OLIMP 16 by Hrvatski olimpijski odbor

BROJ 16 • RUJAN 2005. ISSN 1331-9523

MAGAZIN HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA

INTERVIEW: Josip »op OLIMPIJSKE LEGENDE: Ivica Horvat OLIMPIZAM: Olimpijski pokret od amaterizma do profesionalizma SPORT I DIZAJN: Reci mi piktogramom SPORTSKI GRAD: IvaniÊ Grad

Dragi Ëitatelji, zadovoljstvo mi je predstaviti vam 16. broj naπeg i vaπeg Ëasopisa "Olimp" koji iz broja u broj nastojimo obogatiti novim, nadam se, zanimljivim rubrikama. Uvjeren sam da je uredniπtvo na pravom putu da "Olimp" postane istinski kulturoloπko-sportski Ëasopis iz domene tjelovjeæbe, sporta i olimpizma. U tim nastojanjima ima punu potporu Ëelniπtva HOO-a, ali i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta o Ëemu svjedoËi i razgovor s pomoÊnikom ministra zaduæenim za sport mr. sc. Draæenom Harasinom.

ZA NAKLADNIKA Hrvatski olimpijski odbor Josip »op

U ovom "Olimpu" donosimo osvrt na nastup naπih sportaπa na Mediteranskim igrama u Almeriji, u rubrici "Olimpijske legende" predstavljamo proslavljenog nogometaπa i jednog od najboljih obrambenih igraËa Ivicu Horvata. U rubrici "Sportske nade" predstavljamo boÊara Gorana Percana. Uz stalni prilog "Povijest hrvatskog sporta" te rubrike "Od Olimpa do Olimpa", "Sportska arhitektura", "Sportska publicistika" uvodimo i stalnu rubriku "Sport i religija", a u "Sportskom gradu" predstavljamo vam IvaniÊ Grad.

Josip »op, dipl. oec. glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora

UREDNIK Ante DrpiÊ

UREDNI©TVO Æeljko Kavran, Romana Caput-Jogunica, Gordana GaÊeπa, Siniπa HanËiÊ, Nada SenËar, Zdenko JajËeviÊ, Radica Jurkin, Jura Ozmec

UREDNIK FOTOGRAFIJE Siniπa HanËiÊ LEKTURA MARE

OBLIKOVANJE I PRIJELOM Zlatko Vrabec GRAFI»KA PRIPREMA VEA d.o.o., Zagreb

TISAK Stega tisak, Zavrtnica 17 Zagreb

Naklada: 2.000 primjeraka

www.hoo.hr E-mail: hoo@hoo.tel.hr

5 6

Kalendar natjecanja 2005.

LISTOPAD-STUDENI-PROSINAC

Josip »op, glavni tajnik HOO-a

Sport mora dobiti svoje ministarstvo

Mediteranske igre

Rukometaπi najveÊe pozitivno iznenaenje Olimpijske legende: Ivica Horvat

12 16 Sportske nade: Goran Percan 18 Predstavljamo vam sportski grad: IvaniÊ Grad 20 Olimpizam: Olimpijska povelja

Promijenjena su pravila, ali ne i filozofija olimpizma

22 Religija i sport 24 Umjetnost i sport 26 Li Zhijan posjetio HOO 27 Dobitnik godiπnje nagrade HZSN-a za fotografski rad Damir SenËar

29 Prilog POVIJEST HRVATSKOG SPORTA

43 Prilog ©PORT U ©KOLI I STUDENTSKI ©PORT

54 Sportska arhitektura 56 Publicistika 58 In memoriam Zdravko JeæiÊ-Pusko, Zdenko Uzorinac Od Olimpa do Olimpa

60 Glavni dogaaji u Hrvatskom olimpijskom odboru 3

KALENDAR NATJECANJA 2005. LISTOPAD - STUDENI - PROSINAC

Priredila Milena DragiπiÊ

Jedrenje Svjetsko prvenstvo u klasi laser Fortaleza, Ceara (Brazil) 20. rujna- 8. listopada Tenis Davis Cup - Fed Cup, juniori Barcelona (©panjolska) 1. rujna - 2. listopada ATP turnir Masters serije Madrid (©panjolska) 17.-23. listopada Hrvanje Svjetsko prvenstvo, slobodni stil, grËkorimski, æene Budimpeπta (Maarska) 1. rujna - 2. listopada Gimnastika Svjetsko prvenstvo u

ritmiËkoj gimnastici Baku (Azerbajdæan) 5.-9. listopada Taekwondo Europsko prvenstvo Riga (Litva) 6.-9. listopada Klizanje ISU Grand Prix, juniori Zagreb (Hrvatska) 7.-10. listopada Olimpijske kvalifikacije BeË (Austrija) 12.-16. listopada Nogomet Kvalifikacijska utakmica za SP 2006. Hrvatska-©vedska Zagreb (Hrvatska) 8. listopada Kvalifikacijska utakmica za SP 2006. MaarskaHrvatska

Maarska 12. listopada MaËevanje Svjetsko prvenstvo Leipzig (NjemaËka) 8.-10. listopada Biciklizam UCI Pro Tour Giro di Lombardia Italija 15. listopada KonjiËki sport Svjetsko uzgojno prvenstvo za mlade konje Le Lion d'Angers (Francuska) 20.-23. listopada Stolni tenis

Svjetski kup, muπki Liege (Belgija) 27.-30. listopada

STUDENI Boks Svjetsko seniorsko prvenstvo Mianyang (Kina) 5.-13. studenoga

Dado Prrπo

Tenis WTA masters Los Angeles (SAD) 7.-13.studenoga

EABA seniorski turnir Beograd (SiCG) 17.-20. studenoga

Idora Hegel

ATP Masters kup Shanghai (Kina) 12.-20. studenoga Dizanje utega Svjetsko prvenstvo Doha (Katar) 9.-20. studenoga Klizanje Olimpijske kvalifikacije Bormio (Italija) 11.-13. studenoga Olimpijske kvalifikacije Haag (Nizozemska) 18.-20. studenoga Streljaπtvo ISSF Svjetski kup - finale kratka puπka Dubai (UAE) 19.-25. studenoga

Zoran Primorac

LISTOPAD

Gimnastika Svjetsko prvenstvo u umjestniËkoj gimnastici Melbourne (Australija) 21.-27. studenoga

PROSINAC KonjiËki sport Svjetsko prvenstvo u daljinskom jahanju Bahrain (Bahrain) 1.-31. prosinca Tenis Finale Davis Cupa 2.-4. prosinca SlovaËka - Hrvatska

Karate Zlatna liga Pariz (Francuska) 3.-4. prosinca Jedrenje Finale Svjetskog prvenstva - æene Fortaleza, Ceara (Brazil) 2.-9. prosinca Rukomet Svjetsko prvenstvo æene St. Peterburg (Rusija) 5.-18. prosinca Plivanje Europsko prvenstvo u 25-metarskom bazenu Trst (Italija) 8.-11. prosinca Nogomet IzvlaËenje skupina za SP 2006. u NjemaËkoj 9.prosinca Atletika Europsko prvenstvo u krosu Tilburg (Nizozemska) 11. prosinca 5

INTERVIEW: Josip »op, glavni tajnik hrvatskog olimpijskog odbora

Sport mora dobiti svoje ministarstvo Ne æelim da se viπe ikada dogodi da o miπljenju glavnog tajnika ovisi hoÊe li netko dobiti viπe ili manje sredstava i da o tome ovisi egzistencija nekog saveza. Sportski rezultat se valorizira kroz financijski plan koji donosi Skupπtina HOO-a, a ja sam kao odgovorna osoba zaduæen da se planirana sredstva transferiraju do saveza

Piπe Vedran BoæiËeviÊ

akon smjene Ivice MioËiÊa StoπiÊa s mjesta glavnog tajnika Hrvatskog olimpijskog odbora, njegov je posao nekoliko mjeseci kao vrπitelj duænosti

obavljao Josip »op. Poslije provedenog natjeËaja, ostao je bez prefiksa v. d.. Iako su mu ovlasti znatno smanjene u odnosu na prethodnika, to mu nimalo ne smeta. - Dosadaπnje ovlasti glavnog tajnika bile su preπiroke. Promjenom Statuta svedene su u realan i normalan okvir. Od ovog posla ne treba raditi neπto nadnaravno. Glavni tajnik je koordinator struËnih sluæbi Hrvatskog olimpijskog odbora, ali i svih operativaca nacionalnih saveza. Ne æelim da se viπe ikada dogodi da o miπljenju glavnog tajnika ovisi hoÊe li netko dobiti viπe ili manje sredstava i da o tome ovisi egzistencija nekog saveza. Sportski rezultat se valorizira kroz financijski plan koji donosi Skupπtina HOO-a, a ja sam kao odgovorna osoba zaduæen da se planirana sredstva transferiraju do saveza. • Prvo veliko natjecanje koje vas je doËekalo na novoj duænosti bile su Mediteranske igre. Jesu li rezultati hrvatskih sportaπa u Almeriji ispunili oËekivanja HOO-a?

- Zadovoljni smo brojem osvojenih medalja, meutim ono Ëime ne moæemo biti zadovoljni je Ëinjenica da su nas neke zemlje iz okruæenja, kao i zemlje koje su nam sliËne veliËinom, brojem sportaπa i standardom, prestigle, pogotovo u individualnim sportovima. Primjer je Slovenija i plivanje. Tu HOO mora reagirati, struËnom analizom doÊi do podatka zaπto je to tako. Ono s Ëime se takoer ne slaæem je, i to sam rekao tajnicima saveza i Ëlanovima VijeÊa HOO-a, naËin na koji pojedini sportaπi odlaze na velika natjecanja. Æelim da svaki savez koji πalje svoje sportaπe na takva natjecanja napravi plan oËekivanih rezultata. To Êe nam biti orijentir da moæemo reÊi koji sportaπi mogu iÊi na natjecanje, jer to nije turistiËko putovanje, nego sportska priredba od koje HOO oËekuje odreeni rezultat. Tim viπe πto smo osnovni financijeri multisportskih natjecanja, pa imamo pravo odluËivati o svemu. Prosjek nas viπe ne zanima. Zbog nedostatka vremena moæda se novi pravilnik o kategorizaciji joπ neÊe primjenjivati za ZOI u Torinu, ali za ostala multisportska natjecanja svakako. • Dopredsjednik HOO-a Ivo Goran Munivrana tvrdi da se dræava ne brine dovoljno za sport. Slaæete li se s takvom konstatacijom?

Izmiπljena "afera doping" Josip »op roen je 14. listopada 1954. godine u Varaædinu. Nogometom se poËeo baviti u NK Varteks, a tijekom karijere igrao je i za Dinamo, Zagreb i Hajduk, te austrijske klubove Sturm i Wildon. Za sve reprezentativne selekcije bivπe dræave igrao je viπe od 70 puta, nastupivπi i na Europskom prvenstvu u Francuskoj 1984. Nakon zavrπetka igraËke karijere bio je tehniËki tajnik NK Zagreb, a od 1996. do 1998. obavljao je duænost glavnog tajnika Hrvatskog nogometnog saveza. Tada je smijenjen pod vrlo Ëudnim okolnostima. Naime, te je godine Hrvatski olimpijski odbor donio odluku o provedbi dopinπke kontrole i na utakmicama Hrvatske nogometne lige. Tadaπnji predsjednik HOO-a Antun Vrdoljak o tome je na sastanku obavijestio v. d. predsjednika HNS-a Vlatka MarkoviÊa, Ëlana Izvrπnog odbora HNS-a Vedrana RoæiÊa i »opa. Nakon sastanka »op je o provedbi kontrole izvijestio i povjerenika HNL-a Antu Martinca. Meutim, nakon utakmice Hajduk - Dinamo, tadaπnji predsjednik ''plavih'' Zlatko Canjuga zabranio je svojim igraËima odlazak na dopinπku kontrolu. Dva mjeseca kasnije Josip »op je dobio izvanredni otkaz, s obrazloæenjem da je svojevoljno traæio dopinπka testiranja. SljedeÊe godine je poËeo obavljati duænost izvrπnog direktora HOO-a i na tom je mjestu ostao do 2001. kad je imenovan direktorom Ureda za lokalni sport. U meuvremenu je Ëetiri mjeseca bio i v. d. glavnog tajnika, a istu je funkciju imao i od studenog 2004. do lipnja ove godine, kada je i sluæbeno postao glavni tajnik. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a do titule magistra ga dijeli joπ jedan ispit. Zavrπio je i Viπu trenersku πkolu.

Safet SuπiÊ i Josip »op u dresu Zagreba

- Bilo bi dobro kad bi dræava mogla registrirati sva financijska davanja za sport. Moæda bismo tada vidjeli da se u sport ulaæe dovoljno novca, ali ne na adekvatan naËin. No, s druge strane, novca za sport nikad nije dovoljno. Zato bi trebalo razmisliti o tome da sport kao vaæna druπtvena djelatnost ne bude u sklopu Ministarstva znanosti, nego da dobije vlastito ministarstvo, kao i kultura. Nekad je odnos izdvajanja za kulturu i sport bio 1-1, danas je oko 7-1 u korist kulture. Nemam niπta protiv da kultura dobije joπ viπe novca, ali i sport mora biti adekvatno financiran. • ©to Êe novo donijeti Zakon o sportu, kad napokon bude donesen? - Zakon o sportu neÊe rijeπiti problem financiranja, ali Êe rijeπiti neke probleme, poput razdvajanja amaterskog i profesionalnog sporta, 7

‹

privatizacije klubova itd. No, to nisu osnovni problemi, jer u Hrvatskoj ima samo pet posto profesionalnog sporta. Zato bi glavni zadatak Zakona o sportu trebao biti poboljπavanje statusa amaterskog sporta. Ali, zakoni koji se ne primjenjuju ne predstavljaju niπta. I postojeÊi Zakon o sportu je dobar, no nije se primjenjivao dosljedno. Smatram da bi lakπe bilo doraditi postojeÊi zakon onime πto smo primijetili da nedostaje, nego raditi potpuno novi zakon. To je dovelo do toga da se veÊ viπe od dvije godine govori samo o nacrtu zakona, koji nikako da zaæivi. • Prije pet godina u intervjuu za Olimp ste se vrlo negativno izjasnili o politiËarima u sportu. Danas imamo situaciju da je sve viπe sportaπa u politici. Kako gledate na tu pojavu? - I danas tvrdim da politiËar moæe biti u sportu, ali samo kao pomoÊ da klub ili savez lakπe doe do dodatnih izvora financiranja. Meutim, ako danas pogledate ljude koji vode sport, primijetit Êete straπan trend da je meu njima sve manje sportaπa. Nakon karijere, sportaπi vrlo brzo dolaze do zatvorenih vrata sportskih funkcija i onda izabiru druge æivotne puteve i ciljeve. Zato danas sport vode ljudi koji s njime nemaju puno zajedniËkog. Doπlo je do erozije funkcioniranja klubova i saveza, a samim time i rezultata. Istina je da se sada pojavio trend sportaπa u politici. Ne znam koliko je to dobro, ali ne treba im oduzimati moguÊnost da pokuπaju uËiniti sve kako bi sport dobio dignitet koji zasluæuje. • Kako danas, s vremenske distance, gledate na ''aferu doping'' zbog koje ste morali otiÊi iz Hrvatskog nogometnog saveza? - Shvatio bih da sam tada otkaz dobio spreËavajuÊi dopinπku kontrolu, a ne obrnuto. Ali, u nas je uobiËajeno da sulude stvari postaju normalne, da nepoπteni postaju poπteni. Nakon Ëetverogodiπnjeg sudskog spora, dobio sam financijsku i moralnu zadovoljπtinu. Sadaπnja pozicija u HOO-u za mene je velika satisfakcija za sve ono πto sam do sada ulagao u sebe kao sportaπa i kao akademskog graanina. 8

Bilo bi dobro kad bi dræava mogla registrirati sva financijska davanja za sport. Moæda bismo tada vidjeli da se u sport ulaæe dovoljno novca, ali ne na adekvatan naËin. No, s druge strane, novca za sport nikad nije dovoljno. Zato bi trebalo razmisliti o tome da sport dobije vlastito ministarstvo, kao i kultura

Josip »op na OI u Sydneyu 2000.

Josip »op u trenirci Hajduka

‹

ME–UNARODNE SPORTSKE PRIREDBE Mediteranske igre

Rukometaπi najveÊe pozitivno iznenaenje Dvadeset i πest medalja - pet zlatnih, 10 srebrnih i 11 bronËanih - osvojili su hrvatski sportaπi na XV. mediteranskim igrama u πpanjolskoj Almeriji, gdje se za odliËja borilo 3854 natjecatelja iz 20 zemalja Sredozemlja Piπe Robert ©alinoviÊ

a vruÊem jugu ©panjolske naπi sportaπi su osvojili viπe odliËja negoli u Tunisu 2001., ali i manje nego u LanguedocRousillonu 1993. i Bariju 1997., πto je donekle i oËekivano, jer smo u Francuskoj i Italiji imali brojnije reprezentacije, a i tada su mediteranske igre naπim sportaπima bile jedne od prvih multisportskih natjecanja uopÊe pod hrvatskom zastavom. Naravno da se taj nacionalni zanos iz devedesetih donekle izgubio, a i mediteranske igre su pred "ozbiljnom rekonstrukcijom", jer je razlika u kvaliteti sudionika od sporta do sporta upravo nevjerojatna. Zato je od pukog brojanja medalja u Almeriji za hrvatski sport mnogo vaænija spoznaja tko zasluæuje priliku za Peking 2008.

Paraolimpijci Nataπa SoboËan (u kolicima), Mihovil ©panja i Ana Srπen

‹

Kako sredinom ove godine zavrπava prvo jednogodiπnje razdoblje Ëetverogodiπnjeg ciklusa priprema za ljetne Olimpijske igre u Pekingu 2008., Mediteranske igre u Almeriji bi trebale biti prvi filtar za odreivanje potencijalnih kandidata za Peking. Kriteriji koje je usvojilo VijeÊe Hrvatskog olimpijskog odbora i Skupπtina olimpijskih πportova naloæilo je nacionalnim πportskim savezima da za Almeriju nominiraju one πportaπe od kojih se oËekivao uspjeπan nastup, a pogotovu mlade koji su se prvi put susreli s doista posebnim reæimom velikih meunarodnih multisportskih natjecanja. Spoznaje iz Almerije Hrvatskom olimpijskom odboru stoga mogu biti temelj na kome se u iduÊem razdoblju moæe graditi zdrava reprezentacija za Peking, u kojoj neÊe biti "turista i prolaznika".

AtletiËari posebna priËa NajveÊe pozitivno iznenaenje Almerije svakako su rukometaπi, B selekcija sa samo dvije ili tri odigrane utakmice uoËi puta na koji su otiπli s golemom sumnjom, a vratili su se sa srebrom i nezaboravnim finalom s gotovo kompletnim svjetskim prvacima ©panjolcima u utakmici koja je bila moæda i najatraktivniji dogaaj na cijelim Igrama. BraÊa MiÊo i Stjepan JaniÊ donijeli su dva zlata u kajaku na mirnim vodama i oni su izniman dobitak jer su prvi put nastupali pod hrvatskom zastavom, a sve su pridobili i sjajnim ponaπanjem. VeslaËica Mirna Rajle Broanac je zlatom u potvrdila kvalitetu, a Tamara Boroπ je unatoË zavrπetku naporne sezone iz Rio de Janeira doπla u Almeriju, gdje je odigrala Ëak osam meËeva za zlato. Pohvale idu i borbenom Roku ToπiÊu koji je tek u finalu izgubio od Kineza s talijanskom putovnicom, srebro je bila nagrada streljaËici Suzani Cimbal ©pirelji i karataπici Petri Narani za kvalitetan rad. 10

AtletiËari su posebna priËa, u Almeriji smo nakon dugo, dugo vremena osvojili Ëak tri trkaËke medalje - srebro Æeljko Vincek i bronce Jurica GrabuπiÊ i Josip ©oprek, div Edis ElkaseviÊ je uzeo zlato u kugli, a Vera BegiÊ u disku, πto je dovoljno za povoljan dojam. Kod plivaËa raduje povratak Sanje JovanoviÊ sa srebrom i broncom, Gordan Koæulj i Ana Srπen su se okitili srebrom, Aleksej Puninski broncom a iznenaenje je napravila RijeËanka Dajana ZoretiÊ zavrπivπi druga na 50 prsno. Smiljana MarinoviÊ je u Ëak tri utrke bila Ëetvrta. Koπarkaπice su opet bile jako dobre na Mediteranskim igrama i πteta πto su dojam pokvarile porazom protiv Turkinja u finalu, dok je rukometaπicama bronca iz Almerije odliËna motivacija za daljnji rad. Tri boksaËke bronce Marija ©ivolije, Vedrana –ipala i Borne KataliniÊa takoer pripadaju u pozitivne rezultate, jer je boksaËki turnir na mediteranskim igrama uvijek vrlo kvalitetan, a tenisaËice Mateja Mezak i Ivana VrljiÊ su sa dvije medalje u potpunosti opravdale put.

Mirna Rajle Broanac

Nesretni Skelini Od odbojkaπa i odbojkaπica se oËekivalo viπe, bez obzira na to πto su bili nekompletni, vaterpolisti su u vrlo "πarenom" sastavu bili tek Ëetvrti, podbacila je i kladivaπica Ivana BrkljaËiÊ, kao i jedriliËari i boÊari, dok su dæudaπi i hrvaËi ostali bez medalje. Meu onima koji su svakako mogli do odliËja, ali su ih ozljede i sportska nesreÊa sprijeËile su europski prvak u hrvanju Neven Æugaj kome je protivnik slomio ruku i dvostruki nositelj olimpijskog odliËja Nikolaj Peπalov koji je zbog ozljede lea ostao bez plasmana u dizanju utega. Najbizarnije su bez sigurnog odliËja ostali braÊa Nikπa i Siniπa Skelin, kojima su u finalnoj utrci i to u trenucima dok su vodili Grci uπli u stazu i udarili u njihov Ëamac.

Gordan Koæulj

‹

Rukometaπi i u Almeriji potvrdili kvalitetu

Stjepan JaniÊ

Tamara Boroπ

MiÊi i Stjepan JaniÊ najbolji u K-2 11

OLIMPIJSKE LEGENDE: Ivica Horvat, Dinamova legenda

Plemeniti

nogometni div Piπe Zvonimir VukeliÊ

"Ivica Horvat bio je moj idol, moj igraËki uzor. Kao djeËak oboæavao sam njegovu igru, moja djevojka iz tog doba poklonila mi je Horvatovu sliku koju i danas Ëuvam. Kad sam doπao u Dinamo on je odlazio, no biti i pet minuta u druπtvu s takvom igraËkom veliËinom kao πto je Ivica za mene je bilo ispunjenje djeËaËkih snova. Kao osoba bio je prepun vrlina, principijelan i iznimno korektan. Kao sportaπ odlikovao se rijetko vienom fernesom, bio je istinska nogometna veliËina. Za mene je bio najbolji centarhalf na svijetu, potvrdio je to i izbor u

najbolju momËad Svjetskog prvenstva u Urugvaju. Bio je ponos Dinamovih navijaËa, nametnuo je visoke kriterije za sve nas koji smo kasnije nosili plavi dres igrajuÊi na njegovom mjestu. Ivica Horvat je bio plemeniti nogometni div!" Tako je Ivicu Horvata opisao njegov nasljednik u plavoj majici s brojem pet na leima Vlatko MarkoviÊ, danas predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza. I ostali iz nogometnog svijeta kad se o Ivici Horvatu povede rijeË skidaju kapu i niæu samo komplimente.

Gotovo neprelazan Ivica Horvat, poznat i po nadimku »amp, u Nogometnom leksikonu (Hrvatski leksikografski zavod, Zagreb, 2005.) svrstan je meu najbolje hrvatske obrambene igraËe svih vremena, opisan je kao "gotovo neprelazan". Krasio ga je sjajan skok, bio je odliËan u Ëuvanju suparniËkih napadaËa, precizan u proigravanjima i tehniËki na visokoj razini. NajËeπÊe je igrao na poziciji centarhalfa, uspjeπan je bio i kao braniË, ali i kao desno krilo. Tako su nogometni kroniËari ocrtali Horvatovu igru, a popis njegovih vrlina nedvojbeno pokazuje da je rijeË o pravom nogometnom asu. Roen je 1926. u Sisku, a nogomet je poËeo igrati u Ferrariji. U zagrebaËkom Dinamu igrao je od 1945. do 1957. godine skupivπi u plavoj majici Ëak 507 utakmica. S Dinamom je osvojio dva naslova prvaka (1948. i 1954.) i Kup bivπe dræave (1951.). Od 1957. do 1960. godine igrao je za Eintracht iz Frankfurta. 12

Za reprezentaciju Jugoslavije odigrao je 60 utakmica u razdoblju od 1946. do 1956. godine, 19 puta bio je kapetan. Prvu je utakmicu odigrao protiv »ehoslovaËke u Pragu (2-0), a oprostio se u dvoboju s Englezima u Londonu (0-3). Igrao je na svjetskim prvenstvima 1950. i 1954., a na Olimpijskim igrama 1952. u Helsinkiju bio je Ëlan momËadi koja je osvojila srebrnu medalju. Nakon igraËke karijere vrlo uspjeπno se bavio i trenerskim poslom. Bio je pomoÊni trener u Eintrachtu, potom trener u Schalkeu 04, Rot-Weiss Essenu i Dinamu. Sa Schalkeom je 1972. bio drugi u Bundesligi i osvojio je njemaËki kup pobijedivπi u finalu Kaiserslautern sa 5-0. S Dinamom, koji je trenirao od 1967. do 1970. godine, osvojio je Kup velesajamskih gradova vodeÊi u finalu momËad koju je preuzeo od Branka Zebeca, te Kup 1969. Dobitnik je Zlatne plakete i Zlatne lopte Nogometnog saveza Jugoslavije.

