi županije, općine i lokalnih aktera, ostvarenju planova za koje su namijenjena sredstva te budućim planovima vezanim za prijavljivanje na natječaje.

28

Kristina Jajtić i Aleksandar Lukić: ZNAČAJ FONDOVA EUROPSKE UNIJE ZA RAZVOJ OBITELJSKIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016, 21-31

ima srednju stručnu spremu, majka nositelja je u mirovini, sin spada u dobnu skupinu od 21 do 25 godina, ima srednju stručnu spremu i zaposlen je u nepoljoprivrednim djelatnostima, a kći spada u dobnu skupni od 16 do 20 godina i još se školuje. Oni nisu prijavljeni kao članovi OPG-a jer se ni stalno ni povremeno ne bave niti će se baviti poljoprivrednom djelatnošću na gospodarstvu. Vlasnik OPG-a posjeduje ukupno 1 ha poljoprivrednog zemljišta na 5 raštrkanih parcela što se poklapa s brojem parcela koje stanovništvo županije uglavnom posjeduje. Neobrađeni dio čine travnjaci, dok su na obrađenom biljne kulture, pšenica i kukuruz. Uz mogućnost ostvarivanja sekundarnih prihoda od poljoprivrede, kao drugi razlog bavljenja poljoprivredom navodi tradiciju, odnosno način života kakvim su prije živjeli i njegovi roditelji. Još jedan od razloga uzgoja upravo kokoši hrvatica navodi i poticaje po jednoj jedinki kokoši koje država isplaćuje poljoprivrednicima koji se bave uzgojem te vrste kokoši. Nositelj je za postojanje i financiranje Mjere 6 saznao samostalnim slučajnim istraživanjem na internetu, što znači da na razini županije i općina uglavnom ne postoji praksa ili struktura koja bi omogućila pravodobno, brzo i korisno poticanje ili informiranje poljoprivrednika o mogućnostima koje nude fondovi.

Ipak, postojala je namjera prijavljivanja za neku vrstu poticaja ili mjera koje bi mu omogućile pokretanje OPG-a. Upravo nepostojanje boljeg i efikasnijeg sustava za informiranje o fondovima EU ističe kao jednu od prepreka za ostvarivanje boljih rezultata što se tiče korištenja sredstava iz njih. Tome svjedoči i činjenica da se uz njega ukupno samo 35 poljoprivrednika prijavilo za dobivanje potpore iz različitih Mjera ruralnog razvoja 2015. godine. Ipak navodi da, nakon što se poljoprivrednik odluči prijaviti na natječaj, nadležne institucije na području županije, Zagorska razvojna agencije i Savje-

todavna služba za poljoprivredu, ribarstvo i šumarstvo, imaju veliku ulogu u informiranju i pomoći vezane uz papirologiju i koracima prilikom izrade ekonomskog plana za prijavu na natječaj. Krapinsko-zagorska je županija sudjelovala u financiranju izrade planova za prijavu na natječaj s 50 %-tnim udjelom sredstava koji su utrošeni u izradu. Isto tako, nadležne agencije i službe u županiji uputile su nositelja OPGa na obiteljska poljoprivredna gospodarstva u županiji koja se bave istim djelatnostima kako bi se steklo iskustvo, dobili savjeti, dobio uvid u način na koji se takvim gospodarstvima upravlja, ali i upozorilo i na prepreke i troškove na koje se nailazi.

Jedan od prihvatljivih troškova unutar Mjere 6 jest nabava mehanizacije koja služi za lakše obavljanje djelatnosti na OPG-u. Budući da će se hrana proizvoditi na vlastitom zemljištu s postojećom mehanizacijom, nabavljeni su neki drugi strojevi. Svaki korisnik koji je ostvario pravo na potporu iz Mjere 6, ima pravo na dobivanje bespovratnih sredstava u dvije rate.

Prva rata koja iznosi pola ukupne potpore dobije se nekoliko tjedana nakon objave popisa korisnika, a druga se rata mora zatražiti tek nakon što se ostvari plan izgradnje prostora i kupnje pilića. To nužno znači da korisnik da bi to ostvario mora, uz prvu ratu potpore, uložiti vlastita sredstva u vrijednosti prve rate kako bi mogao ispoštovati sve obaveze. Iako su sredstva bespovratna, korisnik se mora pridržavati obaveza i uvjeta ili u protivnom mora vratiti sva dobivena sredstva. Jedna od najvažnijih obaveza nositelja jest realizacija svih planova i početak uzgoja u roku od tri godine od primitka sredstava, što je započelo početkom srpnja 2016. godine. Tržište za proizvode tog OPG-a već je osigurano, i to slastičarnice i pekarnice na području županije. Postoji namjera prijavljivanja na buduće natječaja za mjere iz Programa ruralnog razvoja kako bi se moglo kupiti još

Kristina Jajtić i Aleksandar Lukić: ZNAČAJ FONDOVA EUROPSKE UNIJE ZA RAZVOJ OBITELJSKIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016, 21-31

dodatnih hektara zemljišta i omogućiti okrupnjavanje raštrkanih parcela postojećeg zemljišta i povećati proizvodnju hrane.

OPG iz Radoboja Ovaj je OPG bilo prvo takvo gospodarstvo na području Krapinsko-zagorske županije kojem su odobrena i isplaćena sredstva iz IPARD programa za 2013. godinu. OPG jest osnovan 2009. godine na temelju jednog hektara zemljišta. Osnovna, primarna djelatnost na OPG-u jest proizvodnja i prodaja jezgričavog i koštuničavog voća, odnosno krušaka, jabuka i trešanja. Nositeljica OPG-a spada u dobnu skupinu od 45 do 50 godina, ima srednju stručnu spremu i glavne prihode ostvaruje stalnim radom. OPG ima prijavljena 2 člana, nositeljicu i njezinog supruga koji također spada u dobnu skupnu od 45 do 50 godina, ima srednju stručnu spremu i glavne prihode ostvaruje stalnim radom. Ipak, kućanstvo u kojem žive ima, uz njih, još dva člana, sina i kćer, od kojih su oba studenti koji spadaju u dobnu skupinu od 26 do 30 godina, nisu upisani kao članovi na OPG-u, ali sudjeluju u radovima na gospodarstvu.

Prvotni plan uključivao jest sadnju 1000 sadnica no zbog nedostataka prostora na parceli koja je bila u njihovom vlasništvu, trebalo je dokupiti dio parcela, a dio postojeće parcele iskrčiti jer je obrasla šumom. S obzirom da su parcele, koje su okruživale njihovu, bile 10 godina korištene od strane drugih ljudi prilikom prijavljivanja na natječaj za sredstva iz IPARD-a, jedan od osnovnih uvjeta bio je rješavanje pitanja vlasništva, odnosno gruntovnice. U 2016. godini posjeduju ukupno 3,5 ha zemljišta na jednoj parceli od kojih je najveći dio obrađen i na njemu su zasađene kruške, jabuke i višnje.

Manji dio zauzima šuma ariša koja se planira iskričiti, iz te drvne mase sagraditi drvene kućice i pokrenuti agroturizam. Posjed, odnosno

29

obrađeni dio parcele ne može se više širiti zbog velikog nagiba na rubnim dijelovima zbog čega su oni nepogodni za obradu.

Jedan od glavnih razloga za pokretanje OPG-a na kojem se uzgajaju kruške jesu poticaji koje je davala Krapinsko-zagorska županija za trajne nasade do 2009. godine. Kreditima je bilo financirano ograđivanje nasada jer je prve godine nakon sadnje gotovo 400 sadnica bilo oštećeno zbog najezde zečeva na sadnice. Nositeljica OPG-a navodi da natječaj za IPARD program nije bio objavljen, obitelj ne bi krenula u proces jačeg širenja i opremanja voćnjaka. Kao i u prethodnom primjeru, glavni izvor informacija za IPARD program bio je internet. Nositeljica ističe da pomoći od strane ZARA-e kao u prethodnom primjeru nije bilo.

Sa sredstvima iz IPARD programa posađeno je novih 1000 sadnica krušaka, nabavljena je mehanizacija koja je smanjila fizički rad članova OPG-a sustava za navodnjavanje koji uključuje izgradnju jezera te sustava za zaštitu od tuče. Također, jedan od uvjeta vezanih uz sredstva iz IPARD-a jest zabrana mijenjanja vlasnika, odnosno nositelja OPG-a u roku od 5 godina od primitka sredstava što predstavlja problem jer se vlasništvo želi prenijeti na sina.

Kada bi se to ostvarilo, OPG bi se mogao prijaviti na mjere Programa ruralnog razvoja, odnosno podmjere 6.1. koja uključuje potporu za pokretanje poslovanja mladim poljoprivrednicima čija bi se sredstva uložila u pokretanje sustava protiv zamrzavanja nasada. Fizičko-geografske karakteristike županije s jedne strane pogoduju, a s druge strane ograničavaju uzgoj krušaka. Budući da je voćnjak na nadmorskoj visini višoj od 400 metara, kvaliteta krušaka je bolja, a dimenzije su veće od plodova iz istih sadnica na nižim nadmorskim visinama. Ipak, klimatološki faktori, od kojih je glavni mraz. su ograničavajući čimbenik uzgoja. S obzirom na iznimno velike troškove ulaganja u sadnice,

30

Kristina Jajtić i Aleksandar Lukić: ZNAČAJ FONDOVA EUROPSKE UNIJE ZA RAZVOJ OBITELJSKIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016, 21-31

mehanizaciju, sustave za navodnjavanje i zaštitu od tuče, ograđivanje voćnjaka i izgradnju i opremanje gospodarske zgrade, fizička vrijednost OPG-a iznosi i nekoliko milijuna kuna. No, budući da maksimalan urod još nije postignut, prihodi OPG-a su relativno mali u usporedbi s troškovima ulaganja. S obzirom da je mraz oštetio plodove, većina uroda 2016. godine označena je trećom klasom što ograničava suradnju s otkupljivačima zbog čega se OPG mora na tržištu pojavljivati sam.

Budući planovi uključuju prijavljivanje na natječaje za sredstva iz Europske unije za razne strojeve za preradbu plodova kako bi mogli ostvariti dodatnu vrijednost i prijaviti dodatne djelatnosti na OPG-u. Jedan od njih jest i stroj za proizvodnju soka od krušaka čime bi se kompletirala ponuda proizvoda za cijelu godinu koju OPG nudi. Glavni cilj OPG-a jest opskrba stanovništva županije svježim voćem kroz veći dio godine, a ostali dio godine proizvodima od krušaka, i to sa sokovima, džemovima, rakijama, kompotima i sl. Jedan od važnijih ciljeva jest i suradnja s vrtićima i osnovnim školama na području županije kako bi se potaknula zdravija prehrana djece domaćim voćem provjerene kvalitete. Budući da ti ciljevi još nisu ostvareni, kruške i proizvodi od krušaka prodaju se na tržnicama u Zagrebu i u županiji, i to stalnim kupcima. Osim područja Krapinsko-zagorske županije i grada Zagreba, izrađen je plan proširenja tržišta i na grad Rijeku. Glavnu ulogu u tome imat će sredstva iz fondova Europske unije kako bi se mogla proširiti proizvodnja i povećati urod.

Funkcije fondova EU u Krapinskozagorskoj županiji

Osnovna uloga fondova Europske unije jest smanjenje regionalnih razlika između zemalja članica i provođenje različitih razvojnih politika, poput mjera ruralnog razvoja (Šostar i Dev-

čić, 2011). Na županijskoj je razini uloga i funkcija fondova još veća s obzirom da sredstva iz fondova mogu nadomjestiti nedostatak sredstava iz proračuna županije i time financirati mjere koje bi omogućile ostanak ljudi na ruralnim područjima, zaustavile napuštanje poljoprivrede, poboljšale kvalitetu života u ruralnim područjima, odnosno revitalizirale selo i povećale njegovu privlačnost, ne samo za stanovanje nego i zaposlenje. Stoga bi se revitalizacija sela i ruralnih područja mogla smatrati glavnom funkcijom proučavanih fondova Europske unije što izravno proizlazi iz uloge financiranja različitih mjera kojima se to postiže. Budući da se 2014. godine najviše poljoprivrednika prijavilo za mjeru potpore samoopskrbnim gospodarstvima, i to njih 1835, može se zaključiti ne samo da postoji potreba već i interes poljoprivrednika za dodatnim sredstvima iz vanjskih izvora koja bi im omogućila razvoj gospodarstva, poput proširenja proizvodnje, proširenja ponude i usluga, smanjenje fizičkog napora i sl.

U istu kategoriju potpora koje županija isplaćuje iz proračuna ulaze i potpore na dohodak iz EAGF-a jer ih prima najveći broj poljoprivrednih gospodarstava. Ipak, mali broj prijavljenih i isplaćenih korisnika iz IPARD-a i EAFRD-a svjedoči neiskorištenosti velikih potencijala koje ta dva fonda nude i neispunjenosti funkcija koje imaju te potvrđuje činjenicu da je korištenje fondova češće iznimka nego pravilo. Javlja se veliki nesklad između potreba, interesa i iskorištenosti sredstava iz ta dva fonda. Glavni razlozi tome jesu mali broj prijava zbog neinformiranosti, skeptičnosti poljoprivrednika, straha od velikih troškova prijave, odbijanje prijava zbog neprihvatljivosti ulaganja, krive i nepotpune dokumentacije ili neudovoljavanje kriterija (ZARA 2015). Glavni uzrok tome jest starost nositelja OPG-a i relativno loša obrazovna struktura nositelja. Ipak, na temelju intervjuiranja i razgovora s nositeljima OPG-a kojima

Kristina Jajtić i Aleksandar Lukić: ZNAČAJ FONDOVA EUROPSKE UNIJE ZA RAZVOJ OBITELJSKIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016, 21-31

se odobrena sredstva iz fondova EU mogu se definirati neke od osnovnih funkcija fondova za njih. Značajno je da su samo dva OPG-a koja su dobila sredstva iz fondova Europske unije iz urbanih naselja dok je ostalih sedam iz ruralnih naselja te da su svi nositelji tih OPG-a stariji od 40 godina. Važno jest i da je na prvom OPG-u aktivan samo nositelj, dok je u drugom aktivno cijelo kućanstvo. Isto tako, samo dva od svih OPG-a korisnika sredstava nemaju prijavljene prihode od poljoprivrede.

Dvije su glavne uloge fondova za ta istraživana gospodarstva: uloga pokretača obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, kao u prvom primjeru, i uloga prilike za poboljšanje stanja postojećeg OPG-a, kao u drugom primjeru. Obje su dio financijskog aspekta koji im je omogućio povrat sredstava koja su uložena i iskorištena za nabavu različite mehanizacije čime se smanjio fizički rad članova na gospodarstvu, povećanje proizvodnje nabavom sadnica ili životinja čime su se omogućili veći prihodi od prodaje proizvoda i kupovanje zemljišta koje okružuje ono u vlasništvu kako bi se okrupnio posjed i također povećala proizvodnja. Osnovna funkcija koja proizlazi iz toga jest olakšanje rada i života na OPG-u, a time i neizravno napuštanje percepcije o poljoprivredi kao djelat-

31

nosti koja zahtjeva veliki napor, trud i uloženo vrijeme, a daje vrlo malo. To prije svega utječe na privlačnost poljoprivrede za mlade koji kao članovi na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu sudjeluju u radovima, koji su potencijalni nositelji tih gospodarstava i novi korisnici sredstava iz fondova. Iako je tradicija i način života te mišljenje da je zapuštena zemlja sramota kod starijih nositelja OPG-a još uvijek jedan od glavnih razloga za bavljenje poljoprivredom, kod mladih, budućih nositelja odlučujuću ulogu za napuštanje poljoprivrede ima upravo ta percepcija o teškom radu, zaostalosti i neprivlačnosti poljoprivrede, dok za bavljenje poljoprivredom važnu ulogu ima koncept zdravog života, ekološke poljoprivrede i održivog gospodarstva. S obzirom na neprestano smanjenje broja stanovnika i iseljavanje mladog stanovništva, fondovi EU trebali bi imati veliku ulogu za mlade poljoprivrednike koje se njima može i mora potaknuti na ostanak u ruralnim područjima i nastavak bavljenja poljoprivredom. To potvrđuje činjenica da se u dva intervjuirana OPG-a vlasništvo želi prenijeti na mlađe članove OPG-a ili kućanstva koji bi se tada mogli prijaviti na natječaje iz mjera financiranih fondovima. To je jedan od uvjeta u kojima ruralna područja mogu opstati.

Zaključak Tradicija i način života održavaju poljoprivredu kao djelatnost kojom se bavi većina kućanstava, ali različitim intenzitetom i značajem. Upravo se zbog toga poljoprivreda zadržava u rukama obitelji, a obiteljska poljoprivredna gospodarstva su najznačajniji oblik bavljenja poljoprivredom.

