Olimp 88.

OLIMP SPORTSKI KAMPOVI Poreč okuplja gigante s Olimpa

Sport BIT ĆE BOLJI, fair BRŽI, play JAČI popularniji vole se javno

& &

U FOKUSU

Časopis Hrvatskog olimpijskog odbora • Broj 88 / jesen 2023.

ZAŠTITA DJECE U SPORTU

plus plus

MEDITERANSKE IGRE NA PIJESKU KARIJERA NAKON HERAKLION 2023.

SPORTSKE KARIJERE PLIVAČKA LJETNILEGENDA: EYOF ĐURĐICA BJEDOV MARIBOR 2023.

NAGRADA "DRAŽEN PETROVIĆ"

Uspješan na IMPRESIVAN NIZlov USPJEHA hrvatskih sportaša olimpijske norme

SVAKA INOVACIJA SE BROJI TOYOTA bZ4X

TOYOTA POTICAJ DO 15.650 EUR | 117.915 KN *Fiksni tečaj konverzije 1 EUR = 7,53450 HRK Doseg bZ4X prema WLTP mješovito: 512-415 km. Potrošnja struje WLTP mješovito: 14,43 -17,95 kWh/100km. CO2: 0 g/km. Za model bZ4X AWD Elegant; električni doseg: 467, CO2: 0g/km. Potrošnja struje, mješovito 15,95 kWh/100km. (Potrošnja energije i doseg u skladu su sa ispitnim postupkom WLTP koji je osnova za homologaciju tipa novih vozila od 01.rujna 2018.)

Nakon isteka tvorničkog jamstva, nudimo mogućnost besplatnog uključivanja vozila u program dodatnog jamstva Toyota Relax i jamstva na oštećenje gume - do 10 godina starosti vozila ili 185.000 km (dodatno jamstvo traje jedan servisni interval vozila). Puna EV baterija pokrivena je jamstvom u razdoblju od 8 godina ili 160.000 km, što prije nastupi, bez ograničenja kilometraže za prvu godinu. Za više detalja posjetite www.toyota.hr ili kontaktirajte ovlaštenog Toyota partnera. Slika simbolična.

IMPRESSUM ZA NAKLADNIKA Siniša Krajač Hrvatski olimpijski odbor Trg Krešimira Ćosića 11 10 000 Zagreb

str. 14 U FOKUSU

Zaštita djece u sportu

str.

GLAVNA UREDNICA

18

LJETNI EYOF MARIBOR 2023.

Ninna Lara Vidaković

Pet odličja: tri atletska i dva džudaška

IZVRŠNI UREDNIK Ante Drpić UREDNIŠTVO Vinko Knežević, Ana Popovčić, Jura Ozmec, Danira Bilić, Saša Ceraj, Radica Jurkin PRODUKCIJA M 14 d.o.o (Jet-set magazin) Velimira Kljaića 4 10 000 Zagreb

str. 22

Fair play kao odgovor nasilju Sport i fair play vole se javno

str. 26

TISAK Grafički zavod Hrvatske Mičevečka ul. 7 10000 Zagreb

Olimp je časopis Hrvatskog olimpijskog odbora.

www.hoo.hr

11 medalja za najuspješniji nastup do sada

str. 30 Sportski kampovi

NAKLADA 3200 primjeraka

Naslovnica: Vlado Kos/CROPIX

MEDITERANSKE IGRE NA PIJESKU HERAKLION 2023.

Poreč okuplja gigante s Olimpa

str. 34 Olimpijske norme: ljetna “berba”

str. 384Prvi put nagrađeni i nogometaši, Nagrada “Dražen Petrović”

posebno priznanje juniorima Hajduka

92. MRDUJA

I ove godine smo jedrili za Zakladu hrvatskih športaša

e-mail: hoo@hoo.hr

str.

56

str.

42

SAVJETI O ZDRAVLJU

Mimi Vurdelja: željezo - bitan čimbenik našeg zdravlja

OLIMP

3

SADRŽAJA

IZDVAJAMO IZ

SPEKTAKULARNI FINALE IZMEĐU DVIJU HRVATICA

dzudo

Z

adnjih mjeseci u hrvatskom džudu apsolutna pobjednica je Lara Cvjetko (-70 kg) koja ima dva odličja s IJF Mastersa koji su za svaku borkinju ili borca vrhunac sezone. Prvo je u Budimpešti stigla do bronce, a zatim u Zagrebu, u spektakularnom finalu do zlata, a u njemu je svladala prijateljicu i dvostruku svjetsku prvakinju Barbaru Matić koja se utješila srebrom. Borba za pamćenje koje će se dugo sjećati svi ljubitelji ove borilačke vještine. Potkraj rujna, do nove medalje, ovoga puta brončanog sjaja, stigla je Matić odličnim izvedbama na IJF Mastersu u Bakuu.

jedrenje

KOSTELIĆ PRVAK MEDITERANA

P

STIGLE I MEDALJE SA SVJETSKE PREMIER LIGE IZ DUBLINA

M

jeseci bogati uspjesima nisu mogli proći ni bez medalja naših karatista.

Osvojili su četiri odličja na turniru Svjetske Premier lige u Dublinu. Ivan Kvesić (-84 kg) i Ema Sgardelli (-50 kg) bili su srebrni, a Anđelo Kvesić (+84 kg) i Jelena Pehar (-50 kg) brončani.

’ bocanje

HRVATSKOJ 2 ZLATA, 5 SREBRA I 2 BRONCE NA SP-U ZA MLADE

N

a Svjetskom prvenstvu u boćanju za mlade u alžirskom Oranu hrvatski reprezentativci osvojili su ukupno devet medalja (2 zlatne, 5 srebrnih i 2 bronce) čime su nadmašili rezultat s prošlogodišnjeg SP-a kada su osvojili sedam medalja. Zlato su osvojili Ana Juginović (pojedinačno klasično, U19 - raffa) i Žarko Jerčinović (bližanje i izbijanje u krug, U18 - volo). Srebro su osvojili Ana Juginović (precizno izbijanje, U19 - raffa), Karlo Šaban i Luka Gašpar (par klasično, U23 - volo), Žarko Jerčinović (precizno izbijanje, U18 - volo), Karlo Šaban (pojedinačno klasično, U23 volo), Adrian Šipek i Ivan Načinović (štafetno izbijanje, U18 - volo).

Brončani su Duje Pirić (precizno izbijanje, U18 - volo) te Filip Klarić i Luka Gašpar (štafetno izbijanje, U23 - volo).

4 OLIMP

Piše: DANIJEL STAREŠINČIĆ / Foto: CROPIX, Hrvatsk boćarski savez

osada Mataran 24 iz Trogira, koju su činili Ante Botica, Ivo Matić, Mario Škrlj, Damir Civadelić i Bruna Princivali, osvojila je na SP-u klase Melges 24 u danskom Middelfartu zlato u Corinthian diviziji (neprofesionalne posade) te brončanu medalju u ukupnoj konkurenciji.

Pregled jedriličarskih rezultata završavamo s četverostrukim osvajačem olimpijskog srebra u skijanju Ivicom Kostelićem koji je s posadom na jedrilici ACI 40 „ugrabio“ naslov prvaka Mediterana u klasi 40.

karate

USPJESI

SPORTA TIJEKOM PROTEKLIH MJESECI

OD OLIMPA DO OLIMPA

streljastv CERNOGORAZ U DISCIPLINI TRAP KOMPLETIRAO SVA ZLATA

Foto: CROPIX arhiva, HOO, HINA

G

iovanni Cernogoraz kompletirao je tri zlatna odličja u streljaštvu u disciplini trap s najvećih natjecanja.

Olimpijski pobjednik (2012.) i europski prvak iz iste godine, krajem kolovoza došao je i do svjetske titule u Bakuu. Veličanstven uspjeh našeg strijelca, koji je uz to izborio nastup na Olimpijskim igrama u Parizu sljedeće godine. No to nije bilo sve od njega, jer se u rujnu, drugi put u karijeri, okitio zlatnim odličjem na EP-u, i to u Osijeku.

Na spomenutom SP-u u Azerbajdžanu, razveselili su nas i Petar Gorša, Miran Maričić i Josip Sikavica osvojivši ekipnu brončanu medalju u disciplini zračna puška na 10 metara.

Naši strijelci briljirali su i na završnici Svjetskog kupa u Mađarskoj u samostrelu. U ženskoj konkurenciji Valentina Mrnjavčić Pereglin bila je zlatna, a u hrvatskom finalu u muškoj konkurenciji Martin Oborovečki za milimetre je nadmašio Andreja Krstinića. Pobjednici finala Svjetskog kupa ujedno su i najbolji svjetski strijelci u 2023. godini.

Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša i glavni tajnik Siniša Krajač priredili su u prostorijama nacionalne olimpijske udruge prijam za hrvatske strijelce, njihove trenere i izaslanstvo Hrvatskog streljačkog saveza.

Slijeva nadesno: glavni tajnik HSS-a Bojan Đurković, direktorica reprezentacije Jasminka Francki Bijonda, Biserka Vrbek, Zlatko Mateša, treneri Valter Cernogoraz i Siniša Vitez, Siniša Krajač, Josip Sikavica, Giovanni Cernogoraz i Miran Maričić (zbog boravka u inozemstvu uslijed sportskih obveza nije nazočio Petar Gorša)

OLIMP

5

GOLUBIĆ I BOŽIĆ BRONČANI NA GRAND PRIXU LEVALLOIS

A

taekwondo

ko postoji sport za koji su Hrvati stvoreni, onda je to taekwondo.

Iz mjeseca u mjesec uveseljavaju nas fenomenalnim postignućima.

S pariškog Grand Prix Levallois stigle su dvije medalje iz seniorske konkurencije.

Naši predstavnici Marko Golubić (-68 kg) i Paško Božić (+80 kg) osvojili su brončana odličja.

Itekako su oduševile i mlađe kategorije.

Na Europskom juniorskom prvenstvu u Talllinu reprezentacija je osvojila čak sedam medalja u pojedinačnoj konkurenciji, a sa Svjetskog kadetskog prvenstva u Sarajevu hrvatski reprezentativci vratili su se s tri odličja.

strelicarstvo

ČETIRI ODLIČJA S EP-A U ITALIJI

rvatski streličari bili su u formi te su osvojili četiri medalje na Europskom Field prvenstvu u talijanskom gradu Cesani Sansicario.

Domagoj Buden stavio je oko vrata srebro u pojedinačnom dijelu, a broncu je izborila Amanda Mlinarić.

Naši mješoviti timovi bili su srebrni u disciplini “složeni luk” (Amanda Mlinarić i Domagoj Buden) i u “zakrivljenom luku” U21 (Ana Štimac i Adam Gradiščak).

SANDRA I FILIP OSIGURALI PARIZ

N

a mitingu Dijamantne lige u kineskom Xiamenu Sandra Perković je bacila svoj novi najbolji rezultat u godini (67,32 m) što je bilo dovoljno za srebro! Na finalnoj završnici istog natjecanja u američkom Eugeneu dvostruka olimpijska pobjednica je završila sezonu kao treća.

Filip Mihaljević bio je treći na mitingu Dijamantne lige u švicarskoj Lausanni, a Veronika Šokota spasila je čast hrvatske atletike na EP-u U20 u Jeruzalemu i donijela nam jedinu medalju - srebro u bacanju koplja.

Na Hanžekovićevom memorijalu hrvatska atletika ostvarila je dvije pobjede. Filip Pravdica je bio senzacionalni pobjednik natjecanja u skoku u dalj s 8,09 metara te je tako izjednačio osobni rekord, a Sandra Perković 11. put je slavila u bacanju diska u svom rodnom Zagrebu (i opet hitac sezone, 67.71 metara).

6 OLIMP

Piše: DANIJEL STAREŠINČIĆ, Foto: HINA, CROPIX, Hrvatski streličarski savez

H

atletika

USPJESI

SPORTA TIJEKOM PROTEKLIH MJESECI

OD OLIMPA DO OLIMPA

gimnastika

TIN SRBIĆ TREĆU GODINU ZAREDOM UKUPNI POBJEDNIK SVJETSKOG KUPA

Piše: DANIJEL STAREŠINČIĆ / Foto: HINA, Hrvatski gimnastički savez

N

aravno da su u uspjesima hrvatskih sportaša nezaobilazni gimnastičari i gimnastičarke, a početkom rujna sa Svjetskog kupa iz turskog Mersina razveselili su nas s dva odličja. Naš najbolji gimnastičar Tin Srbić osvojio je na preči srebro, a bio mu je to jubilarni 30. finale na ovom natjecanju i 23. medalja!

Njegova kolegica Sara Šulekić je za svoju vježbu na dvovisinskim ručama nagrađena broncom - njoj je to prvo odličje na ovoj razini.

Spektakularna završnica Svjetskog kupa održana je u Parizu. U nevjerojatnoj atmosferi, hrvatski gimnastičari nisu se ovaj put popeli na postolje, ali je Srbić treću godinu zaredom ukupni pobjednik ovog natjecanja na preči, a Tijana Korent je ukupno druga na preskoku u 2023.

OLIMP

7

sportsko penjanje

HRVATSKA IMA PRVAKINJU EUROPE U NOVOM OLIMPIJSKOM SPORTU

S

H

rvatska sve sigurnije dominira u sambu, a nedavno su se dvije djevojke sa Svjetskog kupa održanog u Novom Sadu vratile kući sa zlatnom medaljom oko vrata. Splićanka Ivana Mandarić u finalu je, nakon samo minutu i 40 sekundi borbe, pobijedila Srpkinju Katarinu Nađ nakon što je u zahvatu držanja držala suparnicu duže od 20 sekundi. Zlato je osvojila i Lea Gobec (-80 kg), a na medaljaškom postolju našla se i Sara Matijević (-50 kg) koja je izborila broncu, baš kao i Matej Matošević (-64 kg) u combat sambu.

skokovi u vodu

NEVEŠĆANIN DONIO HRVATSKOJ PRVO NAJSJAJNIJE ODLIČJE

I

z Hrvatske se u skokovima u vodu nikada nitko nije popeo na najviše postolje u bilo kojem uzrastu. Sve donedavno i - Mateja Nevešćanina. Zadranin je u kolovozu „skočio“ s daske na 1 metar do europskog juniorskog zlata u Rijeci i tako ostvario najveći uspjeh za našu državu u ovome sportu.

Prije zadnjeg skoka na natjecanju bio je drugi, a onda…

G

LEGOVIĆEVO PRVO ZLATO SVJETSKO!

oranski biatlonac Matija Legović potvrđuje status trenutačno najperspektivnijeg hrvatskog skijaša nordijca. Zadnjih dana kolovoza, sa SP-a u ljetnom biatlonu, iz Slovačke se vratio s novom broncom te svojim prvim osvojenim zlatom u međunarodnoj konkurenciji.

Budućnost našeg biatlona s njime je svijetla!

8 OLIMP

Piše: DANIJEL STAREŠINČIĆ / Foto: CROPIX arhiva, HOO, Osobna arhiva Matije Legovića (IG), HSS (sambo)

NA SVJETSKOM KUPU U SAMBU ZLATO OSVOJILE IVANA MANDARIĆ I LEA KATARINA GOBEC

sambo

portsko penjanje, od kada je u Tokiju postalo punopravan sport olimpijske obitelji, doživljava sve veću popularnost, a i Hrvatska ima svoje adute. Početkom srpnja Marjeta Smoje osvojila je zlatnu medalju u Youth A kategoriji Kupa Europe (EYC) u disciplini speed (brzinsko penjanje).

Dakle, imamo najbolju juniorku Europe od koje trebamo očekivati nova fantastična postignuća.

biatlon

USPJESI

SPORTA TIJEKOM PROTEKLIH MJESECI

OD OLIMPA DO OLIMPA

hrvanje Foto: HOO, United world wrestling (fotografija u krugu)

EUROPSKO I SVJETSKO ZLATO ZA VERONIKU VILK

O

na koja donosi pobjedu na latinskom jeziku znači ime Veronike Vilk, a djevojka iz Slatine još je jednom ispisala povijest hrvatskog hrvanja.

Manje od dva mjeseca otkada se okitila europskim kadetskim zlatom, osvojila je i najsjajnije svjetsko odličje u Istanbulu.

Prvo u povijesti za našu zemlju, a do njega je došla dominacijom u mečevima s vršnjakinjama iz država koje su prave hrvačke sile.

Slijeva nadesno: Vladimir Bregović, Zlatko Mateša, Veronika Vilk, Nenad Žugaj, Siniša Krajač i Milan Pavelić.

OLIMP

9

OD OLIMPA DO OLIMPA

SPORTA TIJEKOM PROTEKLIH MJESECI

plivanje

D

NOVI DININ POTHVAT I DVA EUROPSKA ODLIČJA IZ DUBLINA

H

plivanje s perajama

rvatska reprezentacija u plivanju perajama i brzinskom ronjenju je na EP-u u Mađarskoj opet pokazala kvalitetu s tri medalje. Sa zlatom su se vratili Ognjen Marić u disciplini 200 m BiFins i Filip Strikinac u disciplini 50 m PP. U disciplini 4x50 m PP članovi mješovite štafete Filip Strikinac, Barbara Pustahija, Mihael Šestak i Dora Bassi bili su brončani uz novi državni rekord (1:07,44).

Hrvatska reprezentacija u ronjenju na dah je na AIDA Svjetskom prvenstvu u Limassolu na Cipru osvojila šest medalja u pojedinačnoj konkurenciji. Kod muških je Petar Klovar, uz jedan svjetski rekord, u svojim disciplinama (CNF, FIM) došao do dva zlata, a Vitomir Maričić do dva srebra, dok je kod žena Sanda Delija bila jednom zlatna (CNF) i brončana (FIM). Zanimljivo, u ukupnom rejtingu SP-a Maričić je bio prvi, a Klovar i Delija drugoplasirani u svojim konkurencijama.

10 OLIMP

Piše: DANIJEL STAREŠINČIĆ / Foto: CROPIX arhiva, HINA, FaH, FB PK Grdelin

MEDALJE S EUROPSKOG I SVJETSKOG PRVENSTVA TE JEDAN SVJETSKI REKORD

ronjenje na dah

USPJESI

aljinska plivačica Dina Levačić ostvarila je još jedan pothvat: preplivala je Bristolski kanal između Engleske i Walesa i postala 12. osoba na svijetu koja je ostvarila tzv. Trostruku krunu (uz Bristolski kanal računa se još i Sjeverni kanal i La Manche).

S EP-a do 23 godine iz Dublina u Hrvatsku nam dolaze dvije medalje. Jere Hribar doplivao je do srebra u disciplini 50 m slobodno (skin race), a Ana Blažević do bronce na 200 m prsno.

Inspired by you!

Zakoračite u jesen i otputujte u najljepše europske destinacije!

croatiaairlines.com

Službeni prijevoznik olimpijaca

boks

SINKOVIĆI OPET NA SVJETSKOM POSTOLJU

N

a Svjetskom kupu u Luzernu dvostruki olimpijski pobjednici Martin i Valent Sinković opet su bili pravi te su u dvojcu na pariće doveslali do srebra, što im je bila priprema za rujanski SP u Beogradu iz kojeg su se vratili s olimpijskom normom, ali i srebrom u disciplini dvojac na pariće. Bila je to jedina hrvatska medalja na tom veslačkom natjecanju, a njima ukupno deveta sa svjetskih prvenstava.

