Geografski horizont 63/2 (2017) by H.G.D.

BROJ 2/2017 • GODINA LXIII • ISSN 0016 -7266

god. 63, br. 2/2017, Zagreb Stručno-informativni časopis za geografiju http://issuu.com/h.g.d.

Nakladnik:

Hrvatsko geografsko društvo Marulićev trg 19, 10000 Zagreb, Hrvatska tel. (01) 48 95 402, tel./faks. (01) 48 95 451, e-mail: hgd@geog.pmf.hr http://www.hagede.hr http://www.facebook.com/geografski-horizont

Uredništvo: Nenad Buzjak, Ivan Čanjevac, Vedran Prelogović, Lana Slavuj Borčić, Ivan Šulc, Ružica Vuk, Ivan Zagoda, Ivan Zupanc

Glavni urednik:

Vedran Prelogović

Tajnik uredništva:

Ivan Čanjevac

Grafički i Tehnički urednik:

Ivan Zagoda

Korektura:

Jadranka Čelant Hromatko

Slog i prijelom:

Ivan Zagoda

Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o. Naklada: 500 primjeraka Cijena časopisa: za pravne osobe 30 kn, za fizičke osobe 25 kn Časopis izlazi uz pomoć Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske Za potpisane članke odgovaraju autori, za nepotpisane uredništvo. Rukopisi se ne vraćaju. Niti jedan dio ove publikacije ne smije se preuzeti, kopirati, prevoditi ili na bilo koji način reproducirati u bilo kojem pisanom ili elektroničkom mediju bez pismene suglasnosti i dozvole autora i izdavača. Časopis Geografski horizont učenicima i nastavnicima kao dodatnu literaturu preporuča Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. KLASA: 602-01/07-01/00331; URBROJ: 533-12-07-0004. od 24. srpnja 2007.

Slika na naslovnoj stranici: Podmorski greben na otoku Sušcu (foto: Petra Kovač Konrad)

ČLANCI Luka Valožić, Ivan Šulc i Florijan Kvetek

Uvod u Geografske informacijske sustave pomoću QGIS-a

Luka Valožić

Osnove izrade karte u QGIS-u

Ivan Šulc

Primjer izrade tematske karte u QGIS-u

Florijan Kvetek

Razvijanje geografskih vještina iz područja geomorfologije u nastavi geografije

K A R TA G O V O R I 54

Geografska rasprostranjenost sniježnica i ledenica u Hrvatskoj

DOGAĐANJA 56

Dani europske baštine 2017. Tema: Baština i priroda – krajolik mogućnosti 58

14. svjetska geografska olimpijada (iGEO), Beograd, Srbija 64

Drugi međunarodni multidisciplinarni kongres: ,,Urbana utopija – pristupi planiranju urbanih prostora''

PRIKAZI 70

Hrvatski egzonimi I. – Imena država, glavnih gradova i njihovih stanovnika

IN MEMORIAM 72

Prof. dr. sc. Velimir Rogić, emeritus (Zagreb, 19. travnja 1925. - Zagreb, 21. studenog 2017.)

Sopot, Poljska: Šašava kuća ili kamera?

foto: Valentina Valjak

UVOD U GEOGRAFSKE INFORMACIJSKE SUSTAVE POMOĆU QGIS-A Florijan Kvetek, Ivan Šulc i Luka Valožić

Kad bi se definicija geografskih informacijskih sustava trebala sažeti u najkraću moguću kombinaciju riječi, mogla bi zvučati ovako: računalni sustavi za rad s prostornim podacima. Budući da su ti prostorni podaci najčešće vezani uz neku lokaciju na Zemljinoj površini, riječ je o geografskim podacima ili informacijama, odnosno geoinformacijama. Dakle, za geoinformacije je ključno da im je mjesto na Zemlji jasno i precizno određeno.

Geografski Informacijski Sustavi Kad bi se definicija geografskih informacijskih sustava trebala sažeti u najkraću moguću kombinaciju riječi, mogla bi zvučati ovako: računalni sustavi za rad s prostornim podacima. Budući da su ti prostorni podaci najčešće vezani uz neku lokaciju na Zemljinoj površini, riječ je o geografskim podacima ili informacijama, odnosno geoinformacijama. Dakle, za geoinformacije je ključno da im je mjesto na Zemlji jasno i precizno određeno. No kakve se sve informacije mogu povezivati sa zemaljskim prostorom oko nas? Vjerojatno sve. Čuvene sfere koje čine Zemlju: litosfera, atmosfera,

hidrosfera, biosfera… antroposfera – zapravo su igre energije ili materije u prostoru i vremenu. Nadalje, svaka ljudska i neljudska misao ili akcija, stvarno zbivanje i puko maštanje na ovom svijetu u konačnici imaju svoje mjesto i vrijeme, a oni se mogu formalizirati u geografski i povijesni zapis. Ipak, da ne bi ostali samo u prošlosti treba naglasiti da i naše individualne, kolektivne ili globalne budućnosti mogu činiti geoinformacije. Naši planovi o sljedećoj kupovini, noćnom izlasku, izgradnji hotela ili odlagališta otpada imaju svoje adrese ili koordinate.

Florijan Kvetek, Ivan Šulc i Luka Valožić: UVOD U GEOGRAFSKE INFORMACIJSKE SUSTAVE POMOĆU QGIS-A GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017, 7-19

Sl. 1. Prostorni podaci – adresa Geografskog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu, koordinate i DOF snimka Izvor: ZG Geoportal (2018) Ipak, vratimo se definicijama koje se mogu pronaći u geoinformatičkoj literaturi. Prema Bartelmeu (1989), svrha GIS-a je prikupljanje, pohranjivanje, analiza i prikazivanje podataka koji opisuju tehničke i administrativne sadržaje te geoznanstvena, ekonomska i ekološka stanja koji čine Zemljinu površinu. Longley i dr. (2011) naglašavaju suvremeni društveni značaj GIS-a pozivajući se na podulju definiciju od Chrismana (2001) koja GIS opisuje kao organiziranu ljudsku aktivnost pomoću koje se: bilježe i mjere geografski fenomeni i pro-

cesi; izrađuju prostorne baze podataka s naglaskom na prostornim temama, entitetima i odnosima; zatim upravlja takvim reprezentacijama kako bi se provela dodatna mjerenja ili integrirali podaci iz različitih izvora radi otkrivanja novih odnosa; te naposljetku prilagođavaju reprezentacije za druge institucionalne okvire i oblike društvenog djelovanja – u tako širem kontekstu GIS može utjecati na te društvene strukture (sl. 2). Za informacijske sustave općenito možemo reći da se sastoje od hardvera, softvera, baza

Florijan Kvetek, Ivan Šulc i Luka Valožić: UVOD U GEOGRAFSKE INFORMACIJSKE SUSTAVE POMOĆU QGIS-A GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017, 7-19

Sl. 2. Grafičko prikaz Chrismanove definicije GIS-a Izvor: Chrisman (2001) podataka, telekomunikacijske umreženosti, profesionalnog kadra te radnih procedura (Zwass, 2018). Posebnost geografskih informacijskih sustava vidljiva je u prilagođenosti svake od tih sastavnica prethodno navedenim zadaćama, odnosno radu s prostornim podacima. Primjerice, od hardvera možemo izdvojiti uređaje za satelitsku navigaciju koji olakšavaju prikupljanje preciznih podataka; te GIS-softver ili računalne programe koji svojom arhitekturom podržavaju vizualiziranje, obradu, integriranje, analize i transformacije geoinformacija; zatim baze podataka, poslužitelje i internetska rješenja koji omogućavaju učinkovitu pohranu i razmjenu prostornih podataka; kao i ljudske resurse koji okupljaju transdisciplinarni niz stručnjaka i znanstvenika (često geo- prefiksa), ali i korisnike njihovih usluga (laike) koji za svoje aktivnosti trebaju prostorne podatke. Iako su se tehnologija i tržište GIS-a razvijali cijelu drugu polovicu 20. stoljeća, procjenjuje

se da je 2000. godine u svijetu bilo svega milijun ozbiljnijih i oko 5 milijuna casual korisnika GIS-a (Longley i dr., 2011). Ako niste sigurni je li to puno ili malo, imajte na umu da je to oko 0,1 % tadašnje globalne populacije. S razvojem suvremenih informatičkih i telekomunikacijskih tehnologija te sa završetkom Hladnog rata, civilnom su društvu 21. stoljeća omogućeni pristup i razmjena ogromnih količina informacija. Osim toga, nakon niza političkih odluka, precizna satelitska navigacija i snimanje Zemljine površine otvoreni su za tržišno poslovanje (Statement by the President, 2000). Svatko s dovoljno novca mogao si je priuštiti precizno lociranje i navigaciju ili svježe satelitske snimke visoke razlučivosti. Slijedeći takve trendove razvoja civilnog društva, pojavile su se inicijative za razvoj GIS-softvera koji će sadržavati nužne digitalne alate, biti lagan za uporabu i najvažnije – biti besplatan. U razdoblju komercijalizacije GIS-a (Longley

Florijan Kvetek, Ivan Šulc i Luka Valožić: UVOD U GEOGRAFSKE INFORMACIJSKE SUSTAVE POMOĆU QGIS-A GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017, 7-19

Sl. 3. Grafičko korisničko sučelje QGIS-a 1.0 Kore Izvor: Quantum GIS Wiki (2018b) i dr., 2011), stvoreni su programski paketi s mnoštvom funkcija i rad je u njima znatno olakšan širem krugu korisnika pomoću sve kvalitetnijih grafičkih korisničkih sučelja, ali je njihova visoka cijena predstavljala izazov manje imućnim tvrtkama, akademskim institucijama ili siromašnim društvima općenito. QGIS je jedan primjer pothvata za razvoj kvalitetnog besplatnog GIS-a. Razvoj QGIS-a započet je 2002. godine kao open source projekt u sklopu SourceForge zajednice (QGIS User Manual, 2018). U trenutku kad je Quantum GIS verzija 1.0 izašao u javnost 2009. godine (Quantum GIS Wiki, 2018a), softver je bio u stanju pružiti korisnicima rad

s vektorskim i rasterskim slojevima podataka, upotrebu prostornih baza podataka, učitavanje prostornih podataka s internetskih poslužitelja, digitalizaciju ili stvaranje novih GISslojeva podataka, georeferenciranje, izradu kartografskih prikaza sa svim potrebnim elementima karte itd. Također treba spomenuti integraciju QGIS s GRASS GIS-om (Geographic Resources Analysis Support System) – softverom čije podrijetlo seže do početka 1980-ih i razvojnih aktivnost vojske SAD-a te čiji je značaj prepoznat u akademskim i javnim institucijama (GRASS GIS, 2018). Od kraja veljače 2018. za preuzimanje je dostupna QGIS verzija 3.0 i kad se danas govori o QGIS-u, riječ je o paketu

Florijan Kvetek, Ivan Šulc i Luka Valožić: UVOD U GEOGRAFSKE INFORMACIJSKE SUSTAVE POMOĆU QGIS-A GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017, 7-19

Sl. 4. Grafičko korisničko sučelje QGIS 2.18 Las Palmas aplikacija koje je moguće upotrebljavati u više operativnih sustava – Windows, Mac OS X, Linux, BSD, pa čak i u Android eksperimentalnoj inačici. Prije spomenuti opisni podaci, koji se mogu povezati s određenim lokacijama na Zemlji, dio su baze podataka. Njima se može pristupati kroz atributivne tablice. Atributivni podaci ili informacije koje opisuju digitalizirane entitete iz geografske stvarnosti, najčešće su alfanumerički zapisi. Pojednostavljeno, tablice s mnoštvom brojeva i riječi prate objekte koji su ucrtani u GIS, u vektorskom ili rasterskom obliku. Tako objedinjeni podaci temelj su upita koji se mogu zadati računalu unutar

GIS-a. Pojedini podaci ili skupine podataka mogu se brzo pretraživati i izdvajati pomoću naredbi u SQL-u (engl. Structured Query Language) ili definiranjem njihovih prostornih odnosa (Wade i Sommer, 2006).

Vrste prostornih podataka Osnovna svrha podatka je prenijeti značenje o objektu koji opisuje. Važno obilježje prostornih podataka koji se koriste u geografskim informacijskim sustavima je prostorni smještaj podatka. Takvi podaci postoje u dva oblika: (I) vektorskom i (II) rasterskom (sl. 5).

Florijan Kvetek, Ivan Šulc i Luka Valožić: UVOD U GEOGRAFSKE INFORMACIJSKE SUSTAVE POMOĆU QGIS-A GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017, 7-19

Sl. 5. Prikaz vektorskog i rasterskog tipa podatka Izvor: StackExchange (2018)

Vektorski oblik podatka Vektorski oblik podatka sastoji se od čvora i eventualne veze između čvorova (engl. vertices and paths) (Gisgeography, 2018). Osnovni geometrijski likovi za gradnju vektorskih podataka su (I) točka, (II) linija i (III) poligon. Svaki lik sadržava svoje prostorne i atributivne podatke smještene u atributivnoj tablici. Točke se sastoje samo od x i y koordinate u određenom koordinatnom sustavu i ne posjeduju dimenziju. Koriste se u opisivanju ograničenih ili singularnih pojava u prostoru poput vrhova, lokacija dalekovoda, pojedinačnih objekata itd. Mogu se koristiti i za predstavljanje nekih pojava većih dimenzija

ukoliko se te pojave prikazuju u sitnom mjerilu. Na primjer, grad Zagreb na karti svijeta bit će prikazan kao točka. Nikakve metrijske operacije nisu moguće sa točkama. Linija je element sastavljen od barem dvije međusobno povezane točke. Te dvije točke su početni i završni čvor (node ili vertex) između kojih je ostvarena veza (vertice). Moguće je dodavati gotovo neograničen broj čvorova i veza između njih. Složeniji oblik je polyline u kojem jedna linija prostorno može biti nepovezana, ali dijeli atribute i u biti je jedan element. U tom slučaju u atributivnoj tablici ne postoji više zapisa za svaki dio, već se jedan zapis odnosi na cijeli polyline element (Esri, 2018). Linije su pogodne za prikazivanje

Florijan Kvetek, Ivan Šulc i Luka Valožić: UVOD U GEOGRAFSKE INFORMACIJSKE SUSTAVE POMOĆU QGIS-A GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017, 7-19

objekata izduženih po jednoj osi (tekućice, ceste, grebeni, doline). Položaj linije u koordinatnom sustavu određen je preko koordinata svakog čvora, tj. verteksa u liniji. Važna osobina ovih elementa je arc-to-node topologija (Esri, 2018a). Topologija omogućava programu praćenje relativnih prostornih odnosa između čvorova i veza između njih. Ta činjenica uvelike povećava upotrebljivost vektorskih podataka i omogućuje široku primjenu (od izračunavanja Strahlerove klasifikacije tokova u geomorfologiji do stvaranja networksa (Esri, 2018b) s uređenim topološkim pravilima koji mogu simulirati prometne sustave). Linijama možemo pridodati atribut duljine. Treći geometrijski element je poligon. To je u skup međusobno povezanih čvorova koji čini zatvorenu liniju. Pogodni su za prikazivanje objekata kojima je prostorni obuhvat bitna odlika (parkovi, gradovi, načini korištenja zemljišta, prostori nacionalnih parkova itd.). Kao i u prethodna dva slučaja, i ovdje će način prikazivanja objekta uvelike ovisiti o veličini mjerila. Vektori se mogu pojaviti u više formata. Poznatiji su (I) ArcInfo coverage, (II) ArcGIS shapefileovi i Geodatabase features, (III) CAD formati (DGN, DXF, Microstation DWG format) i (IV) ASCII tablice (University of Washington, 2013). ArcInfo coverage je stariji format koji se koristio u prvim verzijama GIS-a. On može sadržavati miješanu geometriju, tj. u jednom featureu može kombinirati sva tri geometrijska elementa i dodatne elemente. U novijim inačicama programa ArcGIS-a (nakon 8.3 verzije) ovaj oblik podatka ne može se uređivati. Shapefile (shapefile feature class) predstavlja format s kojim je jednostavno raditi. Može se lako slati s računala na računalo putem elektroničke pošte, a mogu ga koristiti svi GIS programi. Osnovni fileovi koje svaki

shapefile mora sadržavati su (I) .shp (shape format koji predstavlja geometriju objekta), (II) shx (shape index format, služi za brzo pretraživanje atributa) i (III) .dbf (attribute format, atributi organizirani u dbase formatu). Česti dodaci su .prj (projection format), .sbn i .sbx (spatial index) (Spatial Times, 2014). Shapefile je organiziran unutar foldera operativnog sustava i zbog toga praktičan za prenošenje. Sličan shapefileu je geodatabase feature class format (gdb feature class). Ukoliko je feature class pohranjen u bazi podataka, može se pojaviti u ukupno sedam topova (point, line, polygon, multipoint, multipach, dimension i annotation feature) (Esri, 2018c). Prednost organiziranja podataka unutar prostorne baze podataka je stvaranje pravila i domena koje pomažu u upravljanju velikim brojem podataka i smanjuju mogućnost greške. Na primjer, moguće je stvarati topološka pravila i na taj način ubrzati provjeru topoloških odnosa. Moguće je stvaranje podatkovnih setova, podatkovnih mreža i td. Vrlo rasprostranjeni su i Autocadovi .dgn i .dxf. formati te Microstation .dgn formati podataka. U svom izvornom obliku nastali su izvan domene GIS programa, ali moguće ih je vrlo lako konvertirati u feature class te dalje raditi s njima u sučelju geografskih informacijskih sustava.