Kao srednjoπkolac, u V. muπkoj I danas realnoj gimnaziji u Zagrebu igrao je i rukomet, a iskazao se i kao Ëvrsto nogomet atletiËar. U jednom prijepodnevu, stoji kaæu, trËao je dvije utrke preko skakao u vis i trËao za Horvatov prepona, Concordijinu πtafetu. Tako je to nekad sportaπe je krasila raznovrsnost. recept bilo, Debitirao je joπ kao djeËak, sa π16 za uspjeh, godina zaigrao je za Ferrariju protiv Graanskog. »uvao je poznatog za uzlet strijelca Augusta Leπnika, i Beli se uz nije naigrao. I mnogi drugi meu njega slavni golgeteri toga doba isto su nogometne proπli kada je na suprotnoj strani bio Ivica Horvat. zvijezde: Ja sam Stari su znali viπe, uvijek mladi trËe viπe Za reprezentaciju je prvi put zaigrao bio u dvadesetoj, bilo je to protiv »eha u Izborniku ga je preporuËio profesionalac, Pragu. njegov trener iz Dinama Martin sav Bukovy, a majicu je izborio odliËnim u ogledu A i B u sportu nastupom reprezentativne vrste. - Igrao sam za B vrstu, s druge strane je bio ©tef Bobek. Pobijedili smo sa 2-1, a ja sam izborio mjesto u A momËadi. »uo sam da nakon tog treninga priËaju kako sam odigrao izvrsno. Da Êu zaigrati doznao sam na posljednjem sastanku uoËi utakmice. Nije me bilo strah, ispriËao je svojedobno Horvat uvaæenom sportskom novinaru Zvonimiru MagdiÊu, koji je napisao knjigu o zagrebaËkim nogometnim legendama. O Ivici, i neπto manje o njegovom bratu Dragi, isto odliËnom nogometaπu, Ëak pet stranica. - Tada smo u Pragu imali pet centarfora u navali: TomaπeviÊ, MitiÊ, Bobek, MatoπiÊ i Kacijan. Danas moæe pet u obrani, pet u vezi, ali u napadu -ne. Danaπnji nogomet potisnuo je onaj od juËer, svako razdoblje dalo je igri peËat. Sve je u napretku, i nogomet. Danas je gubitak na ljepoti igre, ali 13

‹

pojedinac ima daleko veÊi ‹ svaki djelokrug igre. Stari su znali viπe, mladi trËe viπe. I da odigraju meusobno, mladi bi dobili, Horvatova je procjena otprije nekoliko godina. I joπ jedno zapaæanje: - Ne moæe se do velike momËadi i velikih rezultata samo s mladim igraËima, nuæno je imati one s iskustvom. Naravno, i danas Ëvrsto stoji Horvatov recept za uspjeh, za uzlet meu nogometne zvijezde: - Ja sam uvijek bio profesionalac, sav u sportu. Kao takvog sjeÊa ga se i njegov trener u Dinamu Milan AntolkoviÊ: - Da, Ivica je bio profesionalac od glave do pete. OdliËan igraË, imao je udarac s obje noge, a glavom je igrao savrπeno. Uvijek je bio borben, ali volio je nadigravanje, nije bio od onih koji su napucavali loptu. Imao je izraæen momËadski duh, suigraËi su ga voljeli i uvaæavali i kao nogometaπa i kao osobu.

©ampionska momËad Dinama iz 1954. Gornji red slijeva: MajeroviÊ, »onË, CrnkoviÊ,Osojnak, Ivica Horvat, Kralj Srednji red: DvorniÊ, Strnad, Æ. »ajkovski, BanaæiÊ, Benko, CizariÊ, I. Jazbinπek (trener) Sjede: FerkoviÊ, LipoπinoviÊ, Kukec, ©ikiÊ, Reæek, Mantula

"Doπao je, vidio i - pobijedio" Horvat je bio Ëlan reprezentacije koja je na Olimpijskim igrama 1952. u Helsinkiju osvojila srebro. - Trener je bio Toni PogaËnik. Igrao je za Concordiju, zatim trenirao Dinamo i Zagreb. A u momËadi su uz mene iz Zagreba bili i fenomenalni, neponovljivi Bobek, dribler i pokretaË svih akcija Bajdo Vukas, neuhvatljivi Zlatko »ik »ajkovski i Branko Zebec, brz kao tane. I Tomislav CrnkoviÊ, nogometno takoer ZagrepËanin. Na klupi »onË i Firm. ©teta, MitiÊ je moral igrati, a baπ toga proljeÊa »onË je bil u straπnoj formi, a bio je i bolji igraË od MitiÊa, ispriËao je Horvat MagdiÊu. Nakon nogometaπkih dana Ivica je otiπao u trenere. S Dinamom je osvojio Kup velesajamskih gradova 1967. Vodio je momËad koja je u finalu bila bolja od Leedsa. Iz tih dana ostala je zapisana o Horvatu treneru: "Doπao je, vidio i - pobijedio". Kasnije mu je s plavima izmakao naslov prvaka iako je Dinamo u jednom trenutku imao pet bodova viπe od Zvezde. Iz tih je dana ostala zapisana i njegova izjava: "Vidio sam da ne moæemo biti prvi, osjetio sam..." I ona kasnije: "Bilo je Ëasno raditi u Dinamu". 14

Æeneva, 27. lipnja 1954. Zapadna NjemaËka - Jugoslavija na Svjetskom prvenstvu. Kapetani Fritz Walter i Ivica Horvat.

SPORTSKE NADE: Goran Percan, juniorski svjetski prvak u boÊanju

Mlad Piπe Liljana Jazbinπek

oËelo je s akcijom "Sport protiv droge" 1996. godine, a (zasad) je doπlo do svjetskog juniorskoga vrha. Goran Percan, 18godiπnjak iz malog mjesta Raklja u Istri, u boÊanju je mlad osvojio svijet. San je to mnogih vrπnjaka. Njegov i dalje traje. UËenik srednje tehniËko-strojarske πkole potjeËe iz obitelji koja nije osobito sportska iako se i brat blizanac Robert bavio boÊanjem on i Goran bili su dræavni prvaci u paru.

Velika mu je æelja - studij u Rijeci i olimpijski status za njegov sport. Tek Êe vidjeti πto je bliæe i realnije ostvarenju. No, kao izvrsnom uËeniku, Goranu Percanu su svakako otvorena joπ jedna vrata viπe. - Æelja je, ona najbliæa bila, obraniti naslov najboljega na juniorskom SP u Novoj Gorici ove godine i, bude li moguÊe, dodati joπ koji. Svi se mi znamo dobro, susreÊemo na natjecanjima stalno. Nekih posebnih iznenaenja ne moæe biti meu nama. Juniorski staæ

traje do 18 godine i æelio bih zavrπiti u pravom stilu. U seniorskom dobu koje je preda mnom mogu oËekivati zaista mnogo, priËa Goran. Æelja se Goranu i ostvarila baπ onako kako je i mislio napraviti. U finalu natjecanja preciznog izbijanja u Novoj Gorici bio je (s 15 pogodaka) najbolji, a par Goran Percan i Robert Iskra osvojio je naslov svjetskih prvaka. Tome je Goran pridodao srebro u disciplini krug. BoÊarski trening traje od tri do tri i pol sata svakodnevno. Raznovrsno

osvojio svijet Æelja je, ona najbliæa bila, obraniti naslov najboljega na juniorskom SP u Novoj Gorici ove godine i, bude li moguÊe, dodati joπ koji. U seniorskom dobu koje je preda mnom mogu oËekivati zaista mnogo, kaæe Percan

se radi, brzinsko i precizno izbijanje, natjecanje u krug i u paru. Vrijeme Goranu proe i bræe negoli se moæe pomisliti. Svaki dan je tako. Nije mi dug trening. Svaki dan poslijepodne radimo i vrijeme brzo proe. Mijenjaju se discipline, malo se i natjeËemo. TrËimo za kondiciju. ©kola je izvan toga, ali ne manje vaæna, dodaje slici svoga rada juniorski svjetski prvak. SljedeÊe godine Goran Percan je senior, i to onaj koji se voli zabaviti. - Sviram harmoniku, kad se okupi druπtvo i proveseli. Volim se okupati u moru, isto tako s druπtvom. Puna sezona traje neπto viπe od tri mjeseca, ona ljetna, pa ostalo vrijeme valja iskoristiti. Ponekad malo drukËije od uËenja.

SPORTSKI GRAD: IvaniÊ Grad

Ipak vedriji pogled u buduÊnost U sklopu Gradske zajednice sportskih udruga IvaniÊ Grad djeluje 17 sportskih klubova koji okupljaju gotovo 1000 aktivnih sportaπa svih dobnih kategorija. Primjetna je raznolikost, odnosno prisustvo razliËitih sportskih grana, πto omoguÊuje graanima da kroz organizirane oblike aktivnosti zadovolje svoje prirodne potrebe za kretanjem i igrom. Tamnija strana priËe svakako su uvjeti u kojima treniraju i rade sportaπi u IvaniÊ Gradu vaniÊ Grad, smjeπten u neposrednoj blizini glavnog grada, 900 godina star, znatno je pridonio razvoju i oËuvanju hrvatske kulture, tradicije, gospodarstva i povijesti (Rudeæ, 1994). Jedan je od rijetkih hrvatskih gradova koji je imao status slobodnog trgoviπta (XIII. stoljeÊe), predstavljao je jedno od najvaænijih vojnih uporiπta u borbi protiv Turaka (XVI. stoljeÊe). Osnivanjem “Graanske Ëitaonice” stjeËe jednu od najstarijih takvih kulturnih ustanova u nas (XIX. stoljeÊe), jedna je od najbogatijih opÊina zahvaljujuÊi bogatim nalaziπtima nafte i plina (XX. stoljeÊe). Tu svoju ulogu IvaniÊ Grad nastoji oËuvati i dan danas. Kada govorimo o sportu, krajem XIX. stoljeÊa u IvaniÊ Gradu osnivaju se prva gimnastiËka druπtva “Hrvatski sokol” i “Hrvatski orao”, za kojima slijedi “©KI”©portski klub IvaniÊ, osnovan 1919. (OreπkoviÊ, 1994.) u kojem se organizirano bavljenje sportom provodilo u nekoliko sekcija, te druπtvo “GraniËar”. U to vrijeme Ëlanovi tih klubova i druπtava uglavnom su bili πegrti i kalfe. Nakon Drugog svjetskog rata, u drugoj polovici XX. stoljeÊa, osniva se veÊina sportskih klubova u gradu. Danas, u sklopu Gradske zajednice sportskih udruga IvaniÊ Grad djeluje 17 sportskih klubova, koji okupljaju gotovo 1000 aktivnih sportaπa svih dobnih kategorija. Primjetna je raznolikost, odnosno prisustvo razliËitih sportskih grana (biciklizam, karate, kick-box, konjiËki sport, koπarka, kuglanje, motocross, nogomet, odbojka, rukomet, sportski ples, sportski ribolov, streljaπtvo, πah i tenis) πto omoguÊuje graanima da kroz organizirane oblike aktivnosti zadovolje svoje prirodne potrebe za kretanjem i igrom.

Piπe Goran BobiÊ

Nezaboravni Stjepan Grgac Uz BiciklistiËki klub IvaniÊ, koji je osnovan 1971. godine, veæe se neizostavno ime jednog od naπih najveÊih “koturaπa” svih vremena, sportaπa kojeg bi trebalo otrgnuti vremenu zaborava, a koji je bio stanovnik IvaniÊ Grada. Njegova sportska karijera trajala je od 1927. do 1939.g. Vozio je za svoj matiËni klub “Sokol” koji je kasnije promijenio ime u “Zagreb 1887” i bio je standardni i najbolji Ëlan reprezentacije ondaπnje Jugoslavije. Zvao se Stjepan Grgac. Njegovi rezultati s domaÊih i meunarodnih utrka bili su

impresivni. Meu ostalim, bio je Ëetverostruki prvak Jugoslavije, prvak Hrvatske πest puta, prvi na brdskoj utrci Graz-Semmering-Graz (1929.), prvi na Ëetveroetapnoj utrci “Kroz Bugarsku” (Sofija-Varna, 1935.), drugi na utrci “Oko Rumunjske” (1935.)... Posebno mjesto u njegovoj karijeri predstavlja nastup na Tour de Franceu 1936. Tada je kao Ëlan reprezentacije ondaπnje Jugoslavije izdræao 14 najteæih etapa, ali je zbog vremenskog ograniËenja morao odustati od daljnjeg natjecanja. Taj rezultat nitko desetljeÊima s ovih prostora nije uspio ostvariti. U Ëast i u spomen na Stjepana Grgca biciklistiËki klub “IvaniÊ”, od osnutka kluba do danas, svake godine organizira cestovnu biciklistiËku utrku “Memorijal Stjepan Grgac”, sportsku manifestaciju meunarodnog karaktera. Karate klub “Mladost”, osnovan 1976., sportski je klub koji u kontinuitetu postiæe visoke rezultate na natjecanjima, kako domaÊim tako i meunarodnim. Na Europskom prvenstvu 1989. sadaπnja predsjednica kluba Ankica JankoviÊ osvojila je peto mjesto. Njen uspjeh ove godine ponovila je Ana Bariπec, kao reprezentativka Hrvatske u juniorskoj konkurenciji. Karate klub “Mladost” domaÊin je svake godine sportske manifestacije “Kup Mladosti” koja okuplja mlade karatiste iz nekoliko zemalja.

“Naftaπ IvaniÊ” najstariji Æeljko Duh, reprezentativac Hrvatske u field samostrelu, osvojio je 1996. drugo mjesto na Svjetskom prvenstvu. Osim toga, IvaniÊ Grad je bio i sam domaÊin Svjetskog prvenstva u field samostrelu, natjecanja najviπe kategorije ikad odræane u gradu.

Kada govorimo o sportskim igrama, u IvaniÊ Gradu djeluju nogometni, rukometni, koπarkaπki i odbojkaπki klub. Nogometni klub “Naftaπ IvaniÊ” je i najstariji od svih spomenutih klubova. Klub 85-godiπnje tradicije danas se natjeËe i u najviπem rangu natjecanja, a to je Druga hrvatska nogometna liga. Koπarkaπki klub, osnovan sedamdesetih godina proπlog stoljeÊa, svoje svijetle trenutke doæivio je otprilike prije petnaestak godina kada su ostvareni i najveÊi uspjesi kluba. Danas svoju buduÊnost vide u organiziranom radu s mladima te u oslanjanju na vlastiti igraËki kadar. Naæalost, isto ne moæemo reÊi i za æenski odbojkaπki klub koji je blizu toga da prestane s radom. Prva rukometna ekipa u IvaniÊ Gradu osnovana je na prijelazu u 1952. godinu. Od tada se u IvaniÊ Gradu igra i mali rukomet, odnosno tada se pokreÊe inicijativa za osnivanjem muπke i æenske ekipe malog rukometa. Godinu kasnije, formiran je Inicijativni odbor za osnivanje Rukometnog centra IvaniÊ Grad (Flander, 1986.). Vaænu ulogu u razvoju rukometa na podruËju IvaniÊ Grada imali su predani sportski radnici i rukometni djelatnici Mladen Derifaj, Cvjetko Kralj i Stjepan ©krinjar. Njihova uloga je to veÊa πto su oni poticali i osnivanje novih rukometnih organizacija u bliæim okolnim mjestima i gradovima (Dugo Selo, Novoselec) te kroz rad u razliËitim tijelima Hrvatskog rukometnog saveza doprinosili unapreenju rukometne igre u Hrvatskoj.

Æiva djelatnost πkolskih klubova Ne smije se zaboraviti ni vrlo æiva djelatnost πkolskih sportskih klubova na podruËju grada, koji kroz organizirani rad u nekoliko sekcija (nogomet, odbojka, rukomet) omoguÊavaju uËenicima sportaπima daljnje unaprjeenje njihovih sposobnosti i znanja te usporedbu s njihovim vrπnjacima iz cijele Hrvatske. Mnogi su joπ ivaniÊki sportaπi i sportski klubovi postizali vrlo zapaæene rezultate odnosno osvajali medalje na prvenstvima dræave (motociklistiËki klub, kick-boxing klub, rukometni klub, karate klub...) te dostojno prezentirali svoju zemlju na meunarodnim natjecanjima (æenski i muπki rukometni klubovi, karate klub, kick boxing klub...). Kako bi se njihov uspjeh, ali i uspjeh svih onih koji su sportaπima pomogli da ostvare tako visoke ciljeve prepoznao, vrednovao, i nagradio, te da bi se istodobno potaknuli svi ostali sportaπi da ustraju na svom putu k visokim sportskim ciljevima, Gradska zajednica πportskih udruga IvaniÊ Grad svake godine

organizira proglaπenje najboljih sportaπa i sportaπica grada te istaknutih sportskih djelatnika za proπlu godinu. Sam Ëin proglaπenja, gdje nagrade i priznanja u pravilu predaju proslavljeni hrvatski sportaπi, godinama je najposjeÊeniji sportski dogaaj u gradu. Tamnija strana priËe svakako su uvjeti u kojima treniraju i rade sportaπi u IvaniÊ Gradu. I dok je problematika financiranja sportskih klubova i sportaπa, odnosno nedostatak novca, problem s kojim su suoËeni gotovo svi u Hrvatskoj, u IvaniÊ Gradu veÊ je godinama prisutan problem neizgradnje sportskih objekata te prateÊih sadræaja koji Êe omoguÊiti normalno provoenje treninga i natjecanja.

Sve se svodi na improvizaciju Tako se sve svodi na improvizaciju, a ona samo sluËajno moæe odvesti do postizanja vrjednijih sportskih rezultata. U razdoblju nakon Drugog svjetskog rata, koje obiljeæava znatan gospodarski rast grada, viπa zaposlenost i relativno izobilje novca (OreπkoviÊ,1994.), propuπtene su prigode da se veÊi dio problema koji se tiËu sportskih objekata rijeπi. Neki projekti su i pokrenuti, izgradnja zapoËela, ali niπta nije dovrπeno ili barem napravljeno kako treba. TipiËan primjer je gradski otvoreni bazen, koji stoji napuπten, zaboravljen i uruπen veÊ godinama. Za Univerzijade u Zagrebu 1987. propuπtena je prigoda da se izgradi sportska dvorana dimenzija za igranje rukometa. I dok su se ostali gradovi u blizini Zagreba okoristili takvom prigodom, IvaniÊ nije. Pitanje sportske dvorane zapravo je i najveÊi problem promatrajuÊi sportsku djelatnost u gradu te analizirajuÊi uvjete za provoenje nastave tjelesne i zdravstvene kulture. Danas postoji samo jedna mala πkolska dvorana koja ne zadovoljava potrebe ni dviju πkola koje se njome sluæe, a kamoli sportova koji bi se u njoj trebali i morali razvijati. Zaπto onda “vedriji pogled u buduÊnost”? Na Ëemu temeljiti optimizam? Pitanje te iste sportske dvorane trebalo bi u proljeÊe 2006. biti rijeπeno. Radovi su u tijeku, i svakim danom bliæi se realizaciji æelja mnogih sportaπa grada da

konaËno i oni dobiju svoj “sportski hram”, mjesto u kojem Êe stvarati i prezentirati svoja najviπa dostignuÊa (fotografija 2). Izgradnjom takvog kapitalnog objekta bit Êe omoguÊeno i kvalitetnije provoenje nastave tjelesne i zdravstvene kulture. Sportska dvorana trebala bi pruæiti moguÊnost djeci da zadovolje svoje biotiËke potrebe, da kvalitetno ispune slobodno vrijeme te da se u konaËnici maknu s ulice. Takoer postoji i sve viπe privatnih poduzetnika koji otvaraju fitness centre, teniske terene i malonogometna igraliπta te time graanstvu pruæaju prigodu da kroz razliËite sportske aktivnosti Ëuvaju i unaprjeuju zdravlje. Suvremena bolnica “Naftalan”, jedinstvena u Europi i u svijetu po ljekovitoj nafti - naftalan za lijeËenje koænih, reumatskih i drugih bolesti takoer planira izgradnju novih objekata te proπirenje kapaciteta, πto ukljuËuje i proπirenje sportsko-rekreacijske ponude, Ëime se otvaraju i nove perspektive u razvoju sporta ovog kraja. Naravno, ako se zamiπljeno i planirano realizira. Posebno raduje Ëinjenica πto se iz godine u godinu poveÊava broj mladih zainteresiranih da ljubav prema sportu, znanja i vrijednosti prenesu na mlae generacije. Mnogo je mladih sportskih djelatnika, trenera koji su polaznici seminara, teËajeva, viπe πkole za sportske trenere, voditelje rekreacijskih aktivnosti, polaznika Kinezioloπkog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu. Oni bi sasvim sigurno, uz starije i iskusnije trenere, trebali biti jamstvo promicanju tjelesne i zdravstvene kulture, pravilnom razvoju sportaπa od njegovih poËetaka pa do kraja sportske karijere, postizanju visokih sportskih rezultata te unaprjeenju u svakom smislu i samih sportskih klubova. Bude li tako, IvaniÊ Grad oËekuje svijetla sportska buduÊnost. LITERATURA: 1. Rudeæ, B. (1994). 900 godina Ivanicha. Zbornik radova. Ina-Naftaplin, Zagreb. 2. OreπkoviÊ, K. (1994). IvaniÊ Grad u proπlosti, sadaπnjosti i buduÊnosti. U: B. Rudeæ (ur.). 900 godina Ivanicha. Zbornik radova, str. 341-350. Ina-Naftaplin, Zagreb. 3. Flander, M. (1986). Razvoj rukometa u Hrvatskoj. Monografija. Rukometni savez Hrvatske, Zagreb.

OLIMPIZAM: Olimpijski pokret od

Promije ali ne i

Paavo Nurmi

Olimpijska slava rezervirana je za sportaπe amatere. Profesionalci su veÊ plaÊeni, bile su posljednje rijeËi koje je Avery Brundage izgovorio 1972. godine ustupajuÊi svoje mjesto predsjednika MOO-a novoizabranom predsjedniku lordu Michaelu Killaninu. Avery Brundage nije ih izrekao sluËajno

Piπe Zrinko »ustonja 20

rvi sportaπ kojemu je Meunarodni olimpijski odbor oduzeo osvojenu zlatnu medalju bio je ameriËki atletiËar Jim Thorpe. Bilo je to 1913. godine. Odluka je donesena jednoglasno. Naime, Olimpijski odbor SAD-a obavijestio je MOO da je Jim Thorpe, nastupajuÊi u ameriËkoj bejzbolskoj ligi, primao naknadu ili, drugim rijeËima, nije bio sportaπ amater. “Olimpijska slava rezervirana je za sportaπe amatere. Profesionalci su veÊ plaÊeni”, bile su posljednje rijeËi koje je Avery Brundage izgovorio 1972. godine ustupajuÊi svoje mjesto predsjednika MOO-a novoizabranom predsjedniku lordu Michaelu Killaninu. Avery Brundage nije ih izrekao sluËajno. RijeËi amater i profesionalac unutar olimpijskog pokreta imaju dugu povijest

amaterizma do profesionalizma

njena su pravila, filozofija olimpizma od dva tjedna ili 30 dana godiπnje niti su dopuπtali da se sportaπima vrati izgubljena zarada ili nadoknadi plaÊa koju nisu primali za vrijeme priprema i natjecanja.

Nurmijev pouËak

Jim Thorpe

meusobnog prijepora, iskljuËivosti, kontradiktornosti i razliËitih shvaÊanja. Meunarodni olimpijski odbor je od svog osnivanja imao Ëvrst, gotovo rigidan, stav da na olimpijskim igrama mogu nastupati iskljuËivo amateri. »ak je i glavna tema osnivaËkog kongresa Meunarodnog olimpijskog odbora 1894. godine bila amaterizam i profesionalizam. Glavni razlog zaπto tenis nije bio na programu olimpijskih igara od 1928. do 1984. upravo je u Ëinjenici da je Meunarodni teniski savez imao mnogo liberalniji stav prema profesionalcima nego je to od njega zahtijevao MOO. Zabiljeæeni su mnogi sukobi s meunarodnim nogometnim, streljaËkim ili skijaπkim savezima koji su dopuπtali nastupe profesionalnim sportaπima. Meunarodni olimpijski odbor nije imao sluha. Nije dopuπtao da sportaπi koji sudjeluju na olimpijskim igrama putuju viπe

Jednom od najveÊih atletiËara svih vremena, viπestrukom olimpijskom pobjedniku i najveÊoj atletskoj zvijezdi u razdoblju izmeu dva svjetska rata, Fincu Paavi Nurmiju, MOO je 1932. doæivotno zabranio sudjelovanje na olimpijskim igrama jer je zaradu laæno prikazao kao putne troπkove. “Tko si ne moæe priuπtiti bavljenje sportom, ne treba se ni baviti sportom, a ako se i bavi sportom, ne moæe nositi plemenitu titulu sportaπa amatera.” Meunarodni olimpijski odbor i Olimpijska povelja danas ne prepoznaju razliku izmeu sportaπa amatera i profesionalaca. Rezultat je to dugogodiπnjih sukoba unutar samog MOOa, ali joπ i viπe potrebe i nuænosti da se prizna i prihvati realno stanje u sportu i druπtvu kojega je sport sastavni dio. Joπ sedamdesetih godina proπlog stoljeÊa zagovarajuÊi amaterizam MOO je zauzeo stajaliπte da se “laæne sportske stipendije i drugi oblici nepoπtenja i varanja moraju zaustaviti”. »ovjek koji se usudio prekinuti amatersku tradiciju olimpizma i promijeniti jedno od temeljnih pravila sudjelovanja na olimpijskim igrama bio je Juan Antonio Samaranch. “Prije nekoliko godina izjavio sam da na olimpijskim igrama trebaju nastupati najbolji sportaπi… za nas, na primjer, u tenisu ne postoje profesionalci i amateri, postoje prije svega sportaπi…” Iako su neki Ëlanovi MOOa predvidjeli “kaotiËnu buduÊnost olimpijskim igrama ako se dopusti sebiËnoj javnosti i interesu kapitala slobodno djelovanje u ovom podruËju”, a profesionalizam okarakterizirali kao veliko zlo ili bolest, sasvim je izvjesno da je Juan Antonio Samaranch uspio stvoriti ozraËje u kojem je bilo moguÊe provesti u djelo ideju o izjednaËavanju sportaπa amatera i profesionalaca u pogledu nastupa na olimpijskim igrama. Najgorljiviji protivnici bile su komunistiËke zemlje koje se nisu slagale s idejom da profesionalni sportaπi sa zapada sudjeluju na olimpijskim igrama.

