Geografski horizont 62/2 (2016) by H.G.D.

TERENSKA NASTAVA TEMATSKE KARTE REGIJA Broj 2/2016, godina LXII, ISSN 0016-7266

Izlazi od 1955.

BROJ 2/2016 • GODINA LXII • ISSN 0016 -7266

god. 62, br. 2/2016, Zagreb Stručno-informativni časopis za geografiju http://issuu.com/h.g.d.

Nakladnik:

Hrvatsko geografsko društvo Marulićev trg 19, 10000 Zagreb, Hrvatska tel. (01) 48 95 402, tel./faks. (01) 48 95 451, e-mail: hgd@geog.pmf.hr http://www.hagede.hr http://www.facebook.com/geografski-horizont

Uredništvo: Nenad Buzjak, Ivan Čanjevac, Vedran Prelogović, Lana Slavuj Borčić, Ivan Šulc, Ružica Vuk, Ivan Zagoda, Ivan Zupanc

Glavni urednik:

Vedran Prelogović

Tajnik uredništva:

Ivan Čanjevac

Grafički i Tehnički urednik:

Ivan Zagoda

Korektura:

Jadranka Čelant Hromatko

Slog i prijelom:

Ivan Zagoda

Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o. Naklada: 500 primjeraka Cijena časopisa: za pravne osobe 30 kn, za fizičke osobe 25 kn Časopis izlazi uz pomoć Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske Za potpisane članke odgovaraju autori, za nepotpisane uredništvo. Rukopisi se ne vraćaju. Niti jedan dio ove publikacije ne smije se preuzeti, kopirati, prevoditi ili na bilo koji način reproducirati u bilo kojem pisanom ili elektroničkom mediju bez pismene suglasnosti i dozvole autora i izdavača. Časopis Geografski horizont učenicima i nastavnicima kao dodatnu literaturu preporuča Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. KLASA: 602-01/07-01/00331; URBROJ: 533-12-07-0004. od 24. srpnja 2007.

Slika na naslovnoj stranici: Planina Hua u Kini (foto: Dubravka Spevec)

ČLANCI Ivan Friščić

Historijskogeografski razvoj Varaždina – primjer integrirane terenske nastave Marija Ros Kozarić 15 Prijeti li Petrinji depopulacija? Primjer realiziranog školskog projekta 7

Neven Tandarić

Terenska nastava iz fizičke geografije – prijedlog za prvi razred gimnazije

Dubravka Spevec

Tematske karte u nastavi geografije

Ivan Sarjanović

Regija kao središnji koncept u geografiji

P R I LO G 70

Planiranje poučavanja usmjerenog na učenika – upute učiteljima i nastavnicima geografije

K A R TA G O V O R I 74

Tipovi turističkih mjesta u Južnoj Dalmaciji prema stupnju turističkog razvoja

DOGAĐANJA 76

I–use statistics in education – izvješće sa stručnog usavršavanja u Danskoj 79 Izvješće s 33. međunarodnoga geografskog kongresa, Beijing, Kina 80 13. svjetska geografska olimpijada (iGeo), Beijing, Kina

Oranje i traktorsko prigovaranje

foto:

Doroteja Brozan

HISTORIJSKOGEOGRAFSKI RAZVOJ VARAŽDINA – PRIMJER INTEGRIRANE TERENSKE NASTAVE Ivan Friščić

U radu je opisan primjer terenske nastave u Varaždinu za učenike osmih razreda osnovne škole, kao primjer cjelodnevne integrirane terenske nastave geografije i povijesti.

Uvod U Geografskom horizontu objavljeno je više radova koji se bave tematikom terenske nastave. Svi se autori slažu u ocjeni uloge i važnosti terenske nastave u ostvarivanju općih i specifičnih ciljeva nastave geografije, a važnost terenske i izvanučioničke nastave naglašavaju i Brazda (1985), Matas (1998) i Skok (2002). Među novijim radovima objavljenim u Geografskom horizontu sadržajem, strukturom, pristupima i sugestijama za učitelje geografije izdvajaju se tri rada. Terenska nastava s aspekta stručnog usavršavanja učitelja geografije prikazana je u radu Terenska nastava u stručnom usavršava-

nju učitelja i nastavnika geografije (Buzjak i dr., 2015). U radu je detaljno razrađen teorijski okvir (definicije, podjele, oblici rada, aktivnosti učitelja i učenika, prednosti i ograničenja terenske nastave) i obrazložena razlika između opažačke i aktivne terenske nastave. Prikazan je primjer terenske nastave u Pećinskom parku Grabovača u Perušiću, realizirane s učiteljima i nastavnicima geografije. U radu Učenici uče učenike (Trepotec Marić i Šadek, 2011) prikazan je primjer terenske nastave u Geografsko-botaničkom rezervatu Đurđevački peski i na rijeci Dravi s učenicima osmih razreda iz dviju različitih škola. Autori jasno postavljaju ciljeve i zadatke terenske nastave,

Ivan Friščić: Historijskogeografski razvoj Varaždina – primjer integrirane terenske nastave GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016, 7-14

obrazlažu organizaciju rada u timovima, prilažu primjere zadataka koje su učenici rješavali na terenskoj nastavi i opisuju načine vrednovanja terenske nastave. U zaključku navode da su učenici postigli rezultate iznad očekivanja. Balog (2010) piše o realizaciji nastavnih sadržaja na trodnevnoj terenskoj nastavi s učenicima četvrtog razreda gimnazije. Terenska je nastava koncipirana s obzirom na ciljeve i odgojno-obrazovne ishode nastavne cjeline Prirodna obilježja Republike Hrvatske, a realizirana na prostoru Gorske Hrvatske. U radu je detaljno razrađen okvirni program terenske nastave, a rad podijeljen u cjeline: reljef; klima; vegetacija i tlo; zaštićeni prostori u Hrvatskoj; vrednovanje učeničkih aktivnosti na terenskoj nastavi. Rad je potkrijepljen brojnim fotografijama. U analiziranim radovima veći je naglasak na odgojno-obrazovnim ishodima iz fizičke geografije. Buzjak i dr. (2015) izdvajaju mogućnosti interdisciplinarne terenske nastave i naglašavaju da je organizacija takve terenske nastave zahtjevnija za učitelja, ali ako je dobro realizirana, učinkovitija je s aspekta učenika. U nastavku donosimo primjer organizacije tako koncipirane terenske nastave kojoj je opći cilj integracija geografskih znanja i vještina sa znanjima i vještinama iz drugih predmeta (povijest, hrvatski jezik, informatika).

Ciljevi integrirane terenske nastave 1. Orijentacija u prostoru, neposredno promatranje i prikupljanje podataka, razvijanje geografske pismenosti. 2. Primjena znanja o historijskogeografskom razvoju prostora i vještina stečenih u dotadašnjem geografskom obrazovanju. 3. Razvijanje interesa za istraživanje i bolje upoznavanje prirodnogeografskih i kulturno-povijesnih obilježja prostora. 4. Primjena znanja stečenih u dotadašnjem obrazovanju o gospodarskoj i geostrateškoj

ulozi proučavanoga prostora na nacionalnoj razini te o prostornoj strukturi grada. 5. Razvijanje sposobnosti korištenja različitih izvora informacija i usvajanja znanja opažanjem, ispitivanjem i istraživanjem te razvijanje informatičke pismenosti. Razvijanje sposobnosti snalaženja u novim situacijama, drugačijim od okruženja za učenje u učioničkoj nastavi. 6. Osposobljavanje učenika za samostalno učenje. 7. Razvijanje ekološke svijesti, geografskog mišljenja, pravilnog stava o očuvanju kulturne i prirodne baštine, svijesti o potrebi čuvanja kulturnih i povijesnih vrijednosti. 8. Razvijanje vještina timskog rada, kolegijalnosti i kolegijalne kompetitivnosti pri rješavanju kompleksnih situacija i zadataka te prijateljstva među učenicima. 9. Razvijanje generičkih kompetencija: kritičko mišljenje, donošenje odluka, rješavanje problema, kreativnost, inovativnost, komunikacija, suradnja, informacijska i digitalna pismenost te korištenje (informatičkih) tehnologija.

Odgojno-obrazovni ishodi

integrirane terenske nastave Nakon provedene planirane terenske nastave učenici će znati i moći: orijentirati se u naselju koristeći plan grada i GPS; vrednovati važnost poznavanja orijentacije u prostoru; napisati i primijeniti scenarij snimanja kratkog dokumentarnog filma; pripremiti pitanja za strukturirani intervju; dogovoriti intervju s odabranim osobama; motivirati za intervju sugovornike izabrane slučajnim odabirom; argumentirati vlastite stavove; uspješno raditi u timu; snimiti i montirati dokumentarni film na zadanu temu i prema dogovorenim parametrima; napisati referat na zadanu temu, koristeći preporučenu literaturu i metodologiju; usmeno izložiti referat u zadanom vremenu i na zadanoj lokaciji; samostalno

Ivan Friščić: Historijskogeografski razvoj Varaždina – primjer integrirane terenske nastave GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016, 7-14

primijeniti vještine organiziranja, dogovaranja i pridržavanja pravila rada u skupini.

Aktivnosti učitelja Učitelj priprema osnovna sredstva i pomagala koja su potrebna za održavanje terenske nastave (tematske karte, planove, GPS uređaje, video kamere, radne listiće,...), odrađuje stručnu, metodičku i didaktičku pripremu te jasno postavlja ciljeve terenskog rada. Bitna pretpostavka uspješne terenske nastave jest dobra priprema učitelja, pri čemu se prvenstveno misli na dobro upoznavanje s tematikom i lokacijom na kojoj se nastava održava. Priprema je bitna zbog aktualizacije informacija i uočavanja razlika na terenu i u literaturi, zbog provjere je li odabrana lokacija pogodna za provođenje terenske nastave i ostvarivanje svih zadanih ciljeva. Zajedno s učenicima i drugim učiteljima koji sudjeluju u terenskoj nastavi planira odgojno-obrazovne ishode, izrađuje izvedbeni plan terenske nastave te odabire oblike i metode vrednovanja usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Nakon cjelovitog planiranja i pripremanja učitelj treba ishoditi odobrenje školskog odbora, razrednog i učiteljskog vijeća i pristanak roditelja, zatim osigurati financijska sredstva subvencijom ili sponzorstvom ili pak participacijom roditelja te osigurati prvu pomoć.

Aktivnosti učenika U pripremi terenske nastave učenici se dijele u šest skupina, od kojih svaka dobiva svoju temu s objašnjenjima, odnosno zadatke. Prva skupina (skupina A) priprema referat o historijskogeografskim obilježjima Varaždina, druga (skupina Dvor) scenarij dokumentarnog filma i pitanja za strukturirani intervju u Starom gradu, treća (skupina Kultura) scenarij dokumentarnog filma o vrednovanju kulturne baštine u Varaždinu (primjer Varaždinskog groblja), četvrta (skupina Banfica) scenarij dokumentarnog filma

o kvaliteti života u Varaždinu (primjer naselja Banfica) i pitanja za strukturirani intervju, peta (skupina Varteks) scenarij dokumentarnog filma o gospodarskim subjektima u Varaždinu (tvornica Varteks), a šesta (skupina Grad) scenarij za snimanje intervjua s upravom grada o gospodarskim potencijalima Grada, prijetnjama budućem uspješnom razvoju, potencijalnoj ulozi Varaždina u Sjevernoj Hrvatskoj. Prije terenske nastave, na prvom radnom sastanku skupina, svaki član skupine preuzima svoj dio zadataka i sudjeluje u izradi plana aktivnosti. Formiraju se skupine, imenuju se voditelji skupina i definiraju smjernice za svakog člana skupine. Tijekom vožnje autobusom do Varaždina učenici dobivaju upute od učitelja kako ispuniti dnevnik terenske nastave, preuzimaju dodatne zadatke i pojašnjenja za terenski rad, provjeravaju funkcionira li oprema te postavljaju pitanja vezana uz dodatna pojašnjenja eventualno nastalih nedoumica. Dodatni zadatak koji učenici dobivaju jest fotografiranje terena na putu do Varaždina – uočavanje promjena u pejzažu nastalih radom i utjecajem čovjeka, te fotografiranje istih kako bi po povratku izradili poster s temom „Antropogeni reljef na dionici autoceste A4 Zagreb-Varaždin“. Učenici promatraju prostor kojim se voze, fotografiraju zanimljive antropogene pojave u pejzažu, slušaju izlaganje učitelja i odabranih učenika iz skupine A o povijesnim etapama razvoja Varaždina, ključnim građevinama koje su izgrađene u pojedinoj etapi, znamenitim osobama koje su obilježile pojedinu etapu i upoznaju se s prirodnogeografskim i demogeografskim značajkama prostora koji posjećuju. Tijekom izlaganja bilježe ključne informacije i po potrebi postavljaju pitanja izlagateljima. Prije dolaska u Varaždin dobivaju završne upute o uljudnom i pristojnom ponašanju te imaju nekoliko minuta za odmor i pripremu aktivnog rada na terenu.

Ivan Friščić: Historijskogeografski razvoj Varaždina – primjer integrirane terenske nastave GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016, 7-14

foto: Nikola Slunjski

Sl. 1. Upoznavanje historijsko-geografskog razvoja Varaždina (snimljeno tijekom terenskog izlaska na 20. državnom Natjecanju iz geografije ispred makete glavnog gradskog trga, s pogledom na Pavlinsku ulicu) Po dolasku u Varaždin, učenici iz prve skupine (skupina A) raspoređuju se u ostale skupine i preuzimaju ulogu vodiča po Varaždinu i kontrolora provedbe plana rada skupine koju vode. Svi učenici preuzimaju oznake/akreditacije (ovisno o tome kojoj skupini pripadaju), opremu i materijale potrebne za rad, raspoređuju se u skupine, slušaju posljednje upute svojih vodiča i počinju s istraživanjem. Skupina Dvor kamerom snima video materijale za kratki dokumentarni film na temu „Stari grad Varaždin“. Njihova je zadaća snimiti građevine koje vide u prostoru te ih kratko prezentirati. Mogući scenarij: s platoa ispred ulaza u Stari grad vide utvrdu i konjušnicu, zatim dolaze na nasip i kulu stražarnicu. Svaku od zgrada trebaju

prezentirati s nekoliko rečenica, a naglasak stavljaju na utvrdu, danas Gradski muzej Varaždin. Objekte je potrebno vremenski odrediti, kratko objasniti namjenu kroz povijest, spomenuti njihovu današnju namjenu, istaknuti njihovu važnost u turističkom smislu. Osim prezentiranja odabranih objekata u Starom gradu Varaždinu, zadatak je snimiti unutrašnjost utvrde i okolni pejzaž. Pri tome je važno odrediti geografske koordinate i prostornu orijentaciju utvrde te snimiti postupak. Osim navedenoga, učenici mogu intervjuirati prolaznike te snimiti ostale značajne građevine i elemente prostorne strukture grada koji se nalaze u neposrednoj blizini Starog grada (Uršulinska crkva, Svačićev trg, građevine iz razdoblja baroka, građevine izgra-

Ivan Friščić: Historijskogeografski razvoj Varaždina – primjer integrirane terenske nastave

đene u rokoko stilu, cimeri). Za snimanje materijala planirano je 180 minuta (snimanje uvoda 15 minuta, snimanje prezentacija 45 minuta, snimanje određivanja koordinata 30 minuta, snimanje intervjuiranja prolaznika 45 minuta, snimanje ostalih materijala 45 minuta). Skupina Kultura kamerom snima video materijale za kratki dokumentarni film o vrednovanju kulturne baštine u Varaždinu na primjeru Varaždinskog groblja. Njihov je zadatak snimiti nekoliko veduta groblja s različitih pozicija i na svakoj predstaviti nekoliko informacija o lokaciji (npr. kada je groblje osnovano, kada i tko započinje uređenje groblja, koji je najvrjedniji spomenik na groblju i koji ga je kipar izradio), snimiti nekoliko grobnih mjesta s različitim stranim prezimenima te izvesti zaključke (Što se iz natpisa na grobnim mjestima može saznati o povijesti Varaždina?). Učenici imaju zadatak odrediti geografske koordinate groblja i orijentaciju te kamerom snimiti postupak kojim su došli do točnih koordinata, zatim snimiti okolni pejzaž i geografske zanimljivosti okolnog prostora. Snimanje materijala traje 180 minuta. Vodič kontrolira provedbu plana rada skupine. Banfica je naselje u Varaždinu u kojemu istoimena skupina snima video materijale za kratki dokumentarni film o kvaliteti života u Varaždinu. Planirane aktivnosti učenika su: snimiti put od centra grada do naselja Banfica te prezentirati razliku u gradnji građevina i urbanom pejzažu, objasniti koje su sličnosti i razlike u estetskom dojmu između centra grada i Banfice, zatim intervjuirati prolaznike kako bi došli do informacija o načinu i kvaliteti života u Gradu, snimiti nekoliko različitih vrsta građevina u naselju (zgrade, obiteljske kuće, neboderi) i zelene površine, ceste. Snimanje materijala traje 180 minuta. Vodič kontrolira provedbu plana rada skupine. Skupina Varteks kamerom snima video materijale za kratki dokumentarni film o gospodarskim subjektima u Varaždinu na primjeru tvorni-

foto: Nikola Slunjski

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016, 7-14

Sl. 2. Gradska vijećnica u Varaždinu (snimljeno tijekom terenskog izlaska na 20. državnom Natjecanju iz geografije) ce za proizvodnju tekstilnih proizvoda Varteks. Zadatci koje učenici trebaju ostvariti: snimiti postrojenje tvornice Varteks s vanjske strane (pogled sa Zagrebačke ceste) tijekom vožnje autobusom, pogled iz dvorišta i dvorište te pogone, snimiti kratko video izlaganje o važnosti poduzeća za industrijsku proizvodnju nekad i danas, snimiti intervju s predstavnikom uprave tvornice te kratke izjave nekoliko (najmanje tri, a najviše pet) zaposlenika Varteksa, odrediti geografske koordinate te snimiti postupak, a prilikom montiranja filma uvrstiti zračni snimak dijela grada u kojemu se nalazi Varteks. Snimanje materijala traje 180 minuta. Vodič kontrolira provedbu plana rada skupine. Skupina Grad kamerom snima video materijale za kratki dokumentarni film o gospodarstvu grada Varaždina. Učenici dolaze na Trg kralja Tomislava (Korzo) gdje snimaju gradsku vijećnicu

Ivan Friščić: Historijskogeografski razvoj Varaždina – primjer integrirane terenske nastave GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016, 7-14

i okolne zgrade oko središnjeg gradskog trga, određuju geografske koordinate gradske vijećnice. Snimaju intervju s predstavnicima gradske uprave. Snimaju barokne i rokoko elemente koje uočavaju u okolici gradskog trga. Snimanje materijala traje 180 minuta. Vodič kontrolira provedbu plana rada skupine.

Aktivnosti učitelja i učenika nakon terenske nastave

Nakon povratka u Zagreb, skupine moraju završiti svoje terenske zadatke uz pomoć učitelja, tj. montirati snimke koje su snimili na terenu u kratak dokumentarni film i to redoslijedom kako su snimili materijal. U početnom dijelu filma učenici moraju montirati snimke koje se odnose na dolazak do lokacije koja im je bila zadana, kratak uvodni dio sa snimkama lokacije i okolnog prostora. Slijedi glavni dio u koji se montira referat, odnosno izlaganje o lokaciji, intervjuiranje i određivanje geografskih koordinata. U završnom dijelu montiraju se snimke ostalih zanimljivosti i odlazak s lokacije sa zajedničkom snimkom svih učenika koji su sudjelovali u skupnom radu. Film ne smije trajati manje od deset ni više od petnaest minuta. Učenici na raspolaganju imaju informatički kabinet i pomoć učitelja informatike. Rok za montažu kratkog dokumentarnog filma je tjedan dana, nakon čega se okupljaju u amfiteatru ili dvorani škole gdje uz pomoć projektora i računala prezentiraju svoje kratke dokumentarne filmove. Prikazivanju filmova prisustvuju svi učenici i učitelji škole koji se u tom terminu nalaze na nastavi (ili na dan planiran za tu aktivnost u kurikulumu škole). Svaka skupina, nakon prezentacije filma odgovara na pitanja učitelja i okupljenih učenika. Postavljanje i odgovaranje na pitanja traje maksimalno tri minute. Nakon prezentacije učitelj preuzima filmove te ih predaje osobi zaduženoj za održavanje internetskih stranica škole, koja ih kasnije objavljuje na istima.

Svaka skupina nakon povratka u školu predlaže jednog predstavnika koji se svrstava u novu skupinu (skupina Referat). Ta skupina ima zadatak izraditi poster na temu „Antropogeni reljef na dionici autoceste A4 Zagreb-Varaždin“, a koji će biti prezentiran nakon prikazivanja svih filmova i izložen u holu škole. Svaka skupina ima, nadalje, zadatak predati izvještaj s terenske nastave koji sadrži kronologiju odvijanja terenske nastave i sljedeće elemente: popis članova skupine, ime lokacije na kojoj su učenici snimali kratki dokumentarni film, opis terenske nastave po točkama opažanja (itinerar), kraći prikaz promatrane lokacije, procjena uspješnosti terenske nastave, problemi s kojima su se učenici susreli prilikom provođenja terenske nastave, prijedlozi za nove aktivnosti. Učenici po dolasku u školu trebaju predati dnevnik terenske nastave. Učitelj pomaže učenicima u provedbi svojih zadataka te vrednuje usvojenost odgojno-obrazovnih ishoda.

Vrednovanje usvojenosti odgojnoobrazovnih ishoda

Elementi vrednovanja su primjena znanja, geografske vještine, samostalnost u radu i odgovornost. Primjena (prethodno stečenog i novostečenog) znanja obuhvaća sadržaje o orijentaciji i interpretaciji prostornih obilježja na konkretnim primjerima svake skupine. Prema unaprijed dogovorenim kriterijima ovaj se element provjerava na sadržaju prezentiranih kratkih dokumentarnih filmova, sadržaju i prezentaciji postera te sadržaju dnevnika terenske nastave, a ocjenjuje dodjeljivanjem brojčane ocjene za postignute rezultate svakom članu skupine. Geografske vještine obuhvaćaju sposobnost primjene vještine orijentacije te primjenu pravila za provedbu intervjua, pravila za izradu i

Ivan Friščić: Historijskogeografski razvoj Varaždina – primjer integrirane terenske nastave GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016, 7-14

prezentaciju postera te pravila za provedbu rasprave. Vrednovanje geografskih vještina može biti formativno i sumativno, ovisno o unaprijed dogovorenim pristupima. Samostalnost u radu i odgovornost prema postavljenim zadatcima prati se tijekom pripreme i provedbe terenske nastave te nakon terenske nastave. Nakon izrade i prezentacije dokumentarnih filmova i postera kao i nakon predaje terenskog dnevnika utvrđuje se jesu li učenici samoinicijativno, samostalno i odgovorno obavili zadatke te u kojoj su mjeri učenici tražili pomoć učitelja ili voditelja skupine. U vrednovanju samostalnosti i odgovornosti primjenjuje se formativni pristup.