Rasterski oblik podatka Rasterski oblik podatka je mreža identičnih pravokutnika (Esri, 2018d). Svaka ćelija sadržava vrijednost određene pojave koju predstavlja u zadanom prostoru. Raster je pozicioniran u prostoru na način da se definira koordinata ishodišne točke rastera. Pozicije svih ostalih ćelija su automatski poznate preko koordinate ishodišta. Važno svojstvo rastera je da on prikazuje generalizirani podatak, pri

Florijan Kvetek, Ivan Šulc i Luka Valožić: UVOD U GEOGRAFSKE INFORMACIJSKE SUSTAVE POMOĆU QGIS-A GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017, 7-19

Sl. 6. Korištenje rasterskih podataka u geomorfološkim istraživanjima

Florijan Kvetek, Ivan Šulc i Luka Valožić: UVOD U GEOGRAFSKE INFORMACIJSKE SUSTAVE POMOĆU QGIS-A GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017, 7-19

čemu stupanj generalizacije ovisi o veličini ćelije. Stoga kvaliteta ovisi o broju ćelija, odnosno o prostornoj rezoluciji (tlocrtnoj i visinskoj). To je osnovna razlika između rastera i vektora. S vektorom je moguće prikazati željeni objekt bez narušavanja kvalitete prikaza. S rasterom to nije moguće jer kvaliteta prikaza ovisi o rezoluciji. Ukoliko se veličina ćelije smanji sa npr. 10x10 na 5x5 metara, memorijski zahtjevi rastu četiri puta! Zbog toga rasterski podaci mogu biti vrlo veliki. Izrazito su pogodni za prikazivanje kontinuiranih pojava (temperature, oborine, reljef itd.), a mogu poslužiti i za prikazivanje diskretnih pojava (vodeni tokovi, prometnice, korištenje zemljišta). Vrijednost rastera (value) može biti samo numerička cjelobrojna ili decimalna vrijednost (integer ili float; double), no GRID rasteri mogu sadržavati i dodatne tekstualne i numeričke atribute. S rasterima je moguće vršiti površinske analize. To svojstvo je vrlo korisno prilikom geomorfološke analize prostora. Izračuni nagiba, raščlanjenosti reljefa, smjerova otjecanja i stvaranje drenažne mreže mogući su s rasterom (sl. 6). Rasteri sadržavaju barem jedan band (sloj) podataka, a mogu sadržavati i nekoliko (Esri, 2008). Na primjer, rasteri koji prikazuju visinske podatke, nagibe ili temperaturu imaju samo jedan sloj. S druge strane, satelitske snimke sadržavaju više slojeva. Ti slojevi predstavljaju više vrijednosti koje se referiraju na istu ćeliju (npr. više valnih duljina reflektiranih od površine). Ovo svojstvo predstavlja osnovu daljinskih istraživanja pomoću kojih se kombinacijom raznih slojeva vrše analize prostornih podataka. Rasteri se mogu pohranjivati u prostornu bazu podataka ili u folder OS-a. Unutar baze podataka postoji više načina organizacije rasterskih podataka. Rasteri se mogu u bazi nalaziti (I) zasebno ili organizirani u (II) rasterski dataset

koji u sebi može sadržavati mnogo spojenih rastera istih koordinatnih i vrijednosnih obilježja. Na taj se način više manjih digitalnih modela reljefa može spojiti u jedan. Treća mogućnost organizacije je (III) raster katalog u koji se može pohraniti velik broj rastera koji ne moraju nužno prikazivati isto obilježje i mogu biti u različitim koordinatnim sustavima (Esri, 2008a). Postoji više oblika rasterskih podataka. Poznati su GRID, TIFF, JPEG, USGS DEM i mnogi drugi. Dostupni su za preuzimanje s brojnih internetskih izvora.

Dodavanje sloja u QGIS desktop

Rad u GIS-u temelji se na prostornim podacima koji su organizirani po slojevima. Ti slojevi pohranjeni su u računalu u obliku više datoteka koje je potrebno istovremeno učitati u GIS-u kako bi bile moguće bilo kakve operacije s njima. U grafičkom korisničkom sučelju QGIS-a u prozoru Browser Panel nalazi se pregled svih mapa i datoteka s prostornim podacima koji se nalaze na računalu. U prozoru Layers panel prikazani su samo oni slojevi koji su trenutno otvoreni u QGIS-u. Za dodavanje sloja u QGIS Desktop potrebno ga je pronaći u Browser Panelu i dvostrukim klikom mišem na njega automatski se dodaje u Layers panel (sl. 7). Sloj je uključen ako se u Layers panelu ispred njegovog naziva nalazi oznaka x te je tada vidljiv u grafičkom sučelju. Ako sloj nije uključen, nije prikazan u grafičkom sučelju. Također je potrebno voditi računa o redoslijedu slojeva. Poligonski slojevi trebali bi se nalaziti na dnu Layers Panela, odnosno ispod svih ostalih slojeva u grafičkom sučelju, kako ne bi prekrivali druge slojeve (prikazane točkama i linijama).

Florijan Kvetek, Ivan Šulc i Luka Valožić: UVOD U GEOGRAFSKE INFORMACIJSKE SUSTAVE POMOĆU QGIS-A GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017, 7-19

Sl. 7. Osnovno grafičko sučelje u QGIS Desktopu i prikaz slojeva

Mjerilo u GIS-u Brojčano mjerilo u QGIS-u prikazano je u donjem dijelu grafičkog sučelja (Scale) (sl. 7). Mjerilo se mijenja upisivanjem željene vrijednosti u navedeni prozor, korištenjem alata Zoom in ili Zoom out te scrollanjem kotačića na mišu. Prilikom spremanja karte kao slike preporuča se, umjesto brojčanog mjerila, na kartu stavljati samo grafičko mjerilo. Naime, prilikom povećanja ili smanjivanja karte grafičko mjerilo svojom veličinom uvijek se prilagođava i pokazuje točne prostorne odnose, dok brojčano mjerilo i najmanjom promjenom dimenzija prestaje vrijediti.

Promjena koordinatnog sustava Koordinatni sustavi u GIS-u omogućuju određivanje položaja u prostoru, odnosno na površini Zemlje. Pritom se koriste geografski i pravokutni (projekcijski) dvodimenzionalni koordinatni sustavi. Geografski koordinatni sustavi omogućuju određivanje položaja na Zemlji kao sferi ili rotacijskom elipsoidu, pri čemu se položaj svake točke definira geografskom širinom (φ) i dužinom (λ) te se iskazuje u kutnim stupnjevima (°), minutama (‘) i sekundama (‘’). Pravokutni (projekcijski) koordinatni sustav omogućuje određivanje položaja na Zemlji aproksimiranoj kao ravnini i neodvojivo je vezana uz kartografsku projekciju (ma-

Florijan Kvetek, Ivan Šulc i Luka Valožić: UVOD U GEOGRAFSKE INFORMACIJSKE SUSTAVE POMOĆU QGIS-A GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017, 7-19

tematički postupak prijenosa sferne Zemljine površine na ravnu plohu). Položaj svake točke u pravokutnom koordinatnom sustavu definira se koordinatama x i y, pri čemu koordinata x u GIS-u predstavlja udaljenost u mjernim jedinicama projekcije od središnjeg meridijana zone u smjeru istoka i zapada, a koordinata y najčešće udaljenost od ekvatora. Za službene karte Hrvatske najčešće se upotrebljava Gauss-Krügerova (poprečna cilindrična projekcija) te pravokutni koordinatni sustav Gauss-Krügerove projekcije, u kojem se koordinate iskazuju u metrima. Do 2004. godine karte Hrvatske izrađivale su se u 5. i 6. zoni Gauss-Krügerove projekcije. Peta zona

Sl. 8. Odabir geografskih i pravokutnih koordinatnih sustava

koristi se za prikazivanje područja između 13°30’E i 16°30’E, uz središnji meridijan 15°E kao ishodište sustava za računanje koordinate x. Šesta zona koristi se za područje između 16°30’E i 19°30’E, sa središnjim meridijanom 18°E. Od 2004. g. za područje detaljne države kartografije i katastra uveden je novi pravokutni koordinatni sustav HTRS96/TM (Hrvatski terestički referentni sustav) temeljen na istoj projekciji, a koji objedinjuje područje cijele Hrvatske. Kao središnji meridijan određen je 16°30’E s koordinatom x = 500 000. Koordinata y u sva navedena tri pravokutna koordinatna sustava predstavlja udaljenost od ekvatora i iskazuje se u metrima.

Florijan Kvetek, Ivan Šulc i Luka Valožić: UVOD U GEOGRAFSKE INFORMACIJSKE SUSTAVE POMOĆU QGIS-A GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017, 7-19

Sl. 9. Filtriranje koordinatnih sustava u QGIS Desktopu

Svaki sloj u GIS-u izrađen je u određenom koordinatnom sustavu. Novi dokument QGIS nema zadani koordinatni sustav, nego poprima koordinatni sustav prvog sloja koje se u njega dodaje, što se naziva privremenom (on the fly) projekcijom. Privremeni koordinatni sustav moguće je mijenjati u skladu s potrebama u izborniku CRS – Project Properties u donjem desnom uglu grafičkog sučelja (sl. 7). Svi slojevi koji se nalaze u QGIS Desktopu prilagođavaju se novom privremenom koordinatnom sustavu. Novi privremeni koordinatni sustav postavlja se na sljedeći način:

1. U donjem desnom uglu grafičkog sučelja kliknuti mišem na CRS (Coordinate Reference System). 2. U izborniku Project Properties – CRS uključiti mogućnost transformacije „on the fly” projekcije (Enable „on the fly” projection transformation). 3. Pronaći odgovarajući koordinatni sustav među ponuđenim geografskim i pravokutnim koordinatnim sustavima (sl. 8) ili u filter upisati približni naziv (sl. 9.). 4. Odabrati željeni koordinatni sustav i odabrati OK.

Literatura i Izvori Bartelme, N., 1989: GIS-Technologie. Geoinformationssysteme, Landinformationssysteme und ihre Grundlagen, Springer. Chrisman, N. R., 2001: Exploring Geographic Information Systems, John Wiley. Esri, 2008: Raster Bands, http://webhelp.esri.com/arcgisdesktop/9.2/index.cfm?TopicName=Raster_bands (6. 3. 2018.) Esri, 2008a: Raster Data Organization, http://webhelp.esri.com/arcgisdesktop/9.2/index.cfm?TopicName=Raster_data_organization (6. 3. 2018.) Esri, 2018: Polyline Feature, https://support.esri.com/en/other-resources/gis-dictionary/term/polyline%20feature (6. 3. 2018.) Esri, 2018a: Arc-node Topology, https://support.esri.com/en/other-resources/gis-dictionary/term/arc-node%20topology (6. 3. 2018.) Esri, 2018b: Network, https://support.esri.com/en/other-resources/gis-dictionary/term/network (6. 3. 2018.) Esri, 2018c: Feature Class Basics, http://desktop.arcgis.com/en/arcmap/10.3/manage-data/geodatabases/feature-class-basics.htm (6. 3. 2018.) Esri, 2018d: Raster, https://support.esri.com/en/other-resources/gis-dictionary/term/raster (6. 3. 2018.) Gisgeography, 2018: Vector vs Raster: What’s the Difference Between GIS Spatial Data Types?, http://gisgeography.com/spatial-datatypes-vector-raster/ (6. 3. 2018.) GRASS GIS, https://grass.osgeo.org/documentation/general-overview/ (1. 3. 2018.) Longley, P. A., Goodchild, M. F., Maguire, D. J., Rhind, D. W., 2011: Geographic Information Systems and Science, Wiley. Quantum GIS Wiki a, https://web.archive.org/web/20081201095825/http://wiki.qgis.org/qgiswiki/ReleaseChecklist1.0 (1. 3. 2018.) Quantum GIS Wiki b, https://web.archive.org/web/20090127050340/http://blog.qgis.org/node/123 (1. 3. 2018.) Spatial Times, 2014: Shapefile vs Feature class, http://www.spatialtimes.com/2014/06/shapefile-vs-feature-class/ (6. 3. 2018.) StackExchange, 2018: https://i.stack.imgur.com/Y84dG.png (6. 3. 2018.) Statement by the President regarding the United States’ decision to stop degrading Global Positioning System accuracy, https://clintonwhitehouse3.archives.gov/WH/EOP/OSTP/html/0053_2.html (1. 3. 2018.) University of Washington, School of Forest & Environmental Sciences, 2013: ESRM 250 Introduction to Geographic Information Systems in Forest Resources, The GIS Spatial Data Model, https://courses.washington.edu/gis250/lessons/introduction_gis/spatial_data_model.html (6. 3. 2018.) Wade, T., Sommer, S., 2006: A to Z GIS, ESRI Press. ZG Geoportal, https://geoportal.zagreb.hr/karta, (1. 3. 2018.) Zwass, V., 2018: Information system, https://www.britannica.com/topic/information-system (1. 3. 2018.)

Dr. sc. Luka Valožić, poslijedoktorand Geografski odsjek, PMF, Sveučilište u Zagrebu, Marulićev trg 19/II, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: lvalozic@geog.pmf.hr Dr. sc. Ivan Šulc, poslijedoktorand Geografski odsjek, PMF, Sveučilište u Zagrebu, Marulićev trg 19/II, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: isulc@geog.pmf.hr Florijan Kvetek, asistent Geografski odsjek, PMF, Sveučilište u Zagrebu, Marulićev trg 19/II, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: fkvetek@geog.pmf.hr

OSNOVE IZRADE KARTE U QGIS-U Luka Valožić

U radu je opisana i objašnjena vježba koja je uvod u praktični rad s GIS softverom i digitalnim geografskim podacima. Upotrijebljeni računalni program i podaci besplatni su i dostupni su svima s pristupom internetu. Svrha vježbe je predstavljanje osnova rada u QGIS-u u osam koraka.

Osnove izrade karte u QGIS-u Vježba koja slijedi zamišljena je kao jedan od uvoda u praktični rad s GIS softverom i digitalnim geografskim podacima. Upotrijebljeni računalni program i podaci besplatni su te dostupni svima s pristupom internetu. Iako je svrha vježbe predstavljanje osnova rada u QGIS-u, ovdje neće biti prikazan, niti spomenut svaki pojedini klik mišem jer vjerujemo da će se početnici brzo snaći u grafičkom korisničkom sučelju. Osim toga, neke međukorake možete pronaći u drugim vježbama obrađenim u ovom broju. Prije svega, važno je opustiti se i upamtiti da čak i ako nešto krivo kliknete ili

upišete, vrlo su male šanse da će računalo zbog toga eksplodirati. Ciljevi vježbe su uspješno: • upoznavanje sa QGIS desktop aplikacijom • snalaženje unutar grafičkog korisničkog sučelja • otvaranje i upravljanje slojevima podataka • upotreba opisnih podataka za različito prikazivanje prostornih jedinica • mijenjanje simbola, boja i prozirnosti slojeva • aktiviranje i definiranje oznaka slojeva • izrada karte s kazalom i grafičkim mjerilom • izvoz karte kao zasebne grafičke datoteke.

Luka Valožić: OSNOVE IZRADE KARTE U QGIS-U GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017, 21-29

Izrađena karta prikazivat će države prema određenoj ekonomskoj klasifikaciji te će biti prilagođena za ispis na papiru formata A4. Prije početka same vježbe nužna je instalacija QGIS softvera, a njega se može preuzeti s web-adrese: https://www.qgis.org/en/site/forusers/download.html. Slike koje ćete pronaći u ovoj vježbi napravljene su u QGIS-u 2.18 Las Palmas de G.C., u 64-bitnoj verziji za Windows operativni sustav. Preuzmite i instalirajte onu verziju softvera koja odgovara mogućnostima vaših računala i željama korisnika.