Profesionalizam je uπao u olimpijski pokret na mala vrata. Nastup na Olimpijskim igrama 1988. godine dopuπten je profesionalnim sportaπima u pet sportova: nogometu, atletici, hokeju na ledu, konjiËkom sportu i tenisu. Nakon takve odluke bilo je sasvim jasno da Êe se nastup profesionalnim sportaπima uskoro omoguÊiti i u drugim sportovima i da Êe jaz izmeu amaterizma i profesionalizma uskoro nestati.

Nova Olimpijska povelja To se konaËno i dogodilo 1990. godine kada je odluËeno da Êe se prijeporno pravilo 26 u Olimpijskoj povelji zamijeniti. Nova Olimpijska povelja stupila je na snagu 1991. godine s novim pravilom broj 45: “Da bi mogao sudjelovati na olimpijskim igrama natjecatelj mora ispunjavati uvjete Olimpijske povelje te mora poπtovati pravila odreenog meunarodnog saveza koje je odobrio MOO i mora ga prijaviti njegov nacionalni olimpijski odbor”. Drugih uvjeta nije bilo. Vaæno je naglasiti ono πto su naglaπavali i Ëlanovi MOO-a kada je novo pravilo nakon gotovo 100 godina prijepora konaËno i doneseno. Pravilo sudjelovanja na olimpijskim igrama je promijenjeno, ali filozofija olimpizma nije promijenjena. Olimpijski pokret i dalje se temelji prije svega na odgojnim i humanistiËkim vrijednostima sporta koje, naroËito u danaπnje vrijeme, treba stalno i beskompromisno isticati i braniti. Sport je bio, ostao i u buduÊnosti treba biti odgojno sredstvo mladih upravo onako kako ga je prije viπe od 110 godina zamislio Pierre de Coubertin, otac modernog olimpijskog pokreta. Meunarodni olimpijski odbor je 1983. godine ispravio svoju pogreπku i obitelji Jima Thorpea uruËio dvije zlatne medalje koje je osvojio na Olimpijskim igrama 1912. godine u Stockholmu. Nepravda uËinjena Nurmiju 1932. godine ne moæe biti ispravljena, ali je taj veliki atletiËar ovjekovjeËen na plakatu Olimpijskih igara iz 1952. godine koje su odræane u Helsinkiju. 21

RELIGIJA I SPORT

Najvrjedniji cilj je Biblija je knjiga koja otvara put Ëovjeku prema cijelom svijetu. Sport nije povezan uz Ëovjeka preko tijela nego uz Ëovjeka kao kompletno biÊe duhovno i tjelesno. »ovjek je u sport ukljuËen slobodno sa svim svojim pozitivnim i negativnim stranama, ali isto tako sa svojim osjeÊajima i sa svojim umom Piπe don Vitomir ZeËeviÊ imski pjesnik Juvena iz Akvina koji je æivo u prvom stoljeÊu naπe krπÊanske ere reËe: "men sana in corpore sano", odnosno "zdrav duh u zdravu tijelu", πto predstavlja svakako jednu od najstarijih poruka o sportu. Njegova je misao bila da Ëovjek koji je uistinu mudar niπta drugo od neba ne moli nego da ima «zdrav duh u zdravu tijeluﬂ. U djelima antiËkih filozofa Platona i Aristotela nalaze se dijelovi koji istiËu vaænost odnosa duha i tijela. StarogrËki filozof Platon rekao da je glavna bit Ëovjeka da se igra. Igra kao naËin Ëovjekova ophoenja prema sebi i drugima u jednu ruku oblikuje kulturu. Ona u sebi sadræi razna znaËenja i oblike tako da nadilazi Ëovjekov razum. Igra u Ëovjeku stvara zadovoljstvo i opuπtenost. Mnogi Êe se pita kakve veze ima Biblija s igrom ili sportom? Biblija nije knjiga koja sadræi razna pravila, povijest i vrste sportova. U sebi Biblija ne daje nikakvu povezanost sa sportskim natjecanjima. Ona sadræi samo neke elemente i prizore sportskog natjecanja onoga vremena. Kakva je zapravo Biblija knjiga? Prvo i prije svega, Biblija je Boæja i ljudska rijeË. Bog se posluæio naπim jezikom da bi razumljivo govorio ljudima. Biblija je knjiga koja otvara put Ëovjeku prema cijelom svijetu. Sport nije povezan uz Ëovjeka preko tijela nego uz Ëovjeka kao kompletno biÊe duhovno i tjelesno. »ovjek je u sport ukljuËen slobodno sa svim svojim pozitivnim i negativnim stranama, ali isto tako sa svojim osjeÊajima i sa svojim umom. On u sport sa sobom donosi ljudske i vjerske vrijednosti koje mu pomaæu u ostvarivanju sportskog cilja. Sport je druπtvena kategorija jer ukljuËuje druge osobe u igru. Iz ovoga je vidljivo da Biblija i sport imaju dodirne toËke. Biblija otvara Ëovjeku nove horizonte prema duhovnome, ali i prema svjetovnom. Ocrtava Ëovjeka u potpunosti, s tim da

daje naglasak da ovozemaljski æivot koji u sebi ima materiju i tijelo, treba biti ostvaren na duhovniji i uzviπeniji naËin.

Sport u Bibliji Biblija na svojim prvim stranicama govori o stvaranju svijeta. Vrhunac tog stvaranja jest Ëovjek, slika Boæja. Tu dolazi do izraæaja Ëovjek πto ga Biblija spominje u knjizi Postanka 1,26: "NaËinimo Ëovjeka na svoju sliku, sebi sliËna..." Tu se vidi da je Ëovjek razliËit od svih stvorenja i stvorova i da u sebi posjeduje neπto boæansko, u isto vrijeme otvoren je prema svome Stvoritelju. »ovjeku je povjerena briga za sve stvoreno da vodi brigu, da skrbi i razvija o svim stvorenjima i stvarima. Kroz ovakav postupak Ëovjek se sam razvija, ali ujedno razvija i okolinu u kojoj æivi. »ovjek u Boæjem stvaranju dobio je svoj prostor djelovanja i vrijeme. U sebi Ëovjek posjeduje fiziËke i duhovne sposobnosti kao najvaænije Boæje stvorenje. Svjestan svoje posebnosti Ëovjek je razvijao svoje sposobnosti i odnose s drugima. Ali ometanje njegovog stvarnog napretka naruπavalo je zlo koje nije dozvoljavalo pozitivni razvitak u njemu. Bog pravi jedan iskorak prema Ëovjeku kada na svijet πalje svoga sina Isusa koji biva utjelovljen u ljudskom obliku. U svemu jednak Ëovjeku osim u grijehu. On je propovijedao Ëovjeku govoreÊi o Boæjoj ljubavi ovdje na zemlji i da se na taj naËin ostvaruje slika novog Ëovjeka. Promijenio je dotadaπnje Ëovjekovo razmiπljanje o bliænjemu kao onaj koji stvara opasnost njegovog razvoja, nego da je on onaj kroz kojeg moæe ostvariti svoj æivotni cilj. Biblija u svojem tekstu rabi rijeË "igra", posebno igra djece. Jiπmael se igra s Izakom (Post 21, 9). Kod proroka Zaharije nalazimo da Êe se u vrijeme spasenja "gradski trgovi ispuniti djeËacima i djevojËicama koji Êe se

igrati na njegovim trgovima" (Zah, 8,5). Tako joπ moæemo naÊi rijeËi o igri kod Izaiji, Joba i u knjizi Tuæaljki. Dakle, vrlo malo moæemo naÊi u Starom i u Novom Zavjetu pojam "igra" ili "πport". Sveti Pavao upotrebljava sportske rijeËi (metafore) u svom govoru u 1.Kor, 9,24: "Ne znate li: oni πto u trkaliπtu trËe, svi doduπe trËe, ali jedan prima nagradu". Pavao dosita upotrebljava starogrËke sportske izraze. Igra je doista ljudska aktivnost kojoj nije cilj postizanje neke zarade nego slobodni izraz tijela i duha. »ovjek se ostvaruje kroz igru pokazujuÊi cijeloga sebe. Ne smije biti biÊe koje samo uæiva u tim blagodatima nego se kroz to treba radovati. Stoga je Bog stvorio svijet da se Ëovjek u njemu raduje, a ne da ga samo koristi i njime gospodari. Kao biÊe, Ëovjek je stvoren da æivi zajedno s drugima u ljubavi i solidarnosti. Ne smije dakle igrati sam ili protiv drugih da bi njih uniπtio ili postao njihov gospodar. Ljubav je zlatno pravilo sporta. Istina je da onaj koji se bavi sportom æeli biti pobjednik, ali ne igra da bi stekao moÊ i vlast nad drugim Ëovjekom. Natjecanje je sastavi dio igre, dok traje u okvirnim granicama ponaπanja, ali je opasnost da postane naËin sebiËnog æivljenja.

Sport sluæi Ëovjeku, a ne Ëovjek sportu Oni koji se bave profesionalnim sportom mogu biti radost i zabava druπtva u kojem æivi. Sport je samodisciplina. Kroz svetog Pavla koji kaæe u 1. Kor 9, 25,27: "Ja krotim svoje tijelo i zarobljavam…" Tu se prije svega odnosi na cijelu osobu, a ne samo tijelo. Za njega je glavno usmjerenje usmjeriti osobu prema "neraspadljivom vijencu" kao nagradi koja je najvaænija u æivotu svakog sportaπa i svakog Ëovjeka. Razmiπljati pavlovski o sportu, znaËi shvatiti da je igra slobodan naËin druπtvenog opho-

a ne borilaËk

ljudska sreÊa, enja gdje se ostvaruje ljudska osoba. Sport nema vrijednosti u sebi samom, nego vrijednost potpori iz druπtvene i religiozne sredine u kojoj se æivi. Njegov pravi smisao je u opÊem poimanju Ëovjeka i ljudskog djelovanja. Igra i sport proizlaze iz samog Ëovjeka, a on se igrom izriËe, ostvaruje i razvija fiziËki i duhovno. Sport se treba shvatiti kao neπto πto se odnosi na cjelovitog Ëovjeka, a ne samo na njegovu tjelesnost. Iz svog gledanja na Ëovjeka Biblija daje sportu smisao i dubinu u sluæbi Ëovjeku. Sve πto postoji treba sluæiti Ëovjeku, a ne da Ëovjek sluæi stvarima. Prema Evanelju bilo bi da sport sluæi Ëovjeku, a ne Ëovjek sportu. Sport nikako ne smije biti cilj, nego sredstvo po kojem se bolje moæe ostvariti. GovoreÊi Isus u Markovom Evanelju 2,27: "Subota je stvorena radi Ëovjeka, a ne Ëovjek radi subote". Ipak, u sportu je potrebno shvatiti da je sve to u sluæbi bolje izgradnje i nadogradnje ljudske osobnosti. Smisao svih natjecanje jest biti pobjednik i to je najviπi cilj u sportu. Ali prema Bibliji, najviπi cilj jest sam Bog. »ovjek u sportu ima svoje dostojanstvo. I Ëovjek se u sportu oslanja na drugoga. Jer kad nema drugoga nema ni sporta. Onda se ne bi Ëovjek imao s kim natjecati. Sport i Biblija dodiruju ono bitno, a to je Ëovjekovo biÊe. Biblija govori i o opasnostima koje dolaze u krivom shvaÊanju sporta i kod natjecatelja i kod onih koji gledaju. U svakom sluËaju, onaj koji je na drugoj strani ne smije biti i postati neprijatelj. Nego samo natjecatelj. On treba biti naπ prijatelj, brat i Boæje stvorenje. Da bi se dobili vrhunski rezultati treba puno trenirati, biti ustrajan, posluπan, vjeæbati i odricati se. Treba ovladati sobom, svojim osjeÊajima i nagonima. Ujedno treba prihvatiti drugoga u svoj njegovoj razliËitosti. Sve je to sadræano u biti vjere i askezi kao naËinu æivota. Kroz sport i natjecanja zaboravlja se ono bitno. Sve podlijeæe natjecanju, ganja se rezultat i uspjesi. Dolazi do razoËaranja, u kojem trpi sam sportaπ i njegova obitelj. Najvrjedniji ciljevi se zaboravljaju, a to je ljudska sreÊa, a ne borilaËka postignuÊa. Sport razvija u Ëovjeku njegovu osobnost i pokazuje da se kroz upornost i rad moæe doÊi do velikih vrijednosti. On u sebi spaja ljude razliËitih vjera, nacija i mentaliteta. Biblijski pogled na Ëovjeka moæe utjecati da se u sportu Ëovjek ispunja, ali da treba znati da je sport naËin kako doÊi do veÊih vrijednosti od onih ljudskih. Biblija i sport su mostovi koji usmjeruju Ëovjeka prema neËem pozitivnom. Biblija i sport u sebi proæimaju æivot i Ëovjeka koji trebaju biti

okrenuti prema svojoj vertikali, a to je naπ Stvoritelj. Bog æeli biti ukljuËen u svako podruËje ljudskog æivota, pa tako i u sport. Svaki pojedinac dobiva talente koji dolaze od Boga. Nekome je dao viπe talenata, a nekome manje prema njegovim sposobnostima. Isus, obraÊajuÊi se svojim sluπateljima, u prispodobi govori o trojici sluga koji su dobili od gospodara talente. Jedan je dobio pet, drugi tri, a jedan jedan. Iz te prispodobe poruka je Isusova da nije vaæno koliko imaπ talenata, nego kako razvijaπ i koliko ulaæeπ u njih. Nitko neÊe moÊi neπto postiÊi ako se ne potrudi da bi ispunio svoje moguÊnosti.

Ze Robertovo iskustvo Svaki sportaπ posjeduje osnovne dvije dimenzije: fiziËku i mentalnu. Ali ne treba zaboraviti ni treÊu dimenziju, a to je duhovna. Sve dok sportaπ ne spozna Boga, kod njega djeluju samo prve dvije dimenzije. Sve tri dimenzije: fiziËka, mentalna i duhovna saËinjavaju potpunog sportaπa. Ta se duhovnost izraæava kroz Ëinjenicu da je Bog ljubav i da je naπ Stvoritelj. Isus je naπ spasitelj i otkupitelj. UpoznavajuÊi Isusa kao Sina Boæjega i æiveÊi po njegovim zapovijedima ljubavi dolazimo do potpunog duhovnog sjedinjenja s bliænjima i sa samim Bogom. Æivot sportaπa razlikuje se od æivota drugih ljudi. Njihov brzi ritam æivota u kojem treniraju, natjeËu se i bore za πto bolje rezultate najËeπÊe se osjeti na njima samima kao nedostatak samopouzdanja i podrπke. Sport traæi rezultate, a povrh svega dobre talente. Vrijeme za osobnu izgradnju pojedinog sportaπa je minimalno. Tu trpi obitelj, prijatelji i djeca. U samom æivotu sportaπa jedno od vaænih mjesta njegove osobnosti treba zauzeti vjera koja se iz dana u dan nadograuje kroz Ëitanje Biblije, osobnu molitvu i svete sakramente. Sportaπev duh mora biti snaæan i Ëvrst. A da bi se do toga doπlo, treba uspostaviti vertikalu s Bogom. U slobodno vrijeme pojedini sportaπi Ëitaju Bibliju i nadahnjuju se nad njom. Neki od njih, kad bi proËitali Bibliju, znali bi reÊi: "Biblija je promijenila moj æivot". Sportaπi dobro znaju da put do uspjeha nije lagan. Sport je viteπko nadmetanje, a Crkva æeli da sportaπi budu nositelji i svjedoci vjere. To se ostvaruje kroz ljubav prema Bogu, a onda i ljubav prema Ëovjeku. Svaki Ëovjek je pozvan æivjeti pravim krπÊanskim æivotom i sa svim ljudskim vrijednostima koji su najvaæniji za Ëo-

vjeka. Nogometaπ Bayerna iz Muenchena Ze Roberto, proæivljavajuÊi teπke trenutke æivota, osjetio je Boæju ljubav. »itajuÊi Bibliju osjetio je neπto posebno: "Tamo sam susreo Boga koji se æeli pribliæiti Ëovjeku. Ne moramo se sami muËiti da bismo doπli do njega, nego je on sam upravio put prema nama. I doznao sam iz ove stare knjige da je Boæja ljubav prema meni aktualna". Kroz Ëitanje Biblije Ze Roberto osjetio je da Bog æeli biti njegov otac. Osjetio je utjehu u Bibliji. U njoj se Ëesto spominje Bog koji moæe tjeπiti ljude kao πto nikada nijedan Ëovjek nije mogao. Svoju sreÊu izriËe tako, πto je svoj æivot povjerio Isusu. Vrlo je vaæno razgovarati s Bogom i sluπati ga. Takav sportaπ kao πto je Ze Roberto redovito Ëita Bibliju i ona je njegovo nadahnuÊe u igri i u svakodnevnom æivotu. Osim toga, Biblija sadræi vrlo vaæne poruke vjere za sportaπe: "Nogometaπ koji ne vjeruje u sebe, momËad koja viπe nije uvjerena da moæe svladati teπke situacije, bit Êe uvijek na gubitniËkoj strani. Mnogo je primjera u Bibliji u kojima su se ljudi okrenuli krivim stvarima i sve izgubili... kad trebam pomoÊ u æivotu Bog bi trebao biti prvi kome Êemo se obratiti". Svaki Ëovjek se susreÊe s Bogom, svatko doæivi neπto πto ga navede na razmiπljanje o Bogu. U Bibliji doznajemo da je Ëovjek tjelesno biÊe i moæe se igrati, kako bi razvijao u sebi darove koje mu je Bog povjerio. Kroz igru Ëovjek razvija otvorenost prema drugima, ali mu je sportska igra samo sredstvo za æivotnu igru pred Gospodinom. A sv. Pavao sportaπima poruËuje: "dobar sam boj bio, trku zavrπio, vjeru saËuvao". (Timotej, 4, 7-8) LITERATURA:

Ze Roberto, Dodavanje iz snova, Teovizija, Zagreb 2005. Ivan MarijanoviÊ, Odgajati πportom, KSC, Zagreb 1993. Talijanska biskupska konferencija, ©port i krπÊanski æivot, Salom, Zagreb 2002. Naπi razgovori, Glas koncila br. 52, Zagreb 2004. Svjetlo RijeËi br.256/257, Sarajevo, srpanj-kolovoz 2004. Stipe Nimac, Zbornik radova, Tijelo, sport i teologija, FranjevaËki samostan Gospe Lurdske, Zagreb 1988. Biblija, Stvarnost, Zagreb 1968.

a postignuÊa

SPORT I DIZAJN

Reci mi

piktogramom Piktogram mora sadræavati karakteristike znaka, a ne opisne ilustracije, mora biti neovisan o bilo kojoj kulturi, ali ujedno i razumljiv svakoj. Vizualna pravila moraju piktogram u sistemu znakova uËiniti lako Ëitljivim za svaku osobu, bez obzira na stupanj njezina obrazovanja Piπe Iva Breæanski

ovoriti o piktogramu u kontekstu povijesti olimpijskih igara znaËi promiπljati uzajamnu povezanost i odreenu uvjetovanost dviju razliËitih disciplina: sporta i dizajna. Upravo zahvaljujuÊi interdisciplinarnim odnosima moguÊe je jasnije i kvalitetnije prepoznavanje karakteristika odreenih disciplina koje se razliËitom svrhovitoπÊu nadopunjavaju. Fenomen piktograma javlja se radi potrebe za komunikacijom, kao grafiËki simbol neposredne i univerzalne Ëitljivosti. Osnovni uvjet jest njegova korisnost, upotrebljivost forme, a karakteristika jednostavno razumijevanje i Ëitljivost moguÊe bez prethodnog prouËavanja. Primjerice, matematiËki simboli plus (+) ili minus (-) nisu piktogrami, jer njihova ispravna interpretacija pretpostavlja uËenje, odnosno, odreenu razinu znanja. Piktogrami, dakle, ne smiju biti oblikovani previπe apstraktno ili pojednostavljeno, jer bi se na taj naËin oteæalo njihovo razumijevanje. Takoer nije uputna njihova prevelika opisnost i optereÊenost detaljima, kao πto je sluËaj bio na XIV. olimpijskim igrama 1948. u Londonu. Da bi se konaËno utvrdio suvremeni sistem kreativno oblikovanog piktograma u seriji trebalo je Ëekati XVIII. olimpijske igre u Tokiju 1964. godine, kada je tim od tridesetak japanskih dizajnera na

Ëijem su Ëelu bili art-direktor Masaru Katzumie i grafiËki dizajner Yoshiro Yamashita postavio temelje nove vizualne logike nakon Ëetiri godine iscrpnog rada.

Tokijski simboli Tako znaËenje i utjecaj olimpijskih igara postaje, heterogenoπÊu kultura i interesa, izazov i konkretan poligon za stvaranje internacionalno prihvatljivog vizualnog jezika. Dvadesetak tokijskih simbola kreiranih za razliËite sportske discipline (kao i novi informativni znakovi), zbog svoje Êe kvalitete i jasnog koncepta postati opÊe prihvaÊeni po cijelom svijetu kao temelj daljnjeg razvitka piktograma na olimpijskim igrama. KarakteristiËno ukidanje nepotrebnih detalja i pojednostavljenje forme iznosi u prvi plan vrijednost samog grafiËkog dizajna, a ukupna stilizacija naglaπava ono πto je u sportu najvaænije - pokret. Godine 1968. za Olimpijske igre u Meksiku, dizajnerski tim pod vodstvom Manuela Villazóna i Mathiasa Goerlitza Ëini korak dalje u pojednostavljenju i koncentraciji informacije. Naime, umjesto cjelovite figure sportaπa u pokretu koji ukazuje na odreenu sportsku disciplinu, pojavljuje se karakteristiËan detalj koji upuÊuje na cjelinu. Primjerice, figuru veslaËa zamijenit Êe stilizirani detalj vesla nad vodom, ili pak figuru maËevaoca - prikaz dva

prekriæena maËa. Na taj naËin postignuta je, jednostavno i Ëitljivo, veÊa zgusnutost informacije. Oblikovanje piktograma na principu "jedan dio umjesto cjeline" ostaje sjajnom poukom za kvalitetno promiπljanje dizajna joπ i danas.

"IkoniËki esperanto" Dobivene rezultate pojednostavljenja forme (Tokio '64.) i koncentriranog prikaza informacije (Meksiko '68.), majstorski Êe sublimirati i sistematizirati Otl Aicher,

tadaπnji direktor Visoke πkole za oblikovanje u Ulmu. Njegov dizajn za XX. olimpijske igre u Münchenu 1972. godine donosi novi sustav promiπljenog pojednostavljenja i sistematiËnosti u prikazu ljudskog tijela. Naime, umjesto dotada jednostavnog apstrahiranja lika sportaπa, Aicher predstavlja novi sistem kompozicije forme ljudskog tijela. Cilj je tog sistema prikazati bilo koji pokret ili sportsku disciplinu pomoÊu uvijek ista Ëetiri grafiËka elementa: glave, trupa s rukama, struka i nogu. Ovakvom se kompozicijom elemenata uspio stvoriti jasan vizualni jezik, suvremeno saæeta formula oblikovanja - svojevrsni "ikoniËki esperanto". ZahvaljujuÊi novom iskoraku i Ëvrstim pravilima koje je Aicher uspostavio, upravo münchenski sistem piktograma postat Êe referentna toËka ne samo za razumijevanje daljnjeg razvoja dizajna igara, nego i dizajna u cijelosti. Tada je utvreno sljedeÊe: piktogram nuæno mora sadræavati karakteristike znaka, a ne opisne ilustracije; nadalje, piktogram mora biti neovisan o bilo kojoj kulturi, ali ujedno i razumljiv svakoj. Takoer, vizualna pravila moraju piktogram u sistemu znakova uËiniti lako Ëitljivim za svaku osobu, bez obzira na stupanj njezina obrazovanja. U razdoblju od sljedeÊa dva desetljeÊa, od Münchena '72. do Barcelone '92., grafiËki se

dizajn uvelike razvija, a olimpijske igre i nadalje predstavljaju jedan od velikih protagonista tog razvoja. Reprezentativni primjer stalnog doprinosa igara razvoju dizajna jest razvitak suvremenog vizualnog identiteta, odnosno, cjelovite osmiπljenosti sustava logotipa, maskota i piktograma, kao i standardizacije njihovih aplikacija na vozila, informativne stupove, instalacije u ambijentu i tome sliËno. Dolazi i do novog, svjeæijeg naËina oblikovanja - interpretativni, osobniji stil donosi nove estetske kvalitete. UnatoË teæem iπËitavanju, gledatelji/korisnici nove Êe stilove s lakoÊom razumijevati bez potrebe za doslovnom toËnosti, zahvaljujuÊi godinama tradicije i iskustva dekodiranja piktograma. Nova je kvaliteta komunikacije na igrama posebno prepoznatljiva u ljepoti stila koju donosi vizualni identitet XXV. olimpijskih igara u Barceloni 1992. godine. Pod kreativnom palicom dizajnera Josepa Maríja Tríasa u svim je piktogramima, kao i u logotipu, vizualna poveznica slobodni potez rukom koji daje karakteristiËnu toplinu, otvorenost i komunikativnost ovom pristupaËnijem, slobodnijem i kreativno posebice uspjelom grafiËkom kodu.