HRGOVIĆ OSTVARIO 16. POBJEDU ZAREDOM U PROFESIONALNOJ KARIJERI

veslanje M

rončani olimpijac iz Rija, boksač Filip Hrgović u svom je 16. nastupu profesionalne karijere ostvario i 16. pobjedu.

U dvoboju teške kategorije Hrgović je u Londonu tehničkim nokautom u 12. rundi svladao Australca Demseyja McKeana. Hrgović je dominirao u prvoj polovici borbe, da bi se u drugom dijelu orijentirao na čuvanje stečene prednosti.

U nekoliko je navrata 31-godišnji Zagrepčanin poslao svog godinu dana starijeg suparnika na konopce, ali McKean se uspijevao održati na nogama hvatanjem u klinč. No, početkom posljednje, 12. runde Hrgović je vezao nekoliko snažnih udaraca, a nakon razornog desnog krošea - sudac u ringu je odlučio prekinuti dvoboj.

Od 16 pobjeda u dosadašnjoj karijeri, Hrgović je 13 ostvario nokautom, a ova pobjeda bi mu trebala osigurati dvoboj za naslov svjetskog prvaka po verziji IBF.

rukomet

ate Pavić osvojio je svoj šesti Grand Slam u parovima, odnosno treći u mješovitoj kombinaciji.

Do novog trofeja došao je na najvećem svjetskom turniru Wimbledonu s Ukrajinkom Ljudmilom Kičenok. Igrali su kao da se znaju cijelu karijeru! Opet je obnovljen Hopman kup, nije ga bilo zadnje tri godine, a nakon ponovnog pokretanja slavila je hrvatska reprezentacija u sastavu Donna Vekić i Borna Ćorić.

U Umagu je povijest hrvatskog tenisa ispisao Nino Serdarušić. Taj turnir je u svojem 33. izdanju prvi put dobio Hrvata kao pobjednika u parovima, a idealan partner našem igraču bio je Slovenac Blaž Rola.

12 OLIMP

NA JUNIORSKOM SP-U DRAMA SA SRETNIM ZAVRŠETKOM

B

ilo je to trganje živaca, ne za one slabog srca, ali hrvatski juniori su u produžetku slomili Egipat 39:37 i popeli se na brončano postolje na SP-u čija se završnica igrala u Varaždinu.

Utakmica prepuna emocija i povratak našeg trofejnog sporta među najbolje. Hrvatska muška reprezentacija gluhih je na SP-u u Danskoj osvojila zlatnu medalju svladavši u finalu Njemačku (28:22) što joj je treće uzastopno najsjajnije odličje na ovom natjecanju. Dečki su nepobjedivi!

Pišu: DANIJEL STAREŠINČIĆ, FABIJAN FERARA / Foto: CROPIX arhiva, HINA, FaH (Wimbledon), RTL screenshot (Hrgović)

PAVIĆU WIMBLEDON U MIKSU

B

tenis

USPJESI

SPORTA TIJEKOM PROTEKLIH MJESECI

OD OLIMPA DO OLIMPA

Grad Poreč-Parenzo

U FOKUSU

djece

Zaštita

U SPORTU

Bavljenje sportom djetetu donosi brojne dobrobiti među kojima su i jačanje samopouzdanja, usvajanje socijalnih vještina te jačanje i očuvanje fizičkog i mentalnog zdravlja.

No što ako ono, pod krinkom žrtve za sportski uspjeh, djetetu donese sve suprotno od navedenog – nesigurnost, izoliranost, anksioznost? Kad se to dogodi, društvo treba imati spremne institucionalne i ljudske odgovore kako zaštititi djecu u sustavu sporta Piše: ANTONIJA DUJMOVIĆ, Foto: Shutterstock, HOO

Photo: PEXELS (Cottonbro studio, Pixabay)

Č

esto se čuje kako su nove generacije djece previše zaštitnički odgojene, preosjetljive i da je puno teže s njima raditi nego što je to bilo s djecom nekada. Međutim, imajmo na umu rapidne i korjenite promjene koje se događaju u društvenovremenskom kontekstu te da su ta djeca oblikovana njime.

Osim toga, ni današnji odrasli nisu kao oni nekada. Važno je podvući jasnu crtu da nasilje nije prihvatljiv oblik ponašanja, a prvi pokazatelj da se u bilo kojem smislu pretjeralo u načinu rada s djetetom jest njegova nelagoda.

VERBALNO, EMOCIONALNO, PSIHIČKO I FIZIČKO NASILJE Disciplina je jedan od ključnih elementa u postizanju sportskog uspjeha, a nje nema bez autoriteta. Kako ga postići, a da nije na uštrb fizičkog i psihičkog integriteta djeteta? Mogući

14 OLIMP

odgovor: intrinzična motivacija u kombinaciji s onom vanjskom, podržanom od strane autoriteta temeljenog na razboritosti i znanju, trebala bi biti potka na kojoj se gradi sportski uspjeh.

Svima je poznato da rad sa sportašima često zahtijeva gotovo pa vojnički pristup što zna uključivati viku, a nerijetko i psovke. Jednako tako, u svrhu ostvarivanja rezultata u nekim je sportovima poželjna određena razina agresivnosti kod sportaša.

Na koncu, sport i jest područje emocija i strasti.

No, postavljanje jasnih granica u ovom je dijelu, kada se radi o djeci, izrazito važno. Ponižavanje, vrijeđanje, ismijavanje, zastrašivanje, udaranje, ignoriranje djetetove boli ili ozljede nije naravno prihvatljivo. Sve navedeno jednako vrijedi i u kontekstu međuvršnjačkog nasilja.

Verbalno i fizičko nasilje njegovi su vidljiviji oblici pa ih je lakše uočiti, međutim postoje i sportovi u kojima se zlostavljanje manifestira znatno suptilnije. Sjetimo se samo nastupa 15-godišnje ruske klizačice Kamile Valijeve na ZOI u Pekingu i ledene hladnoće kojom

ju je, nakon emocionalnog sloma popraćenog dopinškim skandalom, dočekala trenerica Eteri Tutberidze.

Kada široj javnosti takvo nešto postane vidljivo, daje naslutiti kojom je cijenom plaćen vrhunski uspjeh.

Trenerske metode i njihov utjecaj na mentalno zdravlje još uvijek su dobrim dijelom tabuizirana tema.

RODITELJ TRENER Roditeljska podrška temelj je na kojem počiva uključivanje i zadržavanje djeteta u sportu. Neki roditelji idu i korak dalje pa na sebe preuzimaju trenersku ulogu.

U Hrvatskoj imamo brojne primjere vrhunskih sportskih ostvarenja koje su postigli sportaši i sportašice s roditeljem u ulozi trenera. Mogli bismo čak ustvrditi da je obiteljska snaga pogonski kotač uspjeha naših sportaša i sportašica u mnogim individualnim sportovima.

Svaki roditelj, bio on ujedno i trener ili ne, priželjkuje uspjeh svojega djeteta, no ima i onih koji pretjeraju u ambiciji. Ponekad je dijete potrebno zaštiti i od prevelikih roditeljskih očekivanja. Posebno je važna tema, a o kojoj se ne govori baš puno, ona koliko profesionalni odnos trener-sportaš u određenim momentima može narušiti primarni odnos roditelj-dijete.

SEKSUALNO NASILJE Prema Vijeću Europe svako peto dijete iskusilo je neki oblik seksualnog nasilja. Njega su gotovo u pravilu počinile djetetu bliske osobe i predstavlja najbrutalniji oblik zlostavljanja djece. Nažalost, seksualno nasilje nad djecom događa se i u sportu.

Onima koji su prije koju godinu u Zagrebu imali priliku pratiti konferenciju u sklopu kampanje Vijeća Europe “Start to talk” (koju je kod nas provodio Središnji državni

SPORT JE PODRUČJE EMOCIJA I STRASTI. NO, POSTAVLJANJE JASNIH GRANICA U OVOM JE DIJELU, KADA SE RADI O DJECI, IZRAZITO VAŽNO. PONIŽAVANJE, VRIJEĐANJE, ISMIJAVANJE, ZASTRAŠIVANJE, UDARANJE, IGNORIRANJE DJETETOVE BOLI NIJE PRIHVATLJIVO. SVE NAVEDENO JEDNAKO VRIJEDI I U KONTEKSTU MEĐUVRŠNJAČKOG NASILJA OLIMP

15

U FOKUSU ured za šport), još je živo sjećanje na traumatično svjedočenje poznate bivše španjolske gimnastičarke Glorije Viseras koju je godinama seksualno zlostavljao trener. A sve je počelo kada je imala samo 11 godina...

Njezino svjedočenje pokazalo je da takva trauma nikada ne prolazi. Prema istraživanju koje je kod nas provela dr. sc. Zrinka Greblo Jurakić (s Odjela za psihologiju Fakulteta hrvatskih studija), djevojčice su češće žrtve seksualnog nasilja u sportu i češće ga prijavljuju, no ono se događa i dječacima koji pod stigmom srama teže progovaraju.

Sjetimo se samo velikog skandala zlostavljanja dječaka u engleskom nogometu tijekom 1980-ih godina o čemu je kao jedna od žrtava 2016. prvi svjedočio nogometaš Andrew Woodward.

Osim ovako grubih primjera seksualnog nasilja nad djecom, postoje i perfidniji oblici uznemiravanja - počevši od komentara i šala seksualnog prizvuka, pa do fizičkog kontakta koji kod djeteta izaziva nelagodu.

MEHANIZMI ZAŠTITE Neprihvatljivo ponašanje i zlostavljanje djece u sportu nije nikakva nova pojava, razlika je jedino što se danas o tome više govori javno. Na međunarodnoj, pa tako i na nacionalnoj razini, posljednjih se godina prepoznaje ovaj društveni problem i nastoji se kroz institucije i sportske organizacije odgovoriti na njega. Djeca sportaši posebno su ranjiva zbog svojih godina, ali i zbog velikih očekivanja okoline ili vlastite želje za uspjehom i dokazivanjem. Kada dođe do zlouporabe povjerenja od njima bliske osobe, zbog svega navedenog spremna su prešutjeti puno toga.

Zato su nužni preventivni programi, jasne smjernice i procedure postupanja u slučaju nasilja kakve predviđa projekt “Child Safeguarding in Sport” koji u Hrvatskoj provodi Ministarstvo turizma i sporta. Riječ je o zajedničkom projektu EU-a i Vijeća Europe kojemu je cilj formiranje mreže službenika za zaštitu djece u sportu.

Glavni tajnik HOO-a Siniša Krajač s članovima Povjerenstva za zaštitu djece u sportu. Slijeva nadesno: Gordana Filipović, Danira Bilić, Morana Paliković Gruden, Zrinka Greblo Jurakić, Roberta Karadža, Ivana Pranjić, Robin Rašperger, Matea Horvat, Mirjana Rajle Brođanac

SINIŠA KRAJAČ glavni tajnik HOO-a Povjerenstvo za zaštitu djece u sportu neće ostati samo na riječima nego će svoje zaključke uspjeti provesti u praksi. Preko sustava sporta možemo zajednički djelovati u preventivnom smislu sa svrhom suzbijanja nasilja na svim razinama. HOO vam u tome može pomoći, a i osobno ću biti na raspolaganju kad god bude potrebno.

16 OLIMP

POVJERENSTVO ZA ZAŠTITU DJECE U tom pogledu i Hrvatski olimpijski odbor daje svoj doprinos: formirano je Povjerenstvo za zaštitu djece u sportu na čelu s proslavljenom veslačicom Mirnom Rajle Brođanac.

Cilj mu je promovirati sport kao sigurno okruženje za dijete lišeno svih oblika uznemiravanja i zlostavljanja.

Povjerenstvo najavljuje suradnju na ovom području s nacionalnim sportskim savezima, a već su poduzete i prve aktivnosti – rad na donošenju Protokola za djelovanje u slučaju nasilja među djecom i nad djecom u sportskim klubovima te imenovanje HOO-ova povjerenika za zaštitu djece.

MIRNA RAJLE BROĐANAC, predsjednica Povjerenstva za zaštitu djece u sportu Povjerenstvo za zaštitu djece u sportu je nastalo iz svjesnosti Hrvatskog olimpijskog odbora o problemu uznemiravanja djece, kao i potrebi žurnog odgovora na negativne statističke pokazatelje u sportu djece i mladih. Nažalost, uznemiravanje i zlostavljanje djece u sportu ima puno oblika i puno je češće nego smo mi toga svjesni. Ili smo svjesni, ali ne reagiramo. Ili ne znamo prepoznati neki od oblika uznemiravanja i zlostavljanja. Ili ne znamo kako reagirati. Ili ne znamo postupke i procedure prijave. Ili je takav oblik ponašanja prihvatljiv u našem društvu. Ili o tome ne govorimo. Ataka na djecu u sportu ima previše, prečesto se događaju, događaju se u svim zemljama i na svim razinama sportskog sustava. U tom smislu zadaće i ciljevi Povjerenstva su jasni. Educiramo li jedno dijete, trenera, gledatelja, roditelja, sportskog suca ili sportskog djelatnika kako prepoznati i reagirati u slučaju uočavanja bilo kojeg oblika uznemiravanja ili zlostavljanja, napravili smo puno.

SaVe ThE dAtE

Prijave se uskoro otvaraju!

FAMILY RUN PEPI KIDS RUN POLUMARATON 10K UTRKA plavalaguna.com

OLIMP

17

5

XVII. LJETNI EYOF MARIBOR 2023.

ODLIČJA IZ MARIBORA : tri atletska i dva džudaška

Hrvatske uzdanice osvojile su pet medalja (tri zlatne i dvije srebrne) za vrlo dobro 15. mjesto na ljestvici država osvajačica odličja

Piše: VINKO KNEŽEVIĆ, Fotografije: HOO

D

omaćin sedamnaestog izdanja ljetnog Olimpijskog festivala europske mladeži (EYOF) od 23. do 29. srpnja bio je slovenski Maribor, a kao i u slučaju prethodnog izdanja (u slovačkoj Banskoj Bystrici), domaćin je uskočio kao zamjensko rješenje (kod Slovenaca je to prvotno trebao biti Kopar).

Među 2419 sportašica i sportaša iz 48 država i izbjegličke reprezentacije Europskih olimpijskih odbora, bila su i 74 hrvatska predstavnika iz osam sportova (atletika, biciklizam, džudo, gimnastika, odbojka, plivanje, rukomet i tenis). MOO-ovu praksu s nastupima izbjeglica na velikim natjecanjima slijede i Europski olimpijski odbori, makar je naturalizirani Cipranin S. Baba Swaray (atletika, 800 m) bio jedini član te reprezentacije.

Hrvatske uzdanice osvojile su pet medalja (tri zlatne i dvije srebrne) za vrlo dobro 15. mjesto na ljestvici država osvajačica odličja. Tri kolajne stigle su iz atletike - dvije zlatne kojim su se okitile Vita Barbić (koplje) i Mia Wild (100 m prepone) te srebrna Janka Kišaka (110 m prepone).

LAKOĆA POBJEĐIVANJA Barbić je oduševila finalnom lakoćom pobjeđivanja, podsjetivši na trenutke čak i na zlatnu olimpijku iz Rija 2016. Saru Kolak, ujedno i prvu hrvatsku atletičarku koja je kopljem prebacila 60 metara. I kod Vite Barbić koplje je poletjelo preko granice 60 metara baš kad je bilo najvažnije (60,48 m), a sa samo 16 godina - njezini dometi su neslućenih granica!

Za razliku od pobjednički egzaktne sjajne mlade kopljašice, članice Dinamo-Zrinjevca, optimizmom „nabildana“ i vrlo samouvjerena braniteljica naslova pobjednice EYOF-a u disciplini 100 m prepone, Mia Wild, proživjela je dramatičan rasplet finalne utrke. U tom finalu ni fotofiniš nije uspio „iz prve“ otkriti najbržu.

U prvotnoj objavi na službenim stranicama EYOF-a bile su tri pobjednice, među njima i Wild, potom samo Francuskinja, unatoč trima atletičarkama s identičnim rezultatom (13.22). No, prema završnoj službenoj objavi, kojoj je prethodila žalba iz hrvatskog tabora, i Mia Wild osvojila je zlatnu medalju jer je ostvarila u tisućinku identičan rezultat kao Francuskinja (13.211). Osječanki je to značilo i obranu zlata s EYOF-a iz 2022. godine.

Janko Kišak je srebrnim odličjem u disciplini 110 m

prepone također obranio doseg iz Banske Bystrice, a samo jedna prepona (završna na kojoj je zapeo) vjerojatno mu je odnijela i najsjajnije odličje.

Vrijedno ostvarenje je i iza Matka Belčića u utrci na 2000 m sa zaprekama - četvrto mjesto uz osobni i hrvatski mlađejuniorski rekord. Ponajveća nada hrvatske atletike, Jana Koščak, zbog „čuvanja“ za sedmobojski nastup na kolovoškom EP-u u Jeruzalemu, nije nastupila u skoku u vis, nego u disciplini 400 m prepone. Status jednog od najvećih talenata hrvatskog sporta Koščak je potvrdila zauzevši sedmo mjesto, iako je tek drugi put u životu nastupila u spomenutoj disciplini.

Premda im je u medaljaškom smislu prethodni EYOF bio dvostruko unosniji, atletske uzdanice iznova su potvrdile perspektivnost, a, osim triju odličja, to će potkrijepiti i podatak o desetak nastupa u finalima, dva rekorda EYOF-a (Barbić i Wild) te sedam državnih mlađejuniorskih i 15 osobnih rekorda.

RUKOMETAŠI ZA DLAKU BEZ ODLIČJA Drugi sport koji se u berbi odličja pridružio atletici bio je - džudo. Zlatnu medalju osvojila je Jana Cvjetko u kategoriji do 63 kg, a srebrnu Luka Katić u kategoriji do

“EYOF JE NAJBOLJA ODSKOČNA DASKA U KARIJERAMA MLADIH EUROPSKIH SPORTAŠICA I SPORTAŠA.“ (ZLATKO MATEŠA) 66 kg. Već u prvim borbama Cvjetko je potvrdila džudaški renome svog prezimena i nakon četiri pobjede u nizu osvojila prvu hrvatsku zlatnu medalju u Mariboru. Mogli su se džudaši dodatno „proslaviti“ na EYOF-u u Sloveniji.

Uz činjenicu da je Katić predao finalnu borbu zbog ozljede koljena, „smiješilo“ se još poneko odličje. Za izdvojiti je novo ime na džudaškoj pozornici – to je Kaštelanin Ivan Brnada koji je ostao nadomak pobjedničkog postolja. U kategoriji do 81 kg maestralno se kroz repasaž uključio u borbu za medalje, a potom je u dvoboju za broncu poražen od Moldavca Andreja Peaticovshija.