Prvi korak je preuzimanje podataka potrebnih za ovu vježbu. Na web-stranici www.naturalearthdata.com možete pronaći besplatne vektorske i rasterske podatke prikladne za prikazivanje podataka mjerila vrijednosti oko 1:10.000.000, 1:50.000.000 i 1:110.000.000. Riječ je o GIS-slojevima koji se mogu upotrijebiti za izradu karti svijeta, kontinenata te pojedinih većih država ili regija. Upotrijebljeni slojevi nalaze se u mapama 1:10m Cultural Vectors, 1:10m Physical Vectors i 1:50m Raster Data (sl. 1). Konkretnije, točni nazivi datoteka su:

Sl. 1. Web-stranica Natural Earth Data i lokacije podataka potrebnih za vježbu

Luka Valožić: OSNOVE IZRADE KARTE U QGIS-U GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017, 21-29

• ne_10m_admin_0_countries_lakes.shp – države i teritoriji • ne_10m_graticules_30.shp – 30-stupanjska mreža meridijana i paralela • ne_10m_wgs84_bounding_box.shp – sveobuhvatna podloga ili okvir (za mora i jezera) • MSR_50M.tif – sjenčanje reljefa Nakon preuzimanja i raspakiranja (dekompresije) arhiviranih datoteka, u pokrenutoj QGIS Desktop aplikaciji potražite željene podatke. Jedan od osnovnih panela koji se nalaze na korisničkom sučelju je tzv. Browser panel, pomoću kojeg se može pregledati sadržaj računala ili spojiti na neki server. Kad se pronađu

datoteke u primjerice, mapi na tvrdom disku računala, one se lako mogu s lijevim klikom miša potegnuti na veliki prazni dio sučelja u kojem se prikazuje geometrija slojeva, ili u tzv. Layers panel. Umjesto toga, desni klik na jedan ili više označenih slojeva nudi opcije njihovog dodavanja u projekt. Treba imati na umu da je poredak slojeva na kartografskom prikazu istovjetan poretku u Layers panelu pa ne treba paničariti ako je neki od slojeva skriven ispod hrpe ostalih (kao sloj sjenčanja reljefa u ovo slučaju). Boje otvorenih vektorskih slojeva su slučajne – njih je moguće namjestiti na više načina, a u ovoj vježbi ih želimo iskoristiti kao simbole za određene kategorije opisnih podataka (sl. 2).

Sl. 2. Korisničko sučelje QGIS-a s označenim panelima: Browser panel za pretraživanje datoteka te Layers panel u kojem je popis otvorenih slojeva te njihovi grafički simbol

Luka Valožić: OSNOVE IZRADE KARTE U QGIS-U GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017, 21-29

Sl. 3. Atributivna tablica sloja sa zemljama svijeta i označena kolona koja će se upotrijebiti u izradi karte

Sl. 4. Rubrika Stil u Osobinama sloja – postavljanje boja prema atributu ‘income_grp’.

Luka Valožić: OSNOVE IZRADE KARTE U QGIS-U GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017, 21-29

Opisni podaci nalaze se u atributivnih tablicama otvorenih shapefile datoteka. Njima se pristupa desnim klikom na željeni sloj i odabirom naredbe Open Attribute Table iz kontekstualnog menija. Već je spomenuto da će se prikazati jedna od ekonomskih klasifikacija zemalja svijeta, a te vrijednosti ili kategorije nalaze se u polju tablice (koloni) nazvane ‘income_grp’. Iz tablice je vidljivo da su svi zapisi (teritoriji) podijeljeni u pet kategorija prema prihodima i članstvu u OECD-u (sl. 3). Napomene o izvorima ovih podataka mogu se potražiti na web-stranici Natural Earth Data.

Sl. 5. Promjena boje sloja kroz kontekstualni meni.

Kako bi se obojali geometrijski likovi (poligoni) koji čine zemlje svijeta (ne_10m_admin_0_countries_lakes) prema njihovoj pripadnosti jednoj od spomenutih pet ekonomskih kategorija, treba pristupiti osobinama tog sloja. Odabirom Osobina u kontekstualnom meniju ciljanog sloja ili duplim lijevim klikom na sloj otvara se dijaloški prozor ili okvir s nekoliko rubrika (sl. 4). Boje i linije geometrijskih likova koji predstavljaju zemlje uređuju se u rubrici Stil. Odabirom opcije Kategorizirano omogućuje se bojanje poligona na temelju pridruženih atributa – u padajućem izborniku

Luka Valožić: OSNOVE IZRADE KARTE U QGIS-U GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017, 21-29

stavke Kolona za ovu se kartu odabire polje ‘income_grp’. Color Ramp nudi izbor skala boja, ali je moguće odabrati i Nasumične boje iz cjelokupne palete boja. Kako bi se kategorije ili klase kreirale, potrebno je još pritisnuti Klasificiraj i potvrditi napravljeno s OK ili Apply. Korisnik može u istom prozoru promijeniti boje pojedinih kategorija ako mu se ne sviđaju – dovoljan je dupli lijevi klik na kvadratić s uzorkom boje. Boje je također moguće promijeniti u bilo kojem trenutku desnim klikom na simbole slojeva u Layers panelu pa je tako i učinjeno za slojeve: ne_10m_graticules_30 i ne_10m_ wgs84_bounding_box (sl. 5). Kako ova karta ne bi bila suviše jednostavna i plošna te kako bi dodali još jedan sloj za bolje snalaženje na karti ili iskreno – kako bi bila mrvicu ljepša, dodan je rasterski sloj MSR_50M sa sjenčanjem reljefa. Kako bi ga upotrijebili u kombinaciji s već definiranim slojevima, moguće ga je s lijevim klikom od-

Sl. 6. Promjena transparentnosti sloja.

vući na vrh popisa u Layers panelu i otvaranjem Osobina postaviti njegovu Transparentnost ili prozirnost prema vlastitom ukusu (sl. 6). Podaci iz atributivne tablice mogu se upotrijebiti za izradu oznaka na karti (npr. toponima), a za ovu su odabrane službene kratice imena država koje upotrebljava Svjetska banka (‘wb_a3’). Rubrika Oznake u Osobinama sloja omogućava namještanje mnoštva detalja koji u konačnici čine oznake ili natpise nad geometrijskim likovima koji tvore kartu (sl. 7). Ovdje su izabrani Font Calibri, Veličine 8 točaka, bijele Boje, s crnom Zaštitom (Buff). U drugom tekstu je objašnjeno kako se mijenja koordinatni sustav ili kartografska projekcija cijelog projekta u QGIS-u pa se to ovdje neće ponavljati. Dovoljno je spomenuti da je za ovaj primjer zumirana Afrika te da je među projekcijama potražena i aktivirana Lambertova konformna konusna projekcija za Afriku (engl. Africa Lambert Conformal Conic).

Luka Valožić: OSNOVE IZRADE KARTE U QGIS-U GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017, 21-29

Sl. 7. Odabir atributa za oznake država na karti i namještanje postavki oznaka. Kako bi se izradila i grafički uredila karta sa svim potrebnim elementima te prilagodila za ispis u određenom formatu, potrebno je pokrenuti tzv. New Print Composer ili kompozitor, a njega se može pronaći u glavnom tekstualnom meniju pod Project. Na desnoj strani novog prozora (sl. 8) nalazi se rubrika Kompozicija u kojoj se definiraju veličina i orijentacija stranice na kojoj će se nalaziti karta. Na lijevoj strani prozora nalazi se alatna traka Toolbox pomoću koje se mogu prizvati elementi karte. Nakon definiranja kompozicije određuje se prostor koji će zauzimati karta na stranici pomoću aktiviranja ikone Dodaj novu mapu i povlačenjem lijevog klika miša unutar bijelog

područja. Nakon kraćeg vremena, unutar crvenog okvira prizvat će se sadržaj koji je uređen u glavnom prozoru QGIS projekta. Budući da su ta dva prozora povezana, svaka promjena u glavnom projektu može se pojaviti u kompozitoru ako se pod Osobine stavke pritisne Osvježi pretpregled. U istoj se rubrici namješta točno mjerilo karte, a sadržaj unutar okvira može se pomicati klikom na ikonu Pomakni sadržaj stavke iz trake Toolbox. U toj se alatnoj traci također nalaze ikone Dodaj novo kazalo i Dodaj novu traku mjerila – njihovim aktiviranjem i jednostavnim klikom na kartu stvaraju se navedeni elementi, a u Osobinama stavke mogu se namještati brojni detalji.

Luka Valožić: OSNOVE IZRADE KARTE U QGIS-U GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017, 21-29

Sl. 8. Sučelje kompozitora, definiranje kompozicije i područja karte. Kad su svi elementi i najsitniji detalji uređeni prema željama korisnika, karta se može ispisati ili izvesti kao zasebni dokument, odnosno slikovna datoteka. Te se opcije nalaze u glavnom tekstualnom meniju (sl. 9) te ako se odabere Izvezi kao sliku, potrebno je još odrediti tip datoteke koji nam treba i njegova razlučivost.

Za kraj treba ponoviti kako u ovom tekstu i slikama nisu opisani svi međukoraci pomoću kojih se može doći do konačnog proizvoda kakav je ovdje prikazan, ali to nije ni bila želja autora zbog dva razloga: a) ovo nije jedna jedina ili ikakva službena procedura izrade karte i b) čitatelji se pozivaju na prčkanje i čačkanje po softveru kako bi zbilja otkrili njegov potencijal.

Sl. 9. Izvoz gotove karte kao slike.

Izvori Natural Earth Data Downloads, http://www.naturalearthdata.com/downloads/, (1. 3. 2018) QGIS Download, https://qgis.org/en/site/forusers/download.html, (1. 3. 2018)

Dr. sc. Luka Valožić, poslijedoktorand Geografski odsjek, PMF, Sveučilište u Zagrebu, Marulićev trg 19/II, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: lvalozic@geog.pmf.hr

PRIMJER IZRADE TEMATSKE KARTE U QGIS-U Bruto domaći proizvod po stanovniku u svijetu Ivan Šulc Ovaj rad predstavlja primjer praktične vježbe s ciljem izrade tematske karte u QGIS softveru (u verziji 2.14.20 Essen). Vježba je namijenjena početnom radu u GIS-u, a cilj je izraditi koropletnu kartu s prikazom kvantitativnog obilježja (bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika izražen paritetom kupovne moći u dolarima). Vještine koje usvajaju izradom ove vježbe su: (1) prikaz kvantitativnog obilježja koropletnom kartom, (2) definiranje broja razreda u prikazivanju kvantitativnog obilježja, (3) metode klasifikacije vrijednosti po razredima, (4) definiranje granica razreda za numeričko obilježje, (5) priprema grafičkog prikaza za spremanje u obliku slike, (6) dodavanje i uređivanje naslova karte, (7) dodavanje i uređivanje grafičkog mjerila, (8) dodavanje i uređivanje legende i (9) spremanje karte u obliku slike. Rad je koncipiran na način da se u prvom dijelu objašnjava sadržaj relevantan za ispravnu provedbu vježbe, a u drugom dijelu navedene su precizne upute za izradu vježbe. U vježbi se koristi GIS shapefile Države, preuzet s Internet stranice DIVA GIS (2017), a kojem su pridodani atributivni podaci sa stranice United Nations Statistics Division (2016).

Prikazivanje kvalitativnog

i kvantitativnog obilježja u QGIS-u U svakom sloju u GIS-u moguće je prikazati kvalitativno ili kvantitativno obilježje koje je pohranjeno u atributivnoj tablici sloja koristeći veći broj metoda. Metode prikazivanja kvalitativnog i kvantitativnog obilježja dostupne su u izbornicima Style i Diagram u postavkama svakog pojedinog sloja (Layer Properties). Iako je dostupni broj metoda znatno veći, u prikazivanju kvalitativnog i kvantitativnog obilježja najčešće se koriste sljedeće (sl. 1):

1. Single Symbol – prikaz svih entiteta (točkastih, linijskih ili poligonskih) istom bojom ili šrafurom. 2. Categorized – koristi se za prikazivanje kvalitativnog obilježja po skupinama (razredima) prema nekom zajedničkom svojstvu (npr. klimatske regije u svijetu prema Köppenovoj klasifikaciji klime). 3. Graduated – koristi se za prikazivanje kvantitativnog obilježja po razredima pomoću dvije metode:

Ivan Šulc: PRIMJER IZRADE TEMATSKE KARTE U QGIS-U (Bruto domaći proizvod po stanovniku u svijetu) GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017, 31-43

Sl. 1. Prikazivanje obilježja u QGIS-u metodama Single Symbol (gore lijevo), Categorized (gore u sredini), Graduated – Method Size (gore desno), Graduated – Method Color (dolje lijevo), Pie (dolje u sredini), Histogram (dolje desno) Izvor: Šulc (2016) a) metodom boja (Method Color) – prikaz numeričkog obilježja površinskim znakovima po razredima nijansama boje (koropletna karta). b) metodom veličine znaka (Method Size) – prikaz numeričkog obilježja geometrijskim likovima (krugovima, kvadratima…) različite veličine po razredima. 4. Pie – koristi se za prikazivanje višedijelnog numeričkog obilježja (strukture pojave) strukturnim krugovima (kartodijagram sa strukturnim krugovima). 5. Histogram – prikaz više numeričkih obilježja uspravnim ili polegnutim stupcima (kartodijagram sa stupcima).

Koropletna karta Koropletne karte predstavljaju metodu prikaza kvantitativnih podataka kod koje se vrijednosti grupiraju po razredima i prikazuju nijansama iste boje. Broj razreda i njihove granice nisu zadani, nego se određuju na temelju obilježja podataka i statističkih pravila. Prikaz podataka metodom Graduated odabire se u izborniku željenog sloja (Layer Properties). U padajućem izborniku Column potrebno je izabrati obilježje iz atributivne tablice koje se prikazuje. U izborniku Method definira se metoda prikaza (Color) (sl. 2).

Ivan Šulc: PRIMJER IZRADE TEMATSKE KARTE U QGIS-U (Bruto domaći proizvod po stanovniku u svijetu) GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017, 31-43

Sl. 2. Odabir obilježja za prikaz pomoću metode Graduated

Definiranje broja i granica razreda Nakon odabira obilježja potrebno je definirati broj razreda na temelju kojeg će se prikazati vrijednosti. Broj razreda ovisi o broju elemenata (entiteta) u statističkom skupu koji se prikazuju, pri čemu je potrebno izbjeći previsoki stupanj uopćavanja (premali broj razreda), s jedne strane, i preveliki broj razreda, s druge strane. Stoga se u GIS-u, kao i u statistici, često koristi Sturgesovo pravilo za određivanje broja razreda, a koje je iskazano formulom k ≈ 3,3 log N, gdje je k približan broj razreda, a N broj elemenata statističkog skupa. Primjerice, za prikazivanje podataka o bruto domaćem proizvodu po stanovniku koriste se podaci UN-a za države i zavisne teritorije u svijetu. Međutim, podaci nisu dostupni za sve države i teritorije, nego tek za njih 185. Stoga se Sturgesovo pravilo primjenjuje na navedenih 185 elemenata statističkog skupa (N). Uvrštavanjem u formulu dobiva se rezultat k ≈ 7,48,

čime se preporuča da se statistički skup podijeli na 7 razreda. Tom broju treba pridodati i zasebni razred Bez podataka koji će obuhvaćati sve države i zavisne teritorije za koje nisu dostupni podaci, a nije ih opravdano svrstati ni u jedan razred. Nakon odabira broja razreda, potrebno je definirati veličinu i granice razreda (sl. 3.). Veličinu razreda moguće je definirati ručno (namjenski) ili korištenjem jedne od dostupnih metoda klasifikacije u GIS-u: a) Equal Interval (jednaki intervali) – podjela cijelog skupa na razrede jednakog raspona vrijednosti (broj razreda definira se na početku, a svaki od njih ima jednaki raspon vrijednosti). b) Quantile (kvantili) – podjela skupa na razrede koji obuhvaćaju isti broj elemenata (definira se broj razreda, a njihove granice ovise u vrijednosti najmanjeg i najvećeg elementa u tom razredu). Metoda se koristi za skupove u kojima su vrijednosti jednoliko

Ivan Šulc: PRIMJER IZRADE TEMATSKE KARTE U QGIS-U (Bruto domaći proizvod po stanovniku u svijetu) GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017, 31-43

raspodijeljene, odnosno nije izražena koncentracija vrijednosti. c) Natural Breaks (Jenks) – metoda koja teži optimalnoj organizaciji elemenata statističkog skupa po razredima. Nastoji se postići što manje odstupanje vrijednosti u razredima od razredne sredine i što veća razlika u vrijednostima između susjednih razreda. d) Standard Deviation (standardna devijacija) – klasifikacija elemenata po razredima na temelju standardne devijacije. e) Pretty Breaks – metoda klasifikacije kod koje se elementi klasificiraju po razredima sa zaokruženim vrijednostima. Vrlo često se, umjesto odabira navedenih statističkih metoda, granice određuju ručno prema logičkim kriterijima, ovisno o tome što se želi prikazati. U tom slučaju stvarne granice razreda mijenjaju se upisivanjem brojčanih vrijednosti u stupac Values u izborniku Style (sl. 3). Granice razreda upisuju se po redu, od

Sl. 3. Podešavanje postavki metode Graduated (Color)

nižeg prema višem razredu ili obrnuto. Donja granica prvog razreda i gornja granica zadnjeg razreda ne mijenjaju se. Prvi razred (Bez podataka) treba definirati na način da u njega uđu samo elementi bez podataka (u atributivnoj tablici su registrirani kao nula) (npr. 0 – 0,001). Dobivene granice najčešće je potrebno preoblikovati radi ispravnog prikazivanja u legendi u stupcu Legend. Kod kontinuiranog numeričkog obilježja (npr. indeks promjene broja stanovnika) i diskontinuiranog numeričkog obilježja s većim brojem pojava (npr. broj stanovnika) granice susjednih razreda međusobno se izjednačuju, a krajnji razredi otvaraju se pomoću znakova <, >, ≤, ≥. Na temelju tih znakova razvrstavaju se elementi koju su prema vrijednosti. Najčešće se prvi razred otvara znakom ≤, a zadnji razred znakom >, pri čemu sve granične vrijednosti ulaze u niži razred. Razred koji obuhvaća entitete bez vrijednosti potrebno je preimenovati u Bez podataka. Redoslijed razreda trebao bi biti od veće vrijednosti (gore)

Ivan Šulc: PRIMJER IZRADE TEMATSKE KARTE U QGIS-U (Bruto domaći proizvod po stanovniku u svijetu) GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017, 31-43

prema manjoj vrijednosti (dolje). Za promjenu redoslijeda vrijednosti potrebno je kliknuti mišem na naziv Values. Na kraju je potrebno definirati boje za prikaz vrijednosti po razredima. Raspon boja odabire se u izborniku Color ramp. U pravilu se za prikazivanje pojava odabiru rasponi s nijansama iste boje (u to ulazi i raspon od svjetlo žute do tamno crvene), pri čemu se razredi s manjim vrijednostima prikazuju svjetlijim nijansama, a razredi s većim vrijednostima tamnijim nijansama boje. Izuzetak čine obilježja koja mogu poprimati pozitivne i negativne vrijednosti (npr. indeks promjene broja stanovnika, stopa prirod-

Sl. 4. Podešavanje postavki boja

ne promjene), kada se koriste dvobojni (toplohladni) rasponi boja. U tim slučajevima, razredi s pozitivnim vrijednostima (npr. populacijski rast, prirodni prirast) prikazuju se nijansama tople boje (što je pojava intenzivnija, boja je tamnija), dok se razredi s negativnim vrijednostima (npr. depopulacija, prirodni pad) prikazuju nijansama hladne boje (što je pojava nepovoljnija, boja je tamnija). Razred Bez podataka ne stavlja se u raspon boja kao druge vrijednosti, nego se prikazuje neutralnom bojom (bijelom ili sivom). Postavke boje moguće je mijenjati za svaki razred dvostrukim klikom na znak ispred razreda u postavkama sloja (sl. 3 i 4).