Nastavna sredstva i pomagala Za provedbu terenske nastave potrebna su sljedeća nastavna sredstva: tematske karte, plan grada Varaždina, GPS, literatura za referate, informacijski list s uputama za svaku skupinu, obrazac za izvještaj s terenske nastave i terenski dnevnik. Produkt terenske nastave su (i) nova nastavna sredstva: poster, fotografije i kratki dokumentarni nastavni film Historijskogeografski razvoj Varaždina. Za provedbu terenske nastave nužna su sljedeća nastavna pomagala: video-kamera, papir, pribor za pisanje i izradu postera, računalo, LCD projektor, printer, USB-stick.

Literatura Balog, Ž., 2010: Terenska nastava u geografiji – primjer realizacije nastavnih sadržaja nastavne cjeline Prirodna obilježja Republike Hrvatske u 4. razredu gimnazije na trodnevnoj terenskoj nastavi, Geografski horizont 56 (2), 55-67. Brazda, M., 1985: Terenski rad i ekskurzije u nastavi geografije, Školska knjiga, Zagreb. Buzjak, N., Bočić, N., Paar, D., 2015: Terenska nastava u stručnom usavršavanju učitelja i nastavnika geografije, Geografski horizont 61 (2), 75-84. Matas, M., 1998: Metodika nastave geografije, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb. Skok, P., 2002: Izvanučionička nastava, Pedagoški servis, Zagreb. Trepotec Marić, E., Šadek, K., 2011: Učenici uče učenike. Geografski horizont 57 (1), 63-69.

Prilozi Literatura i izvori za učenike Gospodarstvo Grada Varaždina, Službene Internet stranice Grada Varaždina, http://varazdin.hr/gospodarstvo Zaninović, K. (ur.) 2008: Klimatski atlas Hrvatske 1961.-1990., 1971.-2000., Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb. Nejašmić, I., 2005: Demogeografija – stanovništvo u prostornim odnosima i procesima, Školska knjiga, Zagreb. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr. Slukan-Altić, M., 2009: Povijesni atlas gradova: Varaždin, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Državni arhiv Varaždin, Zagreb i Varaždin. Vresk, M., 1990: Osnove urbane geografije, Školska knjiga, Zagreb.

Moguća pitanja za intervju za pojedine skupine učenika Skupina Dvor Znate li koja je ovo građevina? U kojem je stoljeću izgrađena?

Znate li koja joj je današnja namjena, a koja je bila u prošlosti? Koje slavne obitelji iz hrvatske povijesti su bile vlasnici Starog grada? Znate li na poleđini koje novčanice se nalazi Stari grad? Skupina Banfica Po Vašoj procjeni, kakva je kvaliteta života u Varaždinu? Kako biste ju brojčano ocijenili na ljestvici od 1 do 5, pri čemu je 1 najlošije, a 5 najbolje? Koje su prednosti, a koji nedostatci života u Varaždinu? Smeta li Vam buka automobila ako živite u blizini obilaznice? Po Vašem mišljenju, ima li dovoljno zelenih površina? Ima li dovoljno vrtića i škola te sadržaja za mlade? Što Vam se najviše sviđa u Varaždinu? Skupina Varteks Koliko ima trenutno zaposlenih, a koliko je ljudi bilo zaposleno prije tridesetak godina? Zašto dolazi do pada broja zaposlenih? Smanjuje li se i proizvodnja ili ona raste? Kakvi su rezultati prodaje, smanjuje li se ili raste? Pitanja za kratke izjave: Jeste li zadovoljni uvjetima rada? Što biste promijenili u organizaciji i uvjetima rada? Jeste li zadovoljni plaćom? Sviđa li Vam se atmosfera na radnom mjestu? Skupina Grad Koja gospodarska grana ostvaruje najveće prihode? Koliki udio imaju uslužne djelatnosti u ostvarenom dohotku? Koji su potencijali gospodarskog rasta? Koje su potencijalne prijetnje gospodarskom rastu? Postoje li projekcije razvoja Varaždina kao gospodarskog centra Sjeverne Hrvatske? Koje kapitalne projekte gradska uprava planira pokretati i poticati u sljedećem obračunskom razdoblju?

Ivan Friščić, mag. educ. geogr. i pov.

Rudolfa Rajtera 50, 42240 Ivanec, Hrvatska, e-mail: ivan.friscic@yahoo.com

Prijeti li Petrinji depopulacija? Primjer realiziranog školskog projekta Marija Ros Kozarić

Projektna je nastava, uz terensku nastavu, jedna od najučinkovitijih strategija u nastavi geografije. Učiteljice geografije i učenici I. osnovne škole Petrinja u 2015./2016. godini realizirali su projekt pod nazivom Prijeti li Petrinji depopulacija?. U ovom su članku prikazani Plan i program projekta i glavni rezultati.

Uvod

Petrinju je u zadnjih nekoliko godina obilježila depopulacija. To je lako vidljivo, ali odlučili smo istražiti razloge. Učenici naše škole, I. osnovne škole Petrinja, zajedno sa mentorima, planirali su projektne aktivnosti kojima su istražili kretanje broja stanovnika Petrinje od 1991. do 2011. godine te uzroke smanjenja broja učenika u našoj školi. Tim projektom htjeli smo provjeriti zašto se smanjuje broj stanovnika Petrinje. Mislimo da su razlozi depopulacije sve manji broj rođenih, niži životni standardi, previše dnevnih obaveza, nepovoljni životni uvjeti te migracije koje je uzrokovao rat na ovim pro1

Anamaria Yago

storima. Kada smo prikupili potrebne podatke, usporedili smo razloge koje smo pretpostavili s pravim razlozima. Ovom tematikom danas se bave najveći znanstvenici iz polja demogeografije i demografije (prof. dr. sc. Anđelko Akrap i doc. dr. sc. Stjepan Šterc). Novine i televizijske emisije pretrpani su člancima i vijestima koji najavljuju izumiranje Hrvatske. Spominje se i pronatalitetna populacijska politika, ali za sada nema konkretnih rezultata.

Obrazloženje teme

Ovim radom željeli smo utvrditi razloge depopulacije petrinjskog područja i trendove 2

Dominik Mitar

Marija Ros Kozarić: Prijeti li Petrinji depopulacija? Primjer realiziranog školskog projekta GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016, 15-30

u budućnosti. Cilj rada je na temelju školskih ljetopisa, terenskog rada, popisa stanovništva i društveno-povijesnih promjena utvrditi razloge smanjenja broja učenika područne škole Hrastovica i I. osnovne škole Petrinja te razloge zatvaranja područnih škola. Jedan od ciljeva je dokazati utjecaj Domovinskog rata na demografski egzodus Petrinje i okolice i promjenu nacionalne strukture. Vrlo je zabrinjavajući podatak da se smanjuju broj stanovnika i zaposlenost, kao i udio mladih (djece). U izradi rada imali smo i podciljeve koji su usko povezani s našim osobnim razvojem. Navedeni su u projektnom prijedlogu. Ovim radom stekli smo nova saznanja o povijesnim i društvenim aspektima smanjenja broja stanovnika petrinjskog područja, o budućnosti petrinjskog područja te o načinu života u ruralnim (depopuliranim) područjima. Procjenjujemo kako se procesi neće zaustaviti te da će se i u budućnosti smanjivati broj djece u naselju i okolici, a time i broj učenika u našoj školi. Rješenje problema vidimo u popravljanju loše ekonomske slike države, dobroj i smislenoj pronatalitetnoj populacijskoj politici.

Materijali i metode rada

U istraživanju su korišteni različiti izvori podataka: znanstveni članci, knjige, priručnici i podatci Državnog zavoda za statistiku. Metode rada prilagođene su dobi i geografskim znanjima nas istraživača. Neke smo metode prvi puta koristiti, uz podršku naših mentora. U provedbi projekta koristili smo sljedeće metode: metoda rada na tekstu, metoda analize, terenski rad, intervju, metoda anketiranja, grafičke metode i metodu rasprave. Metoda rada na tekstu i metoda analize korištene su pri obradi, proučavanju i analiziranju podataka koji su izdvojeni iz literature (po3

Ivana Povoljnjak

pis djela je u popisu literature) te pri analiziranju podataka Državnog zavoda za statistiku i ljetopisa I. osnovne škole Petrinja. Metoda intervjua korištena je dva puta tijekom istraživanja. Intervjuirali smo profesora povijesti Ivana Rizmaula, umirovljenog profesora naše škole i iseljenicu Željku Krištopović. Za intervjuiranje iseljenice iz Petrinje pripremili smo pitanja na upitniku, poslali upitnik e-mailom i ispunjeni primili e-mailom. Metoda anketiranja koristila se u tri navrata: kao metoda prikupljanja podataka u Hrastovici, Donjoj Budičini i Blinji. U Hrastovici je anketirana 31 osoba, u Blinji 4 osobe, a u Donjoj Budičini 10 osoba. U terenskom radu naišli smo na problem: većina stanovnika nije željela sudjelovati u anketiranju. Terenski rad obuhvaćao je izlazak na teren u Hrastovicu pri čemu su fotografirana obilježja ruralnog prostora i stanovnika u njemu. Također, prikupljani su podatci na području Donje Budičine i Blinje. Grafičke metode koristili smo pri detaljnoj statističkoj obradi podataka (broj stanovnika, broj zaposlenih, dobno-spolna struktura, broj učenika naše škole od 1991. do 2016. godine, prikazivanje obilježja naselja i stanovništva). Neki od grafičkih prikaza su: linijski, stupčasti i strukturni dijagrami te dijagrami dobno-spolne strukture stanovništva koje su izrađivali učenici. Metoda rasprave provedena je u svrhu donošenja zaključka rada te procjene svrhovitosti provedenoga rada.

REZULTATI PROJEKTA Posjet Državnom zavodu za statistiku4

Posjetom Državnom zavodu za statistiku naučili smo više o statističkim metodama i načinima prikupljanja podataka. Statistika 4 Noa Škrinjarić, Ena Norković, Irma Komljenović, Lara Milostić, Kristina Jakopović, Hana Đuričić, Dominik Mitar

Marija Ros Kozarić: Prijeti li Petrinji depopulacija? Primjer realiziranog školskog projekta GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016, 15-30

Sl. 1. Učenici I. osnovne škole Petrinja na izlaganju u Državnom zavodu za statistiku (02.11.2015.) je važna zbog pravodobnog osmišljavanja mjera u društvu, primjerice razvijanja dobre pronatalitetne politike. Saznali smo da podatke prikupljene popisom obrađuje DZS koji ih

Sl. 2. Branko Crkvenčić učenicima I. osnovne škole Petrinja u Državnom zavodu za statistiku objašnjava načine obrade prostornih podataka (02.11.2015.) je i prikupio. Mi ne možemo provoditi popis stanovništva, ali možemo provesti anketu u naseljima koja nas zanimaju. S djelatnošću Državnoga zavoda za statistiku upoznala nas

Sl. 3. Stanovništvo Hrvatske i Sisačko-moslavačke županije prema popisima stanovništva 1991., 2001. i 2011. godine

Marija Ros Kozarić: Prijeti li Petrinji depopulacija? Primjer realiziranog školskog projekta GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016, 15-30

Sl. 4. Stanovništvo naselja Blinja, Donja Budičina, Hrastovica i Petrinja prema popisima stanovništva 1991., 2001. i 2011. godine je gospođa Ivanka Purić, voditeljica odsjeka (sl. 1). Nakon što smo dobili temeljna znanja o načinima prikupljanja i analiziranja podataka, posjetili smo i stručnjaka gospodina Branka Crkvenčića koji se bavi GIS-om (Geografski informacijski sustav) te smo uočili sve veću važnost ovog alata, posebice u obradi prostornih podataka (sl. 2). Naš sljedeći korak bio je pomoću statističkih podataka iz popisa stanovništva za tri popisne godine (1991., 2001. i 2011.) pronaći podatke o kretanju broja stanovnika Republike Hrvatske, Sisačko-moslavačke županije,

naselja Petrinje, Blinje, Donje Budičine i Hrastovice. Nakon prikupljanja podataka izradili smo dijagrame u Excelu. Broj stanovnika smanjio Hrvatske u posljednjem se međupopisnom razdoblju smanjio za oko 200 000, a u Sisačko-moslavačkoj županiji za oko 13 000 (sl. 3). Smanjenje broja stanovnika zabilježila su i naselja Blinja, Donja Buduičina i Hrastovica (sl. 4). Najveći pad zabilježen je u međupopisnom razdoblju 1991.-2001. godina zbog Domovinskog rata u kojem je veliki broj ljudi napustio svoje domove ili izgubio živote. Također, u tom razdoblju

Marija Ros Kozarić: Prijeti li Petrinji depopulacija? Primjer realiziranog školskog projekta GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016, 15-30

Sl. 5. Prirodno kretanje stanovništva u naseljima Blinja, Donja Budičina, Hrastovica i Petrinja 1991., 2001. i 2011. godine u Hrvatskoj dolazi i do promjene nacionalne strukture stanovništva. Velik broj pripadnika srpske nacionalne manjine napustio je Petrinju, što je utjecalo na smanjenje ukupnog broja stanovnika 2001. godine. U analiziranom razdoblju samo je naselje Petrinja zabilježi maleni porast ukupnog broja stanovnika. Porast broja stanovnika Petrinje nije uzrokovan visokim natalitetom, već doseljavanjem stanovnika koji se zapošljavaju u petrinjskoj vojarni. Najviše nas je zabrinuo podatak za naselja Blinju, Donju Budičinu i Hrastovicu u kojima se stanovništvo prema zadnjem popisu i dalje smanjuje. Također smo pronašli podatak kako u Blinji više nema niti jednog djeteta u naselju, a podatci govore da ni u ostalim naseljima uskoro neće biti ništa bolje (sl. 5). Prirodni pad stanovništva uzroko-

valo je zatvaranje područnih škola i u Blinji i u Donjoj Budičini, a ukoliko se nastavi negativni trend isto će se dogoditi i u Hrastovici. O tome govori i Nejašmić u jednom od brojnih znanstvenih članaka: „Osim jakog smanjenja broja stanovnika još je nepovoljnija činjenica da će doći do daljnjeg pogoršanja dobnog sastava stanovništva“ (Nejašmić, I., 2004; URL 1). Prema podatcima iz Popisa stanovništva 1991., 2001. i 2011. izradili smo i dijagrame dobno- spolne strukture stanovništva naselja Petrinja (sl. 6). Obrisi dijagrama za 2011. godinu sve više sliče na urnu, a sve manje na piramidu. Analizirajući dobno-spolnu strukturu stanovništva naselja Petrinja za 1991. primjećujemo kako je u dobnim skupinama 0-14 godina oko 20 % stanovništva, a starijega od 65 godina samo 7 %. Već 2001. godine izjedna-

Marija Ros Kozarić: Prijeti li Petrinji depopulacija? Primjer realiziranog školskog projekta

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016, 15-30

Sl. 6. Dobno-spolna struktura stanovništva Petrinje 2011. godine čen je udio starog stanovništva (65 i više godina) s udjelom mladoga stanovništva (0-14 godina). Godine 2011. udio starog stanovništva ostao je isti, povećan je udio dobnih skupina u kasnoj zreloj dobi, a dalje se udio mladog stanovništva. Ove promjene su vrlo naglašene i samo potvrđuju strah od gubitka stanovnika u budućnosti.

Analiza Ljetopisa I. osnovne škole Petrinja 5

Sljedeći korak u istraživanju je čitanje i analiziranje Ljetopisa naše škole (sl. 7). Bio je to vrlo zanimljiv i poučan posao pri kojem smo 5

Ena Norković

saznali kako je u školi nekada davno bilo puno više popravaka nego danas. Jesu li učenici prije manje učili ili su učitelji bili stroži, nije tema ovog rada, ali zainteresirala nas je sve. Ljetopisi čuvaju podatke o školi kroz vrijeme. U njima su zabilježeni podatci o broju učenika, natjecanjima i uspjesima učenika i djelatnika, svečanostima i važnijim datumima u povijesti naše škole. Nas su zanimali podatci o broju učenika koje smo grafički prikazali (sl. 8). Tijekom okupacije Petrinje, škola prekida rad. Nastava se odvijala u Rovinju, ali jedno vrijeme i u Grami u Sisku. U to vrijeme djelatnici škole raspoređeni su na različite lokacije diljem Hrvatske. Rad škole ponovno započinje

Marija Ros Kozarić: Prijeti li Petrinji depopulacija? Primjer realiziranog školskog projekta GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016, 15-30

Sl. 7. Proučavanje Ljetopisa I. osnovne škole Petrinja

oslobođenjem Petrinje 1995. godine. Jasno je vidljiv trend smanjenja broja učenika škole. Broj učenika znači i manji broj razrednih odjela, manji broj razrednih odjela znači manji broj učitelja, a manji broj učitelja znači veću nezaposlenost. Uvidom u podatke koje nam je predočila pedagoginja škole Vesna Gračanin, ove školske godine iz škole se ispisao 21 učenik (to je jedan cijeli razred!), a iz drugih škola doselilo samo 6 učenika. Također, ove školske godine 2015./2016. upisali smo samo dva razreda prvašića. Jedan podatak nam je posebno interesantan. Školske godine 2010./2011. nije upisan niti jedan učenik u PO Hrastovica. No, interesantna je činjenica da je 2014./2015. školske godine Hrastovica imala samo jedan razredni odjel, a školske godine 2015./2016. ima dva razredna odjela. Znači li to da se život ponovno vraća u ovo naselje?

Sl. 8. Kretanje broja učenika I. osnovne škole Petrinja od 1991./1992. do 2015./2016. školske godine

Marija Ros Kozarić: Prijeti li Petrinji depopulacija? Primjer realiziranog školskog projekta GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016, 15-30

Intervju s profesorom povijesti Ivanom Rizmaulom (izvadak) (Ena Norković, Irma Komljenović, Lara Milostić, Kristina Jakopović, Hana Đuričić, Dominik Mitar, Anamaria Yago, Magdalena Tkalčić, Ivana Povoljnjak) Dana 4. travnja 2016. razgovarali smo s dugogodišnjim učiteljem naše škole, danas umirovljenim prof. Ivanom Rizmaulom. Zanimalo nas je kako je bilo u našoj školi prije i za vrijeme Domovinskog rata. Saznali smo da smo nekada imali pet područnih škola (danas samo jednu). Također smo doznali kako su razredni odjeli 1991./1992.brojili i po 34 učenika. Najzanimljivije je bilo pitanje o broju učenika 2007. godine, profesorove zadnje „radne“ godine. Upitali smo učitelja da li je te godine primijetio smanjenje učenika u školi i kako tumači pad učenika u našoj, ali i drugim školama: „Dakle, do 2007. to je još uvijek bio onako 750-770, skoro

Sl. 9. Učenici I. osnovne škole Petrinja intervjuiraju profesora Rizmaula

800 učenika. Sad vas je manji broj iz poznatih razloga: raspad Gavrilovića, nemate gospodarstva, osim toga zaleđe je, mislim na ovaj kraj od Petrinje do Kostajnice, potpuno pusto. Imam podatak koliko je ta populacijska politika strašna, nikakva u ovom našem kraju. Evo, npr. OŠ Jabukovac, u tu školu, dolaze učenici iz 22 sela, 84 đaka. I to dva sela iz područja Gline, Vlahovići i Drenovac. Dakle svega 84 đaka. „ Učitelj nam je dao i svoje viđenje mogućega rješenja za povećanje broja stanovnika. Jedan mogući način da se poveća broj djece je i da se današnje zaposlenike vojarne stacionira u Petrinji zajedno s obiteljima, da se turistički pokrene Zrinska gora te da se uvidi gospodarska važnost Zrinske gore – voda i šume.

Anketiranje stanovnika Donje Budičine, Blinje i Hrastovice 6

Anketiranje je provedeno na području triju naselja u kojima su postojale područne škole (u Hrastovici još postoji). Svrha anketiranja bila je utvrditi kakve su se promjene dogodile u ruralnim naseljima, koji su uzroci tih promjena prema mišljenju anketiranih te postoji li nešto što bi stanovnike zadržalo u naselju. Problem iseljavanja mladih i obrazovanih ljudi zahvatio je i područje našega istraživanja. Naselja su zahvaćena depopulacijom, sve je manje obradivih površina i stoke, a to su bili oslonci razvoja. Anketni je upitnik sadržavao tridesetak pitanja na koja su ispitanici odgovarali usmeno, a mi smo upisivali odgovore (sl. 10). Anketni upitnik, foto-dokumentacija, analiza prikupljenih podataka i izrađeni dijagrami sastavni su dio projektnog izvješća. Jedno od pitanja koje smo postavili bilo je utječe li socioekonomski status na broj djece u anketiranim obiteljima. 6 Ena Norković, Irma Komljenović, Lara Milostić, Kristina Jakopović, Hana Đuričić, Dominik Mitar, Anamaria Yago, Magdalena Tkalčić, Ivana Povoljnjak

Marija Ros Kozarić: Prijeti li Petrinji depopulacija? Primjer realiziranog školskog projekta GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016, 15-30

Sl. 10. Anketiranje stanovnika starije životne dobi (naselje Hrastovica)

Sl. 11. Neobrađeno poljoprivredno zemljište u Donjoj Budičini

Primijetili smo da je većina anketiranog stanovništva bila stare dobne skupine i to većinom zadnja generacija u naselju. U naselju Hrastovica nismo vidjeli mnogo mladih stanovnika. U Donjoj Budičini puno je neobrađenog poljoprivrednog zemljišta (sl. 11), u Hrastovici su prazne staje, a stanovništvo koje se bavi uzgojem i poljoprivredom radi to isključivo za vlastite potrebe. U Blinji se najviše osjeti seoski duh, ali je i demografski najpraznija. Nakon terenskog izlaska valjalo je ankete analizirati. Analizu smo proveli uz pomoć učiteljica. U Hrastovici i Donjoj Budičini većinom je anketirano zrelo stanovništvo, dok je u Blinji anketirano stanovništvo pripadalo staroj dobnoj skupini. U Hrastovici je većina stanovnika koje smo anketirali bila zaposlena (uglavnom u III. i IV.sektoru), dok je u Blinji i Donjoj Budičini većina stanovnika u mirovini. U Blinji anketirano stanovništvo ima završenu osnovnu, a u druga dva naselja srednju školu. U Donjoj

Budičini i Blinji prevladavaju obitelji sa troje ili više djece, dok u Hrastovici većina stanovnika ima dvoje djece. Djeca u školu u Blinji idu autobusom ili taksijem, a u ostala dva naselja autobusom. Stanovnici sva tri naselja napominju kako je povezanost naselja sa Petrinjom loša (osim u Donjoj Budičini). Stanovnici uglavnom posjeduju osobni automobil, izuzev Blinje u kojoj većina ne posjeduje osobni automobil. Gotovo svi posjeduju fiksni telefon, većinom se vodom opskrbljuju iz vodovoda (manji dio iz bunara i izvora), ali niti jedno naselje ne posjeduje kanalizaciju. Stanovnici poznaju ljude koji su iz naselja odselili u inozemstvo ili unutar Hrvatske i svi anketirani kao razlog navode nezaposlenost. Također jedna vrlo zabrinjavajuća činjenica jest da veći dio stanovnika ne njeguje kulturnu baštinu kraja (kroz KUD-ove, nošnje ...) i smatraju da je život bio bolji prije (odnosi među ljudima, komunikacija). Mlađe anketirano stanovništvo u Donjoj Budičini (svi

Marija Ros Kozarić: Prijeti li Petrinji depopulacija? Primjer realiziranog školskog projekta

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016, 15-30

anketirani) odgovara da će nakon školovanja otići iz naselja, dok je taj postotak u Hrastovici svega 9 % anketiranih. Zaključujemo da životni standard nije jednak niti na razini naselja niti između anketiranih naselja. Problem je nepostojanje kanalizacije, loša povezanost naselja sa većim središtem i niža obrazovna struktura koja onemogućava stanovnicima bolje i sigurnije zaposlenje. Broj djece je vidljivo veći u obiteljima u kojima su majke nezaposlene pa se mogu posvetiti djeci i brizi o domaćinstvu.

