Olimp 93.

OLIMP

MLADE NADE

NAJBOLJI od najboljih

TOYOTA C-HR

HIBRIDNI BONUS 2.500 € DO 10 GODINA JAMSTVA

TOYOTA C-HR C-OOL 1,8 HEV u akcijskoj ponudi za 32.950€. Akcijska ponuda uključuje hibridni bonus 2.500€ za gotovinsko plaćanje. Dodatne pogodnosti na akcijsku cijenu kod ugovaranja Toyota financiranja. Prosječna potrošnja goriva modela Toyota C-HR u mješovitoj vožnji od 4,7 do 5,2/100 km, emisije CO2 od 105 do 117 g/km. Do 10 godina jamstva uz Toyota Relax: 3 godine tvorničkog jamstva + do 7 godina ili 200.000 km (što prije nastupi) dodatnog jamstva koje se aktivira obavljanjem redovitih servisa kod ovlaštenog Toyota partnera prema uputi proizvođača. Za detalje vezane uz Toyota Relax, posjetite www.toyota.hr ili kontaktirajte ovlaštenog Toyota partnera. Slika je simbolična. Više na www.toyota.hr

IMPRESSUM

ZA NAKLADNIKA

Siniša Krajač

Hrvatski olimpijski odbor

Odranska 1/1 10 000 Zagreb

GLAVNA UREDNICA

Ninna Lara Vidaković

UREDNIŠTVO

Vinko Knežević, Ana Popovčić, Jura Ozmec, Danira Bilić, Saša Ceraj, Jurica Gizdić, Marija Leskovec

PRODUKCIJA

M 14 d.o.o

(Jet-set magazin)

Velimira Kljaića 4 10 000 Zagreb

TISAK

Grafički zavod Hrvatske Mičevečka ul. 7 10000 Zagreb

NAKLADA

3000 primjeraka

Naslovnica: Foto: HOO

Olimp je časopis Hrvatskog olimpijskog odbora.

www.hoo.hr

e-mail: hoo@hoo.hr

str. 14

VELIKI DAN HRVATSKOG SPORTA 2024. Svečanost s novim bljeskom junaka pariških Igara

str. 26

str. 22

SPORT U HRVATSKOJ U 2025.

Rukometni obračun i početak bitke za Los Angeles

INTERVJU: dr. sc. ZLATKO MATEŠA

„Prioritet je opstanak klubova u svim sportovima”

str. 34

SPORTSKE

NADE ZA 2025. Ovo bi mogla biti njihova godina!

str. 38

str. 28

SURADNJA HOO-a I

MUP-a Sportaši će unaprijediti sportske aktivnosti policije

SPORTSKA DIPLOMACIJA

Pjer Šimunović: “Svi hrvatski sportski uspjesi pridonose našem imidžu u svijetu“

str. 42 FAIR PLAY

Hrvatskom projektu nagrada Europskog fair play pokreta

str. 50

OLIMPIJSKE LEGENDE

Zoran Primorac

vaterpolo

HRVATSKA MUŠKA VATERPOLSKA U19 REPREZENTACIJA EUROPSKI PRVAK

Hrvatska muška vaterpolska reprezentacija do 19 godina

osvojila je naslov europskog prvaka, nakon što je u finalu u bugarskom Burgasu pobijedila Crnu Goru boljim izvođenjem peteraca s ukupnih 10-8 (po završetku četvrte četvrtine bilo je 7-7). Nakon dva srebrna odličja - 1994. i 2004. godine, Hrvatska je prvi put u povijesti kontinentalnih nadmetanja ovog uzrasta osvojila zlatnu medalju i naslov najbolje momčadi u Europi.

KLOVAR

I MARIČIĆ POTVRDILI DA SMO VELESLILA

Uovom sportu smo velesila, pokazalo se to još jednom, sada na AIDA svjetskom prvenstvu koje je bilo krajem rujna na francuskoj Korzici. Petar Klovar je u svojim disciplinama osvojio dva zlatna odličja i jednu broncu, a proglašen je i ukupnim pobjednikom natjecanja, dok se Vitomir Maričić okitio srebrom i broncom te završio kao treći u ukupnom poretku.

GRABIĆU PRVO SENIORSKO ODLIČJE, A BERAM USPJEŠNO

DEBITIRALA U PROFESIONALNOJ KARIJERI

Sredinom listopada s Europskog prvenstva do 22 godine iz bugarske Sofije, dolazi nam jedna, ali vrijedna medalja. Antonio Grabić prošao je sve izazove i u kategoriji do 80 kilograma zaslužio srebro. To je njegovo prvo seniorsko odličje u karijeri s kojim je najavio i velike stvari u budućnosti. Istaknimo i kako je ponajbolja hrvatska boksačica Sara Beram (-63 kg) uspješno debitirala u profesionalnoj karijeri, jednoglasnom odlukom sudaca svladavši iskusnu Litavku Anu Starovoitovu u šest rundi, na spektakularnoj priredbi IBA Champions Night, održanoj u Beču.

skijanje alpsko

ZRINKA LJUTIĆ DO REZULTATA KARIJERE U VELESLALOMU

Najbolja hrvatska skijašica Zrinka Ljutić je krajem studenog 2024. osvojila drugo mjesto na veleslalomu za Svjetski kup u američkom Killingtonu i po prvi put se uspela na pobjedničko postolje u ovoj disciplini. Zagrepčanka je do drugog mjesta stigla s pete pozicije u prvoj vožnji, ostvarivši drugo najbolje vrijeme druge vožnje. Zaostala je 54 stotinke za ukupnom pobjednicom, Sarom Hector (1:53.08).

Samo dan kasnije osvojila je šesto mjesto na trećem slalomu nove sezone Svjetskog kupa. Muško skijanje također nas je učinilo ponosnim. Naime, u studenom 2024. Hrvatska je prvi put u povijesti imala dva skijaša među deset najboljih u istoj slalomskoj utrci - Samuel Kolega je bio deveti, a Filip Zubčić deseti - a dogodilo se to na prvom slalomu sezone Svjetskog kupa u finskom Leviju gdje je slavio Francuz C. Noel. Kolega je 23. prosinca u talijanskoj Alta Badiji osvojio sjajno 5. mjesto u slalomu što mu je najbolji rezultat u dosadašnjoj karijeri.

taekwondo

DVOJE SVJETSKIH PRVAKA I SEDAM MEDALJA

Jedan od najvećih uspjeha hrvatskog taekwondoa u juniorskoj kategoriji. Naša delegacija se u listopadu, sa Svjetskog prvenstva u korejskom Chuncheonu, vratila s impresivna četiri odličja. Svjetski prvaci su postali Magdalena Matić (+68 kg) i Oscar Kovačić (-78 kg), a na brončana postolja popele su se Ema Bugarinović (-55 kg) i Marija Uglešić (-59 kg).

Nešto kasnije, krajem studenog, slavili smo pet medalja s Europskog prvenstva do 21 godine! U Sarajevu su se srebrom okitile Bruna Duvančić (-49 kg), Dora Meštrović (-62 kg), Mila Mastelić (-73 kg) i Magdalena Matić (+73 kg), a brončani je bio Oscar Kovačić (-80 kg).

MARTIN DOLENC ODLIČAN U PRAVO

VRIJEME – SVJETSKO SREBRO

Novi veliki uspjeh našeg jedrenja potpisuje

olimpijac iz Pariza Martin Dolenc. Bio je u vrhunskoj formi u pravo vrijeme te je na kitefoil Svjetskom prvenstvu u talijanskom Cagliariju briljantnim utrkama dojedrio do srebrne medalje u konkurenciji 35 jedriličara iz 18 zemalja.

Jedriličar na dasci Enrico Marotti je na posljednjoj regati sezone u Japanu bio šesti, a tim plasmanom je osigurao broncu u ukupnom poretku svjetskog

PWA World Toura u disciplini foil slalom.

obaranje ruke

jedrenje

TRIJUMF LIČKOG HERKULA NA PROFESIONALNOM SP-U

Hrvatski

borac Rino Mašić postao je najmlađi prvak prestižnog profesionalnog SP-a u obaranju ruke East vs West, koje je početkom studenoga održano u Istanbulu (Turska).

U spektakularnoj borbi teške kategorije protiv ruskog predstavnika Ibragima Sagova, tek 20-godišnji hrvatski obarač ruke pokazao je impresivnu snagu i odlučnost te je svladao puno starijeg i iskusnijeg suparnika. Ruski snagator je s 34 godine „na leđima“ prekaljeni borac u obaranju ruke.

Najnoviji uspjeh sjajnog Ličanina samo je jedna u nizu svjetskih titula kojima se okitio u posljednje vrijeme, a prošle godine Hrvatski olimpijski odbor proglasio ga je i najboljim sportašem Hrvatske u neolimpijskim sportovima.

tenis

PAVIĆ NAJBOLJI NA KRAJU

GODINE, A MEKTIĆU DVA MASTERSA 1000

Nikola Mektić je s Nizozemcem Wesleyjem Koolhofom u rujnu

otišao do kraja na Mastersu u Šangaju, a zatim i u listopadu u Parizu. Uz to je ovaj uspješni par igrao finale ATP turnira u Baselu. Spomenimo i da je naš olimpijski pobjednik iz Tokija došao do jubilarne brojke od 30 osvojenih turnira, a od čega je 10 iz serije Masters 1000.

Zlatni olimpijac Mate Pavić godinu je završio u velikom stilu. U studenom je na završnom Mastersu, ATP Finalsu u Torinu, stigao do finala s partnerom Salvadorcem Marcelom Arevalom, a njih dvojica su i par broj ‘1’ na ATP listi na kraju sezone. Vrhunski! Ivan Dodig je u paru s Tunižaninom Skanderom Mansourijem došao do finala turnira u Beogradu u listopadu.

VELIKI USPJESI KARATAŠ(IC)A

Ulistopadu slavimo šest medalja reprezentacije sa SP-a za mlađe seniore, juniore i kadete u Veneciji! Ema Sgardelli osvojila je srebro u konkurenciji mlađih seniorki (-50 kg), dok su Nikolina Golomboš (+68 kg) i Darija Šnajder (-61 kg) bile brončane. U juniorskoj konkurenciji svjetska prvakinja je postala Sara Tomić (+66 kg), stepenicu niže bio je Sven Strahija (-76 kg), a kod kadeta je Nikola Birač (-63 kg) bio treći. Ivan Kvesić drugu godinu zaredom pobjednik je međunarodnog karate turnira “Super Eight” u sklopu jubilarnog 30. izdanja Croatia kupa. U uzbudljivom finalu pobijedio je kolegu iz reprezentacije, Enesa Garibovića

STRELIČARI ODUŠEVILI

U LUKSEMBURGU

Sredinom studenog 2024. u Strassenu (Luksemburg) održan je jaki međunarodni

WA turnir GT Open - IWS stage 2 u streličarstvu. Hrvatski predstavnici potvrdili su visoku kvalitetu te osvojili tri medalje u zakrivljenom luku: zlatnu - Leo Sulik u U21, srebrnu - Alen Remar, također u U21, i brončanu - Luna Pađan u ženskoj konkurenciji

U21. Osvojena su i vrlo vrijedna dva četvrta i jedno peto mjesto. Među prvih deset plasiranih natjecatelja Hrvatska je imala čak 13 streličarki i streličara.

LEVAČIĆ PRIMLJENA U KUĆU SLAVE

DALJINSKOG PLIVANJA

Hdaljinsko

rvatska daljinska plivačica Dina Levačić (28) primljena je u Međunarodnu Kuću slave daljinskog plivanja i prva je žena iz Hrvatske koja je dobila to veliko priznanje. Prva je Hrvatica koja je preplivala La Manche, te tek šesta osoba i druga žena u povijesti koja je za 90 dana isplivala trostruku krunu daljinskog plivanja: mostove Manhattana u New York Cityju, Kalifornijski zaljev od otoka Cataline do San Pedra te La Manche. Preplivala je i svih sedam velikih plivačkih maratona zvanih “Oceanovih sedam”.

Na džudaškom Grand Slamu u Abu Dhabiju (UAE) održanom u rujnu 2024. na kojem je nastupilo devet hrvatskih predstavnika, četiri naše reprezentativke okitile su se odličjima. Njihovom zaslugom u Lijepu Našu stižu četiri medalje - srebro i tri bronce: srebro je osvojila Iva Oberan (JK Župa dubrovačka /-63 kg), a broncu Lara Cvjetko (JK Solin /-70 kg), Anđela Violić (JK Dubrovnik 1966 /-70 kg) i Helena Vuković (JK Samobor /+78 kg). U prosincu nam je pak sjajna vijest stigla iz JapanaLara Cvjetko osvojila je broncu i na Grand Slamu u Tokiju te je ispisala povijest, postavši prva Hrvatica koja je stigla do medalje na turniru ovog ranga u Japanu.

nogomet

VATRENI PRED ISPUNJENIM

POLJUDOM U ČETVRTFINALE

LIGE NACIJA

Novo veliki rezultat hrvatske nogometne reprezentacije. Vatreni su u zadnjem kolu skupine remizirali na prepunom Poljudu s Portugalom (1:1) te se kao drugi u skupini, ispred Škotske i Poljske, plasirali u četvrtfinale natjecanja.

Gol za izjednačenje zabio je Joško Gvardiol u 65. minuti čime je poništio vodstvo Joao Felixa iz 33. minute.

Suparnik Dalićevim izabranicima je sada Francuska, utakmice su na rasporedu 20. i 23. ožujka, a pobjednik odlazi na završni turnir koji je na rasporedu od 4. do 8. lipnja.

RAMADANI STIGLA DO PRVOG VELIKOG SENIORSKOG ODLIČJA

Gresa Ramadani potvrdila je svoj potencijal osvojivši prvu veliku seniorsku medalju – broncu, u vježbi s trakom, u finalu FIG Aura Cupa, najvećeg natjecanja u ritmičkoj gimnastici u Hrvatskoj, održanom u listopadu 2024. u KC Dražen Petrović.

ritmicka gimnastika

PUCAR, ARAPOVIĆ I BAN OSVOJILI PRIŠTINU

Odlični rezultati s turnira kategorije WTT iz Prištine. U studenom 2024. Tomislav Pucar bio je na najvišoj razini te se okitio zlatom u pojedinačnoj konkurenciji, a pobjednički pehar podigli su Ivor Ban i Hana Arapović u mješovitim parovima. Do pojedinačnih polufinala u muškoj i ženskoj konkurenciji stigli su Andrej Gaćina i Mateja Jeger Majstorović te su tako završili kao trećeplasirani.

kickboxing

ČUDESAN NASTUP NAŠIH NA EUROPSKOM I SVJETSKOM PRVENSTVU

Nevjerojatne su 24 medalje naših kickboksača s WAKO EP-a u Ateni! Od toga je osam zlatnih koje su osvojili Andrej Kedveš (K-1 - veterani), Ivan Bertić (K-1), Lucija Bilobrk (full contact), Antonija Zec (full contact), Ana Stojanović (low kick), Karmela Makelja (low kick), Petra Perković (kick light) i Ivica Ivić (kick light – veterani). Do četiri srebra su stigli Vito Košar (K-1), Ilir Deskaj (low kick), Martina Buterin (point fighting) i Elizabeta Crnković (light contact). Ante Buzov (low kick), Petar Džal (low kick), Snježana Prgomet (low kick), Toni Čatipović (full contact), Raul Sunara (full contact), Mikael Golubović (full contact), Robert Rezo (full contact), Lorena Gazilj (point fighting), Jure Drlje (point fighting), Ela Znaor (light contact), Lucija Bakalar (light contact) i Darjan Marjačić (light contact) oko vrata su stavili bronce.

Sjajan uspjeh ostvarila je hrvatska kickboxing reprezentacija i na SP-u u Portugalu. Naše borkinje i borci su osvojili 10 zlatnih medalja. Svjetske prvakinje su: Lucija Bilobrk, Ana Stojanović, Ana Bajić i Helena Jurišić u ringu, te Elizabeta Crnković i Lucija Regvat na tatamiju. Svjetski prvaci su: Andrej Kedveš, Antonio Krajinović, Ivan Bertić i Luka Žuljević u ringu.

Hrvatska je ukupno po broju osvojenih medalja četvrta reprezentacija svijeta, u ringovnim discplinama je druga, a u disciplini K-1 prva.

skokovi u vodu

VELIČANSTVENA BRONCA MARTINOVIĆA I NEVEŠĆANINA

Veliki uspjeh dolazi nam sa Svjetskog juniorskog prvenstva u skokovima u vodu koje je okupilo preko 200 sportaša iz 42 zemlje svijeta! Luka Martinović i Matej Nevešćanin briljirali su u Rio de Janeiru, osvojili su broncu u sinkro skokovima s daske tri metra tu su tako potvrdili da i u ovom sportu imamo lijepu perspektivu. U individualnim disciplinama za izdvojiti je nastup Mateja Nevešćanina s daske 1m gdje je ostvario sjajno 5. mjesto

MALONOGOMETAŠIMA SVJETSKA BRONCA IZ OMANA

Velik uspjeh napravila je naša socca reprezentacija, jer se sa Svjetskog prvenstva iz Omana, u konkurenciji 39 drugih zemalja, vratila s broncom. U utakmici za treće mjesto Hrvatska je bila bolja od Rumunjske 2:0, a golove za povijesno prvo odličje s ovog natjecanja zabili su Borna

Vidićek i Karlo Darojković.

“Sveti dres” još su nosili vratari Teo Klanjčić i Dominik Jelinić te igrači Duje Medak, Paško Čuljak, Stjepan Perišić, Josip Haluška, Mario Skorin, Ivan Hajdić, Zvonimir Filipović i Dorjan Franceković. Izbornik je bio Dino Kovač.

IMAMO SVJETSKE PRVAKE I EUROPSKU PRVAKINJU

bocanje

Početkom studenog, s EP-a za boćarice i mješovitu štafetu u turskom Mersinu, naši predstavnici su nam donijeli medalje sva tri sjaja. Nives Jelovica prvakinja je Europe u disciplini bližanje i izbijanje u krug, Ria Vojković i Marino Milićević u mješovitoj štafeti su osvojili srebro, a Carrolina Ban i Nikol Belasić u paru klasično broncu. Mjesec dana kasnije, veselili smo se i medaljama sa SP-a U-18 i U-23 u Portoriku. Došlo ih je pet! Svjetski prvaci su postali Filip Klarić i Lovro Šipek u paru klasično (U-23) te Adrian Šipek i Ivan Načinović u štafetnom izbijanju (U-18), dok su bronce oko vrata stavili Tian Baričević u preciznom izbijanju (U-18), Adrian Šipek u brzinskom izbijanju (U-18) i Filip Klarić u brzinskom izbijanju (U-23).

B right a n d h appy moment s

Želimo vam puno svijetlih trenutaka i zajedničkih putovanja!

Wishing you many bright moments and journeys together!

croatiaairlines.com

Službeni prijevoznik olimpijaca

Svečanost

s novim bljeskom

junaka

pariških igara

Budući da su središnji sportski događaj ove godine bile Olimpijske igre u Parizu, s kojih su hrvatski olimpijci donijeli respektabilnih sedam odličja (dva zlatna, dva srebrna i tri brončana), akteri spomenute “berbe odličja” zabljesnuli su na pozornici kao sportaš i sportašica godine. Džudašica Barbara Matić suvereno je osvojila naslov olimpijske pobjednice u kategoriji do 70 kg, a četiri mjeseca ranije okitila se i europskim zlatom na prvenstvu u Zagrebu. Kao u odbrojavanju 3,2,1…, sjajna džudašica ponijela je naslov najuspješnije kao jedina laureatkinja, nakon što je 2022. godine u HOO-ovu izboru podijelila naslov s Lenom Stojković i Sandrom Perković (Elkasević), a prošle godine - još jednom s Lenom Stojković. Za sportašicu godine u ovom izboru, s “godinom iz snova” i uspjehom karijere, konkurirala je i naša najbolja tenisačica Donna

Još jedna uspješna sportska i olimpijska godina sažeta je u sat vremena tradicionalne svečanosti Velikog dana hrvatskog sporta u Kristalnoj dvorani hotela The Westin u Zagrebu. Hrvatski olimpijski odbor proglasio je i nagradio najuspješnije sportašice, sportaše i trenere u godini na izmaku te dodijelio i druga vrijedna priznanja, kao i Nagradu “Matija Ljubek” sportskim zaslužnicima za životno djelo.

Piše: VINKO KNEŽEVIĆ Fotografije: HOO

Vekić, vlasnica povijesnog olimpijskog srebra hrvatskog ženskog tenisa, kao i atletska diva Sandra Elkasević, koja je trofejnu kolekciju obogatila još i pariškom broncom u bacanju diska. Barbari Matić nagradu je uručio ministar turizma i sporta Tonči Glavina, ujedno i izaslanik predsjednika hrvatske Vlade Andreja Plenkovića - Hvala Hrvatskom olimpijskom odboru na nagradi. Godina je stvarno bila za poželjeti. Da sam mogla planirati, mislim da ne bih to bolje sebi isplanirala. Nakon europskog još i olimpijsko zlato, moji sportski snovi su tako sada ostvareni. A što dalje? Iskreno, jedva čekam vratiti se u stare režime treninga - poruka je sportašice

godine Barbare Matić.