Komunikacija modernog druπtva Afirmacija identiteta i originalnosti na poseban je naËin postignuta u prepoznatljivom vizualnom identitetu XVII.

zimskih olimpijskih igara u Lillehammeru 1994. godine. Sarah Rosenbaum i "DesignGruppen '94." iz Osla inspiraciju su pronaπli na stijenama norveπke πpilje Rodoy drevnog plemena Alstahaug, gdje grubo urezan lik skijaπa 4000 godina prije Krista zorno svjedoËi o svijesti i potrebi vizualne komunikacije Ëovjeka. PutujuÊi od izoliranog fenomena prethistorijskog crteæa kao izvora, moguÊe je slijediti pojavu piktograma kao jezika simbola, te njegovo stupnjevito oblikovanje u informativan i sistematiËan komunikacijskovizualni kod. Glavni se dio ovog razvoja prepoznaje u neposrednom odnosu s povijeπÊu olimpijskih igara, gdje se kroz susret razliËitih jezika i kultura stvaralo poticajno okruæenje, kreativni izazov za oblikovanje opÊeg, svima jednako razumljivog vizualnog jezika koji bi predstavljao univerzalni naËin komunikacije i razumijevanja. Sve do Atene 2004. godine i nadalje, to Êe plodno interdisciplinarno poticanje olimpizma, sporta i dizajna ostvarivati kvalitetu organizacije, olakπavati pokretljivost posjetitelja, ukazivati na kulturu i osjeÊaj za estetiku grada i zemlje organizatora, poput kakvog velikog scenarija komunikacije modernog druπtva. 25

Li Zhijian, predsjednik Svekineske sportske federacije, u HOO-u

Kina jest sportska velesila, no to je i Hrvatska Predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa i Li Zhijan razgovarali su o razmjeni struËnjaka u pojedinim sportovima, pa je tako dogovorena razmjena hrvatskih struËnjaka u vaterpolu i rukometu a s kineske strane u stolnom tenisu i skokovima u vodu, πto bi predstavljalo poËetak programa razmjene trenera

isoko kinesko sportsko izaslanstvo na Ëelu s Lijem Zhijianom, predsjednikom Svekineske sportske federacije (GAS), potpredsjednikom Kineskog olimpijskog odbora i dopredsjednikom Organizacijskog odbora Olimpijskih igara Peking 2008. (BOCOG) boravilo je krajem svibnja u posjetu Hrvatskom olimpijskom odboru. Predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa i Li Zhijan razgovarali su o razmjeni struËnjaka u pojedinim sportovima, pa je tako dogovorena razmjena hrvatskih struËnjaka u vaterpolu i rukometu te s kineske strane u stolnom tenisu i skokovima u vodu, πto bi predstavljalo poËetak programa razmjene trenera. Li Zhijian, s kojim smo razgovarali, je kao jedan od Ëelnih ljudi kineskog sporta bio impresioniran Hrvatskom i Zagrebom, kazavπi da je "hrvatska metropola iznimno Ëista, a Hrvati nadasve ljubazni".

• ©to je bio razlog vaπeg posjeta Hrvatskoj i πto zemlja poput Hrvatske moæe ponuditi sportskoj velesili poput Kine? - Najvaæniji dio mog posjeta jest sporazum s predsjednikom HOO-a Zlatkom Mateπom o razmjeni trenera, a razgovarali smo i o moguÊnostima za trening kineskih sportaπa u Hrvatskoj i obratno. Taj sporazum je zapravo samo privremen jer Êemo s prijateljima iz HOO-a uskoro sklopiti mnogo opseæniji, konaËni dogovor o razmjeni trenera, koji Êe obuhvaÊati

Piπe Robert ©alinoviÊ

Li Zhijan i Zlatko Mateπa u dvorani Cibone joπ neke sportove. Kina jest sportska velesila, no to je i Hrvatska u nekim sportovima, pa oËito postoji potreba za suradnjom i unaprjeivanjem. Sportovi u kojima je Hrvatska najbolja ili meu najboljima, poput rukometa ili vaterpola, u nas nisu toliko razvijeni i zato oËekujemo bitan napredak kao posljedicu buduÊeg rada hrvatskih trenera u Kini. Æelim naglasiti da naπa suradnja neÊe biti ograniËena samo na rukomet i vaterpolo, nogomet je iznimno jak u Hrvatskoj, a ja sam osobno uæivao gledajuÊi vaπu reprezentaciju na Svjetskom prvenstvu 1998. Hrvatska je i koπarkaπka zemlja s toliko sjajnih igraËa, te vjerujem da nam i vaπi koπarkaπki treneri mogu uistinu pomoÊi. Naravno, suradnja Êe biti obostrana pa smo HOO-u

Sigurnost je jedan od najvaænijih ciljeva • Svijet je posljednjih godina postao popriπtem opÊeg rata protiv terorizma, a olimpijske igre su uvijek jedna od najveÊih potencijalnih meta terorista. ©to organizatori Igara u Pekingu Ëine u pogledu sigurnosti? - Sigurnost je jedan od najvaænijih ciljeva Organizacijskog odbora Olimpijskih igara u Pekingu i problemu sigurnosti posveÊujemo najveÊu moguÊu paænju. U ime Organizacijskog odbora, uvjeren sam da Êe OI u Pekingu biti najsigurnije dosad, a za to postoji mnogo razloga. Prvo, od teroristiËkih napada na SAD 2001. do poËetka Igara u Pekingu proÊi Êe sedam godina, a Kina je meuvre-

ponudili naπe vrhunske trenere i Ëitav znanstveno potpomognut sustav rada, primjerice u skokovima u vodu, u Ëemu je Kina neosporno najbolja na svijetu. Moram naglasiti da sam obiπao gotovo cijeli svijet, ali me Hrvatska impresionirala ljepotom, ureenoπÊu i posebno obrazovanoπÊu ljudi. • Vi ste dopredsjednik Organizacijskog odbora Olimpijskih igara u Pekingu. Kako Êe Olimpijske igre utjecati na Kinu kao dræavu, a na koji Êe naËin Ëinjenica da je Kina domaÊin Olimpijskih igara promijeniti olimpijski pokret? - To je vrlo dobro i vaæno pitanje. Kina se posljednjih dvadesetak godina umnogome promijenila, otvoreniji smo na svim razinama i

stekli smo mnogo prijatelja koji u naπoj zemlji uspjeπno posluju ili predstavljaju svoju kulturu. Olimpijske igre u Pekingu otvorit Êe u potpunosti "vrata Kine" ostatku svijeta, ali Êe jednako tako i Kinezi moÊi upoznati druge kulture. Iako je Kina iznimno napredovala gospodarski i druπtveno, zbog povijesnih razloga edukacijska razina stanovniπtva na nekim poljima nije onakva kakvu bismo æeljeli, pa su Olimpijske igre velika prilika da Kinezi nauËe mnogo o svijetu od sportaπa i gostiju koji Êe doÊi u Peking. Olimpijske igre u Pekingu iskoristit Êemo da svi Kinezi - od vrhunskih gospodarstvenika do obiËnih seljaka - imaju koristi na edukacijskoj razini od te svojevrsne civilizacijske razmjene. Na drugoj strani, iako olimpijski pokret postoji viπe od stotinu godina, olimpijske igre su samo dvaput odræane u Aziji i istoËnom svijetu, koji je time na odreen naËin zapostavljen. Olimpijske igre u Pekingu bit Êe na povijesnoj razini iznimno vaæne kao spona izmeu zapadnoga svijeta i Istoka, a nepobitno je da Êe i olimpijski pokret profitirati od Ëinjenice da se Igre odræavaju u zemlji s viπe od 1,3 milijarde stanovnika. Nije tajna da postoje bliske veze izmeu vrhunskoga sporta i gospodarstva pa Êe najveÊim zapadnim tvrtkama Igre u Pekingu pomoÊi da shvate kako u Kini mogu uloæiti svoj kapital i odliËno poslovati.

menu uspostavila kontakte s antiteroristiËkim sluæbama i agencijama πirom svijeta s kojima svakodnevno razmjenjujemo podatke o teroristiËkim aktivnostima. Uvjeravam vas da je Kina sposobna mobilizirati vrlo brojne i uËinkovite snage koje bi se suprotstavile moguÊim teroristiËkim prijetnjama, a pritom ne mislim samo na vojsku i policiju, nego i obiËne stanovnike Kine koji mogu iznimno pomoÊi. Mnogo smo nauËili od organizatora Igara u Ateni, s kojima smo i dalje u konktaktu. NeÊemo æaliti ni truda niti novca da bi se svaki gost iz bilo koje dræave svijeta osjeÊao sigurno na Igrama. Bude li sigurnosni aspekt Igara bude iziskivao joπ novca, mi Êemo to uËiniti.

Damir SenËar dobitnik godiπnje nagrade HZSN-a za fotografski rad za 2004. godinu Roen je 22. travnja 1971. u Zagrebu, a kao fotoreporter radi u Hini od 1995. godine. Bio je jedan od dvojice hrvatskih fotoreportera koji su izvjeπÊivali s Olimpijskih igara u Ateni 2004., a njegove su fotografije s OI objavljivane u svim hrvatskim tiskovinama. SAMOSTALNE IZLOÆBE 2004. Samobor, SamOs, Croatia Osiguranje, Trg Kralja Tomisalva 6, Samobor : „Bube, Bubci i Makro kukci“ 2005. Zagreb, PuËko otvoreno uËiliπte, Ulica grada Vukovara 68: „Letezuje Gmiæulaju“

SKUPNE IZLOÆBE 2004. Zagreb, Rijeka, Opatija, Split, Dubrovnik putujuÊa izloæba najboljih novinskih fotografija - 3 fotografije 2005. Zagreb, Rijeka, Opatija, Split, Dubrovnik putujuÊa izloæba najboljih novinskih fotografija - 4 fotografije 2005. Zagreb, Galerija Badrov, Skupna izloæba na temu: „Æivot ulice“

Sponzor HOO-a

UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X

GODINA 36 • BROJ 134 • RUJAN 2005.

Maks Leidinger u jednoj demonstraciji snage 1902. godine

OBLJETNICE STO GODINA ©PORTSKOG HRVANJA U HRVATSKOJ

Poticaj razvoju teπke atletike VeÊi dio rukovodstva Hrvatskoga sokola spreËavao je razvoj hrvanja kao samosvojne πportske grane, ali pobornici modernog hrvanja kao natjecateljskog πporta nisu prihvaÊali argumente rukovodstva sokolske organizacije pa su povremeno dolazili u verbalne sukobe. Stoga su se zaljubljenici hrvanja oko 1903. poËeli pripremati za osnivanje samosvojnog teπkoatletskog kluba. To nije bilo jednostavno provesti. Valjalo je nabaviti strunjaËe, utege i unajmiti dvoranu, dakle pronaÊi novac za osiguranje minimalnih uvjeta, potrebnih za vjeæbanje Piπe Branko Sviben rvi napis o modernom hrvanju u nas objavljen je u listu za πkolsku i druπtvenu gimnastiku - Gimnastika, koji je izlazio u Zagrebu od 1890. do 1899. godine. U broju 8. iz 1891. godine nalazimo Ëlanak Franje BuËara, koji opπirno i struËno opisuje starogrËki pentatlon. U tom viπeboju nastupalo se u utrci na jedan stadij (192 m), skoku udalj, bacanju diska, bacanju koplja i hrvanju. Hrvanje je u Hrvatskoj krajem XIX. stoljeÊa bilo raπireno meu puËanstvom pa su se povremeno odræavala nadmetanja, dakako u narodnim oblicima hrvanja. Pojavljuju se i razni artisti koji prilikom svojih nastupa pokazuju hrvaËke zahvate i organiziraju natjecanja u hrvanju, ne poπtujuÊi pri to ni pravila borbe narodnog niti modernog hrvanja.

Prvi hrvaËi ponikli su u Hrvatskom sokolu Polovicom XIX. stoljeÊa u πkolama srediπnje i zapadne Europe, pod utjecajem filantropistiËke pedagogije, hrvanje ima sve vaænije mjesto u tjelesnom odgoju djece i omladine. U to vrijeme hrvanje se, uz srediπnju πportsku granu, gimnastiku, njegovalo i u brojnim europskim gimnastiËkim, zapravo tjelovjeæbenim druπtvima. BuduÊi da je u Hrvatskoj dominirao sokolski gimnastiËki sustav, preuzet od »eha, u njemu su se uz gimnastiku i atletiku poËeli uËiti i odreeni hrvaËki zahvati. Kao rezultat djelovanja Hrvatskog sokola na razvoj hrvanja u Hrvatskoj, 29. i 30. lipnja 1904. godine prireen je prvi javni nastup hrvaËa u Zagrebu. Priredba je odræana u staroj streljani u Tuπkancu, a sudjelovala su sokolska druπtva iz Zagreba, Varaædina i Ljubljane. U Ëlanku u Sokolu, godina IV., broj 1. od 15. sijeËnja 1905. godine, po opisu programa priredbe moæe se zakljuËiti da to nije bilo natjecanje u hrvanju, nego samo prikaz tehnike hrvanja i to na stiliziran naËin.

Osnivanje prvoga kluba VeÊi dio rukovodstva Hrvatskoga sokola spreËavao je razvoj hrvanja kao samosvojne πportske grane. Meutim pobornici modernog hrvanja kao natjecateljskog πporta nisu prihvaÊali argumente rukovodstva sokolske organizacije pa su povremeno dolazili u verbalne sukobe. Stoga su se zaljubljenici hrvanja oko 1903. godine poËeli pripremati za osnivanje samosvojnog teπkoatletskog kluba. No to nije bilo jednostavno provesti. Valjalo je nabaviti strunjaËe, utege za

dizanje tereta i unajmiti dvoranu, drugim rijeËima pronaÊi novac za osiguranje minimalnih uvjeta, potrebnih za vjeæbanje. To je u ono vrijeme bilo iznimno teπko. Na programu prve velike srednjoπkolske sveËanosti, 1905. godine, na kojoj su sudjelovale sve zagrebaËke πkole, hrvanje je bilo jedna od najzanimljivijih toËaka. Kod hrvanja sudjelovalo je 12 hrvaËa dakle πest parova, a postupalo se ovako. Najprije budu poredani hrvaËi po veliËini i po prilici po jakosti u dva odjela, izmeu jednakih odluËio je ædrijeb tko Êe s kim hrvati.1 Cilj je bio baciti protivnika na tlo, tako da bilo kojim gornjim dijelom tijela, iznad pojasa, dodirne tlo. Krajem iste godine doπlo je do osnivanja prvog teπkoatletskog kluba u Zagrebu pod nazivom Atlas. U to vrijeme bilo je uobiËajeno da se u jednom klubu njeguju hrvanje i dizanje tereta, te ostale srodne aktivnosti vezane uz razvoj snage, pa je njihov naziv bio: teπkoatletski.

Djelovanje Maksa Leidingera Inicijator i glavni pokretaË za osnutak TAK Atlasa bio je Maks Leidinger koji je osnovnu obuku hrvanja zapoËeo u Hrvatskom sokolu u Zagrebu, a usavrπio ju u Brnu. On je 1901. godine otiπao na sluæenje rezervnog vojnog roka na osam tjedana. Poslije vojske ostao je æivjeti u Brnu tri godine, gdje je trenirao u jednom teπkoatletskom klubu. U Brnu su za vrijeme Leidingerovog boravka djelovala tri teπkoatletska kluba. Uz Ëesta natjecanja, bio je u prilici temeljito svladati tehniku i taktiku tog πporta. Leidinger je imao iznimnu sreÊu jer mu je trener bio Njemac Gustav Fryestensky, europski prvak 1903. godine. Vrativπi se iz Brna 1904. godine, Maks Leidinger je vlastitim sredstvima nabavio strunjaËu, rekvizite i druge dijelove opreme. Okupio je mladiÊe koje je upoznao u Hrvatskom sokolu i zapoËeo je s treninzima. On je o tome ispriËao: Vratio sam se godine 1904. i nastavio vjeæbanje u Hrvatskom sokolu, no tamo to nisu dozvolili, jer su se dræali starih sokolskih tradicija. No ja nisam mirovao. Osnovao sam teπkoatletski klub Atlas i okupio dosta Ëlanova. Iz svoga dæepa sam prije toga nabavio Ëetiri æonglir bombe. Svaka je imala 12 kilograma, jednu osovinu s buÊicama od 54 kile, jednu obiËnu buËicu od 38 kila i jednu osovinu s kotaËima. To je pet kotaËa na svakoj strani, svega 10 kotaËa, koji su zajedno s osovinom teπki 128 kila. Bio sam pretplaÊen

Teπko atletska priredba iza zgrade Hrvatskog sokola u lipnju 1908. godine

na Ëasopis Sportzeitung pa sam tako mogao pratiti sportska zbivanja u Austro-Ugarskoj. Tako sam doznao da se strunjaËa 5x5 metara moæe nabaviti u Bavarskoj i kupio sam je za svoj novac. Nisam bio ni najmanje bogat, ali toliko sam volio hrvanje da sam sve svoje uπtede davao za sportske rekvizite, koje su se kupovale na otplatu. U Atlasu je bilo 18 Ëlanova. MjeseËna Ëlanarina bila je 1 kruna. 2 Joπ prije toga Leidinger je pokrenuo postupak donoπenja pravila kluba koja su nadleæna tijela odobrila 22. prosinca 1905. godine. Zahtjev za odobrenje pravila potpisali su, uz Maksa Ledingera, Eduard Lanka i dr. Ljudevit Hnoj. Kao svrha osnivanja kluba navedeno je: JaËanje tijela i unapreivanje te usavrπavanje tjelesne snage. Svrha se postizava: 1. izvaanjem atletskih vjeæba, 2. prireivanjem raznih gombalaËkih i nagradnih vjeæba, 3. prireivanjem nagradnih hrvanja, 4. gojenjem raznih inih svrsi kluba sluæeÊih sportova, 5. skupnim zabavnim sastancima i izletima.3

Javni nastupi TAK Atlasa Teπkoatletski klub Atlas je na poËetku imao 18 aktivnih Ëlanova. Najpoznatiji uz Leidingera bili su Joco VrbaniÊ, Samuel ©terk - KubiËek, Tomo BoroveËki, Ivan Fajer, Ivan MikleniÊ i Vlado Grahovac. TAK Atlas je djelovao sve do poËetka I. svjetskog rata, no o toj aktivnosti nije ostala upotrebljiva dokumentacija. Klub je odræao nekoliko javnih nastupa. Posebno su zapaæene dvije priredbe o kojima postoje i novinski zapisi. Jednu je organizirao TAK Atlas, samostalno, 19. svibnja 1907. godine u Maksimiru, a drugu zajedno s Hrvatskim sokolom u lipnju 1908., na prostoru iza Sokolane u korist gradnje sanatorija za tuberkulozu na Brestovcu. Priredba je bila vrlo dobro posjeÊena. Na onoj u Maksimiru nastupili su Maks Leidinger i Joco VrbaniÊ. Bio je to prvi javni hrvaËki nastup u Zagrebu. Bile su to propagandne priredbe sliËne oni-

Maks Leidinger snimljen 1900. godine

ma πto su ih u to vrijeme odræavali profesionalni teπkoatletiËari. Bilo je tu dizanja tereta, æongliranje æeljeznim utezima, dizanja i dobacivanja teπkih predmeta i dakako hrvanja. Ovi nastupi su pobudili zanimanje graanstva i bile su daljnji poticaj razvoju teπke atletike u nas.

Matoπev napis o hrvanju Nastup hrvaËa na priredbi iza Sokolane u lipnju 1908. godine inspirirao je knjiæevnika Antuna Gustava Matoπa za opÊi hvalospjev πportu: Zato treba πportove dizati svom snagom. ©port naπem svijetu u krvi leæi, samo treba poËeti, a ne mirovati. Evo prije nekoliko dana vidjesmo, kako se dva naπa amateura djelomice uspjeπno uhvatiπe u koπtac s profesionalnim svjetskim hrvaËima. Gospodin Joco VrbaniÊ oborio je u nedjelju treniranog crnca, a gospodin Kralj, zagrebaËki mesarski pomoÊnik, pokazao nam je u hrvanju tijelo klasiËne ljepote, prekrasna uda kao u boraca u galeriji Uffizi i kao u Diskobola u Louvru. HA©K je uËinio u omladini krasan poËetak i moramo svojskom propagandom pomagati naπ Sokol i iÊi na ruku svim pokuπajima da se ojaËa i da otvrdne naπe tijelo, jer πportovima neÊemo samo diÊi zdravlje fiziËko, veÊ i zdravlje moralno po onoj: U zdravom tijelu zdrava duπa. ©portovi nisu toliko vaæni svojim rezultatima fiziËkim, koliko moralnom disciplinom, disciplinom volje i vjeæbanjem volje, πto je potrebno kod svakog trenaæa, kod svakog metodiËkog πporta. 4 1 Sokol, Zagreb, br. 7, 1905.

2 3

Almanah teπkoatletskog saveza Hrvatske, Zagreb, 1961., str. 111. Radan, Æivko: Zbirka pravila gimnastiËkih i sportskih organizacija od 1861. do 1914. u Arhivu Hrvatske, Povijest sporta, Zagreb, 1974, br.16., str. 1479. Matoπ, A: ZagrebaËko pismo, Umjetnost i πport, br. 1, 7. XI. 1912.

NOVI ©PORTOVI AKROBATSKI ROCK AND ROLL

R'n'R kao naËin æivota Hrvatskom akrobatskom rock and rollu je dano veliko priznanje jer mu je dodijeljena organizacija Svjetskog omladinskog kupa i Europskog B kupa. Natjecanja Êe se odræati u Sisku 1. listopada ove godine Piπe Iva Siber

krobatski rock and roll je πportski ples koji objedinjuje plesnu umjetnost, rock and roll glazbu i elemente akrobatike. Nastao je u Europi polovicom 70-ih godina proπlog stoljeÊa. Brzo se proπirio po svijetu πto je 1984. godine rezultiralo osnivanjem Meunarodne rock and roll federacije. Iste godine Domagoj ©timac i Zrinka JuriÊ osnovali su plesnu sekciju rock and rolla u sklopu prosvjetnog druπtva Slovenski dom u Zagrebu.

Sekcija KUD Joæa VlahoviÊ Nekako u isto vrijeme, uz postojeÊe plesne sekcije, rock and roll sekciju osnovalo je i Kulturno umjetniËko druπtvo Joæa VlahoviÊ u Zagrebu. Obje sekcije nastupile su na VII. plesnoj smotri grada Zagreba 1984. godine. Plesna sekcija KUD Joæa VlahoviÊ izvela je masovnu koreografiju rock and rolla. Prema ocjeni æirija taj je nastup negativno ocijenjen. Nastup rock and roll sekcije Domagoja ©timca i Zrinke JuriÊ bio je uspjeπan. Nastupili su Jadranko PetroviÊ i SunËana Saks GojiÊ, Kreπimir Bosnar i Dolores Adæem i Domagoj ©timac i Zrinka JuriÊ. Iste, 1984. godine, sekcije KUD Joæa VlahoviÊ organizirale su revijalne nastupe u trajanju od 60 do 90 minuta. Uz orkestar harmonika, pjevaËki mjeπoviti zbor, plesnu sekciju standardnih i latinoameriËkih plesova, izvoen je i rock and roll. Prilikom prvih revijalnih nastupa u domovima umirovljenika, zdravstvenim centrima i πkolama, veÊinom su nastupali mlai Ëlanove sekcija.

Prvi treneri Daljnje djelovanje rock and roll sekcije traæilo je sve viπe znanja i usavrπavanja. Plesna sekcija je meu sobom izabrala voditelja, a poduku su davali i treneri iz Studentskog plesnog kluba Kasino iz Ljubljane. Prvi voditelji rock and roll sekcije bili su Domagoj ©timac i Kreπimir Bosnar. U javnosti se joπ nije moglo stvoriti uvjerenje da rock and roll ne spada u plesno podruËje πportskog latinoameriËkog plesa nego je specifikum za sebe. BuduÊi da u to vrijeme u Hrvatskoj nije joπ formiran savez, plesna natjecanja u Zagrebu ocjenjivali su slovenski suci. U prosincu 1985. godine jedan plesni par sekcije rock and rolla æelio je nastupiti na dræavnom prvenstvu u Ljubljani. Da bi to ostvario, par se morao uËlaniti u Plesni savez Slovenije. U æelji da prikupe novac kojim bi unaprijedili rad u sekciji, prihvaÊen je prijedlog Jadranka PetroviÊa da uvedu teËaj rock and rolla koji bi vodili Ëlanovi sekcije. Interes je bio velik. Od skupljenog novca sekcija je kupila materijal za prve dresove. Saπio ih je salon Monika u Ljubljani.

Prvi kvalifikacijski turnir U povodu odræavanja Univerzijade u Zagrebu, 8. srpnja 1987. godine KUD Joæa VlahoviÊ je priredio nastup svojih sekcija. Meu ostalim je nastupilo i πest parova u akrobatskom rock and rollu. BuduÊi da po pravilima Plesnog saveza Slovenije svaki Ëlan tog saveza mora organizirati kvalifikacijski turnir, on je organiziran 23. travnja 1988. u maloj dvorani Doma sportova. Nastupilo je devet parova. Bio je to ujedno i prvi kvalifikacijski turnir akrobatskog rock and rolla u Republici Hrvatskoj. Glavni organizator turnira bio je Kreπimir Bosnar.

Akrobatski rock and roll klub Z&D BraËni par Domagoj ©timac i Zrinka JuriÊ nastavili su svoj æivotni put u Sisku, gdje su vodili teËajeve akrobatskog rock and rolla. Nakon πto su struËno osposobili Ëlanstvo osnovali su 1988. samostalni rock and roll klub, nazvavπi ga prema inicijalima svojih imena: Z&D. Od poËetka djelovanja, Akrobatski rock and roll klub Z&D okupljao je mladeæ u dobi od 15 do 20 godina. Oni ne samo da su voljeli sluπati rock and roll glazbu, nego su rock and roll shvatili kao kult, odnosno naËin æivota. Od takvih Ëlanova, mahom entuzijasta, izrastao je klub koji okuplja parove svih uzrasta i kategorija koji danas iza sebe imaju viπegodiπnje iskustvo i zapaæene rezultate. Akrobatski rock and roll klub Z&D je 1992. godine ostvario prvi naπ veliki meunarodni uspjeh u toj πportskoj grani. Bilo je to 10. mjesto Tanje StojanoviÊ i Daria Geca na Svjetskom omladinskom prvenstvu u Lyonu.