Intervju s iseljenicom iz Petrinje

Željeli smo saznati zašto su stanovnici odlučili napustiti svoje domove i otići u strani svijet.

Postavili smo pitanja gospođi Željki Krištopović koja je zajedno s mužem i dvoje djece odlučila otići u Njemačku. Iz odgovora na pitanja u upitniku vidljivo je kako je gospođa odlučila otići ne zbog svoje budućnosti, već budućnosti svoje djece. Kao glavni razlog odlaska navodi pronalazak posla i osiguravanje budućnosti djeci. Upitnik i odgovori na pitanja sastavni su dio projektnog izvješća. Nakon ovoga i intervjua sa znanstvenicima koje smo pročitali u medijima, zapitali smo se: Kome bi trebalo prvo pomoći? Obiteljima s djecom. Zašto? Oni su buduća radna snaga naše zemlje. Što ako se naša zemlja oporavi gospodarski? Tko će raditi ako svi mladi odu u inozemstvo?

Zaključak

Na temelju literature i istraživanja ustanovili smo da je naše područje 1991. godine imalo više mladog i radno sposobnog stanovništva nego danas, a da se broj stanovnika i dalje smanjuje. Osim što se rađa malo djece, ljudi se intenzivno iseljavaju. Procesi su moderni: stanovništvo seli u gradove u potrazi za boljim životom te su prisutni i deruralizacija i deagrarizacija o čemu svjedoče zapuštene oranice i njive te napuštene kuće. Ljudi koji rade u gradu, a žive na selu donose i gradski način života sa sobom (primjer kuće u Hrastovici). Također je to uz nezaposlenost glavni razlog sve manjeg broja djece. Utvrdili smo da je na depopulaciju istraživanoga područja utjecao rat te promjena dobne i nacionalne strukture stanovništva. Uočljiv je i niži životni standard (selo Blinja), ali i otežavajuće okolnosti za stanovništvo druga dva anketirana naselja u kojima je prometna povezanost i nedostatak kanalizacije sigurno jedan od problema koji bi se u skorijoj budućnosti trebao riješiti. Proveli smo anketiranje u tri naselja, Hrastovici, Donjoj Budičini i Blinji i iz anketa smo saznali da u Hrastovici ima najviše mladog stanovništva, a u Blinji najmanje. U Hrastovici najviše obitelji ima jedno do dva djeteta, a Budičina i Blinja imaju jednak broj obitelji s jednim do dva djeteta i obitelji s troje djece. Hrastovica i Budičina imaju veliki broj djece koja žive s roditeljima, dok u Blinji niti jedno dijete ne živi s roditeljima (odselila su se). Većina ispitanika iz Hrastovice i Blinje je potvrdilo da je prometna povezanost njihovih naselja s gradom Petrinjom vrlo loša, a ispitanici iz Donje Budičine da je povezanost s Petrinjom dobra. Ljudi koji su otišli iz naselja, u potrazi za poslom, najviše su otišli u inozemstvo, a samo je mali broj odlučio pronaći posao unutar Hrvatske. Ispitanici iz sva tri naselja se slažu da je život prije bio drugačiji. A na pitanje Planirate li otići iz naselja nakon završetka školovanja većina ispitanika iz Hrastovice je odgovorila NE, ali su svi ispitanici iz Budičine odgovorili DA. Blinji najviše prijeti izumiranje, jer ona ima veliki postotak starog stanovništva, ali i Hrastovica i Donja Budičina su kritična područja. Svake godine u školama ima sve manje učenika, a neki mladi će se odseliti nakon završetka školovanja. Naša Petrinja se polako ali sigurno gasi, stanovništvo stari i prijeti joj depopulacija. Osim toga, veliki broj učitelja 7 8

Kristina Jakopović, Lara Milostić Magdalena Tkalčić

Marija Ros Kozarić: Prijeti li Petrinji depopulacija? Primjer realiziranog školskog projekta GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016, 15-30

će uskoro postati tehnološki viškovi jer ako nema djece koga će učiti?! Iz tog razloga, za nekoliko godina, pod uvjetom da se gospodarska slika Hrvatske popravi, moramo se zapitati odakle nam radna snaga? Hoćemo li morati uvoziti jeftinu radnu snagu iz drugih država Europe? Tko će zarađivati za mirovine? Sve ovo su pravi izazovi za nositelje socijalne, demografske i gospodarske politike Hrvatske i nadamo se da će se uskoro vidjeti rezultati. U suprotnom, depopulacija neće biti problem malih sredina već i velikih gradova. Naš prijedlog: povećati konkurentnost na tržištu, provesti pronatalitetnu politiku koja bi ženama koje imaju djecu omogućila novčanu naknadu dulje od jedne godine, otvarati nove gospodarske zone i radna mjesta, omogućiti zaposlenima u vojarni dolazak i stanovanje obitelji, revitalizirati Zrinsku goru i turistički je unaprijediti.

Literatura Golec I., 2000: Povijest školstva u Petrinji 1700.-2000., Matica hrvatska Petrinja, Petrinja. Nejašmić, I., 2005: Demogeografija: Stanovništvo u prostornim odnosima i procesima, Školska knjiga, Zagreb. Nejašmić, I., 2012: Posljedice budućih demografskih promjena u Hrvatskoj, Acta Geographica Croatica, 38 (2010.-2011.), 1-14. Rizmaul, I., 2008: Spomenica Prve osnovne škole Petrinja, Prva osnovna škola, Petrinja.

Novinski članci: http://www.vecernji.hr/hrvatska/demografija-najveca-je-floskula-u-ustavu-da-drzava-posebno-stiti-majke-idjecu-1065029 (15.04.2016.) http://www.vecernji.hr/hrvatska/demografija-strana-radna-snaga-ne-moze-spasiti-hrvatsku-1064726 (07.03.2016.) http://www.vecernji.hr/hrvatska/zaboravimo-na-bolje-mirovine-jer-imamo-sve-manje-djece-1049415 (15.04.2016.) http://www.vecernji.hr/hrvatska/demograf-stjepan-sterc-pad-nataliteta-je-problem-broj-jedan-u-hrvatskoj-1048993 (07.03.2016.) http://www.vecernji.hr/hrvatska/sterc-u-cetiri-smo-godine-izgubili-150-tisuca-stanovnika-1024310 (15.10.2015.) http://www.vecernji.hr/hrvatska/andelko-akrap-niti-jedna-vlast-nije-poduzela-mjere-demografske-obnovea-hrvatska-nestaje-1062524 (15.04.2016.) http://www.dnevno.hr/novac/andelko-akrap-prozvao-politicare-kako-netko-moze-biti-ravnodusan-nas-eutretira-kao-da-smo-opskrbna-zona-809914 (15.10.2015.) http://www.index.hr/vijesti/clanak/demograf-andjelko-akrap-nijedna-vlast-nije-poduzela-mjere-demografske-obnove-hrvatska-nestaje/876682.aspx (11.03.2016.) http://www.hkv.hr/razgovori/18571-demograf-prof-dr-sc-andelko-akrap-hrvatska-izumire.html (15.10.2015.)

Internetski izvori: http://www.geografija.hr/hrvatska/buduce-kretanje-broja-stanovnika-hrvatske-projekcija-2001-2031/ (15.10.2015.) Hrvatska enciklopedija mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr (26.11.2015.) Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr (15.10.2015.) Popis stanovništva kućanstava i stanova 2001. godine, Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr (15.10.2015.) Popis stanovništva kućanstava i stanova 2011. godine, Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr (15.10.2015.)

Marija Ros Kozarić: Prijeti li Petrinji depopulacija? Primjer realiziranog školskog projekta GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016, 15-30

Prilozi Naziv projekta

PRIJETI LI PETRINJI DEPOPULACIJA?

Voditelj

Marija Ros Kozarić, prof. geologije i geografije Dijana Skrbin Kovačić, prof. povijesti i geografije Vesna Gračanin, dipl. pedagog Ivan Kosak, prof. informatike Učenici: Hana Đuričić, Kristina Jakopović, Irma Komljenović, Lara Milostić, Dominik Mitar, Ena Norković, Ivana Povoljnjak, Noa Škrinjarić, Magdalena Tkalčić, Anamaria Yago Petrinja I. osnovna škola Petrinja (troškovnik u privitku prijave, ukupno 2850,00 kn) školska godina 2015./2016. Opći cilj – utvrditi uzroke depopulacije petrinjskog područja i trendove demografskog razvoja u budućnosti Specifični ciljevi a) proučavanjem školskih ljetopisa, podataka iz popisa stanovništva i informacija prikupljenih terenskim istraživanjem, utvrditi uzroke smanjenja broja učenika područne škole Hrastovica, matične škole (I. osnovne škole Petrinja) kao i uzroke zatvaranja područnih škola b) objasniti utjecaj agresije na Hrvatsku i Domovinskog rata na demografski egzodus Petrinje i okolice (područja grada Petrinje) c) analizirati promjenu nacionalne strukture uvjetovanu agresijom na Hrvatsku i Domovinskim ratom; procijeniti dugoročne posljedice za opću demografsku sliku Petrinje i razvoj ruralnih krajeva d) predložiti rješenje problema - kako zaustaviti demografski egzodus i smanjenje broja stanovnika. Odgojno-obrazovni ishodi 1. poticati interes učenika za zavičaj i uže područje na kojemu žive 2. razviti sposobnost uočavanja uzročno-posljedičnih veza u historijsko-geografskom razvoju 3. povezati aktualno stanje s agresijom na Hrvatsku i Domovinskim ratom te utvrditi dalekosežne posljedice tih događaja 4. istraživačkim radom na terenu razvijati geografsko mišljenje i uočavanje prostornih pojava, procesa i obrazaca 5. razvijati istraživačke, komunikacijske, analitičke, informatičke te građanske kompetencije učenika i metodologiju znanstvenoistraživačkog rada 6. razvijati osobnu odgovornost za preuzete zadatke i realizaciju projektnih ciljeva 7. razvijati komunikacijsku kompetenciju u pripremi i provedbi intervjua i anketiranja na terenu 8. unaprijediti geografske vještine: izradu dijagrama i tablica korištenjem samostalno prikupljenih podataka iz literature i terenskog istraživanja

Sudionici

Mjesto projekta Troškovnik i izvori financiranja Trajanje projekta

Ciljevi projekta

Marija Ros Kozarić: Prijeti li Petrinji depopulacija? Primjer realiziranog školskog projekta GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016, 15-30

Ciljna skupina Krajnji korisnici

Procijenjeni rezultati

Glavne aktivnosti

Relevantnost Partneri i suradnici

Daroviti i visoko motivirani učenici osmog razreda (skupina od 10 učenika) za istraživanje povijesnih i geografskih faktora koji su utjecali na demografske promjene petrinjskog područja. Učenici škole koji nisu uključeni u istraživački rad, gradonačelnik grada Petrinje. Nove spoznaje o povijesnim i društvenim aspektima smanjenja broja stanovnika petrinjskoga područja, o budućnosti petrinjskoga područja i načinu života u ruralnim (depopuliranim) područjima. Procjena broja učenika u budućnosti u I. osnovnoj školi Petrinja i područnoj školi Hrastovica. Identifikacija problema koji dovode do egzodusa stanovništva i posljedice takvog egzodusa za demografsku sliku Petrinje. Utvrđivanje povezanosti socioekonomskog statusa i broja djece u obitelji. - upoznavanje s ciljevima projekta, izrada akcijskog plana, podjela zadataka, planiranje osobnih ciljeva, dogovor o pravilima rada i načinu komunikacije - proučavanje literature i prikupljanje podataka (problematika depopulacije, depopulacija petrinjskog područja, statistički podatci) - posjet Državnom zavodu za statistiku s ciljem upoznavanja metodologije popisa stanovništva - analiza popisnih podataka o stanovništvu od 1991. do 2011. godine (broj stanovnika, dobno-spolna struktura stanovništva, migracije) - prikupljanje podataka iz školskih ljetopisa područnih škola Hrastovica, Gornja i Donja Budičina i Blinja - izrada anketnog upitnika, najava anketiranja - terenski rad: anketiranje stanovnika Hrastovice, Blinje i Donje Budičine (način života, promjene, stavovi), fotografiranje ruralnih elemenata prostora - priprema i provedba strukturiranog intervjua s iseljenikom/ iseljenicom iz Petrinje - priprema i provedba strukturiranog intervjua s prof. Ivanom Rizmaulom (škola prije i nakon Domovinskog rata) - obrada fotografija i montaža video-zapisa - izrada dijagrama i interpretacija podataka - priprema i provedba intervjua s demografom Anđelkom Akrapom o demografskoj situaciji Hrvatske i projekciji demografskog razvoja petrinjskog područja - izrada i objavljivanje brošure s prikupljenim i obrađenim podatcima Utjecati na svijest i potencijalne odluke lokalnih političkih vlasti. Ukazati na nužnost pronatalitetne populacijske politike i potrebu za promjenom demografske slike naselja i gradskog područja. Gradska knjižnica i čitaonica Petrinja, Državni zavod za statistiku

Metodologija

Opis projekta

Marija Ros Kozarić: Prijeti li Petrinji depopulacija? Primjer realiziranog školskog projekta GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016, 15-30

- metoda analize i sinteze, terenski istraživački rad, anketiranje, intervju, geografske grafičke metode, rasprava, pisani i praktični radovi 1. proučavanje literature o depopulaciji, s posebnim osvrtom na depopulaciju Hrvatske i petrinjskog područja 2. posjet Državnom zavodu za statistiku – upoznavanje statističkih metoda koje se koriste u prikupljanju, obradi i objavi podataka 3. analiza popisnih podataka o stanovništvu od 1991. do 2011. godine (broj stanovnika, dobno-spolna struktura stanovništva, migracije) 4. proučavanje školskog ljetopisa I. osnovne škole Petrinja i prikupljanje relevantnih podataka 5. terenski rad: anketiranje stanovnika Hrastovice, Blinje i Donje Budičine (načinu života, promjene, stavovi), fotografiranje ruralnih elemenata prostora 6. intervju s iseljenikom/iseljenicom iz Petrinje 7. intervju s Ivanom Rizmaulom, prof. povijesti 8. obrada fotografija snimljenih terenskim radom, montaža videozapisa 9. organizacija i vizualizacija prikupljenih podataka izradom tablica i dijagrama 10. intervju s demografom Anđelkom Akrapom o demografskoj slici Hrvatske i petrinjskog područja (nije realiziran) 11. pisanje, uređivanje i tiskanje brošure s prikupljenim podatcima 12. prezentacija projektnih aktivnosti i ostvarenih rezultata, planiranje nastavka projekta PROVEDBENI PLAN 1. aktivnost: rujan 2015. 2. i 8. aktivnost: listopad 2015. 3. aktivnost: studeni/prosinac 2015. 4. aktivnost: siječanj/veljača 2016. 5. aktivnost: ožujak/travanj 2016. 6.-9. aktivnost: travanj 2016. 10. aktivnost: svibanj 2016. 11. i 12. aktivnost: lipanj 2016. (rujan 2016.)

Marija Ros Kozarić: Prijeti li Petrinji depopulacija? Primjer realiziranog školskog projekta GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016, 15-30

PREZENTACIJA Prezentacija rezultata svih aktivnosti održana je na kraju realizacije projekta, u lipnju 2016. godine.

Opis projekta

PRAĆENJE I VREDNOVANJE - tijekom provedbe, kontinuirano je praćeno ostvarivanje planiranih aktivnosti, rješavani problemi i bilježena iskustva za buduće projekte - na početku projektnih aktivnosti učenici su postavili individualne ciljeve, a na kraju projekta (samo)vrednovali njihovu ostvarenost i osobni doprinos uspješnosti projekta - na završetku projekta učenici su anonimno ispunili Upitnik o zadovoljstvu sudionika projekta - periodično unutarnje vrednovanje projektnih aktivnosti: usmeno su zatražene povratne informacije o zadovoljstvu sudionika projekta, u tri navrata tijekom trajanja projekta - vanjsko vrednovanje: usmena povratna informacija od gradskih vlasti/gradonačelnika o potrebi ovakvog projekta za grad Petrinju i razvijanje svijesti o teškom demografskom stanju okolice ODRŽIVOST PROJEKTA - prikupljeni podatci i izrađeni materijali trajno se čuvaju u školi, kao ishodište za nove projektne aktivnosti - tiskani materijal-brošura krajnji je produkt projekta, uz mogućnost objave na internetskoj stranici škole, gradskom portalu i u stručnom časopisu - planiranjem i provedbom projektnih aktivnosti učenici su bolje upoznali probleme zavičaja, sudjelovali u kreiranju mjera za poboljšanje stanja, razvili vještine važne za nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje (planiranje istraživanja, prikupljanje podataka, analiziranje prikupljenih podataka, organizacija i vizualizacija rezultata istraživanja, predstavljanje rezultata istraživanja, …) - prezentacijom rezultata projekta na Danu škole, prezentacijom projekta gradonačelniku grada Petrinje (rujan 2016.) učenici su unaprijedili komunikacijske i socijalne vještine te razvijali građansku kompetenciju

MJESEČNI PLAN AKTIVNOSTI priprema

provedba

Posjet Državnom zavodu za statistiku

02.11. 2015.

Proučavanje literature i izvora podataka Izrada dijagrama Intervju (prof. Rizmaul)

04.04. 2016.

Anketiranje u Hrastovici, Donjoj Budičini i Blinji Prezentacija projekta, objavljivanje brošure

Marija Ros Kozarić, prof. geologije i geografije

I. osnovna škola Petrinja, Ulica Ivana Gundulića 5, 44250 Petrinja, Hrvatska, e-mail: rosovomore@gmail.com

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

Prosinac

Studeni

Listopad

Aktivnost i nositelj aktivnosti

Rujan

Mjesec

TERENSKA NASTAVA IZ FIZIČKE GEOGRAFIJE – prijedlog za prvi razred gimnazije Neven Tandarić

Terenska nastava iz geografije ključna je nastavna metoda i strategija u poučavanju prostornih zakonitosti jer omogućuje učenicima u izvornoj stvarnosti uočavanje i prepoznavanje prostornih pojava i procesa. Za potpuno ostvarivanje ciljeva iz Nastavnoga programa za gimnazije u svim bi razredima trebalo izvoditi kvalitetnu terensku nastavu. Terenska je nastava iznimno važna već u prvom razredu gimnazije kako bi se izgradila prirodoznanstvena osnova na kojoj će se produbljivati društvenogeografska znanja i razvijati vještine u kasnijim razredima i tako ostvariti bolje razumijevanje i interpretiranje prostorne stvarnosti koja nas okružuje.

Uvod Zadaća suvremene nastave geografije je osposobiti učenike za razumijevanje i interpretiranje prostora i događaja koji se odvijaju u iznimno dinamičnom svijetu u kojem živimo. Za ostvarivanje te zadaće udžbenik zasigurno više nije dovoljan izvor, već je potrebno koristiti različite izvore, a jedan od temeljnih je svakako izvorna stvarnost. Terenska nastava najcjelovitiji je način učenja kroz integraciju teorijske osnove stečene u učionici, fizički doživljenih primjera pojava i procesa u prostoru te konkretnih vještina rada na terenu. Upravo iz tih razloga Matas (1996: 132) terensku nasta-

vu karakterizira kao „najgeografskiju“ nastavnu metodu i način rada koja omogućuje izravan kontakt učenika i prostora. Budući da su u Nastavnom programu za gimnazije (1994) sadržaji nastave geografije poredani sljedećim redoslijedom: 1. opća fizička geografija, 2. društveni čimbenici prostornog razvoja i ustroja, 3. svjetski razvoj i regionalne posebnosti, 4. geografija Hrvatske, vrlo je važno da se nastavni sadržaji nadograđuju jedni na druge u prva dva razreda kako bi se mogli primijeniti za razumijevanje i interpretiranje sadržaja trećeg i četvrtog razreda. Znanja, vještine i stavovi vezani uz elemente prirodne sredine najbolje se mogu utvrditi terenskom

Neven Tandarić: Terenska nastava iz fizičke geografije – prijedlog za prvi razred gimnazije GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016, 31-50

nastavom na kojoj će učenici moći prepoznati, razlikovati i opisati te elemente kao i procijeniti potencijal za njihovo društveno korištenje. Ta su znanja neophodna za kvalitetno usvajanje nastavnih sadržaja drugog razreda u kojima se elementi prirodne osnove integriraju s društvenim elementima. Terenska nastava bi u tom razredu trebala pokazati primjere međuovisnosti i međudjelovanja prirodnih i društvenih elemenata prostora. Potom se u trećem razredu stečena znanja, vještine i stavovi mogu koristiti za razumijevanje prostornih zakonitosti u obilježjima i razlikama između razvijenih i slabije razvijenih dijelova svijeta. I konačno se u četvrtom razredu stečena znanja, vještine i stavovi mogu koristiti za razumijevanje i interpretiranje prostornih obilježja, regionalnih razlika i socio-ekonomskih potencijala razvoja Republike Hrvatske. Budući da geografski nastavni sadržaji u prvom razredu, uz predznanja iz osnovne škole, predstavljaju temelje srednjoškolskoj nastavi geografije, terenska nastava u tom razredu ima iznimnu važnost za integralno, obuhvatno i kritičko spoznavanje i interpretaciju prostorne stvarnosti koja nas okružuje. Nastavni predmet geografija glavni je (izuzevši prirodoslovnu gimnaziju i jedini) predstavnik geoznanosti u

gimnaziji i stoga se u prvom razredu sadržaji prirodne osnove opsežnije obrađuju, ne samo s geografskog već i s aspekata drugih znanosti. Stoga je na terenskoj nastavi važno posvetiti pozornost pojedinim geološkim, geomorfološkim, hidrološkim, klimatološkim, pedološkim i biološkim elementima te s geografskog aspekta obraditi njihovu važnost u oblikovanju krajolika, isprepletenost u ekosustavu, mogućnosti njihovog (održivog) društvenog korištenja i potrebu za njihovim očuvanjem i zaštitom. Takvim se pristupom stvara osnova na koju će se u drugom razredu vezati društveni elementi prostora, koji u interakciji s prirodnima mijenjaju i preoblikuju prostor u kojemu živimo. U skladu s navedenim, u nastavku je prijedlog za izvedbu terenske nastave iz geografije u prvom razredu gimnazije (na primjeru virovitičke gimnazije). Prema tipu radi se o kompleksnoj jednodnevnoj terenskoj nastavi koja bi obuhvatila sve ili gotovo sve sadržaje prvog razreda, a trebala bi se izvoditi, sukladno opsegu, na kraju nastavne godine. Naziv nastavne jedinice: Međudjelovanje fizičkogeografskih čimbenika u oblikovanju Zemljine površine Tip terenske nastave: kompleksni, jednodnevni terenski izlazak

Neven Tandarić: Terenska nastava iz fizičke geografije – prijedlog za prvi razred gimnazije GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016, 31-50

Kompetencije i ishodi učenja Kompetencije

Ishodi učenja orijentirati se u prostoru u dolini Jankovac pomoću kompasa

Geografska znanja i vještine

Zadatci kojima ću provjeriti ishode Odredite smjer sjevera. Odredite pravac pružanja Jankovačkog potoka (u donjem dijelu doline).