Olimpijska bronca Mirana Maričića u zračnoj pušci na 10 metara, prema mjerilima HOO-a, najuspješnije je ostvarenje u muškoj pojedinačnoj konkurenciji. Bjelovarac je sve ugodno iznenadio osvajanjem odličja, u situaciji kada se i očekivala medalja iz streljaštva, ali tako što je trapaš Giovanni Cernogoraz novim usponom na olimpijsko postolje trebao pečatirati sjajnu karijeru. No, to je izostalo, a Miran Maričić je na temelju pariške bronce

Barbari Matić nagradu HOO-a

uručio je ministar turizma i sporta

Tonči Glavina

DA SAM MOGLA PLANIRATI, MISLIM DA NE BIH TO BOLJE SEBI ISPLANIRALA. NAKON EUROPSKOG JOŠ I OLIMPIJSKO ZLATO, MOJI SPORTSKI SNOVI SU TAKO SADA OSTVARENI. A ŠTO DALJE? ISKRENO, JEDVA ČEKAM VRATITI SE U STARE REŽIME TRENINGA (Barbara Matić)

premijerno postao sportaš godine, vjerojatno ne i zadnji put.

- Biti sportaš godine fenomenalan je osjećaj. Ovo je prelijepa “točka na i” u mojoj najuspješnijoj godini u karijeri. Stvarno sam ponosan i uzbuđen, pogotovo što sam u društvu svih ovih vrhunskih sportaša… Inače, na natjecanjima sam miran jer nemam drugog izbora, takav mi je sport, ali u privatnom životu sam puno opuštenijikazao je Miran Maričić, nakon što mu je “najolimpijskiji” hrvatski sportaš Zoran Primorac predao zasluženu nagradu.

KOLOSALNI USPJESI VATERPOLISTA I VESLAČKI FINIŠ ZA PAMĆENJE

U momčadskom izboru nisu postojale dvojbe. Iza hrvatske vaterpolske reprezentacije tri su kolosalna uspjeha - olimpijsko srebro, svjetsko zlato i kontinentalno srebro - i teško je povjerovati da će u budućnosti jedna hrvatska sportska momčad imati tako trofejnu

sportsku godinu. Zato ne iznenađuje ni dodatno priznanje vaterpolskoj reprezentaciji - za najvećeg sportskog promicatelja domovine u svijetu.

U ženskoj ekipnoj konkurenciji nagradu su primile članice hrvatske karate reprezentacije Lea Vukoja, Sadea Bećirović, Nikolina Golomboš i Mia Greta Zorko (ovom prilikom bez Lucije Lesjak) za peto mjesto u borbama na Europskom prvenstvu u Zadru. Treću godinu zaredom u ulozi laureatkinja svrstava karatašice u kategoriju

Hrvatska ženska karate reprezentacija (Mia Greta Zorko, Lea Vukoja, Nikolina Golomboš i Sadea Bećirović)

Ivica Tucak

Miran Maričić

Martin i Valent Sinković

“pretplatnica” na nagrade u HOO-ovu izboru, a taj status u kategoriji “Najuspješniji sportski par, štafeta ili posada” odavno imaju olimpijski pobjednici u veslačkom dvojcu bez kormilara Martin i Valent Sinković. Finiš koji su odveslali u posljednjoj dionici olimpijskog finala u Parizu još dugo će se prepričavati u veslačkom svijetu. Treće olimpijsko zlato zaredom, uz jedno srebro, u četiri olimpijska nastupa – za naklon je do poda! - Kad smo osvojili zlato u Tokiju, to su nam bile nekako najdominantnije Olimpijske igre, tamo smo vodili od prve do posljednje utrke, od prvog do zadnjeg metra. I onda kad smo se vratili u Hrvatsku, svi su nam čestitali i govorili „svaka čast”. Za Pariz smo s trenerom Bralićem skovali plan da u zadnjih 500 metara finala dođemo s četvrtog na prvo mjesto, jer onda će to biti kudikamo posebnije. Tako da sve što smo planirali i dogodilo se…našalio se Valent Sinković.

U kategoriji najuspješnijeg trenera HOO je izabrao trojicu laureata - Vladimira Preradovića (pojedinačni sportovi), Nikolu Bralića (par, štafeta i posade) i Ivicu Tucka (ekipni/momčadski sportovi).

I dok je „tihi čovjek na biciklu pored Jarunskog jezera“, Nikola Bralić, podsjetio kako se u ranijim velikim utrkama uvjerio da njegovi veslači mogu do trijumfa i u dramatičnom finišu, a Preradović ustvrdio kako mu se ostvario životni san, Tucak je kratko rezimirao pomalo nestvarni uspjeh svojih izabranika: - Treba čestitati momcima koji su u nevjerojatnoj godini

BITI SPORTAŠ GODINE FENOMENALAN JE OSJEĆAJ. OVO JE PRELIJEPA ‘TOČKA NA I’ U MOJOJ NAJUSPJEŠNIJOJ GODINI U KARIJERI. PONOSAN SAM I UZBUĐEN, POGOTOVO ŠTO SAM U DRUŠTVU SVIH OVIH VRHUNSKIH SPORTAŠA (Miran Maričić)

na trima velikim natjecanjima uspjeli napraviti vrhunske rezultate, to je nešto što još nije zabilježeno u sportu. Nije bilo lako dignuti se nakon europskog srebra u Zagrebu i krenuti po svjetsko zlato, a nakon tih rezultata otići u Pariz i uzeti olimpijsko srebro… Ali, to je prošlost, čeka nas danas, čeka nas sutra i siguran sam da će to momcima biti dodatni poticaj za još bolje rezultate u budućnosti…

NAGRADA I SPORTAŠIMA IZ NEOLIMPIJSKIH

SPORTOVA

Od 2022. godine HOO nagrađuje i najbolje pojedince iz neolimpijskih sportova. Tradicija je nastavljena i ovom

prilikom, a najbolji su Helena Jurišić (tajlandski boks) te, drugu godinu zaredom, Rino Mašić (obaranje ruke). Njihove su referencije fascinantne - europska i svjetska prvakinja pojedinačno u kategoriji do 75 kg te svjetski i europski prvak, k tomu još i pobjednik Svjetskog kupa do 110 kg, na lijevu i na desnu ruku.

HOO je ove godine dodijelio i dva posebna priznanja za osobiti doprinos razvoju hrvatskog sporta, a dobili su ga Ministarstvo obrane RH i Ministarstvo unutarnjih poslova RH, s kojima ima sporazume o suradnji. Dugogodišnja suradnja s MORH-om rezultirala je statusom pričuvnika HV-a za šezdesetak vrhunskih sportaša i sportašica, a od ove godine prvih 16 sportaša

Rino Mašić

Ivica Tucak, Nikola Bralić i Vladimir Preradović

i trenera realiziralo je istovrsne ugovore s MUP-om. Priznanja su primili ministar unutarnjih poslova Davor

Božinović i državni tajnik u Ministarstvu obrane Branko Hrg.

- Gledao sam finalnu utrku braće Sinković, cijeli ured se okupio kod mene, navijali smo za svoje vojnike, za svoje pričuvnike. Hvala im što promoviraju Hrvatsku vojsku i hrvatsku državu, što su naši najbolji ambasadori. S nama je i potpredsjednik Vlade Božinović koji je bio ministar obrane kada je ugovor s HOO-om potpisan. Eto, ministre, mi se i dalje držimo toga i na godinu ćemo još poboljšati uvjete - kazao je Hrg.

A ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u zahvali za nagradu, koju mu je predao karataš Ivan Kvesić, samo je kratko istaknuo:

- Prava nagrada je ovih 16 vrhunskih sportaša koje smo primili u sastav Ministarstva unutarnjih poslova prije dva tjedna. Mi to držimo kao spoj najboljega u policiji i vrhunskog sporta u Hrvatskoj. Drago mi je da je jedan od tih 16 upravo mi predao ovu nagradu.

“MATIJA LJUBEK” SPORTSKIM ZASLUŽNICIMA

Kao i svake godine, Hrvatski olimpijski odbor dodijelio je i Nagradu “Matija Ljubek” velikim sportskim zaslužnicima (i udrugama) za životno djelo. Ovogodišnji laureati su: legendarna plivačka olimpijka Đurđica Gabrilo (Split), višestruki vaterpolski olimpijac Tomislav Paškvalin (Zagreb), kao i košarkaški velikan - Andro Knego (Zagreb), te dva uspješna sportska kolektiva - ZTD Hrvatski Sokol iz Zagreba i Vaterpolski klub Jadran iz Splita. Ministar turizma i sporta Tonči Glavina izrekao je završnu poruku na HOO-ovoj svečanosti: - Izražavam veliku zahvalu našim divnim sportašicama i sportašima na svemu što su nam priuštili ove godine jer uistinu Hrvatska je prezentirana u svijetu na poseban način upravo preko naših velikih sportaša. Mala smo država u pogledu veličine i broja stanovnika, ali po

rezultatskim uspjesima u sportu uistinu smo svjetska sila. Zahvaljujem vam još jednom svima od srca i nadam se da ćemo na tome nastaviti graditi i našu sportsku budućnost.

U MOMČADSKOM IZBORU NISU

POSTOJALE DVOJBE. IZA HRVATSKE

VATERPOLSKE REPREZENTACIJE

TRI SU KOLOSALNA USPJEHAOLIMPIJSKO SREBRO, SVJETSKO ZLATO I KONTINENTALNO SREBRO - I TEŠKO

JE POVJEROVATI DA ĆE U BUDUĆNOSTI

JEDNA HRVATSKA SPORTSKA MOMČAD

IMATI TAKO TROFEJNU SPORTSKU

GODINU. ZATO NE IZNENAĐUJE NI

DODATNO PRIZNANJE VATERPOLSKOJ

REPREZENTACIJI - ZA NAJVEĆEG

SPORTSKOG PROMICATELJA DOMOVINE

U SVIJETU.

Priznanja za osobiti doprinos razvoju sporta primili su ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i državni tajnik u Ministarstvu obrane Branko Hrg

Nagradu “Matija Ljubek” za životno djelo dobili su: Đurđica Gabrilo, Tomislav Paškvalin, Andro Knego te ZTD Hrvatski sokol (Zagreb) i Vaterpolski klub Jadran (Split)

JET SET SPORTS DARIVAO OLIMPIJCE, ROTARY ZAKLADU HRVATSKIH SPORTAŠA

Od ostalih događaja na HOO-ovoj godišnjoj svečanosti, najzanimljivija su bila uručenja čekova. Američka tvrtka Jet Set Sports, koja korisnicima usluga pruža prvorazredna iskustva i na najprestižnijim svjetskim sportskim događajima, partner je HOO-a temeljem ugovora potpisanog tijekom OI-ja u Parizu. Tvrtka iz

Helena Jurišić

Rotary klub Zagreb Medvedgrad dodijelio je novčanu

donaciju

Zakladi hrvatskih sportaša

New Jerseya financijski je nagradila hrvatske osvajače i osvajačice olimpijskih medalja u Parizu u pojedinačnoj konkurenciji i u konkurenciji posada. Izvršni direktor tvrtke Jet Set Sports, Alan Dizdarević, dodijelio je simbolične čekove koji za zlato iznose 20.000, za srebro 15.000, a za broncu 10.000 eura. Nagradu su primili Barbara Matić za zlato u džudu, Valent i Martin Sinković za zlato u veslanju, Sandra Elkasević za atletsku broncu te Miran Maričić za broncu u streljaštvu. Zbog sportskih obveza Donna Vekić (srebro u tenisu) i Lena Stojković (bronca u taekwondou) svoje novčane nagrade primit će naknadno. Druga iznimno važna financijska donacija odnosi se na Rotary klub Zagreb Medvedgrad koji od prošle godine dodjeljuje novčane donacije Zakladi hrvatskih sportaša. Ček u iznosu od 22.500 eura za ovu godinu uručio je član Rotaryja Sergio Galošić, a u ime Zaklade preuzeo ga je njezin predsjednik Dubravko Šimenc. Zaklada hrvatskih sportaša, koju su 2006. godine utemeljili HOO, Hrvatski klub olimpijaca i Sportske novosti, pruža financijske i druge potpore sportašima koji su nakon karijere ostali bez egzistencijalne sigurnosti. I ove godine donirani iznos pomoći će bivšim sportašicama, sportašima, ali i trenerima, za rješavanje problema stanovanja, liječenja ili školovanja.

Američka tvrtka Jet Set Sports financijski je nagradila hrvatske osvajače medalja na OI Pariz 2024.

SVI LAUREATI HOO-ova IZBORA 2024.

NAJUSPJEŠNIJA HRVATSKA SPORTAŠICA

Barbara Matić - džudo

NAJUSPJEŠNIJI HRVATSKI SPORTAŠ

Miran Maričić - streljaštvo

NAJUSPJEŠNIJA HRVATSKA

ŽENSKA SPORTSKA EKIPA

Hrvatska karate reprezentacija

(Sadea Bećirović, Nikolina Golomboš, Lucija Lesjak, Lea Vukoja, Mia Greta Zorko)

NAJUSPJEŠNIJA HRVATSKA

MUŠKA SPORTSKA EKIPA

Hrvatska vaterpolska reprezentacija

(Mate Anić, Marko Bijač, Matias Biljaka, Luka

Bukić, Rino Burić, Zvonimir Butić, Loren Fatović, Maro Joković, Konstantin Kharkov, Ivan Krapić, Filip Kržić, Franko Lazić, Luka Lončar, Jerko Marinić Kragić, Toni Popadić, Josip Vrlić, Ante Vukičević, Marko Žuvela)

NAJUSPJEŠNIJI SPORTSKI PAR, ŠTAFETA ILI POSADA

Valent Sinković i Martin Sinković

Veslački dvojac bez kormilara

NAJUSPJEŠNIJI HRVATSKI TRENER

Vladimir Preradović (džudo), Nikola Bralić (veslanje), Ivica Tucak (vaterpolo)

NAJUSPJEŠNIJA HRVATSKA SPORTAŠICA

U NEOLIMPIJSKIM SPORTOVIMA

Helena Jurišić - tajlandski boks

NAJUSPJEŠNIJI HRVATSKI SPORTAŠ U NEOLIMPIJSKIM SPORTOVIMA

Rino Mašić - obaranje ruke

PRIZNANJE ZA NAJVEĆEG SPORTSKOG

PROMICATELJA HRVATSKE U SVIJETU Hrvatska muška vaterpolska reprezentacija

PRIZNANJE HOO-a ZA OSOBITI DOPRINOS RAZVOJU SPORTA

Ministarstvo obrane RH i Ministarstvo unutarnjih poslova RH

NAGRADA HOO-a “MATIJA LJUBEK”

Đurđica Gabrilo (Split)

Tomislav Paškvalin (Zagreb)

Andro Knego (Zagreb)

ZTD Hrvatski Sokol (Zagreb)

VK Jadran (Split)

Grad Poreč-Parenzo

obracun

bitke Rukometni i početak za Los Angeles

Donosimo pregled velikih sportskih priredbi koje će se 2025. godine održati u Hrvatskoj. Sve počinje rukometnim svjetskim prvenstvom sredinom siječnja...

Piše: VITO ZRNIĆ

Nakon frenetične sportske 2024., koja nam je donijela nogometni Euro u Njemačkoj i Olimpijske igre u Parizu, pred nama je 12 mjeseci bez najvećih natjecanja. Ipak, to nipošto ne znači da ćemo u novoj godini oskudijevati sa sportskim uzbuđenjima: čekaju nas nogometne kvalifikacije za SP, završnica Lige nacija, nokaut faza nove Lige prvaka, atletsko svjetsko prvenstvo, košarkaški Eurobasket i još mnoštvo drugih poslastica. Kad je pak riječ o sportskim zbivanjima u Hrvatskoj, i tu će repertoar biti itekako bogat. Sve počinje rukometnom ludnicom, svjetskim prvenstvom kojem će jedan od domaćina biti i naša zemlja. Donosimo pregled i ostalih velikih sportskih događaja u Hrvatskoj u 2025. godini.

SVJETSKO PRVENSTVO U RUKOMETU

Zagreb, Varaždin, Poreč (14. siječnja - 2. veljače)

Šesnaest godina nakon spektakla kojim su „krštene“ nove dvorane diljem Hrvatske, svjetska rukometna elita vratit će na ove meridijane. SP je idealan početak sportske 2025., uz jednu bitnu razliku u odnosu na 2009.: Hrvatska ovaj put nije jedini domaćin, već suorganizator uz Dansku i Norvešku.

Kod nas će se igrati četiri skupine prvog kruga, dvije skupine drugog kruga te po dva četvrtfinala i jedan polufinale. Gradovi-domaćini su Zagreb, Varaždin i Poreč, a Hrvatska će svoje utakmice - nadajmo se, što više njih - igrati u Areni Zagreb.

Daguru Sigurdssonu nudi se prilika da konačno opravda svoj angažman i opravda status najskupljeg izbornika u povijesti. Za to će morati isprati gorak okus iz Pariza, gdje je Hrvatska s olimpijskog turnira ispala već u skupini, uz samo dvije pobjede iz pet utakmica.

, foto: UNSPLASH, PEXELS, HOO, DAMIR SENČAR (HINA, CROPIX)

SVJETSKI KUP U GIMNASTICI Osijek (2.-13. travnja)

Iz Osijeka se vidi Los Angeles. Najkraća je to najava Dobro World Cupa koji će se u gradu na Dravi održati sredinom travnja, budući da će natjecanje poslužiti kao kvalifikacijski događaj za Olimpijske igre 2028., ali i nadolazeća svjetska prvenstva.

To znači da je Osijek dosegao status Svjetskog kupa najvišeg ranga, čime je još zanimljiviji najvećim gimnastičkim zvijezdama. Shodno tome najavljeni su i neki noviteti: natjecanje će imati veći nagradni fond (65.000 švicarskih franaka), finaliste čeka dvostruka novčana nagrada, a uveden je i nagradni fond za trenere osvajača medalja u ukupnom iznosu od 12.000 franaka.

Hrvatska će najveća očekivanja imati od Tina Srbića i Aurela Benovića, dvojice finalista s Olimpijskih igara u Parizu.

MEMORIJAL BORISA HANŽEKOVIĆA

Zagreb (22.-24. svibnja)

Jedan od najstarijih sportskih događaja u Hrvatskoj nakon dugo vremena mijenja datum održavanja te se iz kasnoljetnog seli u proljetni termin. Razlog je odluka Svjetske atletske federacije da se nakon najvećeg natjecanja u godini više ne mogu održavati manji mitinzi, pa će tako 2025. kruna sezone biti Svjetsko prvenstvo u Tokiju (13.-21. rujna).

Zagreb će svojih „pet minuta“ na svjetskoj mapi dočekati u svibnju, ovaj put od četvrtka do subote, a organizatori očekuju jaka imena iz cijelog svijeta. „Već imamo nekoliko ‘zavezanih’ zvijezda, nadam se da će ih poslužiti zdravlje i da će sve biti u redu. Atletski Hollywood i dalje je u Europi“, otkrio je direktor mitinga Natko Bošnjak.

ATP TURNIR CROATIA OPEN Umag (20.-26. srpnja)

Nakon godine u kojoj se trajanjem morao prilagoditi Olimpijskim igrama u Parizu, jedini hrvatski ATP turnir zadržat će novi ritam. To znači početak u nedjelju umjesto u ponedjeljak, te finale u subotu umjesto u nedjelju. Odmah nakon Umaga, naime, igra se Toronto, prvi od dva Mastersa 1000 na američkom betonu, zbog čega će tenisačima trebati više vremena za putovanje i prilagodbu. Ipak, Croatia Open pokazao je da se s otegotnim okolnostima itekako dobro nosi, barem kad je u pitanju lista igrača. Dovoljno je pogledati finaliste u ovom desetljeću, od Alcaraza i Sinnera do Wawrinke i Musettija.

Formula za privlačenje publike već je iskušana: opet će se u Stella Marisu naći uzbudljivi talenti s Toura, najveće hrvatske nade te pokoje dokazano, veliko ime.

Umag je stanica koju hrvatski teniski fanatici jednostavno ne smiju zaobići.

SVJETSKO PRVENSTVO U HRVANJU

Zagreb (13.-21. rujna)

Prvi put u povijesti, svjetska hrvačka elita stiže u Hrvatsku, točnije u Zagreb koji će u rujnu ugostiti SP i u slobodnom i u grčko-rimskom stilu. Radi se o tek trećem olimpijskom sportu koji će u Hrvatskoj imati svjetsku smotru, nakon rukometa (2009., 2025.) i streljaštva (trap i skeet, 2022.), a ukupan trošak organizacije iznosit će osam milijuna eura. Očekuje se dolazak oko 1200 hrvača i hrvačica iz stotinjak zemalja, uz njih stiže i 2500 akreditiranih gostiju. Hrvatska sa svjetskih smotri zasad ima tri medalje, ali nijedno zlato, pa će tatami u zagrebačkoj Areni biti lijepa prilika za povijesni rezultat. Najveće šanse za odličje imaju Dominik Etlinger, Filip Šačić, Antonio Kamenjašević, Veronika Vilk…

Foto: Hrvatski hrvački savez (IG #croatianwrestling)

CRO RACE

Cijela Hrvatska (30. rujna - 5. listopada)

Jubilarno deseto izdanje najveće biciklističke utrke u Hrvatskoj počet će posljednjeg dana rujna te u svijet po običaju poslati efektne razglednice. Etape u ovom trenutku još nisu poznate, no utrka uvijek završava u Zagrebu, a u 2024. je još obišla Dalmaciju, Kvarner, Istru, Liku, žumberački kraj, a bila je i na otoku Pagu, s trasom u ukupnoj dužini od gotovo 1000 kilometara.