Nepovoljna obrazovna i dobna struktura nositelja OPG-a glavne su prepreke jačem razvoju poljoprivrede u županiji. Iseljavanje i preseljenje stanovništva iz županije i unutar županije utjecali su na koncentraciju stanovništva u urbanim područjima ili središnjim naseljima općina. Zbog toga se i većina OPG-a koncentrira u središnjim naseljima općina. U tim je naseljima poljoprivreda tek dopunska djelatnost jer iako imaju apsolutno najveći broj OPG-a, prihode od poljoprivrede ima vrlo mali broj stanovnika jer većina članova na OPG-u zaposlena u nepoljoprivrednim djelatnostima i poljoprivredom se bavi u slobodno vrijeme. Velik broj OPG-a u tim naseljima ne ispunjava svoju funkciju jer nemaju prihode od poljoprivrede, a većina se ne može smatrati ni „obiteljskim“ jer na njima ne radi cijela obitelj nego samo jedan član. Ipak, postoje naselja koja imaju velike

32

Kristina Jajtić i Aleksandar Lukić: ZNAČAJ FONDOVA EUROPSKE UNIJE ZA RAZVOJ OBITELJSKIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016, 21-31

udjele stanovništva s prihodima od poljoprivrede koji se uglavnom poklapaju s brojem članova na OPG-u. Važan aspekt za ta naselja i obiteljska poljoprivredna gospodarstva jesu sredstva iz fondova Europske unije. Iako je zbog ukupno male iskorištenosti sredstava iz fondova namijenjenih poljoprivrednicima, funkcija fondova na razini županije još uvijek neispunjena, na razini pojedinog OPG-a uloga sredstava bila je vrlo velika jer im je omogućila postojanje. Važnost fondova još je i veća ako se uzme u obzir da je većina OPG-a korisnika sredstava upravo iz karakterističnih ruralnih dijelova općina. Značajno je i što će se u nekim od tih naselja vlasništvo i djelatnosti na OPG-u prenijeti na mlađe članove koji će se opet prijavljivati na natječaje za dodjelu sredstava iz fondova. Ipak, ako se u obzir uzme koncentracija OPG-a u urbanim/urbaniziranim naseljima, bez obzira na manje značajne prihode od poljoprivrede u tim kućanstvima, a manja koncentracija OPG-a u karakterističnim ruralnim područjima, pretpostavka o OPG-ima kao nositeljima ruralnog razvoja djelomično se može odbaciti. Poljoprivreda je smanjenog intenziteta, ali ne napušta se ni u urbaniziranim dijelovima županije, nego se tamo koncentrira, ali kao dopuna prihodima.

Statistički su veće šanse da će se nositelji OPG-a u tim naseljima u sljedećem razdoblju prijavljivati za potpore iz EU čime će se financirati različite razvojne mjere. Ipak, ta se pretpostavka može potvrditi zbog toga što su upravo u najruralnijim dijelovima županije trenutni korisnici sredstava iz fondova EU. Napokon, opasnost od potpunog izumiranja ruralnih područja i koncentracije stanovništva u tim, tzv. urbanim područjima u županiji može dovesti do nestanka (svrhe) OPG-a.

Zbog toga bi fondovi EU morali biti jedna od spona između poljoprivrednika, obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i sela. Ipak, postavlja se pitanje može li se zaustaviti iseljavanje mladog stanovništva iz zabačenih ruralnih naselja tek kad se stvore uvjeti za razvoj poljoprivrede i/ili će se poljoprivreda jače razviti tek kad se zaustavi iseljavanje. To su dva isprepletena i povezana procesa, a sredstva iz fondova Europske unije mogu biti odgovor ili poticaj u oba slučaja. Zbog toga sadašnji stupanj iskorištenosti fondova ima puno veću težinu, iako je relativno mali u odnosu na potencijale, jer su se sredstva uglavnom koncentrirala u onim naseljima u kojima mogu utjecati na ostanak mladih (poljoprivrednika) na selu.

Literatura Cvitanović, M. (2014): Promjene zemljišnog pokrova i načina korištenja zemljišta u Krapinsko-zagorskoj županiji od 1978. do 2011. godine, Doktorski rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek, Zagreb.

Lukić, A. (2012): Mozaik izvan grada – tipologija ruralnih i urbaniziranih naselja Hrvatske, Meridijani, Samobor.

Pejnović, D., Ciganović, A., Valjak, V. (2012): Ekološka poljoprivreda Hrvatske: Problemi i mogućnosti razvoja, Hrvatski geografski glasnik 74 (1), 141-159. Šostar, M., Devčić, A. (2011): Fondovi Europske unije i drugi dostupni izvori financiranja razvoja ruralnog turizma, Zbornik radova međimurskog veleučilišta u Čakovcu 2 (2), 105-110.

Izvori APPRRR 2015a: Statistika 2015: Izvještaj br.1. – Upisnik poljoprivrednika, apprrr.hr (6.8.2016.).

APPRRR 2015b: Popis korisnika-primatelja potpora u 2015. godini, http://www.apprrr.hr/financijska-2013/2014-1474.aspx (14.8.2016.).

APPRRR 2016b: Popis korisnika M04 4.1.2. i 4.2.1., http://www.apprrr.hr/izdane-odluke-za-mjeru-4-1621.aspx (14.8.2016.).

33

APPRRR 2016a: Popis korisnika M06 6.3.1., http://www.apprrr.hr/izdane-odluke-za-mjeru-6-1966.aspx (14.8.2016.).

Partnersko vijeće za tržište rada KZŽ (2014): Strategija razvoja ljudskih potencijala Krapinsko-zagorske županije 2014.-2020. godine, http://www.hzz.hr/UserDocsImages/Strategija_RLJP_KZZ_2014-2020.pdf (3.8.2016.)

Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. godine: poljoprivredno stanovništvo prema aktivnosti i spolu, po gradovima/općinama, DZS, Zagreb, 2015.

Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. godine: stanovništvo prema spolu i starosti, po naseljima, DZS, Zagreb, 2015.

Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine: stanovništvo prema glavnim izvorima sredstava za život i spolu po gradovima/općinama, DZS, Zagreb, 2015.

Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine: privatna kućanstva prema broju članova, DZS, Zagreb, 2015.

ZARA, 2015: Nacrt Strategije razvoja Krapinsko-zagorske županije 2016.-2020. godine, http://www.kzz.hr/sadrzaj/novosti/strategija-razvoja-kzz-2016 2020/STRATEGIJA%20KZ%c5%bd.pdf (27.7.2016.).

Kristina Jajtić, univ. bacc. geogr.

Zagrebačka avenija 2, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: kjajtic@gmail.com Izv. prof. dr. sc. Aleksandar Lukić

Sveučilište u Zagrebu, Geografski odsjek, Marulićev trg 19/II, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: alukic@geog.pmf.hr

35

POZNAVANJE NOGOMETA I GEOGRAFSKO ZNANJE Dinko Skočir

Ovim radom nastoji se dokazati utjecaj poznavanja nogometa na geografsko znanje. U tu svrhu provedeno je anketno ispitivanje na uzorku zagrebačkih srednjoškolaca kojim se ispituje poznavanje nogometa i geografsko znanje, a dokazivanje hipoteze temelji se na korelacijskoj analizi. Interpretacijom fenomena nogometnih navijača, računalnih igrica i kladionice objasnit će se rezultati ankete te razmotriti bitni momenti nastanka veze između poznavanja nogometnih i geografskih činjenica.

Uvod Geografsko znanje usvajamo na različitim mjestima, odnosno iz različitih izvora. U kojoj će mjeri pojedini izvor utjecati na nečije geografsko znanje, uvelike ovisi o važnosti prostornih odnosa za pojedine fenomene, kao i o prisutnosti tih fenomena u društvenom i kulturnom životu neke zajednice. Za očekivati je da nogomet kao globalno najpopularniji sport, za kojeg su prostorni odnosi različitih skala od velike važnosti, ima značajan utjecaj na poznavanje geografskih činjenica te na prostorne imaginacije u širem smislu.

Ova tvrdnja bit će provjerena korelacijskom analizom anketnog ispitivanja provedenog na uzorku zagrebačkih srednjoškolaca. Anketno ispitivanje provedeno je radi utvrđivanja razine geografskog znanja i poznavanja nogometa, a uz statističku obradu, važnu ulogu u razmatranju imat će i interpretacija nogometnih fenomena. Vidjet ćemo kako se navijači informiraju o geografskim činjenicama; zbog čega predrasude nastale posredstvom nogometa nemaju isključivo negativnu stranu; te na koji način kladionica sistematizira nogometne podatke.

36

Dinko Skočir: POZNAVANJE NOGOMETA I GEOGRAFSKO ZNANJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016, 33-47

Uzorak i anketa Anketu kojom se ispitivalo poznavanje nogometa i geografsko znanje ispunjavali su učenici prvih razreda triju zagrebačkih srednjih škola. Ispitivanju je pristupio ukupno 151 učenik, a pri konačnoj obradi rezultata u obzir su uzeti rezultati 146 anketa. Analizirat će se rezultati dobiveni od 33 (22,6 %) učenika strukovne ili tehničke škole, 63 (43,2 %) učenika opće te 50 (34,2 %) prirodoslovne gimnazije. Podjednako su zastupljeni ispitanici oba spola (74 učenika i 72 učenice), a kod interpretacije rezultata valja imati na umu mladost ispitanika. Svi su ispitanici, naime, 15-godišnjaci (116, 79,5 %) i 16-godišnjaci (30, 20,5 %). Među ispitanicima vlada različit interes za geografiju: 4,8 % uopće nema interesa, 29,5 % ispitanika geografija ne zanima previše, 20,5 % nema definiran odnos spram geografije, 41,8 % zanima, a 3,4 % geografija izuzetno zanima.

Glavni dio ankete sastoji se od tri dijela, a svaki se dio sastoji od 20 pitanja koja ispituju poznavanje nogometa i geografsko znanje.

Poznavanje nogometa ispituje se jednim setom pitanja, dok se geografsko znanje ispituje u dva odvojena dijela. Jedan set pitanja tako ispituje poznavanje europskih gradova, dok se u drugom ispituje poznavanje prirodno-geografskih i društveno-geografskih elemenata geografskog prostora. Potonji dio ankete nazvat ćemo „općenitim“ geografskim, a da su pitanja tog seta reprezentativna govori činjenica da je između rezultata „općenitih“ pitanja i najčešće zaključne ocjene iz geografije u dosadašnjem obrazovanju ustanovljena statistički značajna pozitivna korelacija ranga Spearmana (rs=0,349, p<0,01). Set pitanja koja ispituju poznavanje nogometa u nastavku ćemo zvati „nogometnim pitanjima“. Njima se nastojalo diferencirati one koji nogomet doista prate te tako imaju podlogu za posredno stjecanje geo-

grafskog znanja, od onih koji se s nogometom susreću „usput“. Taj set pitanja sastoji se od pitanja koja ispituju poznavanje nogometnih pravila, običaja te poznavanje hrvatskog, europskog i svjetskog nogometa.

Dio ankete koji ispituje poznavanje europskih gradova sastoji se od 3 pitanja gdje se od ispitanika traži navođenje 4 engleska (osim Londona), španjolska (osim Madrida) i francuska (osim Pariza) grada te od 17 pitanja gdje je zadatak odrediti matične države 17 europskih gradova. Razlog ispitivanja isključivo europskih gradova jest pretpostavka da u promatranom uzorku poznavanje nogometa utječe prije svega na poznavanje europskih gradova. Potvrdu možemo pronaći u činjenici da se 57,5 % ispitanika izjasnilo da najviše prati Ligu prvaka i europske lige, dok nogomet na drugim kontinentima i Hrvatsku nogometnu ligu zajedno najviše prati tek 10,3 % ispitanika. Gotovo 1/3 (32,2 %) ispitanih ne gleda nogomet. Sportski novinar Frank Deford na suviše pojednostavljen način obrazlaže zašto (europski) nogometni klubovi imaju epistemološku važnost za geografiju: „Europski mladići [!] su znatno bolji u međunarodnoj geografiji (od djevojaka) jer njihove momčadi natječu se posvuda: Rio, Madrid, Munchen i Manchester. Ako, na primjer, spomenete ime talijanskog grada Torina, Europljani će svi reći „Juventus“, ime poznate torinske nogometne momčadi […]“ (Edwards, 2000).

Korelacijska analiza Izračunat je Pearsonov koeficijent jednostavne linearne korelacije između poznavanja europskih gradova i poznavanja nogometa te je utvrđeno da između promatranih varijabli postoji čvrsta pozitivna korelacija (r=0,844, p<0,01) (sl.1). Rezultati su posebno značajni jer visoka korelacija između jednog segmenta geografskog znanja i poznavanja nogometa nije razumljiva „sama po sebi“, niti je detaljnije istražena.

Dinko Skočir: POZNAVANJE NOGOMETA I GEOGRAFSKO ZNANJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016, 33-47

37

Sl. 1. Zagrebački srednjoškolci prema poznavanju nogometa i europskih gradova S druge strane, Pearsonov koeficijent linearne korelacije pokazuje da između rezultata kojeg su ispitanici ostvarili rješavajući „nogometna“ te „općenita“ geografska pitanja postoji pozitivna korelacija srednje jačine (r=0,512, p<0,01) (sl. 2).

Iako se radi o relativno visokom stupnju korelacije, korelacija između poznavanja nogometa i europskih gradova znatno je snažnija te će ona, uz interpretaciju nogometnih fenomena u nastavku rada kojom se nastoji objasniti

kauzalni odnos u promatranoj vezi, poslužiti kao dokaz partikularnog utjecaja nogometa na geografsko znanje.

Da je nogomet značajan izvannastavni izvor jednog dijela geografskog znanja potvrđuje utvrđeni odnos između najčešće ocjene iz geografije te rezultata kojeg su ispitanici ostvarili rješavajući „gradski“ te „općeniti“ geografski dio ankete. Naime, između uspjeha ostvarenog iz školskog predmeta geografije te „općenitog“ geografskog dijela ankete postoji statistički

38

Dinko Skočir: POZNAVANJE NOGOMETA I GEOGRAFSKO ZNANJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016, 33-47

Sl. 2. Zagrebački srednjoškolci prema poznavanju nogometa i općenitom geografskom znanju značaja pozitivna korelacija ranga Spearmana (rs=0,349, p<0,01), dok je korelacija između uspjeha iz predmeta geografija te „gradskih“ pitanja znatno slabija te manje statističke značajnosti (rs=0,184, p<0,05). To pokazuje da je u rješavanju seta „općenitih“ geografskih pitanja u znatno većoj mjeri od koristi bilo znanje koje su ispitanici stekli pohađajući nastavu geografije, dok su se pri rješavanju seta „gradskih“ pitanja morali osloniti na neki drugi izvor informacija. Deford, koji podatak da su svi finalisti

državne razine natjecanja iz geografije dječaci objašnjava činjenicom da dječaci za razliku od djevojaka prate sport koji pozitivno utječe na njihovo geografsko znanje, na kraju svog izlaganja ustanovljuje da će onog trenutka kad „smarty-pants“ djevojke razviju veći interes za sport zasigurno dominirati i na natjecanjima iz geografije. Ne treba ići tako daleko, no možemo ustvrditi da onog trenutka kad se „smartypants“ učenici koji ostvaruju dobre rezultate iz geografije u školi zainteresiraju za nogomet,

Dinko Skočir: POZNAVANJE NOGOMETA I GEOGRAFSKO ZNANJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016, 33-47

zasigurno će ostvarivati bolje rezultate iz ispita u kojima se ispituje poznavanje gradova.

Zapravo, u valjanost posljednje tvrdnje još uvijek ne možemo biti sigurni budući da ona pretpostavlja kauzalni odnos gdje poznavanje nogometa pozitivno utječe na geografsko znanje (sl. 3b). Da dokažemo da je tome tako potrebno je otkloniti druge dvije mogućnosti (sl.3a i 3c), za koje je pretpostavka da su uz b slučaj (sl. 3) najlogičnija objašnjenja vrlo visokih razina korelacije između poznavanja nogometa i geografskog znanja.

Prikazom momenata prilikom kojih dolazi do uspostavljanja kauzalnog odnosa između poznavanja nogometa i geografskog znanja (sl.

3b), otklonit će se primarna važnost kauzalnog odnosa suprotne usmjerenosti (sl. 3a). Iako takav odnos, prilikom kojeg dolazi do posrednog prijenosa obilježja svojstvenih geografima na ljubitelje nogometa (sl. 3a) zasigurno postoji, on je u okviru nogometno – geografskog spoznajnog procesa, vidjet ćemo, od sekundarne važnosti. No, najprije treba ukloniti značajniji utjecaj treće varijable koja bi mogla stvoriti privid snažne korelacije koja se ne temelji na stvarnoj vezi dvije promatrane pojave (sl. 3c).

Obilježja spola te druga obilježja vezana uz spolnu uvjetovanost su, pretpostavka je, glavni „kandidat“ za poziciju treće, kontaminirajuće varijable. Pokazat će se, muškarci u prosjeku

39

ostvaruju bolje rezultate iz geografije kao i iz sportskih (nogometnih) ispita, a glavno pitanje je: jesu li muškarci ostvarili bolje rezultate od žena iz ova dva područja zahvaljujući nekom obilježju koje ih razlikuje od žena, te je li to „treće obilježje“ uzrok praznog uzročno – posljedičnog prostora između poznavanja nogometa i geografskog znanja (sl. 3c)? Pretpostavka je da tome nije tako. Suprotno tome, hipoteza je sljedeća: muškarci u prosjeku ostvaruju bolje rezultate iz geografskih ispita od žena jer im u njihovom rješavanju koristi znanje koje su usvojili prateći nogomet (i druge sportove), a ako među dobrim poznavateljima geografije i dominira neko tipično muško obilježje, to je uzrokovano posrednim prijenosom tog obilježja (sl. 3b). Dokazivanje navedenog zahtijeva razmatranje spolne uvjetovanosti poznavanja nogometa te geografskog znanja.

Na nogomet se pretežito gleda kao na „mušku stvar“. Dobar nogometaš ili poznavatelj nogometa shvaća se kao ispravan ili moćan muškarac, posredstvom igre održava se ideologija patrijarhata, a nogomet kao integrativni faktor pojedinca uključuje prije svega u muško društvo (Vrcan, 2003). Zapitamo li se što je uzrok tome, indikativan je podatak da je u Ujedinjenom Kraljevstvu 1921. godine bilo odigrano 67 ženskih utakmica pred 900 tisuća(!) gledatelja, nakon čega je engleski Nogo-

Sl. 3 Najizgledniji uzročno-posljedični odnosi između poznavanja nogometa i geografskog znanja

40

Dinko Skočir: POZNAVANJE NOGOMETA I GEOGRAFSKO ZNANJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016, 33-47

metni savez „odozgo“ ukinuo ženske utakmice zaključivši da se radi o igri neprikladnoj za žene (Vrcan, 2003). Iako danas popularnost ženskog nogometa raste, radi se ipak o igri niskoga profila te se stereotip o ženskosti zapravo na taj način obnavlja, budući da su žene onoliko dobre nogometašice ili navijačice koliko sliče muškarcima (Vrcan, 2003). Ovakvi odnosi odražavaju se i na spolne razlike u poznavanju nogometa.