Pronađite dolinu Jankovac na karti. Pomoću elemenata koje vidite u prostoru i na karti odredite na karti stajalište (u Voćinu i Jankovcu). Odredite azimut na planinarski dom Jankovac (sa stajališta kod Izvora Jankovačkog potoka). Odredite azimut na vrh Mrežarski rust (sa stajališta kod Izvora Janinterpretirati sadržaj kovačkog potoka). topografske karte Koji mogu biti razlozi ako netko nije dobio ovakve vrijednosti? Kojom metodom je prikazan reljef na vašim kartama? Koliko iznosi ekvidistanca? Odredite nadmorsku visinu vašeg stajališta. Odredite visinsku razliku između vašeg trenutnog stajališta i stajališta u Voćinu. Što nam kazuje veća gustoća izohipsi? koristiti mjerne Izmjerite termometrom temperaturu zraka (na stajalištu u Voćinu). instrumente Koliko ona iznosi? (termometar) za Izmjerite termometrom temperaturu zraka (na stajalištu na Jankovmjerenje klimatskih cu). Koliko ona zaista iznosi? Zašto termometar ne pokazuje tempeelemenata raturu koju smo sami izračunali? Možemo li bez termometra odrediti temperaturu zraka ovdje na objasniti rezultate Jankovcu? mjerenja Izračunajte pretpostavljenu temperaturu zraka u dolini Jankovac na temperature zraka temelju izmjerene temperature u Voćinu i poznate visinske razlike. interpretirati Interpretirajte klimatski dijagram meteorološke postaje Voćin klimatski dijagram se razlike u geološkoj podlozi odražavaju u reljefu? objasniti međuodnos Kako Objasnite primjer utjecaja geoloških obilježja na reljef. geološke podloge i Za koju ljudsku djelatnost ovakav raznoliki reljef može predstavljati reljefa vrijedan resurs? Opišite kretanje vode u kršu. Koji reljefni oblici predstavljaju mjesta ulaska vode u krško podzeobjasniti postanak mlje? krškog vodonosnog Koji reljefni oblici predstavljaju mjesta izlaska vode iz krškog vodosloja nosnika? Kako jame mogu biti mjesta izlaska vode iz krškog vodonosnika? Kako se nazivaju takvi ponori? Pokažite na terenu špiljski ulaz. Kako znamo da je to špilja? Obrazložite osnovnu podjelu speleoloških objekata. prepoznati špilju Prema toj podjeli, koji su speleološki objekti najčešći? Opišite ih. na terenu, objasniti Opišite na primjeru (Izvor Jankovačkog potoka) kako nastaje špilja. njezin nastanak i Može li špilja biti mjesto ulaska vode u krški vodonosnik? Kako se funkcije zove taj ulaz? Je li ovo (Maksimova špilja) aktivna ili fosilna špilja i kako to prepoznajemo?

Kompetencije

Neven Tandarić: Terenska nastava iz fizičke geografije – prijedlog za prvi razred gimnazije GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016, 31-50

Ishodi učenja

Zadatci kojima ću provjeriti ishode

vrsta sisavaca najčešće živi u špiljama? opisati važnost špilja Koja Zašto su špilje pogodne kao dio staništa šišmiša? za faunu Žive li u špiljama i drugi organizmi? prepoznati ponikvu Pokažite na terenu ponikvu. na terenu i objasniti Opišite na primjeru kako nastaje ponikva. njezin nastanak

Geografska znanja i vještine

Metodička kompetencija

Koji čimbenici sudjeluju u nastanku tla? Opišite na primjeru koji čimbenici i kako utječu na nastanak tla. je sloj tla najbogatiji organskim tvarima i zašto? obrazložiti postanak i Koji Kako nazivamo tvar koja je najvažnija za plodnost tla? obilježja tla Zašto humus povećava plodnost tla? Usporedite utjecaj poljoprivrednih kultura i prirodnog biljnog pokrova na tlo. Koje dvije osnovne vrste drveća razlikujemo u hrvatskim šumama? prepoznati od tih dviju vrsta pripadaju stabla na ovoj padini? listopadnu šumu na Kojoj Možemo li po tome pretpostaviti kojem biomu pripada područje terenu Papuka? Kojem biomu pripada područje Papuka? objasniti važnost Kako vegetacija utječe na stabilnost padina? vegetacije za Što bi se dogodilo kada bismo iskrčili ovu padinu? stabilnost padina razlikovati na terenu Koji reljefni oblik vidimo? slap i vodopad Po čemu znamo da je to slap, a ne vodopad? objasniti nastanak Kako je nastala sedrena barijera na kojoj se razvio slap Skakavac? sedre prepoznati i analizirati poprečni Kakav poprečni profil ima dolina Kovačice? profil doline na Što nam takav profil govori o nastanku te doline? terenu u svrhu Kako bi se mijenjao poprečni profil doline kad bi se smanjio nagib objašnjavanja podloge po kojoj teče potok? postanka doline primijeniti metode promatranja, skiciranja i mjerenja na terenskom radu integrirati spoznaje stečene iz literature i nastave geografije u terenskom radu

unaprijediti pisano izražavanje i argumentiranje odgovora samostalnim ispunjavanjem terenskog dnevnika unaprijediti usmeno izražavanje argumentiranjem odgovora u pojedinim etapama terenskoga rada napisati i usmeno prezentirati referat na zadanu temu, korištenjem preporučene literature pridržavanje dogovora i pravila (riješiti zadatke na radnim listovima u zadanom Socijalna roku, na mjesto okupljanja doći u dogovoreno vrijeme, pridržavati se dogovorekompeten- nih pravila ponašanja tijekom izvedbe terenske nastave) cija odgovornost prema sebi i drugima u terenskom radu i izvršavanju zadataka Komunikacijska kompetencija

Neven Tandarić: Terenska nastava iz fizičke geografije – prijedlog za prvi razred gimnazije

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016, 31-50

Tijek terenske nastave

priprema nastavnika

Etape

Cilj etape Vremenik Opis aktivnosti učitelja Opis aktivnosti učenika stručna, i čitanje literature i izvora vezanih didaktička i 20.4.-20.5. pregled za izvedbu terenske nastave i primjere temetodička renskih nastava priprema pregled i čitanje literature vezane za mjesta na kojima će se izvoditi terenska nastakabinetska 20.4.-30.4. va priprema pregled kartografskih materijala koji prikazuju mjesta na kojima će se izvoditi terenska nastava odlazak na teren radi utvrđivanja postaja i trase na kojima će se odvijati terenska nastava terenska dostupnosti, fizičkih i pravnih 25.4.-30.4. provjera priprema ograničenja, opasnosti; procjena terenske opreme obavještavanje uprave PP-a o namjeri provedbe terenske nastave definiranje ciljeva terenskog rada: utvrditi postavljavještine orijentacije i određivanja položaja nje ciljeva prostoru; objasniti međudjelovanje fizič30.4.-5.5. ukogeografskih terenskog čimbenika u oblikovanju rada Zemljine površine; interpretirati geografsku stvarnost Zemljine površine mogućnosti prijevoza i prehra30.4.-5.5. utvrđivanje ne dogovaranje prijevoza i prehrane izrada izrada vremenskog plana i programa teplana i renske nastave programa informiranje učenika o odlasku na terenterenske 30. 4. – 5. 5. sku nastavu u PP Papuk nastave odnijeti list za potpisivadobivanje pisanog pristanka roditelja za nje pristanka roditeljima odlazak učenika na terensku nastavu i donijeti ga potpisanog natrag u školu prenijeti pisanu obavijest usmeno i pisano obavještavanje učenika i roditeljima o prometnom 7. 5. roditelja o planu i programu terenske na- i vremenskom programu dobivanje stave te potrebnoj obući i odjeći (Prilog 1) terenske nastave i potrebpristanka noj obući i odjeći roditelja donijeti točan iznos novfinancijskih sredstava za prije- ca za organizaciju 7.5.-12.5. prikupljanje terenvoz, prehranu i ulaznicu u PP Papuk ske nastave prva pomoć

7.5.-12.5.

priprema kutije prve pomoći

pripremanje učenika

Etape

Neven Tandarić: Terenska nastava iz fizičke geografije – prijedlog za prvi razred gimnazije GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016, 31-50

Cilj etape

Vremenik

Opis aktivnosti učitelja dio nastavnog sata posveti Papuku i Jankovcu - metodom razgovora ispitati koliko učenici već znaju o Papuku i Jankovcu, koje proupoznastorne elemente prepoznaju vanje s - metodom razgovora i usmenoga izlagaobilježjima nja, uz pomoć geografske karte istočne Hrprostora 12.5.-20.5. vatske dopuniti opća prostorna (geomoru kojemu fološka, klimatska, hidrografska) obilježja se odvija Papuka (i Jankovca) terenska - podijeliti učenike u parove i zadati im nastava teme kratkih referata koje trebaju pripremiti i izložiti tijekom terenske nastave, a pisane referate na dan terenske nastave predati nastavniku - metodom razgovora ponoviti geografske sadržaje obrađene tijekom nastavne godine - metodom usmenog izlaganja predstaviti ciljeve terenskog rada i obrazložiti zadatke: upoznaorijentacija pomoću karte i kompasa, čitavanje sa nje karte, prepoznavanje i objašnjavanje zadacima 14. 5. postanka reljefnih oblika, interpretiranje i ciljevima klimatskih dijagrama, uočavanje i objašterenskog njavanje međudjelovanja različitih fizičkorada geografskih čimbenika - zadati zadaću učenicima kojom će se pripremiti za teren ispunjavanjem radnog lista Pripremimo se za teren (Prilog 2) razgovorom i prezentacijom pobuditi intemotivacija res učenika za odlazak na terensku nastavu 7.5.-19.5. učenika te rad s instrumentima i pomagalima na terenu izrada radnog lista Pripremimo se za teren priprema (Prilog 2) materijala, izrada radnog lista Terenski dnevnik (Prilog 3) pomagala, 7.5.-12.5. osigurati nekoliko kompasa i dva termopribora i metra te nekoliko kopija topografske karte instrumejednom paru učenika zadati izradu klimatnata skog dijagrama (i dati im potrebne podatke) ponašanje, sigurnost, iznijeti i obrazložiti način ponašanja koji se poštivati očekuje od učenika (vezano za ponašanje, vlasništvo sigurnost na terenskom radu, poštivanje drugih, tuđeg vlasništva, odnos prema okolišu i paziti na 14.5. svim organizmima koji žive u njemu, odzaštićene nos prema ljudima uključenim u terensku životinje i nastavu i onima koje će tijekom terenske biljke, ljude nastave susresti) prijateljski susretati...

Opis aktivnosti učenika

aktivno sudjelovati u razgovoru (svi učenici) napisati referat i pripremiti njegovu usmenu prezentaciju

aktivno sudjelovati u razgovoru (znati nabrojiti geografske sadržaje koje smo obradili: astronomska obilježja Zemlje, oblik i dimenzije Zemlje, kartografsko predočivanje Zemljine površine, reljef, klima, vode, tlo i živi svijet na Zemlji) riješiti zadatke na radnom listu Pripremimo se za teren pronaći karte jankovačkog kraja izraditi klimatski dijagram meteorološke postaje Voćin

Neven Tandarić: Terenska nastava iz fizičke geografije – prijedlog za prvi razred gimnazije GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016, 31-50

Etape Cilj etape

Vremenik

Opis aktivnosti učitelja

7:30-8:00

okupljanje na autobusnom kolodvoru u Virovitici

polazak s autobusnog kolodvora metodom usmenog izlaganja u autobusu: - ponoviti plan i program te ciljeve terenske nastave - uputiti učenike da promatraju sve što ih okružuje na terenu i pritom bilježe u Terenski dnevnik - objasniti način na koji će biti praćeni tijekom 8:00-9:00 terenske nastave, što će se provjeravati (kratkim usmenim ispitivanjem i radnim listovima će se provjeravati znanja, vještine i sposobnosti zaključivanja, kartografska pismenost, izrada i izlaganje referata) i na koji će način biti vrednovani (sudjelovanje u terenskim zadatcima, zadatci vezani za ishode terenske nastave bit će u završnom ispitu) - preuzeti napisane referate

Opis aktivnosti učenika

pozorno slušati nastavnika predati napisane referate

izvođenje terenske nastave

dolazak u Voćin i izlazak iz autobusa odrediti smjer sjevera pomoću kompasa metodom usmenog izlaganja objasniti lokaciju i odrediti stajalište zadatak, podijeliti učenike u parove te podijeliti na TK uz pomoć kompase, termometre i radni list Terenski dnev- elemenata u pronik, uputiti učenike da izvade topografsku kartu storu: ceste, potoka, Papuka 9:00-9:15 i dati im zadatke odrediti temperaturu zraka pomoću termometra jedan učenik interklimatski na vidljivo mjesto zalijepiti klimatski dijagram pretira dijagram dok meteorološke postaje Voćin i prozvati jednog slušaju kako ostali se učenika/učenicu da ga interpretira i po potrebi mogli uključitibii po druge učenike da korigiraju odgovor potrebi korigirati interpretaciju 9:15-10:00 vožnja do Jankovca i pauza u planinarskom domu Jankovac 10:00 ulazak na Grofovu poučnu stazu (GPS) 1. postaja GPS: metodom usmenog izlaga- odrediti smjer sjevera ponja objasniti gdje se nalazimo, uputiti uče- moću kompasa nike da izvade potrebni pribor (TK, Terenski odrediti pravac pružanja dnevnik, kompas) te im zadati zadatke Jankovačkog potoka 10:00-10:25 jedan par učenika izlaže referat o Papuku, metodom razgovora i usmenog izlaganja kratki a drugi o povijesnom rapo potrebi dopuniti izlaganja učenika zvoju doline Jankovac (izlaganja do pet minuta)

Neven Tandarić: Terenska nastava iz fizičke geografije – prijedlog za prvi razred gimnazije GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016, 31-50

izvođenje terenske nastave

Etape Cilj etape

Vremenik

Opis aktivnosti učitelja Opis aktivnosti učenika 3. postaja GPS: neizravnom grafičkom metodom (uz pomoć geološke karte i geološkog profila Jankovca) i metodom usmenog pozorno pratiti izlaganje izlaganja objasniti geološku kartu i geološki profil, koje elemente prikazuju i kako se čitaju zaključiti da su karbonati propusne stijene na kojima nema razvi10:25-10:50 metodom razgovora uz pomoć jene hidrografske mreže ni fluvijalerozije već se voda procjeđuje geološkog profila raspraviti utje- ne formirajući sloj koji na caj geološke podloge na oblikova- kontaktu s vodonosni nepropusnim stijenanje reljefa ma podložnim eroziji izvire kao Jankovački potok koji je oblikovao riječnu dolinu metodom razgovora i usmenog jedan par učenika izlaže kratki reizlaganja po potrebi dopuniti izla- ferat o specifičnostima jankovačganja učenika kog krša (izlaganje do pet minuta) odlazak prečicom do 12. postaje prepoznati vrstu vegetacije na paGPS: metodom razgovora opisati dini vegetacijska obilježja neposred- prepoznati kojem biomu pripada nog okruženja područje Papuka metodom razgovora i demonstra10:50-11:10 posljedice krčenja cije objasniti važnost vegetacije za pretpostaviti vegetacije na odabranoj padini stabilnost padina metodom razgovora i usmenog jedan par učenika izlaže kratki izlaganja po potrebi dopuniti izla- referat o biomu listopadnih šuma ganja učenika (izlaganje do pet minuta) navesti čimbenike koji utječu na nastanak tla obrazložiti koji je sloj tla najbogatiji organskim tvarima postaja GPS: metodom razgo11:10-11:30 11. obrazložiti važnost humusa za vora opisati nastanak tla plodnost tla objasniti različit utjecaj poljoprivrednih kultura i prirodne vegetacije na plodnost tla nakon 11. postaje GPS skretanje sa staze u šumu: metodom razgovo- opisati ljuti krš ili kamenjar ra opisati pokriveni krš metodom razgovora i demonstra- prepoznati ponikvu na terenu 11:30-11:55 cije (na primjeru ponikve na tereopisati nastanak ponikve nu) objasniti postanak ponikve metodom razgovora i usmenog jedan par učenika izlaže kratki izlaganja po potrebi dopuniti izla- referat o ponikvama na Jankovcu ganja učenika (izlaganje do pet minuta)

Neven Tandarić: Terenska nastava iz fizičke geografije – prijedlog za prvi razred gimnazije GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016, 31-50

Etape Cilj etape

Vremenik

izvođenje terenske nastave

11:30-11:55

11:55-12:15

12:15-12:25

12:25-12:40

Opis aktivnosti učitelja

Opis aktivnosti učenika svojim riječima objasniti kretanje vode u kršu metodom razgovora opisati kre- nabrojiti reljefne oblike koji predtanje vode u kršu (vodonosni sloj, stavljaju mjesta ulaska vode u ulazak i izlazak vode iz krškog krško podzemlje podzemlja) nabrojiti reljefne oblike koji predstavljaju mjesta izlaska vode iz krškog vodonosnika prepoznati špilju (Maksimova špilja) i argumentirati kako znamo da 8. postaja GPS: metodom razgovora objasniti ra- je to špilja zliku između špilja i jama te obja- svojim riječima objasniti razlike izsniti pojmove ponor i estavela među špilja i jama te izreći definicije pojmova ponor i estavela metodom razgovora i usmenog jedan par učenika izlaže kratki reizlaganja po potrebi dopuniti izla- ferat o špiljama (izlaganje do pet ganja učenika minuta) kratki ulazak u špilju u skupinama od pet učenika metodom razgovora i usmenog jedan par učenika izlaže kratki izlaganja po potrebi dopuniti izla- referat o živom svijetu u špiljama ganja učenika (izlaganje do pet minuta) opisati po čemu (antropogeno 7. postaja GPS: metodom razgo- preuređena) se ova špilja razlikuje vora i demonstracije (na primjeru od drugih špilja špilje Grob grofa Jankovića) obja- navesti primjere drugih špilja u sniti ljudsko korištenje špilja Hrvatskoj koje ljudi koriste danas i koje su koristili u prošlosti 6. postaja GPS: objasniti nastanak prepoznati smjenu propusnih i stijenskog strmca na kontaktu nepropusnih stijena prema geokarbonata s netopivim stijenama i loškom profilu Jankovca postanak doline Jankovac djelova- svojim riječima objasniti postanak njem fluvijalne erozije doline Jankovac prepoznati da su Maksimova špilja i Grob grofa Jankovića fosilne metodom razgovora i demonstra- špilje, a Izvor Jankovačkog potoka cije (na primjeru špilje Izvor Jan- aktivna špilja kovačkog potoka) objasniti kako aktivna špilja izgubi hidrološku prepoznati da su Maksimova špilja i Grob grofa Jankovića u geološkoj funkciju i postane fosilna špilja prošlosti vjerojatno bile izvori Jankovačkog potoka

Neven Tandarić: Terenska nastava iz fizičke geografije – prijedlog za prvi razred gimnazije GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016, 31-50

Etape Cilj etape

Vremenik

Opis aktivnosti učitelja

5. postaja GPS: zadati zadatke vezane uz čitanje topografske karte i određivanje azimuta poznatih objekata na karti

izvođenje terenske nastave

12:40-13:00

zadati zadatak za izračunavanje temperature zraka na temelju poznate temperature koju su učenici izmjerili u Voćinu (korake dolaska do potrebnih podataka trebaju sami osmisliti)

Opis aktivnosti učenika odrediti metodu kojom je prikazan reljef na karti odrediti ekvidistancu na karti odrediti stajalište na topografskoj karti uz pomoć elemenata u prostoru: potok, jezera, staza odredit azimut na planinarski dom Jankovac i vrh Mrežarski rust objasniti moguće razloge ako netko nije dobio točne vrijednosti azimuta interpretirati povećanje gustoće izohipsi odrediti nadmorsku visinu stajališta odrediti visinsku razliku između stajališta i Voćina izračunati razliku temperature i odrediti temperaturu zraka na stajalištu

13:00-14:00 pauza za ručak 14:00-14:10 odlazak do doline Kovačice metodom razgovora opisati po- prepoznati poprečni profil doline i razvoj gornjeg dijela toka potoka Kovačice 14:10-14:20 stanak doline na primjeru doline potoka iz poprečnog profila pretpostaviti Kovačice postanak i razvoj doline 15. postaja GPS: metodom razgo- prepoznati slap vora objasniti razliku između slapa i vodopada, pokazati sedrenu ba- svojim riječima objasniti razlike između slapa i vodopada rijeru metodom razgovora i usmenog jedan par učenika izlaže kratki reizlaganja po potrebi dopuniti izla- ferat o sedrenim barijerama (izlaganje do pet minuta) 14:20-14:50 ganja učenika metodom razgovora i usmenog izlaganja objasniti postanak slapa svojim riječima objasniti postanak Skakavca, sedrene barijere i na- slapa Skakavac i navesti moguće vesti moguće negativne učinke posljedice turističke valorizacije masovnog turizma na sedrene barijere 14:50-15:15 povratak u planinarski dom Jankovac i pauza metodom razgovora ponoviti: - koje smo sve fizičkogeografske pojave uočili u prostoru 15:15-16:00 - što smo o njima novo naučili - kod kojih je pojava vidljiv primjer međudjelovanja različitih čimbenika u oblikovanju Zemljine površine