Relevantnost utrci na svjetskoj razini redovito daju momčadi iz UCI WorldTeams kategorije, pa su tako lani u Hrvatsku sa svojim vozačima stigli Team Emirates, Bahrain Victorious, INEOS…

INTERVJU:

S predsjednikom Hrvatskog olimpijskog odbora porazgovarali smo o najvećim sportskim uspjesima prošle godine, ali i o prioritetima koji se u sportu nameću u godinama koje dolaze.

OPSTANAK u svim sportovima klubovaPrioritet je

Razgovarao: VINKO KNEŽEVIĆ

Fotografije: SAŠA ĆETKOVIČ, CROPIX

Kada sportski dužnosnik dobije šesti uzastopni četverogodišnji predsjednički mandat na čelu krovnog udruženja hrvatskog sporta, i to bez protukandidata, takvo jednodušje članica sustava sporta trebalo bi biti znak iznimnog povjerenja u njegovu karizmu i liderske kvalitete, ali i nepisana zahvalnica za iznimnu uspješnost u volonterskom obavljanju tog posla. Dr. sc. Zlatko Mateša na čelu je Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) od 2002. godine, što znači da je vođenje HOO-a preuzeo na izvanrednim izborima, posloživši u početnom polovičnom mandatu prilično uzdrmanu nacionalnu olimpijsku udrugu „iznutra i izvana“. O Matešinoj liderskoj dugovječnosti, ali i uspješnosti na čelu HOO-a govori i medaljaška statistika - od ukupno 48 ljetnih olimpijskih medalja hrvatskih sportašica i sportaša pod nacionalnom trobojnicom, tijekom njegovih predsjedničkih mandata u Hrvatsku je stigla čak 41, a tome treba pridodati i (svih) 11 olimpijskih kolajni iz zimskih sportova.

Upravo su osvojene medalje bile prva tema u osvrtu na olimpijsku 2024. godinu, a čelnik HOO-a iskazao je zadovoljstvo ostvarenim: - Kada zbrojimo sve medalje hrvatskih sportaša na velikim međunarodnim natjecanjima u 2024. godini, dolazimo do fascinantnih brojki, primjerice, samo u seniorskoj konkurenciji imamo ih više od 300. Ako stavimo u fokus odličja iz Pariza, s Olimpijskih igara kao središnjeg sportskog događaja, zadovoljni smo s osvojenih sedam, iako bi netko mogao reći da je to manje od tokijskih osam ili još manje u odnosu na dosad rekordnih 10 iz Rio de Janeira. Uoči Pariza razmišljali smo da bi bilo sjajno kada bismo ušli među dvadesetak posto najboljih država na Olimpijskim igrama. Mi smo ušli među 15 posto najboljih od ukupno 206 država, i za zemlju veličine Hrvatske, to je ogroman uspjeh. Još kad

se vidi koje su jake sportske nacije ostale iza nas, poput Švicarske, Poljske, Grčke ili Turske, itekako možemo biti zadovoljni.

Kada biste izdvajali pojedince s pariških Igara… - O Barbari Matić, braći Sinković, Donni Vekić, koja je ostvarila rezultat karijere, vaterpolistima, Sandri, Leni i Miranu, gotovo sve je rečeno. Stavio bih naglasak na naše sportaše koji su u Parizu ostali nadomak osvajanja medalja, a bilo ih je jako puno. Posebno mi je žao jedrenja jer Fantele su trebali dobiti medalju, imali su je na ona dva plova. Nažalost, ne i na zadnjem plovu čija odgoda im je i uskratila odličje… Pa onda Tin Srbić bez medalje, što mi je i osobno teško palo. Naizgled, sve mu se otvorilo za osvajanje zlata, a ostao je bez medalje u onom nesretnom finalu prepunom iznenađenja. I Aurel Benović je bio vrlo blizu olimpijskog postolja, Katarina Krišto je u džudu već proslavila medalju pa je ipak nije osvojila, Šapina je u taekwondou 6 ili 7 sekundi prije kraja meča imao srebro u džepu i ostao je bez svega… Uzmimo u obzir i to da je Sara Kolak u kvalifikacijama bacila koplje na razini rezultata kojim se osvajala medalja u finalu. Njezin povratak me jako veseli jer smo joj dali podršku i vjerovali u nju, uostalom, ona je i sada potvrdila da ono senzacionalno zlato iz Rija nije bio samo bljesak… Dakle, uz osvojenih sedam, još toliko medalja ostalo je nadohvat ruke zbog nedostatka sreće i meteorološke (ne)naklonosti.

Možete li podijeliti s nama najupečatljiviji sportski trenutak iz 2024. godine?

- Za mene je to finalna utrka braće Sinković na Olimpijskim igrama u Parizu. Silno uzbudljiva, do kraja dramatična, nevjerojatna utrka! Gledanje uživo omogućava i praćenje broja zaveslaja u minuti na ekranu uz stazu i kako se bližio njihov fantastični finiš, pratio sam kako raste broj zaveslaja od 42 na 43, pa još i više. Rekao sam: ovo neće dobro završiti za Engleze. I bio sam u pravu, srećom, za nas je ispalo savršeno.

Pogled prema Los Angelesu izaziva u vama optimizam ili ima i zabrinutosti?

- Što se tiče nastupa naših sportaša na Olimpijskim igrama u LA-ju za nešto manje od četiri godine, vjerujem da će Hrvatska zadržati trend uspješnosti. Ne dvojim da ćemo u pojedinačnim sportovima opet imati uzdanice za olimpijska postolja, ali definitivno trebamo gledati da nam se plasira još poneka reprezentacija iz ekipnih sportova. Nakon vaterpolista, koji su bili usamljeni u Tokiju, pa su im se u Parizu pridružili i rukometaši, naša je zadaća dati sve od sebe da se tamo nađu i drugi kolektivni sportovi, po mogućnosti i oni ženski. Mi bismo bili presretni kada bi prošli i nogometaši. Iako je to u pravilu reprezentacija do 21 godine, bez seniorskih zvijezda, olimpijski nastup nogometaša bio bi velika atrakcija i za hrvatske iseljenike u LA-ju i njegovoj okolici. Sporazum koji smo nedavno potpisali s našim prijateljima iz LA-ja o Hrvatskoj kući u San Pedru tijekom Igara 2028. godine ukazuje na to da će tamošnja vrlo brojna hrvatska zajednica dočekati naše olimpijce raširenih ruku.

Više puta ste isticali zadovoljstvo zbog povećanja izdvajanja za sport aktualne hrvatske Vlade, može li se u svemu tome iznaći boljitak i za kolektivne sportove?

- Vlada je uistinu pokazala senzibilitet prema sportu povećavanjem proračunskih izdvajanja već dugi niz godina, i mi smo joj zahvalni na tome. Tako su i za 2025. predviđena dosad rekordna izdvajanja za sustav sporta u iznosu

NE SMIJEMO ZABORAVITI DA SU I U KOLEKTIVNIM SPORTOVIMA

UPRAVO KLUBOVI NUKLEUS BEZ KOJEG SE NE MOŽE. U NJIMA

POČINJU VJEŽBATI DJECA OD NAJRANIJE DOBI I POSTAJU

SPORTAŠI KROZ MLAĐE DOBNE UZRASTE. POSEBNI PROGRAM

HRVATSKE VLADE ZA POTPORU LOPTAČKIM SPORTOVIMA

ZASLUŽUJE SVE POHVALE, ALI OPSTANAK KLUBOVA U SVIM

SPORTOVIMA NAMEĆE NAM SE KAO PRIORITET ZA RJEŠAVANJE U GODINAMA KOJE DOLAZE.

od 160 milijuna eura. No, kao što znate, gorući hrvatski problem je demografija, i ako nešto ozbiljno i sustavno ne poduzmemo, taj će se problem vrlo brzo reflektirati i na sport. Sve je uža baza iz koje trebamo crpiti sportske talente u budućnosti. U Hrvatskoj imamo manje od 400.000 mladih ljudi u dobi od 12 do 19 godina. Uz ozbiljne pronatalitetne mjere, budućnosti sporta u Hrvatskoj pomoglo bi i rješavanje statusa, odnosno financiranja klubova. Ne smijemo zaboraviti da su i u kolektivnim sportovima upravo klubovi nukleus bez kojeg

se ne može. U njima počinju vježbati djeca od najranije dobi i postaju sportaši kroz mlađe dobne uzraste. Posebni program hrvatske Vlade za potporu loptačkim sportovima zaslužuje sve pohvale, ali opstanak klubova u svim sportovima nameće nam se kao prioritet za rješavanje u godinama koje dolaze.

Iduća godina je predolimpijska u zimskom olimpijskom ciklusu. Što očekujete od nastupa naših predstavnika na Igrama u Milanu i Cortini d’Ampezzo 2026.? Je li

INTERVJU: dr. sc. ZLATKO MATEŠA, predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora

vrijeme za povratak hrvatskih zimskih olimpijaca na pobjednička postolja?

- Rezultati koje ostvaruju Zrinka i Leona, kao i naši dečki iz alpskog skijanja, ulijevaju nam nadu da će biti dobrih rezultata. Imamo i vrhunsku klasu u biatlonu, mladog Matiju Legovića, ni njega ne zaboravljamo kao potencijalnog aduta za velika ostvarenja. Znači, imamo pravo nadati se i vjerovati da je došlo vrijeme za nove lijepe sportske priče iz zimskih sportova, pa čak i nadati se povratku naših zimskih olimpijaca na postolja, nakon 12 godina i posljednje medalje koju nam je donio Ivica Kostelić u Sočiju.

REZULTATI KOJE OSTVARUJU

ZRINKA I LEONA, KAO I NAŠI DEČKI

IZ ALPSKOG SKIJANJA, ULIJEVAJU

NAM NADU DA ĆE BITI DOBRIH REZULTATA. IMAMO I VRHUNSKU

KLASU U BIATLONU, MLADOG MATIJU

LEGOVIĆA, NI NJEGA NE

ZABORAVLJAMO KAO POTENCIJALNOG

ADUTA ZA VELIKA OSTVARENJA.

Vašom inicijativom HOO je nedavno ostvario sporazum o suradnji s MUP-om RH, prema kojem će vrhunski sportaši ostvariti ugovorno zapošljavanje i pridonositi razvoju sportskih aktivnosti u MUP-u. Može li to dosegnuti razmjere ranije ostvarene suradnje s MORH-om?

- Najprije treba istaknuti da je model angažmana i zapošljavanja vrhunskih sportaša u državnim tijelima preuzet slijedom pozitivnih iskustava drugih europskih država. S Ministarstvom obrane Republike Hrvatske HOO je dogovorio suradnju još 2010. godine, pa već petnaestak godina MORH u svojim redovima ima i vrhunske sportaše i sportašice kao ugovorne pričuvnike. Do sada je više od 50 vrhunskih sportaša našlo angažman i dodatnu financijsku sigurnost u odori pričuvnika Hrvatske vojske, ali taj domet je ostvaren kroz dugotrajan proces. Iako i s MUP-om imamo dugogodišnju sjajnu suradnju, tek smo započeli istovrsni model zbrinjavanja sportaša koji

iskustvom i znanjem nedvojbeno mogu pridonijeti razvoju sportskih aktivnosti unutar njegova sustava. Prva skupina od 16 sportaša, sportašica i trenera pristupila je MUP-u, i mi vjerujemo da će se, na obostrano zadovoljstvo, brzo popunjavati i taj kontingent. Zanimljivo je da nam je u oba projekta od iznimne pomoći bio aktualni ministar unutarnjih poslova i dopredsjednik hrvatske Vlade Davor Božinović. Važno je istaknuti da se svim hrvatskim sportašima koji postanu ugovorni zaposlenici MORH-a i MUP-a, otvara i mogućnost trajnog zapošljavanja u njihovim sustavima nakon sportske karijere.

Godina 2025. također će biti bogata sportskim događajima i izazovima za hrvatske sportaše…

- Obilje je sportskih događaja, a godina započinje Svjetskim prvenstvom u rukometu kojem je i Hrvatska domaćin. Nastavlja se brojnim drugim velikim natjecanjima, poput, također domaćinskog, Svjetskog prvenstva u hrvanju, a vraća nam se i Davis Cup, u akciju će i vaterpolisti i plivači, predstavnici borilačkih sportova, nastavljaju s Ligom nacija i nogometaši… Puno je izazova, a svi se izazovi mogu pobijediti samo uz dobro zdravlje i to je upravo ono što od srca želim svim našim sportašicama i sportašima u 2025. godini! U 2025. GODINI OBILJE JE SPORTSKIH DOGAĐAJA, A GODINA ZAPOČINJE SVJETSKIM PRVENSTVOM U RUKOMETU KOJEM JE I HRVATSKA DOMAĆIN. NASTAVLJA SE BROJNIM DRUGIM VELIKIM NATJECANJIMA, POPUT, TAKOĐER DOMAĆINSKOG, SVJETSKOG PRVENSTVA U HRVANJU, A VRAĆA NAM SE I DAVIS CUP, U AKCIJU ĆE I VATERPOLISTI I PLIVAČI, PREDSTAVNICI BORILAČKIH SPORTOVA, NASTAVLJAJU S LIGOM NACIJA I NOGOMETAŠI…

Sporazumom o suradnji u razvoju i unaprjeđenju sporta potpisan između HOO-a i MUP-a unaprijedit će se uvjeti za razvoj vrhunskog sportskog stvaralaštva, kao i policijski treninzi usmjereni na razvoj i jačanje tjelesnog i mentalnog zdravlja policijskih službenika.

Sportaši će unaprijediti sportske aktivnosti policije

Piše: VINKO KNEŽEVIĆ, foto: MUP

Novim Sporazumom o suradnji u razvoju i unaprjeđenju sporta u Ministarstvu unutarnjih poslova sklopljenim u studenom 2024. između MUP-a i HOO-a, otvorena su nova područja suradnje poput opremanja sportskih objekata, nabave opreme i angažmana vrhunskih sportaša i trenera. Cilj suradnje je unaprijediti sportski razvoj unutar Ministarstva te sportaši svojim sudjelovanjem u preventivnim i protokolarnim aktivnostima, treninzima i natjecanjima unose dodatnu vrijednost u sustav Ministarstva.

VRHUNSKI SPORTAŠI U POLICIJSKIM REDOVIMA

Potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović potpisao je ugovore o djelu sa 16 vrhunskih sportaša koji će svojim iskustvom i znanjem pridonijeti razvoju sportskih aktivnosti unutar MUP-a.

To su: Luka Pratljačić i Gabrijel Veočić (boks), Filip Ude (gimnastika), Ivan Huklek i Pavel Puklavec (hrvanje), Zlatko Kumrić i Barbara Matić (džudo), Anđelo Kvesić i Ivan Kvesić (karate), Andrej Kedveš (kickboxing), Miran Maričić (streljaštvo), Josip Teskera (teakwondo), Anđela Mužinić Vincetić (parastolni tenis), Ivan Mikulić (parataekwondo), Marijana Kiuk (trenerica karatea), Saša Mrđenović (trener boksa). Ugovori će se potpisati i s Ivanom Bertićem (kickboxing), Zrinkom Ljutić (skijanje) i Vitom Košarem (tajlandski boks).

Božinović je uz to naglasio važnost podrške sportaša policijskim službenicima, koji svakodnevno obavljaju iznimno stresan posao.

Zahvalio je hrvatskoj policiji, glavnom ravnatelju policije Nikoli Milini te ključnim suradnicima: predsjedniku Paraolimpijskog odbora i predsjedniku Hrvatskog olimpijskog odbora, kao i Josipu Ćeliću, načelniku

MIRKO „CRO COP“ FILIPOVIĆ, KOJI OD STUDENOG 2024.VOLONTERSKI OBUČAVA POLICIJSKE INSTRUKTORE I POLICIJSKE SLUŽBENIKE, ČESTITAO JE I SPORTAŠIMA I MUP-U NA SURADNJI TE PRITOM ISTAKNUO KAKO VEĆINA ZAPADNIH ZEMALJA IMA VRHUNSKE SPORTAŠE U SVOJIM REDOVIMA.

Policijske akademije „Prvi hrvatski redarstvenik“ gdje su potpisani spomenuti ugovori o djelu, zamjeniku glavnog ravnatelja policije Damiru Bariću i državnom tajniku Tomislavu Bilandžiću.

- Ovdje dobivaju svi i na nama je da iskoristimo ono najbolje od policijskog posla i ono najbolje od uspješnih ljudi iz svijeta sporta koji nam dolaze za svoje svakodnevne aktivnosti. Hvala vam lijepa svima, hrvatskim vrhunskim sportašima želim dobrodošlicu u MUP - ovo je vaš novi dom. Oko vas su mladi policijski službenici i službenice i siguran sam da će ova suradnja biti inspirativna kako za vas, tako i za njih - zaključio je Božinović.

Na svečanosti se u ime vrhunskih sportaša obratila dvostruka svjetska prvakinja i olimpijska pobjednica

Barbara Matić, čija su postignuća inspiracija svim službenicima ministarstva. Sjajna džudašica u ime svih je zahvalila na ukazanom povjerenju.

Mirko „Cro Cop“ Filipović, koji od prošloga mjeseca volonterski obučava policijske instruktore i policijske službenike, čestitao je i sportašima i MUP-u na suradnji te pritom istaknuo kako većina zapadnih zemalja ima vrhunske sportaše u svojim redovima.

- Došao je red i na nas - zaključio je Filipović. MUP se jasno opredijeljeno za uklanjanje barijera i ravnopravno zapošljavanje osoba s invaliditetom te već dvije godine dodatno osnažuje mogućnosti zapošljavanja i sudjelovanja na ravnopravnoj osnovi osoba s invaliditetom. Tako su i ovom prilikom potpisani ugovori s vrhunskim parasportašima, čiji će doprinos ojačati stručnost i profesionalizam unutar Ministarstva.

Predsjednik Paraolimpijskog odbora Ratko Kovačić kazao je kako je suradnja s vrhunskim sportašima veliki

poticaj za unaprjeđenje uvjeta za razvoj vrhunskog sportskog stvaralaštva te unaprjeđenje policijskog treninga, usmjerenog na razvoj i jačanje mentalnog i tjelesnog zdravlja policijskih službenika, te iskazao posebno zadovoljstvo ravnopravnom uključenošću parasportaša. Istaknuo je: - Područja suradnje su široka i vrlo značajna te su time koristi obostrano velike - „winwin“ situacija. Kroz sport svi dobivamo i pobjeđujemo. Sport je dio svih nas i sportski duh ne poznaje granice. Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša naglasio je kako nema puno poslova u kojima postoji tolika prožetost sporta i svakodnevnog djelovanja, kao što je to slučaj s policijskim pozivom. Stoga je svim policijskim službenicima i službenicama poručio: - Uzmite od njih, vrhunskih sportaša, ono najbolje da bi tako nadogradili svoje vještine.

Sporazumom se uređuje međusobna suradnja

MUP-a i HOO-a s ciljem unaprjeđenja uvjeta za razvoj vrhunskog sportskog stvaralaštva, uključujući i unaprjeđenje policijskog treninga usmjerenog na razvoj i jačanje tjelesnog i mentalnog zdravlja policijskih službenika. Značajno se proširuju područja suradnje kojima je cilj:

• osiguranje uvjeta za provođenje policijskog treninga

• obostrano korištenje objekata MUP-a i HOO

• infrastrukturno ulaganje u sportske objekte MUP-a i potrebno opremanje

• zajednička organizacija velikih sportskih priredbi

• zajednička priprema za sportska natjecanja,

• uključivanje vrhunskih sportaša i trenera u provođenje izvannastavnih aktivnosti, programa policijskog treninga i drugih oblika stručnog usavršavanja

• promocija policijskog zanimanja te sporta u policiji

• unaprjeđenje statusa kategoriziranih sportaša zaposlenih u MUP-u

• promocija zdravog načina života te

• podizanje razine kvalitete provedbe trenažnih procesa

Polja i oblici suradnje proširuju se i na pomoć u uređenju objekata Ministarstva, nabavu sportske opreme i rekvizita, uključivanje vrhunskih sportaša i trenera u izvannastavne aktivnosti polaznika.

Ministarstvo se tako obvezuje kroz natječajne postupke zaposliti vrhunske sportaše, a prema novom Sporazumu i trenere. Poticanje razvoja dualnih karijera te iskustvo i prepoznatljivost vrhunskih sportaša i trenera doprinijet će promociji policijskog zanimanja i unaprjeđenju policijskog treninga i sporta unutar Ministarstva. S druge strane, Sporazum omogućuje vrhunskim sportašima da nakon završetka karijere nastave raditi kao treneri po pojedinim sportskim granama te budu uključeni u segmente policijskog treninga.