Prvi naslov dræavnih prvaka PlesaËi Kreπimir Bosnar i Ita KovaË su pod pokroviteljstvom poduzeÊa Tuing 1989. osnovali Rock and roll klub Zagreb Tuing. »lanovi tog kluba postigli su vrhunske rezultate na brojnim natjecanjima. Nije bilo gotovo ni jednog turnira s kojega se parovi Rock and roll kluba Zagreb Tuing nisu vratili s barem jednom medaljom. Posebno vrijedan uspjeh bilo je osvajanje naslova dræavnih prvaka bivπe Jugoslavije 1989. i 1990. godine. Rock and roll klub Zagreb Tuing organizator je i brojnih turnira u akrobatskom rock and rollu, pa je tako zajedno s Hrvatskim rock and roll savezom 17. listopada 1992. godine organizirao i prvo prvenstvo Republike Hrvatske. PlesaËi Jadranko PetroviÊ i Lidija Boπanec su u Zagrebu 1. lipnja 1990. osnovali Rock and roll klub Limbo. Parovi tog kluba natjecali su se na brojnim domaÊim i inozemnim turnirima. Postigli su i nekoliko zapaæenih rezultata. Tako su na Svjetskom omladinskom prvenstvu u

Siska, a kod mlaih omladinaca Martina JovanoviÊ i Robert RonËeviÊ iz Zagreba. Iste godine hrvatska omladinska reprezentacija nastupila je prvi put na Svjetskom prvenstvu u Lyonu. U konkurenciji pionira nastupali su Martina JovanoviÊ i Robert RonËeviÊ, a u konkurenciji omladinaca Ëetiri para: Tanja StojanoviÊ i Dario Gec, Petra MilaπinËiÊ i Miroslav PopoviÊ, Vlatka »vrljak i Dario ©argaË i Lidija »vrljak i Tomislav KoπutiÊ. Trener reprezentacije bio je Domagoj ©timac.

Osnivanje novih klubova

Francuskoj 1992. godine u kategoriji mlaih omladinaca osvojili 18. mjesto, a u kategoriji starijih omladinaca 18. i 43. mjesto. Godine 1984. osnovan je i Plesni klub Split. U samom poËetku klub je njegovao sportski ples, standardni i latinoameriËki, akrobatski rock and roll i druπtveni ples. S vremenom, djelatnost kluba proπirila se i na “show dance” te na organizirani rad s djecom i mladeæi svih uzrasta. Posebno treba spomenuti da su Ëlanovi tog kluba Slavica PiljanoviÊ i Igor VrgoË prvi put predstavljali Hrvatsku na Svjetskom prvenstvu u BeËu u studenom 1991. godine, gdje su osvojili 23. mjesto.

Osnivanje Hrvatskog rock and roll saveza Hrvatski rock and roll savez osnovan je u Zagrebu 28. studenoga 1991 godine. Tri mjeseca kasnije, 20. oæujka 1992., Savez je primljen u Ëlanstvo Svjetske rock and roll konfederacije World Rock and Roll Comfederation (WRRC). Od 1992. redovito se odræavaju dræavna prvenstva. Prvo dræavno prvenstvo odræano je u Zagrebu 17. listopada 1992. godine. Tada su u Hrvatskoj bila registrirana samo tri kluba i to Rock and roll klub Zagreb Tuing, Akrobatski rock and roll klub Z&D i Plesni klub Split. U najviπoj “A” kategoriji prvo mjesto osvojili su Slavica PiljanoviÊ i Igor VrgoË iz Splita, u “B” kategoriji prvaci su bili Jadranka BajËiÊ i Damir MilkoviÊ iz Zagreba, u “C” kategoriji Diana Petan i Tomislav KristiËeviÊ iz Zagreba. U konkurenciji starijih omladinaca prvi su bili Tanja StojanoviÊ i Dario Gec iz

U Sisku je 4. listopada 1992. godine odræan sudaËki seminar gdje su bila utvrena nova pravila suenja prema pravilima Svjetske rock and roll konfederacije. Na skupπtini Hrvatskog rock and roll saveza 1993. godine u Ëlanstvo su primljena Ëetiri nova kluba. To su bili klubovi Flash i High School iz Zagreba i klubovi S&I i Elvis iz Splita. U Hrvatskoj je tada bilo registrirano osam klubova. Godine 1994. donesena je odluka da se kategorija mlai omladinci podijeli na kategorije mlai omladinci 1 (MJ1) i mlai omladinci 2 (MJ2). Prvih 20 parova s rang-liste Ëinili su kategoriju MJ1, a ostali su parovi plesali u kategoriji MJ2. Iste je godine “A” paru Tini ©ram i Tomislavu Matacunu odobreno sudjelovanje na masters turniru u Lyonu. Prvi Kup Republike Hrvatske u akrobatskom rock and rollu odræan je 28. sijeËnja 1995. godine u organizaciji ARRK High School iz Zagreba. Iste godine Duπko PopoviÊ je zamijenio Kreπimira Bosnara na mjestu tajnika Hrvatskog rock and roll saveza. Te godine ostvaren je u Belgiji najbolji rezultat na europskim omladinskim prvenstvima, gdje su titulu drugoplasiranih osvojili Martina »olak i Neven IviÊ iz Zagreba. Danas u Hrvatskoj djeluju: ©portski plesni klub Buba (Zagreb), Rock and roll klub Dubrava (Zagreb), ©portski plesni klub Noa (Split), Akrobatski rock and roll klub Panda (Zagreb), ©portski akrobatski rock and roll klub Pegaz (Slavonski Brod), ©portski akrobatski rock and roll klub Petrinja, Rock and roll klub Gimnazija (Zagreb), ©portski plesni klub Top Dance (Slavonski Brod), Akrobatski rock and roll klub Vega (Velika Gorica) i Akrobatski rock and roll klub Z&D (Sisak). Ove su godine na Europskom omladinskom prvenstvu u Austriji u kategoriji mlaih omladinaca Larisa Gomaz i Dean TeπiÊ osvojili drugo mjesto. Na Europskom kupu u Mariboru u “B” kategoriji prvo mjesto osvojili su Kristina PiπkoviÊ i Silvio GolubiÊ, a drugo je mjesto pripalo Petri NedeliÊ i Mariju JukiÊu. Hrvatski rock and roll ima i finaliste u najjaËoj seniorskoj “A” kategoriji, a to su Dinka LeliÊ - Tomislav Matacun i Ivana MihaliÊ - Neven IviÊ. NajveÊi uspjeh koji su postigli hrvatski plesaËi akrobatskog rock and rolla je drugo mjesto na Europskom prvenstvu za omladince 1998. godine. Hrvatskom akrobatskom rock and rollu je dano veliko priznanje jer mu je dodijeljena organizacija Svjetskog omladinskog kupa i Europskog B kupa. Natjecanja Êe se odræati u Sisku 1. listopada ove godine.

PO»ECI ZRAKOPLOVSTVA U HRVATSKOJ

Baloni iznad Zagreba Zrakoplovne djelatnosti krajem XIX. stoljeÊa ponukale su mlade ZagrepËane na izrade papirnatih balona na kojima je bilo priËvrπÊeno malo loæiπte πto je grijalo zrak u kupoli. Tijekom rujna 1894. godine nad Zagrebom su se pojavili brojni takvi leteÊi objekti. Dnevni je tisak prenio stav gradskih vlasti da se ta pojava zabrani postojala je, naime, moguÊnost da balonËiÊi izazovu poæar, jer je veÊina kuÊa bila prekrivena slamom

Piπe Zdenko Jureπa

oËeci zrakoplovstva u Hrvatskoj vezani su uz balonstvo. Letenje balonima punjenim toplim zrakom, a kasnije plinom, poËelo je 1. oæujka 1784. godine, kada je ZagrepËanin Franjo Domin (1754. - 1819.) obavio prvi pokusni let balonom. U dokumentima vezanim uz njemaËko kazaliπte u Zagrebu i tadaπnjeg hrvatskog bana Franju Balassa spominje se Krsto MazaroviÊ iz Boke Kotorske koji je navodno letio balonom 15. prosinca 1789. godine. Meutim, podrobnija istraæivanja nisu potvrdila istinitost toga dogaaja. Grego KraπkoviÊ iz Baranje, nazvan "KrilatiÊ", uzdigao se 1811. godine balonom u Budimpeπti i Poæunu (danaπnjoj Bratislavi) uz nazoËnost brojne publike. Napokon, 1845. godine ZagrepËani su vidjeli prvi let balonom punjenim toplim zrakom. Nijemac Joseph Wibmperger uzdigao se balonom na ©alati i sretno se prizemljio kod Donje Lomnice u Turopolju. O tom dogaaju postoje brojni dokazi koji su rezultat temeljitog istraæivanja poznatog πportskog djelatnika Franje BuËara. Ovaj let ima viπestruko znaËenje, jer je to prvi rekord u preletu balonom u Hrvatskoj. Ta je disciplina kasnije uvedena u natjecanja pilota balona.

Hrabri Giachomo Merighi Sve do 1889. godine u Zagrebu i Hrvatskoj nije bilo zrakoplovnih dogaaja. Te je godine u Zagreb stigao Giachomo Merighi iz Bologne, koji se do tada 162 puta uzdigao balonom. On je umjesto koπare podno kupole imao samo trapez, na kojem je za leta izvodio gimnastiËke vjeæbe. Merighi je prvu predstavu izveo 15. rujna 1889. godine. Prigodom jednog drugog leta kupolu je zahvatio poæar, jer je ispod nje imao loæiπte za zagrijavanje zraka. Meutim, izuzetno hrabar Merighi se uspio spasiti, a zagrebaËka vlast mu je nabavila novi balon s imenom "Zagreb". Prema nekim izvorima novi balon je kupljen u inozemstvu, a prema drugim su ga saπile zagrebaËke πvelje. Merighi je te godine nastupio i u Varaædinu, Karlovcu, Splitu, Zadru i Vukovaru.

Merighijeve predstave su uvjetovale i druga dogaanja. Zrakoplovne djelatnosti u Zagrebu ponukale su mlade ZagrepËane na izrade papirnatih balona na kojima je bilo priËvrπÊeno malo loæiπte πto je grijalo zrak u kupoli. Tijekom rujna 1894. godine nad Zagrebom su se pojavili brojni takvi leteÊi objekti. Dnevni je tisak prenio stav gradskih vlasti da se ta pojava zabrani - postojala je, naime, moguÊnost da balonËiÊi izazovu poæar, jer je veÊina kuÊa bila prekrivena slamom. U Felikasdorfu pokraj BeËkog Novog Mjesta 30. VIII. 1894. godine, pri punjenju plinom, popustile su veze s tlom pa se balon poËeo uzdizati. U koπari balona bio je natporuËnik ZagrepËanin Dvorπek. Balon

Posada “Turula” prije uzleta 4. VI. 1906.

Uzlet “Turula” 4. lipnja 1906. godine

je, noπen zraËnim strujama, poletio prema istoku i sretno se prizemljio blizu Æupanje. U Zagrebu je 26. lipnja 1899. godine Merighi uzletio po loπim vremenskim prilikama i uspjeπno se prizemljio kod Graza u Austriji. Istoga dana je ponovo uzletio i navodno nestao u olujnoj stihiji. Pojava balona "Turul", posuenog od aerokluba u Budimpeπti, u Zagrebu bila je velika zrakoplovna predstava koju je promatralo mnogo graana. Njegovi uzleti su imali i natjecateljskih osobina: prelet, postignuta visina i trajanje leta. Novost je bila i jedan let noÊu.

©est sati i 180 kilometara Prvi let balonom "Turul" obavljen je 2. travnja 1905. godine s danaπnjeg MaæuraniÊeva trga iza zgrade Kola, pred oko 5000 gledatelja. Poslije poduæih priprema u 10.30 sati poËelo je uzdizanje balona punjenog plinom iz gradske plinare. »lanovi posade su bili: zrakoplovni natporuËnik Johan Miki Mansbarth, koji je bio iskusni pilot balona sa pedeset uzleta, i topniËki natporuËnik Aleksandar Kral. Posadi su se pridruæili putnici Julije RudoviÊ i Viktor Kafka koji su pokrili troπkove leta u iznosu 150 forinti. Balon noπen zraËnim strujama preletio je Novi Marof i Varaædin, a let je zavrπen kod maarskog mjesta Visont Görgetek u 16.30 sati. Balon je kasnije prevezen u Zagreb. Prelet je trajao πest sati, a balon je preπao 180 kilometara. Bio je to tada rekordni rezultat u hrvatskoj zrakoplovnoj povijesti. Pojava Merighija i balona "Turul" u Zagrebu, ali i druga takva dogaanja u svijetu pridonijeli su da jedan zagrebaËki dnevnik 20. listopada 1905. godine objavi vijest da se u Zagrebu sprema osnivanje aerokluba.

Meutim, to Êe se ostvariti tek 1924. godine. U Parizu je od 12. do 14. listopada 1905. godine odræana osnivaËka skupπtina Meunarodne zrakoplovne federacije (FAI), Ëime je uspostavljena regulativa u πportskom zrakoplovstvu glede odræavanja natjecanja i postizanja te priznavanja rekorda. U poËetku, priznate su πportske djelatnosti s balonima, zraËnim brodovima i avionima. OsnivaËi su bili, uz Aeroklub Francuske, πest europskih aeroklubova i SAD. Iako je proπlo pet godina od roenja avijacije odnosno epohalnog pothvata braÊe Wright, inæenjer Slavoljub Penkala je na vojnom vjeæbaliπtu u zagrebaËkom »rnomercu prvi pokuπao letjeti avionom. U to vrijeme obavljen je i let balonom "Excelsior". Prvi je uzlet bio 12. svibnja 1910., a dva dana kasnije poletio je i drugi put s putnicima Æelimirom MaæuraniÊem i Milivojem Jambriπekom. Poslije nekoliko sati leta prizemljili su se na livadu kod Komorskih Moravica. TreÊi, posljednji let "Excelsiora" od Zagreba do Varaædina obavljen je 21. kolovoza 1910. godine. Uz pilota kapetana Hofforyja u balonu su bila joπ tri putnika. Te 1910. godine zabiljeæen je joπ jedan let balonom koji se prizemljio pokraj πume u Grabovici. PeteroËlana posada poletjela je iz Leipziga 20. lipnja 1910., a sletjela dan kasnije u Hrvatskoj. Bili su to posljednji letovi balonom poËetkom XX. stoljeÊa na podruËju Hrvatske. Dogaanja oko avijacije i pojava drugih zrakoplovnih djelatnosti potpuno je istisnula balone s hrvatske zrakoplovne scene. Nakon pola stoljeÊa, pojavili su se tehnoloπki neusporedivo savrπeniji baloni s iskusnim i educiranim pilotima, koji su sudjelovali na brojnim meunarodnim natjecanjima.

Biografije Devedesetgodiπnjica roenja svestranog πportaπa i πportskog djelatnika

Milivoj RadoviÊ - umjetnik i πportaπ Od 1954. do 1962. godine RadoviÊ je radio kao profesionalni operni pjevaË u Novom Sadu, Skopju, Osijeku i Sarajevu. Od 1928. do 1933. intenzivno se bavio tenisom, sa 14 godina poËeo je klizati, a sa 16 upravljati motociklom. Jedan je od prvih skijaπa koji su 1931. poËeli skijati na planinama kod Slavonske Orahovice. Bavio se i nogometom, sanjkanjem, konjiËkim πportom i stolnim tenisom. U jesen 1931. godine proπao je prvu poduku u maËevanju u kojem je proveo 30 godina Piπe Zdenko JajËeviÊ ilivoj RadoviÊ roen je u novoj Bukovici kod Virovitice, 22. veljaËe 1915. godine. Njegov otac Matija bio je opÊinski blagajnik. Roditelji majke Josipe Vitrisal doselili su se iz Moravske. Osnovnu πkolu zavrπio je u KlokoËevcima i ©ljivoπevcima kod Donjeg Miholjca, a gimnaziju u Slavonskoj Poæegi i Zagrebu. Poljoprivredni fakultet u Zagrebu zavrπio je 1939. godine. Nakon II. svjetskog rata radio je kao agronom u poljoprivrednim dobrima Zdenci kod Slavonske Orahovice i Petlovac kod Belog Manastira. Od 1949. do 1954. godine na raznim je duænostima kao agronom u Zagrebu. Bio je referent Ministarstva dræavnih dobara, upravitelj ekonomije Katran, agronom Agro-ekoloπkog instituta, te poljoprivredni referent opÊine Treπnjevka.

©portaπ - operni pjevaË i skladatelj

Svestrani πportaπ Od 1928. do 1933. godine Milivoj RadoviÊ se intenzivno bavio tenisom. S Vlastom Gostiπom bio je srednjoπkolski prvak Jugoslavije u mjeπovitim parovima 1932. Sa 14 godina poËeo je klizati, a sa 16 upravljati motociklom. Jedan je od prvih skijaπa koji su 1931. poËeli skijati na planinama kod Slavonske Orahovice. Bavio se i nogometom, sanjkanjem, konjiËkim πportom i stolnim tenisom. U jesen 1931. godine proπao je prvu poduku u maËevanju u kojem je proveo 30 godina.

Najbolji u maËevanju U H©K Concordia doveo ga je Milovan ∆ika, tadaπnji dræavni prvak u floretu, a prvi trener maËevanja bio mu je Ottokar Schulz. Kasnije su ga trenirali Francesco Tirelli i Stjepan Kerec. Na omladinskom dræavnom prvenstvu 1934. godine prvi je u sablji, drugi u maËu, a Ëetvrti u floretu. Godinu kasnije na istom natjecanju prvi je u floretu, a Ëetvrti u maËu. Od 1935. godine Ëlan je ZagrebaËkog maËevalaËkog kluba. Na dræavnom prvenstvu 1936. bio je treÊi u sablji, pa je izborio nastup na XI. olimpijskim igrama u Berlinu. U maËevalaËkoj reprezentaciji u disciplini sablja nastupao je od 1934. do 1950. godine. U sustavu gradske, banovinske, republiËke i jugoslavenske maËevalaËke reprezentacije nastupao je na turnirima u Austriji, »ehoslovaËkoj, Francuskoj, Italiji, Maarskoj, NjemaËkoj i Tur-

Nakon poloæene velike mature 1933., dvije godine je uËio solo pjevanje u Glazbenom zavodu u Zagrebu kod Darka VuπkoviÊa. Poslije 1945. godine je nastavio s uËenjem solo pjevanja kod Zlatka ©ira. Nakon tri godine rada poloæio je audiciju u operi Hrvatskog narodnog kazaliπta u Zagrebu, te je u jesen 1953. godine debitirao u ulozi toreadora Escamilla u Bizetovoj operi Carmen. Od 1954. do 1962. godine radio je kao profesionalni operni pjevaË u Novom Sadu, Skopju, Osijeku i Sarajevu. Tijekom devet opernih sezona, kao operni solist pjevao je u 26 uloga dramskog baritona, meu kojima se istiËu: Jago, Scarpia, Igor, Marcello, Alfio, Telramund, TromeË maËevalaËkih gradskih reprezentacija Amonasto, Gerard i dr. BuduÊi da Zagreba, Beograda i Ljubljane 1949. u Zagrebu. je imao glas velikog opsega pjevao Milivoj RadoviÊ je oznaËen krugom je i uloge lirskih baritona: Onjegin, Germont i Renato. Od jeseni 1962. postao je Ëlan mjeπovitog zbora Radio-televizije Zagreb, gdje ostaje do umirovljenja 1977. godine. Komponirao je desetak napjeva za koje je napisao i tekstove. Kao skladatelj komponirao je πezdesetak pjesama i koraËnica. Napisao je pet pjesama na temu πporta. Prepjevao je na hrvatski jezik stihove prve olimpijske himne, napisane za I. olimpijske igre u Ateni 1896. godine. Ta je skladba otpjevana uz pratnju orkestra na otvaranju XIV. zimskih olimpijskih igara 1984. u Sarajevu.

Istaknuti povjesniËar πporta U veljaËi 1964. u prostorijama TuristiËkog druπtva Gornji grad organizirao je izloæbu 100 godina maËevanja u Hrvatskoj. Izloæio je viπe od 600 predmeta (medalja, plaketa, fotografija, plakata, knjiga i maËevalaËkog oruæja). Kao Ëlan Komisije za povijest sporta Saveza za fiziËku kulturu Hrvatske djeluje od 1963. godine, a u Komisiji za povijest sporta Zagreba od 1983. godine. Pokrenuo je i organizirao sastanke starih πportaπa Zagreba i Hrvatske, a njegovom zaslugom saËuvan je i odræavan grob Miroslava Singera, prvog uËitelja tjelovjeæbe u Zagrebu. Sastavio je i popis πportaπa Ëiji su grobovi na Mirogoju. Prikupio je biografske podatke o stotinjak hrvatskih πportaπa i πportskih djelatnika. Osobito su vrijedni njegovi biografski Ëlanci o Rudolfu Cvetku, Dragutinu i Kreπimiru Friedrichu, Guiseppeu Galanteu, Josipu Hanuπu, Ivanu Heinzelu, Leu Golobu, Ivani Hirschmann, Ferdi KrizmaniÊu, Milanu NeraliÊu, Miroslavu Singeru, Mirku ValtroviÊu i Milovanu ZoriËiÊu.

Vrijedan doprinos πportskoj muzeologiji

Milivoj RadoviÊ, 1951.

skoj. NajveÊi pojedinaËni uspjeh u inozemstvu je drugo mjesto u sablji, koje je ostvario na meunarodnom prvenstvu Austrije u BeËu 1950. godine. Kao aktivni natjecatelj posljednji je put nastupio na dræavnom prvenstvu 1954. godine. Sudio je na omladinskom prvenstvu svijeta u Cremoni 1953. godine. Od 1947. bio je Ëlan Akademskog maËevalaËkog kluba Mladost, a od 1949. godine Ëlan je MK Lokomotiva s kojom je osvojio ekipno dræavno prvenstvo 1951./1952. i 1954. u sablji, a 1948., 1950. i 1952. bio je pojedinaËno drugi u sablji. U tom je klubu bio trener u razdoblju od 1949. do 1954. i od 1963. do 1974. godine. ©ezdesetih godina u Zagrebu je neko vrijeme organizirao proizvodnju maËevalaËkih rekvizita. Poslije II. svjetskog rata istaknuo se radeÊi i kao πportski djelatnik u MaËevalaËkom savezu Hrvatske i Jugoslavije.

PublicistiËka djelatnost U πportskom novinarstvu Milivoj RadoviÊ djeluje od 1937. godine. ZapoËeo je kao dopisnik dnevnih listova i Ëasopisa u zemlji i inozemstvu. Bio je i glavni i odgovorni urednik tjednika Sedam dana sporta, izdavanom 1936. godine. Napisao je brojne Ëlanke tematski vezane uz povijest πporta Zagreba i Hrvatske. Od 1970. godine suradnik je Ëasopisa Povijest sporta, od 1975. Enciklopedije fiziËke kulture, a od 1984. Sportskog leksikona i Biobibliografskog leksikona Hrvatske. U koautorstvu sa Stjepanom Kerecom napisao je knjigu MaËevanje, objavljenu 1951. godine

Detaljno je istraæio i objavio tekstove o nastupu gimnastiËke vrste Hrvatskoga sokola na V. svjetskom prvenstvu u Torinu 1911. godine, Æidovskom gombalaËkom i πportskom druπtvu Makabi u Zagrebu, Hrvatskim akademskim klubovima Styx i Academija i Prvom streliËarskom klubu Zagreb. Osim povijesti maËevanja, poseban interes u svojim istraæivanjima posvetio je sokolskom pokretu i poËecima tjelovjeæbe u Hrvatskoj. Jedan je od utemeljitelja Muzeja fiziËke kulture Hrvatske za koji je prikupio mnogo vrijednih predmeta. Posebno se isticao kao skupljaË starog maËevalaËkog oruæja. Njegovom zaslugom prikupljena je vrijedna povijesna graa, koja je kasnije od njegovih nasljednika otkupljena za Hrvatski πportski Muzej. Sedamdesetih godina, nakon udara groma, vodio je akciju Olimpijska zamjene metalne konstrukcije koja iskaznica za OI 1936. je krasila proËelje zgrade Hrvatskog sokola na Trgu marπala Tita 8. Bio je oduπevljen Ëinjenicom da je Zagreb domaÊin Univerzijade, ali naæalost nije doËekao i njeno odræavanje. Milivoj RadoviÊ, veliki domoljub i entuzijast, vrstan povjesniËar i muzealac, izuzetan promotor i zaljubljenik tjelovjeæbe i πporta umro je 17. veljaËe 1987. godine u Zagrebu.

Literatura 1. FrntiÊ, Franjo, Inæinjer Milivoj RadoviÊ Ëovjek za tri enciklopedije, Povijest sporta 18 (1987), 73, str. 207 - 210. 2. Bibliografski broj, Povijest πporta 25 (1994), 100, str. 140 - 143. 3. Arhiva Hrvatskog πportskog muzeja

©PORTSKE ORGANIZACIJE ©ezdeset godina Hrvatskog akademskog πportskog druπtva Mladost (1945. - 2005.)

NajveÊe πportsko druπtvo u Hrvatskoj Na III. godiπnjoj skupπtini 1948. godine aklamacijama se "osuuje vrbovanja πportaπa kojima se nude stipendije". Prvi predsjednik Druπtva Andro MohoroviËiÊ je rekao: "ne samo sportaπ, veÊ i dobar ak i aktivan omladinac, obiljeæje su mladostaπa" Piπe Zdenko JajËeviÊ amo mjesec dana nakon zavrπetka II. svjetskog rata, u dvorani danaπnjeg kina Europa osnovano je 12. lipnja 1945. godine ZagrebaËko omladinsko fiskulturno druπtvo Mladost. Desetak dana kasnije, 25. lipnja, osnovano je Studentsko fiskulturno druπtvo AkademiËar, koje je okupljalo studente zagrebaËkog sveuËiliπta. Ta dva druπtva su se 9. prosinca 1946. godine spojila u Omladinsko studentsko fiskulturno druπtvo Mladost, koje je poËetkom 1949. promijenilo naziv u Omladinsko studentsko sportsko druπtvo Mladost, 1952. godine u Akademsko sportsko druπtvo Mladost, a 4. lipnja 1991. godine u Hrvatsko akademsko πportsko druπtvo Mladost.