Neven Tandarić: Terenska nastava iz fizičke geografije – prijedlog za prvi razred gimnazije GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016, 31-50

vrednovanje

Etape Cilj etape

Vremenik

Opis aktivnosti učitelja Opis aktivnosti učenika metodom razgovora oblikovati zaključke: - kako viđene pojave utječu na ljudsko društvo na konkretnom prostoru (Jankovcu) 15:15-16:00 - što bi se promijenilo u prostoru Jankovca ako bi se promijenili klimatskih uvjeti - što bi se promijenilo u prostoru Jankovca u slučaju zagađenja vode u Jankovačkom potoku i ribnjacima 16:00-17:30 odlazak prema Virovitici metodom razgovora, tijekom terenske nastave (uključeni svi učenici) provjerava se predznanje, zatim povezivanje predznanja s uočenim pojavama u prostoru te zaključivanje; nastavnik tijekom terenske nastave vodi bilješke o odgovorima na pitanja, o aktivnosti i doprinosu pojedinih učenika u izvršavanju zadataka; te bilješke služe za kvalitativnu procjenu koja će se unijeti u imenik nakon terenske nastave 20.5. referati će se vrednovati prema tri kriterija: sadržaj i struktura pisanog praćenje i referata, prezentacija referata i nastup učenika pri čemu će se prema provjeraprvom kriteriju vrednovati istom ocjenom oba učenika, a prema ostala vanje dva kriterija zasebno svaki učenik; ocjena referata i obrazloženje unijet će se u imenik nakon terenske nastave terenski dnevnik, koji obuhvaća zadatke s kratkim odgovorima, zadatke s produženim odgovorima, zadatke višestrukog izbora i zadatke skiciranja pojava u prostoru, omogućuje procjenu angažmana učenika 26.5. u procesu učenja i razine usvojenosti znanja te razvijenosti vještina korištenja karte i kompasa tijekom terenskog rada; ocjena i obrazloženje unijet će se imenik nakon terenske nastave na temelju navedena tri oblika praćenja i provjeravanja, svakom se učeniku brojčano ocjenjuje svaki element praćenja i vrednovanja : - ocjena usvojenosti znanja određuje se na temelju usmenog ispitivanja na terenu i riješenosti pojedinih zadataka u terenskom dnevniku (obje su ocjene istovrijedne) - ocjena geografskih vještina određuje se prema riješenosti zadataka ocjenjiva28.5. na terenskom radu (koji uključuju orijentaciju u prostoru, mjerenja i innje terpretacije klimatskih podataka, crtanje profila i tlocrta pojava u prostoru), riješenosti pojedinih zadataka u terenskom dnevniku i prema ocjeni referata (sve tri ocjene su istovrijedne) - ocjena kartografske pismenosti određuje se prema ocjeni korištenja karte tijekom terenskog rada i riješenosti pojedinih zadataka u terenskom dnevniku (obje su ocjene istovrijedne)

Korišteni nastavni oblici, metode i izvori Nastavne metode:

metoda demonstracije, promatranja, razgovora, usmenog izlaganja, praktičnih radova, pisanih radova, izravna i neizravna grafička metoda

Oblici rada:

frontalni rad, skupni rad, terenska nastava

izvorna stvarnost, topografska karta (1 : 25 000, listovi Voćin i Slatinski Nastavna sredstva i pomagala: Drenovac), kompas, termometar, radni listovi, ravnalo/trokut/kutomjer, olovka

PRILOZI

Neven Tandarić: Terenska nastava iz fizičke geografije – prijedlog za prvi razred gimnazije GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016, 31-50

Literatura i Izvori Balen, D., Radonić, G., Pavić, G., 2010: Geološka baština Geoparka Papuk, u: Vodič ekskurzija, 4. Hrvatski geološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem (ur. Horvat, M.), Šibenik 14.-15.10.2010., Hrvatski geološki institut, Zagreb, 3-24. Bočić, N., 2010: Geomorfologija krša Papuka - kap krša u srcu Slavonije, http://www.geografija.hr/dev/ hrvatska/geomorfologija-krsa-papuka-kapkrsa-u-srcu-slavonije (2.5.2015.). Husnjak, S., 2008: Pedogeografija, autorizirane pripreme za predavanja, Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru, Zagreb. Izletište Jankovac, 2007, http://www.jankovac.hr/izletiste_jankovac.html (1. 5. 2015.). Jankovac: biser papučkog gorja, brošura, Hrvatske šume, Uprava šuma Podružnica Našice, Osijek. Matas, M., 1996: Metodika nastave geografije, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb. Nastavni program za gimnazije, Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete Republike Hrvatske, Zagreb, 1994. Pamić, J., Radonić, G., Pavić, G., 2003: Geološki vodič kroz Park prirode Papuk, Javna ustanova Park prirode Papuk, Voćin. Park-šuma Jankovac, brošura, Javna ustanova Park prirode Papuk, Voćin. Plan upravljanja Parka prirode Papuk, Javna ustanova Park prirode Papuk, Velika, 2010. Radonić, G., Dumbović, V., 2005: Park-šuma Jankovac, brošura, Javna ustanova Park prirode Papuk, Velika. Špoljar, M., Štafa, D., Ostojić, A., Dražina, T., Matoničkin Kepčija, R., Kralj Borojević, K., Primc, B., 2011: Tufa deposition in a karst stream as an indicator of water quality (Papuk Nature Park, Croatia), Ribarstvo 69 (4), 137-151. Tandarić, N., 2014: Inventarizacija i evaluacija geomorfoloških lokaliteta u Park-šumi Jankovac, diplomski rad, Geografski odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. Tomić, I., 2005: Park-šuma Jankovac, Hrvatske šume 105, 10-12.

Neven Tandarić, mag. educ. geogr.

Urbanex d.o.o. Vlaška 95, 10000 Zagreb, Hrvatska e-mail: neven.tandaric@gmail.com

TEMATSKE KARTE U NASTAVI GEOGRAFIJE Dubravka Spevec Tematske karte su grafička prezentacija odabranih prostornih struktura, pojava i procesa koje, osim statičkih konkretnih pojava, vrlo uspješno prikazuju i one apstraktne, poput gustoće određene pojave, njezine strukture, stupanj preobrazbe, frekvencije, odnosno korelacije među pojavama. Tematske karte danas imaju vrlo široki krug korisnika, služe kao izvor informacija o pojavama i objektima, važne su i u orijentaciji u prostoru, a pomažu i u istraživanju različitih prostornih pojava i procesa. Posebno važnu ulogu imaju u nastavi geografije gdje je njihova uporaba neizostavna u objašnjavanju i razumijevanju mnogih prostornih pojava i procesa. Osim što koriste već gotove tematske karte, učenici se sve više i aktivno uključuju u njihovu izradu, a u tome im pomažu moderne tehnologije, odnosno geografski informacijski sustavi (GIS).

Uvod Prema sadržaju koji prikazuju, geografske se karte dijele na topografske i tematske karte (sl. 1). Topografske karte karakterizira što vjerniji prikaz Zemljine površine, konkretnost i statičnost prikaza, te su one model najbliži stvarnoj slici prostorne stvarnosti. Tematske karte su grafička prezentacija odabranih prostornih struktura, pojava i procesa. One ne prikazuju samo statičke, konkretne pojave, nego i neke apstraktne, poput gustoće određene pojave, njezine strukture, stupanj preobrazbe, frekvencije, korelacije među pojavama i slično. Tematske karte prikazuju di-

namiku razvoja pojave – vremensku i prostornu. Više od 85 % svih karata danas su upravo tematske karte. Iako se prve prave tematske karte pojavljuju sredinom 17. stoljeća (vojno-strategijske tematske karte), karte s određenim tematskim sadržajem pojavljuju se još u doba antike – poput, primjerice, Tabule Peutingeriane iz 4. stoljeća. Tematska kartografija, kao zasebna grana kartografije, počela se razvijati tek početkom 20. stoljeća, a intenzivnu primjenu bilježi od 1960-ih godina. Termin tematska karta prvi je upotrijebio 1934. godine Nijemac Schumacher, no taj je termin prihvaćen tek poslije Drugoga svjetskoga rata. Termini

Dubravka Spevec: Tematske karte u nastavi geografije GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016, 51-57

Sl. 1. Podjela geografskih karata prema sadržaju koji su ranije bili u uporabi za tematske karte su „primjenjene karte”, „specijalne karte”, „problemske karte” i dr.

Tematske karte - sadržaj i podjela Tematske su karte uvijek imale široki krug korisnika; veliku primjenu danas imaju u vojsci, meteorologiji, geologiji, a posebno važno mjesto imaju i u geografskoj struci. Tematske nam karte služe kao izvor informacija o pojavama i objektima, važne su i u orijentaciji u prostoru, a pomažu nam i u istraživanju različitih prostornih pojava i procesa. Sadržajno gledajući, svaka tematska karta obuhvaća dvije osnovne sastavnice: opću geografsku osnovu (temeljna karta) i specijalni (tematski) sadržaj. Opća geografska osnova podrazumijeva na primjer reljef, vode, prometnice i manje je istaknuta od specijalnog sadržaja. Koji će se element upotrijebiti kao podloga ovisi o tematskom sadržaju; važno je da uvijek postoji kvalitativna veza geografskih elemenata temeljne karte s tematskim sadržajem. Tematski sadržaj se

prikazuje putem određenih kartografskih izražajnih sredstava: slikovni simboli, geometrijski simboli, izolinije, površinske signature, kvantitativni simboli. Tematske karte se mogu podijeliti prema više različitih kriterija. Prema tematici koju prikazuju razlikuju se fizičkogeografske (reljefne, pedološke), društvenogospodarske (demogeografske, ekonomske) i tehničke tematske karte (vojne, pomorske). S obzirom na oblik tematskog predočavanja, hrvatska kartografska terminologija razlikovala je uvijek dvije vrste tematskih karata: kartograme (površinske i linijske) i kartodijagrame (sl. 2). Površinski kartogram definirao se kao tematska karta na kojoj su pojave ili stanja prikazani unutar raznih teritorijalnih, najčešće administrativnih, jedinica u relativnom odnosu, pomoću stupnjevito diferenciranih tonova jedne boje, pomoću više boja ili pomoću površinskih uzoraka (šrafura). Linijskim kartogramom prikazuju se, primjerice, tramvajske linije ili linije podzemne željeznice u nekom gradu, s osnovnim ciljem

Dubravka Spevec: Tematske karte u nastavi geografije GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016, 51-57

Sl. 2. Struktura stanovništva gradskih četvrti Grada Zagreba prema obiteljskom statusu 2011. godine – primjer kartodijagrama (izradila: D. Spevec) prikaza mreže i redoslijeda postaja na pojedinim linijama, a ne njihove točne udaljenosti ili položajne točnosti. Kartodijagramima se prikazuju pojave ili stanja unutar površine teritorijalne jedinice uz pomoć dijagramskih signatura (stupčasti dijagram, kružni dijagram).

U engleskoj i njemačkoj stručnoj kartografskoj terminologiji pod pojmom površinski kartogram (eng. area cartogram; njem. Flächenkartogramm) misli se na jednu drugu vrstu kartografskog tematskog predočavanja – to je tematska karta na kojoj se veličina (površina) neke terito-

Dubravka Spevec: Tematske karte u nastavi geografije GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016, 51-57

Sl. 3. Proizvodnja stakleničkih plinova u svijetu 2009. godine – primjer kartograma Izvor: http://www-personal.umich.edu/~mejn/cartograms/ rijalne, najčešće administrativne, jedinice mijenja (povećava ili smanjuje) u skladu s veličinom atributa, odnosno brojčanom vrijednošću pojave koja se prikazuje. Primjerice, ako neka država proizvede dvostruko više štetnih stakleničkih plinova od neke druge države, površina države s većom proizvodnjom na kartogramu će biti dvostruko veća od one s manjom proizvodnjom, neovisno o njihovim stvarnim površinama (sl. 3). Ono što se donedavno u našoj kartografskoj terminologiji nazivalo površinskim kartogramom, u engleskoj i njemačkoj terminologiji naziva se choropleth map, odnosno Choroplethenkarte. Kako ističu poznati hrvatski kartografi Nedjeljko Frančula i Stanislav Frangeš, redoviti profesori na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u stručnoj terminologiji nisu poželjni sinonimi, stoga su predložili uvođenje pojma koropletna karta (sl. 4) i u hrvatsku stručnu kartografsku terminologiju, a samim time i ujednačavanje s engleskom i njemačkom terminologijom.

Tematske karte u nastavi geografije

U nastavi geografije uporaba tematskih karata u objašnjavanju i razumijevanju mnogih prostornih pojava i procesa je neizostavna. Osim korištenja već gotovih tematskih karata u nastavnom procesu, a koje se uglavnom nalaze u školskim udžbenicima i atlasima, poželjno je učenike aktivno uključiti u njihovu izradu. U tome im danas uvelike mogu pomoći i moderne tehnologije, odnosno geografski informacijski sustavi (GIS). Na internetu su danas svima dostupni besplatni, tzv. GIS softveri otvorenog koda (eng. Open Source GIS) i uz prethodnu edukaciju moguće ih je uključiti u nastavni proces. Jedna takva računalna (Desktop) GIS aplikacija otvorenog koda je QGIS, koji se počeo razvijati 2002. godine pod imenom Quantum GIS. Prva verzija softvera (Quantum GIS 1.0 Kore) objavljena je u siječnju 2009. godine, a početkom 2017. godine aktualna verzija bila je QGIS 2.18. Las Palmas (aktivna od listopada 2016.).

Dubravka Spevec: Tematske karte u nastavi geografije GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016, 51-57

Sl. 4. Gustoća naseljenosti gradskih četvrti Grada Zagreba 2011. godine – primjer koropletne karte (izradila: D. Spevec) Za rad u jednom takvom softveru nije potrebna internetska veza (osim za njegovu instalaciju) pa je njegova uporaba u nastavi time dodatno olakšana. Koliko učenike privlače moderne tehnologije i žele učiti i raditi u GIS-u dokazalo je 40-ak učenika iz nekoliko osnovnih i srednjih škola s područja grada Zagreba, a koji su aktiv-

no sudjelovali na QGIS radionicama organiziranim za njih u okviru GIS dana na Geografskom odsjeku PMF-a 16. studenog 2016. godine (sl. 5). U radionicama su sudjelovali učenici od 6. razreda osnovnih škola do 4. razreda gimnazija. Kako bismo samostalno izradili kvalitetnu tematsku kartu, osim poznavanja rada u GIS sof-

Dubravka Spevec: Tematske karte u nastavi geografije GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016, 51-57

foto: Luka Valožić

Sl. 5. QGIS radionica na Geografskom odsjeku (GIS dan, 16. 11. 2016.) tveru, pozornost treba obratiti i na neophodne elemente, koji su osim samog kartografskog tematskog prikaza važan dio svake karte. Naslov karte uvijek mora istaknuti sam sadržaj karte, odnosno dati odgovor na pitanja Što? (koja tema/problematika je prikazana na karti), Gdje? (koji prostor i koja prostorna razina) i Kada? (godina ili vremensko razdoblje). Neizostavni element svake karte pa tako i tematske je mjerilo. Preporuka je na tematskim kartama naznačiti jednostavno grafičko (linijsko ili dužinsko), a ne brojčano mjerilo. Poželjno je da linija grafičkog mjerila na tematskim kartama ima optimalno do tri podioka, a podiok lijevo od nule, koji je neizostavan na detaljnim topografskim kartama, nije potrebno označavati na grafičkom mje-

rilu tematskih karata. Kako bi se pojasnio prikaz distribucije pojave (po razredima) ili opisalo značenje manje poznatih kartografskih znakova prisutnih na tematskim kartama, vrlo važan element je legenda (tumač znakova). Kako se sadržaj brojnih tematskih karata najčešće prezentira putem boja, njihova pravila uporabe uvelike doprinose kvaliteti samog kartografskog prikaza. Bojom se istovremeno mogu pojasniti i pojednostaviti neke pojave ili promjene tih pojava u određenom prostoru kroz određeno vremensko razdoblje, ali i pridonijeti samoj čiljivosti karte. Kako je percepcija boja izrazito subjektivna (kombinacija fizioloških i psiholoških reakcija čovjeka), korištenje pojedinih boja u skladu s dogovorenim

i prihvaćenim konvencijama od presudne je važnosti za kvalitetnu tematsku kartu, ali i za interpretaciju njenog sadržaja. U geografiji se pozitivni pokazatelji uvijek prikazuju toplim, a negativni hladnim bojama. Previše boja može učiniti kartografski prikaz manje jasnim i težim za korištenje. Znanstveno je utvrđeno kako pojedinac uspješno može pratiti četiri boje i ne više od sedam na jednoj tematskoj karti.

Ukoliko u razredu imamo učenike s daltonizmom, odnosno s problemom raspoznavanja boja, trebalo bi uvažiti sljedeće preporuke pri izradi i korištenju tematskih karata: legendu uvijek staviti neposredno uz kartografski i/ ili grafički prikaz te osim boja koristiti šrafure i različite oblike (geometrijske likove) te u popratnom tekstu navesti nazive korištenih boja.

Zaključak Načelo aktualizacije jedno je najvažnijih načela u nastavi geografije u osnovnim i srednjim školama. To se načelo primjenjuje prije svega na spoznaje iz znanstvenoga polja geografija, ali i na spoznaje iz geografiji srodnih znanosti. Zbog navedenoga, u nastavnoj praksi (i udžbenicima, školskim atlasima, radnim bilježnicama te ostalim nastavnim sredstvima) nužno je pravilno tumačenje termina kartogram i uvođenje novog termina koropletna karta. Važna sastavnica geografske pismenosti je kartografska pismenost. Kartografska pismenost postupno se razvija od prvih godina učenja geografije do kraja formalnog geografskog obrazovanja, a vještine stečene u tom elementu nastavnoga predmeta Geografija važne su za svakodnevni život, daljnje obrazovanje i konkurentnost na tržištu rada. Važnost kartografske pismenosti proizlazi i iz njezinog doprinosa razvijanju digitalne pismenosti kao i iz činjenice da je u nastavnom predmetu Geografija kartografska pismenost izdvojena kao posebni element praćenja, provjeravanja i ocjenjivanja, uz geografska znanja i geografske vještine. Uz ostvarivanje razine samostalnosti u izradi koropletnih karata nužna je i dosljedna primjena pravila kartografske vizualizacije, što je olakšano korištenjem suvremenih digitalnih tehnologija, npr. QGIS-a. Pravilno izrađena koropletna karta preduvjet je za njezinu pravilnu upotrebu, a time i kvalitetniju spoznaju prostornih pojava, procesa i interakcija.

Doc. dr. sc. Dubravka Spevec

Geografski odsjek, PMF, Sveučilište u Zagrebu, Marulićev trg 19/II, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: dspevec@geog.pmf.hr

REGIJA KAO SREDIŠNJI KONCEPT U GEOGRAFIJI Ivan Sarjanović Regija najjednostavnije govoreći podrazumijeva područje koje je obilježeno zajedničkim prirodnim, društvenim ili prirodnim i društvenim obilježjima. Proučavanje regija i podjela prostora na manje cjeline jedna je od najstarijih geografskih aktivnosti. Regija i regionalna geografija su tijekom različitih etapa razvoja geografske misli prošle put od najvažnijeg područja izučavanja do relativno nebitne i marginalizirane teme. I danas se u laičkim, ali i stručnim krugovima regionalnogeografski sadržaji percipiraju kao pretežno deskriptivni, a regionalna geografija obilježena je kao disciplina koja ne može iznjedriti zakonitosti koje bi vrijedile za širi prostor. U radu se, osim iznošenja povijesnog razvoja regionalne geografije i vrsta regija, ukazuje na najčešće greške zbog kojih regionalna geografija ima takav status. Posebna je pažnja usmjerena na pitanje kako sadržaji vezani uz regiju mogu unaprijediti razvoj kognitivnih sposobnosti unutar nastavnog procesa.

Pojam regije Značenje riječi regija je i laicima na prvi pogled jednostavno. Prema definiciji Hrvatske enciklopedije ona je “područje koje je jasno obilježeno nekim zajedničkim prirodnim, društvenim ili prirodnim i društvenim obilježjima” (URL 1). Što se može zaključiti ako se ova definicija podrobnije analizira? Iz riječi “područje” jasno je da prema ovoj definiciji regija predstavlja prostornu stvarnost, a takvo poimanje regije je duboko ukorijenjeno u hrvatskoj geografskoj tradiciji. No osim takvog shvaćanja regije u geografiji je raširen i

koncept u kojem regija predstavlja mentalnu konstrukciju, alat i model proučavanja. Također, kao ključna aktivnost u izdvajanju regije apostrofiran je izbor kriterija i njihova dosljedna primjena. Pojam regija potječe iz latinskog glagola regere (vladati, upravljati) iz čega je izvedena imenica regio koji u hrvatskom jeziku obuhvaća vrlo širok spektar pojmova vezanih uz prostorne cjeline1. Navedeni glagol upućuje na osnovnu namjenu regije - podjelu većeg prostora u manje cjeline radi lakšeg upravljanja. 1 regija - kraj, predjel, područje, okolina, zemlja, pokrajina, oblast, okrug, okružje, dio, mjesto (Klaić, 2004)

Ivan Sarjanović: Regija kao središnji koncept u geografiji GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016, 59-69

Regija u Hrvatskoj danas – između birtije, politikantstva i znanosti (Položaj regije u Hrvatskoj) Ukoliko se analizira interes koji regija izaziva u današnjem hrvatskom društvu vidljivo je da je regija među najspominjanijim područjima izučavanja geografije u javnosti. Iako ne postoje znanstvena istraživanja o prisutnosti tematike vezane uz regije u javnosti, kao indikator te činjenice mogu poslužiti brojni internetski forumi (najčešće su rasprave vezane uz prostorni obuhvat regija). Kao ilustrativni poticaj za razmišljanje može poslužiti prikaz forumske rasprave o teritorijalnom opsegu Sla-

vonije u kojoj se može naći i vrlo informiranih diskutanata (sl. 1). Osim u javnosti, regija se često spominje i u političkoj sferi. No, iz izjava lokalnih političara vezanih uz pitanje podjele Hrvatske na prostorno veće administrativne cjeline, može se iščitati da oni složenu problematiku regionalne podjele gledaju isključivo kroz perspektivu vlastite regije koja po njima nužno mora biti zasebna cjelina (sl. 2). Ovakva percepcija ukazuje na nerazumijevanje smisla reforme javne uprave i nerazlikovanje različitih vrsta regija. Proučavanje regija važno je i za pozicioniranje geografije u znanstvenoj sferi. Ono je možda i najjasniji primjer na kojem se ogleda osnovna odrednica i smisao geografije

Sl. 1. Rasprava o granicama Slavonije na internetskom forumu forum.hr, screenshot: http://www.forum.hr/showthread. php?t=369354

Ivan Sarjanović: Regija kao središnji koncept u geografiji GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016, 59-69

- interdisciplinarnost, odnosno sinteza rezultata više znanstvenih disciplina vođena cjelovitim pristupom. Nije dvojbeno da bi geografija, ukoliko se snažnije pozicionira kao znanost koja je najpozvanija raspravljati o regijama, pozitivno utjecala na svoj imidž u hrvatskom društvu. Nasuprot navedenih primjera može se reći da unutar matične znanosti regionalna geografija ima nešto slabiji status. Kao temeljna mana regionalne geografije najčešće se ističe deskriptivnost (URL 2). Taj je nedostatak posebice izražen ako se promatra geografija kao školski predmet. U istraživanju Tekića i Tandarića o percepciji geografije kao znano-

sti i školskog predmeta značajan broj ispitanika istaknulo je “deskripciju prostora” kao osnovnu zadaću geografije. Ta je percepcija u članku povezana s prezastupljenošću regionalnogeografskih sadržaja (Tandarić i Tekić, 2013). Korijeni ovakvog statusa regionalne geografije i regionalnogeografskih sadržaja zadiru u temeljne teoretske postavke geografije i sežu u same početke te znanosti. U ovom će se članku pokušati ukazati na to da je od samih začetaka proučavanje regije povezano i sa postavljanjem hipoteza te da deskriptivnost nije imanentna regionalnoj geografiji, već je ona rezultat nepotpune regionalnogeografske analize.