Osim Brnade, u predvorju pobjedničkog postolja ostali su i mladi hrvatski rukometaši, koji su, prema svemu prikazanom, zaslužili puno više od „najnesretnijeg“

OLIMP

19

XVII. LJETNI EYOF MARIBOR 2023.

Jana Cvjetko

Janko Kišak

Luka Katić Mia Wild

“NAS U HRVATSKOM OLIMPIJSKOM ODBORU PONAJPRIJE VESELI ČINJENICA DA SU BROJNI SPORTAŠI I SPORTAŠICE, KOJI SU NAS PREDSTAVLJALI NA EYOF-U U MARIBORU, KORISNICI RAZVOJNIH PROGRAMA HOO-A.” (SINIŠA KRAJAČ) četvrtog mjesta. Najprije su u polufinalu nes(p)retno izgubili od Slovenaca 49-50, a ovaj više košarkaški nego rukometni rezultat rječito govori kakva se drama odigravala u mariborskoj dvorani Vrbanska.

Nakon „egala“ u jednosatnom nadmetanju pa još i u produžecima, presudili su sedmerci. Potom su u borbi za brončano odličje, u novom trileru, nakon dva produžetka naši poraženi od Mađara 42-43. Ipak, ni taj dvostruki peh ne može pokvariti dojam o vrlo perspektivnom rukometnom naraštaju…

Odbojkašice su zauzele peto mjesto, a ostavile su dojam da im je malo nedostajalo za ulazak u elitni kvartet, što bi značilo i borbu za odličja.

- Nas u Hrvatskom olimpijskom odboru ponajprije raduje činjenica da su brojni sportaši i sportašice, koji su predstavljali Hrvatsku na EYOF-u Mariboru, korisnici naših razvojnih programa. Naravno, dodatno nas veseli i veća zastupljenost sportašica pri osvajanju medalja, to daje nadu u sveopći boljitak našeg ženskog sporta kazao je u osvrtu na XVII. ljetni EYOF glavni tajnik HOO-a

20 OLIMP

Siniša Krajač.

Pet medalja na ljetnom EYOF-u nedvojbeno predstavlja novu, uspješnu berbu odličja, ali činjenica da su ponovno „ubrane“ u samo dva sporta – ipak može biti pomalo zabrinjavajuća. Kao u svojevrsnom „predskazanju“ uspješnosti, hrvatsku zastavu na svečanosti otvaranja Igara, odlukom HOO-a, nosili su budući medaljaši - džudašica Jana Cvjetko i atletičar Janko Kišak. I na završnoj svečanosti ponovljena je atletsko-džudaška kombinacija kroz stjegonoše Miju Wild i Luku Katića.

Njihov je Osijek figurirao kao mogući domaćin EYOF-a 2025. godine i to je - iz hrvatskog kuta gledano - mogla biti najjača simbolika. No pokazalo se da će taj događaj iz 2025. godine zaobići Lijepu Našu. Najveće sportsko natjecanje mladih sportašica i sportaša Starog kontinenta, XVIII. izdanje ljetnog EYOF-a, za dvije godine ugostit će Vita Barbić glavni grad Sjeverne Makedonije - Skoplje. Čelnik Europskih olimpijskih odbora (EOO) Spyros Capralos zahvalio je sudionicima, organizatorima i skupini od 800 volontera na uloženim naporima za uspjeh mariborskog EYOF-a. Predajući EOO-ovu zastavu gradonačelnici budućeg domaćina, Daneli Arsovskoj, Capralos je izrekao i nostalgičnu poruku: - Jedva čekam da se za dvije godine vidimo u Skoplju, na novom mirnom natjecanju koje će okupiti najbolje mlade sportaše i sportašice našeg kontinenta. To definitivno već sada priželjkuju i sportaši(ce).

Kako je svojedobno ustvrdio predsjednik HOO-a Zlatko Mateša, „EYOF je najbolja odskočna daska u karijerama mladih europskih sportašica i sportaša“. Ta se rečenica itekako pokazala točnom i u dosadašnjim iskustvima hrvatske sportske mladosti na europskim olimpijskim festivalima. EYOF ide dalje s Hrvatskom, ali nažalost ne i u Hrvatskoj. Možda ga uskoro ponovno poželimo ugostiti - i uspijemo u toj ambiciji…

HRVATSKE MEDALJE NA EYOF-u 2023.

ZLATNE MEDALJE Mia Wild (atletika, 100 m prepone), Jana Cvjetko (džudo, -63 kg), Vita Barbić (atletika, koplje) SREBRNE MEDALJE Pavić Janko Kišak (atletika, 110 Petrunjela m prepone), Luka Katić (džudo, -66 kg)

#vjerujusebe

OLIMP

21

FAIR PLAY KAO ODGOVOR NASILJU

SPORT

22 OLIMP

&

fair play

vole se javno Fair playa ima i u brojnim drugim područjima ljudskog djelovanja, ali na najljepši mogući način nudi ga upravo sport. Najbolje su ga demonstrirali i sportaši(ce) na događajima iz ljeta koje smo već „arhivirali“. Iz obilja primjera izabrali smo tri u kojima su sudjelovali hrvatski predstavnici...

Piše: VINKO KNEŽEVIĆ Foto: DAMIR SENČAR, HOO

U

ljetu koje su obilježili brojni sportski događaji te s njima povezani i brojni uspjesi hrvatskog sporta, jedan je nesportski ili čak izvansportski događaj, medijskom pozornošću pokušao zasjeniti sva ta vrijedna postignuća, prišiti trajnu etiketu huliganstva našem nogometnom puku i baciti ljagu na cjelokupni hrvatski sport. Ali pita se tu i ona - pr(a)va strana sporta.

Navijački neredi uoči utakmice 3. pretkola nogometne Lige prvaka između atenskog AEK-a i zagrebačkog Dinama imali su smrtonosan epilog. Stotinjak pristaša Dinama doputovalo je u Atenu „bodriti“ svoju momčad unatoč UEFA-inoj zabrani nazočnosti gostujućih navijača na utakmicama tih suparnika. Ulični sukob Bad Blue Boysa s domaćim fanovima u neposrednoj blizini AEK-ova stadiona, prema svemu viđenom, bio je brutalan, ali i fatalan za jedan mladi ljudski život.

U njemu je, pod zasad nerazjašnjenim

OLIMP

23

FAIR PLAY KAO ODGOVOR NASILJU okolnostima, život izgubio 29-godišnji Grk Michalis Katsouris.

Nakon toga nogometaši su dospjeli u drugi plan, a novinsko-portalske stupce i televizijsko-internetski eter okupirali su policajci, političari, pravni stručnjaci, diplomacija…

Ipak, kolovoški (zlo)čin iz Atene nije uspio uzdrmati dominantnu percepciju o sportu kao području pozitivne, korektne, jednom riječju - hvalevrijedne interakcije među ljudima. Nasuprot ekscesnim pojavama, rijetkima u samom sportu, ali nerijetko „naslonjenim“ na njega, događaju se trenuci koji prostor sporta čine uzvišenim mjestom za boravak ljudi.

Fair playa ima i u brojnim drugim područjima ljudskog djelovanja, ali na najljepši mogući način nudi ga upravo sport. Na najljepši mogući način fair play su demonstrirali i sportaši(ce) na događajima iz ljeta koje smo već „arhivirali“. Iz obilja primjera izabrali smo tri u kojima su sudjelovali hrvatski predstavnici...

1

SLIKA KOJA JE OBIŠLA SVIJET Ekipno atletsko Europsko prvenstvo u poljskom Chorzowu, održano u sklopu Europskih igara na kojem je hrvatska atletska reprezentacija devetim mjestom osigurala ostanak u drugoj jakosnoj diviziji, a Slovenija za pola boda ostala bez napretka u elitnu skupinu, imalo je i fantastičnu demonstraciju sportskog fair playa našeg atletičara Dine Bošnjaka.

U završnici utrke na 5000 m Slovenac Vid Botolin je kolabirao na stazi, a hrvatski atletičar, 27-godišnji član AK Gorica, podignuo ga je i praktički nosio do cilja. Bošnjak je završio kao posljednji, dok je Botolin diskvalificiran. Slovenska ekipa žalila se na tu odluku, no vodstvo natjecanja odbilo je žalbu, a Slovencima je upravo zbog toga propao plasman u najjaču diviziju (za spomenutih pola boda). Vidno iscrpljeni Vid Botolin završio je na infuziji. Slika je obišla svijet. Dino Bošnjak je zbog humanog poteza postao atrakcija na društvenim mrežama. Obilje pohvala i zahvala stizalo mu je upravo iz susjedne Slovenije, makar je spontanim ljudskim činom Slovencima oduzeo i onaj, toliko potrebni bod za ulazak u „elitu“… Uvidjevši kamo ga je odveo nesvakidašnji fair play potez, skromni Bošnjak obratio se medijima zanimljivim priopćenjem: „Zahvaljujem vam na zanimanju za događaj tijekom utrke u poljskom Chorzowu, ali bih vas ljubazno zamolio da shvatite moju želju da se ta priča ne širi previše, budući da smatram kako je riječ o normalnom, ljudskom potezu te od toga nema potrebe raditi veliku priču. Najsretniji bih bio da se to nije ni dogodilo, da je kolega i prijatelj Vid normalno završio utrku, kao što bih volio i da je moj nastup bio uspješniji u sportskom smislu te da sam donio više bodova svojoj reprezentaciji kojoj ovim putem čestitam na trudu i vrhunskim rezultatima.

U nadi da ćete razumjeti moju odluku, još jednom zahvaljujem na interesu, a kad sportskim rezultatima to zaslužim, rado ću vam biti na raspolaganju.”

I doista, kao što kaže Dino Bošnjak, ovo nije bio njegov sportski nastup za isticanje, ali fair play gesta zaslužuje dodatnu valorizaciju, što će se vjerojatno i dogoditi potkraj godine.

24 OLIMP

MATE DONIO LUKU DO POSTOLJA

2

S Europskog olimpijskog festivala mladih (EYOF) u Mariboru stigla je nova izvrsna fair play priča. Proglašenje pobjednika u džudaškoj kategoriji do 66 kg imalo je vrlo zanimljivu uvertiru. Nakon što je hrvatski predstavnik Luka Katić zbog ozljede koljena bio primoran predati finalnu borbu, osvajač zlatne medalje, Gruzijac Mate Gvelesiani, napravio je uistinu nesvakidašnju gestu.

Znajući za ozljedu i otežano kretanje nesuđenog suparnika iz finala, „preskočio“ je sve formalnosti i protokolarni izlazak na uručenje medalja te Hrvata donio na rukama do pobjedničkog postolja, gdje je Osječanin primio zasluženo srebrno odličje. Kapa dolje mladom Gruzijcu! „Mate donio Luku do postolja“ - to nam tako domaćinski zvuči…

Iako nije u njegovu klasičnom značenju, ovaj primjer fair playa dodatno je vrijedan jer se dogodio na višesportskom natjecanju na kojem su nastupali sportaši i sportašice u dobi od 14 do 18 godina. A kad smo kod tog uzrasta, učestalo lijepa slika stiže i sa sportskih terena na kojima hrvatski školarci od malih nogu demonstriraju privrženost takvom načinu ponašanja, a Hrvatski školski sportski savez uredno registrira njihovu iznimnu korektnost dodjelom fair play kartona. I tu je sjajnih priča napretek…

UZ ADRENALIN, AKCIJU, ATRAKCIJU, EMOCIJE, FAIR PLAY I SVE DRUGO POZITIVNO ŠTO NUDI SPORT SVOJIM POKLONICIMA, NE BI NI SMJELO OSTATI PROSTORA ZA PROMOCIJU NASILJA I DESTRUKCIJE

3

POKAL DAROVAO SUPARNIKU

Ljetni boksački spektakl u susjednoj Bosni i Hercegovini obilježio je nastupom, a kasnije i fantastičnim fair play potezom, budući hrvatski olimpijac Gabrijel Veočić (evidentni kandidat za OI u Parizu). Nakon osvojene srebrne medalje i olimpijske norme na Europskim igrama u Krakovu, Brođanin se prvi put vratio u ring na 9. izdanju međunarodnog Memorijala Marka Bošnjaka u Tramošnici kod Gradačca. U ringu je iznova potvrdio klasu, proglašen je ukupnim pobjednikom, za što je dobio i poseban trofej, a onda je uslijedio zanimljiv epilog.

Pri uručivanju nagrada Veočić je pokal za najboljeg boksača darovao suparniku - reprezentativcu Srbije Branimiru Milivojeviću. Iz pojašnjenja takve odluke evidentno je da se držao sportskih motiva, budući da je Milivojević imao dvije teške borbe, a on (Veočić) samo jednu, smatrao je da suparnik više od njega zaslužuje spomenuti pokal. Gesta svojstvena velikim sportašima!

Ove tri lijepe sportske priče stoje, eto, nasuprot jednoj ružnoj i zbog tragičnog epiloga - tužnoj. Uz adrenalin, akciju, atrakciju, emocije, fair play i sve drugo pozitivno što nudi sport svojim poklonicima, ne bi ni smjelo ostati prostora za promociju nasilja i destrukcije. Osim u medijima, ali njih se ne može lako promijeniti…

11 medalja

III. MEDITERANSKE IGRE NA PIJESKU HERAKLION 2023.

za najuspješniji nastup do sada

Hrvatski sportaši i sportašice zauzeli su vrlo respektabilno šesto mjesto na ljestvici uspješnosti država, potvrdivši iznova pripadnost sportskim velesilama Piše: VINKO KNEŽEVIĆ Fotografije: HOO

D

rugi put zaredom Grčka je ugostila Mediteranske igre na pijesku (9. - 16. rujna), a nakon prethodnika Patrasa, njihovu trećem izdanju, s 14 sportova u programu, domaćin je bio Heraklion na Kreti.

Sudjelovalo je oko 1500 sportaša i sportašica iz 26 država, smještenih u sredozemnom „bazenu“ ili samo naslonjenih na njega u povijesnom, gospodarskom ili kulturološkom aspektu. Hrvatsku je u deset sportova predstavljalo 30 sportaša i 28 sportašica, a s osvojenih 11 (2+3+6) medalja ostvarili su dosad najuspješniji nastup na istovrsnim Igrama i zauzeli vrlo respektabilno 6. mjesto na ljestvici uspješnosti država.

Osim sportskih velesila - Italije, Španjolske, Francuske te domaćina Grčke - ispred Hrvatske smjestio se još samo

Egipat koji ima dvije zlatne medalje više u kolekciji od sedam ukupno osvojenih.

NAŠA JUNAKINJA – DORA BASSI Hrvatsku zastavu na svečanosti otvaranja Igara u antičkom ozračju stadiona Panktirio nosili su Ivan Jurić i Ivana Ujević, kako se kasnije pokazalo - zlatni rukometaš i brončana košarkašica.

Svako natjecanje ima junaka ili junakinju, a u opremi sportskog brenda 4F i sa znakom Hrvatskog olimpijskog odbora na njoj, junakinja je bila itekaka poznata. Dora Bassi, najuspješnija hrvatska sportašica na prošlim Igrama (tri srebrne kolajne), i ovom se prilikom okitila tercetom medalja, tek nešto slabijeg sjaja. Riječanki sa zagrebačkom adresom Grčka je očigledno zemlja za sportske pothvate, barem kada se radi o europskom

OLIMP

27

III. MEDITERANSKE IGRE NA PIJESKU HERAKLION 2023. kontinentu. Višestruka hrvatska rekorderka prije četiri je godine upravo na Europskom prvenstvu u grčkoj Ionnini osvojila prvu medalju za hrvatsko plivanje s perajama srebro na 50 m SF (surface/površinsko). Plivači(ce) s perajama ponovno su nam priuštili obilje slavljeničkog raspoloženja, a vrhunac ushita izazvalo je zlatno odličje Ognjena Marića.

No, put prema rekordnom medaljaškom „plijenu“ na Mediteranskim igrama na pijesku trasirali su naši predstavnici i predstavnice u obalnom veslanju - s početne tri kolajne. Ženska posada u dvojcu na pariće Paola Girotto i Martina Kaić osvojila je srebro, muška - Nickol Udovičić i Nino Varat, u istovrsnom je „dublu“ doveslala do bronce, dok je mješovita štafeta - u ženskom i muškom samcu te u dva dvojca na pariće (svi gore spomenuti plus Sara Žuvanić i Lovre Puh) - također završila na pobjedničkom postolju s brončanom kolajnom oko vrata.

KOLEKTIVNI SPORTOVI ZABLISTALI

Stjepan Babić, Fran Cvjetičanin, Antonio Fabek, Matej Jakeljić, Ivan Jurić, Noa Klarić, Tomislav Lauš, Sebastian Lučić, Jan Terihaj i Filip Mlinarić (rukomet na pijesku, muška reprezentacija)

naslov prvaka u samo tjedan dana razmaka), zbog čega je kapetan Ivan Jurić bio i više nego siguran u novi trijumf.

Nakon demonstracije superiornosti tijekom turnira, u finalnoj utakmici naši sjajni rukometni „pjeskaši“ nisu dali nikakve izglede suparnicima iz Italije (2-0). Hrvatski rukometaši na pijesku imaju više od 30 odličja na velikim natjecanjima i lijepo je znati kako smo velesila u sportu koji je sve popularniji u svijetu te ozbiljno kuca na vrata olimpijskog programa sportova.

Kolektivni sportovi definitivno su nam osvjetlali obraz u Heraklionu (tri medalje). Dva odličja stigla su i iz mješovitih ekipnih natjecanja, iz plivačke i veslačke štafete. To je također podatak koji veseli, budući da Međunarodni olimpijski odbor sve više forsira mješovita natjecanja ove vrste.

U kategoriju ugodnih iznenađenja svakako spada hrvač na pijesku Tomislav Hader. On je osvojenom broncom spasio čast hrvatskih borilačkih sportova koji s višesportskih natjecanja u pravilu donose medalje.

Gdje bi bio kraj hrvatskoj „berbi odličja“ da su na postolju

Dora Bassi

Nickol Udovičić i Nino Varat

Hrvatski košarkaši u inačici 3x3 odlično su odradili turnir - u polufinalu su svladali Alžirce (13-10) i s velikim optimizmom čekali finalni rasplet. Dvoboj za zlato pretvorio se u triler, u kojem je grčka momčad doslovce uspjela „iščupati“ pobjedu (12-11).

Ni košarkašice nisu ostale bez vrijednog „ukrasa“ oko vrata. Nakon polufinalnog poraza (10-12) od Slovenki, Hrvatice su u ogledu za treće mjesto svladale Tunižanke (14-12) za brončano odličje na Igrama.