Tako je ustanovljeno da muškarci imaju veće opće znanje od žena na području sporta, što se u terminima evolucijske psihologije objašnjava činjenicom da muškarci, koji su zainteresirani za natjecanje s drugim muškarcima oko statusa i teritorija, u sportu pronalaze interes jer se u njemu radi o tome „koji muškarac ili grupa muškaraca može pobijediti“ (Lynn i dr., 2005).

Slične rezultate možemo uočiti i na našem uzorku. Naime, t-testom je ustanovljena statistički značajna razlika između spolova u rješavanju „nogometnog“ seta pitanja (t=10,41, p<0,01) gdje su ispitanici muškog spola u prosjeku ostvarili 16,05 bodova (SD=9,310), a ispitanice su u prosjeku na „nogometnim“ pitanjima ostvarile 3,89 bodova (SD=3,438).

Pokazalo se i da muškarci u prosjeku imaju veće opće znanje od žena iz geografije, što se ponovno objašnjava većim interesom muškaraca za teritorij i njegovo posjedovanje (Lynn i dr., 2005). Ta tvrdnja također nalazi potvrdu u rezultatima našeg istraživanja, no s obzirom da je geografsko znanje rastavljeno na dvije komponente (poznavanje europskih gradova i „općenito“ geografsko znanje), pokazalo se da postoji spolna razlika s obzirom na jednu komponentu geografskog znanja. Ispitanici muškog spola su, naime, u obije komponente ostvarili bolje rezultate, no veća spolna razlika primijećena je kod „gradskog“ seta pitanja, za razliku od „općenitih“ geografskih pitanja gdje je spolna uvjetovanost znatno manja. T-testom

je pokazano da spolne razlike u rješavanju „općenitog“ geografskog dijela ankete (muški ispitanici ostvarili su prosječno 21,12 bodova, SD=5,929, dok su ispitanice ostvarile u prosjeku 16,1 bod, SD=6,031) nisu statistički značajne (t=5,076, p>0,05). S druge strane, spolne razlike u rješavanju „gradskog“ seta pitanja (učenici su ostvarili u prosjeku 10,31 bodova, SD=8,014, dok su učenice prosječno ostvarile 2,74 boda, SD=2,455) pokazale su se statistički značajnima (t=7,677, p<0,01). Prema tome, umjesto tvrdnje da muškarci imaju veće opće znanje od žena na području geografije, ispravno bi bilo reći kako muškarci imaju veće znanje iz pojedinih komponenata geografije (npr. poznavanje gradova).

Pretpostavka kako je spol ispitanika kontaminirajuća varijabla, ne temelji se na tome da je spol sam po sebi odgovoran za bolje rješavanje geografskih i nogometnih pitanja, već na činjenici da određene osobine ili obilježja koja vežemo uz određeni spol mogu dovesti do takve razlike. Jedno od takvih obilježja mogla bi biti važnost teritorija i teritorijalnosti za muškarce (Lynn i dr., 2005).

Zanimljivo je uočiti da se za veće opće znanje muškaraca u područjima sporta i geografije navodi isto objašnjenje: teritorij, odnosno teritorijalnost (Lynn i dr., 2005). John Bale piše: „[…] prostor i mjesto – na koje mnogi gledaju kao na temelje geografije – u središtu su kako geografije, tako i sporta…sport je svijet teritorijalnosti i hijerarhija“ (Bale, 2003, 2). Međutim, ako je važnost teritorija i teritorijalnosti za muške ispitanike ključan faktor zbog kojeg su ostvarili bolje rezultate u „nogometnom“ i „gradskom“ setu pitanja od ispitanica (sl.3, c), za pretpostaviti bi bilo i da se identiteti tih ispitanika, za razliku od ispitanica, u znatno većoj mjeri temelje na osjećaju teritorijalnosti, tj. da su njihovi identiteti u znatno većoj mjeri prostorni.

Dinko Skočir: POZNAVANJE NOGOMETA I GEOGRAFSKO ZNANJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016, 33-47

Kako bismo otkrili jesu li identiteti ispitanika prostorno utemeljeni, postavljeno je pitanje: Identificiram se prije svega kao: a) stanovnik kvarta, b) Zagrepčanin, c) Hrvat, d) Europljanin, e) građanin svijeta, f ) ništa od navedenog. Uz pretpostavku da prve 4 ponuđene mogućnosti dijagnosticiraju prisutnost prostorne komponente identiteta, tj. važnost teritorijalnosti kod ispitanika, dok posljednje dvije mogućnosti pokazuju kako navedena obilježja nisu karakteristična za ispitanika, hipoteza kako je prostorna komponenta identiteta u većoj mjeri prisutna kod muških ispitanika može biti odbačena. Naime, hi-kvadrat testom je utvrđeno da ne postoji statistički značajna razlika u identifikaciji ispitanika i ispitanica (χ2=9,509, p>0,05), čime možemo odbaciti mogućnost značajnijeg utjecaja treće varijable. U skladu s time opravdano je tvrditi da između poznavanja nogometa i geografskog znanja postoji uzročno – posljedični odnos. U prilog govori i činjenica da u „općenitom“ geografskom dijelu ankete nema značajnijih spolnih razlika u riješenosti, dok u „gradskom“ dijelu ankete postoji značajna razlika (prisjetimo se, u rješavanju „općenitog“ geografskog dijela ankete ispitanici su se uglavnom služili znanjem stečenim u školi, dok su se u „gradskom“ dijelu ankete u znatno većoj mjeri koristili nekim od nenastavnih izvora znanja). To zapravo znači da su se muški ispitanici u značajno većoj mjeri od ispitanica koristili nekim od nenastavnih izvora znanja (nogomet) u rješavanju „gradskog“ seta pitanja.

Momenti nastanka veze

između poznavanja nogometa i geografskog znanja Kao uvod u prikaz nogometnih momenata prilikom kojih dolazi do geografski relevantnih spoznajnih procesa, poslužit će analiza odgovora na prva tri pitanja iz seta „gradskih“ pitanja. Ta pitanja tražila su ispitanike navo-

41

đenje 4 engleska (osim Londona), španjolska (osim Madrida) i francuska (osim Pariza) grada. Promatrat ćemo u kakvoj je vezi broj navoda pojedinog grada od strane ispitanika s nogometnom poznatošću i brojem stanovnika tog grada. Dok za broj stanovnika, koji može poslužiti u svrhu aproksimacije ukupne poznatosti grada, postoje podaci, nogometna poznatost gradova izračunata je bodovanjem prema uspjesima koje su njihovi klubovi ostvarili u sezonama 2010/2011-2014/2015 (5 sezona). Tako su klubovi/gradovi za nastup u najvišem rangu nacionalnog prvenstva dobili 1 bod, za osvajanje nacionalnog kupa 2 boda, za nastup u UEFA Europskoj ligi i osvajanje nacionalnog prvenstva 3 boda, za osvajanje UEFA Europske lige i nastup u UEFA Ligi prvaka 4 boda te za osvajanje Lige prvaka 5 bodova.

Uz pretpostavku da je glavni faktor poznatosti nogometnog kluba/grada uspjeh koji klubovi ostvaruju, pri određivanju bodovne skale tražen je odgovor na pitanje: koja natjecanja i u kojoj mjeri utječu na prepoznatljivost klubova/ gradova za naše ispitanike? Budući da je vrlo zahtjevno odrediti objektivnu skalu za ovaj problem, princip bodovanja temelji se na subjektivnoj procjeni te nužno sadrži određenu pogrešku. Treba nadodati i da je broj bodova nogometne poznatosti pojedinih gradova izračunat kao suma uspjeha 2 nogometna kluba te da pojedini klubovi prema odabranim kriterijima „nemaju nogometne poznatosti“, zbog čega je i izostao stupac zelene boje. Na grafičkim prikazima (sl. 4, sl. 5, sl. 6) za svaki je grad istaknuto koliko puta su ga ispitanici naveli te očekivan broj navoda s obzirom na broj stanovnika i nogometnu poznatost.

Možemo uočiti kako postoje ogromne disproporcije u nogometnoj poznatosti između najpoznatijih te onih manje nogometno poznatih gradova. Glavni razlog tome je tendencija polarizacije u svjetskom nogometu,

42

Dinko Skočir: POZNAVANJE NOGOMETA I GEOGRAFSKO ZNANJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016, 33-47

Sl. 4. Engleski gradovi prema broju navoda u anketi te očekivanom broju navoda prema broju stanovnika i nogometnoj poznatosti Izvor: http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do, http://www.premierleague.com/en-gb.html, http://www.thefa.com/, http://www. uefa.com/

odvajanje moćnih i bogatih klubova od onih siromašnih. Ne čudi stoga podatak da od ukupnog broja engleskih i španjolskih gradova koje su ispitanici znali nabrojati, 39,2 % otpada na samo 2 grada – Manchester i Barcelonu iz kojih dolaze dva, planetarno možda i najpoznatija kluba.

Vidimo da su Birmingham, Blackpool, Bradford, Burnley, Kingston upon Hull, Leeds,

Liverpool, Manchester, Newcastle upon Tyne, Nottingham, Portsmouth, Wolverhampton, York, Alicante, Almeria, Barcelona, Elche, Granada, La Coruna, Malaga, Sevilla, Zaragoza, Avignon, Marseille, Metz, Nantes, Toulouse gradovi čiji je broj navoda od strane ispitanika bliži očekivanom broju navoda prema nogometnoj poznatosti, nego prema broju stanovnika. Zanemarimo li Cambridge, Oxford, Granollers, Ibizu, Lloret

Dinko Skočir: POZNAVANJE NOGOMETA I GEOGRAFSKO ZNANJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016, 33-47

43

Sl. 5. Španjolski gradovi prema broju navoda u anketi te očekivanom broju navoda prema broju stanovnika i nogometnoj poznatosti Izvori: http://www.uefa.com/, http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do, http://www.laliga.es/

de Mar, Bourg st Maurice, Lourdes, Strasbourg, Versailles, koji zasigurno nisu navedeni zbog nogometne poznatosti, mogli bismo zaključiti da je pri navođenju zamjetnog dijela gradova spomenutih u anketnom ispitivanju određenu ulogu imala njihova nogometna poznatost.

No, dva su glavna razloga zbog kojih nije uputno izvlačiti ozbiljnije zaključke iz prethodnih prikaza:

1. „Logično je da veći gradovi ne sadrže samo više klubova, nego da sadrže i više uspješnih klubova. Veliki gradovi imaju potencijal privlačenja većeg broja navijača; više navijača donosi veće prihode, što omogućava klubovima da angažiraju bolje igrače. […]

Očita je pozitivna korelacija između veličine urbanog područja i izvedbe [to, ipak ne objašnjava zašto Manchester United i Li-

44

Dinko Skočir: POZNAVANJE NOGOMETA I GEOGRAFSKO ZNANJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016, 33-47

Sl. 6. Francuski gradovi prema broju navoda u anketi te očekivanom broju navoda prema broju stanovnika i nogometnoj poznatosti Izvori: http://www.uefa.com/, http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do, http://www.ligue1.com/

verpool ostvaruju tako dobre rezultate kroz duži vremenski period]“ (Bale, 2003, 89). Budući da ovdje uspoređujemo broj navoda u anketnom ispitivanju s brojem stanovnika i nogometnom poznatošću pojedinog grada (a nogometna poznatost, tj. uspješnost kluba/grada i veličina, tj. broj stanovnika gradskog područja su u pozitivnoj korelaciji), ne možemo očekivati da će broj navoda u anketi biti blizak očekivanom s obzirom na

nogometnu poznatost, a da u isto vrijeme ne bude manje ili više blizak očekivanoj vrijednosti s obzirom na broj stanovnika.

2. Pretpostavka je da na „nogometnu logiku“ korištenu od strane ispitanika pri prisjećanju „koje ja gradove iz ovih država znam(?)“ više upućuje sama činjenica da su ispitanici naveli neki grad, od činjenice koliko je puta neki grad naveden. Možemo pretpostaviti da su se Sunderlanda ispitanici sjetili upra-

Dinko Skočir: POZNAVANJE NOGOMETA I GEOGRAFSKO ZNANJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016, 33-47

45

Sl. 7. Veći francuski gradovi prema broju stanovnika, nogometnoj poznatosti i broju navoda u anketi Izvori: http://www.uefa.com/, http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do, http://www.ligue1.com/

vo zbog njegove nogometne poznatosti, ali zbog činjenice da za Sunderland očekujemo jednak broj navoda prema broju stanovnika i nogometnoj poznatosti, razlog njegovog navođenja nemoguće je detektirati iz grafičkog prikaza. Pretpostavka je i da su se Valencie ispitanici uglavnom sjetili zbog njene nogometne poznatosti, što se ne može zaključiti iz grafičkoga prikaza, jer se broj anketnih navoda nalazi „između“ očekivanog broja navoda prema broju stanovnika i nogometnoj poznatosti. U Francuskoj je takav grad, za kojeg možemo pretpostaviti da je naveden zahvaljujući „nogometnoj logici“, Lorient, a dijagram pokazuje da je veća vjerojatnost da je Lorient naveden zbog nekog

drugog razloga (svi drugi razlozi aproksimirani su očekivanim brojem navoda prema broju stanovnika). Dakle, budući da je značajniji podatak da je pojedini grad naveden od toga koliko su ga puta ispitanici naveli, zaključivanje na temelju prikazanih grafičkih prikaza (sl. 4, sl. 5, sl. 6), kao ni izračun odgovarajućih statističkih pokazatelja, nije najpoželjnije.

Kako bismo izbjegli navedene nedostatke i pokazali da su gradovi koje ispitanici nisu naveli jednako značajni kao i oni navedeni, prikazat ćemo (sl. 7) francuske gradove s više od 100 tisuća stanovnika (osim Pariza).

U A dijelu dijagrama nalaze se gradovi s oko 200 tisuća stanovnika te, izuzmemo li

46

Dinko Skočir: POZNAVANJE NOGOMETA I GEOGRAFSKO ZNANJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016, 33-47

Versailles, niti jedan grad bez nogometne poznatosti u toj grupi gradova nije naveden, dok su svi gradovi navedeni od strane ispitanika iz ove skupine u promatranom petogodištu sudjelovali u najvišem rangu francuskog i/ili europskog nogometa. U B dijelu, u kojem su smješteni gradovi s oko 400 tisuća stanovnika vidimo istu situaciju. Aix-en-Provence, Grenoble, Toulon, Strasbourg i Rouen nisu navedeni u anketi zbog svoje nogometne nepoznatosti, dok su iz iste skupine svi nogometno poznati gradovi – Saint-Etienne, Nice i Montpellier (uz iznimku nogometno poznatog Rennesa), navedeni od strane ispitanika. Niti jedan grad s više od 500 tisuća stanovnika u Francuskoj nije nogometno nepoznat te su svi gradovi te veličine navedeni u anketi.

No činjenica koja možda i više od veze između nogometne poznatosti grada i broja navoda u anketnom ispitivanju rasvjetljava obrazac koji je dio ispitanika koristio kako bi se prisjetio gradova ove tri države, jest velik broj imena nogometnih klubova upisanih na mjestu gdje se traži ime grada. 10 (6,8 %) ispitanika napravilo je takvu pogrešku, a klubovi koji su se upisivali umjesto gradova su sljedeći: Arsenal (London, 2 puta), Chelsea (London, 2 puta) Everton (Liverpool), Betis (Sevilla), Celta Vigo (Vigo), Mallorca (Palma de Mallorca, 2 puta), Sociedad (San Sebastian), Evian (Thonon-les-Bains).

Sada sa sigurnošću možemo reći da su ispitanici koristili poznavanje nogometa pri rješavanju geografskih pitanja.

Navijačke grupe Pripadnici navijačkih grupa tek su jedan segment nogometnog navijaštva u širem smislu te su upravo oni zasigurno najčešći posjetitelji nogometnih utakmica. Znakovita je u tom pogledu činjenica da su ispitanici koji su u zadnjih godinu dana češće odlazili na nogometne utakmice u prosjeku ostvarili bolji rezultat iz seta

„gradskih“ pitanja, nego iz „općenitih“ geografskih pitanja. Postoji slaba pozitivna korelacija ranga Spearmana između prosjeka odlaska na utakmice u zadnjih godinu dana i riješenosti „gradskih“ pitanja (rs=0,268, p<0,05), dok između odlaska na utakmice i riješenosti „općenitih“ geografskih pitanja ne postoji nikakva korelacija (rs=0,0, p>0,05).

Nogomet stvara kolektive s kojima se lagano identificirati te pruža osjećaj pripadnosti navijačkoj grupi, lokalnoj zajednici, regiji i naciji. Radi ostvarivanja što snažnije veze s određenim mjestom, nogometni navijači interesiraju se i uče (geografske činjenice) o njemu a nogometni je stadion lokacija topofilijskog izražavanja. Evo nekoliko primjera: Pjesma splitske Torcide: „[…] na Poljudu, sa one strane Marjana, navijamo za Hajduka.“ (3); Pjesma zagrebačkih BBB-a: „[…] Mi smo Dinamo, ko’ Sljeme veliko […]“ (5); Pjesma riječke Armade: „[…]…voljeni grade, otvori vrata, da pogledam Kvarner sa vrha Trsata […]“ (2); Pjesma osječke Kohorte: „[…] Grad na Dravi, danas slavi, naprijed naši bijelo-plavi […]“ (1).

Rival favoriziranog kluba kao konstitutivno Drugo jednako je značajan kod formiranja nogometno-geografskih identiteta. Znakovita je pjesma zadarskog Tornada namijenjena šibenskim Funcutima (4): „[…] Mi se širimo, zgrade radimo, djecu pravimo, kina imamo, glupa selendro, a vi ratari, freze imate, njive orete, ovce čuvate, aj’te u polje […]“ Vidimo da se poželjnima smatraju veličina izgrađenog područja grada te proces „izgradnje“ grada, populacijska i funkcionalna snaga, gradski status nasuprot seoskog te odmakla faza socio–ekonomskog restrukturiranja nasuprot nazadnog društva seljaka. Iako se pri oma-

Dinko Skočir: POZNAVANJE NOGOMETA I GEOGRAFSKO ZNANJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016, 33-47

47

Sl. 8. Portugalski navijači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2006. u Njemačkoj

lovažavanju protivnika nužno preuveličavaju njegovi nedostaci, poznavanje geografije Drugog bitan je dio svijeta nogometnih navijača.