HOO se obvezuje pomoći u razvoju i promicanju policijskog obrazovanja i kvalitetnog policijskog treninga te na implementaciju najsuvremenijih andragoških znanja i vještina poučavanja u provođenju policijskog treninga.

Naposljetku, MUP se obvezuje da će kategoriziranim sportašima koji se obrazuju za policijska zanimanja osigurati uvjete obrazovanja i izvršavanje drugih obaveza te unaprjeđenje sportske karijere koje uključuje sudjelovanje na pripremama i sportskim natjecanjima.

Mobilna aplikacija

SKENIRAJ, PLATI I OSVOJI!

Pobijedite u utrci s vremenom! Preuzmite mobilnu aplikaciju Petrol GO i platite gorivo i kavu bez odlaska na blagajnu. Ostale proizvode možete naručiti unaprijed i preuzeti na licu mjesta. Skenirajte QR kod i preuzmite aplikaciju. Tri, četiri, sada!

UŠTEDA VREMENA

njihova GODINA Ovo bi mogla biti

Na obzoru su nova imena, neka već debelo etablirana, neka tek u usponu, a zajednički im je nazivnik da su uspjesima u mlađim kategorijama već najavili velike stvari

Piše: VITO ZRNIĆ Foto: CROPIX, UNSPLASH, HOO

to hrvatskom sportu nosi 2025.? Pogled u kristalnu kuglu zasad otkriva tek velike nade i tihe želje; od one da Modrić povede Vatrene do novog finala Lige nacija, preko toga da rukometaši „izmisle“ čudo na domaćem SP-u, ili, recimo, da „kapne“ pokoja skijaška, atletska ili gimnastička medalja.

Mogla bi to biti i godina novih bljesaka hrvatskih sportskih nada. Na obzoru su nova imena, neka već debelo etablirana, neka tek u usponu, a zajednički im je nazivnik da su uspjesima u mlađim kategorijama već najavili velike stvari. Izdvojili smo deset sportskih talenata, šest sportaša i četiri sportašice, kojima bi u 2025. moglo zasjati sunce…

ROKO FARKAŠ (19, atletika)

Kada jedan hrvatski tinejdžer poželi napasti zlato u desetoboju na Svjetskom juniorskom prvenstvu, a umjesto toga se vrati sa zlatom u skoku u dalj, onda sa sigurnošću znamo da se valja velika atletska priča. Roko Farkaš, dečko iz Nedelišća, discipline je ljetos u Peruu zamijenio silom prilika, jer ga je ozljeda spriječila da izbori normu u desetoboju. Zato je potukao konkurente u dalju te s nevjerojatnih 8,17 postao svjetski prvak!

Koji mjesec ranije, briljirao je i na seniorskom SP-u u Rimu, gdje je na 200 metara (20.70) srušio 43 godine star hrvatski rekord. A još kad se stvari poslože u desetoboju…

DINO PRIŽMIĆ (19, tenis)

Juniorski osvajač Roland Garrosa iz 2023., koji je na Australian Openu uzeo set Novaku Đokoviću i pokupio simpatije cijelog svijeta, hrvao se tijekom protekle sezone s ozljedama i oscilacijama kroz koje prolazi 99 posto teniskih dragulja. To, međutim, ne znači da je Prižmićev

fokus izblijedio. Potvrdio je to na Challengerima u Bratislavi (polufinale, svladao Nardija i Wawrinku!) i u Mouilleron le Captifu (isto polufinale, pobijedio Gasqueta).

ATP je na službenoj stranici najavio da će u 2025. biti među glavnim kandidatima za lov na Next Gen završnicu, turnir najboljih mladih igrača svijeta.

MATIJA LEGOVIĆ (19, biatlon)

Od čuda zvanog Jakov Fak, njegove bronce u Vancouveru te kasnijeg odlaska u Sloveniju, o biatlonu se u hrvatskim sportskim rubrikama moglo čuti malo ili ništa. Sve dok se na horizontu nije ukazao Matija Legović, novi fenomen iz Gorskog kotara koji marljivo niže odličja. I to kakva! Mladić iz Brod Moravica u 2023. je uzeo dvije medalje na juniorskom SP-u, a 12 mjeseci kasnije režirao je reprizu, ovaj put uz europsko zlato i svjetsko srebro. Ove sezone, u prvom nastupu u Svjetskom kupu u Hochfilzenu, pulenu trenera Deana Bredića bodovi su pobjegli za samo 1,2 sekunde...

JANA KOŠČAK (18, atletika)

Sve što Roko Farkaš predstavlja za budućnost hrvatske muške atletike, za Janu Koščak vrijedi u ženskoj konkurenciji. Imamo osjećaj kao da je na pozornici već godinama, a tek je u svibnju postala punoljetna. Sjajna Varaždinka u Limi je osvojila svjetsko juniorsko zlato u sedmoboju, i to nakon što se proljetos borila s ozljedom stopala. Vrhunac je to Janine juniorske karijere i ozbiljna najava za 2025. od koje s razlogom očekuje puno. Uz Janu svakako treba spomenuti i Vitu Barbić (16), koja je oduševila na juniorskom EP-u i to u čak dvije kategorije, bacanju diska (bronca) i koplja (zlato). Za atletiku se doista ne trebamo brinuti…

LUKA VUŠKOVIĆ (17, nogomet)

„Prvi put sam ga vidio kad je imao 15. Igrao je s dečkima starijima od sebe i već je bio šef obrane. Odmah sam vidio da će biti veliki talent. Ima sposobnosti igrati čak i u Real Madridu“. To su riječi kojima je Bart Tamsyn, predstavnik uglednog Transfermarkta za Belgiju, opisao Luku Vuškovića. Nogometni stručnjaci gotovo su jednoglasni u ocjeni da Hrvatska od Joška Gvardiola nije imala takvog talenta u zadnjoj liniji. Nije čudo da je Splićanina „zakapario“ Tottenham kojemu će se pridružiti u ljeto 2025., nakon što se dodatno očeliči u Westerlou. U samo jednoj polusezoni u Belgiji, zabio je već četiri gola.

JANA PAVALIĆ

NOGOMETNI

STRUČNJACI GOTOVO

SU JEDNOGLASNI U OCJENI DA HRVATSKA

OD JOŠKA GVARDIOLA

NIJE IMALA TAKVOG

TALENTA U ZADNJOJ

LINIJI. NIJE ČUDO DA JE

SPLIĆANINA „ZAKAPARIO“ TOTTENHAM KOJEMU ĆE

SE PRIDRUŽITI 2025.

ROKO FARKAŠ

MATIJA LEGOVIĆ

JANA KOŠČAK

DINO PRIŽMIĆ

LUKA VUŠKOVIĆ

OSCAR KOVAČIĆ

JANA PAVALIĆ (17, plivanje)

Još jedna djevojka koja je, poput imenjakinje iz atletike, sportske rubrike počela puniti jako rano. Plivačica iz Gornje Stubice ljetos je zakoračila na najveću moguću pozornicu, onu Olimpijskih igara u Parizu, s kojih se vratila s impresivnim 21. mjestom u kvalifikacijama na 100 metara slobodno, kao i 25. mjestom na 50 slobodno. Višestrukoj hrvatskoj rekorderki pariške su Igre donijele dragocjeno iskustvo, a plivački izbornik Pero Kuterovac uvjeren je da će sljedeće godine nastaviti strelovit napredak.

SARA TOMIĆ (17, karate)

Venecija je bila sretno mjesto za Sesvećanku koja je svjetskom kadetskom zlatu otprije dvije godine sada pridodala i juniorski naslov. Sara je trijumfirala u

kategoriji 66+ kg, a Hrvatska je zahvaljujući njoj i ostalim osvajačima medalja završila u top 10 među 42 zemlje koje su stigle do odličja.

Nekoliko tjedana kasnije, na istom je mjestu Sara bila srebrna i u Svjetskoj ligi mladih, nakon što je ranije osvajala zlata u tom natjecanju u Coruni i Poreču. Da kolekcija bude potpuna, „sjela“ je i bronca s EP-a. Impresivna sezona, nema što.

MAGDALENA MATIĆ (17, taekwondo)

Nema godine u kojoj iz taekwondoa ne stigne barem nekoliko trofejnih priča, a za jednu od njih se početkom jeseni u Južnoj Koreji pobrinula Magdalena Matić. Članica splitskog „Marjana“, najvećeg rudnika medalja među hrvatskim klubovima, popela se na svjetski juniorski tron u teškoj kategoriji. Pet pobjeda ostvarila je uz perfektnih 10:0 u rundama i nadmoćnom bodovnom razlikom 86:13.

Mjesec i pol dana kasnije, priču je zaokružila srebrom na EP-u za mlađe seniore u Sarajevu. U svojoj kolekciji ima već četiri velike medalje.

OSCAR

KOVAČIĆ (17, taekwondo)

Da Magdalena dobije dostojno društvo, pobrinuo se talentirani Karlovčanin koji je u Chuncheonu ispisao komadić povijesti. Hrvatska je prvi put dobila svjetskog juniorskog prvaka u muškoj konkurenciji, a Kovačić je na putu do vrha nanizao šest pobjeda, izgubivši pritom samo jednu rundu.

Rijetkost je da zlato ne stigne iz „Marjana“, već nekog drugog kluba, karlovačkog TKD „Prana“, zbog čega je Oscarov uspjeh odjeknuo još jače. Napomenimo i da je put do zlata u Koreji nadgledao njegov klupski trener Luka Vlašić.

MOGLA BI TO BITI GODINA NOVIH BLJESAKA HRVATSKIH SPORTSKIH NADA. NA OBZORU SU NOVA IMENA, NEKA VEĆ DEBELO ETABLIRANA, NEKA

TEK U USPONU, A ZAJEDNIČKI IM JE

NAZIVNIK DA SU USPJESIMA U MLAĐIM KATEGORIJAMA VEĆ NAJAVILI VELIKE STVARI.

TONI GARMA (14,

košarka)

Premda generacijski još daleko od ostalih mladih asova u našem izboru, Garma je već sad ozbiljan potencijal. Ujedno i osvježenje, budući da nam u košarci kronično nedostaje svijetlih priča. Dovoljno je reći da ga je s 13 godina „zgrabio“ Real Madrid, s čijom je U14 momčadi nanizao brojne pothvate. Bio je prvi strijelac Kupa kralja, zabio rekordnih 57 poena u jednoj utakmici (i to za 20 minuta!), a u španjolskoj ligi je proglašen najboljim bekom šuterom u generaciji.

NBA skauti odavno su ga označili jednim od najvećih europskih talenata, a Španjolci mu nude državljanstvo. Ipak, na njegovom Instagramu iza imena i prezimena ponosno stoji - hrvatska zastava.

TONI GARMA

SARA TOMIĆ

MAGDALENA MATIĆ

Svi hrvatski sportski uspjesi pridonose našem imidžu u svijetu“

Razgovarali smo s Pjerom Šimunovićem, hrvatskim veleposlanikom u SAD-u, zemlji-domaćinu sljedećih ljetnih Olimpijskih igara

Razgovarala: MIA BAĆIĆ

Hrvatski veleposlanik u Sjedinjenim Američkim Državama Pjer Šimunović od kraja osamdesetih do kraja devedesetih radio je kao novinar - najprije u Večernjem listu, a potom na BBC-jevom radiju u Londonu. Potom postaje zamjenik načelnika Odjela za analitiku u MVP-u, pa prvi tajnik i savjetnik u veleposlanstvu u Parizu, a zatim pomoćnik ministra vanjskih poslova i nacionalni koordinator za NATO u vremenu uoči pristupanja toj organizaciji.

Londonu, a autor je i niza političkih i obrambenih studija s područja mirovnih operacija, ratnih sukoba, vojne industrije i euroatlantskih integracija, objavljenih u specijaliziranim europskim publikacijama.

Kaže se da je sportska diplomacija tzv. soft power u diplomaciji neke države. Postoji li, osim toga, još nešto što može biti soft power u diplomatskom smislu?

To može svakako biti i kulturna diplomacija; jednim možda dijelom i gospodarska diplomacija, ali sportska diplomacija je iznimno značajna. Zahvaljujući nevjerojatnim uspjesima našega sporta, Hrvatska ostvaruje naglašeno pozitivan dojam u svijetu. A svi ti veliki uspjesi, poglavito oni nogometni, pridonose imidžu naše zemlje, a pridonose dakako i našoj diplomatskoj aktivnosti.

Sport mladoj osobi daje mnoge dobre vrijednosti, poput one kako se kao individualac uklopiti u kolektiv, kako naučiti biti skroman u pobjedi, velik u porazu. Možemo li te osobine prenijeti i u poslovni život, pa i u diplomaciju?

Generalna logika sporta je ta da vas nauči vrlo važne stvari i za vaš osobni i za vaš profesionalni rast i život. Sport, uz ostalo, uči i jednu vrlo jednostavnu, ali bitnu stvar: ako u nešto uložiš puno rada, cijelog sebe, tek tad možeš očekivati neki rezultat. I to je primjenjivo na bilo koji segment našeg života. Važan segment koji proizlazi iz sporta, a primjenjiv je u svakodnevnom životu, jest i odgovornost za druge, potreba pomaganja drugima, ali isto tako i odgovornost za sebe i za svoje postupke koji su relevantni za vas, ali i za cijelu zajednicu.

Godine 2008. prelazi u Ministarstvo obrane, četiri godine kasnije odlazi na dužnost veleposlanika u Izraelu, a veleposlanik Republike Hrvatske u SAD-u je od 2017. godine. Šimunović je 1998. diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, govori engleski, francuski i talijanski jezik, ima magisterij iz Ratnih studija s King’s Collegea u

Što SAD očekuje od sljedećih ljetnih Olimpijskih igara u Los Angelesu 2028.? Prema ulozi i vrijednosti sporta u američkom društvu – SAD je supersila. Nažalost, kao i u mnogim drugim državama širom svijeta, ni u SAD-u nema više toliko djece koja se bave sportom, pa se tako nadaju da će Olimpijske igre povećati i interes mladeži za sport. Inače, što se organizacije tiče, bit će to, sasvim sigurno, fantastične Olimpijske igre.

Dotaknimo se nakratko američkog nogometa, iznimno popularnog sporta u Americi... Football je super igra, iznimno dinamična... U Hrvatskoj se nije baš “primio”, ali zato u SAD-u ima dosta igrača hrvatskog podrijetla. Ne samo u footballu, nego i u mnogim drugim sportovima – hokeju na ledu, boksu, košarci... Posvuda smo!

Kakav je u SAD-u odnos politike i sporta?

Sport je jako komercijaliziran, novac koji zarađuju vrhunski sportaši apsolutno su senzacionalni, ali to koliko oni zarađuju samo je odraz činjenice koliku količinu novaca imaju vlasnici klubova. Oko američkog sporta vrte se ogromni novci; od reklama, sponzorstava... Mislim da je značajka svakog profesionalnog sporta danas, iznimno visoka komercijalizacija i enorman novac, a otud i enorman pritisak na sportaše. Tako dolazimo do krucijalnog pitanja: koliko se sve to skupa odmaklo od ideje sporta kao vrijednosti, kao zdrave aktivnosti?

U Europi je ipak ponešto drukčije. Recimo, većina sportskih objekata sagrađena je javnim novcem, što je u Americi nemoguće. Infrastrukturu u SAD-u grade tvrtke i onda se po njima zovu stadioni. Kao posljedica toga, u Americi je ključna stvar racionalno trošenje novca. Troše onoliko koliko misle da će zaraditi. I ne očekuju puno od države. To je možda najveća razlika u sportu između Europe i SAD-a.

VEĆINA SPORTSKIH OBJEKATA U EUROPI SAGRAĐENA JE JAVNIM NOVCEM, ŠTO JE U AMERICI NEMOGUĆE. INFRASTRUKTURU

U SAD-U GRADE TVRTKE I ONDA SE PO NJIMA ZOVU STADIONI. KAO POSLJEDICA

TOGA, U AMERICI JE KLJUČNA STVAR RACIONALNO TROŠENJE NOVCA. TROŠE ONOLIKO KOLIKO MISLE DA ĆE ZARADITI. I NE OČEKUJU PUNO OD DRŽAVE. TO JE MOŽDA NAJVEĆA RAZLIKA U SPORTU IZMEĐU EUROPE I SAD-A.

Poruka za kraj čitateljima Olimpa...

Prvo: hrvatski sport vrlo je značajan za prepoznatljivost naše države zbog niza razloga. Benefit sporta je iznimno velik zato što na sebe veže i turizam i ekonomiju i biznis. Drugo: bavljenje sportom, samo po sebi, je odlična stvar. To je dimenzija života koja čovjeku koristi na mnogo načina: u smislu fizičke aktivnosti, koordinacije, zdravlja, izgleda, zdravog života... Osim toga, kroz sport upoznajete zanimljive i drage ljude, predanost sportu povezuje... Ako ste kao diplomat u nekoj zemlji i bavite se rekreativno nekim sportom, kao ja primjerice boksom, to vam daje jedan zgodan i relevantan uvid u društvo. Upoznajete to društvo na jedan drugi način, dobivate neki novi pogled na život koji vam paralelno omogućuje i dodatne kontakte. I, na kraju krajeva, omogućuje vam ulazak u to društvo kroz aktivnost koja je i važna i zdrava i - zabavna.

“Drazen”

FILM inspiracija je za nove generacije

FDugoočekivani film “Dražen”, koji donosi intimnu priču o životu legendarnog hrvatskog košarkaša Dražena Petrovića, u samo nekoliko mjeseci prikazivanja pogledalo je više od 80 tisuća gledatelja diljem Hrvatske. Ujedno, prema box officeu “Dražen” je ostvario najuspješnije kino otvaranje za hrvatski film u posljednjih 10 godina.

ilm “Dražen” prati život košarkaškog titana Dražena Petrovića, počevši od njegovog djetinjstva u Šibeniku do tragične smrti, a snimljen je u čast 60. obljetnice rođenja košarkaškog Mozarta. Kroz prizmu ključnih trenutaka Draženovog života, gledatelji su uvučeni u njegov svijet nevjerojatne strasti, odlučnosti i posvećenosti sportu koji ga je učinio besmrtnim. Film je sniman, između ostalog, i na autentičnim lokacijama u Šibeniku, Zagrebu, New Jerseyju i New Yorku te donosi prikaz Draženovog života iz osobnog kuta što dodatno doprinosi emotivnoj snazi priče.

Energija, emocija i strast prema košarci, neviđen radni elan i iznimna preciznost šuta učinili su Dražena liderom na parketu, u svlačionici, ali i izvan dvorane. Imao je meteorski uspon - od Šibenke, preko Cibone s kojom je osvojio dva naslova prvaka Europe, sve do Real Madrida i na kraju NBA lige, gdje je igrao za Portland Trail Blazerse i New Jersey Netse.

Bio je ključni igrač svake momčadi i neizostavan reprezentativac koji je izvanrednim igrama doveo reprezentaciju bivše države, a kasnije i Hrvatske, do velikih sportskih uspjeha. U njegovoj trofejnoj kolekciji najjače sja legendarno srebro s Olimpijskih

igara u Barceloni 1992. godine. Prerano nas je napustio, ali samo fizički, u teškoj prometnoj nesreći 7. lipnja 1993. kod Ingolstadta u Njemačkoj. Nevjerojatnim talentom i privrženošću košarci ostavio je neizbrisiv trag na globalnoj sportskoj sceni, a njegovo ime i dalje živi u srcima ljubitelja sporta diljem svijeta.

LJUDSKA STRANA LEGENDE

“Kao producenti i veliki Draženovi fanovi, pogledali smo brojne dokumentarce o njegovim najvećim utakmicama i trofejima. Ali ovaj film je nešto sasvim drugo. Priča je puno osobnija, ide dalje od košarkaškog terena. Film nije klasični biografski prikaz, već je ova priča nadahnuta njegovim životom, kroz koju smo željeli dočarati tu ljudsku stranu legende koju svi volimo”, objašnjavaju producenti Zdjelarević i Šiber.

Prvo prikazivanje filma nisu propustili ministrica kulture i medija, Nina Obuljen Koržinek, Draženova majka Biserka Petrović, te velikani svjetskog i domaćeg filma Rade Šerbedžija i Mate Gulin, uz predstavnike Grada Šibenika predvođene gradonačelnikom Željkom Burićem. Premijeri je nazočio i glavni tajnik HOO-a Siniša Krajač

Na premijeru je došao i glazbenik Mile Kekin koji je ne samo autor pjesme „1 na 1“ sa „soundtracka“ filma već je utjelovio i lik legendarnog trenera Mirka Novosela. Njegova pjesma jedna je od glazbenih podloga filmu.

U glavnim ulogama su Domagoj Nižić (Dražen Petrović), Tonko Stošić (mladi Dražen Petrović), Romina Tonković (Renata, Draženova djevojka), Pavle Matuško (Aleksandar Petrović), Lovre Tanfara (mladi Aleksandar Petrović), Zrinka Cvitešić (Biserka Petrović), Dragan Mićanović (Jovan Petrović), Victoria Hauer (Klara), Valentin Perković (Warren LeGarie), Mile Kekin (Mirko Novosel), James Perry (Willis Reed).