Sl. 2. Rezultati pretraživanja sintagme „mora biti zasebna regija“ na tražilici Google, screenshot: https://www.google.hr/?gws_ rd=ssl#q=mora+biti+zasebna+regija

Ivan Sarjanović: Regija kao središnji koncept u geografiji GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016, 59-69

Regija u geografiji – slaba točka ili kruna geografije (Teorijske postavke i povijesni razvoj regionalne geografije)

U teoretskom smislu geografija je obilježena suprotnošću između dvaju osnovnih pristupa izučavanja - nomotetskog i idiografskog pristupa. Nomotetski pristup, iz kojeg proizlazi topološka geografija, promatra predmet izučavanja kao dio cjeline. Idiografski pristup barata predmetom izučavanja u lokalnim aspektima, a na njemu se temelji regionalna geografija (Nir, 1990). Malo je koja geografska disciplina kroz povijest imala tako dinamičan razvoj kao regionalna geografija. Začetak regionalnogeografske misli javlja se s počecima razvoja geografije u doba Sumerana koji su osmislili podjelu prostora i vremena. Egipćani su počeli s podjelom poljoprivrednih područja u poplavnom dijelu Nila. Dvojnost između dvaju navedenih pristupa prisutna je od antičkog doba. Prvi tekstovi vezani uz regionalnu geografiju su djela Homera u kojem su opisani različiti predjeli i Hekateja koji je izvršio prvu regionalnu podjelu svijeta na Aziju i Europu (Fürst-Bjeliš, 2015). Najstarija geografska djela najčešće opisuju manje poznate ili fantastične krajolike (idiografski pristup), dok su Platon i Aristotel iznosili opće ideje o funkcioniranju polisa (nomotetski pristup). Spomenuta dvojnost u antičkom dobu najviše se ogledala u razlici između spekulativno orijentirane opće geografije koja je nastojala spoznati globalna obilježja Zemlje i primijenjene geografije koja je služila kolonijalno-komercijalnoj ekspanziji grčkih polisa u Sredozemlju (Rogić, 1987). U Vareniusovom djelu „Geographia generalis“ iz 1650. godine prvi se put uvode veze između opisivanja pojedinih mjesta („specijalna“ odnosno regionalna geografija) i opisivanja univerzalnih zakona („opća“ odnosno topološ-

ka geografija). Krajem 19. stoljeća Richthofen je u geografskom istraživanju izdvojio fazu promatranja i objašnjavanja. Prvom se fazom stvara okvir koncepta, a ona se odvija na posebnom prostoru s jedinstvenim obilježjima. No, znanje prikupljeno promatranjem mora se uzdići iznad deskripcije jedinstvenih obilježja. Sljedeći je korak traženje zakonitosti i formuliranje hipoteza koje objašnjavaju promatrana obilježja. Tako percipirana geografija više nije zadovoljna samo s opisom, već teži postavljanju hipoteza. Nažalost, većina geografskih djela nastala u tom dobu zastala su na prvom koraku (Nir, 1990). Spomenute ideje usmjerene su prema razvoju općeg koncepta koji objašnjava globalnu distribuciju geografskih fenomena, a utemeljen je na promatranju regionalnih obilježja. Ova paradigma nazvana je horološka, a njena svrha je shvaćanje veza među različitim fenomenima na određenom prostoru. Kako bi spoznali svijet kao cjelinu nužno je istražiti manje segmente Zemljine površine (Vresk, 1991). Iz horološke paradigme proizašao je regionalni model, koji je dominirao geografijom do sredine 20. stoljeća. Iako osmišljen kao kompleksan sustav u kojem su povezana prirodna i društvena obilježja, mnogi autori su nepotpunim shvaćanjem zastali samo u fazi deskripcije, bez prelaska u fazu iznošenja hipoteza. Razdoblje u kojem je regionalna geografija doživjela najveći razvoj i u kojem je imala najveći značaj u sklopu geografije obilježio je francuski geograf Vidal de la Blache. Njegov najpoznatiji koncept je pays, homogeno područje koje je produkt međudjelovanja Čovjeka i Prirode (eksternog miljea – fizički vidljivi procesi i internog miljea – uvjerenja, navike i ideje). Ključan faktor u oblikovanju regije je genre de vie2, koji je odgovor na mogućnosti koje Priroda pruža. Iako se doima da je de la Blache u svojem konceptu provodio 2

francuski – način života

Ivan Sarjanović: Regija kao središnji koncept u geografiji GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016, 59-69

isključivo idiografski pristup, u svojim je kasnijim radovima regionalnom konceptu namijenio širu ulogu. Predvidio je da proučavanje pojedine regije bude samo prvi korak prema usporedbi s drugim regijama, koja će rezultirati općim zaključcima (Nir, 1990). U drugoj polovici 20. stoljeća kao kritika klasične (deskriptivne) regionalne geografije javlja se kvantitativna revolucija. Budući da je proizašla iz tadašnjeg tehničkog napretka prepoznatljiva je po uvođenju mjerenja i statističke obrade geografskih podataka. No, ta je inovacija samo njezin najvidljiviji aspekt. Glavna teoretska postavka ovog pristupa je pomicanje fokusa sa statičkog opisivanja regije na dinamičko objašnjavanje društvenih procesa u regiji. Kvantitativna revolucija, koja geografiju vidi kao proučavanje distribucije objekata i procesa u prostoru zaslužna je za uvođenje novih teorija poput teorije centralnog mjesta i teorije načina korištenja zemljišta. Kao slabosti mogu se izdvojiti preoštra kritika usmjerena ka tendenciji regionalne geografije da istražuje posebne slučajeve te nedovoljno cjelovit pristup, odnosno baratanje isključivo kvantitativnim podacima bez uzimanja u obzir psiholoških ili emotivnih faktora. Ove su boljke potaknule uvođenje cjelovitijeg pristupa koji je obilježio daljnji razvoj geografije (Nir, 1990).

Vrste regija Kao što je već istaknuto, u izdvajanju regije ključno je definiranje kriterija koji su mnogobrojni i raznovrsni (reljef, klima, gospodarstvo). Najstarija podjela tiče se prirode zajedničke varijable. Ukoliko je varijabla konkretna (“vidljiva”) tada govorimo o formalnim (homogenim) regijama. One se mogu podijeliti na opće homogene regije i homogene fizionomske regije. Prve su uvjetovane homogenom distribucijom određenog obilježja (prirodna sredina, jezik), a druge su jedinstvene po sadržaju prostora (fi-

zionomiji) koji je nastao kao rezultat djelovanja određene kulturne grupe na prirodni pejzaž (Fürst-Bjeliš, 2015). Područja koja su definirana “nevidljivom” varijablom, odnosno funkcijama i procesima nazivaju se nodalnim (nodalno-funkcionalnim) regijama. U fokus geografske analize ulaze tokom industrijalizacije kada se u gradovima uslijed podjele rada i diverzifikacije socijalne strukture koncentriraju funkcije te se oni ističu kao polovi rasta i postaju osnova izdvajanja regija. Najvažnija inovacija koju model nodalne regije uvodi je ignoriranje granica, jer veze između centra i periferije nisu određene prostornim granicama već intenzitetom međusobnih veza (Fürst-Bjeliš, 2015). Unutar kulturne geografije osim formalnih i funkcionalnih regija izdvajaju se i vernakularne regije. One proizlaze iz zajedničkog iskustva o prostoru (zgrada, naselje, regija, država) koju posjeduju skupine koje s njime povezane. U takvim skupinama javlja se i osjećaj pripadnosti prostoru (regionalni identitet) koji se temelji na percepciji, a ne na vidljivim zajedničkim obilježjima (Claval, 1998). Prema pojavnosti zajedničke varijable razlikuju se četiri glavna područja: pragmatičke, jednostavne, složene i totalne regije. Pragmatičke regije vezane su isključivo za istraživanje u kojem služe kao model za postizanje određenog cilja te kao okvir za unaprijed određenu svrhu istraživanja. Njihove granice su unaprijed definirane, s obzirom na cilj istraživačkog zadatka. Najpoznatija primjena pragmatičkih regija je NUTS klasifikacija (fra. - Nomenclature des unités territoriales statistiques, hrv. - Klasifikacija prostornih jedinica za statistiku). Njome su prostorne jedinice podijeljene u nekoliko razina ovisno o broju stanovnika, a namijenjena je prikupljanju, obradi, analizi i publiciranju statističkih prostornih podataka na razini Europske unije (Fürst-Bjeliš, 2015).

Ivan Sarjanović: Regija kao središnji koncept u geografiji GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016, 59-69

Najvažnija odlika koja definira neki dio Zemljine površine kao regiju je jedinstvenost. Ona ponajprije proizlazi iz veza među elementima. Prema tom kriteriju regije se dijele na jednostavne, složene i totalne. Jednostavne regije obilježene su jednom odabranom pojavom koja je kontinuirano prisutna na njenom području. Najčešće ne sadrži obilježje jedinstvenosti te se definira kao zona. Složene regije definirane su na temelju dvaju ili više obilježja. Kod totalnih regija koje predstavljaju ukupnost ljudske aktivnosti na nekom području jedinstvenost ne proizlazi iz samih obilježja, već iz njihovih interakcija (Fürst-Bjeliš, 2015). Posebni tip složenih regija predstavljaju tradicijske regije. U definiranju tradicijske regije ključne su tri kategorije kriterija: kriterij prirodne sredine, teritorijalno-organizacijski kriterij, socio-kulturni kriterij (Fürst-Bjeliš, 1996). Prirodna sredina često određuje obuhvat teritorijalnih jedinica, usmjerava egzistencijalne djelatnosti i utječe na tip graditeljstva i naselja. Tipovi teritorijalne organizacije oblikuju karakterističnu strukturu i hijerarhiju prostora, a njihova stabilnost utječe na razinu izraženosti regionalnog identiteta. Socio-kulturna skupina kriterija odnosi se na sva materijalna i nematerijalna obilježja koja su nastala kao odraz posebnog identiteta regionalne cjeline. Najvažniji predstavnik materijalne kategorije je kulturni pejzaž koji uključuje profanu i sakralnu arhitekturu, tip naselja i elemente agrarnog pejzaža. Od elemenata nematerijalnog karaktera valja izdvojiti jezik (narječje) koji proizlazi iz zajedničkog načina života i često služi kao pokazatelj regionalnog identiteta. Osim formalnih kriterija definiranja u izdvajanju tradicijske regije vrlo je važan čimbenik regionalna svijest, koja nužno ne ovisi o promjenama u regionalnom sustavu (Fürst-Bjeliš, 1996). Time se tradicijska regija dovodi u vezu s konceptom espace vecu3. On uključuje osobni 3

francuski - prostor koji se živi

prostor kao fizički i funkcionalni sklop koji se proživljava na dnevnoj bazi, te sadrži i mentalnu percepciju prostora (Claval, 1998). Iz svega navedenog očito je da se koncept tradicijske regije temelji na međuzavisnosti različitih kriterija. Tako, primjerice, prirodna sredina određuje prostorni obuhvat i utječe na teritorijalnu organizaciju iz koje proizlazi regionalna svijest, a kao manifestacija regionalne svijesti stvaraju se posebni materijalni i nematerijalni elementi socio-kulturnih kriterija (Fürst-Bjeliš, 1996).

Najčešće pogreške u regionalnoj geografiji

Najvidljivije mane koje se vežu uz regionalnu geografiju su problemi skale i relevantnosti. One umnogome proizlaze iz loše postavljene analize koja se zaustavlja u fazi deskripcije. Problem skale odnosi se na jednako detaljnu analizu svih elemenata u regiji. Problem relevantnosti je jedna od najvidljivijih slabih točaka regionalne geografije. On podrazumijeva iznošenje općenitog stanja što većeg broja elemenata, bez obzira na njihovu važnost za funkcioniranje cjeline (Nir, 1990). Nažalost, i danas se brojni regionalnogeografski radovi svode na opisivanje brojnih elemenata (reljef, klima, stanovništvo, gospodarstvo…), pri čemu nedostaje njihova kritička analiza te isticanje ključnih čimbenika i njihove povezanosti u “izgradnji” regije. Ukoliko se u analizi regije pristupi problemski i pokuša identificirati dominantne ljudske aktivnosti i težnje koje su u međudjelovanju s prirodnim uvjetima oblikovale analizirani prostor izbjeći će se arbitrarno određena i jednako detaljna analiza svih elemenata u sistemu, a iscrpnost analize svakog pojedinog elementa prilagodit će se njegovoj važnosti u funkcioniranju sistema. Takva analiza omogućuje i izvođenje zakonitosti koje se mogu primijeniti na širi prostor te na takav način “pomiruje” idiografski i nomotetički pristup.

Ivan Sarjanović: Regija kao središnji koncept u geografiji GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016, 59-69

U nastavi geografije najčešće se griješi prilikom poistovjećivanja različitih vrsta regija na istom prostoru ne uzimajući u obzir kriterij prema kojem su izdvojene. Čest je slučaj da se osječka makroregija “proširuje” kako bi zauzela isti prostorni obuhvat kao fizionomska regija Istočna Hrvatska (sl. 3). Ovaj se primjer dotiče pravilne kategorizacije geografskih pojmova koja je bitan dio razvoja geografskog mišljenja. Iako se najčešće uzima “zdravo za gotovo”, mora se poticati posebice u prvim godinama učenja nastavnog predmeta. U toj je dobi kod učenika primjetno brkanje različitih prirodnih cjelina (npr. nerazlikovanje Sahare kao pustinje i kao reljefne cjeline). Dobar primjer izbora adekvatne regionalne cjeline ovisno o obilježju koje se obrađuje je i obrada nastavne teme “Sjeverna i Južna Amerika”. Prilikom pojašnjavanja prirodnih obilježja logično je zadržati se u okviru kontinenata, a obilježja vezana uz stanovništvo i gospodarstvo prikladnije je obraditi u sklopu regija Angloamerike i Latinske Amerike.

Svrha regionalne geografije u nastavi

Ukoliko se adekvatno shvaćena regionalna geografija primijeni u nastavi, ne samo da se izbjegava deskriptivnost već može poslužiti u razvoju složenih kognitivnih sposobnosti koje nadilaze značaj geografije kao školskog predmeta. Svakako najvažnija među njima je sposobnost apstrahiranja. Njome se izdvajaju bitne karakteristike pojmova, a zanemaruje ono što je nebitno (Obradović, 2016). Ta misaona operacija ima velik značaj u cjelokupnom nastavnom procesu - kao neodvojiv dio matematičkog i logičkog mišljenja, posebice ako se uzme u obzir sve veća količina informacija koja nam stoji na raspolaganju uslijed razvoja komunikacijskih tehnologija. U takvim okolnostima među ključnim kognitivnim operacijama izdvaja se njihova analiza i odabir adekvatnih podataka. To se u nastavi geografije jasno može uočiti na jednostavnom primjeru analize zajedničkih obilježja geografskih regija Euro-

Sl. 3. Izjednačavanje prostornog obuhvata fizionomskih i funkcionalnih regija Hrvatske

Ivan Sarjanović: Regija kao središnji koncept u geografiji GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016, 59-69

foto: Ivan Sarjanović

Sl. 4. Lublin

Sl. 5. Zagreb pe. Dok je primjerice prostor Zapadne Europe prema prirodnim i društvenim obilježjima relativno homogen pri čemu je lako odrediti zajednička obilježja (nizinski reljef, umjereno topla klima obilježena maritimnošću, visok stupanj gospodarske razvijenosti i urbanizacije), Sred-

nja Europa se ističe relativnom heterogenošću u navedenim kriterijima. Potrebno je usmjeriti učenike da uoče obilježja srednjoeuropskog kulturno-civilizacijskog kruga i istaknuti Srednju Europu kao regiju koja je povezana uglavnom kulturološkim obilježjima nastalim zbog

Ivan Sarjanović: Regija kao središnji koncept u geografiji

foto: Ivan Sarjanović

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016, 59-69

Sl. 6. Linz zajedničkog povijesnog razvoja. U primjeru prikazanom na slikama istaknute su arhitektonske sličnosti između relativno udaljenih gradova (Lublin, Zagreb, Linz, Arad) (sl. 4 do 7), a kao prikladan primjer može se iskoristiti i prehrambena kultura. Druga važna sposobnost koja se razvija u analizi regija je donošenje odluka i njihovo vrednovanje. U prilogu 1 nalazi se shematiziran prikaz imaginarnog prostora s različitim prirodnim cjelinama koje su obilježene adekvatnom naseljenošću, prirodnim bogatstvima i gospodarskim djelatnostima. Najnaseljeniji je nizinski prostor bogat naftom i plinom, s razvijenom poljoprivredom i industrijom. Na primorskom prostoru razvijeni su turizam, pomorstvo i brodogradnja. Najveće prirodno bogatstvo prostora sredogorja su

rude koje su temelj razvoja industrije. Uz nju su na tom prostoru razvijene i stočarstvo te proizvodnja voća i povrća. Najrjeđe naseljena prirodna cjelina je planinski prostor čiji gospodarski potencijal leži u hidroenergiji i šumarstvu (prilog 1). Najvažniji zadatak za učenika je analiza demografskog i gospodarskog potencijala svake prirodne cjeline nakon čega se postavlja pitanje administrativne podjele prikazanog prostora na tri cjeline. U tome se kao ključni procesi nameću izdvajanje problematičnog planinskog prostora i njegovo vezanje uz razvijenije cjeline (nizinski i primorski prostor) s kojima se nadopunjuje u gospodarskom smislu. Također učenika se upućuje da primijeti važnost prostora sredogorja u kojem se nalazi naselje s potencijalno većim gravitacijskim

Ivan Sarjanović: Regija kao središnji koncept u geografiji GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016, 59-69

foto: Ivan Sarjanović

područjem. U ovakvom obliku rada učenik slobodno formulira svoje ideje i donosi odluke analizirajući posljedice svog odabira.

Sl. 7. Arad

Literatura i Izvori Claval, P., 1998: An introduction to Regional Geography, Blackwell Publishers, Oxford. Fürst-Bjeliš, B., 1996: Pristup definiciji prostornog pojma tradicionalne regije, u: Zbornik radova – I. hrvatskog geografskog kongresa. Geografija u funkciji razvoja Hrvatske (ur. Z. Pepeonik), Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb, 326-330. Fürst-Bjeliš, B., 2015: Principi regionalizacije (skripta), Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek. Klaić, B., 2004: Rječnik stranih riječi, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb. Nir, D., 1990: Region as a Socio-environmental System. An Introduction to a Systemic Regional Geography, Kluwer Academic Publishers, Dordrecht, Boston and London. Obradović, M., 2016: Od pojedinačnih činjenica do spoznaja općenitosti, Školske novine 35, Zagreb. Rogić, V., 1987: O geografskoj misli, geografskim disciplinama i geografiji u Hrvatskoj, Geografski glasnik 49, 7-13. Tandarić, N., Tekić, I. 2013: Percepcija geografije kao znanosti i školskog predmeta, Hrvatski geografski glasnik 75 (2), 101-120. Vresk, M., 1991: Paradigme u geografiji, Geografski glasnik, 53, 19-26. URL 1.: http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=52251 URL 2.: https://en.wikipedia.org/wiki/Region#Regional_geography

Dr. sc. Ivan Sarjanović

Osnovna škola Horvati, Horvaćanska cesta 6, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: sarjanovi@gmail.com

P R I LO G

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016

Planiranje poučavanja usmjerenog na učenika – upute učiteljima i nastavnicima geografije Poučavanju treba pristupiti tako da su u fokusu učitelja njegovi učenici i njihov proces učenja, a ne samo sadržaj poučavanja. Zbog toga se prilikom planiranja poučavanja učitelj treba zapitati: Što će moji učenici na kraju nastavnoga sata znati i moći učiniti? To znači da u toj fazi planiranja mora razmisliti o ciljevima učenja odnosno o odgojno-obrazovnim ishodima koje će učenici ostvariti na kraju nastavnoga sata, a potom ih riječima oblikovati i u pripremu zapisati. Odgojno-obrazovni ishodi ne iskazuju što učitelj na nastavi radi, već govore o kompetencijama kojima učenici dokazuju što su tijekom nastavnoga sata naučili. Primjerice, učenik: opisuje, uspoređuje, klasificira, analizira… Formulacija odgojno-obrazovnog ishoda može biti iskazana u sadašnjem ili budućem vremenu (učenik na kraju nastavnoga sata npr. analizira; učenik će na kraju nastavnoga sata npr. analizirati). Formulirani odgojno-obrazovni ishodi trebaju kod učenika doprinijeti razvoju četiriju skupina kompetencija: informacijskoj, komunikacijskoj, socijalnoj i kompetenciji učiti kako učiti, a učitelju pokazuju u kojoj je mjeri njegovo poučavanje za učenike relevantno.

Ishodi učenja Kompetencije

Zadaci

pomoću kojih ću provjeriti ishode u završnoj etapi naŠto očekujem da moji učenici stavnoga sata znaju i mogu činiti na kraju Zadatak treba biti u korelaciji nastavnoga sata? s formuliranim ishodom.

1. Informacijska (stručna) kompetencija A) GEOGRAFSKA ZNANJA Učenici moraju raspolagati temeljnim znanjem. Tijekom Primjer: učenja geografije učenici usvajaju koncept prirode geografije. Kroz koncept geografskog prostora različitog Učenik opisuje Sunčev suprostornog obuhvata i kroz različite primjere, usvajaju stav ključne geografske koncepte. Povezuju različite geografske informacije, razlikuju bitne od manje bitnih te točne od netočnih. B) GEOGRAFSKE VJEŠTINE Primjer (SŠ): Učenici trebaju razvijati: Na osnovi analize obilježja a) spoznajne vještine: uspoređivanje, klasificiranje, analiplaneta učenik kreira kriteziranje, kritičko prosuđivanje, kreiranje… rije prema kojima su planeti b) praktične vještine: orijentiranje, crtanje, izrađivanje okupljeni u dvije skupine modela… (unutarnja ili terestrička i U razvoju geografskih vještina važno je primjenjivat na- vanjska ili jovijanska). čelo postupnosti.