Međutim, (nogometno-geografsku) spoznajnu ograničenost navijačkih grupa koje „žive nogomet“ na stadionu pokazuje činjenica da većina ispitanika (među kojima je zamjetan broj dobrih poznavatelja nogometa), nogomet ne prati uživo. Tek je 15,8 % ispitanika u zadnjih godinu dana prisustvovalo nogometnoj utakmici odigranoj u Zagrebu dva ili više puta, a izvan Zagreba je u istom periodu samo 10,3 % zagrebačkih srednjoškolaca prisustvovalo nogometnoj utakmici više od jednog puta. Prema tome, televizija i ostali mediji imaju ključnu ulogu za nogometno-geografski spoznajni proces.

Računalne igrice Uobičajen pogled na ljude koji igraju računalne igrice je da su to „manja ili veća djeca koja znaju kako stvari stoje u stvarnom svijetu, no ipak vole pobjeći u vlastiti imaginarij maštajući o drugačijim ishodima“. Sukladno tome, igrači nogometnih računalnih igrica su oni koji dobro poznaju svijet nogometa, a igrice igraju kako bi se odmorili i zabavili, ostvarujući želju da mali klub iz njihovog mjesta osvaja veliko natjecanje. No odnos između računalnih igrica i nogometa nije (samo) takav. Suprotno tome, igranje nogometnih igrica omogućuje/uvjetuje praćenje nogometa.

Da bi uopće mogli pratiti stvarni nogomet na način na koji trenutno prate, igrači nogometnih igrica koriste apriorne elemente usvo-

48

Dinko Skočir: POZNAVANJE NOGOMETA I GEOGRAFSKO ZNANJE GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016, 33-47

jene prilikom igranja igrica. Iako karakteristike igrača prezentirane u sklopu nogometnih igrica nužno sadrže grešku procjene te su stoga i nužno pogrešne, one ipak omogućuju sistematizaciju i generalizaciju stvarnih obilježja igrača. Pomnožimo li broj „zanimljivih liga“ s brojem „zanimljivih klubova“ te ako pomnožimo dobiveni broj s brojem „zanimljivih igrača“, što nadalje treba pomnožiti brojem karakteristika tih igrača, dobit ćemo broj obilježja koji je prevelik i za najvećeg nogometnog zaljubljenika.

I dok je odnos između računalnih igrica i nogometa za nas nebitan, javlja se sljedeće pitanje: što ako sličan odnos karakterizira vezu između nogometa i geografije?

U tom smislu, geograf se u večernjoj utakmici ne bi (samo) odmorio nakon napornog dana, odnosno ne bi (isključivo) pronašao ugodno mjesto gdje uočava kako geografske zakonitosti funkcioniraju. Suprotno tome, strukture i generalizacije usvojene pri gledanju utakmice zapravo uvjetuju njegovo bavljenje geografijom. Uočavajući da je 8 od 11 francuskih nogometaša obojeno, poznavatelj nogometa/ geografije neće isključivo biti izložen opasnim predrasudama o „crnoj Francuskoj“, već i za geografsku spoznaju plodnim pred-rasudbama1 koje su preduvjet objektivnoj spoznaji, primjerice, imigracijskih kretanja u Francuskoj.

Kladionice Sukladno tome, s rezervom treba uzeti izjavu kladioničara koji tvrdi da „listić odigra kako bi mu bilo zanimljivije pratiti utakmice“, budući da on utakmice prati (između ostalog) upravo zato što je odigrao listić. Kladioničar, dakle, ge1 „Predrasude nisu nužno neopravdane i pogrešne tako što neizbježno iskrivljuju istinu. Zapravo, povijesnost naše egzistencije sadrži to da predrasude, u doslovnom značenju riječi [pred-rasudbe], tvore početno usmjerenje naše sveukupne sposobnosti iskustva. Predrasude su presjeci naše otvorenosti prema svijetu“ (Greco i Sosa 2004, 531).

ografiju zna2 zbog klađenja, a ne zato što mu to „prirodno ide“.

Ovdje posebno treba istaknuti sistematičnost kladioničke ponude. Kladionička ponuda koncipirana je tako da su klubovi, reprezentacije i u individualnim sportovima natjecatelji razvrstani po kontinentima, državama i regijama.

To je posebno značajno budući da se klupski krematonimi često mogu rastaviti na toponime i krematonime nižeg reda. Tako, primjerice, kada se u njemačkome prvenstvu sastanu Hansa Rostock i Bayer Leverkusen, kladioničar ne samo da „po prirodi stvari“ ubicira Rostock i Leverkusen u Njemačku, već iz krematonimske komponente u nazivlju klubova, može zaključiti i o trgovačkoj prošlosti Rostocka te industrijskoj sadašnjosti Leverkusena. Nazivi klubova mogu se sastojati isključivo od toponima te u tom slučaju kladioničar jedinu geografsku spoznaju može izvući stavljajući klub/toponim u njegov širi geografski kontekst/natjecanje ili ligu. Kao primjer može poslužiti utakmica Rijeke i Osijeka. Također, ponekad su nazivi klubova arbitrarni, ne moraju mnogo govoriti o mjestu iz kojeg dolaze, a ime im se može nadjenuti i slučajno. Poznata je scena televizijske serije „Velo misto“ gdje splitski klub dobiva ime jer su njegovi osnivači „nepozvani, poput kakvih Hajduka“ ušli u ured profesora (6). Nazivi klubova mogu dovesti i do zabune. Tako ime košarkaškog kluba Utah Jazz može navesti na pogrešan zaključak kako je grad Utah poznat po jazzu, no zapravo je klub relociran iz New Orleansa, mjesta rođenja jazza (Clark, 1998).

Važan izvor znanja su i koeficijenti koji govore o tome kolika je vjerojatnost da će jedna momčad ili pojedinac pobijediti drugu. Budući da je, vidjeli smo, uspješnost momčadi u korelaciji s brojem stanovnika mjesta, grada ili šireg 2 „Jednom kad poznaješ lige, baviš se geografijom.

Zapravo, sportski kladioničari vjerojatno znaju više o geografiji od bilo koje grupe laika” (Edwards, 2000).

49

prostora iz kojeg ona dolazi, ali i ekonomskom i općenitom razvijenošću određenog prostora, za pretpostaviti je da kladioničari na temelju

„većih i jačih“ klubova te reprezentacija (opravdano) zaključuju o „većim i jačim“ gradovima i državama.

Zaključak Korelacijskom analizom pokazalo se da su zagrebački srednjoškolci u rješavanju geografskih pitanja koja ispituju poznavanje gradova koristili znanje koje su posredno stekli prateći nogomet.

Uz korelacijsku analizu u dokazivanju epistemološke relevantnosti nogometa za geografiju korištena je i interpretacija pojedinih nogometnih fenomena.

Prikazana je uloga učenja geografskih činjenica za konstrukciju navijačkih identiteta; uočena je druga strana predrasuda prisutnih u svijetu nogometa, tj. primijećen je njihov potencijal za geografsku spoznaju; te je kladionička ponuda čitana kao geografski tekst.

Literatura Bale, J., 2003: Sports geography, Routledge Taylor and Francis Group, London and New York.

Clark, J., 1998: Sport Geography Quiz’ keeps kids learning during lunch, Daily News, 6.02.1998.

Edwards, B., 2000: Following sports from a young age enables boys to be better at math and geography than girls, Morning Edition (NPR), 28.06.2000.

Greco, J., Sosa, E. (ur.), 2004: Epistemologija: vodič u teorije znanja, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb Lynn, R., Wilberg-Neidhardt, S., Margraf-Stiksrud, J., 2005: Sex differences in general knowledge in German and Northern Irish university students, Sexualities, Evolution and Gender 7 (3), 277-285.

Vrcan, S., 2003: Nogomet-politika-nasilje: ogledi iz sociologije nogometa, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb.

Izvori Pjesma osječke Kohorte, 2009., https://www.youtube.com/watch?v=M75zhZdqTJU, (14. 07. 2015.)

Pjesma riječke Armade, 2009., https://www.youtube.com/watch?v=2y8wcg2zgdw, (14. 07. 2015.)

Pjesma splitske Torcide, 2011., https://www.youtube.com/watch?v=lIAJUUGBtx4, (14.07. 2015.)

Pjesma zadarskog Tornada, 2009., https://www.youtube.com/watch?v=X3vYlCrczzI, (14. 07. 2015.)

Pjesma zagrebačkih BBB-a, 2011.,https://www.youtube.com/watch?v=O0aP6aGkft4, (14. 07. 2015.)

Scena iz „Velog mista“: kako je NK Hajduk dobio ime, https://www.youtube.com/watch?v=2MLf27lVALw, (17. 07. 2015.)

Dinko Skočir, univ. bacc. geogr.

Hvarska 1, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: dinko.skocir@student.geog.pmf.hr

50

INFO KARTICA

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016

Grobnica Newgrange U Republici Irskoj, nedaleko od glavnoga grada Dublina u pravcu sjeverozapada, nalazi se grobnica Newgrange, najposjećeniji turistički objekt u Irskoj. Na desetine tisuća turista iz cijeloga svijeta želi vidjeti ljepotu i doživjeti mističnost ove najveće i najstarije grobnice na svijetu. U čemu se krije tajna izgradnje ove neobične grobnice?

Grobnica Newgrange zajedno s grobnicom Maes Howe u susjednoj Škotskoj jedine su grobnice (tumulusi) u svijetu koje imaju astronomsku povezanost. To, prema nalazu arheologa, svjedoči pronalazak četverokutnog otvora iznad kamenog bloka koji zatvara ulaz u grobnicu.

Irski arheolog Michael J. O'Kelly, koji je dugo istraživao Newgrange, tvrdi da su graditelji prije

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016

51

više od 5200 godina okrenuli ulaz u grobnicu u pravcu upadanja sunčevih zraka za vrijeme zimskog solsticija (21. prosinca, kada je najkraći dan u godini na Sjevernoj polutci). Neki arheolozi tvrde da su ljudi toga vremena bolje poznavali astronomiju nego današnji prosječni građani. To potvrđuje i izgradnja ove grobnice, čiju starost arheolozi svrstavaju u najstarije građevine na svijetu, starije oko 500 godina od poznatih grobnica faraona (piramida) u Gizi kod Kaira u Egiptu.

U blizini naselja Drogheda, uz obale rijeke Boyne koja se ulijeva u Irsko more, podignuta je ova jedinstvena grobnica čija je restauracija zaobljenog svoda (krova) otkrila zanimljivo građevinsko umijeće drevnih vremena. Kameni blokovi su poredani i čvrsto povezani jedan uz drugoga u različitim položajima, jedni su horizontalni, drugi pod manjim ili većim kutom (a neki i vertikalno vise). Arheolozi smatraju da su graditelji toga vremena dovukli oko 200 000 tona kamenih blokova različite veličine. U podnožju (temeljima) grobnice ugrađeno je 97 kamenih blokova. Na nekima su uklesani zagonetni crteži. Hodnik građevine je uzak i vodi do nadsvođene grobnice s 450 plosnatih kamenih blokova. Grobnica je otkrivena slučajno potkraj 17. stoljeća (1699.) i sve do 1960.-ih nisu vršena arheološka istraživanja. Od 1993. godine pod zaštitom je UNESCO-a.

Grobnica se posjećuje u manjim skupinama turista koji se, korak po korak, kreću u koloni (jedan za drugim) dugim, mračnim i vrlo uskim hodnikom prema unutrašnjosti grobnice. Na cilju se upali svjetlo nakon čega vodič izgovori osnovne informacije o grobnici. Grobnica je kružnog oblika, u promjeru široka 85 metara i visoka 13,5 metara. Hodnik kojim se ulazi u grobnicu dugačak je 19 metara. Poseban je doživljaj posjetiti grobnicu na dan zimskog solsticija (21. prosinca) kada sunčeve zrake u trajanju od 17 minuta obasjavaju unutrašnjost grobnice. Toga dana, još prije izlaska sunca, okupi se pored grobnice na tisuće znatiželjnika.

Interes da se uđe u grobnicu i doživi jedinstven fenomen tada je jako velik. Zato se posjetitelji registriraju, a imena sretnika koji mogu ući u grobnicu izvlače se kao na lutriji.

Blažo Dubljević

52

K A R TA G O V O R I GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016

PROSTORNI RAZMJEŠTAJ PROMETNO MARGINALIZIRANIH SREDNJOŠKOLACA U GRADU ZAGREBU NA TEMELJU SUBJEKTIVNIH POKAZATELJA

Izvor: anketno ispitivanje, 2013; kartografska podloga DOF 2012.

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016

53

Prometna marginaliziranost (eng. transport disadvantage) može se definirati kao situacija u kojoj osoba ne može putovati kada i kamo želi bez određenih poteškoća. Prometna marginaliziranost izrazito je multidimenzionalan problem i postoji čitav niz metoda za njeno određivanje i mjerenje.

One se općenito mogu svrstati u objektivne i subjektivne metode. Objektivne metode određivat će prometnu marginaliziranost na temelju objektivnih pokazatelja (npr. u odnosu na javni prijevoz, vrijeme putovanja i slično). Subjektivne metode određivat će prometnu marginaliziranost na temelju vlastite procjene stupnja prometne marginaliziranosti pojedinca koja se najčešće obavlja intervjuom ili anketiranjem.

Priložena karta pokazuje prostorni razmještaj srednjoškolaca u Gradu Zagrebu na temelju njihove subjektivne procjene stupnja prometne marginaliziranosti. Naime, učenicima odabranih srednjih škola Grada Zagreba ponuđen je upitnik sa 17 predloženih prometnih problema te je preko 800 učenika ocjenilo stupanj teškoće s kojim se nose pri njihovu rješavanju (na skali od 1 do 5, 1 – vrlo lako; 5 – vrlo teško). Prometni problemi odnosili su se na tematiku prometnih troškova, gužve, brzine putovanja, sigurnosti, razlike u dnevnom i noćnom javnom gradskom prijevozu i slično. Na taj je način dobivena procjena (brojčana vrijednost) vlastite prometne marginaliziranosti učenika. Ta je brojčana vrijednost dobivena zbrajanjem svih ocjena kojima je učenik ocijenio pojedini prometni problem te je zbroj podijeljen s brojem problema (17). Pritom niža ocjena (bliže vrijednosti 1) označava i niži stupanj prometne marginaliziranosti.

Analiziranjem navedene karte može se uočiti kako nema nekog određenog prostornog grupiranja pojedine skupine učenika s obzirom na visinu ocjene prometne marginaliziranosti temeljene na subjektivnim pokazateljima. Učenici su raspršeni u prostoru te se u perifernim dijelovima Grada Zagreba uočavaju i učenici s ispodprosječnom ocjenom prometne marginaliziranosti, kao i učenici s iznadprosječnom ocjenom prometne marginaliziranosti. Ista se pojava uočava i u prostorima bliže centru grada. Stoga se može pretpostaviti kako mjesto stanovanja učenika nema jasno izraženu vezu s ocjenom prometne marginaliziranosti temeljenom na subjektivnim pokazateljima, već na to očito utječu neki drugi čimbenici (npr. spol povezan s osjećajem, odnosno percepcijom prometne marginaliziranosti). U skladu s time izvršena je analiza ocjena ovog tipa prometne marginaliziranosti na temelju spola te je uočeno kako je od 412 učenika s ispodprosječnom ocjenom prometne marginaliziranosti 44,4 % djevojaka (183) i 55,6 % mladića (229). Analogno tome, od 414 iznadprosječno prometno marginaliziranih učenika, 59,4 % (246) otpada na djevojke, a 40,6 % (168) su mladići. Također, u prilog tome govori i statistički značajna povezanost spola i ocjene prometne marginaliziranosti s obzirom na subjektivne pokazatelje (bez podjele na ispod i iznadprosječne). U tome djevojke općenito bilježe više vrijednosti ocjena (što označava i viši stupanj prometne marginaliziranosti) i to na temelju koeficijenta korelacije koji iznosi r = ,177 (p < 0,01).

Više o tematici utjecaja prometne marginaliziranosti na život srednjoškolaca Grada Zagreba može se pronaći u: Gašparović, S. (2014): Utjecaj prometne marginaliziranosti na svakodnevni život srednjoškolske populacije Grada Zagreba, Doktorska disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek, Zagreb.

Gašparović, S. (2016): Teorijske postavke prometne marginaliziranosti, Hrvatski geografski glasnik 78 (1), 73-95.

Gašparović, S., Jakovčić, M. (2014): Prometna marginaliziranost na primjeru srednjoškolaca Grada Zagreba, Geoadria 19 (1), 61-99.

Slaven Gašparović

54

DOGAĐANJA

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016

Geografija, GIS i lokalna zajednica HvaR&D – Uvođenje GIS i ICT tehnologija u kurikulume fakultativne nastave i njihova primjena u održivom razvoju otoka Hvara http://www.hvard.eu Tijekom 2015./2016. godine na Srednjoj školi Hvar proveden je projekt HvaR&D, projekt uvođenja GIS i ICT tehnologija u kurikulume fakultativne nastave, te njihove primjene u održivom razvoju otoka Hvara, financiran od strane Europskog socijalnog fonda. Srednja škola Hvar, kao jedina otočka škola kojoj su odobrena EU sredstva u okviru Poziva iz 2015. godine, provedbom ovog projekta svrstala se među pionire modernizacije srednjoškolskih kurikuluma, približavanja nastave dinamičnim zahtjevima suvremenog tržišta rada i uključivanje nastave u recentne tokove tehnološkog razvoja.