Ivan Šulc: PRIMJER IZRADE TEMATSKE KARTE U QGIS-U (Bruto domaći proizvod po stanovniku u svijetu) GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017, 31-43

Priprema karte za spremanje u obliku slike

Priprema prikaza za spremanje u obliku karte s naslovom, legendom i mjerilom moguća je samo u novom dokumentu Print Composer. Podešavanje novog dokumenta Print Composer izvršava se na sljedeći način (sl. 5 i 6): 1. U izborniku Project odabrati New Print Composer. 2. U novom prozoru upisati naslov dokumenta Print Composer (radi se o naslovu dokumenta koji se pohranjuje u računalu

Sl. 5. Podešavanje postavki buduće karte

uz QGIS dokument i ne predstavlja naslov karte). 3. Definirati veličinu, orijentaciju i margine stranice. 4. Podesiti rezoluciju buduće karte (treba biti minimalno 300 dpi). 5. Dodati kartu odabirom alata Add New Map u alatnoj traci Toolbox i označiti područje na papiru na kojem će se nalaziti karta. 6. U izborniku Item Properties – Scale definirati mjerilo karte. 7. Dodati geografski sadržaj te naslov, legendu i mjerilo.

Ivan Šulc: PRIMJER IZRADE TEMATSKE KARTE U QGIS-U (Bruto domaći proizvod po stanovniku u svijetu) GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017, 31-43

Sl. 6. Dodavanje geografskog sadržaja na kartu

Dodavanje i oblikovanje legende Legenda služi objašnjavaju manje poznatih sadržaja na karti te tematskog sadržaja koji se prikazuje. Stoga u legendu nije potrebno stavljati sve slojeve koji se nalaze na karti, nego samo one koji čitatelju nisu poznati ili jasni. Legenda se smješta u donji desni ili lijevi dio karte, gdje to dopuštaju ostali elementi karti, i ne smije biti vizualno dominantna. Sam naziv Legenda se ne piše, nego se umjesto njega stavlja naziv obilježja koje se prikazuje kao tematski sadržaj. Legenda se dodaje na kartu u Print Composeru u izborniku Toolbox odabirom opcije Add New Legend, nakon čega je potrebno obilježiti prostor na karti na kojem će se nalaziti. Legenda dobivena na temelju automatskih postavki nije povoljna za prikazivanje na

tematskoj karti, stoga je potrebno promijeniti više postavki (sl. 7, 8 i 9): 1. U izborniku Item Properties – Main Properties ukloniti naslov Legend ili ga preimenovati u drugi odgovarajući naslov. 2. U izborniku Legend Properties isključiti opciju Auto Update i preimenovati naslove slojeva koji se prikazuju. 3. U izborniku Fonts definirati veličinu i oblik slova naslova i razreda u slojevima. 4. Ako je potrebno, u izborniku Columns moguće je prikazati legendu u više stupaca. 5. U izborniku Symbol moguće je (ali nije nužno) promijeniti dimenzije znakova za prikaz razreda. 6. U izborniku Spacing moguće je (ali nije nužno) promijeniti razmake između pojedinih elemenata u legendi.

Ivan Šulc: PRIMJER IZRADE TEMATSKE KARTE U QGIS-U (Bruto domaći proizvod po stanovniku u svijetu) GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017, 31-43

Sl. 7. Dodavanje legende na kartu

Sl. 8. Podešavanje postavki legende Izvor: Šulc (2016)

Ivan Šulc: PRIMJER IZRADE TEMATSKE KARTE U QGIS-U (Bruto domaći proizvod po stanovniku u svijetu) GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017, 31-43

Sl. 9. Podešavanje postavki legende Izvor: Šulc (2016) 1. U izborniku Frame uključuje se okvir legende te se definira njegova boja i debljina. 2. U izborniku Background podešava se boja podloge legende.

Dodavanje i oblikovanje grafičkog mjerila

Grafičko mjerilo koristi se na tematskim kartama znatno više nego brojčano mjerilo iz razloga što se povećanjem ili smanjivanjem karte automatski povećava ili smanjuje i samo grafičko mjerilo, zbog čega uvijek pokazuje ispravan prostorni odnos. Budući da se mjerilo na tematskim kartama koristi samo za grubu aproksimaciju prostornih odnosa, koriste se manji i neupadljivi oblici grafičkog mjerila, a smješta se uglavnom u donji dio karte, gdje to dopuštaju ostali elementi. Grafičko mjerilo također se dodaje u izborniku Toolbox u Print Composeru odabirom

opcije Add New Scalebar te je zatim potrebno definirati prostor na kojem će se nalazi mjerilo. Postavke grafičkog mjerila potrebno je preoblikovati (sl. 10 i 11): 1. U izborniku Main Properties odabire se opći izgled mjerila. 2. U izborniku Units potrebno je definirati (metrički) sustav mjerila, osnovnu mjernu jedinicu za prikaz (kilometre) te ponder (1 km = 1000 m). 3. U izborniku Segments definira se broj podioka desno i lijevo od nule te veličina mjerila (udaljenost na Zemljinoj površini koja odgovara jednom podioku na mjerilu). Također je moguće (ali nije obvezno) definirati visinu grafičke oznake na mjerilu. 4. Izbornik Fonts and Colors nudi mogućnosti promjene veličine, tipa i boje slova. 5. U izborniku Background podešava se boja podloge mjerila.

Ivan Šulc: PRIMJER IZRADE TEMATSKE KARTE U QGIS-U (Bruto domaći proizvod po stanovniku u svijetu) GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017, 31-43

Sl. 10. Dodavanje grafičkog mjerila na kartu

Sl. 11. Podešavanje postavki grafičkog mjerila Izvor: Šulc (2016)

Ivan Šulc: PRIMJER IZRADE TEMATSKE KARTE U QGIS-U (Bruto domaći proizvod po stanovniku u svijetu) GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017, 31-43

Dodavanje i oblikovanje naslova Naslov karte treba pružati informaciju o objektu prikaza (što se prikazuje?), području (gdje?) i vremenskom razdoblju na koji se prikaz odnosi (kada?). Naslov se postavlja u gornji dio karte, ispod ili iznad gornje margine grafičkog prikaza, a veličina slova treba biti znatno veća nekog kod ostalog sadržaja karte (toponimi, legenda, grafičko mjerilo). Ako se karta nalazi unutar znanstvenog, stručnog ili popularnog rada, naslov se ne stavlja na samu

1. U izborniku Main Properties potrebno je upisati naslov karte. 2. U izbornku Appearance definira se veličina i tip slova te horizontalno i vertikalno centriranje naslova unutar tekstualnog okvira u kojem se nalazi. 3. Izbornik Frame koristi se za postavljanje okvira naslova, ali nije obvezan. 4. U izborniku Background moguće je postaviti boju podloge tekstualnog okvira u kojem se nalazi naslov.

Sl. 12. Dodavanje naslova i podešavanje postavki naslova

kartu, nego se zajedno s izvorom piše ispod same karte. Naslov se dodaje u izborniku Toolbox odabirom opcije Add New Label, nakon čega je potrebno definirati prostor naslova te podesiti neke od sljedećih postavki (sl. 12):

Spremanje karte u obliku slike Nakon podešavanja postavki karte te dodavanja naslova, legende i grafičkog mjerila potrebno je kartu spremiti (izvesti) kao sliku. U izborniku Composer u Print Composeru potrebno je odabrati opciju Export as Image i u novom prozoru odabrati lokaciju na disku

Ivan Šulc: PRIMJER IZRADE TEMATSKE KARTE U QGIS-U (Bruto domaći proizvod po stanovniku u svijetu) GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017, 31-43

na kojoj će se pohraniti karta, upisati naslov dokumenta i odabrati format podataka. Nakon toga karta se izvozi kao slika i moguće ju je koristiti za različite potrebe.

Zadatak 1. Otvorite novi QGIS dokument i dodajte sloj Države iz podataka priloženih uz vježbu. 2. U izborniku Project Properties – CRS odaberite Robinsonovu projekciju za cijeli svijet (Robinson World Projection) kao novi koordinatni sustav QGIS dokumenta. 3. Prikažite države svijeta prema bruto domaćem proizvodu po glavi stanovnika 2013. g. (paritet kupovne moći, u $) metodom koropletne karte (Style – Graduated) a) Prikaz izvršite prema obilježju (Column) bruto domaći proizvod po stanovniku 2013. g. (GDP_PC2013). b) U izborniku Classes definirajte broj razreda. c) Klasificirajte vrijednosti po razredima logično da odražavaju razlike u razvijenosti između država. Jedan razred treba sadržavati države i teritorije za koje ne postoje podaci. d) U izborniku Legend preoblikujte granice razreda za prikaz u legendi (zaokružiti vrijednosti na cijeli broj te otvoriti donji i gornji razred te imenovati razred Bez podataka). e) Redoslijed razreda u legendi treba biti od većih vrijednosti prema manjima. f) Odaberite adekvatni raspon boja (razred bez podataka treba biti prikazan bijelom bojom). 4. Otvorite novi dokument Print Composer i imenujte ga (Project – New Print Composer). a) U izborniku Composition (s desne strane) podesite papir na veličinu A4 i odaberite vodoravni prikaz (Landscape).

b) Definirajte margine od 1 cm sa sve četiri strane papira. c) Definirajte rezoluciju od 600 dpi za prikaz buduće karte. d) Dodajte geografske elemente (tematski sadržaj) za prikaz na budućoj karti (Toolbox – Add New Map) i smjestite ih unutar definiranih margina. e) U izborniku Item Properties podesite mjerilo da tematski sadržaj bude centriran i prikazan što krupnije (od lijeve do desne margine). 5. Dodajte legendu na kartu, smjestite je u donji desni ili lijevi kut i oblikujte prema sljedećim uputama: a) Naziv Legend uklonite iz naslova legende. b) Naslov sloja Države zamijenite nazivom BDP p. c. (prethodno je potrebno isključiti opciju Auto update i uključiti Item text) c) Font naziva sloja (Subgroup font) treba biti Arial 8 Bold, a pojedinačni razredi Arial 8. d) Razmak između svih elemenata u legendi treba biti 1 mm. e) Podloga legende treba biti bijele boje. 6. Dodajte grafičko mjerilo na kartu, smjestite ga u donji desni ili lijevi kut i oblikujte prema sljedećim uputama: a) Odaberite tip mjerila Line ticks up. b) Mjerilo treba biti u metričkom sustavu, s oznakom u kilometrima (1 km = 1000 m). c) Mjerilo treba imati dva podioka desno od nule, bez podioka lijevo od nule. d) Brojčane i grafičke oznake trebaju biti u fontu Arial 8. e) Podloga grafičkog mjerila treba biti bijele boje. 7. Dodajte naslov karte Bruto domaći proizvod po stanovniku u svijetu 2013. g. Naslov treba biti u fontu Arial 16 bold i centriran u središtu papira. Podloga naslova treba biti bijele boje (bez obruba). 8. Spremite kartu kao sliku u *.jpeg formatu.

Literatura i Izvori DIVA GIS, 2017: Countries (shapefile), http://www.diva-gis.org/ (17. 10. 2017.). Šulc, I., 2016: Digitalna kartografija, Priručnik za predmet Digitalna kartografija za 2. razred opće gimnazije, Srednja škola Ivanec, Ivanec. United Nations Statistics Division (UNSTAT), 2016: Demographic and Social Statistics, http://unstats.un.org/unsd/demographic/default. htm (9. 9. 2016.)

Dr. sc. Ivan Šulc, poslijedoktorand Geografski odsjek, PMF, Sveučilište u Zagrebu, Marulićev trg 19/II, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: isulc@geog.pmf.hr

RAZVIJANJE GEOGRAFSKIH VJEŠTINA IZ PODRUČJA GEOMORFOLOGIJE U NASTAVI GEOGRAFIJE Florijan Kvetek

U radu je sažeto prikazan koncept i praktična izvedba radionice održane za učitelje i nastavnike geografije u osnovnim i srednjim školama u rujnu 2017. godine. Glavna svrha radionice bila je pokazati mogućnosti morfometrijske analize reljefa u nastavi geografije u osnovnim i srednjim školama bez upotrebe računala. Analiza hipsometrije prostora pokazala se kao najjednostavnija i najprimjerenija metoda za izvođenje u osnovnoj školi, pogotovo u petom razredu. Analiziranje vertikalne raščlanjenosti prostora i nagiba padine potrebno je ostaviti za starije uzraste. Analiza orijentacije padina nije rađena.

Uvod U uvjetima prisutnim u hrvatskom društvu danas, obilježenim nedovoljnim ulaganjem u znanost i obrazovanje, nastavnicima u osnovnim i srednjim školama često je izazov pronaći način da se učenicima približi p(r)oučavani sadržaj geografije. To posebice vrijedi za sadržaje iz domene fizičke geografije koji se lakše mogu usvojiti ako se dio nastave odradi na terenu, odnosno izvan učionice. Drugi problem je nedovoljna računalna i programska opremljenost škola (opremljenost GIS programima). Posljedica toga je umanjena mogućnost razvoja prostorno analitičkih vještina učenika unatoč činjenici da se u fakultetskom

obrazovanju mladih nastavnika geografije danas pažnja pridaje razvoju i usavršavanju informatičkih kompetencija mladih nastavnika geografije koji ta znanja mogu prenijeti svojim učenicima. Dok se materijalno stanje u školama ne promijeni na bolje, učitelji i nastavnici u osnovnim i srednjim školama mogu sami pripremati materijale za osnovne morfometrijske analize reljefa. Takav način rada može biti od koristi u razvoju prostornog i analitičkog razmišljanja. Rezultati ovog pristupa naknadno mogu biti sintetizirani s društvenogeografskim pokazateljima i dati opću sliku promatranog prostora.

Florijan Kvetek: Razvijanje geografskih vještina iz područja geomorfologije u nastavi geografije GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017, 45-53

Fizičkogeografski sadržaji sastavni su dio nastavnih programa geografije u svim razredima osnovne i srednje škole. Najzastupljeniji su u petom razredu osnovne škole i prvom razredu gimnazije. Sukladno dobi učenika vježbe se mogu izvoditi na više razina, koristeći razna potpitanja kojima je cilj povezivanje, produbljivanje i proširivanje sadržaja. Cilj ovog pristupa je razvoj geografskih vještina kod učenika i povezivanje činjeničnih znanja. Na ovaj način kod učenika se razvijaju praktične geografske vještine izrade (tematskih, morfometrijskih) karata. Ako dob učenika i nastavni plan omogućuje, poželjno je analizirati izrađene karte. Rezultati analize mogu se predstaviti grafičkim prilozima (dijagrami, profili). Izbor pokazatelja, načina rada, strategija i metoda u nastavi pri tome i dalje ostaje na nastavnicima. Poželjno je razvijati i komunikacijske vještine izlaganjem rezultata kolegama u razredu. Ovim pristupom moguće je ublažiti posljedice nedovoljne računalne opremljenosti škola, a istovremeno razvijati geografske vještine i primjenjivati stečeno znanje u radu s učenicima. Korišteni materijali pripremljeni su u programu ArcMap 10.0 tvrtke ESRI. Ukoliko pristup programu ne postoji, za pripremu podloga mogu se koristiti i besplatni GIS programi poput QGISa. Slojnice (izohipse) za podlogu mogu se dobiti “izvlačenjem” sa topografske karte ili iz digitalnog modela reljefa (koji su besplatno dostupni na internetu) pri čemu je poželjno imati što kvalitetniji model, a oblik slojnica malo zaobliti (engl. smooth) kako bi dobile vjerodostojniji oblik.