Prve godine djelovanja Prve sekcije u druπtvu nakon fuzije ZOFD Mladost i SFD AkademiËar bile su atletika, biciklizam, boks, foto, gimnastika, vrhunska gimnastika, hokej na ledu, hokej na travi, konjiËki πport, kajakaπtvo, koπarka, kuglanje, logorovanje, maËevanje, motoristika, nogomet, odbojka, planinarstvo, plivanje, predvojniËka izobrazba, ritmika, rukomet, skijanje, stolni tenis, streljaπtvo, πah, tehnika i sport, tenis, umjetniËko klizanje, veslanje i ZREN. Posljednje navedeno je natjecanje za πportsku znaËku, a naziv je skraÊenica od izreke "Za republiku naprijed". »lanovi upravnog odbora druπtva na prvim su se sjednicama tuæili na loπe stanje objekata, nedostatak opreme i rekvizita, probleme s organizacijom putovanja. Oko igraliπta nedostaju ograde, struËni kadrovi bili su prava rijetkost, a meu Ëlanovima druπtva malo je æena. Traæi se, tipiËno za razdoblje ranog socijalizma - masovnost. Tako se hokejaπima na ledu zamjera da imaju deset vrhunskih igraËa, ali nedostaje im masovnost.

Problemi sa stipendijama Na III. godiπnjoj skupπtini 1948. godine, aklamacijama se "osuuje vrbovanja πportaπa kojima se nude stipendije". Prvi predsjednik Druπtva Andro MohoroviËiÊ je rekao: "ne samo sportaπ, veÊ i dobar ak i aktivan omladinac, obiljeæje su mladostaπa". Na IV. godiπnjoj skupπtini u studenome 1949., Ëlanovi upravnog odbora druπtva jedinstveno su osudili djelovanje Informbiroa. "Nogomet ima problema s amaterizmom." PoËela je radom prva πportska ambulanta. Kritiziraju se Ëlanovi druπtva koji su slabi aci. Na V. godiπnjoj skupπtini 1950. godine usvojena je "Rezolucija o amaterizmu". »lanovi sudjeluju u izgradnji svlaËionica i novih terena, sadnji jablana… Materijalne teπkoÊe Druπtva navele su skupπtinare da predloæe osamostaljivanje klubova. "Prijetio je raspad Druπtva, ali pobijedio je mladostaπki duh koji je zadræao klubove na okupu." PoËetkom pedesetih godina druπtvo se orijentiralo na natjecateljski πport. Formiraju se i studentski klubovi izvan druπtva, po fakultetima. Tako je formiran klub za dæudo i boks, gimnastiËko druπtvo, Planinarsko druπtvo Velebit i StreljaËko druπtvo Krsto LjubiËiÊ. Dvoje potonjih djeluju i danas.

©portski objekti Odmah nakon II. svjetskog rata nova je vlast raspodijelila postojeÊe πportske objekte novoosnovanim πportskim druπtvima. ©portske objekte prijeratnog SK Marathon, odnosno HSK Zagreb na Savi, igraliπte H©K Concordia u KranjËeviÊevoj ulici i veslaËki dom HVK Gusar, ZOFD Mladost je preuzelo 1945. godine. S vremenom su izgraeni novi tereni i objekti pa je otvaranje sportskog parka ASD Mladost odræano 1958. godine. Kasnije su pokraj otvorenog bazena i atletske staze izgraeni i tereni za tenis, rukomet, odbojku, koπarku, hokej na travi i ragbi. Dom "Lovro RatkoviÊ" otvoren je 1965., mali bazen za neplivaËe 1974., a Dom odbojke "Bojan StraniÊ" 1980. godine. Svoj danaπnji izgled Sportski park HA©D Mladost dobio je 1987. godine. Izgraeni su otvoreni i zatvoreni plivaËki bazeni, atletski stadion i umjetno igraliπte za hokej na travi.

Djelovanje i uspjesi klubova HA©D Mladost ©portska druπtva u nas doæivjela su u posljednjih pola stoljeÊa velike transformacije. VeÊina πportskih klubova u drugim πportskim druπtvima osamostalila su se i stupila iz njih. Meutim to se nije dogodilo u HA©D Mladost. UnatoË osamostaljivanju, klubovi toga druπtva i dalje su ostali organizacijski povezani s njim. S obzirom na javni interes i struËne kadrove, lepeza πportskih grana ovoga druπtva neprekidno se mijenjala. Valja reÊi da su u HA©D Mladost prigrlili nove πportske grane pa tom druπtvu pripada i pionirska uloga u razvoju hrvatskoga πporta. Neke πportske grane, kao npr. nogomet, nisu se odræale, a neke su ostvarile sjajne uspjehe.

Najuspjeπniji vaterpolisti Akademski vaterpolski klub Mladost djeluje od 1946. godine. Klub je viπestruki dræavni prvak i pobjednik kupa. U njemu su ponikli brojni reprezentativci. Jedan je od najuspjeπnijih svjetskih vaterpolskih klubova. Pobjednik Kupa europskih prvaka ekipa AVK Mladost bila je 1967., 1968., 1969., 1971., 1989., 1990. i 1995., a Kupa pobjednika kupova Europe 1975. i 1999. godine. U klubu su stasali brojni hrvatski reprezentativci, od kojih se najveÊim brojem uspjeπnih nastupa na velikim meunarodnim natjecanjima istiËu Perica BukiÊ, Dubravko ©imenc, Tomislav Paπkvalin, Karlo StipaniÊ, Zdravko JeæiÊ i Ozren BonaËiÊ.

Izvanredni Æarko Dolinar U Akademskom stolnoteniskom klub Mladost, koji je poËeo djelovati 1945. godine, najveÊe meunarodne uspjehe postigao je Æarko Dolinar. On je na svjetskim prvenstvima osvojio jednu zlatnu, Ëetiri srebrne i tri bronËane medalje. »lanica kluba Jasna FazliÊ bila je treÊa u igri parova na Olimpijskim igrama 1988., a u mjeπovitom paru na Europskom prvenstvu 1988. godine bila je prva. U mjeπovitom paru Branka BatiniÊ je osvojila bronËanu medalju na Svjetskom prvenstvu 1981., a

srebrnu na Europskom prvenstvu 1982. godine. Tamara Boroπ Prvi dæudaπki i ragbijaπki klub u Hrvatskoj osvojila je nekoliko srebrnih i bronËanih medalja na europAkademski koπarkaπki klub Mladost osnovan je u lipnju skim i svjetskim prvenstvima u pojedinaËnoj i konkurenciji 1945. U klubu su ponikli reprezentativci Aleksandar Blaπkoparova. viÊ, Damir ©olman, Nikola PleÊaπ i Zvonimir PetriËeviÊ. Hrvatski akademski atletski klub Mladost najbolji je hrvatAkademski dæudo klub Mladost osnovan je 20. sijeËnja ski atletski klub. U klubu su ponikli brojni dræavni prvaci, re1951. godine. Prvi hrvatski dæudo klub bio je viπestruki dræakorderi i dræavni reprezentativci. SkakaË udalj Siniπa ErgotiÊ vni prvak πezdesetih godina proπlog stoljeÊa. Goran Æuvela bio je drugi na Europskom prvenstvu 2002. godine. osvojio je zlatnu medalju na Europskom prvenstvu u poluMuπka i æenska ekipa Akademskog teπkoj kategoriji 1974., a 1976. bio je treÊi. odbojkaπkog kluba Mladost viπe puta Dmitar ©ijan je bio treÊi na Europskom prje osvajala dræavno prvenstvo i kup. Na V. godiπnjoj skupπtini venstvu 1959. u srednjoj kategoriji, a RadoMuπka ekipa je 1964. i 1984.-1985. van KrajnoviÊ je bio drugi na Europskom pr1950. godine usvojena je godine igrala u finalu Kupa europskih "Rezolucija o amaterizmu". venstvu 1968. u apsolutnoj kategoriji. prvaka. Æenska ekipa je u istom natjeAkademski ragbi klub Mladost osnovan je canju 1991. godine bila prva. Naju»lanovi sudjeluju u 20. sijeËnja 1954. godine. spjeπnija igraËica kluba bila je Barbara JeliÊ. Ona je 1998. proglaπena za naj- izgradnji svlaËionica i novih Ostali klubovi iz porodice terena, sadnji jablana. bolju europsku igraËicu. "mladostaπa"

Prvi meunarodni uspjesi plivaËa

Materijalne teπkoÊe Druπtva navele su skupπtinare da predloæe osamostaljivanje klubova. "Prijetio je raspad Druπtva, ali pobijedio je mladostaπki duh koji je zadræao klubove na okupu."

NastavljajuÊi tradiciju prijeratnih plivaËa SK Marathon, 1947. godine zapoËeo je djelovati Akademski plivaËki klub Mladost. Treneri Boris Praunsperger i Saπa Strmac uspjeli su odgojiti plivaËe europske vrijednosti. Marijan StipetiÊ je osvojio treÊe mjesto u disciplini 1500 m slobodno na Europskom prvenstvu 1947. godine. Isti uspjeh ostvarila je πtafeta 4x200m slobodno u sastavu Branko VidoviÊ, Andrej Kvinc, Marijan i Mislav StipetiÊ na Europskom prvenstvu 1950. godine. Gordan Koæulj viπestruki je europski prvak na 200 m lenim naËinom. Brojne posade Akademskog veslaËkog kluba Mladost osvajale su naslove dræavnih prvaka. Vrijedan meunarodni uspjeh, bronËanu medalju, ostvarili su Æeljko PlaπËar, Antun IvankoviÊ i Nikola »upin u Ëetvercu s kormilarom na Europskom prvenstvu 1958. godine.

Hrvatski maËevalaËki klub Mladost osnovan je 7. oæujka 1947. U razdoblju od 1947. do 1984. trener u klubu bio je Vladimir MaæuraniÊ, od 1984. Sanjin KovaËiÊ. Ekipa kluba je viπestruki pobjednik dræavnog prvenstva. Akademski hokej klub na ledu Mladost osnovan je u sijeËnju 1946. godine. Igrama u klubu istakli su se dræavni reprezentativci Jovan - –an TomiÊ i Nikola MioËka. Akademski streljaËki klub Mladost osnovan je 1947. pod imenom StreljaËka druæina Krsto LjubiËiÊ. Istaknuti reprezentativci su bili: Zlatko Maπek, Tihomir SertiÊ, Zoran LaziÊ, Suzana Skoko i dr. Akademski klizaËki klub Mladost djeluje od 29. listopada 1945. godine. »lanovi kluba, Æeljka i Tomislav »iæmeπija, prvi su hrvatski olimpijci u samostalnoj Hrvatskoj. Oni su nastupili na Zimskim olimpijskim igrama 1992. godine. Od 1945. godine djeluju i Akademski rukometni klub Mladost, Akademski skijaπki klub Mladost, Akademski πahovski klub Mladost i Akademski teniski klub Mladost.

PUBLICISTIKA

„Sportska arhitektura u Zagrebu" Ariana ©tulhofer

PoËelo je ureenjem otvorenog streliπta na Tuπkancu Knjiga potvruje veÊ poznatu tezu da se o ureenju i saniranju πportskorekreacijskih objekata u gradu Zagrebu premalo brine te da oni ustupaju mjesto drugim objektima koji ne jamËe podizanje kvalitete æivota Piπe Saπa Ceraj, prof.

„Sportska arhitektura u Zagrebu" autorice dr. sc. Arijane ©tulhofer izaπla je 2005. godine u izdanju nakladniËke kuÊe „Naklada JurËiÊ d.o.o." i sunakladnika Arhitektonskog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu. Format knjige je 26,6x21, mekani uvez, a broj stranica je 203. Knjiga sadræi tristotinjak crno-bijelih fotografije i skica. Knjiga govori o problematici sportske arhitekture i podijeljena je na 15 sljedeÊih poglavlja: Uvod, Sportski tereni zapadnog i juænog perivoja, Elipsa srednjoπkolsko igraliπte, Sportsko-rekreacijski centar „©alata", Sportski tereni u Maksimiru i Sveticama, Sportsko-rekreacijski tereni uz Savu, Primjeri izvan odabranih podruËja, ZakljuËak, Summary, Literatura, Arhivski i dokumentacijski izvori, Izvor ilustracija, Kazalo osobnih imena, Zahvale, Biljeπke o autorici. Autorica u uvodu knjige istiËe Ëinjenicu da povijest gradnje πportskih graevina u Zagrebu poËinje poËetkom XIX. stoljeÊa, 1808. godine, ureenjem otvorenog streliπta na Tuπkancu. Na izgradnju πportskih graevina, razvoj πportske arhitekture i πkolovanje πportskih struËnjaka utjecao je velikim dijelom dr. Franjo BuËar. BuduÊi da u Zagrebu u to vrijeme nisu postojala nikakva sluæbena i ureena igraliπta zapoËinje se s ureivanjem igraliπta u πkolama.

Fascinantno je vidjeti na jednom mjestu obraene sve vaænije πportske objekte u Zagrebu od prvog zagrebaËkog ureenog klizaliπta, zgrade Hrvatskog sokola, Gradskog kupaliπta, Sokolskog doma, preko plivaliπta, Sportskog parka „Mladost" pa sve do Jaruna. Autorica ove vrijedne knjige nije izostavila ni naπe velikane arhitekture i graditeljstva kao πto su: Ivan BabiÊ, Franjo Bahovac, Antun Ulrich, Ljudevit Gaj, Vladimir Turina, Franjo Neidhart, Eugen Erlich…, da spomenemo samo neke. U ZakljuËku knjige je vidljivo da se regulatorne osnove Zagreba, izraivane u drugoj polovici XIX. i poËetkom XX. stoljeÊa, gotovo uopÊe nisu bavile πportskim sadræajima te da se, naæalost, πportski sadræaji javljaju spontano inicijativom pojedinaca ili πportskih druπtava. Knjiga potvruje veÊ poznatu tezu da se o ureenju i saniranju πportsko-rekreacijskih objekata u gradu Zagrebu premalo brine te da oni ustupaju mjesto drugim objektima koji ne jamËe podizanje kvalitete æivota. Knjiga Êe posebno zanimati arhitekte, ali Êe takoer biti vrlo zanimljiva i πportskim djelatnicima, posebno onima zainteresiranim za povijest πportskih graevina u glavnom gradu Hrvatske, Zagrebu.

MZO©

Broj 2 Godina I. • Rujan 2005.

©PORT U ©KOLI i STUDENTSKI ©PORT

RAZGOVOR

Novi pomoÊnik ministra za πport u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i πporta mr. sc. Draæen Harasin

Zakon bez kazni mrtvo slovo na papiru OËekujem da Êe novi Zakon o πportu donijeti mnogo toga novog i dobrog naπem πportu. Prije svega donijet Êe Nacionalni program razvoja πporta, zatim osigurati kontrolu provedbe zakona, jer moæete imati najbolji zakon, ali ako ne osigurate mehanizme njegove provedbe i kazne za one koji se ne pridræavaju njegovih odredbi, sve ostaje mrtvo slovo na papiru Piπe Ante DrpiÊ

• Gospodine doministre, Ëime se sada najviπe bavite • Moæete li pojasniti πto planirate postiÊi s Nacionalu Uredu za πport? nim programom razvoja πporta, jer dosad za to nismo - Prva zadaÊa koju mi je povjerio ministar Primorac bi- Ëuli? la je zavrπiti Zakon o πportu. - Niste ni mogli jer dosad nismo ni razmiπljali o strategiji razvoja πporta. Nacio• ©to Êe novoga taj zakon donijeti hrvatnalni program je dokument kojim se razrauskom πportu? Nacionalni je dugoroËna politika razvoja πporta u Hrvat- OËekujem da Êe donijeti mnogo toga noprogram je skoj. Taj program bi Saboru trebalo predloæivog i dobrog naπem πportu. Prije svega doniti Nacionalno vijeÊe za πport. Prema odredokument kojim se jet Êe Nacionalni program razvoja πporta, zadbama zakona, Nacionalno vijeÊe za sport, razrauje tim osigurati kontrolu provedbe zakona, jer koje je takoer novost, imalo bi 13 Ëlanova moæete imati najbolji zakon, ali ako ne osi- dugoroËna politika koje bi delegirali Ministarstvo znanosti, gurate mehanizme njegove provedbe i kazne razvoja πporta u obrazovanja i πporta, Hrvatski olimpijski za one koji se ne pridræavaju njegovih odreodbor, Klub hrvatskih olimpijaca, Hrvatski Hrvatskoj dbi, sve ostaje mrtvo slovo na papiru. Uvjeparaolimpijski odbor, Olimpijski odbor gluren sam da Êemo pronaÊi za naπe uvjete najhih i Kinezioloπki fakultet. primjerenije rjeπenje pitanja privatizacije • ©to mislite postiÊi sustavom za informatizaciju u klubova kao i prezaduæenosti profesionalnih klubova, jer πportu? Êe zakon za njih propisati naËin pretvorbe u πportska dioniËka druπtva. Tu je joπ i pitanje sustava informatizacije - Mnogo toga, jer bi to bila osnova za izradu bilo kaπporta i brojna druga. kvog planskog dokumenta kojim bi se odredila dugoroËna

ÆIVOTOPIS Novi pomoÊnik ministra za πport u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i πporta mr. sc. Draæen Harasin roen je 25. lipnja 1968. godine u Slavonskom Brodu, a na ovu je duænost doπao u srpnju ove godine. Sa 13 godina u Slavonskom Brodu se poËeo baviti s atletikom, a 1986. i 1987. nastupa za juniorsku reprezentaciju Hrvatske u bacanju diska i bacanju kugle. Zvanje profesora tjelesne kulture dobio je 1994. godine na Fakultetu tjelesne kulture u Zagrebu na kojem je 2002. stekao i titulu magistra znanosti. 44

Tijekom rata, od 1991. do 1993. godine, bio je pripadnik Specijalne jedinice policije "Alfa", a 1995. godine za vrijeme rada u Uredu vlade Republike Hrvatske u Beogradu odlikovan je redom hrvatskog trolista. Od 2003. godine radi kao asistent na Kinezioloπkom fakultetu na katedri atletika za bacaËke discipline. Objavio je 36 znanstvenih i struËnih radova, najviπe istraæuje metodiku treninga jakosti i snage, a bavi se i biomehanikom atletskih bacanja te upotrebom farmakoloπkih pripravaka u πportu.

Dræavno prvenstvo πkolskih πportskih klubova osnovnih i srednjih πkola 2006. godine Zavrπna natjecanja za srednje πkole odræat Êe se od 3. do 5. travnja, a za osnovne πkole od 6. do 9. travnja u PoreËu Piπe Jurica Turner, prof.

politika razvoja πporta. Da me sada pitate koliko se toËno sredstava troπi u πportu ne bih vam mogao sa sigurnoπÊu dati toËne podatke, kao ni o tome koliko se djece u πkoli bavi πportom, koja su osobito talentirana za pojedine πportske discipline kao ni u kojim sredinama æive. Nemamo ni podatak koliko imamo struËnog osoblja u πportu i koji im je stupanj obrazovanja. Odgovori na sva ta pitanja moÊi Êe dobiti svi oni koji Êe preko informatiËkog sustava moÊi uÊi u naπu bazu podataka. • ©to novi zakon nudi mladim πportaπima? - Prije svega prednost za πkolske πportske klubove u koriπtenju πportskih dvorana πkola, jer se dosad Ëesto dogaalo da su se πkolske dvorane iznajmljivale za razne rekreativne sadræaje, πto mi novim zakonom ne mislimo zabranjivati, ali to se neÊe moÊi dogaati u terminima koji su rezervirani za πkolske πportske klubove. Za mlade πportaπe smo predvidjeli i posebne uvjete kod upisa i pohaanja πkole koji bi se prilagodili njihovim πportskim obavezama, kao i sluæenje vojnog roka koji bi πportaπi obavljali prema za njih prilagoenim uvjetima. • RazliËite su interpretacije o tome kada Êe biti donesen novi zakon o πportu. - Zakon Êe za koji dan biti spreman za Vladinu proceduru nakon Ëega slijedi upuÊivanje u saborsku raspravu.

U Zagrebu je 14. lipnja 2005. odræana proπirena sjednica Povjerenstva za πkolskih πport. Uz Ëlanove Povjerenstva u radu sjednice sudjelovali su predstavnici iz æupanija koje su uredi dræavnih uprava imenovali kao svoje predstavnike. Povjerenstvo je ukazalo na niz pitanja o kojima je bilo potrebno razmijeniti miπljenja da bi se pripreme za Dræavno prvenstvo πkolskih πportskih klubova osnovnih i srednjih πkola pokrenule na vrijeme. Nakon bogate i sadræajne rasprave Ëlanovi Povjerenstva su se sloæili da se zavrπna natjecanja Dræavnog prvenstva πkolskih πportskih klubova osnovnih i srednjih πkola iznimno odræe u travnju 2006. godine, jer je Ministarstvo domaÊin i organizator Svjetskog prvenstva srednjih πkola u odbojci koje Êe se odræati u PoreËu od 6. do 13. svibnja 2006. godine. Stoga Êe se zavrπna natjecanja za srednje πkole odræati od 3. do 5. travnja, a za osnovne πkole od 6. do 9. travnja (proljetni praznici u πkolskoj godini 2005./2006. su od 13. do 21. travnja). Zavrπna natjecanja odræat Êe se u PoreËu i po istoj disperziji kao i 2005. godine. UbuduÊe se broj sudionika u nekim πportovima neÊe poveÊavati (©RL i sliËni). Takoer je ocijenjeno da ni jedan ponueni program iz Pokaznog programa ne ispunjava sve zahtjeve da bi bio prihvaÊen i uvrπten u redovni program. Ni jedan od tih sadræaja ne temelji se na godiπnjem redovnom programu TZK-a. Osim toga, financijski razlozi i perspektiva porasta financijskih sredstava ne ukazuju na nove moguÊnosti proπirenja programa, jer se i postojeÊi program realizira s velikim financijskim teπkoÊama. BuduÊi da je prihvaÊen raniji termin poËetka zavrπnih natjecanja, πkolska πportska natjecanja trebaju poËeti odmah poËetkom πkolske godine 2005./2006., a rok za prijavu sudionika zavrπnih natjecanja je 20. oæujka 2006. godine do 12 sati. Tijekom lipnja i srpnja pripremljene su izmjene i dopune Propisnika i dostavljene svima na usuglaπavanje, da bi se proËiπÊeni tekst stavio na raspolaganje πkolama veÊ poËetkom πkolske godine. 45

UNIVERZIJADA: Povijest studentskog sporta

Bez razlika, bez diskriminacije Zagreb je bio domaÊin 14. univerzijade koja se odræala od 2. do 19. srpnja 1987. godine. Univerzijada je bila snaæan druπtveni i ekonomski, a posebno sportski poticaj za Zagreb i cijelu Hrvatsku Piπe doc. dr. sc. Romana Caput-Jogunica

aron Pierre de Coubertin, otac modernog olimpizma, zaËetnik je prve studentske multiπportske priredbe na meunarodnoj razini koja je odræana 1905. godine u SAD-u uz gostovanje studenata Engleske i ©vicarske. Univerzijade su nastavak meunarodnih sportskih igara utemeljenih zaslugom Francuza Jeana Petitjeana (1890. - 1969.), organizatora Prvih svjetskih studentskih igara (World Student Games´) odræanih u svibnju 1923. godine. VeÊ sljedeÊe godine u Varπavi je osnovana Meunarodna studentska konfederacija (International Confederation of Students (ICS), koja je od 1925. do 1939. godine organizator nekoliko velikih sportskih studentskih priredbi. Drugi svjetski rat je privremeno prekinuo zapoËetu tradiciju. Ratne strahote su podijelile studentski sport. Meunarodna studentska unija (ISU) pokreÊe ponovo inicijativu i organizira Studentske igre na kojima sudjeluju nekoliko zapadnih dræava. Osnivanjem Meunarodne studentske sportske federacije (International University Sports Federation (FISU) 1949. godine u Luxemburgu, inicijativom prvog predsjednika dr. Paula Schleimera, odræan je Prvi meunarodni sveuËiliπni sportski tjedan. Radnokonzultativni sastanci odræani su u Meranu 1949., Luxemburgu 1951., Dortmundu 1953. i San Sebastianu 1955. radi povezivanja zapadnih i istoËnih zemalja. Rezultati tih sastanaka vidljivi su na Prvom svjetskom sveuËiliπnom sportskom natjecanju odræanom 1957. godine u organizaciji Francuske studentske federacije, kada je ujedinjen studentski sport te se ovo natjecanja smatra prethodnicom univerzijada. FISU i ISU su suglasne s prijedlogom Talijanske studentske sportske federacije o organiziranju svjetskog studentskog natjecanja i prihvaÊaju prijedloge talijanskih baptista o nazivu “Universiada” i izgledu zastave na kojoj su oko slova “U” zvijezde πto predstavljaju put oko svijet, te prijedlog teksta himne Gaudeamus Igitur kao studentske himne za sveËanu dodjelu medalja te za sva studentska natjecanja. Prva univerzijada je odræana 1959. godine u talijanskom gradu Torinu. Pravo sudjelovanja imaju studenti iz zemalja Ëlanica Meunarodne organizacije univerzitet-

skog sporta FISU (Federation Internationale du Sport Universtaire). Dr. Primo Nebiolo je s osobitim zadovoljstvom istaknuo znaËenje Prve univerzijade na kojoj je sudjelovalo 1400 natjecatelja iz 43 zemlje od kojih su mnoge zatraæile Ëlanstvo u FISU.

NA»ELO FISU-a Svrha FISU-a je usmjerena na organizaciju igara na svjetskoj razini bez razlika, diskriminacije u politici, manjinama i rasnoj pripadnosti.

Univerzijada u Zagrebu 1987. godine Zagreb je bio domaÊin 14. univerzijade koja se odræala od 2. do 19. srpnja 1987. godine. Univerzijada je bila snaæan druπtveni i ekonomski, a posebno sportski poticaj za Zagreb i cijelu Hrvatsku. Izuzetno je vaæno naglasiti da su zagrebaËki studenti i studentice dobili na koriπtenje sportske graevine za potrebe nastave, izvannastavnih sportskih aktivnosti i sportskih natjecanja. MoguÊnost koriπtenja sportske dvorane Ekonomskog fakulteta (2000 m2) i SD "Martinovka" pri Fakultetu elektrotehnike i raËunarstva (1000 m2), manjih sportskih dvorana u Domu sportova te sportske dvorane "PeπËenica" i adaptirana male sportske dvorane u KaËiÊevoj ulici 23 (300 m2) pridonijela je provedbi kvalitetnije nastave tjelesne i zdravstvene kulture na zagrebaËkom sveuËiliπtu te provedbi sportskih natjecanja na razini sveuËiliπta u veÊem broju πportova. Tijekom Univerzijade, od 10. do 12. srpnja, na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu odræana je FISU/CESU konferencija.