Ipak, za prvo hrvatsko zlatno odličje pobrinuli su se naši stalni aduti za velike domete, na čija smo pobjednička postolja odveć naviknuti - rukometaši na pijesku. Još kad se s tim spojila činjenica da igraju na grčkom pijesku i „pod grčkim suncem“, u - za njih - čudesnom Heraklionu… Naime, prošle su godine osvojili dvije zlatne medalje na svjetskim smotrama upravo u najvećem kretskom gradu (juniorski i seniorski

28 OLIMP

Tomislav Hader

Dora Bassi, Gloria Galić, Ognjen Marić i Filip Strikinac

Paola Girotto i Martina Kaić

Borna Antolić, Jakov Jacović, Luka Jurički i Roko Sedlar (košarka 3x3, muška reprezentacija) Nikolina Dujić, Nikolina Prnjak, Marija Soldo i Ivana Ujević (košarka 3x3, ženska reprezentacija) Paola Girotto, Martina Kaić, Lovre Puh, Nickol Udovičić, Nino Varat i Sara Žuvanić (obalno veslanje, mješovita posada)

završili i oni koji su bili vrlo konkurentni za uspon na njega pa na kraju osjetili svu gorčinu izričaja „drvena medalja“.

Najbolji primjer za to su kitesurferi Martin i Marija Dolenc, koji su nakon 10 utrka završili nastupe na četvrtom mjestu, baš kao i plivačica s perajama Gloria Galić, četvrtoplasirana u disciplini 100 m BF… Osim sjajnih prezentacija hrvatskih sportašica i sportaša u većini sportova, prepoznatljivih i u količini osvojenih odličja, za svaku pohvalu je i njihovo međusobno bodrenje na svim borilištima. Podrška s tribina ponekad je nosila naše predstavnike i do uspona na postolje…

Tjedan dana Herakliona hrvatskim će sudionicima ostati u trajnom sjećanju. ČETVRTO IZDANJE U PORTUGALU Svečanost zatvaranja Igara bila je podijeljena u tri dijela, simbolizirajući tri ciklusa Međunarodnog odbora Mediteranskih igara. Režiser Stavros Litinas, čija je dramska točka “očarala” gledatelje na svečanosti otvaranja, i za kraj je ponudio predstavu. Temeljila se na kulturi i civilizaciji Krete, bila je popraćena kretskom

glazbom, uz iskazivanje poštovanja prema narodima Grčke, Libije i Maroka koji su pogođeni prirodnim katastrofama.

Zastava Mediteranskih igara na pijesku za njihovo četvrto izdanje, 2027. godine, predana je predstavnicima portugalskih gradova Lagoa i Portimaoa.

HRVATSKE MEDALJE u Heraklionu 2023.

ZLATNE MEDALJE 1) Ognjen Marić (plivanje s perajama, 200 m BF) 2) Stjepan Babić, Fran Cvjetičanin, Antonio Fabek, Matej Jakeljić, Ivan Jurić, Noa Klarić, Tomislav Lauš, Sebastian Lučić, Jan Terihaj i Filip Mlinarić (muška reprezentacija, rukomet na pijesku) SREBRNE MEDALJE 3) Paola Girotto i Martina Kaić (ženska posada dvojac na pariće) 4) Luka Jurički, Borna Antolić, Jakov Jacović i Roko Sedlar (muška reprezentacija, košarka 3x3) 5) Dora Bassi (plivanje, 50 m AP) BRONČANE MEDALJE 6) Tomislav Hader (hrvanje na pijesku, -90 kg) 7) Dora Bassi (plivanje, 100 m SF) 8) Dora Bassi, Nikola Đurđević, Filip Strikinec, Gloria Galić i Ognjen Marić (plivanje, mješovita štafeta) 9) Nino Varat, Nickol Udovičić, Sara Žuvanić, Martina Kaić, Paola Girotto i Lovre Puh (obalno veslanje, štafeta) 10) Nickol Udovičić i Nino Varat (dvojac na pariće) 11) Ivana Ujević, Nikolina Dujić, Marija Soldo i Nina Prnjak (ženska reprezentacija, košarka 3x3) Ognjen Marić

OLIMP

29

SPORTSKI KAMPOVI

30 OLIMP

POREČ okuplja

gigante s Olimpa Donosimo priču o sportskim kampovima koji impresioniraju ne samo brojem i kvalitetom sudionika, već i ozbiljnim efektom na predsezonsku popunjenost turističkih kapaciteta

U

Piše: DRAŽEN BRAJDIĆ

hrvatskom je sportu puno sportskih kampova, od nogometnih preko košarkaških i rukometnih do onih borilačkih, i svi oni imaju svoju pedagošku i animacijsku vrijednost. Neki veću, neki manju, no dobro je da se događaju i da su neka vrsta poticaja i našoj mladeži da se bavi sportom.

No, ovo je priča o onim kampovima koji impresioniraju ne samo samo brojem i kvalitetom sudionika, već i ozbiljnim efektom na predsezonsku popunjenost turističkih kapaciteta. A sva tri se održavaju u istom gradu (Poreču), istarskom turističkom biseru u kojem su shvatili da je sportski turizam vrlo vrijedan. Nije ekskluzivan ali može biti masovan i, kao takav, također doprinosi promociji Hrvatske kao primamljive turističke destinacije.

TRADICIJA KARATAŠKOG KAMPA Ovo je priča o porečkom karataškom, džudaškom i hrvačkom kampu, svojevrsnim odgojno-obrazovnim ali i razvojnim skupovima sportaša i njihovih učitelja ne samo za mlade sportaše već i za one sazrele.

Krenimo s onim najranije začetim, a to je onaj karataški o kojem smo pričali s predsjednikom Hrvatskog karate saveza, ujedno i glavnim tajnikom Europskog karate saveza, Davorom Cipekom.

- Krenuli smo 2013. u Umagu, no kako je taj kamp neprestano rastao od 2019., njihova infrastruktura to više nije mogla pratiti. I zato smo se preselili u Poreč koji ima sjajnu dvoranu Žatiku, ali i gradonačelnika Lorisa Peršurića, čovjeka koji ima osjećaj za sport i sportski turizam. Nakon pandemije koronavirusa počeli smo graditi i Ligu mladih, pa smo ove godine u osam dana imali ukupno 5000 ljudi. Među njima je bilo 3800 sportaša i sportašica, svih uzrasta, od klinaca do mlađih seniora, iz 73 države s pet kontinenata. Imali smo i 400 trenera, plus 140 sudaca i niz članova delegacija i tako smo dobili brojku od 5000. A to vam je 5000 mobitela, 5000 profila na društenim mrežama, to su milijuni fotografija plaža, grada... Šefica prodaje u hotelima koje

koristimo kaže da jako puno ljudi ostane nakon kampa u Poreču, a i dobar dio se vrati s obiteljima. Cipekova primarna ideja organiziranja ovog kampa nije poslovna.

- Nama kao Hrvatskom karate savezu nije do zarade.

Mi smo u ovaj kamp ulagali da bismo se izborili za svoje mjesto pod suncem u svijetu karatea. Španjolci ne trebaju ništa organizirati i oni će uvijek imati svoj status, no da bismo mi igrali u kolu s velikima, moramo imati ovakav događaj. Mi smo ovdje samo tehnički organizator jer to je, zapravo, kamp Svjetskog karate saveza koji je ukazao povjerenje Hrvatskoj i našim rješenjima. To vam je kao da FIFA ima svoj nogometni kamp i radi ga u Hrvatskoj.

Jedan od demonstratora na kampu bio je i dvostruki europski prvak Enver Idrizi, istinska veličina “vještine prazne šake”, a u Poreču su trenirali i neki od danas najboljih svjetskih karataša, pa tako i braća Kvesić, poluteškaš Ivan i teškaš Anđelo.

DŽUDAŠKI FESTIVAL Takvih velemastora svog sporta bilo je i na porečkom džudaškom kampu koji više nije samo Olimpijski trening kamp već pravi pravcati džudaški festival. A taj festival prije pandemije bolesti Covid-19 nudio je osam različitih aktivnosti koje su privukle 2000 ljudi. Kako je sve krenulo ispričao nam je Hrvoje Lindi, glavni tajnik Hrvatskog judo saveza i dopredsjednik Europske džudo unije (EJU): - Prije sedam godina odlučili smo imati i Olimpijski trening kamp na koji dolaze ponajbolji svjetski džudaši radi sparinga. U Europi ima 12 kampova i oni su posjećeni sa po 500 do 900 natjecatelja iz 30 do 70 zemalja. Najjači džudaški kampovi su u Španjolskoj, Turskoj i Hrvatskoj.

Osim trening kampa za najbolje svjetske seniore imamo i

“JAKI MEĐUNARODNI KAMPOVI SU NAŠ PUT RAZVOJA.” (VLADIMIR BREGOVIĆ)

OLIMP

31

SPORTSKI KAMPOVI kamp za djecu, ali i za djecu s posebnim potrebama, a tu je i znanstvena konferencija. Ove godine smo imali 1200 sudionika iz 54 zemlje. Svo vrijeme smo u Poreču gdje osjećamo sinergiju gradske uprave, sportske zajednice i hotelijera.

Sveukupno, zaslužni smo za preko 15 tisuća noćenja.

To je najbolja ilustracija doprinosa izvansezonskom turizmu. Naime, postoje istraživanja koja kažu da ti gosti izvanpansionski potroše i do 100 eura dnevno.

Na koncu smo, zajedno s prvim operativcem hrvatskog džuda, zaključili da nije slučajno da su najmasovniji kampovi baš u borilačkim sportovima.

- Kod nas je drugačiji sustav, mi nismo poput individualnih sportova kakvi su, recimo, atletika i plivanje. Mi trebamo sparinge do kakvih nam nije lako doći unutar Hrvatske.

Uostalom, i Japanci dolaze u Europu jer im nije dovoljno međusobno sparirati.

Osim klinaca i klinki veliku korist od toga imaju i naši najbolji borilački seniori, pa je dvostruka svjetska prvakinja Barbara Matić izjavila da se ona za vrijeme tog kampa osjeća sjajno jer konačno ne mora nigdje dalje putovati.

PRIPREME NAJBOLJIH SVJETSKIH HRVAČA To vrijedi i za naše najbolje hrvače koji također imaju iznimno snažan i vrlo raznovrstan trenažni kamp u Lijepoj Našoj. A o tome nam je pričao predsjednik Hrvatskog hrvačkog saveza Vladimir Bregović: - Svojedobno smo odlučili da je to naš put razvoja. Počeli

“NAMA NIJE DO ZARADE. MI SMO U OVAJ KAMP ULAGALI DA BISMO SE IZBORILI ZA SVOJE MJESTO POD SUNCEM U SVIJETU KARATEA.” (DAVOR CIPEK)

32 OLIMP

smo 2018. sramežljivo.

Prvo smo krenuli s kampovima u Gospiću koji je za ljetno vrijeme idealan i gdje su se naši dečki spremali za ovogodišnje Svjetsko prvenstvo. U međuvremenu smo im pridodali kadete i juniore i dobili hrvački festival s kojim smo preselili u Poreč, točnije u hotel Dijamant koji je u tom trenutku, u vrijeme pandemije koronavirusa, bio jako pogodan jer u svom sklopu ima sportsku dvoranu.

Važan faktor ove priče s hrvačkim kampom jest hrvatski izbornik s bjeloruskom putovnicom.

- Igor Petrenko je svojedobno bio čovjek koji je vodio glavni kamp cijelog Istočnog bloka u ruskom Stajkinovu. Dakle, osim treniranja sportaša čovjek je verziran i u tom, organizacijskom, načinu djelovanja.

Na temelju toga s punom odgovornošću mogu tvrditi da smo top destinacija za pripreme najboljih svjetskih hrvača. Takve kampove imaju mnogi, no neki su zatvoreni za ostatak svijeta poput onih u Turskoj i Iranu što im ponekad i nedostaje. A mi smo došli do toga da na našem kampu imamo 30 do 40 reprezentacija na našim pripremama u hrvanju grčko-rimskim stilom.

I hrvači u Poreču, zapravo, imaju festival.

- Nakon priprema seniora imali smo i pripreme i turnir hrvača do 15 godina, potom onih do 17 godina i na kraju, zajedno s turnirom, do 20 godina. Imali smo predavače iz SAD-a i Japana. Neki su mislili da se u Hrvatskoj uopće ne radi žensko hrvanje, ali s rezultatima Veronike Vilk, svjetske i europske kadetske prvakinje, svima smo otvorili oči. Festival je ukupno trajao mjesec dana pa smo u ovoj godini, zajedno s Grand Prixom i seniorskim Prvenstvom Europe generirali preko 20 tisuća punih pansiona.

Da ne zaboravimo, sva ova tri kampa imala su mnoštvo velikana svojih sportova kao demonstratore.

U Poreč sad već poslovično stižu i giganti s Olimpa.

Tako su karataši doveli peterostrukog svjetskog i jedanaesterostrukog europskog prvaka Azerbajdžanca Rafaela Agajeva. Džudaši su se mogli pohvaliti s trostrukim olimpijskim i jedanaesterostrukim svjetskim prvakom Francuzom Teddyjem Rinerom. Jednog od najvećih svih vremena imali su i hrvači na svom kampu, a to je Kubanac Mijain Lopez, superteškaš koji u svojoj kolekciji ima četiri olimpijska i pet svjetskih zlata.

WWW.SKIFUN.HR

MJESTO GDJE HRVATSKA SKIJA! Preko 140 destinacija u ponudi | Popusti za rane rezervacije Novogodišnje skijanje | Otvaranje sezone | Obiteljski paketi

Your World Of Skiing

www.uniline.hr info@uniline.hr +385 52 390 000

USUSRET OI PARIZ 2024.

Ljetna berba olimpijskih

normi

Piše: MARIN ŠAREC Fotografije: CROPIX, HOO

V

rlo je uspješno bilo ljeto 2023. za hrvatske sportašice i sportaše koji love olimpijsku normu. Podsjećamo, u ovu godinu je Hrvatski olimpijski odbor ušao samo s jednom olimpijskom normom, onom maratonke Bojane Bjeljac i mjesecima je atletičarka Dinamo-Zrinjevca bila usamljena na popisu evidentnih olimpijskih kandidata za Pariz. U proljeće joj se pridružila još jedna maratonka - Matea Parlov Koštro. Na Europskim igrama u Krakovu, koje su za većinu olimpijskih sportova predstavljale i olimpijske kvalifikacije, očekivalo se značajnije popunjavanje rubrike hrvatskih evidentnih kandidata, no uspjelo je to samo boksaču Gabrijelu Veočiću koji se u Poljskoj okitio srebrnom medaljom.

- Sama činjenica da sam se plasirao među prvima i da sam na Europskim igrama u Poljskoj bio među favoritima, dokaz je da ću imati veliku šansu u Parizu. Imam još

dosta vremena za stasati u seniorskim vodama, ali mislim da se već sada otvara mogućnost za olimpijsku kolajnu i sve ću učiniti da to i ostvarim. Olimpijska medalja je moj san i neću stati dok je ne osvojim, ako ne u Parizu, onda na sljedećim Olimpijskim igrama - optimističan je Veočić.

NA KEBABU SHVATIO DA JE ISPUNIO NORMU

Tako smo iza nas ostavili prvu polovinu predolimpijske 2023. Godinu dana prije Olimpijskih igara Parizu netko je tako mogao zaključiti da je „knjiga“ hrvatskih olimpijskih kandidata „spala na tri slova“. No, onda je došlo u svakom pogledu ćudljivo, prevrtljivo i burno ljeto i konačno je krenulo… Hrvatski rekorder u bacanju kugle Filip Mihaljević je sredinom srpnja na mitingu Dijamantne lige u poljskom Chorzowu, na istom bacalištu na kojem je tri tjedna ranije osvojio srebrnu medalju na Europskim igrama, ostvario i olimpijsku normu.

Mihaljević je to postigao U VRIJEME PROŠLOG BROJA OLIMPA IMALI SMO SAMO bacivši kuglu do granice svog najboljeg rezultata sezone DVIJE OLIMPIJSKE NORME, ONE KOJE SU OSTVARILE 21.63 metara.

MARATONKE BJELJAC I PARLOV KOŠTRO, NO NAKON - Iskreno, zaboravio sam da je BOKSAČA VEOČIĆA I BACAČA KUGLE MIHALJEVIĆA, to bila norma za Olimpijske igre.

To je bila Dijamantna liga, bila je OSTVARENE NORME NAPOKON SU SE ZAREDALE...

34 OLIMP

U ljetnoj berbi olimpijskih normi uspješni su bili Filip Mihaljević, Sandra Perković, Gabrijel Veočić, Šime i Mihovil Fantela, Palma Čargo, Martin Dolenc, Giovanni Cernogoraz, Martin i Valent Sinković, Damir Martin, Anton i Patrik Lončarić te Anamarija Govorčinović i Matija Marinić, a u Pariz će ići i Tonči Stipanović ili Filip Jurišić

“OD 2012. SAM U PROGRAMIMA HOO-A, PROŠAO SAM SVE - OD PROGRAMA L, PA SVE DO PROGRAMA OLIMPIJSKOG A-KANDIDATA. PODRŠKA MATIČNOG SAVEZA I HOO-A MI PUNO ZNAČI. BEZ NJIH NE BIH BIO TU GDJE SAM SADA. NA OLIMPIJSKIM IGRAMA SE NADAM ZLATU!” (MARTIN DOLENC) borba za skupljanje bodova i tek kasnije smo Tom Walsh i ja, kad smo bili na kebabu, shvatili da smo obojica bacili normu za Pariz. Bio sam baš sretan jer smo skinuli veliki teret s leđa. Nije to mala stvar, to su mi već treće Igre. U smislu papirologije i financija, kod Hrvatskog olimpijskog odbora sada prelazim u status evidentnog kandidata što mi otvara puno veći budžet za oporavak, stipendije i sve ostalo do Pariza što donosi dodatno olakšanje. I ovaj odmor poslije finala Dijamantne lige u Eugeneu bit će puno opušteniji. Ne mora se razmišljati o normi, možemo se fokusirati na Svjetsko dvoransko prvenstvo, Europsko prvenstvo u Rimu i Pariz - prokomentirao je ispunjenje norme aktualni europski prvak u bacanju kugle.

Sredinom kolovoza uslijedio je jedriličarski val osvajanja

normi na Svjetskom prvenstvu u Den Haagu. Berbu su započeli iskusni olimpijci Šime i Mihovil Fantela u klasi 49er, a nastavili debitanti - Palma Čargo u jedrenju na dasci i Martin Dolenc u kitesurfingu, kako se službeno naziva jedrenje na dasci sa zmajem. Uz tri spomenute, osigurana je olimpijska norma i u samcu klase ILCA 7 (bivši Laser), a preko nje bi dvostruki srebrni olimpijac Tonči Stipanović mogao krenuti u lov na treću olimpijsku medalju ili Filip Jurišić po svoju prvu. Tko će od njih dvojice predstavljati Hrvatsku na Olimpijskim igrama u Parizu sljedeće godine saznat ćemo nakon kriterijskih regata - siječanjske u sklopu SP-a u Adelaideu ili pak travanjske u francuskom Hyeresu.

DOLENC U PARIZU ŽELI – ZLATO! Martin Dolenc nam je još prošle godine, kada je tek postao potencijalni olimpijski A-kandidat, rekao koje su mu ambicije za Pariz: - Od 2012. sam u programima Hrvatskog olimpijskog odbora, prošao sam sve programe - od programa l, pa sve do programa olimpijskog A-kandidata. Podrška matičnog saveza i HOO-a mi znači jako puno. Točnije, bez njih ne bih bio tu gdje sam sada. Na Olimpijskim igrama se nadam zlatu!