Izvođenje vježbi U petom razredu osnovne škole, kada se učenici po prvi puta susreću s geografskim koordinatnim mrežama, načinima prikazivanja Zemljine površine i reljefa, poželjno je zadržati

se na jednostavnoj morfometrijskoj analizi (i) hipsometrije prostora. Pri tome je jednostavno ispoštovati načelo zornosti. Prilikom školskog izleta ili organizacije sata u prirodi potrebno je uputiti učenike da proučavaju prostor i elemente reljefa. Poželjno je razviti osjećaj procjene visine i udaljenosti kod učenika jer će na taj način prilikom izrade tematske karte moći prizvati vlastito iskustvo s terena i rezultati će biti kvalitetniji. U osmom razredu osnovne škole i prvom razredu srednje škole, hipsometrijskoj analizi mogu se pridodati i analize (ii) nagiba te (iii) vertikalne raščlanjenosti reljefa. Te analize zahtijevaju više koncentracije. Također, razumijevanje koncepta ekvidistance i intervala te koordinatne mreže na karti mora biti razvijeno kako bi zadatak bio uspješno obavljen. Prilikom izračunavanja nagiba padina potrebno je pretvoriti razmak između izohipsi u stupnjeve što podrazumijeva shvaćanje koncepta trigonometrije. Ako učenici ne će sami izraditi nagibno mjerilo, potrebno ga je unaprijed pripremiti za njih. Vježbe učenici mogu izvoditi samostalno ili u paru (svatko na svom dijelu karte). Analizirani prostor ne smije biti prevelik kako se fokus vježbe ne bi prebacio s analize i sinteze pokazatelja na samu mehaniku mjerenja pokazatelja i bojenja razreda.

Potreban pribor za izvođenje vježbi Za uspješno izvođenje vježbi potrebne su (i) drvene bojice. Količina ovisi o broju kategorija koje će se u legendi prikazivati, ali paketić od šest raznobojnih bojica bi trebao biti dostatan. (ii) Drvena olovka koristit će za izradu okvira legende, naslov karte i izradu eventualnih dijagrama. Trakica papira (iii) poslužit će za izradu nagibnog mjerila i/ili izradu profila reljefa. Za eventualno mjerenje površina moguće je koristiti (iv) paus papir.

Florijan Kvetek: Razvijanje geografskih vještina iz područja geomorfologije u nastavi geografije GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017, 45-53

Pregled morfometrijskih karata koje učenici mogu izraditi

Osnovne morfometrijske karte koje učenici mogu izraditi bez korištenja računala su (i) karta visinskih razreda ili hipsometrijska karta, (ii) karta nagiba padina i (iii) karta vertikalne raščlanjenosti reljefa. Izrada karte orijentacije padina nije praktična za ručnu izradu. Sama detaljnost i širina analize ovisi o vremenu i dobi učenika. S obzirom da se na podlogama nalazi i koordinatna mreža moguće je na istoj podlozi razviti brojne geografske vještine. Podloga (sl. 1), uz izradu morfometrijske karte, omogućuje i (i) kreiranje grafičkog mjerila, (ii)

Sl. 1. Primjer podloge za izradu morfometrijskih karata

određivanje lokacije, (iii) izražavanje te lokacije u X i Y koordinatama (ovisno o uzrastu učenika i preračunavanje u stupnjeve), (iv) mjerenje azimuta, kretanje po azimutu, (v) izradu profila reljefa po ruti kretanja ili (vi) mjerenje površina i udjela kategorija. Ovi ishodi mogu se realizirati u više nastavnih oblika i metoda. Izračun površine kategorija može se izvršiti crtanjem kvadratne mreže na paus papiru (npr. kvadrat 100 x 100 metara) i prebrojavanjem broja kvadrata u određenoj kategoriji. U slučaju kada je jedan kvadrat podijeljen između dvije kategorije, može ga se podijeliti na pola ili trećine i udio pribrojiti odgovarajućoj kategoriji.

Florijan Kvetek: Razvijanje geografskih vještina iz područja geomorfologije u nastavi geografije GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017, 45-53

Izrada hipsometrijske karte odabranog prostora

Ova metoda morfometrijske analize je od navedene tri najjednostavnija za izradu i primjerena je za rad s učenicima petog razreda osnovne škole. Poželjno je prije izrade karte (sl. 2) posjetiti prostor koji će se kartografski prikazati radi postizanja zornosti (naravno, ako je to moguće). U svakom slučaju, prije izrade karte poželjno je učenike kvalitetno uvesti u temu i pokušati razviti osjećaj za visinske proporcije prostora. Nakon uvoda u temu i pojašnjavanja osnovnih pojmova (izohipse i ekvidistance) moguće je pristupiti izradi karte. Poželjno je učenike navesti da razmišljaju o završnom izgledu svoje karte (dizajnu). Ovisno

Sl. 2. Primjer hipsometrijske karte odabranog prostora

o razredu osnovne škole u kojem se vježba izvodi, učenicima može biti prepušteno da sami odluče o broju visinskih razreda koje žele napraviti, o smještaju legende na karti, o izradi grafičkog mjerila, prikazu oznake sjevera i slično. Završni rezultat ovisi o prostoru istraživanja i broju visinskih razreda odabranom za prikaz. Granice razreda nisu i ne mogu biti propisane jer ovise isključivo o prostoru istraživanja. No, granice pojedinih razreda mogu se preklopiti sa kategorijama morfoloških formi našega prostora (nizine do 200 metara, pobrđa do 500 metara, niža gorja do 1000 metara, sredogorja do 1500 metara i visoka gorja > 1500 metara) (Bočić, 2013). Dakle, ukoliko raspon visina na određenom prostoru iznosi od 123 do 564 metra nad morem, granice razreda mogu biti

Florijan Kvetek: Razvijanje geografskih vještina iz područja geomorfologije u nastavi geografije GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017, 45-53

na primjer: 200 - 350 - 500 ili 200 - 300 - 400 - 500. Broj razreda ne bi trebao biti prevelik kako bi se zadržala preglednost. Ako su učenici sami određivali broj razreda i dizajnirali izgled elemenata karte, trebaju obrazložiti svoj odabir. Skala boja trebala bi biti od hladnijih prema toplijim bojama kako intenzitet pojave raste. Zelena boja treba se koristiti za nizinske prostore do 200 metara.

Izrada karte nagiba padina odabranog prostora

Nagib padine upućuje na intenzitet padinskih procesa. Veličina nagiba utječe na ljudske aktivnosti u prostoru i iskorištavanje prostora za određene svrhe. Ukoliko se ana-

Sl. 3. Primjer karte nagiba padina odabranog prostora

lizira (i) osjetljivost prostora na prirodne opasnosti (klizišta, odroni...), tada nagib, u kombinaciji s drugim pokazateljima (pedologija, izgrađenost i pokrov zemljišta, prometnice, zasićenost tla vodom...), može biti kvalitetan pokazatelj osjetljivosti. Ako se pak proučavaju (ii) mogućnosti nekog ruralnog prostora za razvoj poljoprivrede, nagib padine, u kombinaciji s orijentacijom padine, može biti važan čimbenik uzgoja pojedinih kultura (na primjer ako se radi o uzgoju vinove loze). Nagib uvjetuje i (iii) mogućnosti prostora za naseljavanje. Za izradu karte nagiba padina (sl. 3) može se koristiti ista podloga kao i za izradu hipsometrijske karte. Prvo je potrebno (i) preračunati interval između izohipsi u stupnjeve. To se može učiniti prema formuli (e*ctgα)/modul.

Florijan Kvetek: Razvijanje geografskih vještina iz područja geomorfologije u nastavi geografije GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017, 45-53

Potom se na rubu trakice za izradu nagibnog mjerila (ii) označavaju intervali kategorija nagiba (sl. 4). Granice kategorija nagiba iznose 2° - 5° - 12° - 32° - 55°, ali mogu se prilagoditi s obzirom na aspekt analiziranja (Bognar, 1992; Lozić, 1995). Maksimalan mogući broj razreda iznosi 6 (tab. 1). Zbog praktičnih razloga (vrlo mali intervali između izohipsi), vjerojatno ne će biti moguće točno odrediti nagibe vrlo strmih padina. U tom slučaju nagib se može i procijeniti. Nagibe je potrebno mjeriti samo na lokacijama gdje zamjećujemo znatnu promjenu gustoće slojnica. Ta promjena upućuje na promjenu kategorije nagiba. Na ishodišnu slojnicu (može biti niža) položimo početak pretpostavljene kategorije nagiba - donju granicu vrijednosti kategorije i tražimo najdulji spoj susjednih izohipsi s kojim ćemo zatvoriti donju granicu našeg razreda. Dakle, tražimo granične vrijednosti udaljenosti između susjednih izohipsi. Te vrijednosti tražimo samo u prostorima na kojima naslućujemo promjene vrijednosti. U slučaju zatvorenih izohipsi (na primjer, u slučaju vršnih zona) nagib mjerimo unutar zatvorene izohipse. Ako postoji kota, u tom slučaju nagib mjerimo između izohipse i kote. Za napomenuti je da se ovim mjerenjima određuje pripadnost kategoriji nagiba, a ne točan nagib određene padine! Nagib točno određene padine možemo odrediti kao ctg (URL 1).

Sl. 4. Primjer trake s nagibnim mjerilom

Tab. 1. Kategorije nagiba s pripadajućim nagibnim mjerilom (u milimetrima; za mjerilo 1:25 000) Kategorija nagiba (0)

Vrijednost u mm

0-2

>11,5

2-5

11,5 - 4,6

5 - 12

4,6 - 1,9

12 - 32

1,9 - 0,6

32 - 55

0,6 - 0,3

> 55

< 0,3

Izrada karte vertikalne raščlanjenosti reljefa

Vertikalna raščlanjenost reljefa pokazatelj je dinamike reljefa u određenom prostoru (sl. 5). Mjerna jedinica je visinski metar/jedinica površine. Najčešće se računa u susjedstvu od 1 km2. Kada se podloga priprema u GIS-u, iz izohipsi izračunatih iz digitalnog modela reljefa, moguće je umetnuti u podlogu pravokutnu koordinatnu mrežu željene gustoće (u ovom slučaju 1x1 kilometar). Za izračun vertikalne raščlanjenosti reljefa u tako definiranom susjedstvu potrebno je izračunati razliku između minimalne i maksimalne visine unutar svakog kvadrata. Granice razreda su definirane (Bognar, 1992; Lozić, 1995), ali mogu se prilagoditi potrebama prostora, pogotovo radi kvalitetnog grafičkog prikaza. Vertikalna raščlanjenost reljefa u pravilu se podudara s nagibom terena. Ne mora se poklapati s visinskom raspodjelom terena. Također, pokazatelj je diseciranosti reljefa. Kvadrati koji imaju najveću vrijednost vertikalne raščlanjenosti reljefa poklapaju se s prostorima nagle promjene visinskih razreda. U tom prostoru izmjenjuju se grebeni i doline. U nižim dijelovima riječnih dolina i prema nizinskom prostoru vrijednosti vertikalne raščlanjenosti reljefa opadaju.

Florijan Kvetek: Razvijanje geografskih vještina iz područja geomorfologije u nastavi geografije GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017, 45-53

Sl. 5. Primjer karte vertikalne raščlanjenosti reljefa odabranog područja

Važnost morfometrijske analize reljefa

Morfometrijske metode u geomorfologiji kvantitativno analiziraju reljef i definiraju veličinske parametre (Bočić, 2013). Rezultat morfometrijskih metoda su morfometrijske karte koje se u današnje vrijeme vrlo jednostavno i brzo mogu izračunati uz pomoć raznih GIS programa. S obzirom na broj računala u osnovnim i srednjim školama, nastaje problem prilikom obrade tema iz domene fizičke geografije. Koristeći besplatne i dostupne GIS programe i podatke, nastavnici mogu pripremiti podloge na kojima učenici mogu provoditi morfometrijske analize i izrađivati morfometrijske karte. Takav

pristup može pomoći u objašnjavanju procesa na padinama, a povezujući prirodnogeografsku osnovu s društvenim elementima, pomoći u objašnjavanju složenog geografskog predmeta istraživanja. U nekoliko rečenica potrebno je pojasniti značenje pojedinog morfometrijskog pokazatelja i povezati ih međusobno (sl. 6). Visina prostora (i) i distribucija visinskih razreda svrstava prostor u određenu reljefnu cjelinu. Nije svejedno analizira li se prostor do 500 metara visine ili iznad 1000 metara. S porastom visine mijenjaju se klimatska, vegetacijska i procesna obilježja. Posljedično, mijenja se gustoća naseljenosti, opseg i intenzitet ljudske aktivnosti.

Florijan Kvetek: Razvijanje geografskih vještina iz područja geomorfologije u nastavi geografije GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017, 45-53

Sl. 6. Primjer usporednog prikaza rezultata morfometrijske analize odabranog prostora

Nagib terena (ii) upućuje na intenzitet padinskih procesa. Prevelik nagib terena ograničava intenzivnije bavljenje poljoprivredom i veliku gustoću naseljenosti. S druge pak strane, blagi nagibi i povoljna ekspozicija pozitivno djeluju na određene vidove poljoprivrede. Poželjno je istaknuti probleme koji nastaju kada se nestabilne padine intenzivno urbaniziraju.

Vertikalna raščlanjenost (iii) kao pokazatelj dinamike reljefa upućuje na povećanu mogućnost pojave, za čovjeka, nepoželjnih procesa. Promatrana na taj način, može otežati razvoj određenih sektora gospodarstva. S druge pak strane, velika dinamika reljefa stvara turistički potencijal u vidu estetski primamljivih vizura, razvoja planinarskih sportova i drugih potencijala koji mogu doprinijeti turističkom razvoju prostora.

Zaključak Rezultat ovih vježbi su izrađene morfometrijske karte. Prostorni okvir i detaljnost vježbi ovisi o raspoloživom vremenu i dobi učenika. Na temelju izrađenih karata učenici mogu tumačiti analizirani prostor. Izrađena karta mora biti shvaćena kao alat, a ne kao cilj analize. Stoga je važno postavljati pitanja koja vode dubljem razumijevanju prostora. Ishodi moraju težiti (i) definiranju značenja pokazatelja, (ii) analiziranju podataka, (iii) tumačenju dobivenih podataka, (iv) povezivanju pojedinih pokazatelja međusobno i (v) sintetiziranju analiziranih podataka s pokazateljima društvene nadgradnje. Vizualnom usporedbom izrađenih karata olakšava se tumačenje procesa u prostoru i stvaranje geografske priče koja se može prenijeti učenicima. Na ovaj način povećava se vjerojatnost shvaćanja i povezivanja znanja. A kada se ti ciljevi ostvare, mogu se poduzeti koraci prema višim razinama znanja.

Literatura Bognar, A. 1992: Inženjerskogeomorfološko kartiranje, Acta geographica Croatica 27, 173-185. Bočić, N. 2013: Primijenjena geomorfologija, predavanja ak.god. 2013./2014. Lozić, S. 1995: Vertikalna raščlanjenost reljefa kopnenog dijela Republike Hrvatske, Acta geographica Croatica 30, 17-28. URL1: http://geokov.com/education/slope-gradient-topographic.aspx (7. 2. 2018.)

Florijan Kvetek, mag. geogr. Geografski odsjek, PMF, Sveučilište u Zagrebu, Marulićev trg 19/II, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: fkvetek@geog.pmf.hr

K A R TA G O V O R I

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017

Geografska rasprostranjenost sniježnica i ledenica u Hrvatskoj

Sl. 1. Glavna područja pojave sniježnica i ledenica u Hrvatskoj: 1 - Gorski kotar, 2 – Velebit, 3 – Dinara, 4 – Biokovo. Izvor: Buzjak, N. Bočić, N., Paar, D., Bakšić, D., Dubovečak, V. 2018: Ice caves in Croatia, u: Ice caves (ur. Perşoiu, A., Lauritzen, S.E.), Elsevier, Amsterdam.