Autori projekta i producenti filma su Ivor Šiber i Ljubo Zdjelarević, ujedno koredatelj, koproducenti

Vlado Bulajić, Lija Pogačnik, Dimče Stojanovski, Stefan Orlandić, Milica Jokić, a ostalu ekipu čine redatelj Danilo Šerbedžija, scenarist Ivan Turković-Krnjak, direktor fotografije Ante Cvitanović, skladatelj Hrvoje Prskalo, montažer Davor Bosankić, scenograf Ivo Knezović, kostimografkinje Željka Franulović i Ana Kala Kovačević i majstorica maske Bianka Prskalo

PRIČA U FILMU IDE DALJE OD KOŠARKAŠKOG TERENA; PUNO

JE OSOBNIJA. FILM NIJE KLASIČNI

BIOGRAFSKI PRIKAZ, VEĆ JE OVA

PRIČA NADAHNUTA DRAŽENOVIM ŽIVOTOM, KROZ KOJU SE ŽELJELO

DOČARATI TU LJUDSKU STRANU

LEGENDE KOJU SVI VOLIMO

POUKA ZA NOVE GENERACIJE

Producentski dvojac Šiber - Zdjelarević na filmu je radio punih osam godina, stoga ne čudi da ih je dirnula podrška publike. Posebno su ponosni što je film postao hit u manjim sredinama, gdje su neovisna kina, koja su ključna okupljališta za obitelji i mlade, postigla zavidnu gledanost.

- Ovakav odaziv diljem Hrvatske dokaz je koliko je Draženova priča univerzalna i bliska ljudimaizjavio je Zdjelarević.

- Roditelji nam pišu s porukama zahvalnosti, rukometni i košrkaši treneri javlju kako su odveli timove u kino. Ekipa koja je odrastala 80-ih godina, javlja nam kako su uživali u toploj, ljudskoj priči koja im je prizvala u sjećanje odrastanje i navijanje za Dražena - objašnjava Šiber.

Film je nastao u produkciji zagrebačke produkcijske kuće Kinoteka, uz koprodukciju sa slovenskim December i srpskim Living Pictures. Film su podržali Hrvatski audiovizualni centar, Hrvatska radiotelevizija, Slovenski filmski centar i Filmski centar Srbije, Hrvatski olimpijski odbor te brojni sponzori i pokrovitelji.

Europski fair play pokret ove je godine nagradio Hrvatski školski sportski savez, odnosno njegov projekt „Igram, pišem, lajkam“ za izniman doprinos fair playu u Hrvatskoj te promociju etičkih vrijednosti i fair play ideala u sportu i svakodnevnom životu.

Foto: Unsplash/ Hrvatski školski sportski savez/ EFPM/ HOO

Uturskom gradu Mardinu održan je svečani kongres Europskog fair play pokreta (EFPM) povodom obilježavanja 30. obljetnice njegova utemeljenja, a tom prigodom dodijeljene su i tradicionalne EFPM-ove nagrade.

U kategoriji The European Fair Play Plaque of Merit and Diploma (plaketa i diploma za zasluge) za 2024. godinu nagrađen je Hrvatski školski sportski savez (HŠS), odnosno njegov hvalevrijedni projekt sportskog novinarstva i medijske pismenosti „Igram, pišem, lajkam”. U ime HŠSS-a nagradu je preuzela Mirna Rajle Brođanac (Školski sportski savez Grada Osijeka).

Projekt se provodi s ciljem popularizacije školskog sporta među učenicima te veće i kvalitetnije promocije školskih sportskih natjecanja na županijskoj i državnoj razini. Projekt uključuje učenike-novinare koji medijskom edukacijom i praktičnim aktivnostima na državnim prvenstvima uče o medijima, sportskom novinarstvu, fotografiranju, sportskom komentatorstvu i stvaranju sadržaja za društvene mreže.

U organizaciji i provedbi konferencije, kao i na dodjeli nagrada, u ime Hrvatskog fair play odbora i Hrvatskog olimpijskog odbora, sudjelovale su dopredsjednica EFPM-a Biserka Vrbek (HOO-ova direktorica za pravne i statusne poslove) i članica Znanstveno-savjetodavne

Hrvatskom projektu nagrada Europskog fair play pokreta!

komisije EFPM-a prof. dr. sc. Romana CaputJogunica.

TKO SE SVE MOŽE PRIJAVITI U PROJEKT

Svi zainteresirani srednjoškolci koji žele više znati o sportskom novinarstvu i izvještavanju o školskom sportu mogu se prijaviti u projekt. Sudjelovat će odabrani finalisti, budući školski sportski novinari, koji će se, izvještavanjem s državnih prvenstava, boriti i za naslov najboljeg učenika-novinara. U 2025. godini projekt će okupiti 15 učenika, a svi oni pohađat će edukaciju i izvještavati s državnih natjecanja još u ovoj školskoj godini. Stručni žiri pregledat će sve prijave (bile su otvorene do 20. prosinca 2024.) i odabrati finaliste za medijsku edukaciju od 17. do 20. veljače 2025. godine u Poreču.

Posljednjeg dana edukacije, finalisti projekta sudjelovat će skupa s predavačima i mentorima na prvenstvu Hrvatske u hrvanju u dvorani Intersport, gdje će stečeno teorijsko znanje moći isprobati u praksi, ispunjavanjem različitih zadataka i novinarskih obveza.

Poslani članci i radovi finalista bit će objavljeni na web stranici HŠSS-a. Učenici će na edukaciji naučiti kako izvještavati s državnih natjecanja i objavljivati na društvenim mrežama te će sami moći kreirati sadržaje za profile i stranice HŠSS-a.

UČENICI-NOVINARI PODIŽU SVIJEST O FAIR PLAYU

Još jedan hvalevrijedan projekt HŠSS-a je “Fair play karton”, uveden za iznimno korektne geste na

ANGAŽMAN UČENIKA-NOVINARA U PROJEKTU “IGRAM, PIŠEM, LAJKAM” TE SVAKODNEVNO IZVJEŠTAVANJE NA MEDIJSKIM KANALIMA I DRUŠTVENIM MREŽAMA O FAIR PLAY POTEZIMA S DRŽAVNIH PRVENSTAVA ŠKOLSKIH SPORTSKIH NATJECANJA, U FOKUS STAVLJA FAIR PLAY POSTUPKE S TERENA, POŠTENU IGRU TE POJEDINCE I EKIPE KOJI SU SE ISKAZALI FAIR PLAY ČINOM, ZASLUŽIVŠI PRITOM FAIR PLAY KARTON.

školskim sportskim natjecanjima u organizaciji HŠSS-a, a njime se promiču etičke vrijednosti u sportu.

Angažman učenika-novinara u projektu “Igram, pišem, lajkam” te svakodnevno izvještavanje na medijskim kanalima i društvenim mrežama o fair play potezima s državnih prvenstava školskih sportskih natjecanja, u fokus stavlja fair play postupke s terena, poštenu igru te pojedince i ekipe koji su se iskazali fair play činom, zasluživši pritom Fair play karton.

U posljednje tri školske godine, sudionici projekta „Igram, pišem, lajkam“ izvijestili su o više od 50 Fair play kartona i s pratiteljima HŠSS-a podijelili inspirativne priče mladih hrvatskih sportaša s državnih prvenstava.

„Fokusirajući se na pozitivne uzore i fair play

trenutke, učenici-novinari slave sportska postignuća i naglašavaju važnost moralno ispravnog i etičkog ponašanja u sportu. Tako podsjećaju da se sportski duh proteže izvan igrališta i u svakodnevni život, utječući na mlade sportaše da daju prednost fair playu u svim svojim nastojanjima, a ne samo tijekom natjecanja“, pojašnjavaju iz HŠSS-a.

Učenici-novinari svojim su proaktivnim radom i djelovanjem na sportskim terenima odigrali ključnu ulogu u podizanju svijesti o značaju fair playa. Uz pomoć Tehničkih komisija za svaki školski sport, pronalaze inspirativne priče i fair play trenutke tijekom državnih prvenstava te ih dokumentiraju kroz projekt “Fair play karton” koji se provodi u suradnji s Hrvatskim fair play odborom.

Svake godine HŠSS objavi više od 25 vijesti na temu Fair play kartona, s mini intervjuima aktera o potezima koji su se dogodili.

HOO JE PREPOZNAO I NAGRADIO PROJEKT

JOŠ 2021. GODINE

Hrvatski olimpijski odbor prepoznao je vrijednosti projekta „Fair play karton“ još krajem prosinca 2021.: na svečanosti Velikog dana hrvatskog sporta, Goranu

Jukiću i HŠSS-u dodijelio je nagradu za izniman doprinos i učenje o fair playu na školskim sportskim natjecanjima.

Jukić je voditelj projekata “Fair play karton”, “Fair play dan u mojoj školi”, kao i projekta obilježavanja “Međunarodnog fair playa dana”. Iz njegove je kreativnosti proizašla ideja o Fair play kartonu, izvrsno prakticirana i udomaćena na školskim sportskim natjecanjima pod okriljem HŠSS-a.

PROJEKT „FAIR PLAY KARTON“ provodi se na županijskim i državnim prvenstvima školskih sportskih društava RH u suradnji s učenicima,voditeljima, Tehničkom komisijom i sucima natjecanja u 16 sportova. Posebna se pozornost pridaje fair play potezima, međusobnoj pomoći i timskoj interakciji među sportašima, a učenici, voditelji i Tehnička komisija mogu određeni čin nominirati za Fair play karton. Dodjeljuje ga Tehnička komisija u suradnji s Organizacijskim odborom natjecanja. Svaki osvajač Fair play kartona ulazi u uži krug odabira za fair play nagradu.

Saznajte tko je dobio Fair play karton u 2023./2024. godini te potražite inspirativne priče s terena: https://skolski-sport.hr/ fairplaykarton-2023-2024/

Na državnom prvenstvu u badmintonu Fair play karton dobila je ekipa djevojaka Opće gimnazije Osijek. - Vidjele smo da su nam upisali krivi rezultat, to jest da smo pobijedile 3:1, ali zapravo je bilo 2:2. Zato smo otišle do zapisničkog stola i rekle kako moramo odigrati još jedan meč - izjavila je Sara Barbarić.

NEKI OD OSVOJENIH FAIR PLAY KARTONA 2023./24.

Na državnom prvenstvu školskih sportskih društava u krosu Petar Slavinić i Vito Markić (OŠ braće Radić, Koprivnica) dobili su Fair play kartone! Kada je David iz koprivničke ekipe pao, Vito ga je bodrio te pazio dok ne stigne pomoć. Petar je pak, čim je ušao u cilj, u punom šprintu otrčao do Davida da provjeri je li sve u redu. Nakon što su vidjeli da David ne može nastaviti sam, Vito i Petar su ga podigli i zajedno završili utrku.

Na državnom prvenstvu u šahu za srednje škole Lucija Babić (Ekonomska škola Šibenik) dobila je Fair play karton, jer je u partiji odigrala nepravilan potez i sama sebe prijavila sucu.

Matija Knezović (OŠ Alojzije Stepinac u Zagrebu) dobitnik je drugog Fair play kartona na državnom prvenstvu u badmintonu. Prije samog natjecanja, primijetio je da drugi igrači nemaju reket pa im je dao jedan od svojih reketa jer ih je, kako kaže, “imao više sa sobom”.

Igre u kolijevci zimskog turizma

Švicarski St. Moritz

imao je silne probleme s vremenskim (ne)prilikama, ali unatoč tome Igre su bile iznimno uspješne.

Najveća zvijezda bila je norveška klizačica

Sonja Henie

Druge Zimske olimpijske igre, u St. Moritzu 1928., zapravo su prve prave, planirane i organizirane u cijelosti kao samostalan događaj, neovisno o ljetnim igrama. Neki zimski sportovi našli su se na olimpijskom programu već puno ranije (prvi put u Londonu 1908.), a organizatori Igara u Parizu 1924. inzistirali su na cijelom zimskom programu koji bi bio dio tih OI. Taj eksperimentalni dodatak pod nazivom “Tjedan zimskih sportova” održan u Chamonixu, postigao je izvanredan uspjeh, iznad svih očekivanja, te je na kongresu MOO-a 1925. retrogradno proglašen I. Zimskim olimpijskim igrama.

na otvorenom – borba s vremenskim (ne)prilikama. Neuobičajeno loše i toplo vrijeme za zimu stvorilo je ogromne probleme organizatorima. Za vrijeme otvaranja igara bjesnjela je mećava, ali to je bio samo početak. Utrka skijaškog trčanja na 50 km započela je na temperaturi od 0°C i završila na nevjerojatnih 25°C (!), a neka natjecanja u umjetničkom klizanju zbog lošeg su vremena prebačena na klizalište kultnog hotela Kulm (koji je kao i drugi luksuzni hoteli imao svoje klizalište i svoje staze za curling).

Na istom kongresu ustanovljene su ZOI kao samostalan događaj, a domaćinstvo idućih Igara dodijeljeno je gradiću St. Moritzu zapravo bez konkurencije. To švicarsko mjesto doslovno je kolijevka zimskog turizma i već u ono vrijeme imalo je dovoljno hotela i odlično razvijenu infrastrukturu ne samo za turizam već i za zimske sportove, pa čak i iskustvo u organizaciji zimskih natjecanja (utrke na Cresta Run skeleton stazi i umjetničkog klizanja na zaleđenom jezeru St. Moritz). Igre održane sredinom veljače obilježio je problem koji će biti konstantna prijetnja svim budućim zimskim olimpijskim igrama i uopće zimskim natjecanjima

Henie

Na kraju su sve utrke na 10.000 metara u brzom klizanju morale biti otkazane (to je jedini put u povijesti ZOI da je neka disciplina u potpunosti otkazana), a 18 sati uporne kiše dovelo je do odgode svih natjecanja predviđenih za taj dan. Uopće, problemi s mekanim snijegom, mekim i nesigurnim ledom, kišom i jakim vjetrom, bili su stalni izazov za sigurnost natjecatelja, kao i za organizatore koji su morali improvizirati, prilagođavati termine i lokacije natjecanja.

PRVO ZLATNO ODLIČJE ZA SONJU HENIE

Usprkos problemima s vremenom, Igre su bile iznimno uspješne. Nastupilo je ukupno 464 sportaša (od

SONJA HENIE JE PRVA KLIZAČICA KOJA

JE KORISTILA PLESNU KOREOGRAFIJU, UVELA KRATKU SUKNJU U UMJETNIČKO

KLIZANJE TE NOSILA BIJELE KLIZALJKE

KOJE SU STVARALE DOJAM LAKŠIH I

DULJIH NOGU. KASNIJE KADA SU BIJELE

KLIZALJKE POSTALE STANDARD ZA

KLIZAČICE, HENIE JE POČELA NOSITI

BEŽ KLIZALJKE JER JE ŽELJELA OSTATI

JEDINSTVENA.

Piše: ANA POPOVČIĆ

Sonja

kojih su 26 bile žene) iz 25 zemalja. Argentina, Japan, Nizozemska, Meksiko, Rumunjska, Luksemburg i Estonija debitirale su na ZOI, zajedno s Njemačkom, koja nije slala sportaše u Chamonix 1924. godine.

Najveća zvijezda bila je jedna od najpoznatijih klizačica u povijesti - Sonja Henie iz Norveške kojoj su ove Igre bile početak svjetske karijere. Henie koja dolazi iz bogate norveške obitelji, već je kao djevojčica od samo 11 godina nastupila na Igrama u Chamonixu gdje je završila na 8., posljednjem mjestu. Taj neuspjeh nije ju ni najmanje obeshrabrio, rapidno je napredovala i na Igrama u St. Moritzu osvojila prvu od svoje tri zlatne medalje. Uspjeh je ponovila i na iduće dvoje ZOI 1932. u Lake Placidu i 1936. u Garmisch-Partenkirchenu, a i danas drži rekord sa osvojenih deset SP-a (1927.-1936.) i šest EP-a (1931.-1936.).

Inače, priča o uspjehu Sonje Henie - bez namjere da se imalo umanjuje njezin ogroman uspjeh – je i priča o privilegiji i snazi novca. Naime, njezin otac vrlo je rano angažirao najbolje svjetske trenere i stručnjake (među ostalima i slavnu rusku balerinu Tamaru Karsavinu) koji će od njegove kćeri napraviti ne samo najbolju klizačicu na svijetu, već i veliku sportsku zvijezdu. Sonja Henie tako je prva klizačica koja je koristila plesnu koreografiju, uvela kratku suknju u umjetničko klizanje te nosila bijele klizaljke koje su stvarale dojam lakših i duljih nogu. Kasnije, kada su bijele klizaljke postale standard za klizačice, Henie je počela nositi bež klizaljke jer je željela ostati jedinstvena. Za vrijeme svoje sportske karijere intenzivno je putovala radi natjecanja i suradnje s različitim vrsnim trenerima, ali i kako bi nastupala na različitim priredbama. Bila je javna tajna da je Sonjin otac, unatoč strogim zahtjevima za amaterizam tog vremena, tražio “novac za troškove” za njezine klizačke nastupe. Oboje roditelja odustali su od svojih karijera u Norveškoj kako bi pratili Sonju na putovanjima i bili njezini menadžeri, a ona je vrlo rano postala toliko popularna da je policija morala intervenirati kako bi održala red tijekom njezinih nastupa u različitim gradovima, kao što su Prag ili New York.

Nakon završetka sportske karijere počela se baviti glumom i krajem 30-ih bila jedna od najbolje plaćenih zvijezda Hollywooda.

SKELETON GLAVNA ATRAKCIJA IGARA

Program Igara u St. Moritzu bio je vrlo sličan onome u Chamonixu 1924., uz dvije izmjene. Vojna patrola nije održana kao službeni već kao demonstracijski sport, a na program je uveden skeleton – opasna i atraktivna varijanta sanjkanja potrbuške glavom prema naprijed, koja se uzima kao najstariji sanjkaški sport.

Natjecanje u skeletonu bilo je glavna atrakcija Igara, a uostalom taj sport usko je povezan sa St. Moritzom. Naime, kada su prvi zimski gosti stigli u ovaj gradić (1864. godine zahvaljujući viziji Johanna Badrutta, vlasnika hotela Kulm, koji je pozvao svoje britanske ljetne goste da dođu zimi) - idilične zimske scene oduševile su ih na prvi pogled, ali dokonim imućnim turistima nedostajao je neki oblik zabave u snijegom zatrpanom mjestašcu.

Tako je početkom 70-ih godina 19. stoljeća, nekolicina Engleza prilagodila jednu vrstu dostavnih teretnih sanjki za brze vratolomne spustove po uskim zaleđenim uličicama St. Moritza. Zanimacija je postala hit, ali sve učestalije su bile nezgode sa slučajnim prolaznicima. Da spriječi nezadovoljstvo lokalnog stanovništva (koje bi potencijalno ugrozilo i njegov, velikim trudom uspostavljen zimski turizam), Badrutt je sagradio prvu prirodnu stazu za sanjkanje i na taj način dao prave temelje budućem sportu (točnije – sportovima). Nekoliko godina kasnije, 1884., zajedničkim radom lokalnog stanovništva i turista sagrađena je Cresta Runnajpoznatija i najstarija staza za skeleton. U upotrebi je i danas, a korištena je i za Igre u St. Moritzu – 1928. i 1948. Inače, utrke u sanjkaškim sportovima prvih su desetljeća bile rezervirane za bogate avanturiste koji bi se u alpskim resortima našli preko vikenda radi natjecanja, zabave i provoda. Trening uopće nije postojao, natjecatelji su jednostavno kupili ili unajmili bob ili sanjke, zabavljali se i natjecali, a tek 50-ih godina počinje se formirati pravi sport.

KONJIČKI SPORTOVI NA ZALEĐENOM JEZERU

Još jedna ogromna atrakcija Igara 1928. bili su konjički sportovi na zaleđenom jezeru St Moritz. Ekskluzivnost konja na ledu uz spektakularnu snježnu pozadinu, kao i poveznica s bogatim slojevima društva i luksuzom St. Moritza, bila je pun pogodak. Izvan programa organizirano je više događaja, a jedini službeni bio je varijanta skijoringa u kojoj konj (bez jahača) vuče skijaša zaleđenom površinom ili snijegom. Što se tiče rezultata, Norveška je potvrdila svoju dominaciju osvojivši ukupno 15 medalja i prvo mjesto na ljestvici zemalja ispred SAD-a, Švedske i Finske, dok je u hokeju na ledu kanadska momčad (koju su činili isključivo diplomanti Sveučilišta u Torontu) ponovno deklasirala sve ostale osvojivši turnir bez ijednog primljenog pogotka!

LITERATURA: Zdenko Jajčević, Antičke olimpijske igre i moderni olimpijski pokret do 1917. godine, Libera Editio d.o.o. Zagreb, 2008. Blago olimpijskih igara, Znanje d.d. Zagreb, 2008.

Kanadska hokejska reprezentacija

29th IHF MEN'S HANDBALL WORLD CHANPIONSHIP

Croatia | Denmark | Norway 2025. January 14th – February 2nd

sedam Nestvarnih Olimpijskih igara!