OLIMP

35

USUSRET OI PARIZ 2024.

Za zaključenje kolovoške berbe olimpijskih normi pobrinulo se dvoje sportaša koji u svojoj kolekciji već imaju olimpijska zlata. Na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti najbolja hrvatska atletičarka Sandra Perković, olimpijska pobjednica iz Londona 2012. i Rija 2016. godine, nije se uspjela popeti na pobjedničko postolje u bacanju diska, ali je već u kvalifikacijama ostvarila hitac vrijedan olimpijske norme za Pariz (65.62 m). U finalu je Sandra samo „potvrdila“ normu sa 66.57 metara, da bi kasnijim rezultatima na atletskim mitinzima i hicima preko 67 metara pokazala da će u Parizu opet biti kandidatkinja za odličja. A put do Pariza izgledat će… - Put do Pariza vodi preko Rima. Tamo na Europskom prvenstvu branim šest uzastopnih zlatnih medalja. No, prije toga moram odraditi kvalitetne zimske pripreme. Odlučili smo da se ove godine nećemo ostati smrzavati u Zagrebu, nego otići negdje gdje se može normalno trenirati. Planirali smo otići u Tursku, no tamo su nogometaši zauzeli sve baze za zimske pripreme pa ćemo morati naći nešto drugo - pojašnjava najtrofejnija diskašica svih vremena.

SVJETSKO I EUROPSKO ZLATO U SAMO MJESEC DANA Osvajanjem naslova svjetskog prvaka u disciplini trap na Svjetskom prvenstvu u Bakuu, 40-godišnji hrvatski strijelac Giovanni Cernogoraz izborio je i olimpijsku normu za Pariz. Uz olimpijsko zlato iz Londona, to mu je ujedno i najveći uspjeh u trofejnoj karijeri. Nakon toga osvojio je i drugi naslov europskog prvaka, ovaj put u Osijeku. Kako je Giovanni „oka sokolova“ i u petom desetljeću života, od njega se lijepe vijesti mogu očekivati i idućeg ljeta iz Pariza. - Ponosan sam na sebe, svoju

SA 16 NOVIH OLIMPIJSKIH NORMI, OSTVARENIH PROŠLOG LJETA, BROJ SIGURNIH HRVATSKIH PUTNIKA ZA PARIZ POVEĆAO SE NA 18. STIŽE JESEN, IDEMO DALJE! obitelj, hrvatsko streljaštvo. Naporno sam radio za ovo, ovo je veliki rezultat za moju zemlju. Nakon što sam kroz raspucavanje osigurao olimpijsku normu, u finalu mi je bilo lakše - skroman je kao i uvijek bio Cernogoraz nakon još dviju zlatnih medalja i nove prigode na Olimpijskim igrama u Parizu.

Hrvatski veslači su po olimpijske norme išli na Svjetsko prvenstvo u Beograd i nisu se, dakako, vratili praznih ruku. Valent i Martin Sinković u dvojcu na pariće te Damir Martin u samcu, nastup u Parizu osigurali su već ulaskom u finale svojih disciplina, što su braća Sinković garnirala i srebrnom medaljom.

- Što sam učinio? Četvrte Igre. Ludo, ludo, ludo, ludo.

Osjećam se negdje između vode i neba, ali više malo na nebu - kucam na vrata raja.

Stvarno sam sretan. Glavni cilj ove sezone je ostvaren, svaka patnja, svaka kap krvi, svaka suza je naplaćena - presretan je i emotivan nakon polufinalne utrke bio

36 OLIMP

“ŠTO SAM UČINIO? ČETVRTE IGRE. LUDO, LUDO, LUDO, LUDO. OSJEĆAM SE NEGDJE IZMEĐU VODE I NEBA, ALI VIŠE MALO NA NEBU - KUCAM NA VRATA RAJA. STVARNO SAM SRETAN. GLAVNI CILJ OVE SEZONE JE OSTVAREN, SVAKA PATNJA, SVAKA KAP KRVI, SVAKA SUZA JE NAPLAĆENA.” (DAMIR MARTIN) Martin, koji već ima dva srebra i broncu s Olimpijskih igara.

LONČARIĆI DO PARIZA NAKON VELIKE DRAME Za Sinkoviće i Martina smo nekako bili sigurni da će se iz Beograda vratiti s normama, no zato je borba za normu Patrika i Antona Lončarića u dvojcu bez kormilara bila iznimno dramatična. Budući da 11 najboljih posada iz Beograda osiguralo nastup u Parizu, morali su biti peti u B-finalu. No, Lončarići su tijekom cijele utrke bili posljednji i činilo se da neće uspjeti, da bi u dramatičnom finišu prošli ciljem petoplasirani, svega 16 stotinki sekunde ispred danske posade i otišli na Olimpijske igre. Ivana i Josipa Jurković su zbog viroze morale odustati od nastupa u Beogradu, pa će put do Pariza potražiti na Olimpijskoj kvalifikacijskoj regati 2024. godine u Luzernu. Ako im to pođe za rukom, postat će prva ženska posada u hrvatskoj povijesti koja se uspjela kvalificirati na Olimpijske igre u veslanju.

Početkom rujna pokazalo se da je prvim mjestom u B-finalu na 500 metara na kolovoškom SP-u u Duisburgu, olimpijsku vizu ipak izborila i najbolja hrvatska kajakašica Anamarija Govorčinović. Naime, neke njezine suparnice s osiguranom vizom u jednosjedu odlučile su se za olimpijske nastupe u dvosjedima i četverosjedima, što je oslobodilo mjesto i za Anamariju.

Na sličan način do norme je stigao i divljevodaški kanuist Matija Marinić 17. mjestom u poluzavršnici svjetske smotre u Londonu. Marinić je u slalomu na tokijskim Igrama ostao na rubu elitne skupine i - borbe za odličja, tako da će mu nastup u Parizu biti veliki izazov. Sa 16 novih olimpijskih normi, ostvarenih prošlog ljeta, broj sigurnih hrvatskih putnika za Pariz povećao se na 18. Stigla je jesen, idemo dalje!

Osigurali norme za OI u Parizu Bojana Bjeljac, Matea Parlov Koštro, Filip Mihaljević, Sandra Perković (atletika), Gabrijel Veočić (boks), Šime i Mihovil Fantela, Palma Čargo, Martin Dolenc, Tonči Stipanović ili Filip Jurišić (jedrenje), Giovanni Cernogoraz (streljaštvo), Martin i Valent Sinković, Damir Martin, Anton i Patrik Lončarić (veslanje), Anamarija Petrunjela Pavić Govorčinović, Matija Marinić (kajak i kanu)

JEDINSTVENO D R U G A Č I J I

Muška juniorska rukometna reprezentacija U19

Veronika Vilk

Jana Pavalić

Matej Nevešćanin i David Ledinski

▶

Ženska kadetska odbojkaška reprezentacija U17

Roko Brantuša

38 OLIMP

LAUREATI 2023.

17. NAGRADA “DRAŽEN PETROVIĆ”

Prvi put nagrađeni i nogometaši, posebno priznanje juniorima Hajduka „Kroz film o Draženu svi dobitnici priznanja mogu razumjeti u čemu je suština nagrade koja nosi njegovo ime, mogu shvatiti u čemu je bit olimpizma i sporta“, rekao je predsjednik HOO-a Zlatko Mateša Piše: VINKO KNEŽEVIĆ, Fotografije: HOO

H

rvačica Veronika Vilk, tenisač Dino Prižmić, sportski par Matej Nevešćanin-David Ledinski te odbojkaške kadetkinje i rukometni juniori laureati su glavnih kategorija, a juniori Hajduka dobitnici posebnog priznanja Nagrade „Dražen Petrović“ koju je Hrvatski olimpijski odbor (HOO) dodijelio 17. godinu zaredom.

Osim premijerne dodjele posebnog priznanja, ovogodišnji HOO-ov izbor najuspješnijih mladih sportaša i sportaša (do 20 godina) te najperspektivnijih (do 16 godina) imao je još jednu posebnost - nije održan u Muzejsko-memorijalnom centru „Dražen Petrović“, nego u zagrebačkom Cinestaru Kaptol, i to s razlogom - kao uvertira u dodjelu nagrada poslužio je dokumentarni film „Naš mali“, čiju režiju i scenarij potpisuje Ivana Guberina, uz koscenarista dr. sc. Ivicu Poljička.

Film o životu i karijeri Dražena Petrovića (prije zagrebačke premijere već je prikazan u Šibeniku i Vukovaru) najprije apostrofira šibenske početke „košarkaškog Mozarta“, a potom sublimira njegove zvjezdane trenutke iz Cibone, madridskog Reala, NBA lige te iz nastupa za državnu reprezentaciju.

U ulozi domaćina bio je predsjednik HOO-a Zlatko Mateša koji je u obraćanju nazočnima ukazao na značaj nagrade koja se dodjeljuje mladim sportaši(ca)ma, ali i na izvrstan film koji je sufinancirao i HOO: - Nema boljeg uvoda u svečanost od ovakva filma. Kroz film o Draženu svi dobitnici ovih priznanja mogu razumjeti u čemu je suština nagrade koja nosi njegovo ime, mogu shvatiti u čemu je bit olimpizma i sporta… - rekao je Mateša. „DRAŽEN JE NAJBOLJI DOKAZ“ Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac poručila je laureatima da ministarstvo kojem je na čelu s osobitim zadovoljstvom teži pomagati mladim sportašima, a o samoj nagradi je kazala: - Ovo je nagrada koja će cijeli život ostati uz vas, iako vjerujem da će biti i drugih nagrada. Želim da vas u nastavku karijera i u vašim novim uspjesima vodi upravo

Dražen Petrović jer on je najbolji dokaz koliko se može postići radom i disciplinom…

Nakon pozdravnih govora, prvi su na pozornicu izašli najmlađi, odnosno najperspektivniji laureati. U kategoriji sportašica najvećih nada hrvatskog sporta nagradu je primila plivačica Jana Pavalić, svjetska juniorska prvakinja i hrvatska rekorderka na 50 metara leptirovim načinom. Sjajna Stubičanka članica je zabočkog Olimpa, trenira u Tuheljskim Toplicama i izvanserijskim talentom najavljuje vrhunske domete u budućnosti.

- Dosad nisam puno znala o Draženu Petroviću, a ovo što sam vidjela u vrlo emotivnom filmu o njemu inspirativno će djelovati na mene - izjavila je Pavalić zahvaljujući na nagradi.

Sa statusom sportaša najveće nade hrvatskog sporta uz nju je stao Roko Brantuša, još jedan dragulj hrvatskog taekwondoa. S Europskog juniorskog prvenstva u Estoniji, Brantuša se vratio s brončanim odličjem u kategoriji do 78 kilograma.

“OVO JE NAGRADA KOJA ĆE CIJELI ŽIVOT OSTATI UZ VAS, IAKO VJERUJEM DA ĆE BITI I DRUGIH NAGRADA. ŽELIM DA VAS U NASTAVKU KARIJERA I U VAŠIM NOVIM USPJESIMA VODI UPRAVO DRAŽEN PETROVIĆ JER ON JE DOKAZ KOLIKO SE MOŽE POSTIĆI RADOM I DISCIPLINOM…” (NIKOLINA BRNJAC) Još prošle godine skakač u vodu Matej Nevešćanin bio je sportaš najveća nada hrvatskog sporta, a ove je godine otišao i korak dalje. Na Svjetskom juniorskom prvenstvu u Montrealu, skupa s Davidom Ledinskim, osvojio je srebrno odličje u sinkro-dasci na 3 metra.

Tim ostvarenjem zaslužili su epitet najuspješnijeg

OLIMP

39

LAUREATI 2023. sportskog para u HOO-ovu izboru.

Lana Cvjetko Nakon dugo vremena, točnije prvi put nakon 2007. godine, laureatkinje u konkurenciji najuspješnijih ženskih ekipa ponovno su odbojkašice. Ženska kadetska odbojkaška reprezentacija do 17 godina oduševila je nastupima na Europskom prvenstvu u Mađarskoj i Srbiji, s kojeg se vratila okićena brončanim odličjem.

Najuspješnija mlada momčad dolazi iz rukometa, a to je juniorska reprezentacija, koja je ovoga ljeta osvojila brončanu medalju na Svjetskom prvenstvu za uzrast do 19 godina, kojem je Hrvatska bila i domaćin. „FILM ZA SVAKU PREPORUKU” Odbor za dodjelu Nagrade „Dražen Petrović“ (na čelu s predsjednikom Željanom Konsuom) odlučio je ove godine prvi put dodijeliti i posebno priznanje, „naslonjeno“ na kategoriju najuspješnije mlade momčadi, a dobili su ga juniori HNK Hajduk.

Odlični nastupi Hajdukovih juniora, koji su kulminirali plasmanom u finale UEFA-ine Lige mladih, valorizirani su poveljom i srebrnjakom HOO-a. Predlagatelj je bio Hrvatski nogometni savez, a priznanje su primili predsjednik Uprave HNK Hajduk Lukša Jakobušić i Boro Primorac, voditelj Akademije Luka Kaliterna, ali i svojedobni olimpijac (Moskva 1980.). Nakon što je iz ruku glavnog tajnika Siniše Krajača primio HOO-ovo posebno priznanje, Jakobušić je izjavio: - Prije svega čestitam HOO-u na 32. obljetnici utemeljenja i zahvaljujem na priznanju. Iznenađeni smo ovom nagradom jer, kao što znate, nogomet i olimpizam ne idu baš nešto zajedno. Čestitam na ovom impresivnom filmu o Draženu, preporučit ću da ga pogledaju svi iz Hajdukove akademije.

Teniski sport i ove je godine imao glavnog pojedinačnog laureata - prošlogodišnjeg Milija Poljička u tom je statusu zamijenio Dino Prižmić.

Sportske obveze (nastup za Hrvatsku u Davisovu kupu)

40 OLIMP

spriječile su osvajača juniorskog Roland Garrosa da osobno primi nagradu pa je u njegovo ime to učinila predsjednica Hrvatskog teniskog saveza Nikolina Babić.

Sportašica, koja je sa 16 godina konkurirala i za naslov najveće nade hrvatskog sporta, hrvačica Veronika Vilk, povijesnim je naslovima svjetske i europske prvakinje jednoglasno izabrana za najuspješniju mladu sportašicu. Tradicionalno, nagradu joj je uručila Biserka Petrović, uz poruku da Dražen spaja ljude i nakon 30 godina od tragičnog odlaska.

SVI LAUREATI NAGRADE „DRAŽEN PETROVIĆ“ 2023.

Najuspješnija sportašica mlađih dobnih uzrasta - VERONIKA VILK (hrvanje) Najuspješniji sportaš mlađih dobnih uzrasta DINO PRIŽMIĆ (tenis) Najuspješnija ženska sportska ekipa mlađih dobnih uzrasta - KADETSKA ODBOJKAŠKA REPREZENTACIJA U17 (Carla Stošić, Anika Kontošić, Iva Ucović, Gabrijela Roso, Leni Ivković, Ana Prkačin, Maša Mlinar, Lana Francetić, Lorena Smojver, Franka Golemac, Klara Vasilj, Asja Zolota, Iva Lucija Caušević i Antonija Gulin) Najuspješnija sportska momčad mlađih dobnih uzrasta - JUNIORSKA RUKOMETNA REPREZENTACIJA U19 (Tin Herceg, Toni Matošević, Tonči Ivanišević, Gabrijel Bartolić, Marko Tkalec, Vito Glivetić, Marko Bajan, Maksimilijan Molc, Aleksandar Čaprić, Fran Zovak, Tian Borovec, Martin Tomšić, Karlo Jurić, Marko Prpić, Petar Krupić, Franko Krstić, Luka Malinarich, Ivan Petrović, Adrian Ćosić, Karlo Bjeliš) Najuspješniji sportski par, štafeta ili posada - MATEJ NEVEŠĆANIN I DAVID LEDINSKI (skokovi u vodu) Sportašica najveća nada hrvatskog sporta JANA PAVALIĆ (plivanje) Sportaš najveća nada hrvatskog sporta ROKO BRANTUŠA (taekwondo) Posebno priznanje HOO-a - JUNIORSKA MOMČAD HNK HAJDUK (Borna Buljan, Niko Đolonga, Mateo Jurić-Petrašilo, Ivan Dominić, Marin Ćalušić, Rokas Pukštas, Luka Vušković, Mark Hrvojević, Šimun Hrgović, Marko Capan, Vjeko Šemiga, Jere Vrcić, Nino Duić, Roko Brajković, Krešimir Nazor, Mate Antunović, Boško Jemo, Tomislav Arković, Lovre Lončar, Antonio Klarić Kukuz, Niko Pavić, Dominik Prpić, Luka Jurak, Domagoj Begonja, Ante Kavelj, Duje Reić, Noa Skoko, David Fesyuk, Petrunjela Pavić Ivan Bosančić)

OLIMP

41

Foto: Marko Batina

ROTARY CLUB ZAGREB MEDVEDGRAD I ZAKLADA HRVATSKIH ŠPORTAŠA NA 92. MRDUJI

42 OLIMP

I ove godine se

jedrilo

za Zakladu hrvatskih športaša Nakon iznimno uspješnog prošlogodišnjeg premijernog izdanja, Rotary klub Zagreb Medvedgrad i Zaklada hrvatskih športaša priredili su 30. rujna u Splitu drugo humanitarno jedriličarsko natjecanje, i ovom prilikom u sklopu svjetski poznate Mrdujske regate koja je imala 92. izdanje

S

uorganizatori projekta ponovno su Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski klub olimpijaca, ACI, JK Labud i Sportske novosti.

Pod geslom “Jedrite uz Rotary za Zakladu hrvatskih športaša” na regatnom polju, na iznimno kompetitivnim ACI-jevim jedrilicama tipa ClubSwan 36, natjecalo se pet posada koje su činili skiperi - među kojima su bili i naši proslavljeni olimpijci i oni koji će to tek postati (Josip Olujić, Filip Jurišić, Tonči Stipanović, Luka Roki, Stipe Gašpić, Filip Jurišić jr., Palma Čargo, Anđela i Mihaela de Micheli Vitturi) i poznati sportaši (Karla Šitić, Antonio Šetka, Milivoj Bebić, Josip Reić i Dubravko Šimenc) te predstavnici sponzora.

Na temelju prošlogodišnjeg uspjeha projekta kada je za Zakladu skupljeno više od 24.800 eura, organizatori su odlučili nastaviti tradiciju.

- Malo je reći koliki je ponos prisutan zbog ostvarenih rezultata, ali prvenstveno zbog sudjelovanja na humanitarnoj regati - naših vrhunskih skipera i drugih sportaša te brojnih sponzora (Hanza media, Hrvatski olimpijski odbor, JK Labud, brend sportske opreme

OLIMP

43

ROTARY CLUB ZAGREB MEDVEDGRAD I ZAKLADA HRVATSKIH ŠPORTAŠA NA 92. MRDUJI 4F, Amelicor/Klimaoprema, OTP banka, Euro posredovanje, Viva) - izjavili su organizatori istodobno iskazujući zahvalnost i medijima za ogromnu vidljivost koju je ovaj projekt privukao.