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017

Geografska rasprostranjenost sniježnica i ledenica u Hrvatskoj Sniježnice su speleološke pojave (spilje i jame) u kojima se tijekom cijele godine zadržava snijeg, dok se u ledenicama zadržava led. U Hrvatskoj ih uglavnom nalazimo u planinskim i brdskim područjima Dinarida. Pored njih, veliki je broj spilja i jama u kojima naslaga snijega i leda uslijed klimatskih promjena u novije doba nema, ali brojni su tragovi njihovog postojanja u prošlosti. Njihovu rasprostranjenost i značajke otkrivaju geomorfološki indikatori: mikroreljefni oblici i sedimenti nastali mehaničkim trošenjem stijena (kriofrakcijom). Na pojavu i svojstva sniježnica i ledenica utječu: reljefne značajke (nadmorska visina ulaza, raščlanjenost reljefa s velikim reljefnim udubljenjima poput ponikava ili polja u kršu u kojima se javlja temperaturni obrat, izloženost padina), klima (opće klimatske prilike i mikroklima lokaliteta), te morfološke značajke speleoloških pojava (broj i veličina ulaza, zaklonjenost ulaza od Sunčeve radijacije, dimenzija i morfologija kanala i dvorana koje utječu na strujanje i zadržavanje hladnog zraka). Većina ih se javlja u planinama u rasponu 1000-1831 m n. v. Na nižim visinama pojava leda i snijega je uglavnom sezonskog karaktera, zimi. Pored nadmorske visine, koja uvjetuje niže temperature zraka, na povoljne uvjete za zadržavanje snijega i leda utječu i obilne padaline s velikim udjelom snijega te brojne krške udubine s redovitim temperaturnim obratom. Najviše podataka o sniježnicama i ledenicama zasada je prikupljeno na području sjevernog Velebita - njih 230 koje sadrže snijeg i led. Čak su i u dubokima jamama Velebita na većim dubinama (u rasponima od 50 do gotovo 560 m ispod razine ulaza), speleolozi zabilježili trajne naslage snijega i leda što je podatak značajan i u svjetskim mjerilima s obzirom da podataka o takvoj dubini za druge dijelove svijeta nema, čak niti za puno viša planinska područja. Prema svome porijeklu snijeg i led može biti dvojak. U autohtone naslage spada led koji nastaje smrzavanjem vode prokapnice i cijednice unutar spilje ili jame: ledene sige i ledene kore po stjenkama kanala. U alohtone naslage spadaju snijeg i led (u obliku tuče, solike i inja) koji direktno iz atmosfere upadaju kroz otvor, te snijeg i led koji se osipaju i odronjavaju s padina oko strmih ulaza i s vegetacije. U prošlosti je stanovništvo planinskih područja snijeg i led iz spilja i jama koristilo kao izvor vode i za čuvanje hrane. Npr. iz biokovskih ledenica led se na mulama prenosio do Makarske što je bio važan izvor prihoda za biokovske „ledare”. Led se u primorskim mjestima koristio za izradu sladoleda i rashlađivanje pića, o čemu zapisi iz Dubrovačke republike postoje još iz 17. stoljeća. Sniježnice i ledenice danas su zanimljive za brojna znanstvena istraživanja: geomorfološka, geokemijska, mikroklimatskih, paleoklimatska, paleontološka i arheološka. Istraživanje se obavljaju na uzorcima leda ili ostacima bilja i životinja iz prošlosti koje je led sačuvao do današnjih dana.

Nenad Buzjak

DOGAĐANJA

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017

Dani europske baštine 2017. Tema: Baština i priroda – krajolik mogućnosti Inicijativu za održavanje kulturne manifestacije Dani europske baštine pokrenulo je Vijeće Europe 1985. godine. Održavanju manifestacije Hrvatska se pridružila deset godina kasnije, 1995. godine. Godine 1999. Dani europske baštine postaju zajednička inicijativa Vijeća Europe i Europske komisije. Manifestacijom se održavaju kulturni događaji u kojima sudjeluju građani Europe s ciljem podizanja svijesti o zajedničkoj europskoj baštini i potrebi za njezinim očuvanjem. Svake godine organizira se više od 70 000 događaja kako bi se podigla svijest o europskoj baštini i kontinuiranoj potrebi za njezinom zaštitom, gradila zajednička iskustva te poticala kreativnost i mašta. Manifestacijom se ističu raznolikosti i sličnosti pristupu istoj temi kroz koje se povezuju i ujedinjuju građani. Ovogodišnja manifestacija tradicionalno se održala tijekom rujna i listopada, a sudjelovalo je 50 država potpisnica Europske kulturne konvencije. Zajedničku temu Baština i priroda: krajolik mogućnosti prihvatila je većina zemalja Vijeća Europe među kojima i Hrvatska. Dani europske baštine u Hrvatskoj su se održavali od 20. rujna do 28. listopada 2017. Koordinator za aktivnosti na području Hrvatske je Ministarstvo kulture. Obilježavanje manifestacije odvijalo se u više od 40 mjesta od Vukovara do Konavala. Među brojnim izložbama, predavanjima, prezentacijama, radionicama, obilascima i drugim sadržajima po prvi puta se uključio i Geografski odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta dvjema izložbama: izbor karata iz Kartografske zbirke te izložbom fotografija vezanih uz temu Baština i priroda – krajolik mogućnosti. Temom Baština i priroda – krajolik mogućnosti željelo se naglasiti povezanost čovjeka s prirodom te naglasiti potreba za istraživanjem raznolikosti i kulturnih vrijednosti s ciljem očuvanja prirode, baštine i krajolika za buduće generacije. Sadržaj teme predstavlja prikladan uvod u Europsku godinu kulturne baštine kojom se obilježava 2018. godina. Više informacija o manifestaciji na internetskoj stranici Dana europske baštine: www.europeanheritagedays.com.

Ivan Zupanc

Prilog: Naslovnica publikacije Dani europske baÅ¡tine 2017.

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017

DOGAĐANJA

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017

14. SVJETSKA GEOGRAFSKA OLIMPIJADA

U Beogradu u Republici Srbiji od 2. do 8. kolovoza 2017. održana je 14. svjetska geografska olimpijada, svjetsko natjecanje mladih geografa u dobi od 16 do 19 godina. Događaj su organizirali Regionalni centar za mlade talente Beograd, Institut za nadarenu i talentiranu djecu te omladinu i Geografski fakultet Sveučilišta u Beogradu, pod vodstvom Nikole Srzentića, direktora Regionalnog centra za mlade talente Beograd. Na olimpijadi je sudjelovalo više od 40 država svijeta sa svojim timovima, koji su se sastojali uglavnom od četiri natjecatelja i dva voditelja (team leadera). Hrvatski tim sastojao se od četiri učenika koji su svoj plasman na Međunarodnu geografsku olimpijadu ostvarili izvrsnim rezultatima na državnim natjecanjima iz geografije. U timu su bili Nikola Bišćan (učenik drugog razreda Srednje škole Donji Miholjac), Leo Radalj (učenik drugog razreda III. gimnazije – Split), Mihovil Penavić (učenik trećeg razreda Sl. 1. Natjecatelji iz Hrvatske na Spomeniku neznanom Klasične gimnazije fra Marijana Lanosovića s.p.j. u junaku na Avali (slijeva na desno): Nikola Bišćan, Leo Radalj, Slavonskom Brodu) i Srećko Kajić (učenik četvrtog Mihovil Penavić, Srećko Kajić razreda Gimnazije Matije Antuna Reljkovića u Vinkovcima) (sl. 1). Hrvatski olimpijski tim u ime Hrvatskog geografskog društva vodili su doc. dr. sc. Ivan Čanjevac i dr. sc. Ivan Šulc s Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Budući da se na Svjetskog geografskoj olimpijadi od učenika zahtijeva viša razina znanja, vještina i sposobnosti, za učenike su održane dodatne pripreme na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 10. do 14. srpnja 2017. godine. Pripreme su održali doc. dr. sc. Ivan Čanjevac, doc. dr. sc. Mladen Maradin, doc. dr. sc. Dubravka Spevec, dr. sc. Ivan Šulc i doc. dr. sc. Ružica Vuk s Geografskog odsjeka PMF-a. Učenici su tijekom priprema stekli nova znanja i vještine te produbili postojeća, putem odabranih tema iz područja geomorfologije, hidrogeografije, klimatologije, turizma, geografije gladi, kartografije, geografskih grafičkih metoda i drugih, a za svaku od navedenih tema dobili su i preporučenu literaturu za samostalan rad. Pripreme su uključivale predavanja i radionice sa sljedećim

foto: Ivan Šulc

Beograd, SRBIJA, 2. – 8. 8. 2017.

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017

foto: Ivan Šulc

temama: Vodni resursi (I. Čanjevac), Reljef (I. Čanjevac), Osnove klimatologije i utjecaj klime na prirodne i društvene procese (M. Maradin), Dezertifikacija (I. Čanjevac), Geografija gladi (R. Vuk), Razvoj turizma i turistički modeli (I. Šulc), Održivi turizam (I. Šulc), Turistička atrakcijska osnova (I. Šulc), Globalni procesi na primjeru Afrike (R. Vuk), Grafičke metode u geografiji (D. Spevec), Kartiranje (I. Šulc), Tematske karte (D. Spevec), Analiza pisanih ispita na olimpijadi (D. Spevec), Analiza multimedijalnih ispita na olimpijadi (I. Čanjevac) i Terenski rad na olimpijadi (I. Čanjevac). Uz tematska izlaganja i radionice učenici su pod vodstvom team leadera izradili poster koji je bio vezan uz temu Resources for Youth Tourism. Tijekom priprema učenici su imali organizirano druženje sa sudionicima prethodnih svjetskih geografskih olimpijada, pri čemu su imali prilike razmijeniti iskustva. Hrvatski olimpijski tim je od početka sudjelovanja na Svjetskoj geografskoj olimpijadi 2011. godine osvojio čak 21 medalju – 7 zlatnih, 6 srebrnih i 8 brončanih. Natjecateljski dio olimpijade, održan 2. – 8. kolovoza, u kojem učenici sudjeluju kao individualni natjecatelji, sastojao se od tri dijela: (1) pismenog ispita (written response test), (2) terenskog rada (field work) i (3) multimedijalnog ispita (multimedia test). Pismeni ispit održan je na Sveučilištu Singidunum u Beogradu 3. kolovoza, a na ispitu su učenici trebali primijeniti vlastita geografska znanja i vještine u rješavanju zadanih problema i zadataka. Terenski dio natjecanja održan je u park-šumi i izletištu Košutnjak 4. kolovoza i na Sveučilištu Singidunum 5. kolovoza,

Sl. 2. Hrvatski tim nakon dodjele medalja s voditeljima Ivanom Čanjevcem (desno) i Ivanom Šulcom (lijevo) te Dubravkom Spevec, članicom Task Forcea

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017

foto: Ivan Šulc

a uključivao je primjenu vještina i sposobnosti u rješavanju problemski orijentiranih pitanja na terenu, vezanih većim dijelom uz fizičku geografiju. Multimedijalni ispit održan je na Sveučilištu Singidunum u Beogradu 6. kolovoza, a od učenika se očekivala primjena geografskih znanja i vještina u rješavanju problemskih pitanja prezentiranih na temelju multimedijalnih sadržaja (slika i videa). Učenici se rangiraju prema ukupnom broju bodova ostvarenom na navedena tri dijela natjecanja. Uz navedeno, olimpijada uključuje i prezentaciju postera na zadanu temu koji učenici izrađuju i prezentiraju u timovima po državama te kulturnu večer na kojoj svaki tim prezentira jedan od specifičnih elemenata kulture države iz koje dolazi. Tema postera bila je zadana, a učenici su u timovima trebali izraditi poster na temu turizma mladih u vlastitoj državi (Resources for youth tourism in my country). Prezentacija postera održana je 5. kolovoza u večernjim satima u dvorištu Doma učenika željezničke tehničke škole u Beogradu u kojem su učenici bili smješteni tijekom natjecateljskog dijela. Sljedeću večer održana je kulturna prezentacija na kojoj je svaki tim na zabavan i zanimljiv način prezentirao kulturu vlastite države. Hrvatski tim je uspješno demonstrirao Sinjsku alku, tradicionalnu manifestaciju upisanu na UNESCO-ov popis svjetske nematerijalne baštine. Posljednji dan natjecateljskog dijela, 7. kolovoza održana je svečana dodjela medalja natjecateljima uz prigodnu proslavu. Hrvatski natjecatelji ostvarili su izvrstan rezultat:

Sl. 3. Spomenik prirode Đavolja varoš

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017

foto: Ivan Šulc

Srećko Kajić osvojio je zlatnu medalju s drugim mjestom u ukupnom poretku, a Mihovil Penavić srebrnu medalju s devetnaestim mjestom. Nikola Bišćan i Leo Radalj, koji su bili među najmlađim natjecateljima na olimpijadi, ostvarili su dobar rezultat te stekli veliko iskustvo za potencijalno sudjelovanje na idućoj svjetskoj geografskoj olimpijadi (sl. 2). S ciljem upoznavanja geografskih obilježja prostora u kojem se natjecanje održava, tijekom natjecateljskog dijela organiziran je stručni razgled Beograda, poludnevni izlet na brdo Avala u blizini Beograda i cjelodnevna terenska ekskurzija u Vojvodinu. Natjecatelji i njihovi voditelji posjetili su Petrovaradin, Novi Sad i Muzej Mihajla Pupina. Nakon završetka natjecateljskog dijela organizirana je studijska ekskurzija po Srbiji u trajanju od šest dana (od 8. do 13. kolovoza), s ciljem upoznavanja geografskih obilježja države u kojoj se održava Olimpijada. Prvi dan terenske ekskurzije uključio je posjet sjeveroistočnom (podunavskom) dijelu Srbije, a započeo je posjetom arheološkom nalazištu Viminacium koji predstavlja ostatke najznačajnijeg antičkog rimskog grada na području Srbije. Nakon toga uslijedio je posjet naselju Golubac, najzapadnijem i najatraktivnijem dijelu Đerdapske probojnice koju je formirao Dunav u Karpatima. Tijekom prvog dana posjećen je arheološki lokalitet Lepenski vir s ostacima neolitskog naselja, a na području kojeg je izgrađen suvremeni muzej za multimedijsku prezentaciju arheoloških nalaza.

Sl. 4. Manastir Studenica upisan na UNESCO-ov Popis svjetske baštine

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017

foto: Ivan Šulc

Sl. 5. Ukliješteni meandri rijeke Uvac – fenomen krške hidrografije Drugi dan terenske ekskurzije uključio je posjet Rešavskoj pećini, jednom od najatraktivnih spiljskih sustav u Srbiji, i Parku minijatura u Despotovcu, s maketama najznačajnijih sakralnih i profanih građevina u Srbiji. Treći dan započeo je razgledom Niša, makroregionalnog centra u južnoj Srbiji, nakon čega je uslijedio posjet spomeniku prirode Đavolja varoš, specifičnom geomorfološkom fenomenu sa stupovima oblikovanim u pješčenjacima diferencijalnom erozijom (sl. 3). U poslijepodnevnim satima učenici i voditelji posjetili su manastir Studenica, najSl. 6. Stopića pećina s izraženom akumulacijom vapnenaca u značajniji sakralni kompleks u Srbiji, smješten u obliku malih bazena planinskom području, a koji je upisan na UNESCO-ov Popis svjetske baštine (sl. 4). Četvrti dan održan je poludnevni posjet lokalitetu Uvac smještenom u jugozapadnom dijelu Srbije, specifičnom fenomenu krške hidrografije s tokom rijeke Uvac, s ukliještenim meandrima

foto: Ivan Šulc

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017

Sl. 7. Etno selo Drvengrad duboko usječenim u kanjon oblikovan u vapnencima (sl. 5). U istom danu posjećena je i Stopića pećina, specifična po intenzivnoj akumulaciji vapnenca u obliku stepenica i barijera koje formiraju manje akumulacije vode (sl. 6). Peti dan terenski obilazak bio je orijentiran na jugozapadni dio Srbije – dolinu rijeke Drine s hidroakumulacijom te planinska područja Kopaonik i Tara. Uključivao je posjet Drvengradu, etno selu koji je dao izgraditi glumac i redatelj Emir Kusturica (sl. 7) te vožnju planinskom turističkom prugom Šarganska osmica, a koja predstavlja segment nekadašnje uskotračne željeznice koja je povezivala Beograd i Dubrovnik. Posljednji, šesti, dan terenske ekskurzije uključivao je vožnju uz rijeku Drinu, uz posjet tzv. Kućici na Drini. Nakon toga uslijedio je obilazak grada Valjeva u zapadnom dijelu Srbije, te su se učenici i njihovi voditelji vratili u Beograd, čime je završila terenska ekskurzija. I ove godine odlazak hrvatskog tima na olimpijadu organiziralo je Hrvatsko geografsko društvo, a financijski potpomoglo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, sponzori ERSTE d.o.o. i Profil Klett d.o.o. te donatori Atlantic Grupa d.d., Vipnet d.o.o., Viro tvornica šećera d.d. i Školska knjiga d.d., na čemu im najljepše zahvaljujemo. Sljedeća Svjetska geografska olimpijada održat će se u Quebecu u Kanadi od 31. srpnja do 6. kolovoza 2018. godine.