Zoran Primorac, svojedobno ponajbolji svjetski stolnotenisač, sudionik čak sedam Olimpijskih igara, danas je predsjednik Hrvatskog stolnoteniskog saveza, dopredsjednik Europskog stolnoteniskog saveza i član Vijeća Hrvatskog olimpijskog odbora

Piše: DANIJEL STAREŠINČIĆ

Fotografije: CROPIX arhiva, FaH, HOO

Milijuni sportaša svakodnevno sanjaju o nastupu na olimpijskim igrama, barem jednom. Samo odabrani, oni najbolji, do toga i dođu, no što onda reći za nekoga tko je sudjelovao na sedam različitih Igara! Zvuči gotovo nestvarno… Toliko dugo na vrhuncu; dva i pol desetljeća biti dio najvećeg sportskog događaja nešto je teško objašnjivo. A upravo to uspjelo je našem stolnotenisaču Zoranu Primorcu... Samo jednim nastupom na Igrama gotovo da se postaje besmrtan, što onda reći za Primorca? Tim više što ima i olimpijsko srebro osvojeno u u paru s Ilijom Lupuleskuom... - Nastup na Olimpijskim igrama zaista je kruna karijere svakog sportaša. Kada to postigneš na neki način si se izdigao iznad svojeg sporta, družiš se s tisućama sportaša u olimpijskom selu, postaješ dio velike olimpijske obitelji i to ti daje satisfakciju za cijeli život. Velika je istina u onoj De Coubertinovoj „Važno je sudjelovati“, no sportaši žele i osvajati medalje. Taj uspjeh je jedan poseban, neopisiv osjećaj stvaran samo onome tko je to doživio - tvrdi Primorac. Ima li tajne toj vašoj dugovječnosti u kompleksnom sportu koji na najvišoj razini zahtijeva iznimnu koncentraciju, brze reflekse, koordinaciju, kondiciju, preciznost, visoku mentalnu stabilnost, sposobnost prilagodbe… Da bi bio dobar u nečemu, mora ponajprije postojati ljubav prema tome. Kad nešto volite i tome se posvetite cijeli život, u mom slučaju sportu, onda paziš što jedeš, brineš se o fizičkoj pripremi, dovoljno spavaš, koncentriran si na svoj sport koji ti postaje stil življenja. Naravno, tu su potrebni i treneri, fizioterapeuti, mentalni treninzi… Najbitnije je

da ste spremni na odricanja, na život kao Spartanac. Puno toga ovisi i o dobroj genetici, ja sam je imao, nisam se puno ozljeđivao i to mi je sve produžilo karijeru.

Potpora obitelji presudna je u stvaranju velike karijere... Od samog početka imao sam podršku mame, tate i brata, zatim supruge Danijele koja se žrtvovala, odgojila dvoje djece dok sam ja putovao po svijetu. Ta žrtva obitelji, prve i druge, po meni je najvažnija, bez njih ovo što sam napravio jednostavno ne bi bilo moguće.

Imate 21 medalju s velikih natjecanja (OI, SP, EP), a pribrojimo li i odličja sa Svjetskog kupa i Mediteranskih igara, dolazimo do nevjerojatnih 35. Koja vam je najdraža? Olimpijska. Kad osvojiš medalju na OI, doživio si vrhunac sportske karijere. To će me pratiti kroz cijeli život, ta me medalja odvaja od vrhunskih sportaša i stavlja u kategoriju još posebnijih. Igrati finale Igara je san svakog sportaša!

Pamtit ćete i Sydney 2000., nosili ste zastavu na otvaranju. Kakav je osjećaj, što vam sve prolazi kroz glavu dok koračate atletskom stazom na ispunjenom stadionu i stotinama milijuna gledatelja pred TV ekranima? Nevjerojatan osjećaj; istinsko priznanje koje ti daje HOO koji te zajedno sa sportašima izabrao da predstavljaš svoju zemlju. Neću to nikada zaboraviti... Dan ranije smo samo mi stjegonoše imali probu, i to pred 100 tisuća ljudi! Koliki je samo prestiž biti uopće tamo... Prije izlaska na ceremoniju otvaranja, u hodniku stadiona pozvao sam sve kolege sportaše: „Idemo za Hrvatsku!“. Sve je prepuno emocija, ponosa kad predvodiš svoju delegaciju, a cijeli svijet te gleda. To se riječima uopće ne može opisati.

“MOJA GENERACIJA EUROPSKIH STOLNOTENISAČA BILA JE ČUDO”

Stolni tenis napreduje, bolja je oprema, reketi, loptice, stolovi, dvorane, drugačiji načini treninga, novi stilovi suparnika... Vi ste se tome uspješno prilagođavali. Po vama, iz koje godine je bio najbolji Zoran Primorac i zašto?

Mislim da sam najbolji stolni tenis igrao od rujna 1997. do travnja 1998. Bio sam drugi igrač na svijetu, preskočio me Vladimir Samsonov zbog nekih negativnih bodova. Osvojio sam tri turnira zaredom bez izgubljenog seta - China

Open, Austria Open, Svjetski kup. Jan-Ove Waldner, po meni najveći stolnotenisač svih vremena, tad mi je rekao: „Zoki, ti si sad najbolji igrač na svijetu.“ Puno su mi značile njegove riječi... Da, u tom sam razdoblju bio najbolji na svijetu i igrao svoj stolni tenis života!

Stolni tenis su izmislili Englezi, a prisvojili Kinezi kojima je to nacionalni sport. Imaju infrastrukturu, znanje, trenere, novac, rade selekciju od malih nogu od najbolje djece...

željeli osvojiti medalju za Hrvatsku. Igrao sam odlično, ali ispustio dobiveni meč protiv Korejca za ulazak u četvrtfinale. Vodio 2-0 u setovima, u trećem imao 16:8 i… ne znam, opustio sam se, razmišljao već o sljedećem meču. Inače, u četvrtfinalu bi me čekao Kinez od kojeg nisam nikada izgubio, a sam ulazak u polufinale bi jamčio najmanje broncu, jer nije bilo meča za treće mjesto. Godinu dana kasnije sam bio brončani u pojedinačnoj konkurenciji na SP-u i tamo sam dokazao da sam vrijedio za olimpijsku medalju.

Nakon sportske karijere uskočili ste u cipele i odijelo, predsjednik ste Hrvatskog stolnoteniskog saveza, a odnedavno i dopredsjednik Europskog stolnoteniskog saveza. Ostali ste uz svoj sport, ali na drugačiji način, jer većina sportaša bježi od upravljanja i takve vrste odgovornosti. Zašto ste se odlučili na takav put?

SPORTSKA KARIJERA NE TRAJE VJEČNO. ZATO SAM OD POČETKA RADIO NA SEBI, ZAVRŠIO PREDDIPLOMSKI STUDIJ NA KINEZIOLOŠKOM FAKULTETU I POSLIJEDIPLOMSKI

SVEUČILIŠNI STUDIJ MEĐUNARODNIH ODNOSA I DIPLOMACIJE, PA PREKO MOO-A I EXECUTIVE MASTERS U LAUSANNI. UVIJEK SAM GOVORIO DA ĆU NAKON KARIJERE POMOĆI SPORTAŠIMA KAKO BI IM OSIGURAO MAKSIMALNE UVJETE DA ISKORISTE SVOJE POTENCIJALE.

Bilo je teško s njima, ali sjećam se da su Waldnera, Samsovova i mene zvali „Tri zmaja“; imali naše fotografije u trening dvoranama i motivirali se s njima. Uvježbavali su djecu da igraju kao mi, kako bi se privikli na naše stilove igre. Danas osvajaju sve najveće turnire, ali moja generacija je bila čudo i dominirala nad Kinezima. Kod nas je bilo dobro što smo se mi europski igrači ganjali i međusobno. Uz nas trojicu, tu su bili Saive, Persson, Gatien… Dizali smo si stalno letvicu, a uz to se borili protiv Kineza. Jedna pozitivna konkurencija, ta zlatna europska generacija, izdigla je cijeli stolni tenis na višu razinu.

Je li postojao neki trik, sportska provokacija kojom ste suparnike pokušavali izbaciti iz ritma?

Bio sam poznat po bodrenju samog sebe, vikao nakon svakog poena, ali nije to bilo usmjereno prema suparniku nego sam si time povećavao samopouzdanje. Tko zna, možda je to i smetalo protivnicima, ali to mi nije bila namjera.

Sanjate li još neki meč za koji mislite da je mogao povoljnije završiti za vas?

Uh, ima ih puno! Nerijetko se sjetim svojeg prvog SP-a 1987. u New Delhiju, s kojeg sam se vratio s dvije medalje (srebro u muškom paru i bronca momčadski), ali ostaje žal jer sam u finalu parova (s Lupuleskuom) imao dvije meč lopte protiv Kineza, 20:18 u trećem setu. Isto tako 1992. u Barceloni. Sve nas je nosio domoljubni naboj, svi smo

Moja je sportska karijera trajala dugo, ali niti jedna ne traje vječno i postoji život nakon nje. Zato sam se tijekom sportske karijere paralelno educirao i završio preddiplomski studij na Kineziološkom fakultetu i poslijediplomski Sveučilišni studij Međunarodnih odnosa i diplomacije, pa preko Međunarodnog olimpijskog odbora i Executive Masters u Lausanni. Uvijek sam govorio da ću nakon karijere pomoći sportašima kako bi im osigurao maksimalne uvjete da iskoriste svoje potencijale. Bio sam i predsjednik Odbora za igrače Svjetskog stolnoteniskog saveza, kao i u HOO-u za naše sportaše, tako i u Europskom stolnoteniskom savezu. Uvijek sam se borio za sportaše i imao ideje koje sada želim primijeniti da bi im bilo bolje i lakše.

Vjerujete li kako Hrvatska ima dovoljno talenta da, uz pravilan rad, možda opet doživi medalju sa SP-a ili na OI?

To je, u bilo kojem sportu, teško predvidjeti. Trebamo ići na masovnost, širu bazu i konkurenciju, da privučemo više djece, a onda se možemo nadati da će se pojaviti neki novi Dragutin Šurbek, Tamara Boroš, Antun Stipančić ili Zoran Primorac. Bitno je da se svakome koji to zavrijedi osiguraju najbolji uvjeti kako bi do kraja razvio svoj puni potencijal. Uz talent, potreban je i vrstan stručni rad, pa sada dovodimo trenere iz Kine. Potrebno je i nešto sreće, ali da ne vjerujem da možemo nastaviti donositi medalje s velikih natjecanja, ne bih se prihvatio ovog posla.

DATUM I MJESTO ROĐENJA: 10. svibnja 1969. godine, Zadar

OLIMPIJSKE IGRE (7): Seul 1988., Barcelona 1992., Atlanta 1996., Sydney 2000., Atena 2004., Peking 2008., London 2012.

ODLIČJA (35): Olimpijske igre (srebro 1988.), SP (tri srebra 1987., 1991., 1995., tri bronce 1987., 1993., 1999.), EP (dva zlata 1990., 1994., pet srebra 1988., 1994., 1998., 2000., 2007., sedam bronci 1986, 1990., 1992., 1992., 1994., 2002., 2005.), Mediteranske igre (tri zlata 1987., 1987., 1991., tri srebra 1993., 1993., 1997., dvije bronce 1991., 1997.), Svjetski kup (dva zlata 1993., 1997., četiri bronce 1994., 1998., 1999., 2002.)

Donacije

iz francuske metropole

Tri naše sportske princeze - Donna Vekić, Lena Stojković i Sandra Elkasević - darovale su HŠM-u opremu koju su nosile na putu do odličja na Olimpijskim igrama u Parizu

1. Natjecateljski dres jedriličara Šime Fantele s OI u Riju de Janeiru 2016. 2. Komplet u kojem je tenisačica Donna Vekić igrala finale na OI u Parizu 2024. 3. Prsluk vaterpolista Dubravka Šimenca s otvaranja OI u Ateni 2004. 4. Akreditacija vaterpolista Perice Bukića s OI u Seulu 1988. 5. Jedriličarska jakna Igora Marenića s OI u Riju 2016. godine 6. Vaterpolske kapice Perice i Luke Bukića iz 1996. 7. Vaterpolska lopta s OI u Seulu 1988. 8. Lopta sa SP-a u vaterpolu održanom 2024. u Dohi 9. Odora u kojoj je tekvondašica Lena Stojković izborila olimpijsku broncu u Parizu 2024. 10. Komplet medalja s EP-a u vaterpolu 2024. 11. Dres Sandre Elkasević iz atletskog finala s OI u Parizu 2024. gdje je osvojila broncu

Piše: SERGEJ NOVOSEL VUČKOVIĆ

Posljednji pregled novosti o donacijama za Hrvatski športski muzej u 2024. posvećujemo onima koji su se ovjenčali medaljama na Olimpijskim igrama u Parizu. Krećemo od sportašica (muški kolege sigurno nam neće zamjeriti), pogotovo zato što su Igre XXXIII. Olimpijade u francuskoj metropoli bile u znaku promicanja inkluzivnosti i spolne jednakosti, čemu u prilog govori i identičan broj sportaša i sportašica na borilištima.

Tri naše sportske princeze ustanovi koja čuva, promiče

i štiti našu najvredniju sportsku baštinu, darovale su opremu koju su nosile na putu do odličja.

KOMPLETNE ODORE IZ FINALA

Tenisačica Donna Vekić poslala je cijeli komplet u kojem je igrala finale ženskoga turnira, osvojivši srebrnu medalju. U torbi koju je sponzor izradio u jednom primjerku za OI su bijeli bodi i crvena suknjica, bijela šilterica, tenisice i reket. Posebnost ove odjevne kombinacije u tome je što ju je Donna kreirala s modnom dizajnericom Aleksandrom Dojčinović, a tenisačica je

objasnila zašto se odlučila na donaciju.

“Čast mi je donirati svoju opremu iz finala Olimpijskih igara te na taj način dati svoj doprinos HŠM-u. Nadam se da će mnoge mlade sportaše i ovaj čin inspirirati za bavljenjem tenisom i dostizanjem visokih rezultata”, kazala je Vekić.

Njezini predmeti bit će u prvom stalnom postavu HŠM-a otvorenom za javnost, gdje će se naći i odora u kojoj je Lena Stojković izborila olimpijsku broncu u taekwondou. “Za donaciju sam se odlučila jer se volim baviti sportom, pratiti ga, pa mi je velika čast biti dio ovog muzeja. Nadam se da će ljudi svih generacija uživati u posjetu i pričama koje su tu sačuvane”, rekla je Lena darujući majicu i hlače.

I treća pariška princeza, “kraljica diska” Sandra Elkasević s ponosom je darovala muzeju kompletnu opremu iz atletskog finala “ovjerenu” potpisom. Tu su tenisice i dres s natjecateljskim brojem te službena trenirka hrvatskog olimpijskog tima.

TATA I SIN BUKIĆ, ŠIMENC, FANTELA I MARINIĆ

Od svježih muških medaljaša iz Pariza donacijom se pridružio vaterpolist Luka Bukić s ocem Pericom. Njihovih 20 memorabilija obuhvaća kapice, šlape, gaćice, lopte, akreditacije… koje su otac i sin Bukić skupili kroz 40 godina - od Olimpijskih igara 1984. u Los Angelesu do SP-a 2024. u Dohi.

ČAST MI JE DONIRATI SVOJU OPREMU

IZ FINALA OI TE NA TAJ NAČIN DATI SVOJ

DOPRINOS HRVATSKOM ŠPORTSKOM

MUZEJU. NADAM SE DA ĆE MNOGE

MLADE SPORTAŠE I OVAJ ČIN INSPIRIRATI

ZA BAVLJENJE TENISOM I DOSTIZANJEM

VISOKIH REZULTATA”, KAZALA JE VEKIĆ.

“Otvorenje prvog stalnog postava muzeja je sjajan projekt i jako je važno da su svi sportovi zastupljeni, pa naravno i vaterpolo. Napokon možemo dobiti i svoj kutak hrvatskog sporta koji se ima čime podičiti. Jako će mi biti drago da će u muzeju biti i nešto od opreme i dokumentacije mog sina i mene”, kazao je Perica Bukić. Njegov suigrač iz bazena i s postolja na OI u Seulu 1988. i Atlanti 1996., Dubravko Šimenc, muzeju je jesenas darovao prsluk koji je nosio kao stjegonoša na otvorenju OI u Ateni 2004. godine.

Olimpijski prvaci iz Rio de Janeira 2016., jedriličarski dvojac Šime Fantela i Igor Marenić, dali su svoje uniforme i natjecateljske brojeve s plova za odličja u klasi 470. “Sportski muzej nepresušno nedostaje Hrvatskoj i hrvatskom sportu. Jedna velika sportska nacija kao što je Hrvatska takvo mjesto zaista i zaslužuje. Imati priliku na jednom mjestu upoznati najveće i najsjajnije rezultate našega sporta je najkraće rečeno - fenomenalno”, poručuje Šime Fantela.

trofeja

Poštovani čitatelji,

U pripremi je izlazak 204. broja časopisa Povijest hrvatskog sporta.

Od 1970. časopis je izlazio samostalno, zatim 25 godina u sklopu Olimpa, a sada ponovno kao samostalno izdanje.

Od 2025. počinje ponovno izlaziti kao samostalno izdanje.

U časopisu će se objavljivati stručni, znanstveni i publicistički prilozi (recenzije, prikazi, reagiranja, autobiografski prilozi i sl.).

Pozivamo zainteresirane povjesničare sporta, istraživače, kroničare, sportaše i autore da svoje radove pošalju na e-adresu: phs@hoo.hr

Uredništvo će pregledati sve poslane tekstove te odabrati one koji će biti objavljeni.

Detaljnije upute autorima nalaze se na stranici HOO-a (www.hoo.hr).

Uredništvo Povijesti hrvatskog sporta

Zdravlje

MIMI VURDELJU MNOGI SPORTAŠI NAZIVAJU SVOJOM “DRUGOM MAMOM”, STOGA NAM POZNATA NUTRICIONISTICA I VODITELJICA

ZDRAVSTVENE SKRBI O SPORTAŠIMA U HOO-U U SVOJIM KOLUMNAMA

PIŠE O PREHRANI KAO JEDNOM OD NAJVAŽNIJIH FAKTORA ZDRAVOG

ORGANIZMA I UČINKOVITOSTI SPORTAŠA NA SPORTSKIM TERENIMA

mozga

Čestoi kako ga očuvati

Sve veći broj znanstvenih dokaza ukazuje na to da određeni društveni čimbenici i zdrave navike mogu umnogome doprinijeti izgradnji, očuvanju i zaštiti funkcija mozga

kisika što je moguće samo odgovarajućim, optimalnim protokom krvi jer krvne stanice prenose kisik u mozak i ostale organe.

čujem kako za nekog sportaša kažu da je mentalno snažan, da je njegova glava (misleći dakako, na mozak) tako moćna da nema “frke” u finalu. Isto se može čuti kad je riječ o obrani diplomskog ili doktorskog rada ili zaključivanju važnog posla. Kako se moj prijatelj ugledni liječnik voli našaliti i reći: „Stara moja, sve ti je na psihičkoj bazi živaca...“ A ja ću vas pitati: što mislite koji dio našeg tijela troši najviše energije? Ne biste vjerovali, ali to jemozak. Za svoj rad mozak koristi oko 25 % ukupne energije, to jest kalorija. Na zdravlje mozga, kao i na cjelokupno zdravlje, utječe puno toga, a prije svega naš životni stil: koliko se krećemo, koliko spavamo odnosno odmaramo se, koliko pijemo tekućine, što i koliko jedemo, u kakvom smo okruženju i kako se općenito osjećamo. Sve veći broj znanstvenih dokaza ukazuje na to da određeni društveni čimbenici i zdrave navike mogu znatnoi doprinijeti izgradnji, očuvanju i zaštiti funkcija mozga.

SAN I OPUŠTAJUĆE NAVIKE

Znanstvenici tvrde da mozak koji se dobro naspavao može donositi bolje odluke, brže reagirati na podražaje i znatno bolje reagirati pod stresom. Učim sportaše i sve koji skrbe o svom zdravlju da svake noći spavaju sedam do devet sati i obavezno sat do sat i pol tijekom dana. Ukoliko nije moguće odspavati u toku dana, svakako treba nastojati, kada god ima mogućnosti, odmoriti se, umiriti tijelo, dušu i mozak - 20 ili 30 minuta nekoliko puta tijekom dana. Prije noćnog počinka osmislite umirujuću naviku opuštanja, bilo da je to molitva, meditacija, vizualizacija ili ugodna opuštajuća glazba. Poći spavati treba s ugodom i dobrim mislima. Najvažnija hrana koju mozak treba je besprijekoran dovod

Energiju mozga, kao i energiju ostatka tijela, proizvode energane zvane mitohondriji, a nalaze se u svakoj stanici tijela. Kisik omogućava mitohondrijima u stanicama mozga izlučiti energetski kemijski spoj adenozin trifosfat - ATP (stanična energetska valuta ili univerzalni nosač energije) bez ćije odgovarajuće razine mozak trpi od nedostatka energije, a njegova se funkcija smanjuje.

No, čak kada mozak ima odgovarajući dotok kisika, potrebna mu je i stabilna opskrba glukozom (za proizvodnju ATP-a) za što je važna stalna kontrola razine inzulina. A stabilan inzulin omogućava tijelu stabilnu razinu glukagona koji oslobađa pohranjeni krvni šećer iz jetre, omogućavajući tako stalnu opskrbu mozga krvnim šećerom.