Projekt je simbolično nazvan HvaR&D (Hvar, Research & Development – Hvar, istraživanje i razvoj) kako bi se naglasila potreba uključivanja otočkih sredina tradicionalno vezanih za određene djelatnosti (poljoprivreda, ribarstvo, Sl. 1. Vizualni identitet (logo) projekta turizam) u tokove modernih tehnologija i potreba prepoznavanja suvremene tehnologije u razvoju otoka na održivim principima. Upoznavanje s razvojnim mogućnostima GIS-a iznjedrilo je nove ideje i nove inicijative u okviru lokalne zajednice u smislu osnivanja otočkog GIS centra za prikupljanje i analizu najrazličitijih vrsta podataka koji bi bio potpora radu lokalnih dionika u najrazličitijim djelatnostima, od komunalnih djelatnosti, protupožarne zaštite, prostornog planiranja, turizma i ugostiteljstva, nautike, očuvanja prirodne i kulturne baštine, poljoprivrede i sl., dakle svega onoga čime se otočki stanovnici bave. Jednako tako, prepoznata je uloga GIS-a u suzbijanju negativnih procesa koji se mogu pojaviti na otocima.

Zanimljivo je da su učenici gimnazijskog programa Srednje škole Hvar u posljednjih pet godina na državnoj maturi najvećim dijelom birali prirodoslovne predmete (u prosjeku je čak 70 % gimnazijalaca SŠ Hvar u posljednjih 5 godina na državnoj maturi biralo biologiju, fiziku, kemiju, informatiku ili geografiju), a u posljednjih 6 godina u prosjeku 40 % učenika hvarske gimnazije bira fakultete prirodnog, tehničkog ili informatičkog smjera (prednjače PMF, FER i FSB). Unatoč izraženom interesu učenika Srednje škole Hvar za STEM i ICT područje, fakultativna nastava iz prirodoslovnih predmeta nije se do sada provodila.

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016

55

Sl. 2. Studijsko putovanje u Poljsku

Autori Projekta, Filip Dulčić, mag. oec., Antonio Morić Španić, mag. geogr. i Tonči Lučić, smatrali su da je najbolji način za prevladavanje nesklada između moderne tehnologije, posebice nedostatne u STEM i ICT području i zastarjelog kurikuluma, izrada potpuno novih kurikuluma fakultativnih predmeta čija će se provedba temeljiti na GIS tehnologiji.

U skladu s time, u okviru Projekta izrađena su tri nova kurikuluma u koje je integrirana primjena GIS-a i to iz područja geografije, biologije i fizike.

Kurikulum fakultativnog predmeta Geoinformatika u geografiji (područje geografija) omogućuje učenicima da se upoznaju s temama kao što su: Geografski informacijski sustavi (GIS), Globalni pozicijski sustavi (GPS), uloga geoinformatike u razvoju navigacijskih sustava, prometnom planiranju i inženjerstvu, ekološkom modeliranju i analizi, urbanom planiranju, telekomunikacijama i sl. Kroz praktični dio nastave učenici će moći korištenjem GIS-a izrađivati digitalne karte različite tematike vezane uz otok Hvar, primjerice: demografske promjena otoka Hvara i otočne migracije, kartiranje opožarenih područja, analize reljefa i sl.

Kurikulum bi trebao osigurati da se učenici osim što usvoje nastavno gradivo i ovladaju suvremenom i danas već sveprisutnom tehnologijom kao što je GIS, također i zainteresiraju za resurse vlastitog otoka, pa da se možda i nakon studija vrate na Hvar i svoje stečeno znanje stave u funkciju razvoja vlastitog otoka na održivim principima.

Geografski odsjek PMF-a Sveučilišta u Zagrebu bio je jedan od projektnih partnera s osnovnom zadaćom educiranja nastavnika Srednje škole Hvar o GIS tehnologiji i njihovog osposobljavanja za rad i poučavanje u GIS-u. Ovaj zadatak na sebe su preuzeli izv. prof. dr. sc. Aleksandar Toskić i asistent dr. sc. Ivan Šulc kao članovi projektnog tima i radne skupine za izradu novih kurikuluma.

Osim toga, metodičarka doc. dr. sc. Ružica Vuk, također članica projektnog tima i radne skupine,

56

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016

Sl. 3. Konferencija za lokalne dionike

preuzela je ulogu edukacije nastavnika o procesima i metodologiji izrade modernog kurikuluma na principima (tada još aktualne) Cjelovite kurikularne reforme, kao i metodološko vođenje kasnije izrade kurikuluma.

Prva važnija provedena aktivnost projekta bila je studijsko putovanje u Poljsku. Sudionici projekta posjetili su srednju školu Liceum Ogólnokształcące Przymierza Rodzin im. Jana Pawła II u Varšavi koja je GIS u nastavu uvela pred 14 godina. Nastavnica geografije prikazala je način rada u GIS-u u njihovoj školi, učeničke projekte (kombinacija geografije i biologije) kroz koje su učenici kartirali različite pojave (preseljenje pješčanih dina, područja poplave rijeke Visle i sl.).

Predstavnica organizacije UNEP/GRID, koja je surađivala sa školom prilikom uvođenja GIS-a u nastavu predstavila je brojne projekte svoje organizacije, među kojima svakako treba istaknuti projekt „Spatial Citizen“, Web GIS platformu u kojoj građani mogu aktivno participirati putem prijavljivanja problema i davanja prijedloga o uređenju i načinu korištenja određenog javnog prostora, budući da koncept polazi od pretpostavke da građani bolje nego javne vlasti poznaju prostor koji ih svakodnevno okružuje.

Nastavnici Srednje škole Hvar također su u okviru aktivnosti Projekta prošli edukaciju u pogledu jačanja njihovih kompetencija u procesima izrade kurikuluma i definiranju ishoda učenja, koju su održale doc. dr sc. Ružica Vuk, metodičarka geografije i mr. sc. Ana Bedalov, metodičarka fizike.

Jednako tako, na Prirodoslovno–matematičkom fakultetu u Zagrebu, na Geografskom odsjeku odvijala se edukacija o GIS tehnologiji. Četvoro nastavnika (geografija, biologija, fizika i informatika) prošlo je kroz šestodnevni program radionica za osposobljavanje za rad i poučavanje u GIS-u koje su izv. prof. Aleksandar Toskić i asistent dr. sc. Ivan Šulc pripremili posebno za njih.

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016

57

Sl. 4. Radionica za izradu kurikuluma fakultativnih predmeta

Na dvije projektne konferencije za lokalne dionike Antonio Morić Španić, mag. geogr. prezentirao je GIS tehnologiju i njegovu široku mogućnost primjene, posebno u poljoprivredi, prof. fizike Danijel Beserminji predstavio je korištenje GIS tehnologije u simulaciji širenja šumskih požara, dipl. ing Tomislav Blažević, član Hrvatske gorske službe spašavanja, predstavio je način korištenja GIS-a prilikom potraga za nestalim osobama, dok je mr. sc. Dragan Divjak, autor većeg broja Web GIS portala, prezentirao važnu ulogu GIS-a u razvoju lokalnih zajednica. Mišljenja i komentari prikupljeni od prisutnih na konferenciji uzeti su u obzir prilikom kreiranja kurikuluma, što osigurava povezanost kurikuluma i samog obrazovnog programa Srednje škole Hvar s potrebama lokalne zajednice i lokalnog tržišta rada.

Na dvodnevnoj radionici za izradu kurikuluma metodološki i sadržajno su finalizirani kurikulumi tri nova fakultativna predmeta Geoinformatika u geografiji, Botanika ljekovitog i aromatičnog bilja i Solarna astronomija.

Važan proizvod Projekta je Priručnik za rad u QGIS aplikaciji koji će služiti kao pomoć nastavnicima u prenošenju znanja korištenjem GIS tehnologije, a učenicima u svladavanju samog rada u GIS-u (priručnik je tiskan u 100 primjeraka). Priručnik za fakultativni predmet Geoinformatika u geografiji je kombinacija metodičkog priručnika (dio za nastavnike) i sadržajnog priručnika za izvođenje nastave (sadržajno obrađuje teme koje su predmet kurikuluma i koji je namijenjen učenicima kao pomoć u svladavanju gradiva). Isti je tip priručnika izrađen i za ostale fakultativne predmete.

Filip Dulčić i Borna Fuerst-Bjeliš

58

DOGAĐANJA

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016

Međunarodna godina globalnog razumijevanja Sve prisutniji prostorni problemi u svijetu, poput promjena klime, socijalnih i kulturnih učinaka ljudskih aktivnosti, koje često predstavljaju prepreku održivom razvoju, potaknule su vodeće organizacije na senzibiliziranje svjetske javnosti o tim problemima i nužnosti njihovog rješavanja.

Stoga su u rujnu 2015. godine, na Svjetskom forumu društvenih znanosti (World Social Science Forum) u Durbanu u Republici Južnoj Africi, međunarodna znanstvena udruženja International Social Science Council, International Council for Science, International Geographical Union i International Council for Philosophy and Human Science u suradnji s UNESCO-om proglasili 2016. godinu Međunarodnom godinom globalnog razumijevanja (International Year of Global Understanding – IYGU). Cilj obilježavanja te godine bio je primijeniti znanstvene spoznaje na rješavanje prostornih problema te promovirati razumijevanje i održivost putem razvojnih projekata, obrazovnih programa i informativnih kampanja.

U obilježavanje Međunarodne godine globalnog razumijevanja uključilo se 38 institucija (akcijskih centara) na svim kontinentima, a podupro ju je i veći broj regionalnih i svjetskih strukovnih udruženja, među kojima se od geografskih ističu International Geographical Union (IGU), American Association of Geographers (AAG), European Association of Geographers (EUROGEO) i Geographical Society of China (GSC). U Hrvatskoj je Regionalni centar za obilježavanje Međunarodne godine globalnog razumijevanja bio Geografski odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Među brojnim aktivnostima koje su provedene posebno su se istaknuli: (1) snimanje promotivnog filma o Međunarodnoj godini globalnog razumijevanja, koji je prikazan i na IGU konferenciji u Beijingu 2016. godine, (2) objavljivanje dobrih praksi okolišnog, socijalnog i kulturnog razumijevanja u Hrvatskoj, (3) predstavljanje na 9. ljetnom seminaru za nastavnike geografije 2. rujna 2016., (4) predstavljanje na međunarodnom studentskom kongresu Prostor kroz prizmu održivosti, održanom od 21. do 23. listopada 2016. u Zagrebu, (5) provedba natjecanja Story Maps Competition s ciljem izrade karata koje bi trebale prenijeti glavne poruke Međunarodne godine globalnog razumijevanja na GIS danu 16. studenog 2016. i (6) organizacija filmske večeri na Geografskom odsjeku u prosincu 2016., na kojoj je prikazan hrvatski dokumentarni film Okus doma koji se bavi problematikom tražitelja azila u Hrvatskoj.

U provedbi definiranih aktivnosti sudjelovali su djelatnici Geografskog odsjeka Marin Cvitanović, Ivan Čanjevac, Ivana Erdelez, Slaven Gašparović, Petra Radeljak Kaufmann, Lana Slavuj Borčić, Ivan Šulc i Luka Valožić pod vodstvom koordinatorice prof. dr. sc. Borne Fuerst-Bjeliš. U provedbi aktivnosti sudjelovao je i veći broj studenata geografije te Klub studenata geografije, gdje su se posebno istaknuli Jasminka Dimšić, Kristina Jajtić, Andrija Jelavić, Dario Marjanović, Paola Marinović, Marin Mićunović, Iris Mužić, Robert Šulc i Matej Žgela. Ovim putem najljepše im zahvaljujemo na sudjelovanju i doprinosu u obilježavanju Međunarodne godine globalnog razumijevanja.

Detaljnije informacije o obilježavanju Međunarodne godine globalnog razumijevanja i Regionalnom akcijskom centru za Hrvatsku dostupne su u broju 78 (2) Hrvatskog geografskog glasnika te na web stranicama Geografskog odsjeka i Hrvatskog geografskog glasnika.

Ivan Šulc

DOGAĐANJA

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016

59

23. DRŽAVNO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE U organizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Agencije za odgoj i obrazovanje te Hrvatskog geografskog društva u Krapinskim Toplicama od 20. do 22. travnja 2016. godine održano je 23. državno Natjecanje iz geografije. Time se nastavlja uspješna suradnja nadležnog ministarstva i AZOO sa strukovnom udrugom u promicanju temeljnih vrijednosti sustava odgoja i obrazovanja i poticanju učenika osnovnih i srednjih škola i njihovih mentora na dodatni rad i izvannastavne aktivnosti. Natjecateljski dio proveden je u OŠ Krapinske Toplice, a terenski dio u Krapinsko-zagorskoj županiji. Na 23. državnom natjecanju iz geografije sudjelovala su 123 natjecatelja iz osnovnih i srednjih škola te 99 mentora i mentorica.

Popis pozvanih učenika formiran je sukladno općim uputama za natjecanja i smotre te posebnim uputama za natjecanje iz geografije. Ta su dva dokumenta objavljena na internetskim stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje u studenom 2015., kako bi natjecatelji i mentori bili pravodobno informirani o pravilima po kojima će se održati sve tri razine natjecanja, školsko, županijsko i državno, a mentori su dodatno informirani o natjecanju na Zimskom seminaru za geografe 8. siječnja 2016. godine. Nakon održanih županijskih natjecanja, na temelju ostvarenog broja bodova, Županijska povjerenstva dostavila su Državnome povjerenstvu popis predloženika za državno natjecanje i ljestvice poretka po pojedinim kategorijama natjecanja (razredima). Državno je povjerenstvo objedinilo ljestvice predloženika, objavilo ih na internetskim stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje i na njima označilo za koje predloženike županijska povjerenstva dostavljaju dokumentaciju (testove i listiće sa zaporkama) Državnome povjerenstvu. Županijska povjerenstva 17 županija za državno natjecanje mogu predložiti učenike s tri najbolja rezultata po razredu, povjerenstva Splitsko-dalmatinske, Primorsko-goranske i Osječko-baranjske županije učenike s pet najboljih rezultata, a povjerenstvo Grada Zagreba sa sedam najboljih rezultata. Ako više učenika na županijskom natjecanju ima isti broj bodova zauzimaju isto mjesto, što znači da prvo, drugo, treće ili bilo koje drugo mjesto na ljestvici poretka može osvojiti više učenika s istim brojem bodova. Više učenika s istim brojem bodova i jednim osvojenim mjestom ne ukidaju iduće mjesto na ljestvici (npr. bez obzira na dva učenika s istim brojem bodova na prvom mjestu, ostaje drugo mjesto). Isti način rangiranja primjenjuje se i na državnome natjecanju. Za popise predloženika sa županijskih natjecanja u praksi to znači da povjerenstvo predlaže sve učenike koji su osvojili prva tri mjesta odnosno prvih pet u Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj i Osječko-baranjskoj županiji ili prvih sedam u Gradu Zagrebu. Dakako, županijsko povjerenstvo može predložiti i manji broj učenika. Posljednjih godina to je česta praksa u kategoriji srednjih škola iz dva razloga. Jedan su male kvote sudionika županijskih natjecanja u kategoriji srednjih škola, a te kvote određuju županijski uredi (za obrazovanje, kulturu i sport) koji i financiraju županijska natjecanja. Drugi razlog su rezultati odnosno ostvaren broj bodova na županijskom natjecanju za koji županijsko povjerenstvo procijeni da nije u gornjoj polovici popisa predloženika za državno natjecanje.

Nakon uvida u dostavljenu dokumentaciju 315 od 653 predloženika, Državno je povjerenstvo utvrdilo konačni broj bodova i konačne ljestvice poretka za svaku od osam kategorija i na internetskim stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje objavilo popis pozvanih učenika i mentora na državno natjecanje. Ova praksa, prvi puta uvedena 2014. godine pokazala se dobrom jer je brže

60

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016

obavljen pregled dokumentacije i nešto ranije nego prijašnjih godina objavljen popis pozvanih na državno natjecanje. Županijska su povjerenstva Državnome povjerenstvu dostavila originalnu dokumentaciju, a zadržala kopije ispita predloženika do kraja školske godine. Broj pozvanih učenika po pojedinim razredima određuje se na temelju ranga na popisu predloženika za pojedini razred, a ne na temelju postotka riješenosti ispita na županijskom natjecanju, kao što je to praksa na natjecanjima iz drugih predmeta. Takav način pozivanja učenika na državno natjecanje iz geografije potpuno je transparentan, a kriterij opravdan zbog načina sastavljanja ispita i strukture nastavnog programa pa tu praksu planiramo zadržati i u idućim godinama. Ispiti se sastavljaju na temelju nastavnoga programa pojedinog razreda osnovne škole i gimnazije, ispitnoga kataloga za državnu maturu iz geografije i Nacionalnog okvirnog kurikuluma, uz poštivanje načela aktualizacije, a zbog tajnosti nisu baždareni prije natjecanja. Ispiti se ne sastavljaju prema sadržaju udžbenika.

Uključivanje ispitnoga kataloga za državnu maturu iz geografije opravdano je zbog činjenice da je nastavni program za gimnazije objavljen 1993. godine i ne sadrži ishode učenja. Obrazovna postignuća (ishodi učenja) navedeni u ispitnome katalogu za državnu maturu iz geografije, posebice u području geografskih vještina, važna su smjernica učenicima i mentorima ne samo za pripremu natjecanja već i za redovitu nastavu. Nastavni program geografije za osnovnu školu objavljen je 2006. godine, za razliku od programa za gimnazije, sadrži obrazovna postignuća (ishode učenja) i ključne pojmove. Pripremu i provedbu natjecanja, ali i redovite nastave, olakšala bi dopuna nastavnog programa geografskim imenima za sve nastavne teme u pojedinim razredima ili barem integrirani popis za pojedini razred. Dakako, nužno je rekonceptualiziranje (i) nastavnog programa za osnovne škole zbog usklađivanja tijeka, sadržaja, metoda i ciljeva poučavanja i ishoda učenja s recentnim trendovima u matičnoj znanosti i metodici geografije. Navedena obilježja nastavnih programa geografije za osnovne škole i gimnazije ukazuju na nužnost primjene u nastavnoj praksi cjelovitog predmetnoga kurikuluma geografije za sve razine i vrste obrazovanja, usklađenoga s Okvirom nacionalnog kurikuluma, Nacionalnim kurikulumom za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje, Nacionalnim kurikulumom za gimnazijsko obrazovanje, Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje, Okvirom za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju te Okvirom za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika.