Ivan Šulc

DOGAĐANJA

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017

Drugi međunarodni multidisciplinarni kongres: ,,Urbana utopija – pristupi planiranju urbanih prostora'' Klub studenata geografije Zagreb organizirao je od 10. do 12. studenog 2017. u Oris Kući Arhitekture u Zagrebu Drugi međunarodni multidisciplinarni kongres pod nazivom ,,Urbana utopija - pristupi planiranju urbanih prostora’’. Na kongresu je sudjelovalo više od stotinjak studenata sudionika i izlagača raznih struka osim geografije - arhitekture, građevine, agronomije, prometnih znanosti, biologije i dr., više od dvadeset volontera te još tridesetak stručnjaka. Program kongresa obuhvaćao je uvodna izlaganja, pet sekcija sastavljenih od studentskih izlaganja i panel rasprava vođenih od strane stručnjaka, projekcije filma Urbanized, stručnog terena u Sesvetama te dijela programa pod nazivom ,,Kava i karijera’’. Deklarativnu podršku za održavanje ovog kongresa iskazali su brojne institucije, među kojima treba istaknuti Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, Geografski odsjek PMF-a u Zagrebu, Arhitektonski fakultet u Zagrebu, Agronomski fakultet u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, Hrvatsko geografsko društvo, Grad Zagreb, Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Hrvatski zavod za prostorni razvoj. Također, kongres je organiziran pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović. Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu, Studentski zbor Prirodoslovnomatematičkog fakulteta u Zagrebu, Turistička zajednica Grada Zagreba, Gourmand, Heritage, Atlantic grupa d.d. te Zavod za prostorni razvoj svojim su donacijama i financijskom pomoći omogućili realizaciju ovog kongresa. Oris Kuća Arhitekture već nam je drugu godinu zaredom pružio podršku pri realizaciji ovog događaja, a ove godine dopustili su nam korištenje prostora za potrebe održavanja kongresa. Kongres je svečano otvoren uz kratki pozdrav prodekanice za nastavu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta prof. dr. sc. Dubravke Hranilović, pročelnice Geografskog odsjeka PMF-a u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Martine Jakovčić te predsjednice Kluba studenata geografije Zagreb Jasminke Dimšić. Posebnom ugođaju otvaranja pridonio je i nastup pjevačkog zbora Kluba studenata geografije Zagreb ,,Geodeamus’’. Nakon toga uslijedila su dva uvodna izlaganja ,,Prostor nije odraz društva, prostor JE društvo’’ izv. prof. dr. sc. Aleksandra Lukića te ,,Kontinuirani interijer prof. dr. sc. Idisa Turata. Prva sekcija kojom je započeo kongres bila je ,,Suvremeni urbani turizam’’. Stručni odbor činili su: dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose, doc. dr. sc. Ana Mrđa s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te izv. prof. dr. sc. Vuk Tvrtko Opačić s Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sekcija je obuhvaćala tri predavanja: „Problemi i perspektive upravljanja povijesnim gradom Rabom“ koju je predstavio Dino Dokupil, magistar geografije, zatim „Utjecaj anglizacije na oblikovanje javnog prostora grada Pule“ Manuela Manzina, magistra sociologije i anglistike te „Anti-turistički aktivistički val u Europi – održivost suvremenog urbanog turizma?“ Larise Dukić, magistrice geografije. Nakon izlaganja uslijedila je rasprava o snažnom utjecaju turizma na ekonomiju gradova i njihovih okolica, kao i na kulturu, arhitekturu te preobrazbu javnog prostora. Masovni turizam sve više utječe i na nezadovoljstvo lokalne zajednice stoga se pojavljuju prosvjedi protiv turista. Tijekom rasprave zaključeno je kako planiranje urbanog turizma, ali i turizma općenito, i dalje na niskoj razini te kako prostorni planovi turizma često ne slijede prostornu logiku. Dugotrajni razvoj turizma morat će se temeljiti na kvalitetno razvijenim strategijama i uključivanju lokalne zajednice.

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017

Sl. 1. Poster kongresa

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017

Prvi dan kongresa završio je projekcijom filma „Urbanized“ redatelja Garyja Hustwitta. Film je to koji govori o brojnim izazovima planiranja razvoja gradova u doba kada oni nezaustavljivo rastu. Kroz priče običnih ljudi i stručnjaka iz različitih područja, upoznali smo se s problemima i inovativnim rješenjima urbanog planiranja diljem svijeta. Drugi dan kongresa otvorila je sekcija „Funkcionalni gradski promet“ koja se usmjerila na problematiku planiranja gradskog prometa, kao ključnog faktora razvoja grada. U sekciji su bila tri studentska izlaganja, a led je probio Marin Dokoza s Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu održavši predavanje na temu Integriranog javnog gradskog prometa. Potom su studenti Lidija Kožar i Josip Gjergja s Geografskog odsjeka PMF-a u Zagrebu upoznali sudionike s pojmom Održivog prometa u gradu i njegovim značenjem. Posljednje izlaganje koje su održali Ivana Lesić i Jakov Perković s Građevinskog fakulteta u Zagrebu, bavilo se problemom odsječenosti prostora željezničkom prugom na slučaju Ulice B. Adžije u Zagreb. Analiziravši postojeće stanje studenti su predložili tri varijante rješenja: izgradnju željezničkog nadvožnjaka, spuštanje pruge u tunel i rekonstrukciju cesta i izvedbu manjih promjena na postojećem stanju. Sekcija je završila raspravom koja je protekla u ugodnoj atmosferi s mnoštvom pitanja iz publike uz moderaciju voditelja sekcije Mislava S. Čaglja te članove stručnog odbora dr. sc. Petra Feletara, doc. dr. sc. Borne Abramovića s Fakulteta Prometnih znanosti u Zagrebu te dr. sc. Gerana Marka Miletića s Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“ u Zagrebu.

foto: Blaž Gorski (11.11.2017.)

Nakon pauze za ručak, uslijedio je dio programa pod nazivom ,,Kava & karijera’’ koji je pružio dodatnu mogućnost studentima kroz upoznavanje predstavnika nekih tvrtki ili institucija relevantnih za prostorno planiranje, regionalni razvoj, zaštitu okoliša, geografske informacijske sustave te fondove Europske unije. U ovom dijelu sudjelovali su: Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske, GIS Cloud, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada, Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije, Natura Histrica, Oikon Ltd., Prehnit d.o.o., Sense savjetovanje d.o.o., URBANEX d.o.o. te VITA PROJEKT d.o.o.

Sl. 2. Kava & karijera

foto: Marin Radoš (11.11.2017.)

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017

Sl. 3. Panel rasprava sekcije ,,Geoekološki izazovi’’ Drugi dan završio je sekcijom ,,Geoekološki izazovi’’ koja se bavila utjecajem elemenata prirodne osnove na razvoj i život u gradovima. Sekcija se sastojala od pet izlaganja, a započela je izlaganjem Valerije Butorac, mag. geogr., koja je govorila o važnosti georaznolikosti unutar procjena utjecaja na okoliš. Uslijedila su izlaganja Sanje Bernat Gazibare s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta (RGNF) u Zagrebu koja je objasnila problematiku klizišta u urbanom području grada Zagreba te Matije Hrastovskog dipl. ing. geologije s RGNF-a koji je analizirao oborinske događaje kao pokretače poplava u Gradu Zagrebu 2013. i 2014. godine. Josip Bedalov s Agronomskog fakulteta u Zagrebu održao izlaganje o utjecaju urbanog razlijevanja na okoliš i kvalitetu života u gradovima. Posljednje izlaganje o održivom gospodarenju komunalnim otpadom imale su Laura Ana Jurman i Marija Petrović s Biološkog odsjeka PMF-a u Zagrebu. Raspravu nakon izlaganja vodili su članovi stručnog odbora: prof. dr. sc. Snježana Mihalić Arbanas s RGNF-a, doc. dr. sc. Mladen Maradin s Geografskog odsjeka PMF-a i doc. dr. sc. Ines Hrdalo s Agronomskog fakulteta uz voditeljicu sekcije Katarinu Pavlek. Vezano uz zagrebačka klizišta, istaknuo se problem nedovoljne komunikacije između stručnjaka i političke vlasti. U Hrvatskoj je još uvijek nedovoljno razvijeno upravljanje prirodnim rizicima, pogotovo sa znanstvenog aspekta. Nadamo se da će budućnost donijeti promjene u pozitivnim smjeru jer je to istraživačko područje od iznimne važnosti za našu državu, a pogotovo za gusto naseljena urbana područja. Također, otvorila su se zanimljiva pitanja vezana uz razlike u geološkoj i geomorfološkoj terminologiji što je ukazalo na važnost međusobne komunikacije stručnjaka i održavanje ovakvih multidisciplinarnih kongresa.

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017

Treći dan otvoren je sekcijom ,,Revitalizacija kroz prenamjenu’’ te su se njome pokušali istaknuti glavni uzroci napuštanja i propadanja određenih objekata i kvartova u gradovima te kako pronaći moguća rješenja za njih kroz interdisciplinarni pristup. Studentska izlaganja dala su dva pogleda na tematiku - arhitektonski i geografski te odlično oslikala razlike između ta dva polazišta u sagledavanju prostora. Arhitektonske radove predstavili su: Virna Šonje koja je prezentirala ideju revitalizacije Nove Vesi kao centra grada te Josipa Zlopaša i Martina Unger koje su se pozabavile problematikom planiranja jugoistočnog ulaza u Zagreb kroz Radničku cestu. Geografski pogled na pitanje revitalizacije prikazali su studenti s Geografskog odsjeka PMF-a u Zagrebu. Martin Sinković ponudio je mogućnosti za prazne gradske površine u gradskoj četvrti Črnomerec, a Blaž Gorski je prezentirao rad na temu zagrebačkih tržnica. Prezentacije su uz publiku slušali i članovi stručnog odbora doc. dr. sc. Mia Roth Čerina s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Aleksandar Lukić s Geografskog odsjeka PMF-a u Zagrebu te akademska slikarica Ivana Nikolić Popović koja je također predsjednica Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija. Nakon odslušanih prezentacija, svaki član stručnog odbora dao je svoj komentar te se razvila rasprava koju je moderirala voditeljica sekcije Ana Rusan oko važnosti afirmiranja napuštenih prostora kao kulturne baštine te iskorištavanja njihovih potencijala za turizam ili nastanak novog više odgovarajućeg sadržaja.

foto: Zelene i plave Sesvete (12.11.2017.)

Posljednjeg dana kongresa organiziran je stručni teren. Ideja stručnog terena bila je objediniti teme svih sekcija na konkretnom i opipljivom primjeru. Teren su organizirali Borna Mažar i Ana Rusan zajedno s čelnicima iz udruge Zelene i plave Sesvete Antom Damjanovićem i Radoslavom Dumančićem. Udruga Zelene i plave Sesvete okuplja stručnjake iz različitih disciplina s ciljem poboljšanja kvalitete života u gradskoj četvrti Sesvete. Važnost teme Sesveta proizlazi iz odnosa demografske situacije (50 000 stanovnika) te prostorne ponude i funkcionalnosti koje se tamo nalaze.

Sl. 4. Stručni teren u Sesvetama

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017

Na terenu je sudjelovalo 50-ak sudionika kongresa, koji je započeo odlaskom u Gimnaziju Sesvete gdje su sudionici mogli sudjelovati na izlaganjima profesora s Arhitektonskog fakulteta: Bojana Baletića i Mladena Jošića koji su govorili o konkretnim projektima koji se namjeravaju napraviti u tom prostoru. Nakon toga, teren se nastavio na prostoru napuštene tvornice Sljeme gdje su uz profesore s Arhitektonskog fakulteta svoj komentar još dali i doc. dr. sc. Stjepan Šterc s Geografskog odsjeka PMF-a u Zagrebu, prof. dr. sc. Pero Škrput s Prometnog fakulteta u Zagrebu te Sanja Cvjetko Jerković pročelnica gradskog Ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada. Kao rješenje za suvremene probleme urbanih područja javlja se koncept pametnih gradova koji je ujedno bio tema posljednje sekcije kongresa. U ovoj sekciji petero studenata izložilo je svoje radove kojima su pokušali odgovoriti na nekoliko važnih pitanja o učinkovitosti spomenutog koncepta. Tom prigodom dani su brojni uspješni primjeri i projekti ,,pametnih gradova”. Prva tri predavanja održali su studenti geografije: Milena Simonović, studentica s Geografskog fakulteta Univerziteta u Beogradu koja nas je uvela u temu sekcije, zatim Karlo Lugomer, student doktorskog studija geografije na University College London, koji je govorio u mjerenju i prostorno-vremenskoj analizi tokova kretanja prolaznika u pametnim gradovima i to objasnio na primjeru Londona te Ivor Mardešić, student geografije na Universität Zürich, koji je prezentirao projekt 3D viewshed analize javnih površina u Zürichu. Nakon studenata geografije, uslijedila su izlaganja studenta drugih fakulteta. Ivan Rubil, magistar elektrotehnike, govorio je o primjeni aplikacije za vanjsko mjerenje kvalitete zraka – Smart AirQ. Na kraju su studentice Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu - Ines Orešković i Sonja Vukmirović predstavile koncept pametnih gradova u održivim naseljima Sjeverne Europe. Nakon zanimljivih izlaganja, uslijedila je rasprava u kojoj su sudjelovali: dr. sc. Dubravka Jurlina Alibegović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Vlatko Roland, mag. ing. el. iz tvrtke Prehnit d.o.o., Sanja Jerković, dipl. ing. arh. pročelnica Ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba te dr. sc. Ivan Šulc s Geografskog odsjeka PMF-a u Zagrebu. Moderatorica sekcije bila je Valentina Galijan. Jedan od zajedničkih zaključaka ove rasprave je potreba za pronalaženjem inovativnih rješenja koja će, osim odgovora na osnovne potrebe, unaprijediti kvalitetu života građana i osigurati održiv gospodarski rast. Stoga relativno novi koncept „pametnih gradova“ postaje sve važniji za budućnost života u gradovima. Također, raspravljalo se i potrebnom multidisciplinarnom pristupu prilikom razvoja Smart City projekta kao i veće potrebe za suradnjom između industrijskog i akademskog sektora s čime su se složili i članovi stručnog odbora i studenti. Za kraj, treba istaknuti kako su ostvareni ključni ciljevi kongresa: stjecanje dubljeg uvida u problematiku urbanog planiranja, multidisciplinarni pristup, uključivanje studenata svih razina studija, povezivanje sa stručnjacima i ključnim institucijama te promocija geografije u javnosti. Problemi suvremenih gradova postaju sve intenzivniji i kompleksniji te je time razmišljanje i raspravljanje o ovoj tematici od velike važnosti za struku prostornog planiranja, ali i za svakodnevni život pojedinca. Klub studenata geografije Zagreb je ovim kongresom ukazao na veliku potrebu za raspravom na znanstvenoj razini o ovim važnim problemima, pokazao sposobnost pružanja prilike za usavršavanjem budućim geografima i otvaranjem nekih novih sfera interesa u kojima bi geografska struka mogla pronaći svoje mjesto u budućnosti.

Paola Marinović

PRIKAZI

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017

Hrvatski egzonimi I. – Imena država, glavnih gradova i njihovih stanovnika urednica Ivan Crljenko Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2016., 227 str. Krajem 2016. godine, kao dio posebnoga izdavačkog niza Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža, otisnut je priručnik Hrvatski egzonimi I. – Imena država, glavnih gradova i njihovih stanovnika urednice dr. sc. Ivane Crljenko. Namjena je priručnika, prema riječima Urednice, donijeti preporučena imena država, pripadnih glavnih gradova i ovisnih područja za opću uporabu, tj. za uporabu u školstvu, nakladništvu, medijima, leksikografiji i dr. Dakle, ovo leksikografsko djelo ne donosi normu već preporučeni uporabni oblik. Većina imena država prošla je proces prilagodbe hrvatskomu jeziku, dobro je prihvaćena i nedvojbena. No za neka imena još ne postoje jedinstveni likovi pa je ovo izdanje doprinos jezičnoj standardizaciji stranih geografskih imena. Prije svega je koristan priručnik koji donosi preporučena hrvatska imena svih država svijeta, njihovih glavnih gradova i stanovnika, ali i iz njih neke izvedene oblike riječi. Hrvatski je egzonim (ponašenica) definiran u predgovoru Urednice kao udomaćeno hrvatsko zemljopisno ime za objekt smješten izvan hrvatskoga jezičnog područja (npr. Beč, Budimpešta, Varšava, Solun), odnosno lik nekoga imena u hrvatskom jeziku drukčiji od onoga u jeziku područja na kojem se nalazi imenovani zemljopisni oblik. Egzonime razlikujemo od izvornih zemljopisnih imena odnosno endonima. Priručnik je podijeljen u tri cjeline, dvije tablične i kartografsku. Najveću cjelinu čini 198 tablica s obrađenim imenima država (195) i područja priznatih u dijelu međunarodne zajednice (3), poredanih abecednim redoslijedom, te 198 tablica s imenima njihovih glavnih gradova. Svaka država ili područje s pripadnim glavnim gradom na jednoj je stranici što doprinosi preglednosti i praktičnosti uporabe. Za istaknuti je i zanimljiva Bilješka u svakoj tablici u kojoj je dano objašnjenje i zanimljivost vezana uz ime države. Drugu cjelinu čini tablica s imenima ovisnih područja. Treću cjelinu čini zemljovid svijeta te šest zemljovida kontinenata s upisanim imenima država i glavnih gradova.