Napredak studentskog sporta u svijetu Sudjelovanje na Univerzijadi postaje sve zanimljivije studentskoj populacijei Najkvalitetniji pokazatelji su statistiËki podaci: 1407 sudionika iz 43 dræave u Torinu 1959. godine do 9000 sportaπa iz 132 dræave na Univerzijadi u Izmiru u Turskoj 2005. godine. Napredak s obzirom na kvalitetu i broj sudionika je znatan i na zimskim univerzijadama. Prva zimska univerzijada je odræana u Austriji (Zell-Am-See) 1958. godine gdje je sudjelovalo 98 natjecatelja, u Tarvisiju 2003. godine sudjelovalo je 1935 natjecatelja iz 46 dræava.

Univerzijada 2005. - Izmir od 11. do 21. kolovoza 2005. godine 23. univerzijada odræana je u treÊem po veliËini gradu Izmiru u Turskoj od 11. do 21. kolovoza 2005. godine, uz veliku potporu turske vlade. Izmir je grad luka drugi po veliËini u Turskoj, s oko Ëetiri milijuna stanovnika, poznat po velikim arheoloπkim nalazima od 3000 godina prije Krista. Prema izvjeπÊima Organizacijskog odbora u organizaciji 23 Univerzijade je sudjelovalo 18.000 ljudi u logistici (transport, lijeËniËka sluæba, odnosi s javnoπÊu, meunarodni marketing, informatiËka tehnologija...) te 9500 volontera zaduæenih za pomoÊ sportaπima i posjetiteljima.

Statistika sportova i sportaπa na 23. univerzijadi Prema pravilima FISU-a obvezni πportovi na ljetnim univerzijadama su: atletika, koπarka, maËevanje, nogomet, gimnastika (sportska i ritmiËka), plivanje, skokovi u vodu, vaterpolo, tenis i odbojka. Grad domaÊin moæe predloæiti joπ tri sporta. Izmir je predloæio, a FISU odobrio, natjecanja u Ëetiri sporta: streliËarstvo, jedrenje, hrvanje i taekwondo. Stoga su na 23. univerzijadi odræana natjecanja u 15 sportova. DomaÊin Turska se predstavila s najbrojnijom reprezentacijom, 295 natjecatelja. Iza Turske slijede Rusija sa

275 sportaπa, Japan sa 246 sportaπa, Meksiko sa 237 sportaπa, Kina sa 212, Italija i Kanada sa 202, SAD sa 172 te Poljska sa 160 sportaπ. Hrvatsku reprezentaciju je predstavljalo 29 sportaπica i sportaπa. Najviπe sportaπa, njih 1246 iz 106 dræava, sudjelovalo je u atletici. Prema objavljenim statistiËkim podacima u Turkish Daily News slijede: plivanje (746 sportaπa iz 67 dræava), odbojka (35 dræava, 561 sportaπ), nogomet (20 dræava, 526 sportaπa), taekwondo (61 dræava, 452 sportaπa), hrvanje (44 dræave, 401 sportaπ), maËevanje (45 dræava, 399 sportaπa), tenis (58 dræava, 238 sportaπa), sportska gimnastika (44 dræave, 225 sportaπa), vaterpolo (15 dræava, 201 sportaπ), streliËarstvo (37 dræava, 197 sportaπa), skokovi u vodu (28 dræava, 150 sportaπa), jedrenje (30 dræava, 135 sportaπa) te ritmiËka gimnastika (21 dræava, 91 sportaπica).

Sportske graevine Prema izvjeπÊu Organizacijskog odbora Univerzijade, u Izmiru je izgraeno devet novih sportskih centara i preureene su 63 sportske graevine. Nakon 34 godine od odræavanja Mediteranskih igara u Izmiru (1971.), potpuno je preureen Ataturk stadion, Ëetvrti po kvaliteti u Europi, na kojem je 55.000 ljudi moglo gledati sveËano otvaranje i zatvaranje te atletska natjecanja. ‹

Robert Seligman

‹

Atletsko selo - Uzundere Atletsko selo Uzundere je zavrπeno u posljednji trenutak, napravljeno funkcionalno i skromno ureeno te podijeljeno u blokove. Cijelo selo je zaπtiÊeno æiËanom ogradom i straæarnicama na svakih 100 metara. U Atletskom selu je radilo 2500 volontera u tri smjene: u restoranu, akreditacijskom centru, transportnom centru, na poslovima ËiπÊenja.... Fascinantan je podatak da je 350 volontera pripremalo razliËite obroke pet svjetskih kuhinja: turske, europske, azijske, æidovske i vegetarijanske za 9500 sportaπa iz cijelog svijeta. Posebnoj atmosferi u restoranu pridonijela su 24 plazma televizora na kojima su se pratila sportska natjecanja na Univerzijadi, Svjetsko prvenstvo u atletici te mnogobrojni spotovi.

REPREZENTACIJA REPUBLIKE HRVATSKE Prema statistici Hrvatskog sveuËiliπnog πportskog saveza, ovogodiπnja hrvatska reprezentacija je bila najbrojnija s obzirom na dosadaπnja sudjelovanja na univerzijadama. Postotak bi bio i veÊi da nije odustala hrvatska koπarkaπka studentska reprezentacija. Osim 29 sportaπa (tablica) u Izmiru su nazoËili Ëlanovi misije Hrvoje SertiÊ, Nenad Zvonarek, Dubravko IæakoviÊ, Davor Habljak, Radica Jurkin, Emir MujagiÊ, voditelj ekipe Franjo Prot, sudac Petar ReæiÊ te treneri Mladen KataliniÊ, Dejan Voj-

noviÊ, Tigran GoriËki, Saπa Solar, Igor Horvat, Ivo JaiÊ, Ivan MartinËiÊ, Darko Limov, Ana-Marija KurjakoviÊ i Anelko VuËenik. U ime Hrvatskog olimpijskog odbora nazoËila je Nada SenËar, Ëlanica VijeÊa.

Konferencija FISU-a Tijekom svake ljetne univerzijade odræava se znanstveno-struËna konferencija. FISU konferencija u Izmiru i 10. nacionalna konferencija sportske medicine odræavale su se u Ataturk kulturnom centru Ege sveuËiliπta. Mr. George Kilian, predsjednik FISU-a i prof. dr. Ulku Bayindir, rektor Ege sveuËiliπta, istaknuli su znaËenje konferencija. Oko 300 sudionika konferencije raspravljalo je o glavnoj temi “Studentski sport: platforma za podjelu kulturnih razlika” te iznijelo znanstvene i struËne radove o motivaciji i interesima studentske populacije, potrebi uvoenja novih πportskih sadræaja, strategiji i tehnoloπkom razvoju studentskog sporta, sustavima i organizaciji na pojedinim sveuËiliπtima na razliËitim kontinentima. Hrvatska je na konferenciji predstavljena sa Ëetiri znanstveno-struËna rada. Konferenciji su aktivno nazoËili i predstavili radove prof. dr. Hrvoje SertiÊ, doc. dr. Romana Caput-Jogunica i Nenad Zvonarek, prof. SljedeÊa, 24. ljetna univerzijada 2007. godine odræat Êe se u Bangkoku, na Tajlandu.

Sportaπi Republike Hrvatske po sportovima, disciplinama i postignuti rezultati (do 10. mjesta)

sport

ime i prezime

disciplina

rezultat

ATLETIKA

dalj 5000 m, 10.000 m dalj 200 m disk 5000 m dalj 800 m

GIMNASTIKA

Robert Seligman Marko Brez

konj s hvataljkama viπeboj

1. mjesto

HRVANJE

Sabit HandanagiÊ Nenad Æugaj

-96 kg - 84 kg

7. mjesto

JEDRENJE

470 470 470 470 laser standard laser radial

1. mjesto

MA»EVANJE

Bojan JovanoviÊ Martin PetriËiÊ

floret, maË maË

9. mjesto

SKOKOVI U VODU

1 m, 3 m 1 m, 3 m

STRELI»ARSTVO

Ivana Buden Andrea »iæmek Lana Koller Goran Villi

sloæeni luk

4. mjesto

TAEKWONDO

Matija Erπek Luka VlaπiÊ Jelena IvanËiÊ

- 78 kg - 84 kg - 55 kg

5. mjesto

8. mjesto 4. mjesto 6. mjesto 10. mjesto 9. mjesto

4. mjesto

VIII. Dræavno πportsko natjecanje uËenika s teπkoÊama u razvoju Dræavno πportsko natjecanje uËenika s teπkoÊama u razvoju odræano je od 19. do 21. svibnja 2005. u BizovaËkim toplicama. Na ovogodiπnjem natjecanju bilo je 324 sudionika i dosad najviπe prijavljenih ekipa, Ëak 26 iz 24 odgojno-obrazovne ustanove za djecu i mladeæ s teπkoÊama u razvoju. Natjecanje je odræano u pet πportova Piπe Jovanka Vogrinec

uduÊi da je 2005. godina proglaπena Meunarodnom godinom πporta i rekreacije, u njezino obiljeæavanje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta ukljuËilo je Dræavno πportsko natjecanje uËenika s teπkoÊama u razvoju koje je od 19. do 21. svibnja 2005. odræano u BizovaËkim toplicama. Natjecanje se odræava osmu godinu zaredom, a ove godine je odræano pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i πporta te supokroviteljstvom Grada Osijeka, a u organizaciji Centra za odgoj i obrazovanje „Ivan ©tark" iz Osijeka. Na ovogodiπnjem natjecanju bilo je 324 sudionika i dosad najviπe prijavljenih ekipa, Ëak 26 iz 24 odgojnoobrazovne ustanove za djecu i mladeæ s teπkoÊama u razvoju. Natjecanje je odræano u pet πportova prema Propisniku za uËenike s mentalnom retardacijom, koji je izradilo Povjerenstvo za izvannastavne πportske aktivnosti djece i mladeæi s teπkoÊama u razvoju u Upravi za πport, a u suradnji s organizatorom natjecanja Centrom za odgoj i obrazovanje „Ivan ©tark" iz Osijeka. ©portska nadmetanja u koπarci, nogometu, plivanju, graniËaru i πtafetnim igrama za uËenike sa stupnjem lake, umjerene i teæe mentalne retardacije odræana su prema unaprijed utvrenom rasporedu. Natjecanja su u potpunosti uspjela, odræana su bez ije-

dnog prigovora i æalbe te bez ijednog ozlijeenog uËenika. Na zavrπetku natjecanja svi uËenici - natjecatelji dobili su medalje, a prvaci i pokalee. ©kole su za svoje sudjelovanje dobile posebna priznanja. Vrijedno je spomenuti da je u sklopu natjecanja odræana i OsnivaËka skupπtina Udruge kineziologa za osobe s posebnim potrebama. Potreba da se osnuje ta udruga iskazana je od samog poËetka djelovanja Povjerenstva za izvannastavne πportske aktivnosti djece i mladeæi s teπkoÊama u razvoju. Miπljenje je Povjerenstva da Êe se na taj naËin, odnosno putem djelovanja udruge, profesori - kineziolozi lakπe ukljuËivati u sve oblike struËnog usavrπavanja. Naime, nakon ankete o bavljenju πportskim aktivnostima u ustanovama za odgoj i obrazovanje djece s teπkoÊama u razvoju, kao jedan od razloga nedostatnom ukljuËivanju djece u πportske aktivnosti pokazao se i nedostatak struËnog usavrπavanja profesora - kineziologa koji se bave tom populacijom. Za predsjednika Udruge izabran je Tihomir Prusina, profesor iz Centra za rehabilitaciju Zagreb, za zamjenicu predsjednika Velida SalihoviÊ, profesorica iz Centra za autizam te za tajnicu Udruge Viπnja PopoviÊ, profesorica iz Pule.

14. Ljetna πkola kineziologa Republike Hrvatske Kako je informatizacija sve prisutnija u svakodnevnom æivotu,

U sportskom duhu zdravo dijete

a sve se viπe koriste prednosti informatike u struËnim i znanstvenim radovima, zanimljivost osnovne teme okupila je u Rovinju viπe od 360 diplomanata Kinezioloπkog fakulteta

Piπe Jurica Turner, prof.

oπ jedna uspjeπna ljetna πkola kineziologa, 14., odræana je u Rovinju od 21. do 25. lipnja 2005. Glavni referat, priopÊenja i rasprave odnosile su se na temu „Informatizacija u podruËju edukacije, πporta i πportske rekreacije". BuduÊi da je informatizacija sve prisutnija u svakodnevnom æivotu, a sve se viπe koriste prednosti informatike u struËnim i znanstvenim radovima, zanimljivost osnovne teme okupila je u Rovinju viπe od 360 diplomanata Kinezioloπkog fakulteta.

Glavni referat pripremili su Vladimir Findak i Boris Neljak, a referate prema svojim uæim struËnim usmjerenjima izloæili su: Kreπimir Pleπa, Dragan MilanoviÊ, Igor JukiÊ, Sanja ©imek, Mirna AndrijaπeviÊ, Nataπa ViskiÊ-©talec, Darko KotoviÊ, Marijeta Miπigoj-DurakoviÊ i Zijad DurakoviÊ. Ljetna πkola odræavala se po sekcijama, tako da je svako podruËje po uæoj tematici okupilo struËnjake koji su razmjenjivali iskustva, postignuÊa i prezentirali najnovije primjene informatiËkih postupaka, sofisticiranih sprava i naprava koje mogu unaprijediti i pomoÊi u praÊenju i analizi nekih kinezioloπkih postupaka. Pojedinci ili skupine autora prezentirali su 24 struËna rada unutar teme i 28 struËnih radova izvan teme. Znanstvenih radova bilo je 20, ali svi su bili izvan teme 14. ljetne πkole. Odræan je seminar iz odbojke tijekom kojeg je Vladimir JankoviÊ iznio najnovije tehniËke i taktiËke varijante. U praktiËnom dijelu pokazano je kako uvjeæbati pojedine odbojkaπke elemente da bi se postigla automatizacija pojedinih varijanti obrane i napada. U slobodno vrijeme za sudionike 14. ljetne πkole odræana su rekreativna natjecanja u odbojci na pijesku i tenisu. Svi prezentirani radovi objavljeni su u Zborniku radova pa Êe se sudionici 14. ljetne πkole moÊi informirati i o onim radovima koji su bili prezentirani u drugim sekcijama, a kojima nisu mogli prisustvovati jer su se rasprave odræavale istodobno. Osim toga, Zbornik moæe posluæiti i kineziolozima koji, iz opravdanih razloga, ove godine nisu mogli prisustvovati 14. ljetnoj πkoli kineziologa u Rovinju.

onaËno se i u Hrvatskoj pojavila knjiga o K sportu namijenjena prije svega djeci. "©portiÊi" autorice Radice Jurkin LugoviÊ u izdanju Teovizije, Zagreb stoga predstavlja presedan u dosadaπnjoj sportskoj literaturi. Ova knjiga pjesama - slikovnica (ilustracijama pjesme popratila Maja ©urjak) na 62 stranice, po stilu i obraÊanju, prije svega namijenjena je djeci i u tome leæi njena vaænost. Poznato je da djeca do sedme godine starosti upijaju najviπe æivotnih vrijednosti koje sa sobom nose cijeli æivot. Knjiga govori o sportovima, pravilima, trenerima, sudaËkim odlukama, olimpijskim igrama, medaljama, u rimovanoj kratkoj formi bliskoj uhu i paæjii djeteta. Ona sport Ëini privlaËnim, interesantnim zbog sportskog duha koji je prikazan, a sve sportske discipline jednostavnim, interesantnim, bilo da se radi o vodenim sportovima, zimskim sportovima ateltici, gimnastici ili bilo kojem drugom sportu. Kao i veÊina knjiga namjenjenih djeci o ljepoti se govori kroz usta æivotinja (puæ, rak, jeæ, zec, medo, dabar, pingvin, hobotnica, stonoga...) ali i kroz oæivljenu loptu, skije, strunjaËu medalje. Svojom porukom sportskog ponaπanja, timskog duha, individualne ljepote svake discipline, predstavlja nepreskoËivo πtivo za djecu koju æelimo odgajati u pozitivnim vrijednostima. Iako je namjenjena djeci, i odrasli sportaπi, treneri, odgajatelji, ali i roditelji, bake i djede, mogu prenosti poruku koju odaπilje ova knjiga poruka ljepota uæivanja u jednostavnosti sporta. Milena DragiπiÊ 51

SPORTSKA ARHITEKTURA

Allianz Arena

BuduÊnost u sadaπnjosti Stadion impozantnih dimenzija 258x227 m i visine 50 m, na sedam etaæa, ima 66.000 sjedeÊih mjesta, 200 mjesta za hendikepirane, 2200 mjesta za novinare i poslovne partnere, 106 VIP loa, 9800 parkiraliπnih mjesta na vanjskom parkingu i 1200 unutar stadiona Piπu Gordana GreguriÊ, dia i Lea LonËareviÊ Æibret, dia

ini se da su πportski objekti postali vrlo interesantni za postavljanje novih granica moguÊnosti izgradnje. Novi, moderni muenchenski stadion Allianz, Ëiji su dizajneri πvicarski arhitekti Herzog i de Meuron, vrhunskim dizajnom predstavlja inovaciju u interpretaciji nogometnih stadiona buduÊnosti. BuduÊa je to kuÊa klubova FC Bayern Muenchen i TSV 1860 Muenchen. Iako suparnici na terenu, predsjednici ovih klubova su

udruæili snage, zajedno s osiguravajuÊom kuÊom Allianz, πto u podjeli troπkova izgradnje tako i u realizaciji ovog velikog projekta. (Zamislimo da Dinamo i Hajduk vlastitim novcem grade zajedniËki stadion!) Stadion impozantnih dimenzija 258x227 m i visine 50 m, na sedam etaæa, ima 66.000 sjedeÊih mjesta, 200 mjesta za hendikepirane, 2200 mjesta za novinare i poslovne partnere, 106 VIP loa, 9800 parkiraliπnih mjesta na vanjskom

parkingu i 1200 unutar stadiona... Dosta? Niste joπ niπta Ëuli o samoj konstrukciji. Za poËetak, napomenut Êemo da je ovo zdanje sazdano od oko 22000 tona Ëelika i 120.000 m3 betona, πto stoji na temeljima veliËine obiteljske kuÊe koji su teπki oko 180 tona. U unutraπnjosti stadiona su tri prstenaste razine gledaliπta sa sjedeÊim mjestima koja omoguÊuju jasan pregled terena, pruæajuÊi emotivnu interakciju sa samom

igrom. ©vicarski dvojac odabrao je glatki oblik vanjskog plaπta, koji objedinjuje fasadu i krov u transparentnu, zakrivljenu konstrukciju romboidnih rezova. Konstrukcija mreæe od ËeliËnih nosaËa preko koje su postavljeni paneli od etilenske folije debljine samo 0,2 mm i teæine 350 g/m2 zvuËi nevjerojatno, no kad znate da su ispod postavljeni ventilatori koji cijelo vrijeme dræe konstrukciju napetom i omoguÊuju joj da podnese Ëak 1,5 m visine snijega zvuËi gotovo nemoguÊe. Osim toga, ta konstrukcija omoguÊuje nevjerojatnu igru svjetla u klupskim bojama - crvenoj, plavoj ili bijeloj.

Zabava za cijelu obitelj Ta moguÊnost igre svjetala transformira arenu u æivu koloristiËku predstavu na 24.000 m2 fasade uz pomoÊ 100 km kabela i 1000 iluminirajuÊih panela . »ini se da predstava ne poËinje s utakmicom, nego mnogo prije. I zamislite, vodili su raËuna o tome da se boje osvijetljenog stadiona ne mijenjaju u sekundi (πto je moguÊe), nego u toku dvije minute - da bi se izbjegla moguÊnost eventualnog incidenta na obliænjoj autocesti! Nakon svih iznenaenja koje vas

Ëekaju izvana, konaËni pogled na travnjak bit Êe pravi odmor. Jer travnjak, samo srce ovog nogometnog hrama, postavljen je na kvalitetno rasporeene slojeve (debljine oko 85 cm) koji sadræe podzemno grijanje, te sistem za natapanje i odvodnju terena, a krunu terena Ëini specijalno uzgojena trava s bavarskih travnjaka, koja se dostavlja u rolama. Moderni stadioni viπe nisu nuæno utoËiπta za nogometom zaluenu muπku populaciju. Sad moæete povesti cijelu obitelj na stadion, a samo vi gledati utakmicu. Jer stadion viπe nije samo igraliπte. Allianzov stadion ima i poslovni prostor, ugostiteljskih sadræaja na 7000 m2, brojene duÊane, djeËje klubove i igraonice. I svuda moæete biti sigurni, jer 800 km optiËkih kabela za prijenos informacija - uz nebrojene kamere, ureaje za kontrolu ulaza, vatrodojavnike, sprinklere i ostale tehnikalije Ëine vas opuπtenima. Allianzov stadion je 2003. godine osvojio i Dræavnu nagradu za prevenciju od poæara, na temelju Ëinjenice da je uspjeπan primjer integracije elementarnih mjera prevencije od poæara s inovativnim planiranjem novih, a da se nije ulazilo u konflikte izmeu

kreativnosti i sigurnosti same konstrukcije. Uzevπi u obzir sve relevantne Ëinjenice, nakon πto je NjemaËkoj pripala Ëast da bude domaÊin Svjetskog nogometnog prvenstva 2006. godine meu 12 gradova domaÊina, odluËeno je da Êe se prva utakmica odræati u Allianzovoj areni, najveÊem ponosu bavarske metropole.

I sada joπ samo cijena…. Sitnica od oko 280 mil. € troπkova izgradnje stadiona i parkinga za 11.000 automobila podijeljena je izmeu Allianza i klubova FC Bayern Muenchen i TSV 1860 Muenchen. Osim toga, potroπeno je i oko 210 mil. € za prometnu infrastrukturu koja je ukljuËila pojaËanje postojeÊih kapaciteta autoceste i okolnih cesta te izgradnju novih. To je dio koji je snosila pokrajina Bavarska i s kojim je stanovniπtvo bilo upoznato i suglasno. A kako i ne bi bilo - cesta nikad previπe, a stadioni su im i tako ispunjeni do posljednjeg mjesta. A πto se buduÊnosti tiËe priËekajmo ureeni Wembley… i Peking… 55

PUBLICISTIKA

„The World Almanac and Book of Facts 2005." World Almanac Books

Bestseler s respektabilnih 80.000.000 prodanih primjeraka U Almanahu na viπe od 1000 stranica Ëitatelj moæe pronaÊi zanimljive i korisne podatke o raznim dogaajima i kategorijama. ©port kao kategorija za sebe prema broju zanimljivih podataka u ovom almanahu zauzima vrlo visoko mjesto Piπe Saπa Ceraj, prof.

njiga „The World K Almanac and Book of Facts 2005." izaπla je 2005. godine u izdanju nakladniËke kuÊe „World Almanac Books" sa sjediπtem u New Yorku. 56

Format knjige je 13,5x22 cm, mekani uvez, a broj stranica je 1008. Knjigu je New York Times proglasio bestselerom s ukupno prodanih impresivnih 80.000.000 primjeraka. Kao i u prethodnim almanasima, i u ovom je ujedinjen golem broj Ëinjenica razvrstanih po dogaajima i kategorijama kroz godine. Knjiga sadræi 64 fotografije u boji, sedam zemljopisnih karata te na Ëetiri stranice, po abecednom redu, prikazane zastave zemalja svijeta. Meu velikim brojem raznih i opÊih informacija je i poglavlje o zemljama svijeta. Tako je na stranici 767. svoje mjesto pronaπla i Republika Hrvatska. Posebno bih istaknuo poglavlje o dopingu koje je napisao profesor Gary Wadler te na dvije stranice teksta vrlo dobro postavio kronologiju vaænijih dogaaja na podruËju dopinga. Za Ëitatelje πportaπe, ljubitelje πporta i πportske statistike svakako je najzanimljiviji dio o πportu koji na 120 stranica opisuje ukupno 27 πportova. Poglavlje o πportu zapoËinje najvaænijim dogaajima u 2004. godini i raznovrsnim πportskim informacijama. »itatelj moæe pronaÊi podatke o osvojenim medaljama, najboljim igraËima, menadæerima, broju osvojenih titula, najuspjeπnijim klubovima, statistiËke pokazatelje, prvacima kroz godine i mnoge druge korisne informacije u sljedeÊim πportovima: atletici, baseballu, profesionalnoj koπarci (NBA, WNBA), studentskoj koπarci, ameriËkom nogometu, super bowlu, hokeju, nogometu, ragbiju, golfu, tenisu,

automobilizmu, boksu, πahu, umjetniËkom klizanju, skijanju, plivanju, jedrenju, power boatingu, rodeu, utrci pasa, maratonu, triatlonu, biciklizmu i pecanju. O navedenim πportovima istaknuti su zanimljivi podaci o svjetskim rekordima, trenerima, πportskim dvoranama, rezultatima svjetskih kupova, europskih prvenstava, svjetskih prvenstava kao i mnogi drugi interesantni podaci koje je teπko navesti na jednom mjestu. Tako su u tenisu prezentirani svi pobjednici i pobjednice od 1969. do 2004. godine i to na Otvorenom prvenstvu Australije, Francuske, Amerike, Engleske. Interesantan je podatak o svim pobjednicima Davisova kupa od 1900. do 1934. godine te ukupni poredak vodeÊih tenisaËa i tenisaËica po broju osvojenih Grand Slam turnira. Poglavlje o πportu zavrπava vrlo korisnim podacima o ravnateljstvima πportskih organizacija u Sjedinjenim Dræavama te velikanima πporta. Imena vrhunskih πportaπa, njih 379, gusto su ispisana abecednim redom na Ëetiri stranice. U „The World Almanac and Book of Facts 2005." na viπe od 1000 stranica Ëitatelj moæe pronaÊi zanimljive i korisne podatke o raznim dogaajima i kategorijama. ©port kao kategorija za sebe prema broju zanimljivih podataka u ovom almanahu zauzima vrlo visoko mjesto. Knjiga se moæe nabaviti u knjiæarama „Algoritma" po cijeni od 100 kuna ili na internetskoj adresi: www.worldalmanac.com/orders

Doznajte sve o istezanju I u ovom broju predstavljamo tri knjige interesantne osobama koje djeluju u podruËju tjelesnog vjeæbanja i sporta: „Znanost o fleksibilnosti", „PriruËnik za odbojku" i "Sportska prehrana - Uvod u proizvodnju energije i natjecateljsku uspjeπnost" Piπe Goran MarkoviÊ

rva knjiga koju P predstavljamo nosi naslov „Science of Flexibility", ili u prijevodu „Znanost o fleksibilnosti". Autor knjige je priznati ameriËki struËnjak iz podruËja gimnastike i profesor kineziologije Michael J. Alter. RijeË je o treÊem dopunjenom izdanju, πto takoer govori o kvaliteti knjige. Knjiga donosi najnovije znanstvene i struËne spoznaje o fleksibilnosti i istezanju, a autor ju je

namijenio πiroj publici, posebice profesionalcima u podruËju sportske medicine, kineziolozima, fizioterapeutima, kiropraktiËarima, trenerima i fitness instruktorima, te instruktorima plesa i joge. Knjiga ima 19 poglavlja organiziranih u pet tematskih cjelina: 1) Znanstvene osnove fleksibilnosti, 2) KliniËki aspekti fleksibilnosti, 3) Principi istezanja, 4) Anatomski aspekti fleksibilnosti i istezanja, i 5) SpecifiËne kinezioloπke aktivnosti. Prve dvije tematske cjeline posveÊene su definiranju temeljnih anatomskih i neurofizioloπkih faktora koji utjeËu na fleksibilnost pojedinca, kao i pregledu kliniËkih aspekata fleksibilnosti i istezanja. Ostale tri tematske cjeline posveÊene su razvoju fleksibilnosti, s naglaskom na specifiËnosti pojedinih zglobnih sustava u tijelu, odnosno specifiËnim zahtjevima za fleksibilnoπÊu tipiËnih sportskih aktivnosti. Na kraju knjige prikazano je oko 60 vjeæbi istezanja koje pokrivaju sve najvaænije miπiÊne regije tijela. Ako ste profesionalno angaæirani u poslovima direktno vezanim uz razvoj i odræavanje fleksibilnosti, te prevenciju i rehabilitaciju sportskih ozljeda, tada bi ova knjiga svakako trebala biti sastavni dio vaπe struËne biblioteke. Knjiga ima 368 stranica, a cijena joj je 52 ameriËka dolara bez troπkova poπtarine.

ljedeÊa knjiga koju S predstavljamo nosi naslov „Volleyball Handbook", ili u prijevodu „PriruËnik za odbojku". RijeË je o priruËniku koji je napisao Robert J. Miller, jedan od ponajboljih ameriËkih odbojkaπkih trenera s viπe od 50 godina trenerskog iskustva. Kako je veÊinu svoje trenerske karijere posvetio treningu mladih odbojkaπica i odbojkaπa, autor se u knjizi usredotoËio na razvoj i oblikovanje mladih igraËa, ali i na postizanje natjecateljskog rezultata.