U okviru odobrene kvote pokušavamo ujednačiti broj pozvanih učenika po pojedinim razredima, koliko je to moguće. Natjecanje iz geografije razlikuje se od drugih natjecanja i po kategorijama. Malo je predmeta u kojima na državnome natjecanju sudjeluju učenici petih i šestih razreda, no interes učenika navedenih razreda, nastavni sadržaj (opća geografija u petom i regionalna geografija izvaneuropskih kontinenata u šestom razredu), učenička postignuća na natjecanjima kao i percepcija učenika o nastavnome predmetu geografiji potpuno opravdavaju koncept natjecanja i svakako ga planiramo zadržati u idućim godinama.

Sustavno praćenje učeničkih postignuća na svim razinama natjecanja tijekom protekle 23 godine ukazuje na kontinuirani veliki interes učenika i mentora za natjecanje iz geografije, visoku razinu postignuća u znanjima i vještinama, ali i značajnu polarizaciju u broju sudionika državnih natjecanja između pojedinih županija i Grada Zagreba. U usporedbi s prijašnjih šest natjecanja, na 23. državnom natjecanju iz geografije zastupljenost natjecatelja iz Grada Zagreba ponovo je povećana, posebno u osnovnim školama. Od pozvanih 59 učenika osnovnih škola i 64 učenika

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016

Sl. 1. Broj učenika iz pojedinih županija na državnome Natjecanju iz geografije 2016. godine

Sl. 2. Udio učenika osnovnih škola iz pojedinih županija na državnome Natjecanju iz geografije 2016. godine

61

62

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016

Sl. 3. Udio učenika srednjih škola iz pojedinih županija na državnome Natjecanju iz geografije 2016. godine srednjih škola, na državnome je natjecanju 2016. godine iz Grada Zagreba bilo 27,6 % učenika. Uz Grad Zagreb, po udjelu sudionika državnog natjecanja izdvaja se Splitsko-dalmatinska županija (11,4 %), a slijede Primorsko-goranska (7,3 %), Osječko-baranjska i Međimurska županija (6,5 %) te Karlovačka županija (5,7 %), dok iz Šibensko-kninske, Požeško-slavonske i Ličko-senjske županije ove godine nije bilo natjecatelja (sl. 1).

Prostorna polarizacija u broju sudionika državnoga natjecanja izraženija je u kategoriji osnovnih škola. Iz Ličko-senjske, Brodsko-posavske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske, Zadarske i Šibensko-kninske županije na državno natjecanje nije bio pozvan ni jedan učenik osnovne škole, a to je jedna županija više nego 2014. i 2015. godine bez predstavnika na državnome natjecanju. Uz Grad Zagreb (28,8 %), najveći udio natjecatelja iz osnovnih škola bio je iz Splitsko-dalmatinske (16,9 %) te iz Osječko-baranjske, Primorsko-goranske, Međimurske i Varaždinske županije (po 6,8 %) (sl.

2). U kategoriji srednjih škola nije bilo sudionika iz Ličko-senjske, Požeško-slavonske i Šibenskokninske županije, a najveći udio natjecatelja, uz Grad Zagreb (26,6), bio je iz Primorsko-goranske i Karlovačke županije (po 7,8 %) (sl. 3).

U kategoriji petih razreda na državno natjecanje bilo je pozvano 14 natjecatelja (10 učenica i četiri učenika, sl. 4), od toga po dvoje iz Koprivničko-križevačke, Primorsko-goranske, Splitskodalmatinske županije i Grada Zagreba te po jedan natjecatelj iz šest županija (Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske i Istarske županije). Prosječni broj bodova je 85,3, pri čemu je nešto bolje riješen ispit (89,3 %) nego praktični rad (76 %).

Među osvajačima prva tri mjesta male su razlike u ostvarenom broju bodova. Natjecatelji petih razreda ukupno i među natjecateljima iz osnovne škole najuspješniji su po prosječnoj riješenosti ispita i ukupnom broju ostvarenih bodova.

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016

63

Sl. 4. Učenici petih razreda na državnome Natjecanju iz geografije 2016. godine U kategoriji šestih razreda najviše je natjecatelja bilo iz Grada Zagreba (10) i Varaždinske županije (2) (sl. 5). Po jednog natjecatelja imale su Krapinsko-zagorska, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska i Međimurska županija. Među 17 pozvanih natjecatelja šestih razreda, četvero su po drugi put sudjelovali na državnom natjecanju (Maja Galić, Ivan Lukić, Eli Hrgović i Tin Salopek). Na ovogodišnje rezultate kod tih je učenika, uz kontinuirani rad, utjecalo i iskustvo sudjelovanja na sve tri razine natjecanja 2015. godine u kategoriji petih razreda. Tin Salopek ove je godine osvojio drugo mjesto (5. mjesto 2015.). Prosječna riješenost ispita za šesti razred je 79,7 %.

Praktični rad prosječno je riješen 68,6 %, a prosječni broj bodova u kategoriji šestih razreda je 76,4, uz najveće razlike među natjecateljima u ostvarenom broju bodova (najveći raspon varijacije).

Kontinuitet sudjelovanja na državnim natjecanjima iz geografije potvrđuje i analiza rezultata u kategoriji sedmih razreda. Od 14 sudionika natjecanja (5 učenika i 9 učenica, sl. 6), treći put na državnom natjecanju sudjelovao je Luka Šafarić, a po drugi put Ivona Buljević, Marta Novaković, Niko Kaštelan, Ana Ivančić, Jakov Vilić i Jelena Galović. Prvih pet mjesta osvojili su natjecali s drugim ili trećim sudjelovanjem. Najviše je natjecatelja bilo iz Splitsko-dalmatinske županije (5) te iz Zagrebačke i Međimurske županije (po 2). Iz pet županija sudjelovao je po jedan natjecatelj (iz Karlovačke, Varaždinske, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske županije i Grada Zagreba). Natjecatelji u kategoriji sedmih razreda najslabije su među natjecateljima iz osnovne škole riješili ispit i praktični rad pa je u toj kategoriji natjecanja prosječni broj bodova 75,6, prosječna riješenost ispita 78,9 %, a praktičnog rada 68,5 %.

64

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016

Sl. 5. Učenici šestih razreda na državnome Natjecanju iz geografije 2016. godine Od 14 natjecatelja u kategoriji osmih razreda, njih sedmero sudionici su državnih natjecanja iz geografije dva ili više puta (sl. 7). Izdvajaju se Lovro Štefan koji je na državnim natjecanjima sudjelovao u sva četiri razreda, dva puta bio državni prvak (2013. i 2014.), jednom osvojio 8. mjesto (2015.) i ove godine 2. mjesto. Po tri sudjelovanja na državnim natjecanjima iz geografije imaju Bernard Faulend (osvojio 2. mjesto 2014., 6. mjesto 2015. i 11. mjesto 2016. godine) i Marija Kompar. Po dva sudjelovanja na državnim natjecanjima iz geografije u kategoriji osnovne škole imaju Ines Maroković (4. mjesto 2015., državna prvakinja 2016. godine), Tomo Žuti, Pavel Zrnić i Lucija Pešo. Na državnome natjecanju 2016. godine sudjelovalo je četvero natjecatelja iz Grada Zagreba, troje iz Osječko-baranjske županije, dvoje iz Splitsko-dalmatinske županije te po jedan iz pet županija (Varaždinske, Primorsko-goranske, Vukovarsko-srijemske, Dubrovačko-neretvanske i Međimurske županije). Prosječni broj bodova u kategoriji osmih razreda je 84, uz najmanje razlike između riješenosti ispita (86 %) i praktičnog rada (79 %) u četiri osnovnoškolske kategorije natjecanja. Natjecatelji iz osmog razreda najuspješnije su riješili praktični rad među četiri kategorije natjecanja za osnovnu školu, a u svih osam kategorija natjecanja samo su natjecatelji petih razreda uspješnije riješili ispit i ostvarili veći prosječni broj bodova, dok su praktični rad bolje riješili samo učenici drugih razreda. U ovoj je kategoriji natjecanja zabilježena najmanja razlika između natjecatelja s najvećim i najmanjim brojem osvojenih bodova.

U kategoriji prvih razreda srednjih škola na državnome natjecanju sudjelovalo je 16 natjecatelja (10 učenika i 6 učenica, sl. 8). Iz Međimurske županije sudjelovalo je troje natjecatelja, po dvoje iz Krapinsko-zagorske, Karlovačke, Osječko-baranjske, Splitsko-dalmatinske županije i Grada

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016

65

Sl. 6. Učenici sedmih razreda na državnome Natjecanju iz geografije 2016. godine Zagreba, a po jedan iz Sisačko-moslavačke, Koprivničko-križevačke i Dubrovačko-neretvanske županije. Među njima brojem sudjelovanja i postignutim rezultatima izdvaja se Leo Radalj sa pet sudjelovanja (od mogućih pet) pri čemu je dva puta bio državni prvak (2014. i 2016.), jednom osvojio treće mjesto (2012.) i dva puta četvrto mjesto (2013. i 2015.). Četiri sudjelovanja imaju Nikola Bišćan (osvojio 2. mjesto 2014., 2015. i 2016. godine te 5. mjesto 2013.), Tin Hrgović (državni prvak 2015. godine, 4. mjesto 2014., 5. mjesto 2013. i 6. mjesto 2016.) i Jurica Skuliber (2. mjesto 2012., 3. mjesto 2014., 8. mjesto 2013., 11. mjesto 2016.). S tri sudjelovanja na državnim natjecanjima izdvajaju se Klara Grošanić, Antonio Novak, Antonija Latin i Juraj Županić, a dva sudjelovanja ostvarili su Jakov Samardžija i Antonio Lujo. Natjecatelji u kategoriji prvih razreda prosječno su ostvarili 69,9 bodova, što je najmanji ostvareni prosječni broj bodova među svih osam kategorija natjecanja. Tome je značajno pridonijela prosječna riješenost praktičnog rada (56,1 %), najslabije među osam praktičnih radova. Iako je ispit značajno bolje riješen (75,8 %) nego praktični rad, u usporedbi s ostalim kategorijama natjecanja srednje škole manja je prosječna riješenost samo ispita za četvrti razred.

U kategoriji drugih razreda sudjelovalo je 13 učenika i 4 učenice, četvero iz Grada Zagreba, trojica iz Zagrebačke županije, po dvoje natjecatelja iz Brodsko-posavske, Karlovačke, Primorskogoranske i Zadarske županije te po jedan iz Splitsko-dalmatinske i Varaždinske županije (sl. 9).

Među natjecateljima u kategoriji drugih razreda izdvajaju se postignućima i brojem sudjelovanja Luka Banović sa šest od mogućih šest sudjelovanja, osvojenih pet prvih mjesta (2011. – 2015.) i drugim mjestom 2016. godine te Mihovil Penavić sa šest sudjelovanja i osvojenim jednim trećim

66

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016

Sl. 7. Učenici osmih razreda na državnome Natjecanju iz geografije 2016. godine mjestom (2016.), tri četvrta mjesta (2011., 2014., 2015.) te jednim petim i jednim devetim mjestom. Četiri sudjelovanja na državnim natjecanjima ostvarili su Ana Katić i Karlo Ivanković, tri Matej Plavac, a po dva Sven Jurak, Ivana Babić, Ilija Srpak, Roko Topić, Ivan Mihovilović, Iva Zekić i Antonio Grgurić. Od petoro natjecatelja koji su prvi puta sudjelovali na državnome natjecanju, izdvaja se Filip Relić koji je postao državni prvak. Sa prosječnom riješenošću 81,2 %, praktični rad za drugi razred najbolje je riješen od svih osam kategorija praktičnih radova. Prosječna riješenost ispita značajno je slabija (77,5 %) što je utjecalo na prosječni ukupni broj bodova 78,6 u kategoriji drugih razreda. Veći prosječni ukupni broj bodova ostvarili su samo natjecatelji petih i osmih razreda.

Među natjecateljima iz srednje škole po uspješnosti slijede učenici trećih razreda (a 2014. i 2015. godine bili su najuspješniji), s prosječno osvojenih 74,7 bodova, čemu više pridonosi riješenost ispita (80,2 %) nego praktičnog rada (62,1 %). Među 17 natjecatelja bilo je osam učenica i devet učenika (sl. 10). Po broju natjecatelja izdvaja se Grad Zagreb sa sedam natjecatelja, slijedi Primorsko-goranska županija s dvije natjecateljice te po jednim natjecateljem Krapinsko-zagorska, Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Splitsko-dalmatinska, Istarska i Međimurska županija. Od 17 natjecatelja, samo je četvero učenika koji su prvi puta sudjelovali na državnome natjecanju. Brojem sudjelovanja sa šest od mogućih sedam izdvajaju se Sven Lasta (državni prvak 2014., 2. mjesto 2010. i 2012., 3. mjesto 2013., 6. mjesto 2016. i 8. mjesto 2011.) i Renata Vičević. Po broju sudjelovanja sa po pet sudjelovanja

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016

67

Sl. 8. Učenici prvih razreda na državnome Natjecanju iz geografije 2016. godine slijede Silvija Kosić (2. mjesto 2011., 4. mjesto 2013., 11. mjesto 2014., 14. mjesto 2012. i 15. mjesto 2016. ), Jelena Bratulić i Mirta Ćorić (3. mjesto 2014., 4. mjesto 2011., 8. mjesto 2015., 10. mjesto 2016. i 13. mjesto 2012.), sa po četiri sudjelovanja Ivan Skorupan (1. mjesto 2012., 4. mjesto 2016., 5. mjesto 2011. i 10. mjesto 2010.), Dorian Vlašićek (2. mjesto 2015., 4. mjesto 2014., 9. mjesto 2016. i 12. mjesto 2013.) i Šime Vukman (4. mjesto 2012. i 2013., 5. mjesto 2016. i 6. mjesto 2015.).

Tri sudjelovanja na državnim natjecanjima ostvario je Petar Suman (2. mjesto 2016., 3. mjesto 2015. i 7. mjesto 2012.), a po dva Srećko Kajić (državni prvak 2015. i 2016. godine), Pavao Banić (5. mjesto 2015. i 3. mjesto 2016.), Helena Marciuš i Angela Marinović.

U kategoriji četvrtih razreda srednje škole na 23. državnome natjecanju sudjelovalo je 14 natjecatelja (11 učenika i 3 učenice, sl. 11). Četvorica natjecatelja su bila iz Grada Zagreba, dvojica natjecatelja iz Sisačko-moslavačke županije te po jedan iz Krapinsko-zagorske, Karlovačke, Varaždinske, Primorsko-goranske, Virovitičko-podravske, Zadarske, Osječko-baranjske i Istarske županije. Ostvareni prosječan broj bodova (71,4) neznatno je bolji od postignuća natjecatelja prvoga razreda, uz znatno manju razliku između riješenosti ispita (70,4 %) i praktičnog rada (73,7 %) i najmanji raspon varijacije u kategoriji srednje škole. Natjecatelji iz četvrtih razreda najslabije su riješili ispit među svih osam kategorija natjecanja, a među natjecateljima iz srednje škole po riješenosti praktičnoga rada su na drugom mjestu, iza natjecatelja iz drugog razreda. Brojem sudjelovanja izdvaja se sa sedam od mogućih osam sudjelovanja David Zima (državni prvak 2014. i 2015., drugo mjesto 2013., treće mjesto 2009. i 2016., 10. mjesto 2011. i 12. mjesto 2012.). Peti

68

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016

Sl. 9 Učenici drugih razreda na državnome Natjecanju iz geografije 2016. godine puta na državnome natjecanju sudjelovali su Juraj Vladika (državni prvak 2016., 2. mjesto 2011. i 2014., 3. mjesto 2013. i 11. mjesto 2015.), Matea Bačić (državna prvakinja 2010., 6. mjesto 2016., 8. mjesto 2011., 9. mjesto 2012. i 10. mjesto 2009.) i Marin Kutnjak. Četiri sudjelovanja ostvario je Marko Ilić (2. mjesto 2016., 5. mjesto 2014., 7. mjesto 2013. i 8. mjesto 2015.), tri Sven Vorkapić (3. mjesto 2015., 5. mjesto 2013. i 2016.) i Leo Kostelac, a drugo sudjelovanje Iva Knežević, Davor Dundović i Alen Pučar. Samo je četvero natjecatelja sudjelovalo prvi puta na državnome natjecanju iz geografije.

Uz učenike i njihova postignuća, u analizi natjecanja treba naglasiti i ulogu mentora. Njihov marljiv i stručan rad u svim godinama natjecanja iz geografije rezultirao je velikim interesom za natjecanja i izvrsnim rezultatima. Od 99 pozvanih mentora na 23. državno Natjecanje iz geografije izdvajaju se u kategoriji osnovnih škola mentorstvom za dvoje natjecatelja Josip Jurjević, Osnovna škola Fran Franković, Rijeka (jedna od dviju natjecateljica je državna prvakinja u kategoriji petih razreda), Nikolina Magličić Čavlović, Prva osnovna škola Ogulin, Petar Perić, Osnovna škola Bijaći, Kaštel Novi, Matija Veverec, Osnovna škola Jelkovec, Zagreb i Marica Vinković, Osnovna škola Grgura Karlovčana, Đurđevac.