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017

Za lakše snalaženje u knjizi i na zemljovidima dodano je kazalo imena. Također je na kraju dan popis izvora i literature u kojemu je, uz mnoštvo jezičnih referenci, dan popis atlasa i drugih izvora koji su bili polazište za odabir preporučenog jezičnoga lika. Naime, skraćena hrvatska imena država, izvorni ili preporučeni udomaćeni imenski likovi ovisnih područja i glavnih gradova, oblici genitiva i lokativa, odnosno pridjevi, etnici i njihovi genitivi izabrani su i preporučeni na temelju potvrda registriranih u 40-ak relevantnih izvora nastalih u razdoblju od 130 godina, od prvoga prijevodnog atlasa na hrvatskom jeziku (Kozenov geografijski atlas za srednje škole) iz 1887. do danas. Također su konzultirani raznovrsni jezikoslovni priručnici, suvremeni leksikoni i enciklopedijska mrežna izdanja te službeni popisi imena država i ovisnih područja. Za nadati se da će priručnik Hrvatski egzonimi I. – Imena država, glavnih gradova i njihovih stanovnika ući u širu uporabu te doprinijeti stručnoj i ujednačenoj uporabi egzonima u svakodnevnom govoru i pisanju. Uz čestitke Uredništvu i suradnicima na ovom vrijednom izdanju, željno očekujemo najavljeni drugi dio Hrvatskih egzonima.

Ivan Čanjevac

IN MEMORIAM

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017

Prof. dr. sc. Velimir Rogić, emeritus Otišao je naš profesor Veljko, kako su ga s izrazitim poštovanjem i dragošću zvale brojne generacije njegovih studenata geografije. Otišao je 21. studenog 2017. godine u 93. godini života. Gotovo 70 godina svoga života bio je posvećen geografiji. Erudit, poliglot, iznimno široka znanja i golema životnoga iskustva, svojim je djelovanjem i stvaranjem neizbrisivo obilježio modernu hrvatsku geografiju, ali i profesionalne i životne staze mnogih nastavnika i znanstvenika koji su imali priliku od njega učiti. Profesor Velimir Veljko Rogić rođen je 19. travnja 1925. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Nakon dvogodišnjega sudjelovanja u Drugome svjetskom ratu (1943. – 1945.) započeo je 1946. studij geografije, etnologije i povijesti. Diplomirao je 1950. godine na Prirodoslovno-matematičkome fakultetu u Zagrebu te je iste godine izabran za asistenta na tadašnjem Geografskom zavodu. Doktorirao je 1957. godine obranom rada Velebitska primorska padina, a habilitirao 1960. radom Krk – geneza kulturnog pejzaža. Za docenta je izabran 1961., za izvanrednoga profesora 1966., a za redovitoga profesora 1972. godine. Odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu 2000. godine dodijeljeno mu je zvanje professor emeritus. Još kao mladi asistent, a potom kao doktor znanosti, usavršavao se na francuskim i američkim sveučilištima. Kao pozvani gostujući profesor predavao je na brojnim europskim i američkim sveučilištima. Profesor Rogić svoju znanstvenu i nastavnu karijeru posvetio je prije svega razvoju historijske i regionalne geografije nacionalnoga prostora. Studijski programi koje je studirao, široki interesi i kasniji istraživački rad oblikovali su njegov sasvim specifičan, kompleksan i svakako prepoznatljiv pristup proučavanju prostora. Zbog dotada gotovo nepostojeće tradicije povezanoga regionalnog i historijskogeografskog istraživanja njegovi znanstveni radovi kao i koncepti kolegija koje je utemeljio i razvijao imaju ključno značenje te obilježavaju tzv. zagrebačku odnosno hrvatsku geografsku školu. Objavio je 168 znanstvenih i stručnih radova te nekoliko udžbenika iz geografije. Glavna su mu djela: Velebitska primorska padina (1958.), Krk – osobine i postanak pejzaža (1963.), Geografski koncept regije (1963.), Sociogeografski aspekt dinarskog krša, kulturnog areala i brdsko-planinskog prostora (1976.), Regionalna geografija Jugoslavije (1982.), Dvojno značenje Zagrebačke regije (A Twofold Notion of the Zagreb Region, 1990.) kao i niz studija uvjetno-homogene i nodalno-funkcionalne regionalizacije hrvatskoga prostora, objavljenih najvećim dijelom u Hrvatskom geografskom glasniku. Njegove radove obilježava i pionirska primjena pojedinih znanstvenih metoda iz područja historijske geografije. Tipičan je primjer primjena regresivne metode, kao jedne od najvažnijih znanstvenih metoda u području historijske geografije. Prvi znanstveni radovi profesora Rogića usmjereni su na procese geneze i evolucije kulturnih pejzaža, posebno onih sjevernoga hrvatskog primorja i kao takvi ulaze u klasična djela onodobne jake hrvatske pejzažne škole koja se naslanja na najbolju njemačku, francusku i britansku tradiciju geografskih istraživanja unutar paradigme razvoja kulturnih pejzaža. Njegova studija o procesu oblikovanja krških pejzaža Velebitska primorska padina prvi je put u našoj literaturi dokumentirano uputila na međuovisnost tradicionalnih struktura naseljenosti, tipa gospo-

foto: Ivan Zagoda

Zagreb, 19. travnja 1925. – Zagreb, 21. studenog 2017.

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017

darstva i fizionomije krških pejzaža. Rezultati su, naime, dokazali daleku pretpovijesnu starost procesa degradacije vegetacijskoga pokrova nasuprot općeraširenim, ali zapravo neutemeljenim mišljenjima o mlađem, novovjekovnom nastanku ogoljelih, kamenjarskih kulturnih pejzaža našega krša. Upravo je ovakav pristup, u čijoj je osnovi kauzalnost između obilježja i vrijednosti prirodne sredine i alohtonih obilježja načina života za razvoj kulturnoga pejzaža, temelj dobro poznatoga Rogićeva koncepta dvojne geografske regionalizacije. Po profesoru Rogiću regionalizacija nužno mora biti dvojaka, tj. osnovana na prostornoj diferencijaciji utemeljenoj na fizionomskim kriterijima (kulturni pejzaži) te nodalno-funkcionalnom okupljanju različitih fizionomski homogenih cjelina (kulturnih pejzaža) u makroregionalne, regionalne i subregionalne grupacije. Geografska regionalizacija na taj način obuhvaća cjelokupnu prostornu stvarnost: vizualno prepoznatljivu fizionomiju prostora te funkcionalno-procesni sadržaj prostora. Njegov koncept dvojne geografske regionalizacije, postavljen još davnih 50-ih i 60-ih godina prošloga stoljeća, bio je u toku s tadašnjom svjetskom i europskom geografskom progresivnom misli. Usprkos tomu što je od tada prošlo više od pola stoljeća, taj koncept nije nimalo manje aktualan te je i danas jedini koncept kompleksne geografske regionalizacije. Brojne teorijsko-metodološke rasprave o geografskom regionalnom konceptu te radovi o uvjetno-homogenoj (fizionomskoj) i nodalno-funkcionalnoj regionalizaciji bivšega jugoslavenskog odnosno hrvatskog prostora od neprocjenjive su vrijednosti za hrvatsku geografiju, ali i za praksu u smislu prostornoga planiranja i uređenja. Osim temeljnih kolegija Regionalne i Historijske geografije nacionalnoga prostora na Geografskom odsjeku profesor Rogić predavao je i kolegije: Uvod u geografiju, Principi regionalizacije, Geografija gradova, Regionalna geografija Bliskog istoka i SSSR-a. Također je bio dugogodišnji profesor i voditelj poslijediplomskoga studija na Geografskom odsjeku PMF-a te nastavnik na multidisciplinarnom poslijediplomskom studiju prostornoga uređenja na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na više programa u Međunarodnom centru poslijediplomskih studija u Dubrovniku te na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. U svom bogatom i dugogodišnjem nastavnom radu bio je mentorom velikomu broju mladih geografa u postupku stjecanja zvanja profesora, inženjera, magistara i doktora geografije. Nakon umirovljenja ostao je aktivan – kao uvijek rado slušan i omiljen predavač, ali i traženi, vrlo strog i kritičan recenzent. Kao gostujući profesor predavao je još dugi niz godina na Odjelu za geografiju Sveučilišta u Zadru te povremeno na Visokoj učiteljskoj školi u Petrinji. Profesor Rogić obnašao je brojne dužnosti na Geografskom odsjeku i u Hrvatskom geografskom društvu; bio je pročelnik Odsjeka u dva mandata, predstojnik Zavoda za geografiju i prostorno uređenje te predsjednik Hrvatskoga geografskog društva također u dva mandata. Bio je jedan od osnivača časopisa Geografski horizont i njegov prvi urednik te urednik Hrvatskoga geografskog glasnika pune 22 godine. Za svoj je znanstveni i nastavni rad i zasluge dobio brojna priznanja i nagrade: Orden zasluga za narod, Orden za hrabrost, Orden republike te nagrade Ivan Filipović za znanstveni i nastavni rad i Federik Grisogono za znanost. Brojne generacije njegovih studenata sjećaju se njegove iznimne, gotovo legendarne erudicije, njegovih jedinstvenih, uvijek svježih i inspirirajućih predavanja. Na zimskom seminaru za nastavnike prije dvije godine, na kojem je gostovao kao recenzent prilikom predstavljanja knjige o historijskoj geografiji Hrvatske, u svojoj 91. godini života ponovno nas je sve oduševio, baš kao nekada. Opraštamo se s profesorom Rogićem u tuzi, ali s velikom zahvalnošću na svemu što je hrvatska geografija trajno baštinila kroz njegov dugogodišnji, neumoran rad na njezinu razvoju. Zahvalni smo mu i svi mi koji smo imali čast i povlasticu osobno ga poznavati, učiti od njega i raditi s njim. Profesor Rogić bio je i uvijek će biti neupitni autoritet hrvatske geografije.

Borna Fuerst-Bjeliš

UPUTE SURADNICIMA GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017

UPUTE SURADNICIMA Geografski horizont objavljuje stručne radove iz geografije i srodnih znanstvenih područja kao i interdisciplinarne radove. Časopis izlazi dva puta godišnje. Uredništvo prima rukopise tijekom cijele godine. U pravilu se objavljuju radovi na hrvatskom jeziku. Rukopis treba oblikovati prema izgledu objavljenih članaka u Geografskom horizontu. Članak treba napisati u najkraćem obliku što ga jasnoća izlaganja dopušta. Tekst treba biti jasan, sažet i gramatički ispravan. Uz tekst članka prilaže se i sažetak (nekoliko rečenica). Svi radovi podliježu stručnoj recenziji. Opseg rukopisa članka – računajući bilješke, literaturu, tablice, grafičke priloge – ne smije prelaziti 28 800 znakova (16 str.), od kojih na svakoj stranici 1 800 slovnih mjesta (30 redaka sa 60 slovnih mjesta u retku pri čemu se računaju i razmaci među rječima). Radovi se šalju u dva isprintana primjerka A4 formata i CD-u (program MS Word, font Times New Roman 12). Grafičke priloge (grafikone, fotografije, tablice itd.) s numeracijom valja prirediti kao posebni dokument prema standardnim načinima računalne izrade i prilagoditi širinu grafičkog priloga na 70 mm ili 140 mm u JPEG, TIFF ili PDF formatu minimalne rezolucije od 300 dpi. Grafički prilozi ne stavljaju se u tekst članka, već predviđeno mjesto za grafički prilog treba označiti rednim brojem i naslovom u izdvojenom retku. Ispod grafičkog priloga navodi se skraćenica „Sl.“, redni broj priloga prema redoslijedu u radu, te kratak, ali informativan naslov. Isto vrijedi i za tablice: u izdvojenom retku navesti redni broj, naslov i izvor tablice. Iznad tablice navodi se skraćenica „Tab.“, redni broj tablice prema redoslijedu u radu, te kratak, ali informativan naslov. Ispod tablice navodi se izvor. U slučaju preuzimanja priloga iz drugog izvora autori su sami dužni osigurati dopuštenje. Primaju se rukopisi pripremljeni sukladno uputama suradnicima Geografskog horizonta. Literatura se citira prema harvardskom sustavu. Korištena literatura citira se unutar teksta tako da se u zagradi navede prezime autora i godina izdanja; na primjer: (Stražičić, 1993) te broj stranice ukoliko se radi o citatu (Stražičić, 1993, 37). Ako rad ima dva autora, treba navesti oba, na primjer: (Turk i Mirković, 1993). U slučaju zajedničkog rada trojice ili više autora, u tekstu se navodi prezime prvog autora i skraćenica „i dr.“ za druge autore, na primjer: (Graham i dr., 2000). Ukoliko se citira više članaka jednog autora iz iste godine izdanja, tada se uz godinu navode i slova po abecednom redu (npr. 2000a, 2000b itd.). Kada se navodi više radova u kontinuitetu koristi se „;“ (Friganović, 1991; Nejašmić i Bašić, 2005). Sve reference u tekstu navode se kao i prvi put, odnosno ne koriste se oblici poput „ibid.“, „op. cit.“ i slično. Na kraju teksta prilaže se popis literature (bibliografija) poredan prema abecednom redu prezimena autora i kronološkim redom za radove istog autora. Ovdje se navode svi autori pojedine reference. U slučaju zajedničkog rada više autora, u popisu literature se ne koristi oblik „i suradnici“, nego se navode svi autori. Za mrežno dostupne radove potrebno je, nakon dostupnih osnovnih referenci (naslova, autora itd.), navesti izvor (http://) i datum učitavanja. Naziv knjige, zbornika, časopisa i publikacija piše se u kurzivu. Uredništvo, glavni i tehnički urednik pridržavaju uobičajeno pravo na sitnije izmjene teksta, tablica i način grafičke prezentacije, ali da to bitno ne utječe na sadržaj i smisao članka. Uz članak, autori su dužni dostaviti podatke o zvanju i kontakt adresu (ustanovu zaposlenja s adresom ili kućnu adresu; adresu elektroničke pošte).

GEOGRAFSKI HORIZONT - BROJ 2/2017

UPUTE ZA CITIRANJE: Literatura članak u časopisu:

Henkel, R., 2005: Geography of Religion – Rediscovering a Subdiscipline, Hrvatski geografski glasnik 67 (1), 5-25. (Broj 67 označava godište (volumen) časopisa; (1) broj sveska unutar godišta, a 5-25 paginaciju rada u svesku.) Lozić, S., Fuerst-Bjeliš, B., Perica, D., 2006: Quantitative-geomorphological and Environmentalhistorical Impact on the Ecological Soil Depth; Northwestern Croatia, Hrvatski geografski glasnik 68 (1), 7-25.

članak u zborniku radova:

Stražičić, N., 1996: Hrvatska – pomorska zemlja, u: I. hrvatski geografski kongres: geografija u funkciji razvoja Hrvatske: zbornik radova (ur. Pepeonik, Z.), Zagreb, 12. i 13. listopada 1995., Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb, 102-114.

poglavlje u knjizi:

Klemenčić, M., 1996: Promjene upravno-teritorijalnog ustroja Hrvatske 1918-1992, u: Hrvatske županije kroz stoljeća (ur. Mirošević, F.), Školska knjiga, Zagreb, 123-148.

knjiga:

Stražičić, N., 1996: Pomorska geografija svijeta: (regionalna pomorska geografija svijeta), Školska knjiga, Zagreb. Graham, B., Ashworth, G. J., Tunbridge, J. E., 2000: A Geography of Heritage: Power, Culture & Economy, Arnold, London.

članak na internet stranici:

Faričić, J., Postoji li danas Dalmacija?, http://www.geografija.hr novosti.asp?id_novosti=202&id_ projekta=0 (29.02.2004.)

Izvori publikacije:

Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001.: stanovništvo prema spolu i starosti, po naseljima, Statistička izvješća 1167, DZS, Zagreb, 2003.

internet stranica:

Matisse’s Glossary of Internet Terms, 1994 – 2008, http://www.matisse.net/files/glossary.html (28.10.2009.) U posebnim, stalnim i povremenim rubrikama časopis objavljuje i druge priloge od znanstvenog i stručnog interesa: eseje, osvrte, recenzije, prikaze, bilješke o znanstvenim i stručnim skupovima itd. opsega do 9 000 znakova (5 str.). Takvi prilozi potpisuju se na kraju. Molimo autore da u roku od dva tjedna nakon izlaska časopisa iz tiska dostave Uredništvu časopisa bitnije tiskarske greške prema načinu objavljivanja (stranica, stupac, redak, stoji, treba) koje su se potkrale kako bi se objavile ispravke u sljedećem broju.

Uredništvo Rukopisi se upućuju na adresu: Hrvatsko geografsko društvo, Geografski horizont, Glavni urednik, Marulićev trg 19, p.p. 595, 10000 Zagreb, Hrvatska, tel. (01) 48 95 402, tel./faks. (01) 48 95 451, e-mail: hgd@geog.pmf.hr

Želite li odsada redovito primati časopis GEOGRAFSKI HORIZONT (označite križićem kućicu) pošaljite sljedeće podatke na adresu HGD-a:

Stručno-informativni časopis za geografiju http://issuu.com/h.g.d.

Nakladnik:

Kupac

.........................................................................................

Ulica i kućni broj

.........................................................................................

Broj pošte i mjesto

.........................................................................................

Matični broj

.........................................................................................

/ Datum / Potpis / Pečat (za institucije) / :

...................................................

Ukoliko želite naručiti i/ili pojedine stare brojeve Geografskog horizonta (označite križićem kućicu) popunite priloženu tablicu. Bibliografija je dostupna na portalu www.geografija.hr. Naručujem sljedeće stare brojeve Geografskog horizonta:

Broj/godište

Količina