Osim Sportskih novosti, medijsku potporu humanitarnoj regati “Jedrite uz Rotary za Zakladu hrvatskih športaša” dala je i ove godine SPTV - Sportska televizija. Za ovogodišnje izdanje humanitarne regate sponzorsku obitelj pojačali su Primaco, Messer, BITE ME i Telemach. Zaklada hrvatskih športaša neprofitna je organizacija koja pruža financijske i druge potpore vrhunskim hrvatskim sportašima koji su tijekom ili nakon sportske karijere ostali bez mogućnosti da vlastitim sredstvima ostvare osnovne uvjete egzistencije, bilo stanovanja, liječenja, zapošljavanja, školovanja ili stručnog osposobljavanja... Zakladu su u prosincu 2006. godine osnovali Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski klub olimpijaca i Sportske novosti, i od tada djeluje pomažući sportašima, sportašicama, u iznimnim slučajevima - i trenerima. (hoo)

Preko QR koda pogledajte kratki video s regate.

Večer prije regate okupila se sjajna ekipa (slijeva nadesno): Milivoj Bebić, Tonči Stipanović, Anđelo Šetka, Josip Reić, Mihaela de Micheli Vitturi, Barbara Matić, Dubravko Šimenc, Kristijan Pavić, Karla Šitić, Valent Sinković, Anđela de Micheli Vitturi, Ivan Kljaković Gašpić Bambi, Palma Čargo, Zoran Primorac i Igor Boraska.

Prije same regate podršku su došli dati i Blanka Vlašić i Željko Jerkov, a Antonia Buličić i Mario Vekić su i jedrili

44 OLIMP

OLIMPIJSKE LEGENDE: IVAN PUDAR

Broncani iz Los Angelesa “Bili smo City 90-ih”

Legendarni vratar Hajduka i nositelj brončane medalje s Olimpijskih igara u Los Angelesu 1984. godine prisjetio se tadašnje olimpijske nogometne reprezentacije Piše: JURICA RADIĆ

P

rošlo je vremena, ali uspomene ne blijede – kazat će Ivan Pudar (62) i započeti svoju priču prisjećajući se dogodovština sjajne reprezentacije koju su Amerikanci nazvali „luda družina iz Istočne Europe”. Bilo je to vrijeme hladnog olimpijskog rata, doba kada su se bojkotirale igre sa Zapada i Istoka, ali nesvrstana Jugoslavija ništa nije propuštala. Sa sportske strane bila bi uistinu velika šteta da se dogodilo drukčije, jer iznimna klasa krasila je sportaše iz bivše države. Nogometaši nisu bili iznimka.

- Imali smo sjajnu generaciju te selekcije U-23, reprezentaciju s Borom Cvetkovićem, Deverićem, Miljušom, Ivkovićem, Baždarevićem, Gračanom, Katanecom, Milkom Đurovskim i ostalima. Bila je to skupina kvalitetnih igrača koja je istinski uživala u životu i nogometu – priča Pudar.

FINALE PRIJE FINALA No, na tim Olimpijskim igrama u Los Angelesu 1984. stigao je poraz u polufinalu, protiv Francuza…

- Dva su nam igrača isključili u jednoj potpuno neregularnoj atmosferi. Ali, tako je valjda trebalo biti.

Francuzi su preko nas došli do zlata, s nama su igrali finale prije finala – prisjeća se.

Podsjetio nas je taj rasplet na Ćirine Vatrene 14 godina poslije. I tada su Francuzi preko Hrvatske došli do naslova svjetskog prvaka.

- Može se povući paralela. Istina, mi smo pali tek u produžetku, a na tribinama je bilo čak 97 000 gledatelja!

Amerikanci su iskazali nevjerojatno zanimanje za nogometnim turnirom. Tako je naša utakmica za broncu odigrana pred 100 000 ljudi u Pasadeni. - ushićeno će Pudar.

Brončana reprezentacija 1984. godine. Stoje slijeva: Ivan Pudar, Marko Elsner, Srećko Katanec, Mirsad Baljić, Vlado Čapljić, Nenad Gračan, Dragan Stojković, Jovica Nikolić, Mehmed Baždarević i Tomislav Ivković. Čuče slijeva: Mitar Mrkela, Ljubomir Radanović, Borislav Cvetković, Milko Đurovski, Admir Smajić, Branko Miljuš i Stjepan Deverić Jugoslavija je pobijedila 2:1, a strijelac pobjedonosnog zgoditka u 89. minuti bio je Stjepan Deverić. Italiju je vodio slavni Enzo Bearzot, obranom dirigirao Franco Baresi, igrač koji je 10 godina kasnije s Italijom igrao finale svjetskog prvenstva i to baš u Americi. Jugoslavija je na Olimpijskim igrama u SAD-u redom nanizala Kamerun (2:1), Kanadu (1:0) i Irak (4:2), a onda je u četvrtfinalu došla rapsodija sa SR Njemačkom.

- Dobili smo ih 5:2, doslovno razbili. Cvetković je postigao tri pogotka, po jedan Gračan i Katanec. Odigrali smo fantastičnu utakmicu protiv Brehmea i društva koji su kasnije bili okosnica reprezentacije koja je 1990. osvojila SP u Italiji. Znali smo da smo dobri, ali tek su nas nakon Njemačke počeli doživljavati ozbiljno. Da nije bilo tih isključenja u polufinalu, uvjeren sam da bismo otišli do kraja – kategoričan je Ivan.

Reprezentaciju su vodili iskusni Ivan Toplak i trener u usponu, Ivica Osim. Toplak je znao razbuditi igrače, naglasit će Pudar.

TADAŠNJA OLIMPIJSKA REPREZENTACIJA IGRALA JE TEHNIČKI SAVRŠEN NOGOMET, BRZ, OKOMIT. OSIM DVOBOJA S KANADOM, U SVAKOJ UTAKMICI SMO PUNO ZABIJALI, STVARALI MNOŠTVO ŠANSI. ZNAM DA TO ZVUČI PRETENCIOZNO, ALI TREBA REĆI, MI SMO BILI KAO CITY ILI BARCELONA TOG DOBA

46 OLIMP

TEHNIČKI SAVRŠEN NOGOMET Znao je i Pudar, onako velik, širokih ruku i snažnih pesnica, stati pred suigrače i jasno im poručiti: „Nema šale, ni zezanja, to ostavljamo za navečer, a sada, na terenu moramo biti najjači”.

KLUBOVI: 1979. – 1990. Hajduk Split (87./88. posudba Spartaku iz Subotice) ; 1990. – 1991.

Sporting Clube de Espinho, Portugal; 1991.

– 1992. Boavista FC, Portugal, Sao Joao da Madeira, Portugal; 1993. – 1993. Eintracht Trier, Njemačka Obrana Ivana Pudara na golu Hajduka u najboljim danima karijere

IMALI SMO TAJ ZAJEDNIČKI DUH, ALI IMALI SMO I VISOKU KVALITETU. KAKO DANAŠNJE GENERACIJE VOLE REĆI - BILI SMO BRUTALNO JAKI - Imali smo taj zajednički duh, ali imali smo i visoku kvalitetu. Kako današnje generacije vole reći - bili smo brutalno jaki – smješka se Pudar.

Tadašnja olimpijska reprezentacija igrala je tehnički savršen nogomet, brz, okomit. - Osim dvoboja s Kanadom, u svakoj utakmici smo puno zabijali, stvarali mnoštvo šansi. Znam da to zvuči pretenciozno, ali treba reći, mi smo bili kao City ili Barcelona tog doba.

Reprezentacija sjajnih pojedinaca, igrača koji su kasnije napravili velike karijere, premda u A reprezentaciji većina nije ostavila dublji trag – govori reprezentativni vratar.

- Osim dvoboja s Kanadom, u svakoj utakmici smo puno zabijali, stvarali mnoštvo šansi.

Nezaboravan je bio cjelokupni posjet Americi sredinom 80-ih. Reprezentacija je prvo odigrala susrete u skupini smještena u Annapolisu pored Washingtona.

A mornarička baza američke vojske glavno je obilježje malog gradića u Marylandu… ŽIVOT KAO NA FILMU - Imali smo osjećaj kao da smo i mi dio te mornaričke baze, jer svaki dan su pored naših terena za trening vježbali vojnici. Dok su pjevali u stroju, mi smo živjeli kao u Top Gunu. Filmski!

Posjetili su reprezentativci i Bijelu kuću u Washingtonu, a onda su se preselili u Olimpijsko selo na drugu stranu Amerike, u Los Angeles.

- Živjeli smo punim plućima. Amerikanci su napravili neku svoju rang listu “noćnih ptica”. Naša je reprezentacija bila na drugom mjestu. Ali, znali smo kada je vrijeme za uživanje, a kada treba biti ozbiljan i koncentriran. Posjetili smo i Disneyland, guštali u Coca-Coli. Danas je to detalj koji nema važnost, ali kada nam je sponzor Igara doveo kamion pun Coca Cole, to je bio doživljaj za sve nas. Nije bilo preporučljivo za sportaše, ali to je bilo tako slatko…

Baš kao i brončana medalja koju smo donijeli kući.

ODLIČJA: Olimpijske igre, 1984. bronca, Los Angeles TRENERSKA KARIJERA: Val, Omiš, Mosor, Šibenik, Uskok, Hajduk Split, Trogir, Solin, Hrvatski dragovoljac, Segesta, Zadar, Split, Kaspij

osobni karton

DATUM I MJESTO ROĐENJA: 16. kolovoza 1961., Zemun

Još kao dijete stupio je u podmladak Jadrana iz Kaštel Sućurca da bi 1979. godine prešao u Hajduk. S omladinskom reprezentacijom bivše države postao je te godine prvak Europe na prvenstvu održanom u Austriji.

Za seniorsku momčad „bilih“ debitirao je već 1980., a odmah u drugom nastupu za seniore (protiv Hamburgera u Kupu europskih prvaka) svojim je bravurama zadivio nogometnu Europu.

Prošao je sve reprezentativne nogometne selekcije. Zabilježio je i jedan nastup na golu A reprezentacije - 1985. godine u Indiji, na natjecanju „Zlatni pehar Nehrua“ - kad je Jugoslavije odigrala 1-1 s Kinom.

S Hajdukom, nažalost, nije osjetio draž naslova prvaka, ali je zato sudjelovao je u osvajanju dvaju nacionalnih kupova u sezonama 1983./84. i 1986./87. Vrata Hajduka branio je i u sezoni 1985./86. kad je Hajduk nastupao u četvrtfinalu Kupa UEFA. Ukupno je za splitsku momčad odigrao 286 utakmica i postigao 4 zgoditka.

Nastupio je na Svjetskom prvenstvu 1982. u Španjolskoj.

U danima svojih najboljih obrana, 1986., doživljava prometnu nesreću koja ga punih četrnaest mjeseci odvaja od Hajdukova gola.

Nakon oporavka, šest mjeseci igra za Spartak iz Subotice, pa se vraća u Hajduk gdje ostaje do 1990. godine. Potom odlazi u Portugal u Sao Joao da Madeiru, a zatim u Boavistu iz Porta, pa Trier u Njemačkoj gdje je branio samo šest mjeseci, da bi se potom 1993. definitivno oprostio od gola u svojoj 33. godini.

Sklonost ozljedama ubrzala je prerani kraj jedne nogometne karijere koja je, prema riječima stručnjaka, trebala biti mnogo veća.

OLIMP

47

POZITIVAN PRIMJER ULAGANJA

eksplodirao”

Grad koji je “ Bjelovar je šestu godinu zaredom u TOP 10 gradova po povlačenju novca iz EU fondova. Iako nisu mogli direktno uložiti u infrastrukturu za klubove, izgradili su druge prijeko potrebne stvari poput pametne rasvjete te sredili komunalije, kanalizaciju, pročišćivač voda, odlagalište otpada... I tako su višak novca preusmjerili upravo prema sportu Piše: DANIJEL STAREŠINČIĆ, Foto: CROPIX arhiva

M

etropola u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji doživjela je pozitivnu “eksploziju”. Prije nekoliko godina Bjelovar je bio daleko od hrvatskog vrha po ulaganju u sport, ali nekako se sve posložilo u isto vrijeme - stigao je Dario Hrebak, gradonačelnik koji voli sport, koji je bio aktivno u njega uključen na županijskoj razini kao nogometaš i predsjednik, a dogodio se i ekonomski “bum”. Bjelovar je postao najveći grad u Hrvatskoj bez prireza, proračun je tri puta veći nego što je bio prije njegovog dolaska, a samim time profitirao je i sport. I da odmah ušutkamo zle jezike, ne na račun kulture i obrazovanja, jer su i za njih povećana izdavanja.

U ovo doba divljanja cijena, nestabilnog tržišta, mora se mudro raspolagati, a gradonačelnik je jasan oko svoje uloge: “Od mene se ne očekuje dovođenje igrača u bjelovarske klubove nego da naš grad napreduje po pitanju infrastrukture i sportske politike, da sportaši i rekreativci naše županije imaju vrhunske uvjete. Ulaganje u sport je isto važno kao ulaganje u kulturu i obrazovanje u koje također mnogo ulažemo. Svaki grad koji želi biti ugodan za život, koji želi funkcionirati na pravi način, mora u sve to ulagati.”

TRIPUT VEĆI BUDŽET SPORTSKE ZAJEDNICE Bjelovar polako dolazi uz bok najvećim hrvatskim gradovima, na što Hrebak kaže: “Dogodile su se pametne odluke u pravo vrijeme, digitalizacija, štednja, smanjenje zaposlenih u gradskoj upravi, nema prireza i grad je ‘eksplodirao’ pa se stvorila mogućnost i da sport bolje funkcionira.”

48 OLIMP

Sportska zajednica grada nekad je primala 3,8 milijuna kuna, a sada preko 10 milijuna kuna, naravno u eurima, a na isticanje rukometa i nogometa Hrebak kaže: “Korektno surađujemo sa svim sportskim klubovima, mislimo na masovnost sporta, a pokušavamo biti realni i balansirati. Podupiremo i druge sportove, a ne samo rukomet i nogomet koji je možda došao u fokus javnosti zbog silnih ulaganja, ali nogometaši su to i zaslužili.

Gradski stadion u Bjelovaru koštao je 3,3 milijuna eura, a stadion u Ždralovima sufinancirali smo s 0,6 milijuna eura, u suradnji s privatnim poduzetnikom Renatom Radićem. Za obnovu Sokolane za gimnastičare izdvojeno je milijun eura, sad ćemo možda i pet milijuna eura potrošiti u izgradnji nove sportske dvorane, a to kreće uskoro. Zatim atletska staza košta 100 tisuća eura, a projekt je sportsko-rekreacijskog centra teškog tri milijuna eura koji je prijavljen Ministarstvu turizma i sporta, a isto tako na europski natječaj. U parku bi bila i trimstaza, stolovi za stolni tenis, boćalište, kružna jogging staza, kafić, rukometna, košarkaška i dječja igrališta, piknik zona, park za pse...”

PROJEKT SVIH PROJEKATA

I za kraj - Terme Bjelovar, strateški projekt grada koji s PDV-om iznosi 48,3 milijuna eura.

“Potpisali smo multilateralni sporazum s Hrvatskim olimpijskim odborom, plivačkim i vaterpolskim savezom i ako se izgrade terme, Bjelovar bi postao središte razvoja za vodene sportove za cijelu Hrvatsku. Polovicu novca bi povukli iz EU fondova, a ostalo bi namirio grad. Čekamo odluku ministarstva da nam se odobri. Bilo bi to odlično za plivanje i vaterpolo.”

Posao nije jednostavan, ali Hrebak je uvjeren u uspjeh: “Zemljište, dokumentacija i konzultanti koštali su dva milijuna eura. To je gradski novac i teško bi se političari odlučili na nešto takvo, jer kako građanima objasniti da ste toliko uložili, a niste uspjeli. No, ja vjerujem u ovaj projekt i siguran sam u realizaciju - bio bi to strašan benefit za našu županiju i njezine stanovnike, ali i sportaše koji svoju budućnost vide u vodenim sportovima.

Imamo odličnu suradnju s HOO-om, moram pohvaliti predsjednika Zlatka Matešu i glavnog tajnika Sinišu Krajača, vaterpolski i plivački savez... svi oni oduševljeno su prihvatili ovu ideju i iskreno se nadam da će ga ministarstvo i EU fondovi odobriti. Ne vidim bolje prilike za razvoj vodenih sportova i cijelog projekta koji je samoodrživ. “

Više na:

petrol.hr/stalne-zvijezde Slike su simbolične.

Akcija Stalne zvijezde vrijedi samo za članove Petrol kluba od 1.6.2023. do 31.1.2024. ili do rasprodaje zaliha na prodajnim mjestima Petrol i Crodux s navedenom ponudom.

IN MEMORIAM

FRANE NONKOVIĆ (Metković, 25. travnja 1939. – Rijeka, 5. rujna 2023.)

srebrni

Napustio nas i olimpijac iz Tokija 1964.

U 85. godini života preminuo je vrsni vaterpolist i vaterpolski trener, olimpijac koji je u Tokiju 1964. godine osvojio srebro

Š

kolovao se u Zadru, a Fakultet za fizičku kulturu (smjer plivanje i vaterpolo) završio je u Zagrebu.

Vaterpolo je počeo igrati u Plivačkom klubu Jedinstvo iz Zadra (današnji VK Zadar), potom je igrao za dubrovački Jug, zatim kratko za Crvenu Zvezdu iz Beograda, da bi veći dio karijere proveo u riječkom Primorju.

Zadarski vaterpolo bio je nepresušni izvor darovitih igrača i da je bilo boljih uvjeta, zasigurno bi bio u vrhu kvalitete u bivšoj državi. Neki vrsni igrači prestajali su igrati, novi su dolazili. Godine 1957. posebno se nametnuo 18-godišnji Frane Nonković. Uvršten je u juniorsku reprezentaciju Jugoslavije te je nastupio u Rimu protiv Italije.

Frane se vrlo brzo razvio u vrhunskog igrača i sljedeće dvije godine, do odlaska u Dubrovnik, bio je nositelj igre Jedinstva. Kako je vrlo rano, još kao junior, počeo igrati za prvu momčad, jedan je od najzaslužnijih što je Jedinstvo, na prvenstvu Hrvatske u Bjelovaru 1958. godine, osvojilo

“NAKON ODLASKA IZ ZADRA, U VATERPOLU SAM BIO JOŠ DUGO, NO DANI PROVEDENI NA KOLOVARAMA OSTALI SU NEZABORAVNI. BILI SMO SJAJNA KLAPA, PRAVI PRIJATELJI, SKLONI ŠALI I VESELJU”, PRISJETIO SE JEDNOM NONKOVIĆ prvo mjesto. Isti uspjeh postignut je i 1959. na Hvaru.

Bila je to posljednja njegova sezona u kapici Jedinstva.