Primjer: Opiši Sunčev sustav.

Primjer (SŠ): Analiziraj tablicu s podacima o planetima i napiši po kojim je kriterijima načinjena podjela planeta na unutarnje ili terestričke i na vanjske ili jovijanske.

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016

Kompetencije

Ishodi učenja

Zadaci

Što očekujem da moji učenici znaju i mogu činiti na kraju jedne ili više nastavnih tema/cjelina?

pomoću kojih ću provjeriti ishode na kraju jedne ili više nastavnih tema/ cjelina.

Kompetencija učiti kako učiti Učenici trebaju naučiti: kako razraditi složene tekstove; kako prezentirati rezultat u skupini ili pred svim učenicima; kako izraditi prezentaciju u PPT-u; kako izraditi poster; kako sastaviti esej, sažetak istraživačkog rada, sažetak pročitanog teksta; kako izraditi neki grafički organizator… Razvoj ove kompetencije bit će moguć kada učenici nauče kako mogu raditi na tekstu (npr. izdvajati ključne poj- Primjer: move, sažimati…), kako se izrađuju prezentacije u PPT-u Učenik izrađuje poster prei posteri, kako se piše esej, izvješće istraživačkog rada, sama zadanim pravilima. žetak… i kada se od učenika traži da vježbaju npr. razradu složenih tekstova, izradu prezentacija u PPT-u, postera… više puta tijekom nekog dužeg vremenskog razdoblja. Od učitelja se očekuje da u tom vremenu prati i bilježi napredovanje učenika stavljajući fokus na razvoj jednoga segmenta npr. na izradu postera. Razvoju ove kompetencije učitelj pristupa s uvažavanjem jezičnog i kognitivnog razvoja svojih učenika te primjenom načela postupnosti. Komunikacijska kompetencija Primjer (SŠ): Učenici trebaju razviti sposobnost usmenog i pismenog izražavanja da bi svoje znanje, misli i osjećaje znali jezično Učenik usmeno predstavlja i argumentirano obrazlaže izraziti. Usmeno: odgovaranje na postavljena pitanja/zadatke, temu koju je s članovima izvješćivanje o individualnom radu/radu u paru/skupini, skupine obradio i prikazao na posteru te opisuje proraspravljanje, debatiranje… Pismeno: odgovaranje na pitanja, rješavanje zadataka, ces skupnoga rada na zaizvješćivanje o radu/napredovanju, grafičko prikaziva- jedničkom zadatku. nje… Socijalna kompetencija Da bi učenike kroz nastavu geografije pripremili za život, a to je jedna od temeljnih zadaća učitelja, učenicima treba omogućiti da poštivanjem određenih pravila ponašanja razviju odnos prema sebi i svojim osjećajima, ali i odnos prema drugima, njihovim osjećajima i potrebama. Učenici usvajanjem i poštivanjem pravila ponašanja razvijaju sposobnosti kao što su: • izgradnja dobrih odnosa (uključuje empatiju, prepoznavanje i razumijevanje vlastitih/tuđih osjećaja, učinkovito upravljanje emocijama) • suradnja (uključuje usklađivanje vlastitih ciljeva i prioriteta s ciljevima i zahtjevima skupine) • upravljanje sukobima i njihovim rješavanjima.

Primjer: Izradi poster na temu Ovisnost života na Zemlji o Suncu.

Primjer (SŠ): Usmeno predstavi i argumentirano obrazloži temu npr. Ovisnost života na Zemlji o Suncu koju si u skupnome radu predstavio u vidu postera te opiši proces rada svoje skupine u kreiranju postera.

Primjer: Na ljestvici od 0 do 4 procijeni u kojoj si mjeri radeći u ovoj skupini: Primjer: - prihvaćao mišljenja svojih Učenik prihvaća drugačije kolege koja su bila različita mišljenje te način i tempo od tvojega rada članova svoje skupine. - tražio da članovi skupine rade kako si ti zamislio - brinuo da svi članovi završe određeni korak u zajedničkom zadatku.

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016

Da bi učitelj osigurao ostvarivanje planiranih ishoda i doveo učenike do razumijevanja sadržaja učenja, učenike mora pomoću odgovarajućih zadataka poticati na aktivnosti (učenik: čita, gleda, sluša, istražuje, raspravlja, surađuje, stvara/predstavlja „proizvod“ učenja…) i korištenje odgovarajućih izvora učenja. Pri tome mora imati na umu poznatu Konfucijevu izreku Reci mi i zaboravit ću. Pokaži mi i možda ću zapamtiti. Uključi me i razumjet ću., jer tijekom kratkog vremena (dva tjedna) veći ili manji dio onoga što učenici zapamte, zaborave. Izbor aktivnosti treba pridonijeti učinkovitom učenju. Da bi učenje bilo učinkovito, učitelj mora znati da jednostavnije aktivnosti moraju prethoditi složenijima. Primjerice raspravljanju o nekom pitanju/problemu treba prethoditi aktivnost: čitanja, slušanja, gledanja, možda i istraživanja i surađivanja. Hoće li odgojno-obrazovni ishodi biti ostvareni ili neće ovisi i o tome kakav je tijek poučavanja i učenja u cjelini i po pojedinim koracima/fazama. Tijek poučavanja ima određene faze koje treba slijediti (sl. 1). Kada učenici primjerice iz faze davanja zadataka učenicima pomoću kojih uče nove programske sadržaje, odmah ulaze u fazu skupnog rada, može se očekivati da dio učenika neće usvojiti planirane ishode. U ovome primjeru učenici su prvo trebali samostalno obaviti zadatak (naučiti nešto kroz čitanje, analizu, usporedbu…), a potom su to što su naučili trebali razmijeniti u paru ili u skupini. Drugim riječima prvo su trebali razvijati informacijsku kompetenciju (usvojiti određeno znanje), a potom razvijati komunikacijsku i socijalnu kompetenciju. Odgojno-obrazovni ishodi ne ostvaruju se samo tijekom zadanog vremena (nastavni sat, nastavna tema, nastavna cjelina) u školi već i izvan nastave. Za njihovo potpuno ostvarivanje i proširivanje učitelj treba pripremiti relevantne zadatke i učenicima smisleno objasniti koja je njihova svrha. Takvi zadaci ne bi trebali biti previše vremenski zahtjevni jer se učenicima mora omogućiti obavljanje drugih dnevnih obveza te pravo na odmor i slobodno vrijeme. Zadatke koje učenici rješavaju izvan nastave učitelj treba provjeriti i u odgovarajućem vremenskom roku i na prikladan način, učenicima dati povratnu informaciju o uspješnosti (točnost, riješenost pojedinog zadataka).

Literatura za temeljitije upoznavanje teme učeniku usmjerenoga poučavanja preporučuje se čitanje:

Armstrong, T., 2006: Višestruke inteligencije u razredu, Educa, Zagreb. Glasser, W., 2001: Svaki učenik može uspjeti, Alinea, Zagreb. Jensen, E., 2003: Super-nastava – Nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje, Educa, Zagreb. Mattes, W., 2007: Rutinski planirati – učinkovito poučavati, Naklada Ljevak, Zagreb. Matijević, M., Radovanović, D., 2011: Nastava usmjerena na učenika, Školske novine, Zagreb. Meyer, H., 2005: Što je dobra nastava?, Erudita, Zagreb. Vizek Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V., Miljković, D., 2003: Psihologija obrazovanja, IEP i VERN, Zagreb.

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016

Sl. 1. Tijek poučavanja. Prilagođeno prema Mattes (2007)

Vesna Milić, dipl. geograf, Agencija za odgoj i obrazovanje, vesna.milic@azoo.hr

Više informacija o tipologiji dostupno je u: Šulc, I., 2016: Modeli razvoja turizma u Južnoj Dalmaciji, Doktorski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek, Zagreb. Šulc, I., Opačić, V. T., 2015: Typology of Tourist Resorts in Croatia: The Case of South Dalmatia, Mitteilungen der Österreichischen Geographischen Gesellschaft 157, 229-252.

Sl. 1. Tipologija turističkih mjesta prema intenzitetu razvoja turizma u Južnoj Dalmaciji Izvor: Šulc, I., 2016: Modeli razvoja turizma u Južnoj Dalmaciji, Doktorski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek, Zagreb.

76 K A R TA G O V O R I

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016

Tipovi turističkih mjesta u Južnoj Dalmaciji prema stupnju turističkog razvoja

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016

Tipologija turističkih mjesta s obzirom na intenzitet razvoja turizma izrađena je u sklopu doktorskog istraživanja Modeli razvoja turizma u Južnoj Dalmaciji na temelju sedam indikatora turističke ponude, turističke potražnje i pritiska turizma na prostor (2011. godine): (1) broj turističkih postelja, (2) broj turističkih dolazaka, (3) broj ostvarenih noćenja, (4) koeficijent turističke funkcionalnosti (broj turističkih postelja na 100 stanovnika), (5) gustoća turističkih postelja (broj turističkih postelja po km2) (6) gustoća turističkih dolazaka (broj turističkih dolazaka po km2), (7) turistički razred prema Pravilniku o proglašavanju turističkih općina i gradova i o razvrstavanju naselja u turističke razrede. Svakom indikatoru za svako naselje pridružen je određeni broj bodova (od 1 do 6), ovisno o vrijednosti indikatora. Veći broj bodova pridružen je razredima s većim intenzitetom pojave, a manji broj bodova razredima s manjim intenzitetom pojave. Tab. 1. Razredi (tipovi) turističkih mjesta prema intenzitetu razvoja turizma u Južnoj Dalmaciji Tip Turističko mjesto prvog reda (turistička jezgra) Turističko mjesto drugog reda (sekundarni turistički centar) Turističko mjesto trećeg reda (lokalni turistički centar) Turističko mjesto četvrtog reda Turističko mjesto petog reda Turističko mjesto šestog reda

Bodovi

Opća obilježja

Turističko središte šireg prostora. Izrazito razvijeno turističko mjesto. ≥ 35 Bogata atrakcijska osnova integrirana u kompleksnu turističku ponudu. Izrazito turistificiran prostor. Nositelj turističkog razvoja regije. Turistički razvijeno naselje. Turističko središte šireg prostora u kojem je turizam slabije razvijen ili sekundarno središte u turistički izrazito 30 – 34 razvijenom prostoru. Raznovrsna atrakcijska osnova. Prevladava ljetni odmorišni turizam s dopunom drugih oblika turizma. Nositelj razvoja uže okolice. 25 – 29

Turistički srednje razvijeno naselje visoko usmjereno na turizam. Prevladava ljetni odmorišni turizam.

Razvijeno malo turističko mjesto. Populacijski malo naselje usmjereno 20 – 24 na turizam. Uz turizam se stanovništvo bavi i drugim aktivnostima. Prevladava ljetni odmorišni turizam. Srednje razvijeno malo turističko mjesto. Populacijski malo naselje u 15 – 19 kojemu je turizam samo jedna od aktivnosti. Jednostavna turistička ponuda usmjerena na ljetni odmorišni turizam i privatni smještaj. Slabo razvijeno malo turističko mjesto. Turizam je samo dopuna ostalim < 15 gospodarskim aktivnostima.

Broj naselja 5

13 22 50

Od ukupno 227 naselja, u analizu je ušlo 107 naselja koja su u razdoblju 2010. – 2012. imala registrirane turističke dolaske, noćenja i postelje, dok 120 naselja bez registriranog turističkog prometa nije ušlo u analizu. U razred turističkih mjesta prvog reda ušli su Dubrovnik, Orebić, Mlini, Cavtat i Korčula. Sva su ta naselja turistički visoko razvijena (po pitanju smještajnih kapaciteta, turističkog prometa i strukture turističke ponude), predstavljaju središta turističkih regija u širem prostoru i nositelji su turističkog razvoja Južne Dalmacije. U turistička mjesta drugog reda ušla su visoko razvijena sekundarna turistička središta nastala uz turistička mjesta prvog reda (Orašac uz Dubrovnik, Plat uz Mline i Lumbarda uz Korčulu) te turistička središta u prostoru u kojem je turizam slabije razvijen (Slano i Trpanj). Na Mljetu i Lastovu te u Donjoneretvanskom kraju nema turističkih mjesta prvog i drugog reda.

Ivan Šulc

DOGAĐANJA

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016

Statistika je disciplina koja pruža mogućnosti za analitičku razradu podataka potrebnih gotovo u svim područjima pa tako i u području obrazovanja. U sklopu projekta Erasmus+ organizirano je stručno usavršavanje pod radnim nazivom I–Use statistics in education koje je održano u Kopenhagenu od 6. do 10. rujna 2015. godine (sl. 1). Stručno usavršavanje bilo je namijenjeno učiteljima i nastavnicima geografije, a sudionici su bili iz Belgije, Češka, Danske, Grčke, Hrvatske, Irske, Rumunjske, Srbije, Švedske i Ujedinjenog Kraljevstva. Iz Hrvatske je na petodnevnom usavršavanju bio Zoran Ljubić, prof., iz OŠ Spinut iz Splita. Temeljni cilj usavršavanja bio je unaprjeSl. 1. Mjesto održavanja stručne edukacije: Gimnazija u Kopenhagenu đivanje geoprostornih i informacijsko-komuotvorena 1787. godine nikacijskih kompetencija učitelja koji će stečena znanja i vještine prenijeti svojim kolegicama i kolegama na stručnim skupovima i u konačnici učenicima. Nužno je povećati primjenu ažuriranih statističkih podataka u obrazovanju za učenike, nastavnike i roditelje. To umnogome unaprjeđuje geografske vještine učenika uz korištenje digitalnih alata u proučavanju geoprostora. U nastavi geografije statistički podaci su podjednako važni za proučavanje prirodne osnove kao i demogeografskih obilježja u prostoru. Često učenici imaju predrasude o statistici budući se radi o znanstvenoj disciplini koji upoznaju u nastavi matematike. Edukacija u Kopenhagenu temeljila se na platformi I Use statistics koja pruža čitav niz mogućnosti. Petodnevna edukacija o primjeni statistike u nastavi geografije bila je podijeljena u šest modula. Prvi modul Basics of the use of statistics vodio je kolega Zbynek Vrba iz Češke te je upoznao sudionike s osnovama statistike i pojmovima uzorak, frekvencija, prosječna vrijednost, povezanost, distribucija, statistička pogreška i sl. Drugi modul (Ready made) obuhvatio je korištenje alata i obradu gotovih podataka unutar platforme I Use statistics. U ovom dijelu posebno je bio zanimljiv dio vezan uz statističke pogreške. Možda se o tom problemu najslikovitije izrazio Winston Churchill rečenicom “Ne vjeruj ni jednoj statistici koju nisi sam krivotvorio”. Detaljniji podaci mogu se pronaći na linku http://i-use.eu/misuse.html. Modul 3 Primjena statistike u nastavi geografije obuhvaćao je korištenje statistike u radu s učenicima i strategije poučavanja njenom primjenom uz korištenje linkova http://i-use.eu/; http://world-statistics.org/index.php; http://www.cia.gov/library/publication/theworld-factbook/. Rad u Modulu 4 Tablice i grafikoni obuhvatio je prikupljanje podatke za izradu samostalnih i skupnih radova (tablica i dijagrama) statističkih modela, a korišteni su uglavnom podaci s linka http://ec.europa.eu/ eurrostat. Korištenje i širenje mreža (Gapminder, ArcGIS, Plot.Ly, Chartsbin, European Environment

foto: Zoran Ljubić

I–use statistics in education – izvješće sa stručnog usavršavanja u Danskoj

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016

foto: Zoran Ljubić

Agency, GIS) naziv je Modula 5 na kojemu su korištene stranice www.gapminder.org/; https:// www.arcgis.com; https://plot.ly/; chartsbin.com/; http://www.eea.europa.eu/data-and-maps. Modul 6 Izrada vlastitih materijala za poučavanje obuhvatio je prikupljanje podataka i stvaranje vlastitih baza, izradu vlastitih primjera, korištenje i kreiranje mrežnih stranica, izradu obrazaca i njihovu primjenu u nastavi. Osim stjecanja stručnih znanja i vještina, sudionici edukacije u Kopenhagenu imali su prigodu upoznati zanimljive prostorne sadržaje po kojima su Kopenhagen, a i čitava Danska prepoznatljivi u svijetu. Nakon rada u učionici, kolegice i kolege domaćini su se svojski potrudili pokazati neke gradske znamenitosti koristeći izrazito funkcionalan i udoban gradski metro. Za središnje mjesto za panoramsko razgledavanje odabrali su nekadašnju zvjezdarnicu na 42 metra visokom tornju Rundetarn (Okrugli toranj) (sl. 2) s kojega se vidi čitav Kopenhagen kao na dlanu. Danas je toranj neupotrebljiv za astronomiju zbog snažnog svjetlosnog onečišćenja. Do njegovog vrha (izgrađen sredinom 17. stoljeća) može se doći pješice, kočijom, konjem, biciklom ili automobilom. S vrha Rundetarna je vidljiv most Øresundsbroen koji vodi prema gradu Malmö u susjednoj Švedskoj, toranj zračne luke Kastrup (sl. 3) i veći dio otoka Amager. Otok Amager (izvorno močvarno i negostoljubivo područje) površine 96 km² naselili su, na poziv kralja Christiana II., u 16. stoljeću nizozemski seljaci koji su na njemu razvili uzgoj povrća za opskrbu glavnog grada. Most/ tunel Øresundsbroen donio je Amageru ogromnu korist jer se vrijednost nekretnina na otoku umnogostručila nakon njegove izgradnje 2000.

Sl. 2. Rundetarn (Okrugli toranj)

Sl. 3. Kontrolni toranj zračne luke Kastrup

foto: Zoran Ljubić

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016

godine. Peberholm je umjetni otok koji je izgrađen kao spona tunela i mosta, a danas je na njemu prirodni rezervat. Most visine 57 metara izgrađen je sa Švedske strane u dužini od 7845 metara, dok je s Danske strane izgrađen tunel Drogden dužine 4050 m. Naime, nije bilo moguće izgraditi most i s Danske strane jer bi njegovi nosivi stupovi ugrozili sigurnost obližnje zračne luke Kastrup. To je najveća Danska zračna luka s prometom od 23 milijuna putSl. 4. Luka Nyhavn nika godišnje i ima tri terminala. Ima izvrstan geografski položaj jer se nalazi između Malmöa i Kopenhagena. Na otoku se nalaze i spalionice otpada (udaljenost do središta Kopenhagena je samo četiri kilometra) koje proizvode električnu i toplinsku energiju. Danci otok kolokvijalno nazivaju Shit island jer su na njemu smješteni svi objekti za zbrinjavanje otpada koji nastaje u Kopenhagenu. Iako se ponekad osjeća miris spaljenog smeća građani se ne bune jer su svjesni da su sami proizveli taj otpad, poštujući načelo da otpad treba zbrinuti na mjestu gdje je i nastao. Baš ove godine (2016.) treba biti dovršena nova, treća spalionica koja će na sebi imati i skijašku stazu s umjetnim snijegom. Domaćini su organizirali i posjet pivovari/muzeju Carlsberg koju je utemeljila obitelj Jacobsen 1847.godine. Carl Jacobsen je financirao izgradnju kipa poznate Male sirene. Groblje/park Vestre najveće je u Skandinaviji i prostire se na 54 ha te predstavlja sjajan primjer skladnog upravljanja prostorom. Budući da se na njemu više ne vrše ukopi, ono ima i rekreacijsko-zabavnu namjenu. Na njemu između ostalih, počivaju poznati geograf/istraživač Knud Rasmussen i kipar Edvard Eriksen (autor Male sirene). Svoju predanost održivom razvoju Danci pokazuju i kroz projekt Sve je bijelo u kojem dominira bijela kako bi se smanjio udio korištenja boja u svakodnevnici. Bicikli predstavljaju pravu napast u prometu, jednako za vozače automobila i pješake, oni gotovo uvijek imaju prednost. Tako npr. 37 % stanovnika Kopenhagena na posao odlazi biciklom, a Londona svega 2 %. U krajoliku dominiraju vjetroelektrane, kako na kopnu, tako i na moru. Danska je među vodećima u svijetu, kako u korištenju obnovljivih izvora energije (posebno vjetra), tako i u proizvodnji opreme za njezinu proizvodnju. Sl. 5. Metro koji povezuje Kopenhagen i Malmö

Zoran Ljubić

foto: Zoran Ljubić

DOGAĐANJA

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016

Izvješće s 33. međunarodnoga geografskog kongresa Beijing, Kina, 21. - 25. kolovoza 2016. U Beijingu je od 21. do 25. kolovoza 2016 održan 33. međunarodni geografski kongres. Na njemu je sudjelovalo više od 5000 geografa i znanstvenika iz više od 100 država, što je najveći broj sudionika dosada. Ne treba ipak zaboraviti da je najveći broj sudionika bio upravo iz Kine. Na generalnoj skupštini je za novog predsjednika Međunarodne geografske unije (IGU) za razdoblje 2016.-2020. izabran prof. Yukio Himiyama, Hokkaido University of Education. U konkurenciji Australije, Češke, Danske i Švedske (zajednička ponuda) te Irske, kao mjesto održavanja 35. međunarodnog geografskog kongresa 2024. odabrana je Irska (Dublin). Prije toga na redu je Turska 2020., što je odlučeno na prethodnoj skupštini. Između ta dva kongresa, u čast obilježavaja stogodišnjice djelovanja IGU-a, u Parizu će se 2022. održati izvanredni kongres. Predstavnik Hrvatskoga geografskog društva na generalnoj skupštini bio je izv. prof. dr. sc. Aleksandar Lukić. Skupština je usvojila i novu Povelju o geografskom obrazovanju (2016 International Charter on Geographical Education). U odnosu na Povelju usvojenu 1992., nova je sažetija i sadrži akcijski plan. Povelja jasnim i razumljivim jezikom ističe doprinos geografije ne samo u školskom obrazovnom sustavu već i u odgoju odgovornih i svjesnih građana u 21. stoljeću. Povelja, čije je prevođenje na hrvatski jezik u tijeku, uz uvodno poglavlje o doprinosu Hrvatskog geografskog društva školskom obrazovanju u Hrvatskoj, bit će poslana u osnovne i srednje škole u Hrvatskoj te na ostale relevantne adrese kao doprinos zadržavanju i unaprjeđenju statusa geografije kao školskog predmeta u našem obrazovnom sustavu. Teme koje su bile posebno istaknute na skupštini su daljnji rad na Međunarodnoj godini globalnog razumijevanja, u kojoj kao akcijski centar djeluje i Geografski odsjek PMF-a iz Zagreba te zajednički rad IGU-ovih komisija u okviru inicijative OURSUS – Global Sustainable Cities. Posebno ističemo izbor naših predstavnika u komisije IGU-a za razdoblje 2016.-2020. Prof. dr. sc. Borna Fuerst Bjeliš postala je članica upravnog odbora (steering committee) komisije C12.29 Marginalization, Globalization, and Regional and Local Reponses; Izv. prof. dr. sc. Nenad Buzjak postao je član upravnog odbora komisije C12.23 Karst Commission; Izv. prof. dr. sc. Aleksandar Lukić postao je član upravnog odbora komisije C12.35 Sustainability of Rural Systems, a doc. dr. sc. Ivan Čanjevac je potvrđen za člana upravnog odbora komisije C12.40 Water Sustainability za navedeno razdoblje. Tomu treba dodati i izbor doc. dr. sc. Dubravke Spevec u organizacijski odbor (Task Force;T16.01 Olympiad) Svjetske geografske olimpijade za isto razdoblje.