U kategoriji srednjih škola brojem pozvanih učenika i ostvarenim rezultatima izdvajaju se Berislav Rusan, prof., XV. gimnazija, Zagreb (petoro učenika pozvano na državno natjecanje, od kojih je jedan osvojio treće mjesto), Nidija Meštrović, prof., V. gimnazija, Zagreb (četvero učenika pozvano na državno natjecanje od kojih je jedan državni prvak), Margareta Kulaš, prof., Gimna-

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016

69

Sl. 10. Učenici trećih razreda na državnome Natjecanju iz geografije 2016. godine zija Karlovac (troje učenika pozvano na državno natjecanje) i Davorka Pelko, Srednja škola Zlatar (troje učenika pozvano na državno natjecanje). Po dvoje natjecatelja za državno natjecanje pripremali su Marko Bacan, Srednja škola Jastrebarsko, Andrija Bacinger, prof., Gimnazija Josipa Slavenskog, Čakovec, Darko Kanjuh, XV. gimnazija, Zagreb (jedan učenik osvojio treće mjesto), Maja Maček Treščec, prof., Gimnazija Frana Galovića, Koprivnica (jedna učenica osvojila treće mjesto), Hrvoja Mađar, prof., Gimnazija Franje Petrića, Zadar i Klasična gimnazija Ivana Pavla II., Zadar, Vlatka Šavor, prof., Gimnazija Karlovac, Gordana Tašner, prof., Gimnazija Lucijana Vranjanina, Zagreb te Blaženka Žmegač, prof., Srednja škola Tina Ujevića, Kutina. Po broju učenika koji su sudjelovali na državnom natjecanju iz geografije 2016. godine izdvajaju se XV. gimnazija, Zagreb sa osam natjecatelja, Gimnazija Karlovac s pet natjecatelja, sa po četiri natjecatelja V. gimnazija, Zagreb i Gimnazija Josipa Slavenskog, Čakovec te sa po tri natjecatelja Gimnazija Lucijana Vranjanina, Zagreb i Srednja škola Zlatar.

U analizi zastupljenosti učenika iz pojedinih jedinica regionalne samouprave na državnom natjecanju koristi se indeks nacionalne (geografske) konkurentnosti. Izračunava se kao kvocijent udjela jedinice regionalne samouprave u ukupnom broju natjecatelja i udjela u ukupnom broju učenika, pomnožen sa 100. U kategoriji osnovnih škola najviši indeks nacionalne konkurentnosti 2016. godine imaju Međimurska županija (Ink=220,8), Koprivničko-križevačka županija (Ink=179), Grad Zagreb (Ink=167,3) i Varaždinska županija (Ink=154,8). Uz šest županija bez natjecatelja na državnom natjecanju 2016. godine, u kategoriji osnovnih škola najniži indeks nacionalne konku-

70

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016

Sl. 11. Učenici četvrtih razreda na državnome Natjecanju iz geografije 2016. godine rentnosti imaju Istarska, Zagrebačka i Sisačko-moslavačka županija. U posljednje četiri godine, od 2011. do 2016., pravila formiranja ljestvice predloženika za državno natjecanje su ujednačena što omogućuje usporedivost podataka u analizama. Sumiramo li podatke za posljednjih šest godina, najviši indeks nacionalne konkurentnosti u geografskim znanjima i vještinama učenika osnovnih škola ima Međimurska županija (Ink=237,8), slijede Krapinsko-zagorska županija (Ink=181), Grad Zagreb (Ink=159), Karlovačka županija (Ink=158,4) i Dubrovačko-neretvanska županija (Ink=120,5), dok Ličko-senjska županija šest godina nije imala natjecatelja na državnom natjecanju. Najniži indeks nacionalne konkurentnosti, uz Ličko-senjsku županiju imaju Virovitičko-podravska (Ink=11,6), Požeško-slavonska (Ink=11,8) i Sisačko-moslavačka županija (Ink=37,4) (sl. 12).

U kategoriji srednjih škola, 2016. godine najviši indeks nacionalne konkurentnosti imaju Karlovačka (Ink=292,7), Međimurska (Ink=259,5), Krapinsko-zagorska (Ink=206,4) i Sisačko-moslavačka županija (Ink=147,5), a u posljednjih šest godina Krapinsko-zagorska (Ink=170,2), Međimurska (Ink=165,1), Istarska (Ink=160), Karlovačka (Ink=148,1) i Primorsko-goranska županija (Ink=141,2). U posljednjih šest godina najniži indeks nacionalne konkurentnosti u kategoriji srednjih škola imaju Bjelovarsko-bilogorska (Ink=26), Ličko-senjska (Ink=29,9) i Požeško-slavonska županija (Ink=37) (sl. 13).

Rezultati natjecatelja iz pojedinih jedinica regionalne samouprave mogu se usporediti prema indeksu nacionalne uspješnosti. Taj se indeks izračunava se kao kvocijent između udjela u ostvarenom broju bodova i udjela u ukupnom broju natjecatelja, pomnožen sa 100. U kategoriji

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016

71

Sl. 12. Indeks nacionalne konkurentnosti 2011. – 2016. godine u geografskim znanjima i vještinama učenika osnovnih škola

Sl. 13. Indeks nacionalne konkurentnosti 2011. – 2016. godine u geografskim znanjima i vještinama učenika srednjih škola

72

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016

Sl. 14. Indeks nacionalne usporedivosti u geografskim znanjima i vještinama učenika osnovnih i srednjih škola 2016. godine osnovnih škola najviši indeks nacionalne uspješnosti imaju natjecatelji iz Istarske, Koprivničkokriževačke i Dubrovačko-neretvanske županije, a u kategoriji srednjih škola natjecatelji iz Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske i Splitsko-dalmatinske županije. Ukupni indeks nacionalne usporedivosti 2016. godine, iskazan za svih osam kategorija natjecanja, imaju natjecatelji iz Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske i Dubrovačko-neretvanske županije (sl. 14).

Visoku razinu postignuća na 23. državnome Natjecanju iz geografije pokazuje postotak osvojenih bodova kod osvajača prvih triju mjesta. Priznanja za osvojena prva mjesta primilo je osmero učenika iz pet različitih županija i Grada Zagreba: iz Primorsko-goranske (5. razred), Dubrovačko-neretvanske (6. razred), Splitsko-dalmatinske (7. i 1. razred), Osječko-baranjske (8. razred), Vukovarsko-srijemske županije (3. razred) i Grada Zagreba (2. i 4. razred). I za osvojeno drugo mjesto dodijeljeno je osam priznanja, a učenici koji su osvojili drugo mjesto minimalno zaostaju za državnim prvacima (pola boda u kategoriji petih i trećih razreda odnosno 1,5 bodova u šestom, sedmom, drugom i četvrtom razredu). Za osvojeno treće mjesto dodijeljeno je devet priznanja. Najmanje razlike u broju bodova između trećeg i drugog mjesta su u kategoriji sedmih i trećih razreda (pola boda) te petih i četvrtih razreda (1,5 bodova). Ukupno je 25 natjecatelja (19 učenika i 6 učenica) iz 11 županija i Grada Zagreba primilo priznanja za osvajanje jednog od prva tri mjesta (sl. 15). Najveći broj priznanja osvojili su učenici iz Grada Zagreba (8 priznanja, 32 %), Primorsko-goranske (3 priznanja), Osječko-baranjske (3 priznanja) te Koprivničko-križevačke (2 priznanja) i Splitsko-dalmatinske županije (2 priznanja).

Na temelju rezultata natjecanja učenici osnovnih škola ostvaruju dodatne bodove pri upisu u srednje škole, no Državno povjerenstvo ne može utjecati na mjerila i kriterije vrednovanja tih postignuća. Na temelju ocjene o ukupnim rezultatima srednjoškolaca na državnim natjecanjima

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016

73

Sl. 15. Udio osvojenih prvih, drugih i trećih mjesta na 23. državnome Natjecanju iz geografije 2016. godine po županijama Republike Hrvatske iz geografije, a posebno na temelju uočenih vrlo malih razlika u broju bodova između osvajača četvrtih, petih i šestih mjesta u odnosu na treće mjesto, Državno je povjerenstvo predložilo Vijeću Geografskog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu i Vijeću Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru korekciju vrednovanja dodatnih postignuća na natjecanjima (izravni upis na studijske programe geografije za tri ili četiri sudjelovanja na državnim natjecanjima iz geografije u kategoriji srednjih škola kao i izravni upis na studijske programe geografije za osvajače prvih šest mjesta na državnim natjecanjima iz geografije u kategoriji srednjih škola te po 100 dodatnih bodova za svaku godinu za osvojeno od 7. mjesta nadalje na državnim natjecanjima iz geografije u kategoriji srednjih škola).

74

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016

Tab. 1. Ljestvica konačnog poretka na 23. državnom Natjecanju iz geografije 2016. godine 5. razred BODOVI Rang

Ime

Prezime

Ime mentora

Prezime mentora

Ime škole

Županija

ISPIT

PRAKTIČNI RAD

UKUPNO

1

Lucija

Ćuto

Josip

Jurjević

OŠ Fran Franković, Rijeka

Primorskogoranska

68

24,5

92,5

2

Dunja

Međurečan

Dubravka

Vajdić Kolarić

OŠ Đuro Ester, Koprivnica

Koprivničkokriževačka

66

26

92

3

Roan

Rašuo

Ondina

Franković

OŠ Ivo Lola Ribar, Labin

Istarska

67

23,5

90,5

66

23,5

89,5

4

Bruna

Bakota

Toma

Šošić

OŠ Strožanac, Podstrana

Splitskodalmatinska

5

Adrian

Pavičić Perez

Mirjana

Vasilj

OŠ Remete, Zagreb

Grad Zagreb

63

25,5

88,5

Koprivničkokriževačka

62

26,5

88,5

5

Petra

Jančijev

Marica

Vinković

OŠ Grgura Karlovčana, Đurđevac

6

Marko

Turibak

Miljenka

Hršak

OŠ Ljudevit Gaj u Krapini

Krapinskozagorska

61

25,5

86,5

7

Andrej

Nikšić

Marija

Rajič

OŠ Julija Klovića, Zagreb

Grad Zagreb

59

26

85

8

Lyra

Karšaj

Antun

Kovačević

OŠ Matija Antun Reljković, Cerna

Vukovarskosrijemska

63

21,5

84,5

9

Petra

Kukoljić

Višnja

Tadić

OŠ Viktorovac, Sisak

Sisačkomoslavačka

59

25

84

10

Eni

Perica

Josip

Jurjević

OŠ Fran Franković, Rijeka

Primorskogoranska

62

21,5

83,5

11

Lucija

Stipetić

Nikolina

Magličić Čavlović

Prva osnovna škola, Ogulin

Karlovačka

66

16,5

82,5

12

Mia

Brkljačić

Nada

Ugrina

OŠ Trstenik, Split

Splitskodalmatinska

54

21,5

75,5

13

Teuta

Muharemi

Krešimir

Kojundžić

OŠ Antuna Mihanovića, Osijek

Osječkobaranjska

59

12

71

75

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016

6. razred BODOVI Rang

Ime

Prezime

Ime mentora

Prezime mentora

Ime škole

Županija

ISPIT

PRAKTIČNI RAD

UKUPNO

1

Josip

Rončević

Jurica

Čupić

OŠ Petra Kanavelića, Korčula

Dubrovačkoneretvanska

65

26

91

2

Tin

Salopek

Radmila

Čirko

OŠ Alojzija Stepinca, Zagreb

Grad Zagreb

63

26,5

89,5

3

Maks

Vincek

Valentina

Mihić

OŠ Retkovec, Zagreb

Grad Zagreb

63

22,5

85,5

4

Dora

Težak

Alenka

Bađun

VI. osnovna škola, Varaždin

Varaždinska

64

20

84

5

Matko

Fabulić

Maja

Komušar

OŠ Luka, Sesvete

Grad Zagreb

61

21

82

OŠ Ksavera Šandora Gjalskog, Zagreb

Grad Zagreb

60

22

82

5

Maja

Galić

Davorka

StrmečkiStakor

6

Eli

Hrgović

Igor

Pintarić

OŠ Tomaša Goričanca, Mala Subotica

Međimurska

60

21,5

81,5

7

Ivan

Lukić

Matija

Veverec

OŠ Jelkovec, Zagreb

Grad Zagreb

59

21,5

80,5

8

Marko

Lučić

Inga

Križanović

OŠ Matije Gupca, Zagreb

Grad Zagreb

62

17

79

9

Marko

Pavić

Matija

Veverec

OŠ Jelkovec, Zagreb

Grad Zagreb

52

25,5

77,5

9

Ivan

Vojnović

Gordana

Hatz

OŠ Ivana Granđe, Zagreb

Grad Zagreb

52

25,5

77,5

Krapinskozagorska

58

18

76

10

Nika

Kovačić

Stjepan

Čebrajec

OŠ Marija Bistrica, Marija Bistrica

11

Nika

Kilić

Ivana

Vrbatović

OŠ Kamen-Šine, Split

Splitskodalmatinska

56

18,5

74,5

12

Maria Leana

Đolonga

Vladimira

Valjak Rosović

OŠ Viktora Cara Emina, Lovran

Primorskogoranska

52

16,5

68,5

13

Marta

Majcen

Marina

Kožulj

OŠ Šemovec, Šemovec

Varaždinska

44

22,5

66,5

14

Lara

Subotičanec

Ani

Bertović

OŠ Ljubljanica, Zagreb

Grad Zagreb

45

19,5

64,5

15

Lara

Šimunović

Ana

Vasilj

OŠ Antuna Gustava Matoša, Zagreb

Grad Zagreb

33

6

39

76

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016

7. razred BODOVI Rang

Ime

Prezime

Ime mentora

Prezime mentora

Ime škole

Županija

ISPIT

PRAKTIČNI RAD

UKUPNO

1

Ivona

Buljević

Ivica

Štrbac

OŠ Josip Pupačić, Omiš

Splitskodalmatinska

60

25,5

85,5

2

Marta

Novaković

Robert

Vrbanić

OŠ Braće Radića, Kloštar Ivanić

Zagrebačka

60

24

84

3

Niko

Kaštelan

Maja

Toplek

OŠ Borovje, Zagreb

Grad Zagreb

61

22,5

83,5

4

Luka

Šafarić

Petra

Šinko Posel

OŠ Štrigova, Štrigova

Međimurska

57

26

83

5

Ana

Ivančić

Ružica

Ivanković Ciotti

OŠ kneza Trpimira, Kaštel Gomilica

Splitskodalmatinska

60

17

77

6

Luka

Rogoz

Marica

Vinković

OŠ Grgura Karlovčana, Đurđevac

Koprivničkokriževačka

53

23,5

76,5

7

Maria Magdalena

Koprek

Ivana

Banek

III. osnovna škola, Varaždin

Varaždinska

56

20

76

8

Marta

Veber Malina

Iveta

Vranjić

Češka osnovna škola Josipa Ružičke, Končanica

Bjelovarskobilogorska

56

19,5

75,5

9

Ema

Buljan

Katarina

Mravak

OŠ Dinka Šimunovića, Hrvace

Splitskodalmatinska

52

21,5

73,5

9

Vinka

Pera

Petar

Perić

OŠ Bijaći, Kaštel Novi

Splitskodalmatinska

54

19,5

73,5

10

Jakov

Vilić

Ivan

Zelenić

OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić

Zagrebačka

53

18,5

71,5

48

22,5

70,5

11

Mirko

Armanda

Nives

Marketin

OŠ Bol, Split

Splitskodalmatinska

12

Jelena

Galović

Nikolina

Magličić Čavlović

Prva osnovna škola, Ogulin

Karlovačka

53

14,5

67,5

13

Ozana

Novak

Dunja

Novak

OŠ Petar Zrinski, Šenkovec

Međimurska

50

13

63

77

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016

8. razred BODOVI Rang

Ime

Prezime

Ime mentora

Prezime mentora

Ime škole

Županija

ISPIT

PRAKTIČNI RAD

UKUPNO

1

Ines

Maroković

Boško

Soldić

OŠ Ante Starčevića, Viljevo

Osječkobaranjska

68

29,5

97,5

2

Lovro

Štefan

Sanja

Posavec

II. osnovna škola, Varaždin

Varaždinska

62

28,5

90,5

3

Ivan

Unković

Davor

Kolarić

OŠ Vežica, Rijeka

Primorskogoranska

64

22,5

86,5

4

Ana Marija

Radošević

Danijela

PerencJaušovec

I. osnovna škola, Čakovec

Međimurska

62

22,5

84,5

5

Tomo

Žuti

Dubravka

Vešligaj

OŠ Stjepana Bencekovića, Zagreb

Grad Zagreb

58

26

84

6

Pavel

Zrnić

Predrag

Kralj

OŠ Frana Galovića, Zagreb

Grad Zagreb

62

21,5

83,5

6

Iva

Krušelj

Ana

Matić

OŠ Josipa Kozarca, Vinkovci

Vukovarskosrijemska

64

19,5

83,5

7

Emanuela

Sučić

Petar

Perić

OŠ Bijaći, Kaštel Novi

Splitskodalmatinska

63

20

83

7

Marin

Belamarić

Željko

Nakić

OŠ Vladimira Nazora, Zagreb

Grad Zagreb

56

27

83

61

21,5

82,5

8

Josip

Ćapin

Marina

Gojsalić

OŠ Kman-Kocunar, Split

Splitskodalmatinska

9

Marko

Poličić

Damir

Domić

OŠ ''Tin Ujević'', Osijek

Osječkobaranjska

57

25

82

10

Lucija

Pešo

Nikolina

Mandić

OŠ ''Mladost'', Osijek

Osječkobaranjska

61

20,5

81,5

11

Bernard

Faulend

Jasna

Aničić

OŠ Pavleka Miškine, Zagreb

Grad Zagreb

55

26

81

Blatančić

OŠ Stjepana Radića, Metković

Dubrovačkoneretvanska

54

23,5

77,5

12

Marija

Kompar

Sanda

78

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016

1. razred BODOVI Rang

Ime

Prezime

Ime mentora

Prezime mentora

Ime škole

Županija

ISPIT

PRAKTIČNI RAD

UKUPNO

1

Leo

Radalj

Antonio

Vrbatović

III. gimnazija, Split

Splitskodalmatinska

66

25

91

2

Nikola

Bišćan

Tomislav

Dolančić

Srednja škola Donji Miholjac

Osječkobaranjska

57

25

82

3

Lana

Varga

Maja

Maček Treščec

Gimnazija Fran Galović, Koprivnica

Koprivničkokriževačka

58

17,5

75,5

4

Antonio

Lujo

Anela

Bećir Kljunak

"Biskupijska klasična gimnazija Ruđera Boškovića, Dubrovnik"