Važno je znati da ugljikohidrati stimuliraju oslobađanje inzulina, a proteini stimuliraju oslobađanje glukagona zbog čega treba paziti na ravnotežu između ta dva nutrijenta u svim dnevnim obrocima, ovisno o fizičkim i mentalnim potrebama.

Također je važno imati više obroka tijekom dana, a nutricionisti sugeriraju tri glavna obroka i barem dvije užine. Zašto? Zato što su zalihe glukoze (energije) u organizmu ograničene, a mozak treba energiju (baš kao i neki drugi organi) cijeli dan. Kako mozak ne bi „gladovao“, kako bi održali njegovu svježinu i zdravlje, treba jesti svaka četiri sata.

VIŠE VODE ZA VIŠE ENERGIJE

Neophodno je skrbiti i o pravilnoj hidrataciji organizma. Voda zauzima 12 do 20 % volumena mozga, pa je on iznimno osjetljiv na njezin nedovoljan unos (minimalni deficit tekućine može umanjiti mentalne performanse i uzrokovati pojavu umora i glavobolje). Voda omekšava osjetljiva tkiva, uključujući mozak i kralježničnu moždinu. Kada uđete u ritam pijenja dovoljno vode, imat ćete više energije i bolju koncentraciju. Voda, između ostalog, pomaže i u normalizaciji krvnog tlaka i stabilizira otkucaje srca. Ono što znamo jest da su više od 60 % težine mozga masnoće. Nakon masnog tkiva, mozak je organ s najvećom

koncentracijom masti. Ona izgrađuje stanice, sudjeluje u ekspresiji gena, prijenosu i provođenju informacija itd. Posebno se svojom prisutnošću ističu dugolančane omega-3 masne kiseline koje štite živčane stanice i u najvećoj su mjeri koncentrirane u mozgu. Riječ je o omega-3 dugolančanim esencijalnim mastima iz mora. I to masnoća u obliku DHA (dokosaheksaenska kiselina), budući da mozak sadrži vrlo malo EPA-e (eikozapentaenska kiselina). Razlog zašto mozak traži tako velike količine DHA je taj što je ta masna kiselina neophodna određenim staničnim membranama kao što su sinapse za prijenos informacija, mrežnici oka za prihvat vizualnog unosa i mitohondrijima za proizvodnju ATP-a. Nedostatak esencijalnih dugolančanih masnih kiselina smanjuje toleranciju stanica mozga prema različitim oblicima stresa.

NA PRVOM MJESTU NEPRERAĐENE NAMIRNICE

U očuvanju zdravlja mozga i živaca posebno mjesto u prehrani zauzima plava riba. Učim školarce da jedu plavu ribu minimum triput tjedno jer je sjajan izvor esencijalnih dugolančanih masnih kiselina koje imaju pozitivan učinak na učenje i koncentraciju.

Ako se dogodi da nemate ništa za obrok, uzmite maslinovo ulje s malo soli i papra i svježi kruh. I svakodnevno dodatno uzimajte omega-3 (DHA/EPA) dugolančane masne kiseline iz mora.

Svima kojima predstoji intenzivan radni dan, preporučam šalicu-dvije bobičastog voća, jušnu žlicu tekuće omege-3, dvije-tri jušne žlice laganog proteina 80 plus… Jedite svakako bobičasto voće (poglavito borovnice), tamnu čokoladu, orahe i orašaste plodove, plavu ribu i nikako ne zaboravite uzimati dovoljno vode i hidrirati mozak i tijelo koje sadrži 60 do 70 % vode. Glavobolja je alarm da vam je mozak dehidriran, ona je „vrisak“ da žurno krenete piti dovoljno vode, a ne caffetin ili plivadon. Što manje visoko prerađene, rafinirane hrane - to bolje za mozak i vaše zdravlje.Tijekom brojnih faza prerade hrane, uz vitamine i minerale nepovratno se gube brojne aktivne tvari antioksidativnog djelovanja koje štite zdravlje mozga i živaca i stoga na prvom mjestu u odabiru hrane trebaju biti neprerađene namirnice, znači domaća hrana. Ako vam je zbog životnog ritma teško kroz dnevne obroke osigurati nužno potrebne hranjive tvari za mozak, živce i zdravlje općenito, potrebno je dodatno konzumirati esencijalne hranjive tvari - vitamine, antioksidanse i slično. Željezo je također vrlo značajno. Njegov nedostatak dovodi do anemije, izaziva razdražljivost i pad koncentracije, gubitak pamćenja... Željezo je sastavni dio hemoglobina. Za njega se veže kisik i prenosi krvlju iz pluća u sve stanice uključujući i stanice mozga.

Cink je element u tragovima koji igra važnu ulogu u razvoju kognitivnih sposobnosti čovjeka. Njegov nedostatak između ostalog dovodi do promjena u ponašanju te smanjenja okusa kod starijih osoba. Za osobe koje dobro pamte i mozak im sjajno radi, kažemo da imaju previše cinka. Osim za umnu bistrinu i brzinu misli, cink je važan za imunitet, lijepu i zdravu kožu, pravilan rad prostate itd...

KESTENI I ORASI

Ne treba preskočiti vitamine. Vitamin C snažan je

antioksidans koji ima značajnu ulogu u borbi protiv stresa i očuvanju zdravlja živaca. Vitamin E i selen također su snažni antiooksidansi sinergističkog učinka u zaštiti mozga i živaca od preranog starenja. Vitamin E štiti nezasićene masne kiseline koje tvore membrane stanica od oksidativnog učinka aktivnog kisika i peroksida. Folat, vitamin B skupine, važan je za razvoj i rad živčanog sustava. Njegov manjak kod odraslih osoba smanjuje intelektualne sposobnosti i doprinosi gubitku pamćenja. Stoga u prehranu uključite konzumiranje zelenog povrća – blitvu, brokulu, poriluk, a tu su i grahorice i orašasti plodovi bogati folatima. Kesteni, osim što sadrže folate, obiluju škrobom, skladištem glukoze nužno potrebne hrane za mozak i energetski potencijal tijela.

Poznato je da su vitamini B skupine odgovorni za dobar rad živčanih stanica, pa i mozga. Uz folate sigurno je da je NADH (nikotinamid adenin dinukleotid hidrid) ili koenzim 1 odnosno biološki aktivan oblik vitamina B3, učinkovit za svakog čiji stil života zahtijeva više energije, vitalnosti i mentalne budnosti. NADH ja važan za proizvodnju kemijskih spojeva neurotransmitera, važnih za prijenos informacija te povećava proizvodnju ATP-a.

Svi oni koji pate od pomanjkanja energije, primjerice vrhunski sportaši, posegnut će za ovim sjajnim aktivnim oblikom vitamina B3.

I ne manje važno: ako želite utjecati povoljno na razvoj mozga vaše djece, neka slatkiši i sokovi prepuni šećera budu što je moguće manje na njihovu meniju. Hrana za mozak djece u rastu i razvoju ista je kao i za odrasle; umjesto grickalica i snack hrane ponudite im svježe i sušeno (dehidrirano) voće i orašaste plodove među kojima neka se svakako nađe i orah. Izgledom i oblikom sličan mozgu bogat je esencijalnim mastima poželjnim za zdravlje mozga. Jabuke su, kažu nutricionisti, najzdravije voće jer obiluju vlaknima, vitaminom C i polifenolima, moćnim antioksidansima, te bi stoga dvije jabuke dnevno bile poželjne. Sastavni dio prehrane ne samo djece već i svih koji skrbe o svom zdravlju, svakako bi trebale biti borovnice, također bogate polifenolima i antocijaninima. Antocijanini u borovnicama snažnog su antioksidativnog, zaštitnog učinka - smanjuju upalu u mozgu, podržavaju pamćenje, spoznaju i raspoloženje.

NE PRESKAČITE OBROKE

Valja znati i zapamtiti da su fermentirana hrana, prebiotici i probiotici važni u očuvanju zdravlja crijeva. Tvari koje bakterije proizvedu u crijevima mogu putovati ili slati signale živcima (poput vagusnog živca) izravno u mozak, pokrećući tako različite aktivnosti u mozgu koje mogu promijeniti raspoloženje, ponašanje, pamćenje i kogniciju (mentalno ponašanje).

Taj proces djeluje u oba smjera jer signali iz mozga također putuju prema crijevima i utječu na zdravlje crijeva (mikrobiom). To znači da ono što jedemo potencijalno može utjecati na naše misli, emocije i ponašanje.

Stoga slijedite savjete o odgovarajućoj prehrani, jedite raznovrsnu hranu svog podneblja, svježe pripremljenu i ne preskačite obroke; pijte dovoljno tekućine, hidratizirajte organizam. Spavajte osam sati noću i sat i pol tijekom dana. I svi koji niste aktivni sportaši, svakodnevno budite fizički aktivni: hodajte, plivajte, radite u svom vrtu...

Godišnju konferenciju HOO-a obilježili paneli s trofejnim olimpijcima i trenerima

Tradicionalnu dvodnevnu Godišnju konferenciju Hrvatskog olimpijskog odbora, sedmu po redu, ugostile su Terme Sveti Martin, a naziv ovogodišnje konferencije organizirane u suradnji s Centrom za istraživanje i razvoj vrhunske sportske pripreme je „Pogled prema Olimpijskim igrama Los Angeles 2028. - stručni i organizacijski izazovi“.

P RVOG DANA TEMA SU BILI STRUČNI IZAZOVI, a o njima je u uvodnom obraćanju govorio direktor Ureda za programe nacionalnih sportskih saveza i razvojne programe

HOO-a Neven Šavora, na kojeg se kasnije nadovezao direktor HOO-ova Ureda za olimpijski program Damir Šegota, koji je istaknuo kako su sredstva za ovaj četverogodišnji ciklus povećana za 130 %, odnosno za 10 milijuna eura. Poglede trenera na predstojeće Igre iznijeli su i treneri individualnih i ekipnih sportova, Mladen Katalinić iz atletike i

Pero Kuterovac iz vaterpola.

O dosadašnjim iskustvima na najvećem višesportskom događaju današnjice, ali i o očekivanjima za budućnost na panelu su govorili: džudašica Barbara Matić, strijelac Miran Maričić, veslači Martin i Valent Sinković te gimnastičar Filip Ude. Svi oni istaknuli su veliku važnost trenera, koji su vrlo često nepoznati široj javnosti, što se posebno odnosi na pojedinačne sportove. Upravo su takvi treneri bili sljedeći panelisti - Nikola Bralić iz veslanja, Patrik Koščak iz atletike i Vladimir Mađarević iz gimnastike. Primjer dobre prakse predstavila je Marina Novosel iz Hrvatskog saveza za skokove u vodu, a u posljednjem panelu predstavljena su iskustva i planovi ekipnih loptačkih sportova - nogometa, rukometa i odbojke. Panelisti su bili nogometni izbornik Zlatko Dalić, donedavni ženski rukometni izbornik

Nenad Šoštarić i povratnik u hrvatsku odbojku, izbornik Igor Arbutina. Sva trojica izbornika složila su se o važnosti triju postavki - njegovanje kulta reprezentacije, održavanje kvalitetnog odnosa na relaciji igrači-izbornik, kao i o važnosti igrač(ic)a s ulogom vođe ekipe/momčadi na terenu. Zaključak svih izbornika bio je kako oni stoje iza izbora igrača te da igrači stvaraju trenere isto kao što i treneri stvaraju igrače.

DRUGOG DANA DOMINIRAO JE ASPEKT

ORGANIZACIJSKIH IZAZOVA

Neven Šavora u uvodnom je izlaganju predstavio izazove i iskorake u novom olimpijskom ciklusu, dok je temu pod nazivom „Olimpijski program: pogled u budućnost“ prezentirao voditelj istoimenog programa u HOO-u Zoran Štefec. HOO-ov koordinator za razvojne programe, nadzor stručnog rada i Centra za istraživanje i razvoj vrhunske sportske pripreme (CIRSP), Mario Vukoja, predstavio je

redovne i razvojne programe koji su nastali nakon dogovora sa savezima, odnosno nakon zajedničkog strateškog promišljanja. Direktor Ureda za marketing HOO-a Ranko Ćetković predstavio je marketinšku podršku razvoju i popularnosti vrhunskog sporta. Na programu drugog dana konferencije bila su i dva panela, a na prvom su strateške izazove u pripremi za Olimpijske igre u LA-ju 2028. iznijeli Neven Šavora (HOO), predsjednik Hrvatskog odbojkaškog saveza Frane Žanić i dekan Kineziološkog fakulteta u Zagrebu Mario Baić. Šavora je u osvrtu na Igre u Parizu 2024. kazao kako je, uz osvojenih sedam, još nekoliko dodatnih medalja iskliznulo našim olimpijcima kroz prste, ali i da svaki sportaš na to treba biti spreman. Čelni čovjek Hrvatskog odbojkaškog saveza Žanić predstavio je projekt CRO Volleyball Team koji okuplja mlade igračice i oko njih stvara nukleus za buduću seniorsku reprezentaciju. Dekan zagrebačkog KIF-a Baić pozvao je pak sve dionike u sustavu sporta, posebice predstavnike nacionalnih sportskih saveza, da se obvezno jave ukoliko uoče neke nelogičnosti u pravilnicima ili imaju ideje za poboljšanja sustava sporta. Naglasio je i važnost uloge novih tehnologija, inovacija i znanstvenih postignuća, itekako iskoristivih i za dobrobit sporta.

U drugom panelu organizacijske izazove predstavili su Tanja Bilić Brenner (HOO), predsjednik Hrvatskog taekwondo saveza Anto Nobilo i predsjednik Hrvatskog atletskog saveza Ivan Veštić. HOO-ova koordinatorica plana i analize NSS-a Bilić Brenner ukazala je na pomoć HOO-a prema nacionalnim savezima u vidu brojnih radionica i edukacija s ciljem informiranja o novim zakonskim propisima i obvezama koje proizlaze iz toga. Nobilo je istaknuo važnost kontinuiteta u rezultatskim uspjesima, podsjetivši kako je taekwondo od 2008. Hrvatskoj donio šest olimpijskih medalja, uvijek s drugim sportašima. Veštić je predložio je izgradnju jedinstvenog nacionalnog sportskog centra za 20-ak sportova. Predstavnici organizatori konferencije u Toplicama Sv. Martin, Neven Šavora i Mario Vukoja iz HOO-a, iskazali su veliko zadovoljstvo njezinom uspješnošću, a Šavora je pritom prisnažio i da je, prema atraktivnosti panelista i odazivu sudionika to bila i najbolja HOO-ova konferencija u dosadašnjih sedam izdanja.

Državna nagrada

“Franjo

Bučar” uručena medaljašima iz Pariza; za životno djelo dobila i Morana Paliković Gruden

U Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, uz nazočnost premijera Andreja Plenkovića i brojnih drugih uglednika, upriličena je svečanost dodjele Državnih nagrada za sport “Franjo Bučar” za 2024. godinu. Nagradu za životno djelo dobili su dugodišnji nogometni djelatnik

Zorislav Srebrić, košarkaški trener Željko Pavličević i zaslužna sportska djelatnica Morana Paliković Gruden Godišnje nagrade pripale su olimpijskoj doprvakinji, tenisačici Donni Vekić, zlatnoj olimpijki, džudašici Barbari Matić i njezinu treneru Vladimiru Preradoviću, brončanim olimpijcima - strijelcu

Miranu Maričiću i taekwondašici Leni Stojković, atletskom treneru Edisu Elkaseviću, taekwondo treneru Veljku Lauri, vaterpolistima Lorenu Fatoviću i Luki Bukiću, paraolimpijcima Deniju Černiju i Ivanu Mikuliću, te Hrvatskom gimnastičkom savezu

Državna nagrada za sport “Franjo Bučar” najviše je priznanje koje Republika Hrvatska dodjeljuje za iznimna postignuća i doprinos od osobitog značenja za razvoj sporta u RH. Dodjeljuje se stručnim i javnim djelatnicima u području sporta, sportašima, pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju sportsku djelatnost te drugim pravnim i fizičkim osobama zaslužnim za razvoj sporta. U povijesti RH od 1991. do 2024. godine dodijeljeno je ukupno 84 nagrada za životno djelo i 402 godišnje nagrade. - Čestitam nagrađenima među kojima su oni koji cijeli svoj život rade i nižu uspjehe za boljitak hrvatskog sporta kao i oni koji su sjajno predstavljali hrvatski sport na nedavnim Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama u Parizu. Hrvatska vlada je od samih svojih početaka svjesna koliko sport znači za Hrvatsku, te smo svake godine povećavali ulaganja u sport, koji, uz turizam, čini našu zemlju itekako prepoznatljivom u svijetu. Ta ulaganja ćemo i nastaviti i ubuduće, što potvrđuje ponovno rekordan iznos sredstava koji je osiguran za sustav sporta u sljedećoj godinikazao je, uručujući nagrade za živorno djelo, Plenković. - Nažalost, samo je 15 nagrada, a jako puno njih je zaslužilo nagrade. Ove olimpijske i paraolimpijske godine još jednom smo Hrvatsku predstavili u svijetu kao sportsku velesilu. Posebno čestitam našim dobitnicima nagrade za životno djelo na svemu što su napravili za hrvatski sport čime su zadužili generacije svih nas, a svojom stručnom i životnim pozivom stvorili uvjete za mnoge buduće sportaše - kazao je ministar turizma i sporta Tonči Glavina

Svečanosti su nazočili predsjednik i glavni tajnik HOO-a Zlatko Mateša i Siniša Krajač, predsjednik HNS-a Marijan Kustić i izbornik Vatrenih Zlatko Dalić, predsjednik Hrvatskog paraolimpijskog odbora Ratko Kovačić, predsjednik Dinama Velimir Zajec i mnogi drugi uglednici. (h/hoo/vk)

U Predsjedničkim dvorima uručena odlikovanja medaljašima iz Pariza i

njihovim trenerima

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović uručio je odlikovanja hrvatskim olimpijcima i paraolimpijcima, sportašima i trenerima, koji su osvojili medalje na ovogodišnjim Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama u Parizu, a dosad nisu odlikovani.

REDOM DANICE HRVATSKE S LIKOM FRANJE BUČARA, za izniman sportski uspjeh i osvajanje medalja na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama u Parizu 2024., te promociji sporta i ugleda RH u svijetu odlikovani su: osvajačica zlatne medalje u džudu Barbara Matić, osvajačica srebrne medalje u tenisu Donna Vekić, osvajač srebrne medalje u vaterpolu Toni Popadić (odlikovanje je preuzeo tajnik HVS-a Ivan Milaković), osvajačica brončane medalje u taekwondou Lena Stojković, osvajač brončane medalje u bacanju kugle Luka Baković, osvajač brončane medalje u streljaštvu Miran Maričić te njihovi treneri Damir Bošnjak, Nikola Horvat, Veljko Laura, Marko Mastelić i Vladimir Preradović Za osobite zasluge u promicanju, poticanju i razvoju sporta u RH, te postignutim vrhunskim sportskim rezultatima u zemlji i inozemstvu, POVELJA REPUBLIKE HRVATSKE dodijeljena je Hrvatskom atletskom savezu, Hrvatskom judo savezu i Hrvatskom veslačkom savezu.

U ime odlikovanih sportašica, sportaša te njihovih trenera zahvalila je hrvatska olimpijka, osvajačica zlatne medalje u Parizu, džudašica Barbara Matić, koja je naglasila kako je sport za sve nazočne mnogo više od samog natjecanja te prilika za predstavljanje Hrvatske u svijetu.

Predsjednik HOO-a, Zlatko Mateša, naglasio je da uspjesi hrvatskih sportaša na OI u Parizu potvrđuju svjetsku prepoznatljivost hrvatskog sporta, naglasivši kako je biti među 15 posto najboljih od 206 zemalja iznimno postignuće.

Obraćajući se nazočnima, predsjednik Zoran Milanović je istaknuo kako je u sportu mjerenje uspjeha često jednostavno, za razliku od nekih drugih društvenih aktivnosti.

- Srećom, kada je sport u pitanju, tu su stvari dosta jasne. Odabrani ste temeljom svojih rezultata. Hrvatska država na ovaj simbolički način prepoznaje ono što ste radili. Ovo su sve osobne priče iza kojih stoje ljudi sami, njihove obitelji, roditelji, prijatelji, momci i djevojke. Ta dvojnost ovog uspjeha je, po meni, bit i fokus ove priče. Dakle, ona prije svega počinje iz osobne ljubavi prema sportu, iz ambicije, želje za uspjehom koji je ljudski poriv i poticaj. I to je neodvojivo od ljudske prirode. Kad svira himna, ti stojiš ispod nje. I to mora biti veličanstvena stvar koju ja nisam, niti ću iskusiti, i na tome imam pravo biti malo zavidan.

Na kraju obraćanja predsjednik Milanović je zahvalio svim sportašima, njihovim obiteljima, trenerima te sportskim savezima na doprinosu hrvatskom sportu i promociji hrvatskog imena diljem svijeta.