Završivši gimnaziju, prihvatio je poziv dubrovačkog Juga, gdje ga je preporučio bivši trener i igrač Jedinstva, Dubrovčanin Ante Baica. „Nakon odlaska iz Zadra, u vaterpolu sam bio još dugo, no dani provedeni na Kolovarama ostali su mi nezaboravni. Bili smo sjajna klapa, pravi prijatelji, svi skloni šali i veselju. Zapravo, druženje nam je bilo na prvome mjestu, a plivanje usput. Kod vaterpola je već bilo ozbiljnije. U dugom igračkom dobu nastupio sam 70 puta za reprezentaciju Jugoslavije“, rekao je jednom prilikom Nonković.

Na Europskom prvenstvu u Leipzigu 1962. godine osvojio je srebrnu medalju, a istim se odličjem okitio 1963. na Mediteranskim igrama u Napulju.

Najveći uspjeh u dugogodišnjoj karijeri postigao je na Olimpijskim igrama 1964. godine u Tokiju, gdje je s reprezentacijom Jugoslavije osvojio srebrnu medalju.

Te godine Jugoslavija je uvjerljivo osvojila prvo mjesto u svojoj skupini C, pobjedivši SAD 2:1, Nizozemsku 7:2 i Brazil 8:0. Tim pobjedama je u četvrtfinalnoj skupini

50 OLIMP

pridodala i trijumf nad Belgijom 6:2, dok je s Mađarskom odigrala neodlučeno, 4:4.

U posljednjim sekundama igre Mirko Sandić nije realizirao četverac. Kasnije se to pokazalo kao koban promašaj.

U razigravanju za poredak od prvog do četvrtog mjesta Jugoslavija je pobijedila SSSR (2:0) i Italiju (2:1 primivši pogodak u posljednjem talijanskom napadu), ali su Mađari bili nešto uvjerljiviji - svladali su Talijane 3:1, a Sovjete 5:2 (tada krajnje neobičnim ishodom 3:0 u posljednjoj četvrtini) te su se tako, zbog bolje gol razlike, domogli najsjajnijeg odličja.

Treba reći da su ovu srebrnu reprezentaciju Jugoslavije sačinjavali gotovo sve Hrvati, čak osam od njih 11. Bili su to Ozren Bonačić, Zoran Janković, Anton Nardelli, Frane Nonković, Vinko Rosić, Karlo Stipanić, Zlatko Šimenc i Ivo Trumbić.

Oprostivši se od aktivnog igranja, Nonković je prešao na trenersku klupu. Vodio je vaterpolske klubove Solaris iz Šibenika i Primorje iz Rijeke. Do finala Kupa pobjednika kupova došao je dva puta s Primorjem i to 1976. i 1981.

NONKOVIĆ JE PROŠAO CIJELI SPORTSKI PUT - IZ MALOG KLUBA, MALE VATERPOLSKE SREDINE, PREKO PRVE LIGE I VEĆIH VATERPOLSKIH CENTARA, PA DO MEDALJA NA EUROPSKOM PRVENSTVU, MEDITERANSKIM IGRAMA I OLIMPIJSKIM IGRAMA Za svoj sportski rad dobio je niz priznanja, a među ostalim i ono Hrvatskog vaterpolskog saveza te sportskih saveza Zadra, Dubrovnika i Rijeke.

Nakon niza odličnih rezultata u Primorju, Nonković postaje predsjednik Stručne komisije Vaterpolskog saveza Hrvatske. Od 1987. bavi se suđenjem te poslije postaje delegat i kontrolor. Jedan je od osnivača Vaterpolskog saveza Primorsko-goranske županije.

Napisao: Jurica Gizdić

IVAN LEVAČIĆ (Virje, 25. kolovoza 1931.

– Duga Resa, 7. srpnja 2023.)

Otišao je sjajan biciklist i sudionik Olimpijskih igara u Rimu 1960.

U 92. godini života napustio nas je istaknuti biciklist, po mišljenju Sportskih novosti najbolji hrvatski biciklist svih vremena

K

arijera Ivana Levačića bila je jako čudnovata, puna uspona i padova. Već kao šesnaestogodišnjak (1947.) počeo je voziti rabljeni bicikl marke Puch, koji je kupio od prvog osobno zarađenog novca. Na tom biciklu vozio je utrke sve do 1956.

Prvu utrku u karijeri vozio je u rodnom Virju već 1949. godine. S obzirom na to da nije bio član niti jednog kluba, startao je s posljednjeg mjesta. Na kraju je stigao prvi za pola kruga ispred ostalih (od ukupno 10 krugova).

Iste godine postaje i službeni član Biciklističkog kluba Podravac iz rodnog mu Virja. Sljedeće 1950., postiže prvi veći uspjeh kada je pobijedio na prvenstvu Hrvatske za „kontraše“ stigavši na cilj čak 10 minuta prije drugoplasiranog.

Nastupao je još za zagrebački Dinamo, Torpedo iz Koprivnice, te za Metalac iz Karlovca. Sedam godina zaredom nastupao je na utrci Kroz Jugoslaviju, prvi put 1961. godine. Sudjelovao je na svim jugoslavenskim prvenstvima, ali nikad nije osvojio prvo mjesto, uvijek bi bio drugi ili treći. Dvostruki je seniorski prvak Hrvatske - 1958. i 1961. godine.

Levačić nije bio sprinter, svaku utrku vozio je jednakom brzinom. Nikad nije vozio Tour de France, ali je zato na utrci najboljih biciklista amatera - Tour de l’Avenir u Francuskoj - 1961. bio peti. Levačićev najveći uspjeh svakako je nastup na Olimpijskim igrama u Rimu 1960. godine gdje je na cilj stigao 13., dok je ekipno bio 15. Sedam puta nastupio je na utrci Berlin-PragVaršava, a u četiri navrata na svjetskim prvenstvima u cestovnoj vožnji. Unatoč nekolicini teških padova, bio je vozač neiscrpne snage i upornosti. Vozio je do 1963. godine, a zacijelo bi i duže da nije bilo ozljeda.

Prema mišljenju Sportskih novosti, Ivan Levačić je najbolji hrvatski biciklist svih vremena.

Triput je proglašen za najboljeg sportaša Karlovca, a 2000. godine izabran je među najbolje sportaše Karlovačke županije 20. stoljeća (iza Jelice Pavličić, Antona Stipančića i Krešimira Račića).

Pokopan je na karlovačkom groblju na Dubovcu.

Napisao: Jurica Gizdić

Poštovani čitatelji,

u pripremi je izlazak samostalnog časopisa „Povijest sporta“ koji je predviđen za 2024. godinu. Prvi broj „Povijesti sporta“ izašao je 12. svibnja 1970. kao stručno glasilo tadašnjeg Saveza za fizičku kulturu Hrvatske. Od tada pa do danas izašla su 203 broja ovog lista.

Osnutkom samostalne hrvatske države, časopis „Povijest sporta“ dolazi pod okrilje Hrvatskog olimpijskog odbora, te od 1996. godine i 108. broja, mijenja ime u „Povijest hrvatskog sporta“. Zadnje samostalno izdanje bio je broj 120 koji je izašao 1998., a godinu poslije izrasta u sasvim novi časopis – „Olimp“, unutar kojeg je, kao njegov središnji dio, zadržan i podlistak „Povijest hrvatskog sporta“.

Razvojem časopisa “Olimp” i izdavačke djelatnosti HOO-a, stvorila se želja i potreba za ponovnim osamostaljivanjem časopisa koji će na taj način moći posvetiti veći prostor temama iz sportske povijesti.

Pozivamo sve povjesničare sporta, istraživače, kroničare i autore koji se bave poviješću sporta, a zainteresirani su da im članak bude objavljen u listu „Povijest sporta“ da svoje radove pošalju na e-mail adresu: ana.popovcic@hoo.hr. Uz tekst potrebno je dostaviti popis literature i izvora. Od autora se očekuje da prije slanja provedu i gramatičku provjeru teksta. Slikovne priloge (ako se šalju) ne umetati u tekst, već ih treba poslati zasebno.

Uredništvo će pregledani sve poslane članke i izabrati one koji će biti objavljeni.

Svi tekstovi koji su već poslani, bit će uzeti u obzir za objavu.

Ana Popovčić urednica „Povijesti sporta”

IN MEMORIAM

MIRKO NOVOSEL (Zagreb, 30. lipnja 1938. – Zagreb, 20. srpnja 2023.)

Odlazak legendarnog košarkaškog trenera, člana

Kuće

slavnih

U 86. godini života napustio nas je istinski velikan hrvatskog sporta, legendarni košarkaški trener i sportski dužnosnik

N

esuđeni pravnik po zanimanju (diplomirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu), Mirko Novosel bio je košarkaš zagrebačke Lokomotive (kasnije Cibone) od 1952. do 1965. godine. U 1961. nastupio je triput za reprezentaciju Jugoslavije, s kojom je na Balkanskom prvenstvu te godine osvojio zlato.

Nakon prestanka s aktivnim igranjem postao je trener KK Lokomotiva, na čijoj je klupi od 1967. do 1971. godine i s kojom 1969. osvaja Kup Jugoslavije. Nastavlja kao savezni trener košarkaške reprezentacije Jugoslavije od 1971. do 1976. - tada doslovce započinje zlatno doba jugoslavenske košarke u svim uzrastima. Već 1971. godine kadeti pod njegovim vodstvom osvajaju zlatnu medalju na EP-u Gorici, a godinu potom, 1972. jugoslavenski juniori osvajaju Europsko prvenstvo u Zadru.

Nakon vrhunskih rezultata s mlađim dobnim skupinama reprezentacije Jugoslavije, Novosel nastavlja isti niz i s A reprezentacijom bivše države. Na europskim prvenstvima 1973. u Španjolskoj i 1975. godine u Jugoslaviji, naši košarkaši postaju prvaci. Na SP-u u Portoriku 1974. Jugoslavija je osvojila srebrnu medalju.

Na OI u Montrealu 1976., pod Novoselovim vodstvom reprezentacija Jugoslavije osvaja drugo mjesto i srebrno odličje.

ČAK 12 GODINA (1976. - 1988.) NA KLUPI JE KK CIBONA, KLUBA KOJI TADA POSTIŽE NAJBOLJE REZULTATE U POVIJESTI Nakon odlaska s klupe reprezentacije vraća se na klupu svog matičnog kluba, sada pod imenom Cibona. Čak 12 godina - od 1976. do 1988. - trener je ovog proslavljenog kluba koji u navedenom razdoblju postiže najbolje rezultate u povijesti. U spomenutom razdoblju pod Novoselovom trenerskom palicom Cibona 1985. postaje prvak Europe! Cibona je naslov obranila 1986., no na klupi je te godine bio Željko Pavličević. Cibona s Novoselom ima i naslov pobjednika Kupa pobjednika kupova Europe 1982. i 1987.

Pod njegovim vodstvom Cibona je prvak Jugoslavije 1982., 1984. i 1985. godine, kao i pobjednik Kupa Jugoslavije 1980., 1981., 1982., 1983., 1985., 1986. i 1988. godine. S njim na klupi Cibona je 1992. godine osvojila prvo prvenstvo Hrvatske. Godine 1985. Novosel je proglašen najboljim košarkaškim trenerom u Europi.

Dok je službeno bio na klupi Cibone, Novosel je bio na raspolaganju i reprezentaciji Jugoslavije. Tako je na OI u Moskvi, 1980. godine, kada je Jugoslavija postala olimpijski pobjednik, Novosel bio prvi suradnik izbornika

52 OLIMP

Ranka Žeravice.

Na OI u Los Angelesu 1984. godine, kada je Jugoslavija osvojila broncu, Novosel je ponovno bio izbornik reprezentacije.

Treba napomenuti da je Novosel bio vrlo uspješan i kao sportski dužnosnik. Bio je direktor košarkaške reprezentacije Jugoslavije, glavni tajnik Univerzijade u Zagrebu 1987., a od 1992. do 1995. Novosel je bio direktor košarkaške reprezentacije Hrvatske. U tom razdoblju hrvatska izabrana vrsta osvojila je srebro na OI 1992. u Barceloni, kao i brončane medalje na SP-u 1994.

U PRVOM SAZIVU HOO-A MIRKO NOVOSEL JE ZASTUPNIK HRVATSKOG KOŠARKAŠKOG SAVEZA TE POTPREDSJEDNIK I ČLAN VIJEĆA HOO-A OD 1991. DO 1993. GODINE u Torontu i EP-u 1995. u Ateni.

Novosel je bio i izbornik hrvatske brončane košarkaške reprezentacije 1993. godine na EP-u u Münchenu.

Godine 1995. bio je izbornik reprezentacije Belgije, a na dvije utakmice selektor je reprezentacije Europe. Bio je i trener talijanskog Napulja, a jedno vrijeme obnašao je dužnost direktora nogometnog kluba Croatia iz Zagreba (danas Dinamo).

U prvom sazivu HOO-a, Mirko Novosel je zastupnik Hrvatskog košarkaškog saveza te potpredsjednik i član Vijeća HOO-a od 1991. do 1993. godine.

Od brojnih priznanja izdvajamo Orden zasluga za narod bivše države, Red Danice hrvatske i Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara kojim ga je odlikovao predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman. Godine 1991. dobio je Državnu nagradu za životno djelo “Franjo Bučar”, a 2005. Nagradu HOO-a “Matija Ljubek”.

O njemu je 2004. godine objavljena knjiga pod naslovom „Zlatna košarka Mirka Novosela“, autora Milorada Bibića i Zorana Kovačevića, a godine 1977. sam je objavio knjigu pod naslovom „Kako da postanem košarkaš“.

Dana 7. rujna 2007. primljen je u svjetsku košarkašku kuću slavnih u američkom gradu Springfieldu.

Pokopan je na zagrebačkom groblju Mirogoj.

Napisao: Jurica Gizdić Fotografija: Radiša Mladenović, Hrvatski športski muzej

Dašak aristokratskog stila u CROATA svijetu Dašak aristokratskog stila u modne kombinacije donosi CROATA uz svoju novu ediciju Madder silk kravata.

Vizualno zanimljive i pomalo razigrane, ali i prikladno formalne za najrazličitije modne kombinacije. Ova kombinacija bogatih, ali suptilnih boja i urednog, ali složenog dizajna dat će Madder silk kravati nepogrešiv dašak profinjene klase. Kravata dokazuje otmjenost odijevanja te ističe uspješnost. Pažljivo je odaberite jer bi trebala biti osnovna oprema svakog pronicljivog džentlmenskog ormara, a hrvatski modni brend Croata kao jedan od rijetkih svjetskih proizvođača pomoći će vam pri tome.

Budućnost pripada kravati iz nekoliko razloga: pokazuje osobnost onoga tko je nosi, neizostavan je dio garderobe na poslovnim sastancima, a od dječaka čini muškarca – sposobnog, odgovornog i poželjnog.

Naravno, u našim salonima možete pronaći i leptir kravate te džepne rupčiće iz edicije Madder silk.

CROATA saloni Zagreb: Ilica 5 (prolaz Oktogon); Split: Krešimirova 11 (Peristil) i Mihovilova širina 7 (Voćni trg); Dubrovnik: Pred dvorom 2 (Stari grad). www.croata.com

POVIJEST OLIMPIJSKIH IGARA: IGRE IV. OLIMPIJADE LONDON 1908.

Londonsko rivalstvo Engleza i Amerikanaca Ono što je možda najviše obilježilo Igre u Londonu 1908. (koje su trajale od travnja do listopada!) ogromno je rivalstvo i konflikti između Velike Britanije i Amerike Piše: ANA POPOVČIĆ

K

ada se 1904. birao domaćin IV. Olimpijskih igara, London uopće nije bio među kandidatima, a izabran je Rim. No dvije godine kasnije, zbog financijskih razloga nakon erupcije Vezuva, grad Rim odustao je od domaćinstva, a Međunarodni olimpijski odbor Igre je ponudio Londonu koji je prihvatio izazov.

Bile su to kronološki četvrte moderne Olimpijske igre u skladu s prihvaćenim četverogodišnjim ciklusom, no dvije godine ranije, 1906., održane su i tzv. Olimpijske međuigre u Ateni koje također moramo spomenuti. Naime, nakon velikog uspjeha prvih OI u Ateni 1896. i zapravo neuspjeha II. i III. Igara (Pariz i St. Louis) koje su se „utopile“ u svjetskim izložbama, ponovno su oživjele grčke pretenzije da Igre zadrže na svojem teritoriju.

Ideja je bila da se u sredini olimpijskog ciklusa održe dodatne Olimpijske igre koje bi se uvijek održavale u Ateni i imale isti status kao i redovne OI. Coubertin nije bio nimalo zadovoljan s tom idejom, ali pritisnut stvarnošću dviju prethodnih neuspjelih Igara, prešutno je dao suglasnost (iako je indirektno ignorirao i sabotirao koliko je mogao). Međuigre u Ateni imale su sve atribute modernih Olimpijskih igara i bile su ponovno, kao i prve OI, potpuno uspješne. Prvi put registracija sportaša išla je putem nacionalnih olimpijskih odbora, prvi put je ceremonija otvaranja organizirana kao zaseban događaj, kao i formalna ceremonija zatvaranja, a prvi put su podizane i nacionalne zastave za osvajače medalja i organizirano olimpijsko selo.

Ipak, međuigre kao takve nisu zaživjele, prvenstveno zbog problematične situacije unutar same Grčke. Jedino izdanje bilo je ovo 1906. u Ateni, a mnogi su članovi MOO-a kasnije minorizirali značaj ovih Igara opisujući ih kao proslavu desete obljetnice prvih Igara. U konačnici, naglasak je stavljen na četverogodišnji olimpijski ciklus u koji se međuigre nisu uklapale, tako da danas MOO ne priznaje ove Igre kao službene.

Unatoč tome, uspjeh Atene 1906. možda je bio ono što

54 OLIMP

je Olimpijske igre održalo na životu nakon spomenutih neuspjeha 1900. i 1904., a inovacije iz Atene ponovno su korištene u Londonu, i na kraju postale olimpijska tradicija.

PRVI PUT I JEDAN ZIMSKI SPORT

C

M

Y

CM

MY

Glavnina natjecateljskog programa na OI 1908. u Londonu bila je koncentrirana oko svečanosti otvaranja 13. srpnja. Zanimljivo je da su neki sportovi kao tenis, streljaštvo i polo održani ranije, dok su sportovi prikladniji za jesen ili zimu, na primjer ragbi i lacrosse, održani kasnije. Još zanimljivije je da se na programu prvi put u povijesti našao i jedan zimski sport – umjetničko klizanje, a Igre su sveukupno potrajale od travnja do listopada!

Organizatori su za lokacije iskoristili postojeća i poznata mjesta poput Wimbledona za tenis i Henley-on-Thames za veslanje, no središnja lokacija bio je novi stadion White City u zapadnom dijelu grada, u Shepherd’s

NA PROGRAMU SE PRVI PUT U POVIJESTI NAŠAO I JEDAN ZIMSKI SPORT – UMJETNIČKO KLIZANJE, A IGRE SU SVEUKUPNO POTRAJALE OD TRAVNJA DO LISTOPADA Bushu. Stadion su o svom trošku izgradili organizatori Francusko-britanske izložbe, a zauzvrat su dogovorili postotak od prodaje ulaznica.