Dubrovačkoneretvanska

58

15,5

73,5

5

Karlo

Kučan

Vlatka

Šavor

Gimnazija Karlovac

Karlovačka

56

17

73

Međimurska

57

15,5

72,5

6

Tin

Hrgović

Andrija

Bacinger

Gimnazija Josipa Slavenskog, Čakovec

7

Klara

Ćosić

Blaženka

Žmegač

Srednja škola Tina Ujevića, Kutina

Sisačkomoslavačka

49

21,5

70,5

8

Klara

Grošanić

Andrija

Bacinger

Gimnazija Josipa Slavenskog, Čakovec

Međimurska

53

15,5

68,5

9

Iva

Ivanković

Berislav

Rusan

XV. gimnazija, Zagreb

Grad Zagreb

51

16,5

67,5

Gimnazija Josipa Slavenskog, Čakovec

Međimurska

48

18

66

10

Antonio

Novak

Marta

Kramar Burela

11

Jurica

Skuliber

Davorka

Pelko

Srednja škola Zlatar

Krapinskozagorska

50

15,5

65,5

11

Fran

Lončar

Goran

Ledenčan

"Gaudeamus, prva privatna srednja škola u Osijeku"

Osječkobaranjska

51

14,5

65,5

12

Jakov

Samardžija

Berislav

Rusan

XV. gimnazija, Zagreb

Grad Zagreb

49

16

65

13

Juraj

Županić

Vlatka

Šavor

Gimnazija Karlovac

Karlovačka

51

11,5

62,5

14

Antonija

Latin

Davorka

Pelko

Srednja škola Zlatar

Krapinskozagorska

45

16,5

61,5

15

Klara Bruna

Tomić

Željko

Pokrajčić

V. gimnazija Vladimir Nazor, Split

Splitskodalmatinska

50

8,5

58,5

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016

79

2. razred BODOVI Rang

Ime

Prezime

Ime mentora

Prezime mentora

Ime škole

Županija

ISPIT

PRAKTIČNI RAD

UKUPNO

1

Filip

Relić

Mirjana

Zadro

XV. gimnazija, Zagreb

Grad Zagreb

64

27,5

91,5

2

Luka

Banović

Hrvoje

Grofelnik

Gimnazija Andrije Mohorovičića, Rijeka

Primorskogoranska

59

30,0

89

3

Mihovil

Penavić

Ivica

Blažević

Klasična gimnazija fra Marijana Lanosovića, Slavosnki Brod

Brodskoposavska

57

26,5

83,5

3

Sven

Jurak

Darko

Kanjuh

XV. gimnazija, Zagreb

Grad Zagreb

58

25,5

83,5

54

28,5

82,5

4

Matej

Plavac

Đurđica

Eržić

Gimnazija Nova Gradiška

Brodskoposavska

5

Ivana

Babić

Darko

Kanjuh

XV. gimnazija, Zagreb

Grad Zagreb

53

27,5

80,5

5

Ilija

Srpak

Marina

Anić

Prva gimnazija, Varaždin

Varaždinska

53

27,5

80,5

6

Roko

Topić

Dražena

Glamuzina Perić

IV. gimnazija Marko Marulić, Split

Splitskodalmatinska

54

25,5

79,5

6

Ivan

Mihovilović

Margareta

Kulaš

Gimnazija Karlovac

Karlovačka

54

25,5

79,5

7

David

Ikić

Ljiljana

Prpić

Gimnazija Jurja Barakovića, Zadar

Zadarska

54

25,0

79

8

Ana

Katić

Margareta

Kulaš

Gimnazija Karlovac

Karlovačka

48

28,5

76,5

9

Iva

Zekić

Hrvoje

Madžar

Gimnazija Franje Petrića, Zadar

Zadarska

51

24,5

75,5

10

Karlo

Ivanković

Marko

Bacan

Srednja škola Jastrebarsko

Zagrebačka

51

23,5

74,5

11

Stella

Hrvatin

Oliver

Kvasina

Gimnazija Eugena Kumičića, Opatija

Primorskogoranska

54

19,5

73,5

12

Michel

Haralović

Marko

Bacan

Srednja škola Jastrebarsko

Zagrebačka

62

10,0

72

13

Vjekoslav

Fordren

Gordana

Tašner

Gimnazija Lucijana Vranjanina, Zagreb

Grad Zagreb

43

26,5

69,5

14

Antonio

Grgurić

Anita

Lučić

Gimnazija Velika Gorica

Zagrebačka

53

12,5

65,5

80

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016

3. razred BODOVI Rang

Ime

Prezime

Ime mentora

Prezime mentora

Ime škole

Županija

ISPIT

PRAKTIČNI RAD

UKUPNO

1

Srećko

Kajić

Zvonko

Korpar

Gimnazija Matije Antuna Reljkovića, Vinkovci

Vukovarskosrijemska

65

21,5

86,5

2

Petar

Suman

Mladen

Crkvenčić

Gimnazija Lucijana Vranjanina, Zagreb

Grad Zagreb

63

23

86

3

Pavao

Banić

Berislav

Rusan

XV. gimnazija, Zagreb

Grad Zagreb

60

25,5

85,5

4

Ivan

Skorupan

Berislav

Rusan

XV. gimnazija, Zagreb

Grad Zagreb

59

26

85

Splitskodalmatinska

57

27

84

5

Šime

Vukman

Branka

Dumanić

Srednja škola Ivana Lucića, Trogir

6

Sven

Lasta

Ribana

Moulis

Gimnazija Daruvar

Bjelovarskobilogorska

60

19,5

79,5

7

Silvio

Podhraški

Nidija

Meštrović

V. gimnazija, Zagreb

Grad Zagreb

56

20,5

76,5

8

Jelena

Bratulić

Martina

Đuranec

Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile, Pazin

Istarska

59

15,5

74,5

9

Dorian

Vlašićek

Gordana

Tašner

Gimnazija Lucijana Vranjanina, Zagreb

Grad Zagreb

53

20

73

10

Mirta

Ćorić

Nidija

Meštrović

V. gimnazija, Zagreb

Grad Zagreb

59

12,5

71,5

Međimurska

51

19,5

70,5

11

Helena

Marciuš

Robert

Slunjski

Gimnazija Josipa Slavenskog, Čakovec

12

Marija

Vučemilo

Berislav

Rusan

XV. gimnazija, Zagreb

Grad Zagreb

51

17

68

Osječkobaranjska

51

16,5

67,5

13

Angela

Marinović

Marina

Međurečan

Srednja škola Isidora Kršnjavoga, Našice

14

Manuel

Žegrec

Davorka

Pelko

Srednja škola Zlatar

Krapinskozagorska

55

12

67

15

Sara

Smolak

Maja

Maček Treščec

Gimnazija Fran Galović, Koprivnica

Koprivničkokriževačka

56

10,5

66,5

15

Silvija

Kosić

Jelena

Maričić

SŠ Hrvatski kralj Zvonimir, Krk

Primorsko goranska

51

15,5

66,5

16

Renata

Vičević

Hrvoje

Herceg

Prva riječka hrvatska gimnazija, Rijeka

Primorskogoranska

48

14,5

62,5

81

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016

4. razred BODOVI Rang

Ime

Prezime

Ime mentora

Prezime mentora

Ime škole

Županija

ISPIT

PRAKTIČNI RAD

UKUPNO

1

Juraj

Vladika

Nidija

Meštrović

V. gimnazija, Zagreb

Grad Zagreb

58

26

84

2

Marko

Ilić

Ksenija

Šaić

Srednja škola Pregrada

Krapinskozagorska

59

23,5

82,5

3

David

Zima

Marija

Pandžić

Isusovačka klasična gimnazija u Osijeku

Osječkobaranjska

57

24

81

4

Rahela

Šanjek

Tea

Novaković

Druga gimnazija, Varaždin

Varaždinska

51

24

75

5

Sven

Vorkapić

Margareta

Kulaš

Gimnazija Karlovac

Karlovačka

48

25,5

73,5

6

Matea

Bačić

Katarina

Jakovac

Salezijanska klasična gimnazija, Rijeka

Primorskogoranska

52

21

73

7

Marin

Kutnjak

Hrvoje

Drvenkar

Katolička klasična gimnazija u Virovitici

Virovitičkopodravska

47

25,5

72,5

8

Iva

Knežević

Hrvoje

Madžar

Klasična gimnazija Ivana Pavla II., Zadar

Zadarska

49

19,5

68,5

8

Davor

Dundović

Željka

Lakić Tibinac

Gimnazija Pula

Istarska

44

24,5

68,5

9

Leo

Kostelac

Blaženka

Žmegač

Srednja škola Tina Ujevića, Kutina

Sisačkomoslavačka

51

15,5

66,5

10

Ivan

Pavičić

Željka

Jakubec

II. gimnazija, Zagreb

Grad Zagreb

44

21,5

65,5

10

Adrian

Komadina

Franjo

Kresojević

VII. Gimnazija, Zagreb

Grad Zagreb

44

21,5

65,5

46

16

62

40

21,5

61,5

11

Marko

Grudenić

Bosiljka

Šimić

Srednja škola Glina

Sisačkomoslavačka

12

Alen

Pučar

Nidija

Meštrović

V. gimnazija, Zagreb

Grad Zagreb

R

V ,

Doc. dr. sc. užica uk predsjednica Državnoga povjerenstva za natjecanje iz geografije Fotografije snimila: Suzana Ajhner Starčević,

članica Državnoga povjerenstva za natjecanje iz geografije

82

UPUTE SURADNICIMA GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 1/2016

UPUTE SURADNICIMA Geografski horizont objavljuje stručne radove iz geografije i srodnih znanstvenih područja kao i interdisciplinarne radove. Časopis izlazi dva puta godišnje. Uredništvo prima rukopise tijekom cijele godine. U pravilu se objavljuju radovi na hrvatskom jeziku. Rukopis treba oblikovati prema izgledu objavljenih članaka u Geografskom horizontu. Članak treba napisati u najkraćem obliku što ga jasnoća izlaganja dopušta. Tekst treba biti jasan, sažet i gramatički ispravan. Uz tekst članka prilaže se i sažetak (nekoliko rečenica). Svi radovi podliježu stručnoj recenziji.

Opseg rukopisa članka – računajući bilješke, literaturu, tablice, grafičke priloge – ne smije prelaziti 28 800 znakova (16 str.), od kojih na svakoj stranici 1 800 slovnih mjesta (30 redaka sa 60 slovnih mjesta u retku pri čemu se računaju i razmaci među rječima). Radovi se šalju u dva isprintana primjerka A4 formata i CD-u (program MS Word, font Times New Roman 12).

Grafičke priloge (grafikone, fotografije, tablice itd.) s numeracijom valja prirediti kao posebni dokument prema standardnim načinima računalne izrade i prilagoditi širinu grafičkog priloga na 70 mm ili 140 mm u JPEG, TIFF ili PDF formatu minimalne rezolucije od 300 dpi. Grafički prilozi ne stavljaju se u tekst članka, već predviđeno mjesto za grafički prilog treba označiti rednim brojem i naslovom u izdvojenom retku. Ispod grafičkog priloga navodi se skraćenica „Sl.“, redni broj priloga prema redoslijedu u radu, te kratak, ali informativan naslov. Isto vrijedi i za tablice: u izdvojenom retku navesti redni broj, naslov i izvor tablice. Iznad tablice navodi se skraćenica „Tab.“, redni broj tablice prema redoslijedu u radu, te kratak, ali informativan naslov. Ispod tablice navodi se izvor. U slučaju preuzimanja priloga iz drugog izvora autori su sami dužni osigurati dopuštenje.

Primaju se rukopisi pripremljeni sukladno uputama suradnicima Geografskog horizonta.

Literatura se citira prema harvardskom sustavu. Korištena literatura citira se unutar teksta tako da se u zagradi navede prezime autora i godina izdanja; na primjer: (Stražičić, 1993) te broj stranice ukoliko se radi o citatu (Stražičić, 1993, 37). Ako rad ima dva autora, treba navesti oba, na primjer: (Turk i Mirković, 1993). U slučaju zajedničkog rada trojice ili više autora, u tekstu se navodi prezime prvog autora i skraćenica „i dr.“ za druge autore, na primjer: (Graham i dr., 2000). Ukoliko se citira više članaka jednog autora iz iste godine izdanja, tada se uz godinu navode i slova po abecednom redu (npr. 2000a, 2000b itd.). Kada se navodi više radova u kontinuitetu koristi se „;“ (Friganović, 1991; Nejašmić i Bašić, 2005). Sve reference u tekstu navode se kao i prvi put, odnosno ne koriste se oblici poput „ibid.“, „op. cit.“ i slično. Na kraju teksta prilaže se popis literature (bibliografija) poredan prema abecednom redu prezimena autora i kronološkim redom za radove istog autora. Ovdje se navode svi autori pojedine reference. U slučaju zajedničkog rada više autora, u popisu literature se ne koristi oblik „i suradnici“, nego se navode svi autori. Za mrežno dostupne radove potrebno je, nakon dostupnih osnovnih referenci (naslova, autora itd.), navesti izvor (http://) i datum učitavanja. Naziv knjige, zbornika, časopisa i publikacija piše se u kurzivu.

Uredništvo, glavni i tehnički urednik pridržavaju uobičajeno pravo na sitnije izmjene teksta, tablica i način grafičke prezentacije, ali da to bitno ne utječe na sadržaj i smisao članka. Uz članak, autori su dužni dostaviti podatke o zvanju i kontakt adresu (ustanovu zaposlenja s adresom ili kućnu adresu; adresu elektroničke pošte).

83

UPUTE ZA CITIRANJE: Literatura članak u časopisu:

Henkel, R., 2005: Geography of Religion – Rediscovering a Subdiscipline, Hrvatski geografski glasnik 67 (1), 5-25. (Broj 67 označava godište (volumen) časopisa; (1) broj sveska unutar godišta, a 5-25 paginaciju rada u svesku.)

Lozić, S., Fuerst-Bjeliš, B., Perica, D., 2006: Quantitative-geomorphological and Environmental-historical Impact on the Ecological Soil Depth; Northwestern Croatia, Hrvatski geografski glasnik 68 (1), 7-25.

članak u zborniku radova:

Stražičić, N., 1996: Hrvatska – pomorska zemlja, u: I. hrvatski geografski kongres: geografija u funkciji razvoja Hrvatske: zbornik radova (ur. Pepeonik, Z.), Zagreb, 12. i 13. listopada 1995., Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb, 102-114.

poglavlje u knjizi:

Klemenčić, M., 1996: Promjene upravno-teritorijalnog ustroja Hrvatske 1918-1992, u: Hrvatske županije kroz stoljeća (ur. Mirošević, F.), Školska knjiga, Zagreb, 123-148.

knjiga:

Stražičić, N., 1996: Pomorska geografija svijeta: (regionalna pomorska geografija svijeta), Školska knjiga, Zagreb.

Graham, B., Ashworth, G. J., Tunbridge, J. E., 2000: A Geography of Heritage: Power, Culture & Economy, Arnold, London.

članak na internet stranici:

Faričić, J., Postoji li danas Dalmacija?, http://www.geografija.hr novosti.asp?id_novosti=202&id_ projekta=0 (29.02.2004.)

Izvori publikacije: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001.: stanovništvo prema spolu i starosti, po naseljima, Statistička izvješća 1167, DZS, Zagreb, 2003.

internet stranica:

Matisse’s Glossary of Internet Terms, 1994 – 2008, http://www.matisse.net/files/glossary.html (28.10.2009.)

U posebnim, stalnim i povremenim rubrikama časopis objavljuje i druge priloge od znanstvenog i stručnog interesa: eseje, osvrte, recenzije, prikaze, bilješke o znanstvenim i stručnim skupovima itd. opsega do 9 000 znakova (5 str.). Takvi prilozi potpisuju se na kraju.

Molimo autore da u roku od dva tjedna nakon izlaska časopisa iz tiska dostave Uredništvu časopisa bitnije tiskarske greške prema načinu objavljivanja (stranica, stupac, redak, stoji, treba) koje su se potkrale kako bi se objavile ispravke u sljedećem broju.

Uredništvo Rukopisi se upućuju na adresu:

Hrvatsko geografsko društvo, Geografski horizont, Glavni urednik, Marulićev trg 19, p.p. 595, 10000 Zagreb, Hrvatska, tel. (01) 48 95 402, tel./faks. (01) 48 95 451, e-mail: hgd@geog.pmf.hr

Želite li odsada redovito primati časopis GEOGRAFSKI HORIZONT (označite križićem kućicu) pošaljite sljedeće podatke na adresu HGD-a:

Stručno-informativni časopis za geografiju http://issuu.com/h.g.d.

Nakladnik:

Hrvatsko geografsko društvo Marulićev trg 19, 10000 Zagreb, Hrvatska tel. (01) 48 95 402, tel./faks. (01) 48 95 451, e-mail: hgd@geog.pmf.hr http://www.hagede.hr http://www.facebook.com/geografski-horizont

Kupac

.........................................................................................

Ulica i kućni broj

.........................................................................................

Broj pošte i mjesto

.........................................................................................

Matični broj

.........................................................................................

/ Datum / Potpis / Pečat (za institucije) / :

...................................................

Ukoliko želite naručiti i/ili pojedine stare brojeve Geografskog horizonta (označite križićem kućicu) popunite priloženu tablicu. Bibliografija je dostupna na portalu www.geografija.hr.

Naručujem sljedeće stare brojeve Geografskog horizonta:

Broj/godište

Količina

Nevena Beuk

Strategija ruralnog razvoja Baranje

Kristina Jajtić, Aleksandar Lukić

Značaj fondova Europske unije za razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Krapinsko-zagorske županije

Dinko Skočir

Poznavanje nogometa i geografsko znanje

K A R TA G O V O R I : Prostorni razmještaj prometno marginaliziranih srednjoškolaca u Gradu Zagrebu na temelju subjektivnih pokazatelja

CIJENA: za pravne osobe 30 kn za fizičke osobe 25 kn