Prijamu u Predsjedničkim dvorima nazočili su i brojni drugi hrvatski olimpijci i paraolimpijci koji su nastupili na nedavnim Igrama u francuskoj prijestolnici. (h/hoo/vk)

Neobične i jedinstvene atrakcije

Zagreb ima unikatne muzeje, legende, a svaka zgrada ima jedinstvenu priču koju će vam prišapnuti. Tajne čekaju.

Odlična kuhinja

Hrana spremljena s pažljivo odabranim sastojcima, vještim rukama i puno ljubavi. Lokalne delicije, hrvatska i svjetska kuhinja čekaju da ih isprobate.

Polagano ispijanje kave u kafiću

Sunce miluje terase kafića, svi sjede i uživaju.

Topla šalica najfinije kave čeka na vas.

Romantični zagrebački parkovi

Pupoljci su u punom cvatu, sve je puno boja, a lagani povjetarac nježno ljulja zelene grane. Ova oaza čeka samo na vas.

Muzeji za sve

Umjetnost, tehnologija, emocije ili davno prošla vremena?

Ovi ostatci će vas dotaknuti i povesti u neki drugi svijet

Brojni festivali i događaji

Koncerti, likovne izložbe, jedinstveni festivali i sportski susreti.

Mnoštvo događanja, jedna lokacija.

Opuštena atmosfera

Opustite se i pustite da sve vaše brige ispare. Ovaj će se grad prilagoditi vašim potrebama i pobrinuti se da uživate u svom boravku.

Neobični muzeji

Od suvremene umjetnosti, do iluzija i prekinutih veza… Zagreb ima fantastičan izbor neobičnih muzeja koje ne smijete zaobići.

Planina Medvednica

Žičara će vas odvesti ravno do svježeg planinskog zraka i nenadmašivog pogleda na Zagreb i okolicu. Priroda čeka.

Be there.

Na proslavi 120 godina HGS-a i 150 godina

ZTD-a Hrvatski sokol, predsjednik RH Zoran

Milanović dodijelio ZTD-u Povelju RH

Sjajnim gimnastičko-scenskim programom uz nazočnost i pokroviteljstvo predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, u hramu hrvatske gimnastike, zagrebačkom Sokolskom domu, proslavljeno je 120 godina djelovanja Hrvatskog gimnastičkog saveza i 150 godina Zagrebačkog tjelovježbenog društva Hrvatski sokol.

- Nastavite raditi kao do sada jer puno ste napravili. Iza vas je veliki put. Nastavite s uspjesima, s teškim radom, s duhom koji leti nad ovom dvoranom - poručio je predsjednik Zoran Milanović, koji je ovim povodom ZTD-u dodijelio Povelju RH za osobite zasluge u promicanju, poticanju i razvoju gimnastičkog sporta u Hrvatskoj i svijetu, a primio ju je predsjednik ZTD-a Vladimir Savić. Za to priznanje prijedlog Uredu predsjednika RH uputio je Hrvatski olimpijski odbor (HOO) na inicijativu predsjednika Zlatka Mateše Bio je to spektakularan rođendan uz izravan prijenos na SPTV-u i pod pokroviteljstvom predsjednika RH, predsjednika Hrvatskog sabora, Vlade RH, HOO-a, Gradske skupštine Zagreba, gradonačelnika Zagreba te Sportskog saveza Grada Zagreba. Predstavnici svih ovih institucija uživali su u gimnastičkoj večeri, a među njima i bivša predsjednica RH i članica MOO-a Kolinda GrabarKitarović, izaslanica Hrvatskog sabora Sanda Livia Maduna, izaslanik predsjednika Vlade RH Krešimir Šamija, gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević, povjerenik predsjednika RH za sport Tomislav Paškvalin, predsjednik HOO-a Zlatko Mateša, predsjednik Svjetske gimnastičke federacije Morinari Watanabe, dopredsjednik Suat Celen, izaslanik Gradske skupštine Zagreba Marin Živković, predsjednik Sportskog saveza Grada Zagreba Vjekoslav Šafranić, ravnateljica Hrvatskog športskog muzeja Danira Bilić koji je s

postavljenom izložbom o povijesti Sokola partner ovog događaja, legenda svjetske gimnastike Miroslav Cerar, te brojni drugi visoki uzvanici. - Sto dvadeset godina postojanja jednog saveza i 150 godina postojanja nekog društva samo po sebi su potvrda o njihovoj veličini i vrijednosti. Značaj ovog Saveza i gimnastike kao sporta ne očituje se samo u sjajnim postignućima sportašica i sportaša, već i u vrhunskim trenerima, kao i organizacijskoj strukturi, koji svi zajedno čine HGS jednim od najuspješnijih saveza u Hrvatskoj. Naši gimnastičari vlasnici su europskih, svjetskih i olimpijskih odličja i redovito Hrvatsku stavljaju uz bok sa svim svjetskim velesilama, a savez se osim izvrsnih rezultata, može ponositi i izvrsnom organizacijom najvećih svjetskih natjecanja. Zato je na ovu veliku godišnjicu HGS-u dodijeljeno i najveće državno priznanje u području sporta, Državna nagrada Franjo Bučar. Vlada RH kontinuirano podržava hrvatski sport te će u 2025. godini izdvajanja za sport biti rekordna u iznosu od 160 milijuna eura, a veseli nas što ćemo za dvije godine biti domaćini i EP-a u gimnastici, kojem Vlada daje punu podršku, što je nadogradnja našoj kontinuiranoj potpori u održavanju Svjetskog kupa u Osijeku - rekao je izaslanik predsjednika Vlade RH, ravnatelj Uprave za sport u Ministarstvu turizma i sporta Krešimir Šamija - Čestitam vam na povijesnim godinama postojanja, na svim postignutim rezultatima i hvala što Zagreb i Hrvatsku predstavljate u Europi i svijetu, a na nama je da vam i dalje pružamo i osiguravamo najbolje uvjete za trening. Zbog toga smo otkupili i uredili novu gimnastičku dvoranu u Lučkom jer ste vi to zaslužili svojim rezultatima. Dat ćemo sve od sebe da vam pružimo još

Foto: Ured predsjednika RH, HGS/ZTD

bolje uvjete za još veće rezultate - poručio je gradonačelnik Tomašević.

HGS dodijelio je 17 priznanja za vrhunske sportske uspjehe i dugogodišnji uspješan doprinos hrvatskog gimnastici živućim olimpijcima, osvajačima svjetskih i europskih medalja te njihovim trenerima, a zaslužili su ih: Tin Srbić, Filip Ude, Marijo Možnik, Aurel Benović, Robert Seligman, Tina Erceg Pejković, Ana Đerek, Erna Hawelka-Rađenović i Ivan Hmjelovjec te treneri Lucijan Krce, Igor Kriajimskii, Mario Vukoja, Tigran Gorički, Vladimir Mađarević, Nenad Solar, Magda Ilić i Miroslav Končarević.

- Drago mi je da sam dio sebe utkao u povijest Sokola. Mislim da je Sokol kroz povijest bio jako važan za hrvatski sport i za Hrvatsku općenito. Sokol mi puno znači. Tu sam došao prije 24 godine, još uvijek sam član i mislim da ću ostati član cijeli svoj život. Sokol, gimnastika i svi ovi ljudi u klubu pružili su mi priliku da živim život baš ovako kako ga živim. Ponosan sam što sam član Sokola - rekao je naš proslavljeni olimpijac Tin Srbić

Priznanje za dugogodišnji rad, doprinos razvoju gimnastike te stvaranje uspješnih generacija sportaša u RH primila su četiri kluba hrvatskih olimpijaca: ZTD Hrvatski sokol, GK Marijan Zadravec-Macan, GK Osijek Žito i GK Marjan Split

Priznanja za dugogodišnju potporu u promicanju i razvoju gimnastike u Hrvatskoj HGS je dodijelio Vladi RH, Ministarstvu turizma i sporta, HOO-u, te sponzorima Hrvatskoj elektroprivredi i Jadranskom naftovodu.

- Ovo su velike obljetnice ne samo za hrvatsku gimnastiku, nego i za naš sport općenito. Mislim da smo svi uživali u ovom programu u kojem su nastupili naši gimnastičari i gimnastičarke, ritmičarke, gdje smo dodijelili priznanja onima koji su doprinijeli onome što imamo danas u gimnastici, a tu prije svega mislim na dvije olimpijske medalje, 5 svjetskih i 10 europskih medalja i događaj kao što je Svjetski kup u Osijeku, a na temelju svega toga okrećemo se budućnosti. Vjerujem da ćemo nastaviti niz vrhunskih rezultata koji traje već preko 15 godina, a u smislu organizacije natjecanja, okrećemo se prema organizaciji EP-a 2026. godine u Zagrebu - najavio je predsjednik HGS-a Marijo Možnik Čestitajući velebne obljetnice “našem najstarijem klubu i najstarijem sportskom savezu”, uz želje za nastavkom trofejne tradicije, predsjednik HOO-a Zlatko Mateša duhovito je dodao da mu govor neće trajati dulje od vježbe na preči te da se osjeća sjajno u društvu čovjeka po kojem se zove i jedan gimnastički element. Dakako, riječ je o predsjedniku HGS-a Mariju Možniku, iz čijih je ruku Mateša i primio priznanje u znak zahvalnosti HOO-u za potporu HGS-u na njegovu trofejnom putu. Drugi (ili prvi) slavljenik, ZTD Hrvatski sokol, dodijelio je 13 priznanja za značajan doprinos radu Društva, a primili su ih: Tin Srbić, Marijo Možnik, Lucijan Krce, Marko Brez, Vladimir Savić, Zdenko Gomzi, Petar Režić, Bojan Šinkovec, Ratko Vuković, Višnja Gojković, Zagrebački gimnastički savez, Sportski savez Grada Zagreba te gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević - Hvala Gradu Zagrebu, sportskim savezima i svim institucijama koje nam pomažu u očuvanju ovog Sokolskog doma i postizanju vrhunskih sportskih rezultata i vjerujem da naše društvo i njegovo brojno članstvo čeka još bolja budućnost. Na kraju bih vas pozdravio motom Hrvatskog sokola: U desnici snaga, u srcu odvažnost, u misli domovina - poručio je predsjednik ZTD-a Vladimir Savić

Trofejni olimpijci Igor Vori i Ivan Čupić ušli

u Kuću slavnih

europskog rukometa

Europska rukometna organizacija (EHF) je na velikoj svečanosti organiziranoj u Beču sredinom prosinca 2024. godine primila nove rukometašice i rukometaše u Kuću slavnih ovog sporta.

Ovom prilikom od hrvatskih rukometaša tu čast imali su Igor Vori i Ivan Čupić, nakon što su prošle godine, u prvom izboru, odabrani Irfan Smajlagić, Ivano Balić i Jelena Grubišić.

Tog dana Beč je bio domaćin i finalne utakmice Europskog prvenstva za rukometašice, a Kuću slavnih EHF je dopunio 21 član(ic)om. Osim Vorija i Balića, vrijedi izdvojiti nekadašnje francuske zvijezde Nikolu Karabatić i Luca Abaloa, Danca Mikkela Hansena i Šveđanina Staffana Olssona koji su te večeri također ušli u birano društvo. Danas 44-godišnji Igor Vori osvojio je u karijeri olimpijsku zlatnu medalju 2004. godine u Ateni i olimpijsku broncu 2012. u Londonu. Na svjetskim prvenstvima Vori je s Hrvatskom osvojio zlato, dva srebra i broncu, dok s europskih prvenstava ima dva srebra i broncu. S Hamburgom je Vori bio europski klupski prvak, a trenutačno je trener Sesveta. Čupić je tijekom karijere osvojio olimpijsku broncu 2012. u Londonu. Na svjetskim prvenstvima je s Hrvatskom osvojio srebro i broncu, dok s europskih prvenstava ima u kolekciji dva srebra i dvije bronce. Tri puta je Čupić bio klupski europski prvak, dva puta sa skopskim Vardarom i jednom s Kielceom. Vori je za hrvatsku reprezentaciju odigrao 246 utakmica, dok je Ivan Čupić skupio 137 nastupa.

U Dubrovniku održana Međunarodna konferencija

Women 4 Sport

Kroz panele Uspjeh u sportu vs uspjeh u profesiji i Sport kao cjeloživotni izbor, u Dubrovniku je održana Međunarodna konferencija Women 4 Sport: Empowering Dialogue, Advancing Impact (osnaživanje dijaloga, unaprjeđenje utjecajnosti).

Konferenciju je organizirao HOO u sklopu projekta Women 4 Sport, u kojem je partner, uz nacionalne olimpijske odbore Albanije, Crne Gore i Slovenije, Verlab Institut i Bravo BiH te koordinatora projekta, Olimpijski odbor Bosne i Hercegovine. Cilj konferencije je podržati ključne smjernice projekta u promicanju ravnopravnosti spolova na vodećim i upravljačkim pozicijama unutar sustava sporta, unaprijediti razumijevanje postojećih kulturoloških prepreka te povećati ulogu žena u sustavu sporta u skladu s propisima i praksom EU, a realizirana je kroz dva vrlo zanimljiva i sadržajna panela. U prvom panelu, pod nazivom “Uspjeh u sportu vs uspjeh u profesiji”, sudjelovale su Barbara Matić, olimpijska pobjednica u džudu, Morana Paliković Gruden, predsjednica Komisije za ravnopravnost spolova HOO-a, Zina Urlić, predsjednica Odbojkaškog saveza Dubrovačko-neretvanske županije i Marija Anzulović, bivša hrvatska odbojkaška reprezentativka, danas instruktorica u Zagrebačkom odbojkaškom savezu, uz voditeljicu panela Teu Rožman Svedrović

- Put od sportašice do pozicije u nekom upravljačkom dijelu kluba ili saveza još je uvijek teško vidljiv. U Hrvatskoj je za sada zadovoljavajućih 40 posto žena na upravljačkim pozicijama što se tiče sportskih klubova i saveza. Nažalost, još ne postoji sustav koji će bivšu sportašicu tako brzo gurnuti da ostane u sportu kao trenerica, sutkinja ili kao predsjednica kluba ili saveza. Taj put je pun prepreka. Sreća da se vremena mijenjaju, kaže Paliković Gruden. U svladavanju prepreka zasigurno će pomoći i Barbara Matić, koja je nakon osvajanja olimpijskog zlata u Parizu preuzela dužnost dopredsjednice HOO-a i predsjednice HOO-ove Komisije sportaša. Tema drugog panela bila je “Sport kao cjeloživotni izbor”. Sudjelovale su Klaudija Bubalo, direktorica RK Lokomotiva, Sunčica Bartoluci, profesorica na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu, Iva Todorić, košarkašica Raguse, i Lada Rojc, instruktorica FIFA-e, uz voditeljicu Miju Baćić

Sudionice panela su istaknule brojne beneficije koje donosi bavljenje sportom, kao i prednosti koje sporske navike i vještine mogu donijeti u kasnijoj profesionalnoj karijeri, a nazočni su mogli čuti i brojna pozitivna i negativna iskustva panelistica kada je riječ o poziciji žena u sportu. Sve su panelistice na kraju prihvatile i potpisale zaključke konferencije:

- U najboljem je interesu sportskih organizacija i nacionalnih olimpijskih odbora da što više sportaša i nakon sportske karijere djeluje u sportu. Da bi to bilo moguće treba osigurati mogućnost cjeloživotnog školovanja i obrazovanja za sve dionike u sportu - sportašice, trenerice, sutkinje i administrativno osoblje, kao i stvoriti sustav koji će prepoznati i uključiti prema kvalificiranosti i stupnju obrazovanja naknadno stečena znanja. Vrlo je važno osigurati djelotvoran sustav u kojem će sportašice, trenerice, sutkinje i administrativno osoblje dobiti priliku općenitog i dodatnog obrazovanja potrebnog za rad u sportu novih mogućnosti.

Predsjednik HOO-a Zlatko Mateša i glavni tajnik Siniša Krajač ugostili su u prostorijama nacionalne olimpijske udruge višečlano izaslanstvo grada Los Angelesa, domaćina Olimpijskih igara 2028. godine. Predvodila ga je pridružena im gošća, veleposlanica SAD-a u Republici Hrvatskoj, Nj. E. Nathalie Rayes. Iako je do idućeg ljetnog olimpijskog spektakla gotovo cjelovit olimpijski ciklus, gosti iz SAD-a dali su HOO-u na razmatranje prijedlog Hrvatske kuće tijekom Igara u LA-ju, a koja bi bila smještena u hotelu u nedalekom San Pedru. Član Gradskog vijeća Los Angelesa (15. okrug) Tim McOsker ukratko je prezentirao ideju i živopisni gradić. Istaknuo je veliku hrvatsku iseljeničku zajednicu, poglavito dalmatinskih korijena, a koja u broju stanovnika San Pedra (oko 86 000) sudjeluje s trećinskim, pa čak i nešto većim udjelom. Njihova privrženost domovini svojih predaka mogla se vidjeti kroz videouratke proslave sportskih rezultata hrvatskih sportaša i koncerte naših glazbenika. Dodao je da bi hrvatska zajednica u San Pedru s oduševljenjem prihvatila realizaciju projekta Hrvatske kuće u njihovu gradu tijekom OI-ja 2028. godine.

Predsjednik HOO-a Zlatko Mateša pohvalio je ideju gostiju iz SAD-a, uz pojašnjenje kako Hrvatska kuća, osim mjesta susreta sudionika Igara, ima i ulogu promocije hrvatskog gospodarstva, posebice turizma, a uz to i kulture, tradicije, gastronomije i drugih segmenata nacionalne baštine. HOOove direktore - Damira Šegotu (olimpijski program) i Ranka Ćetkovića (marketing) ponajviše je zanimala udaljenost i prometna povezanost od potencijalne Hrvatske kuće do budućeg olimpijskog sela u LA-a. Uz dobru organizaciju prometa i postojanje posebnog olimpijskog traka (olympic line) na prometnicama, 45-minutna vožnja svima se čini prihvatljivom opcijom. Američkoj veleposlanici i gradskom vijećniku LA-ja McOskeru u predstavljanju ideje o Hrvatskoj kući u San Pedru pomogli su i ostali članovi izaslanstva iz različitih područja djelovanja - od ekonomije, trgovine, turizma i globalnih ulaganja do okoliša i održivosti: članica Nadzornog odbora okruga LA-ja (4. okrug) Janice Hahn, glavni operativni direktor Područne gospodarske komore LA-ja Martin Breidsprecher, zamjenica izvršnog direktora Gradskog odjela za turizam LA-ja Christina Oh, zamjenik izvršnog direktora u lučkom odjelu / Luka LA David Libatique, njegov kolega iz zajedničkih poslova istog odjela Luke LA Augie Bezmalinovich, menadžerica za elektroenergetiku u Odjelu za vodno gospodarstvo i energiju grada LA-a Nermina Rucic O’Neill te predsjednik i glavni izvršni direktor tvrtke AltaSea Terry Tamminen. U razmjeni darova posebno atraktivna bila je svilena marama sa slikarskim motivima legendarnog vaterpolskog trenera Ratka Rudića, a koju je američkoj veleposlanici u RH uručio glavni tajnik HOO-a Siniša Krajač. (hoo/vk)

izjava naših olimpijaca

5 motivacijskih

Uvijek sam imao osjećaj da vrijedim mnogo više od rezultata koje sam postizao u zadnje dvije godine, a koji nisu bili onakvi kakve sam priželjkivao. Vjerovao sam u sebe i uspio!

“ “

Izdvojili smo izjave petero naših vrhunskih sportaša koje je Hrvatski olimpijski odbor proglasio najboljim sportašima 2024. godine. Što ih čini jačim, bržim i uspješnijim...

MIRAN MARIČIĆ streljaštvo 1

OJEĆAJ USPJEHA NEVJEROJATAN

JE SAMO AKO GA OKUSITE KROZ SATE, DANE, MJESECE I GODINE NEPRESTANOG RADA I TRUDA.

RINO MAŠIĆ obaranje ruke

Nikad nije kasno, jer ne postoje savršene okolnosti za početak. Sve što je važno su strast i posvećenost! Treba ići malim koracima prema naprijed i biti odlučan. Svaka prepreka može postati prilika. Velike stvari dolaze s vremenom!

HELENA JURIŠIĆ tajlandski boks

3

2

4

BLAGOSTANJE NIJE GOMILANJE MATERIJALNOG, MEDALJA, USPJEHA... VEĆ I JAČANJE TIJELA, UMA I DUHA. UŽIVAJTE U PROCESU!

BARBARA MATIĆ džudo

5

SANJALI SMO, VJEROVALI, RADILI ČETIRI GODINE I USPJELI SMO!

MARTIN I VALENT SINKOVIĆ veslanje

Puna avantura

Paraspor t ski kamp „move now

“

Nakon uspješnih kampova u Splitu i Rijeci, Hrvatski paraolimpijski odbor, u suradnji s Allianz Hrvatska, organizira parasportski kamp za djecu s teškoćama u razvoju u Zagrebu 25. i 26.01.2025.

Pod stručnim vodstvom vrhunskih trenera i poznatih paraolimpijaca i paraolimpijki, sudionici će imati priliku isprobati razne parasportske discipline, uključujući paraplivanje, parastolni tenis, paraatletiku, boćanje i parataekwondo.

Saznajte više i prijavite se na www.allianz.hr