Tako, meu ostalim, u knjizi prikazuje osnove razvoja i oblikovanja mladih i nadarenih igraËa, zatim uËenje i usavrπavanje obrambenih i napadaËkih vjeπtina, kao i obrambenih i napadaËkih sustava igre. Nadalje, autor govori i o selekciji ekipe, razvoju kohezivnosti unutar ekipe, kao i pripremi utakmica i taktici igre. Dio knjige posveÊen je i kondicijskoj pripremi mladih odbojkaπa. Iako je knjiga ponajprije namijenjena odbojkaπkim trenerima, posebice

trenerima kadetskih i juniorskih selekcija, znatan dio informacija koje knjiga sadræi moguÊe je iskoristiti i u drugim momËadskim sportovima. Knjiga ima 248 stranica, a cijena joj je 19.95 ameriËkih dolara, bez troπkova poπtarine. osljednja knjiga koju P predstavljamo u ovom broju nosi naslov „Sports Nutrition - An Introduction to Energy Production and Performance", ili u prijevodu "Sportska prehrana - Uvod u proizvodnju energije i natjecateljsku uspjeπnost". Autori knjige su dvojica svjetski priznatih britanskih znanstvenika i sveuËiliπnih profesora, dr. Asker Jeukendrup i dr. Michael Gleeson. RijeË o knjizi koja se temelji na najnovijim znanstvenim spoznajama iz podruËja prehrane sportaπa te njenog utjecaja na natjecateljsku uspjeπnost. No, zahvaljujuÊi iznimnom trudu autora, knjiga je napisana na jednostavan i logiËki organiziran naËin, tako da je bez problema mogu razumjeti i osobe bez znanstvenog 'backgrounda' iz podruËja fiziologije, biokemije i nutricionizma. DapaËe, autori su knjigu namijenili πirem krugu Ëitatelja, od studenata i znanstvenika, preko nutricionista i lijeËnika, pa sve do instruktora fitnessa, profesora tjelesne i zdravstvene kulture te

sportskih trenera. Knjiga ima 13 logiËki sloæenih poglavlja koja pokrivaju sljedeÊa podruËja: osnove prehrane, metabolizam i energetski kapaciteti Ëovjeka, probava i absorbcija hrane, makronutrijenti (ugljikohidrati, masti i bjelanËevine), mikronutrijenti (vitamini i minerali), voda i balans tekuÊine u organizmu, dodaci prehrani i njihova upotreba, regulacija tjelesne teæine, poremeÊaji u prehrani sportaπa, te uloga prehrane u radu imunoloπkog sustav sportaπa. Ukratko, u ovoj knjizi pronaÊi Êete osnovne informacije o sportskoj prehrani i njenom utjecaju na natjecateljski rezultat u sportu. Knjiga je izaπla iz tiska krajem 2004. godine i ima 424 stranice, a koπta 55 ameriËkih dolara bez troπkova poπtarine. Viπe informacija o predstavljenim knjigama, kao i detalje o naËinu kupnje, moæete pronaÊi na web-stranici www.humankinetics.com.

IN MEMORIAM

ZDRAVKO JEÆI∆ - PUSKO (17. kolovoza 1931. - 19. lipnja 2005.)

Vrhunski sportaπ i vrhunski struËnjak Uz Puska JeæiÊa vezano je neπto πto u danaπnjem sportu moæe izgledati veoma Ëudnim nakon diplomiranja u redovnom roku za inæenjera kemije poËeo je raditi u OKI-ju aleko od domoviUz Puska JeæiÊa vene, daleko od Zazano je neπto πto u dagreba u kojem je naπnjem sportu moæe postao inæenjer kemije i izgledati veoma Ëusvjetski poznati vaterpodnim. On je nakon dilist, u Long Islandu plomiranja u redo(SAD) umro je Zdravko vnom roku (!) za inJeæiÊ - Pusko (17. koloæenjera kemije poËeo voza 1931. - 19. lipnja raditi u OKI-ju. Kao 2005.). Bio je to kraj izvrstan i nadaren inizvanredne struËne, ali i æenjer poslan je 1964. sportske vaterpolske kana postdiplomski sturijere. dij na SveuËiliπte Michigan u Ann ArZdravko, popularno boru kod Chicaga, Pusko, JeæiÊ poËeo se joπ SAD. Nakon veoma kao ak baviti plivanjem zapaæenog svrπetka u APK Mladost, ali je studija javio se onima ubrzo preπao na vaterpokoji su ga poslali na lo u kojem je do punog Trofeo Italija - bazen ©alata 1957. godine tu specijalizaciju s izraæaja doπla, ne samo 1. red: ZDRAVKO JEÆI∆, Uroπ Roje,Tomislav FranjkoviÊ, LOVRO RADONJI∆ i Jani Rarle molbom da ga rasponjegova velika plivaËka 2. red: Zlatko ©imenc, VLADO IVKOVI∆, ∆iro KovaËiÊ rede na novo radno sposobnost nego i neizmjerna upornost i sistematiËnost. Postao je tako sudioni- mjesto. Odgovor je bio Ëestitka i obavijest da ga stipendija kom i suborcem velike generacije hrvatskih vaterpolista - viπe ni na πto ne obvezuje (!?). Zdravka ∆ire KovaËiÊa, Jurja Amπela, Veljka Bakaπuna, Veoma zapaæenog na studiju, JeæiÊa je profesor kod koMarka BrainoviÊa, Vladimira IvkoviÊa, Ivice Jobe Curtini- ga je specijalizirao odmah preporuËio velikoj multinacioja, Lovre RadoniÊa, Ive ©takule, Boπka VuksanoviÊa, Ive nalnoj kompaniji “Dow Chemical” u kojoj je poËeo raditi u Cipcija, Tomislava FranjkoviÊa, Hrvoja KaËiÊa, Marijana razvojnom odjelu, kojemu je uskoro postao i direktor! Tu Æuæeja i Zlatka ©imenca. S njima je osvojio dvije srebrne je izradio 19 ameriËkih patenata o sintezi raznih spojeva i medalje, na olimpijskim igrama 1952. u Helsinkiju i 1956. proizvodnji polimernih materijala. Uza to je dobio i Ëetiri u Melbourneu, a 1960. u Rimu bio je Ëetvrti, jer je domapatenta prava u Kanadi, te po jedno u NjemaËkoj, »ileu, Êin Italija “morala” pobijediti. Meksiku, Peruu, Filipinima, Tajvanu i u Australiji. Za sve Na Trofeju Italija, tada nesluæbenom Prvenstvu svijeta to je 1991. postao poËasni profesor SveuËiliπta Oklahoma, (SP se joπ nisu odræavala) u nizozemskom Nijmegenu bio je pobjednik. S reprezentacijom tadaπnje Jugoslavije, koju a 1994. i naslovni profesor kemijskog inæenjeringa. Ta biografija izgleda u doba danaπnjeg tzv. sporta veoma su Ëinili samo Hrvati, bio je na Europskom prvenstvu druËudno. Ona, meutim, samo potvruje da vrhunski sportaπi gi 1954. u Torinu i 1958. u Budimpeπti, a treÊi 1950. u BeËu. Za te uspjehe, kada su se uz olimpijske igre igrala joπ osim vrhunskih sportskih sposobnosti imaju i druge takve samo europska prvenstva svake Ëetvrte godine i kada nije sposobnosti, ali se one menadæerskim metodama uniπtavabilo nikakvih meunarodnih kupova, Zdravko JeæiÊ iza- ju do razine viπe-manje uspjeπnog trenera ili - gostioniËara. bran je 1981. godine kao deveti po redu (s joπ desetoricom To je uniπtavanje, kao πto se vidi iz ovog primjera, naciovaterpolista) i prvi od vaterpolista tadaπnje Jugoslavije nalne supstance. Hrvatski olimpiski odbor je 1992. godine 1981. u Meunarodnu dvoranu vaterpolske slave osnovane Zdravka JeæiÊa imenovao sportskim veleposlanikom u SAD. Iza njega ostali su supruga, sinovi manager i lijeËnik 1966. godine. Za svoj jedini klub, AVK Mladost, JeæiÊ je nastupio 113 te kÊerka pravnica . Æarko SusiÊ puta.

IN MEMORIAM

ZDENKO UZORINAC (7. srpnja 1929. - 10. lipnja 2005.)

NeobiËno vrijedna i doslovce sportska liËnost mrÊu Zdenka Uzorinca (7. srOd 1975. do 1994. bio je Ëlan Europskog stolnoteniskog saveza pnja 1929. - 10. lipnja 2005.) (ETTU) i Meunarodnog stolnotehrvatski sport je ostao bez niskog saveza (ITTF). Od 1980. do svog iznimnog Ëlana. Ne samo zato 1995. Ëlan je Meunarodne stolnoπto je bio odliËan sportaπ, posebno teniske akademije. stolnotenisaË, nego joπ viπe zato πto je za taj hrvatski sport, i sport opÊeNo, i to je samo dio zasluga nito, uËinio iznimno mnogo kao Zdenka Uzornica za hrvatski i sportski radnik, poglavito kao prosvjetski stolni tenis. NajveÊe priznanje zasluæio je njegov publicipagator i, osobito, povjesniËar stolstiËki rad za taj sport. Bezbrojni iznog tenisa, ali i ostalih sportova. vjeπtaji i Ëlanci objavljeni su u raZdenko Uzorinac imao je sreÊu, znim novinama i listovima, suraali i nesreÊu, πto je bio aktivan u dnja u “Povijesti sporta”, u izdadoba velikih sportskih godina Æarnjima Leksikografskog zavoda Hrka Dolinara, braÊe Harangozo, Jovatske, publicistiËki radovi od masipa Vogrinca i drugih iznimnih lih knjiga do velikih, opseænih i stolnotenisaËa. U toj osobitoj koncjelovitih monografija o stolnom kurenciji on je kao aktivni igraË tenisu i tenisu, ono je πto Êe ZdenveÊ 1942., joπ junior, nastupio za ka Uzorinca stalno vezati uz razvoj seniorsku momËad svog prvog hrvatskog sporta. kluba HA©K-a. Kasnije je nastuKnjige “Od Londona 1926. do pao za nasljednika HA©K-a, Sarajeva 1973.”, “Pedeset godina ASTK Mladost za koji je osvojio STS Jugoslavije” (1978.), “Od Sa25 naslova prvaka Hrvatske i πest rajeva do Novog Sada” (1981.), naslova prvaka tadaπnje JugoslaviUzorinac je bio odliËan sportaπ, “©ezdeset godina stolnog tenisa” je (1945.-1962.). Pobijedio je i na meunarodnim prvenstvima Sara- posebno stolnotenisaË, koji je za (1988.) za ITTF, “»etrdeset godina ASTK Mladost”, samo su najzapajeva 1958. i 1964., Londona 1958. taj hrvatski sport, i sport æeniji radovi Zdenka Uzorinca. On Veteranski je prvak otvorenog propÊenito, uËinio iznimno mnogo je bio i redoviti suradnik dnevnih i venstva SAD-a 1990. πto je bio i na povremenih domaÊih stranih listoveteranskim prvenstvima bivπe Jukao sportski radnik, poglavito va i Ëasopisa. Punih 30 godina izgoslavije, te Republike Hrvatske kao propagator i, osobito, vjeπtavao je s velikih stolnoteni1992. i 1993. Nekoliko puta bio je pobjednik turnira novinara prigopovjesniËar stolnog tenisa, ali i skih, ali i malih priredbi. Objavljivao je tako u japanskom “Butterfly dom svjetskih prvenstava. Uspjeha ostalih sportova World Report”, njemaËkom “Deuje imao i u tenisu u kojem je 1964. tscher Tischtennis Sport”, talijanbio finalist prvenstva Jugoslavije. Kao trener stolnotenisaËica Mladosti tri puta je osvojio skom “La Revista del Tennisatavola”, francuskom prvenstvo Jugoslavije i Ëetiri puta pobjedu u Kupu “France Tennis de Table”, itd. Povrh toga, objavio je opπirno i odliËno ureenu veli(1966. - 1971.). ku knjigu o meunarodnom i naπem tenisu “Teniske leIpak, sve je to manji dio zasluga Zdenka Uzorinca za hrgende”. vatski, pa i svjetski stolni tenis. Godinama - sve do same Kad se uoËi da se sve to zbivalo bez prekida od 1941. smrti - bio je stolnoteniski i teniski djelatnik u klubovima, podsavezima i savezima, komisijama, struËnim i trener- sve do smrti 2005. godine, mora se konstatirati da je hrskim, Stolnoteniskog saveza Jugoslavije i Republike Hr- vatski sport u Zdenku Uzorincu izgubio neobiËno vrijevatske, organizator velikih stolnoteniskih meunarodnih dnu i, u biti, doslovno sportsku liËnost. priredbi, sudac, vrhovni sudac i - navlastito - izvjestitelj. Æarko SusiÊ

OD OLIMPA DO OLIMPA

Pripremile Radica Jurkin i Gordana GaÊeπa

Glavni

u Hrvatskom olim n GORAN IVANI©EVI∆, DOPREDSJEDNIK HOO-a Proslavljeni hrvatski tenisaË, olimpijac i pobjednik Wimbledona 2001. Goran IvaniπeviÊ izabran je 17. kolovoza u Splitu, na 11. sjednici Skupπtine Hrvatskog olimpijskog odbora, za dopredsjednika HOO-a. n IMENOVANI PREDSJEDNICI ODBORA Odlukom Skupπtine iz kolovoza, Ëetvorica dopredsjednika HOO-a predsjedavat Êe, kako je i predvieno novim Statutom HOO-a, Ëetirima odborima, stalnim radnim tijelima Skupπtine. Goranko FiæuliÊ imenovan je predsjednikom Odbora ljetnih olimpijskih igara, Stojko VrankoviÊ vodit Êe Goran IvaniπeviÊ, Odbor neolimpijskih sportova, Ivo Goran Mudopredsjednik nivrana Odbor zimskih olimpijskih sportova HOO-a dok Êe novoimenovani dopredsjednik HOO-a Goran IvaniπeviÊ voditi Odbor za lokalne æupanijske zajednice. n DOPUNA VIJE∆A Od Ëetiri Ëlana potrebna za dopunu VijeÊa prema odredbama novog Statuta iz lipnja 2005., Skupπtina HOO-a je na redovnoj sjednici u kolovozu 2005. godine odluËila imenovati, zasad, samo dvojicu. Novi su Ëlanovi Duπko Mrduljaπ, predstavnik Hrvatskog veslaËkog saveza s iskustvom u radu VijeÊa od 2000. do 2002.godine, te Marijan Maras, predstavnik ZagrebaËkog sportskog saveza. Skupπtina je takoer odluËila, zbog gubitka mandata u Skupπtini, razrijeπiti dosadaπnjeg Ëlana VijeÊa Vlatka ©kilju, predstavnika Hrvatskog judo saveza koji je za Ëlana VijeÊa izabran u listopadu 2002. godine. n »OP GLAVNI TAJNIK HOO-a U lipnju 2005. godine, jednoglasnom odlukom VijeÊa, Josip »op imenovan je glavnim tajnikom HOO-a s mandatom od Ëetiri godine. Josip »op, diplomirani ekonomist, bio je vrπitelj duænosti glavnog tajnika HOO-a u dva navrata, od studenoga 2000. do veljaËe 2001. godine te od studenoga 2004. do lipnja 2005. godine. U sportskoj administraciji, Josip »op bio je izvrπni direktor i direktor ureda za lokalni sport HOO-a, te glavni tajnik Hrvatskog nogometnog saveza.

HOO-a sa sjednice u kolovozu uputili nacionalnim sportskim savezima na razmatranje, Ëine Kriteriji i mjerila za financiranje priprema, te kriteriji za razvrstavanje sportaπa u kategorije olimpijskih kandidata. KonaËno usvajanje Projekta OI Peking 2008. planirano je za VijeÊe i Skupπtinu HOO-a u prosincu 2005. godine. n SPORTA©IMA NOVA KATEGORIZACIJA Prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o kategorizaciji sportaπa koji je sastavila radna grupa na Ëelu s dopredsjednikom HOO-a Ivom Goranom Munivranom, odlukom VijeÊa od 17. kolovoza, upuÊen je nacionalnim sportskim savezima na razmatranje. KonaËan prijedlog Pravilnika kojim se sportaπi razvrstavaju u skupine od prve do πeste kategorije vrhunskih odnosno vrsnih sportaπa, VijeÊe namjerava staviti Skupπtini na razmatranje u prosincu 2005. godine. n JO© »ETIRI GODINE ZAJEDNO “Kompanija vrijedi koliko ostvari dobiti i koliko vrati okolini, a INA je postigla oboje”, izjavio je predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa prilikom potpisivanja novog Ëetverogodiπnjeg sponzorskog ugovora s najveÊom hrvatskom naftnom kompanijom INA-Industrija nafte d.d. Predsjednik Uprave INA-e Tomislav DragiËeviÊ iznio je zadovoljstvo πto je iznimno uspjeπna suradnja produæena na joπ jedan olimpijski ciklus, a na dobrobit hrvatskog sporta. U zagrebaËkom Muzeju Mimara, u nazoËnosti brojnih sportskih i gospodarstvenih uglednika gdje je sporazum potpisan 19. srpnja, predstavljen je i dokumentarni film 'INA na Olimpu', za koji je Ëlanica Olimpijskog POOLA dobila prestiænu nagradu International Stevie Word u New Yorku. n OLIMPIJSKA SRE∆KA ZA MLADE SPORTA©E Potpisivanjem ugovora o suradnji s Hrvatskom Lutrijom i AutokuÊom Zubak 12. srpnja, Hrvatski olimpijski odbor pokrenuo je marketinπki projekt “Olimpijska sreÊka”. Sredstva u visini od sedam posto po prodanoj sreÊki za HOO predviena su za unapreenje i razvoj mladih nadarenih hrvatskih sportaπa.

n O PEKINGU OPTIMISTI»NO

n POPUST ZA NACIONALNE SPORTSKE SAVEZE

UnatoË ograniËenju broja sportaπa zadanim kvotama, te strogom kvalifikacijskom sustavu izbora za OI Peking 2008., Hrvatska bi se mogla kvalificirati u 20 sportova s oko 162 sportaπa, naznaËeno je “u optimistiËnoj prognozi” prijedloga Projekta priprema za nastup na OI Peking 2008. koji je pripremio Ured za olimpijski program HOO-a. Sastavni dio Projekta, koji su VijeÊe i Skupπtina

Hrvatski olimpijski odbor odrekao se naknade od 19 posto od prodaje sportske opreme sa znakovljem HOO-a, ugovorene u lipnju s tvrtkom Magma d.o.o., u korist opremanja πportskih reprezentacija nacionalnih sportskih saveza. Naime, jednoglasna odluka VijeÊa od 17. kolovoza omoguÊit Êe sportskim savezima 19 posto jeftiniju sportsku odjeÊu i obuÊu za hrvatske reprezentativce.

dogaaji pijskom odboru n »ETIRI VELIKE MEDALJE

n ZLATNI MLADI∆I S UNIVERZIJADE

S Europskog atletskog prvenstva sportaπa s invaliditetom, odræanog u Espoou u Finskoj od 17. do 28. kolovoza 2005. godine, hrvatska se sportska reprezentacija vratila sa Ëetiri medalje, od kojih je sama Marija IvekoviÊ osvojila tri; zlatnu u petoboju, srebrnu u skoku udalj, te bronËanu medalju u bacanju diska. Jelena VukoviÊ osvojila je zlatnu medalju u bacanju kugle.

Zlatnom medaljom gimnastiËara Roberta Seligmana na konju s hvataljkama, te dvojca u jedrenju ©ime Fantele i Igora MareniÊa u klasi 470 hrvatski su sportaπi uspjeπno zavrπili nastup na 23. ljetnoj univerzijadi od 11. do 21. kolovoza u turskom Izmiru. Zlata ovih mladiÊa svrstale su Hrvatsku na 22. mjesto od ukupno 132 zemlje sudionice.

n PET MEDALJA NA SVJETSKIM IGRAMA

n DODATNA PRILIKA LOKALNIM ZAJEDNICAMA

Hrvatski su sportaπi, njih 34 u devet sportova, s pet medalja zavrπili nastup na 7. svjetskim igrama neolimpijskih sportova u njemaËkom Duisburgu od 14. do 24. srpnja, na kojima je nastupilo 3500 sportaπa iz 100 zemalja. Marko PopoviÊ osvojio je zlato u preciznom gaanju mete ribolovnim priborom (arenberg), Sandro Gulja srebro u boÊarskom preciznom izbijanju, dok su Tanja Gobo, takoer u preciznom izbijanju i Alen ZamliÊ u karate borbama, te muπka ekipa rukometa na pijesku, osvojili broncu.

Ured za lokalni sport odluËio je opÊinskim, gradskim i æupanijskim savezima dati «dodatnu prilikuﬂ za sufinanciranje sportskih i razvojnih projekta. Prema raspisu Ureda, do 25. listopada svi zainteresirani mogu konkurirati s programima koji su ili veÊ realizirani tijekom 2005. ili koji se tek namjeravaju provesti do kraja godine. Prednost u potpori HOO-a imat Êe sportske zajednice s razvojnom strategijom i programima od opÊeg interesa. Uvjeti i programske osnove natjeËaja objavljeni su na adresi www.hoo.hr

n PO DVA PUTA ZLATO I SREBRO NA EYOF-u Hrvatski sportaπi, njih 56 u osam sportova i u konkurenciji 2.082 sportaπa iz 48 zemalja, vratili su se iz Lignana u Italiji s 8. olimpijskog festivala europske mladeæi (EYOF) u srpnju 2005. s dvije zlatne i dvije srebrne medalje. Obje zlatne medalje osvojili su atletiËari Danijela GrgiÊ (400m) i Nikola KiπaniÊ (kugla). Srebrnu medalju osvojila je njihova kolegica Arna Erega (100m prepone), a drugu srebrnu, æenska odbojkaπka ekipa. Na EYOF-u u Lignanu, po prvi puta, u sportski program od 11 sportova uvrπten je i kajak/kanu.

n PO»ASNI GRA–ANI ATENE Hrvatski rukometni reprezentativci, osvajaËi zlatne olimpijske medalje na OI u Ateni 2004., proglaπeni su u lipnju 2005. godine poËasnim graanima Atene. Plakete u znak priznanja za doprinos meunarodnom sportu i olimpijskom idealu, na prigodnoj sveËanosti organiziranoj za zlatne rukometaπe i brojne uglednike sportskog i kulturnog æivota, uruËio je u Zagrebu grËki veleposlanik u Hrvatskoj Panavotis Baizos.

Hrvatska muπka rukometna reprezentacija na primanju u grËkom veleposlanstvu u Zagrebu