Aleksandar Lukić i Ivan Čanjevac Poveznica na Povelju o geografskom obrazovanju: http://www.igu-cge.org/Charters-pdf/2016/IGU_2016_def.pdf

DOGAĐANJA

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016

13. SVJETSKA GEOGRAFSKA OLIMPIJADA (iGeo) Beijing, Kina, 16. - 22. kolovoza 2016.

foto: Dubravka Spevec

Svjetske geografske olimpijade održavaju se još od 1996., kada je održana prva u nizozemskom gradu Den Haagu, a na kojoj je sudjelovalo tek pet reprezentacija (Belgija, Nizozemska, Njemačka, Poljska i Slovenija). Do 2012. godine su se održavale svake dvije, a od 2012. se održavaju svake godine. Glavni pokrovitelj svjetskih natjecanja mladih geografa u dobi od 16 do 19 godina je Međunarodna geografska unija (IGU). Osnovni ciljevi svjetske geografske olimpijade su poticanje zanimanja mladih ljudi širom svijeta za geografiju i geografska istraživanja te razvijanje njihovih geografskih znanja i vještina. Organizacijom i provođenjem geografskih olimpijada se želi doprinjeti općenito razvoju svijesti o važnosti geografije kao predmeta u školama, ali i poticati socijalni kontakt među natjecateljima kao i međusobno uvažavanje različitih naroda i kultura. Sve razine natjecanja provode se na engleskom jeziku, koji je ujedno i službeni jezik geografske olimpijade. Trinaesta po redu svjetska geografska olimpijada održana je u Beijingu, glavnome gradu NR Kine, od 16. do 22. kolovoza 2016. godine. Beijing je danas sa 21,2 milijuna stanovnika drugi kineski (iza Šangaja sa 24,5 milijuna) i šesti najmnogoljudniji grad u svijetu (UN, The World’s Cities in 2016) (sl. 1). Grad oko 800 godina duge povijesti i bogate kulture ugostio je 45 reprezentacija sa šest kontinenata – 174 učenika i 88 voditelja-mentora. Sudionici olimpijade bili su smješteni u kompleksu Beijing Conference Centra, gdje se i održavao dio natjecanja (pismeni ispit). Hrvatskoj je ovo bilo šesto sudjelovanje, a po prvi puta su nastupili učenici iz Azerbajdžana, Brazila, Cipra, Pakistana i Švicarske. Hrvatsku su na ovogodišnjoj olimpijadi predstavljali Luka Banović (Gimnazija Andrije Mohorovičića, Rijeka), Petar Suman (Gimnazija Lucijana Vranjanina, Zagreb), Juraj Vladika (V. gimnazija, Zagreb, danas student Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu) i David Zima (Isusovačka klasična gimnazija s pravom javnosti u Osijeku, danas

Sl. 1. Beijing – grad s više lica (lijevo: glavna trgovačka ulica Wangfujing Dajie; desno: ulica Qiangulouyuan Hutong)

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016

foto: arhiva Organizatora

student Medicinskog fakulteta u Zagrebu). Učenici su i ove godine selektirani na temelju višegodišnjih sudjelovanja i ostvarenih rezultata na Državnim natjecanjima iz geografije. Za ovogodišnje svjetsko natjecanje ih je pripremao tim stručnjaka sa Geografskog odsjeka PMF-a u Zagrebu – doc. dr. sc. Ružica Vuk, doc. dr. sc. Mladen Maradin, doc. dr. sc. Ivan Čanjevac, dr. sc. Marin Cvitanović, dr. sc. Ivan Šulc i doc. dr. sc. Dubravka Spevec. Na olimpijadu su ih vodili Dubravka Spevec, članica Upravnog odbora Hrvatskog geografskog društva te Marin Cvitanović, član Upravnog odbora i tajnik Hrvatskog geografskog društva (sl. 2). Natjecateljski dio olimpijade održavao se na više lokacija – pismeni u kompleksu Beijing Conference Centra, a multimedijalni i dio terenskog natjecanja (pismeni) održavali su se u prostorijama 80. srednje škole. Sam terenski dio olimpijade odvijao se na području gradskih četvrti Wangjing i Chaoyang. Pismeni ispit i terenski rad donosili su svaki po 40 %, a multimedijalni ispit 20 % ukupnih bodova. Pismeni ispit sastojao se od problemski postavljenih pitanja iz šest različitih tematskih dijelova – dvije teme iz fizičke, dvije iz društvene i dvije kombinirane fizičko-društvene geografske teme (Landslides, Tsunamis, Phewa Lake in Nepal, Wind Speed, Population Trends and Challenges i Urban Theories and Development). Provjeravale su se sposobnosti analiziranja, povezivanja i zaključivanja. Terenski rad sastojao se od više segmenata, a trajao je dva dana. Uče-

Sl. 2. Hrvatski tim na otvaranju olimpijade ispred 80. srednje škole u Beijingu

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016

foto: Dubravka Spevec

Sl. 3. Osvajači brončanih medalja (slijeva na desno: Petar Suman, David Zima, Luka Banović i Juraj Vladika) nici su prezentirali svoje kartografske vještine (izrada, analiza i čitanje sadržaja karte), sposobnost problemskog razmišljanja i izražavanja kroz odgovore na postavljena pitanja te grafičke vještine (izrada profila, dijagrama i skica). Multimedijalni ispit se sastojao od niza zadataka koje su učenici rješavali na računalu uz pomoć fotografija, tematskih karata, satelitskih snimaka, dijagrama i kratkih filmova. Svaki dio natjecanja učenici odrađuju samostalno, a rezultati se prezentiraju za svakog učenika individualno. Naši su učenici na svih šest dosadašnjih olimpijada na kojima su sudjelovali osvajali medalje. Hrvatska je osvojila čak 19 medalja – šest zlatnih, pet srebrnih i osam brončanih. Ove godine svi naši učenici osvojili su brončana odličja (sl. 3) i time potvrdili kontinuitet i položaj Hrvatske u samom vrhu svjetskih geografskih natjecanja. Osim natjecateljskog dijela, važan dio svake geografske olimpijade je i druženje koje se ostvaruje kroz niz društvenih i kulturnih događanja. Izvan natjecateljskog dijela koji se vrednovao za konačni plasman, održano je i timsko natjecanje u prezentaciji postera. Ove godine zadana tema je bila „Sustainable Cities“. Naši su učenici izradili poster s temom „Less Pollution is the Best Solution: Sustainable Croatian Cities“ (sl. 4), u okviru koje su prezentirali kako pojedini hrvatski gradovi (Ludbreg, Makarska i Rijeka) uspješno rješavaju probleme zagađenja i odlaganja otpada.

foto: Dubravka Spevec

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016

Sl. 4. Učenici na prezentaciji postera (slijeva na desno: Luka Banović, Juraj Vladika, Petar Suman i David Zima) U sklopu interkulturalne večeri, svaka država sudionica morala je prezentirati jedan predmet koji predstavlja određeni aspekt kulturne baštine te države. Hrvatski su učenici sudionicima olimpijade i domaćinima predstavili tradicionalne drvene igračke iz Hrvatskog zagorja, koje se nalaze na Listi zaštićenih dobara nematerijalne baštine u Registru kulturnih dobara RH, a od 2009. su i na Popisu nematerijalne baštine UNESCO-a. Kako bi se sve sudionike olimpijade upoznalo sa gradom, odnosno zemljom domaćinom, organizatori su pripremili jedan cjelodnevni i dva poludnevna izleta. Cjelodnevni izlet uključio je posjet oko 2000 godina starom Velikom kineskom zidu (sl. 5), koji se proteže od nekadašnjeg slanog jezera Lop Nur u unutrašnjosti sjeverne Kine prema obali na istoku (Dandong), u duljini od 21.196,18 km, čime je najveća građevina u svijetu. Sastoji se od više međusobno odvojenih zidova s tornjevima. Veliki kineski zid smatra se najvećim graditeljskim pothvatom u Kini i jednim od najvećih u svijetu. Njegova gradnja započela je u doba dinastije Zhou, a podignut je u vojne (obrambene) svrhe. Od 1987. na Popisu je svjetske baštine UNESCO-a, a od 2007. na listi je sedam novih svjetskih čuda. Godišnje ga posjeti oko 10,7 milijuna turista. Poludnevni izleti uključili su upoznavanje sa znamenitostima Beijinga – Zabranjenim gradom i Ljetnom palačom (sl. 6). Zabranjeni grad građen je u razdoblju od 1406. do 1420. godine, a u vri-

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016

foto: Dubravka Spevec

Sl. 5. Veliki kineski zid jeme dinastija Ming i Qing služio je kao carska palača (1420. – 1912.) i bio središte političke moći kineske Vlade oko 500 godina. Na oko 720 000 m2 površine, u samome središtu Beijinga (sjeverno od trga Tiananmen, najvećeg gradskog trga u svijetu), nalazi se oko 980 zgrada sa ukupno 9999 soba. Od 1987. godine na Popisu je svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Upravo ta zaštita rezultirala je činjenicom da je Zabranjeni grad mjesto gdje je očuvana najveća kolekcija drvenih građevina u svijetu. Danas je Zabranjeni grad muzej na otvorenom (kompleks palača, dvorišta i vrata), kojeg godišnje posjeti oko 14,6 milijuna turista i time je najposjećenija znamenitost u svijetu. Ljetna palača kompleks je palača, hramova, jezera i vrtova (podignut 1750.), i jedna je od najposjećenijih turističkih atrakcija, a ujedno i vrlo popularna rekreacijska zona na sjeverozapadu Beijinga. Proteže se na površini od 2,9 km2, od čega čak 3/4 otpada na jezero Kunming koje zajedno s Brdom dugovječnosti (visina 60 m) dominira kompleksom Ljetne palače. Od 1998. godine na Popisu je svjetske kulturne baštine UNESCO-a i proglašena remek-djelom kineske krajobrazne arhitekture. Po završetku natjecateljskog dijela olimpijade, sudionicima je bila tradicionalno ponuđena i post-iGeo ekskurzija. Ovaj puta moguće je bilo odabrati jednu od dvije ponuđene trase: prva prema Xi’anu u unutrašnjosti i druga prema Shanghaiju. Desetak reprezentacija, među kojima i

foto: Dubravka Spevec

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016

foto: Dubravka Spevec

Sl. 6. Zabranjeni grad (lijevo) i Ljetna palača (desno)

Sl. 7. Terakota vojnici u Xi’anu Hrvatska, nastavilo je druženje na vrlo zanimljivoj četverodnevnoj ekskurziji koja nas je odvela u unutrašnjost Kine, tzv. Putem svile. Gotovo 12 sati duga noćna vožnja vlakom dovela nas je u Xi’an, višemilijunski glavni grad provincije Shaanxi. Xi’an je jedan od najstarijih kineskih grado-

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016

foto: Dubravka Spevec

foto: Anu Printsmann

Sl. 8. Hrvatski učenici na planini Hua

Sl. 9. Slap Hukou na Žutoj rijeci va, a u vrijeme vladavine čak 13 dinastija (Zhou, Qin Han, Sui, Tang itd.) bio je i glavni grad Kine. Danas je važno kulturno, obrazovno i industrijsko središte Kine, s posebnim težištem na razvoju kineskog svemirskog istraživačkog programa. Ono po čemu je Xi’an poznat u svijetu jest činjenica da je bio istočna polazna, odnosno završna točka Puta svile. No, najveći broj posjetitelja dolazi u Xi’an zbog muzeja sa terakota vojnicima (sl. 7), koji se nalazi oko 30 km istočno od grada. Ta

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016

vojska od terakote napravljena je u čast cara Qin Shihuanga i u cijelosti je ispod površine zemlje (prosječno na dubini od 5 metara). Figure su, naime, izrađene za careva života, a pokopane su zajedno s njim jer se vjerovalo da će tako i nakon smrti car imati vojsku kojom će zapovijedati. Lokalitet su otkrili lokalni farmeri 1974. godine za vrijeme kopanja bunara. Iskapanja se još vrše, a do danas je otkriveno oko 8000 vojnika, 130 kočija i 520 konja – svi izrađeni u prirodnoj veličini. I ovaj je lokalitet uvršten na UNESCO-vu listu Svjetske baštine (1987.). Post-iGeo ekskurzija uključila je i posjet planini Hua (kineski Huashan), na jugu provincije Shaanxi, oko 120 km udaljenoj od Xi’ana, jednoj od pet najsvetijih planina u Kini (sl. 8). Dio je planinskog lanca Qin, a ističe se pet vrhova (Sjeverni, Južni, Istočni, Zapadni i Srednji), od koji je najviši Južni (2160 m). Kako planina ima vrlo važno vjersko značenje u Kini, na njoj se nalazi i veći broj taoističkih hramova. Danas je vrlo popularna i među penjačima, posebno zbog brojnih vrlo strmih padina. Ekskurzija je završila na Hukou slapu, najvećem na Žutoj rijeci (sl. 9) i drugom po veličini u Kini. Slap visine od 20 m nastao je u velikom kanjonu Jinxia, u srednjem dijelu toka Žute rijeke, a širina mu varira od 30 m tijekom sušeg dijela godine do čak 50 m u kišnom i poplavnom razdoblju. I ove godine odlazak hrvatskog tima na olimpijadu organiziralo je Hrvatsko geografsko društvo, a financijski potpomoglo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, sponzor ERSTE d. o. o. te donatori Atlantic Grupa d. d. i Školska knjiga d. d., na čemu im se zahvaljujemo. Iduća, 14. po redu svjetska geografska olimpijada održat će se u Beogradu, Srbija, od 2. do 8. kolovoza 2017. godine.

Dubravka Spevec

UPUTE SURADNICIMA GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2016

UPUTE SURADNICIMA Geografski horizont objavljuje stručne radove iz geografije i srodnih znanstvenih područja kao i interdisciplinarne radove. Časopis izlazi dva puta godišnje. Uredništvo prima rukopise tijekom cijele godine. U pravilu se objavljuju radovi na hrvatskom jeziku. Rukopis treba oblikovati prema izgledu objavljenih članaka u Geografskom horizontu. Članak treba napisati u najkraćem obliku što ga jasnoća izlaganja dopušta. Tekst treba biti jasan, sažet i gramatički ispravan. Uz tekst članka prilaže se i sažetak (nekoliko rečenica). Svi radovi podliježu stručnoj recenziji. Opseg rukopisa članka – računajući bilješke, literaturu, tablice, grafičke priloge – ne smije prelaziti 28 800 znakova (16 str.), od kojih na svakoj stranici 1 800 slovnih mjesta (30 redaka sa 60 slovnih mjesta u retku pri čemu se računaju i razmaci među rječima). Radovi se šalju u dva isprintana primjerka A4 formata i CD-u (program MS Word, font Times New Roman 12). Grafičke priloge (grafikone, fotografije, tablice itd.) s numeracijom valja prirediti kao posebni dokument prema standardnim načinima računalne izrade i prilagoditi širinu grafičkog priloga na 70 mm ili 140 mm u JPEG, TIFF ili PDF formatu minimalne rezolucije od 300 dpi. Grafički prilozi ne stavljaju se u tekst članka, već predviđeno mjesto za grafički prilog treba označiti rednim brojem i naslovom u izdvojenom retku. Ispod grafičkog priloga navodi se skraćenica „Sl.“, redni broj priloga prema redoslijedu u radu, te kratak, ali informativan naslov. Isto vrijedi i za tablice: u izdvojenom retku navesti redni broj, naslov i izvor tablice. Iznad tablice navodi se skraćenica „Tab.“, redni broj tablice prema redoslijedu u radu, te kratak, ali informativan naslov. Ispod tablice navodi se izvor. U slučaju preuzimanja priloga iz drugog izvora autori su sami dužni osigurati dopuštenje. Primaju se rukopisi pripremljeni sukladno uputama suradnicima Geografskog horizonta. Literatura se citira prema harvardskom sustavu. Korištena literatura citira se unutar teksta tako da se u zagradi navede prezime autora i godina izdanja; na primjer: (Stražičić, 1993) te broj stranice ukoliko se radi o citatu (Stražičić, 1993, 37). Ako rad ima dva autora, treba navesti oba, na primjer: (Turk i Mirković, 1993). U slučaju zajedničkog rada trojice ili više autora, u tekstu se navodi prezime prvog autora i skraćenica „i dr.“ za druge autore, na primjer: (Graham i dr., 2000). Ukoliko se citira više članaka jednog autora iz iste godine izdanja, tada se uz godinu navode i slova po abecednom redu (npr. 2000a, 2000b itd.). Kada se navodi više radova u kontinuitetu koristi se „;“ (Friganović, 1991; Nejašmić i Bašić, 2005). Sve reference u tekstu navode se kao i prvi put, odnosno ne koriste se oblici poput „ibid.“, „op. cit.“ i slično. Na kraju teksta prilaže se popis literature (bibliografija) poredan prema abecednom redu prezimena autora i kronološkim redom za radove istog autora. Ovdje se navode svi autori pojedine reference. U slučaju zajedničkog rada više autora, u popisu literature se ne koristi oblik „i suradnici“, nego se navode svi autori. Za mrežno dostupne radove potrebno je, nakon dostupnih osnovnih referenci (naslova, autora itd.), navesti izvor (http://) i datum učitavanja. Naziv knjige, zbornika, časopisa i publikacija piše se u kurzivu. Uredništvo, glavni i tehnički urednik pridržavaju uobičajeno pravo na sitnije izmjene teksta, tablica i način grafičke prezentacije, ali da to bitno ne utječe na sadržaj i smisao članka. Uz članak, autori su dužni dostaviti podatke o zvanju i kontakt adresu (ustanovu zaposlenja s adresom ili kućnu adresu; adresu elektroničke pošte).

UPUTE ZA CITIRANJE: Literatura članak u časopisu:

Henkel, R., 2005: Geography of Religion – Rediscovering a Subdiscipline, Hrvatski geografski glasnik 67 (1), 5-25. (Broj 67 označava godište (volumen) časopisa; (1) broj sveska unutar godišta, a 5-25 paginaciju rada u svesku.)

Lozić, S., Fuerst-Bjeliš, B., Perica, D., 2006: Quantitative-geomorphological and Environmental-historical Impact on the Ecological Soil Depth; Northwestern Croatia, Hrvatski geografski glasnik 68 (1), 7-25.

članak u zborniku radova:

Stražičić, N., 1996: Hrvatska – pomorska zemlja, u: I. hrvatski geografski kongres: geografija u funkciji razvoja Hrvatske: zbornik radova (ur. Pepeonik, Z.), Zagreb, 12. i 13. listopada 1995., Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb, 102-114.

poglavlje u knjizi:

Klemenčić, M., 1996: Promjene upravno-teritorijalnog ustroja Hrvatske 1918-1992, u: Hrvatske županije kroz stoljeća (ur. Mirošević, F.), Školska knjiga, Zagreb, 123-148.

knjiga:

Stražičić, N., 1996: Pomorska geografija svijeta: (regionalna pomorska geografija svijeta), Školska knjiga, Zagreb. Graham, B., Ashworth, G. J., Tunbridge, J. E., 2000: A Geography of Heritage: Power, Culture & Economy, Arnold, London.

članak na internet stranici:

Faričić, J., Postoji li danas Dalmacija?, http://www.geografija.hr novosti.asp?id_novosti=202&id_ projekta=0 (29.02.2004.)

Izvori publikacije: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001.: stanovništvo prema spolu i starosti, po naseljima, Statistička izvješća 1167, DZS, Zagreb, 2003.

internet stranica:

Matisse’s Glossary of Internet Terms, 1994 – 2008, http://www.matisse.net/files/glossary.html (28.10.2009.) U posebnim, stalnim i povremenim rubrikama časopis objavljuje i druge priloge od znanstvenog i stručnog interesa: eseje, osvrte, recenzije, prikaze, bilješke o znanstvenim i stručnim skupovima itd. opsega do 9 000 znakova (5 str.). Takvi prilozi potpisuju se na kraju. Molimo autore da u roku od dva tjedna nakon izlaska časopisa iz tiska dostave Uredništvu časopisa bitnije tiskarske greške prema načinu objavljivanja (stranica, stupac, redak, stoji, treba) koje su se potkrale kako bi se objavile ispravke u sljedećem broju.

Uredništvo Rukopisi se upućuju na adresu:

Hrvatsko geografsko društvo, Geografski horizont, Glavni urednik, Marulićev trg 19, p.p. 595, 10000 Zagreb, Hrvatska, tel. (01) 48 95 402, tel./faks. (01) 48 95 451, e-mail: hgd@geog.pmf.hr

Želite li odsada redovito primati časopis GEOGRAFSKI HORIZONT (označite križićem kućicu) pošaljite sljedeće podatke na adresu HGD-a:

Stručno-informativni časopis za geografiju http://issuu.com/h.g.d.

Nakladnik:

Kupac

.........................................................................................

Ulica i kućni broj

.........................................................................................

Broj pošte i mjesto

.........................................................................................

Matični broj

.........................................................................................

/ Datum / Potpis / Pečat (za institucije) / :

...................................................

Ukoliko želite naručiti i/ili pojedine stare brojeve Geografskog horizonta (označite križićem kućicu) popunite priloženu tablicu. Bibliografija je dostupna na portalu www.geografija.hr. Naručujem sljedeće stare brojeve Geografskog horizonta:

Broj/godište

Količina

Ivan Friščić

Historijskogeografski razvoj Varaždina – primjer integrirane terenske nastave

Marija Ros Kozarić

Prijeti li Petrinji depopulacija? Primjer realiziranog školskog projekta

Neven Tandarić

Terenska nastava iz fizičke geografije – prijedlog za prvi razred gimnazije

Dubravka Spevec

Tematske karte u nastavi geografije

Ivan Sarjanović

Regija kao središnji koncept u geografiji

K A R TA G O V O R I : Tipovi turističkih mjesta u Južnoj Dalmaciji prema stupnju turističkog razvoja CIJENA: za pravne osobe 30 kn za fizičke osobe 25 kn