Dizajn stadiona bio je iznimno ambiciozan, no nažalost nikada nije do kraja dovršen. Bio je ogromnih dimenzija i višenamjenski, sa 100-metarskim bazenom usred staze za trčanje koju je pak okruživala biciklistička staza, a uz tribine za više od 80 000 gledatelja. Tu su održana i prva olimpijska plivačka natjecanja u bazenu.

CY

CMY

K

Ako je Real kraljevski klub, tko je kraljevska agencija?

www.realgrupa.com

POVIJEST OLIMPIJSKIH IGARA: IGRE IV. OLIMPIJADE LONDON 1908.

Divovske dimenzije stadiona postale su problem, jer premda su Igre bile dobro popraćene u medijima i izazvale zanimanje javnosti, stadion je bilo gotovo nemoguće popuniti. Na samom otvaranju bilo je 30 000 ljudi, ali to nije ispunilo ni pola tribina, a idućih dana bilo je i lošije. Razlog su bile i previsoke cijene ulaznica, ali i loši vremenski uvjeti prvog tjedna natjecanja. Prevladavao je osjećaj da će sve ispasti nacionalna sramota, ali drugi tjedan ipak je bilo bolje – s drastičnim spuštanjem cijena ulaznica i sretnim poboljšanjem vremena.

KLJUČNU PORUKU PROPOVIJEDI PIERRE DE COUBERTIN KOJI JE TAKOĐER PRISUSTVOVAO OBREDU, SAŽEO JE U BUDUĆE GESLO IGARA: „NAJVAŽNIJA STVAR U ŽIVOTU NIJE POBJEDA, NEGO BORBA. NIJE KLJUČNO POBIJEDITI, VEĆ DOBRO SE BORITI.“ Ono što je možda najviše obilježilo Igre u Londonu 1908. ogromno je rivalstvo i konflikti između Britanije i Amerike. Naime, ovo veliko međunarodno sportsko natjecanje naglasilo je sve potiskivane probleme u odnosima dviju veselila koje dijele ne samo isti jezik, već su povezane i etničkim porijeklom i bliskim povijesnim vezama.

Amerikanci su otpočetka bili opterećeni načinom na koji će se bodovati pobjede i određivati ukupan uspjeh pojedine države. Vođa američkog tima James Sullivan (Amerikanac irskog porijekla) bio je silno neprijateljski raspoložen od samog početka – već na dolasku ružno je iskritizirao smještaj u Londonu i preselio cijelu američku delegaciju u Brighton...

INCIDENTI SA ZASTAVAMA Na samom otvaranju organizatori su napravili pogrešku sa zastavama. Tako među zastavama zemalja sudionica nije bilo ni američke ni švedske zastave, a s druge strane postavljene su japanska i kineska – dviju zemalja koje uopće nisu sudjelovale na Igrama. Osim toga, na otvaranju, prilikom defilea nacija svi su komentirali da samo zastava američke reprezentacije nije spuštena pred britanskim kraljem Eduardom. Kasnije je američki stjegonoša izjavio slavnu rečenicu: „Ova zastava ne spušta se niti pred jednim zemaljskim kraljem“.

Još prije otvaranja došlo je i do problema oko pravila u skoku s motkom i utrci na 1500 m. Američka pravila

56 OLIMP

u skoku s motkom dozvoljavala su skakačima kopanje male rupe u koju se stavlja motka prilikom skoka te doskok u pijesak, dok britanska pravila nisu dopuštala nijedno od toga. Također, tajni ždrijeb za utrku na 1500 m stavio je četvoricu najboljih američkih trkača u istu skupinu u prednatjecanjima, pa se samo jedan mogao plasirati u finale.

Sve je međutim kulminiralo natjecanjem u povlačenju užeta i utrci na 400 m. U povlačenju užeta, američka momčad sastavljena od atletičara i hrvača, susrela se s britanskom momčadi koju su činili pripadnici liverpulske policije. Amerikanci su, pretpostavljajući da su to pravila, nosili lagane tenisice, dok su Britanci nosili čizme s čeličnim dijelovima na džonu (dio svoje uniforme), i naravno pregazili Amerikance koji su se odmah žalili na kršenje pravila. Britanci nisu priznavali nikakvo kršenje pravila, ali su ponudili uzvratni susret bez čizama, što su uvrijeđeni Amerikanci odbili. Američki dužnosnici su zbog ove situacije čak odbili doći na gala večeru koju je istu večer priređivao lord Desborough.

U finalnoj utrci na 400 metara susreli su se američki favorit John Carpenter i britanski pukovnik Wyndham Halswelle. Sto metara prije cilja Carpenter je vodio, a Halswelle ga je pokušao zaobići s vanjske strane.

Carpenter je to sprečavao na način da je trčao skroz udesno, izlazeći posve izvan trkališta i još je potpuno blokirao Halswellea desnim laktom, zbog čega je odmah diskvalificiran. Treba napomenuti da su američka pravila dozvoljavala blokiranje suparnika na ovakav način, ali britanska pravila, kojima su se vodili organizatori Igara u Londonu, apsolutno nisu. Nakon serije bijesnih američkih žalbi odlučeno je ipak da se utrka ponovi, ovaj put unutar zadanih trkaćih linija. Carpenter je to odbio, ostali američki trkači također i u konačnici je Halswelle sam samcat bez ijednog suparnika otrčao ponovljeno finale.

Posljedica svega je da su se od idućih OI u Stockholmu nadalje, sve utrke na 400 m trčale unutar zadanih linija, kao i osnivanje međunarodnog atletskog saveza koji će ubuduće definirati unificirana pravila za natjecanja.

NIJE KLJUČNO POBIJEDITI… Halswelle je, usprkos zlatnoj medalji, nakon svega bio silno ogorčen i osjećao se iskorišteno, kao pijun u sukobu u kojem nije želio sudjelovati. Stoga se potpuno povukao iz sporta…

U svjetlu ovih događaja, na Igrama u Londonu ispisana je još jedna važna stranica olimpijske povijesti. Dana 12. srpnja pensilvanijski nadbiskup Ethelbert Talbot održao je u londonskoj katedrali St. Paul propovijed posebno posvećenu natjecateljima i sucima na Olimpijskim igrama. Ključnu poruku propovijedi Pierre de Coubertin koji je također prisustvovao obredu, sažeo je u buduće geslo Igara: „Najvažnija stvar u životu nije pobjeda, nego borba. Nije ključno pobijediti, već dobro se boriti.“ Mi smo to još više skratili u – važno je sudjelovati.

LITERATURA: Zdenko Jajčević, Antičke olimpijske igre i moderni olimpijski pokret do 1917. godine, Libera Editio d.o.o. Zagreb, 2008.

Blago olimpijskih igara, Znanje d.d. Zagreb, 2008.

Organiziramo put prema

uspjehu!

Umjetnost mirisa, okusa i boja Croatia | Australia | Austria | Brazil | Belgium | Bosnia and Herzegovina | Canada Czech Republic | England France | Germany | Hungary | Montenegro | Netherlands Poland | Russia | Serbia | Singapore | Slovenia | Sweden | USA Krauthaker d.o.o., Ivana Jambrovića 6, Kutjevo, Croatia +385 (0)34 31 50 00, www.krauthaker.hr

www.ati.hr

SAVJETI O ZDRAVLJU MIMI VURDELJU MNOGI SPORTAŠI NAZIVAJU SVOJOM “DRUGOM MAMOM”, STOGA NAM POZNATA NUTRICIONISTICA I VODITELJICA ZDRAVSTVENE SKRBI O SPORTAŠIMA U HOO-U U SVOJIM KOLUMNAMA PIŠE O PREHRANI KAO JEDNOM OD NAJVAŽNIJIH FAKTORA ZDRAVOG ORGANIZMA I UČINKOVITOSTI SPORTAŠA NA SPORTSKIM TERENIMA

Zeljezobitan čimbenik našeg zdravlja Poznato je da je njegova glavna uloga prenošenje i skladištenje Željezo je nužno potrebno svakome i kisika u tijelu jer izgrađuje jezgru iznimno je važno provjeravati njegov status hemoglobina, mioglobina, ali i feritina. Važne zadaće poput u organizmu. Česta je pojava da se i kod prijenosa elektrona u stanicama, vrhunskih sportaša nerijetko dijagnosticira koji je nužan za stvaranje stanične energije (ATP), sinteza DNK-a i anemija odnosno manjak željeza... proteina te mnoge redoks-reakcije, ne bi se mogle provoditi bez željeza. Ono sudjeluje i u mnogim enzimatskim sustavima kao što su metabolizam kolesterola i kolagena, aktivacija D vitamina te metabolizam neurotransmitera (kemijski spojevi koji prenose živčane impulse)… I ne manje važno: željezo u zajednici s bakrom, cinkom i ostalim elementima u tragovima, sudjeluje u antioksidativnoj zaštiti našeg organizma štiteći ga od trošenja i oštećenja tkiva i stanica.

Z

avršilo je ljeto, s njim i godišnji odmori, ali i mnogobrojna natjecanja sportaša. I mnogi se žale na umor. Neki su iscrpljeni od mnogobrojnih sportskih obveza (uz sva provođenja optimalnog individualnog treninga, odgovarajuće prehrane, dovoljno sna i odmora), neki su umorni od pretjerano aktivnog godišnjeg odmora, a neki pak od starosne dobi i godina koje su ih stisnule.

Rado sugeriram sportašima, rekreativcima, školarcima, pa i osobama tzv. treće dobi da naprave laboratorijsku analizu krvi, naglašavajući da se obvezno odredi željezo i feritin - proteinska matrica ili zaliha željeza. Vjerujte, česta je pojava da se i kod vrhunskih sportaša dijagnosticira anemija odnosno manjak željeza.

Mnogi stručnjaci smatraju da je željezo, iako element u tragovima, esencijalni nutrijent za optimalno ili normalno funkcioniranje našeg organizma. Ono je u ljudskom organizmu ključno u brojnim fiziološkim funkcijama, uključujući disanje, stvaranje energije i umnažanje stanica.

58 OLIMP

Simptomi nedostatka ili pomanjkanja željeza u organizmu vrlo su nespecifični - poput umora, glavobolje, vrtoglavice, slabosti, lupanja srca, gubitka apetita i smanjenja koncentracije. Stoga dijagnoza često ne bude postavljena.

Ako je veći nedostatak željeza, mogu se očitovati i klinički simptomi: primjerice nadražaj jezika, raspukline u kutovima usana ili lomljivi nokti, a ponekada se javlja želja za nečim što nije hrana poput leda, zemlje, pijeska…

Uz navedeno, kao posljedica nedostatka željeza primijećeno je nekontrolirano jedenje tvrde hrane poput mrkve, sirove riže ili tjestenine te kompulzivna potreba za udisanjem specifičnih sredstava za čišćenje posebice onih s mirisom limuna, a pritom se mogu javiti i simptomi kratkog daha i umora. No, svi ovi simptomi vrlo brzo nestaju, već unutar prvih tjedana dodatne suplementacije željezom.

Nedostatak željeza čest je u vrijeme menstruacije, trudnoće te kod djece. Prema američkom Centru za prevenciju bolesti, 9,5% žena u dobi između 12 i 29 godina deficitarno je željezom, jednako kao što je to slučaj i kod djece između 1 i 5 godina starosti. Nedostatak željeza kod djece povezan je s kognitivnim oštećenjima, što uključuje psihomotorne poteškoće i poteškoće u ponašanju.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da je manjak željeza u organizmu odgovoran za čak 1,62 milijarde slučajeva anemije u svijetu, a podatak da 49%

Foto: Pexels / Nadezhda Moryak

NESPECIFIČNI SIMPTOMI

ispitanika, prema provedenoj anketi Health of the Nationa, nije znalo da manjak željeza uzrokuje anemiju, vrlo je zabrinjavajući.

PROVJERAVAJTE STATUS ŽELJEZA U ORGANIZMU Iz svega navedenog razvidno je da je željezo nužno potrebno svakome i da je važno provjeravati njegov status u organizmu, baš kao i poput elektrolita, vitamina i minerala, elemenata u tragovima. Povećane potrebe za željezom javljaju se kod djece u razvoju i kod adolescenata zbog povećanog rasta i razvoja, kod sportaša zbog pojačanog prijenosa i potrošnje kisika u mišićima, kod žena tijekom menstrualnog ciklusa, ali i kod vegetarijanaca i vegana zbog pojačanog rizika od nedovoljnog unosa željeza, zbog reducirajuće prehrane. Željezo je prisutno u hrani biljnog i životinjskog podrijetla, a sjajni izvori željeza su meso, perad i riba koji sadržavaju tzv. hem-željezo čija je iskoristivost oko 25%, što je znatno više od apsorpcije ne-hem željeza (5 do 15%) kojim obiluju namirnice biljnog podrijetla. Željezo je element koji svi trebamo, a posebno oni koji su fizički aktivni, kako bi se oslobodilo dovoljno energije za transport kisika putem krvi do mišića te za proizvodnju crvenih krvnih stanica kao potpora imunosnom sustavu.

To su razlozi zbog kojih je itekako važno održavati poželjnu ili optimalnu razinu željeza.

VAŽNO JE ZAPAMTITI ■ posjetite liječnika i kontrolirajte status željeza, pridržavajte se sugerirane dnevne doze željeza.

Prevelike količine mogu biti opasne, posebice za malu djecu. Simptomi trovanja mogu biti bol u želucu, zatvor, ali i proljev, mučnina i povraćanje ■ dodatke željeza ne konzumirajte uz kavu, čaj, mliječne proizvode ili žitarice, jer navedene namirnice ometaju resorpciju željeza. Primjerice, čaša mlijeka snižava apsorpciju željeza za 50% ■ posebice je važan oprez pri odabiru pripravka željeza jer se višak željeza teško izlučuje iz organizma, a prevelika količina može izazvati trovanje organizma. Uz to, prekomjerne doze željeza remete iskorištavanje drugih važnih minerala kao što su, recimo, bakar i cink, što dovodi do poremećaja ravnoteže minerala u organizmu I NE MANJE VAŽNO ■ treba utvrditi razlog nastanka anemije i otkloniti ga ■ primijeniti odgovarajuću terapiju dovoljno dugo kako bi se popunile rezerve željeza u organizmu ■ nakon uzimanja dogovorenih doza željeza neophodno je pratiti nalaze, kako bi u slučaju ponovnog razvoja manjka željeza, uz konzultaciju s liječnikom mogli nastaviti dopunu željeza

DOBRO JE ZNATI Osim samog oblika željeza (hem i ne-hem), apsorpcija može biti smanjena i zbog mnogih drugih čimbenika koji ometaju ili smanjuju apsorpciju željeza. Primjerice: ■ osobe koje uzimaju antacide i druge lijekove za reduciranje želučane kiseline (gastritis), trebaju znati da isti mogu negativno utjecati na sposobnost apsorpcije željeza u organizmu ■ osobe koje boluju od nealkoholne masne jetre imaju slabiju kardiovaskularnu kondiciju, a istraživanja pokazuju da im je vjerojatno ometena i sposobnost organizma da osigura dovoljne količine željeza u krvi nužno potrebnog za proizvodnju energije i crvenih krvnih stanica Iako zvuči nevjerojatno, pomanjkanje željeza i slabokrvnost prisutni su u sportovima izdržljivosti kao što su plivanje, maraton, biciklizam, triatlon... Zbog toga slabi aerobna učinkovitost i sposobnost organizma da se prilagodi intenzivnim treninzima i da se maksimalno iskoristi kisik. Slabokrvnost je nažalost prisutna i u drugim natjecateljskim sportovima, ali i kod ambicioznih rekreativaca.

Kako se mnogi kojima je dijagnosticiran manjak željeza često žale da im željezo stvara probleme jer im „teško pada na želudac“ (ili im izaziva mnoge tegobe probavnog trakta), vrijedi znati da tržište nudi željezo s produljenim otpuštanjem. Lako se apsorbira i nježno je za želudac i probavni sustav.

KAKO SE BRINUTI O DOBRIM ZALIHAMA ŽELJEZA U NAŠEM ORGANIZMU? ■ odgovarajućom prehranom, poput mediteranske ■ konzumiranjem bobičastog voća poput aronije i crnog ribizla ■ cikla je sjajan odabir u borbi protiv slabokrvnosti ■ grožđice, šipak, nar… koji uz željezo sadrže i nužno potreban vitamin C, uz folnu kiselinu i vitamin B12 (za apsorpciju željeza) ■ datulje obiluju željezom i dobar su izbor za sve koji imaju visok tlak i kolesterol, a s obzirom na to da obiluju i luteinom doprinose zdravlju očiju ■ suhe šljive osim željeza sadrže i vitamin C - osim što su dobar odabir za očuvanje zdravlja srca, sjajne su natopljene u maslinovu ulju kao prvi jutarnji obrok za tegobe gastritisa

ISPRAVAK NAVODA IZ OLIMPA br. 87 (ljeto 2023.), str. 56 i 57, tekst “Važnost uravnotežene prehrane“ Neispravna je rečenica “Preskakanje obroka obično vodi u prejedanje pri prvom sljedećem obroku, a istodobno ubrzava metabolizam.“ Ispravna rečenica glasi: “Preskakanje obroka obično vodi u prejedanje pri prvom sljedećem obroku, a istodobno usporava metabolizam.”

OLIMP

59

VIJESTI

LEGENDARNI Ratko Rudić K

održao svoju prvu izložbu slika

rajem rujna je, u Galeriji Kranjčar na zagrebačkom Kaptolu, svečano otvorena izložba slika bivšeg hrvatskog izbornika i najtrofejnijeg vaterpolskog trenera na svijetu Ratka Rudića. Sportskom slavom ovjenčani autor predstavio se s dvadesetak slika iz opusa „Iznad površine“, okupivši predstavnike nekoliko naraštaja hrvatskog vaterpola, ali i brojne druge goste iz raznih sfera društvenog života.

- Sve je počelo neformalnim razgovorom s predsjednikom HOO-a Zlatkom Matešom o umjetnosti, da bi me prije petnaestak dana nazvao iz Mongolije i nagovorio na sve ovo. Puno mi znači ova izložba jer sport i umjetnost imaju dosta poveznica. Zadaća sporta je uvijek težiti nečem boljem, inovacijama i ulaganju da se uvijek ide naprijed.

I umjetnost je slična, uvijek traži inovacije, analize, eksperimente… - kazao je Rudić, a o možebitnim kritikama svojih slikarskih djela dodao je: - Kritike mojih djela ne zanimaju me, iako se ne plašim ni onih loših jer naučio sam u sportu da loši rezultati mogu biti itekako motivirajući. Nakon nekih loših rezultata, znali smo ostvariti vrhunske rezultate.

Ne znam hoću li u slikarstvu doći do vrhunskih rezultata kao u sportu, ali temeljit sam i ambiciozan pa ću pokušati…

Zahvaljujući Galeriji Kranjčar na domaćinstvu, ali i svim zaslužnicima za realizaciji izložbe, posebno Ninni Lari Vidaković i Dejanu Aćimoviću, predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša podsjetio je na činjenicu da je umjetnost bila sastavnicom olimpijskog programa na Igrama od 1912. do 1948. godine.

- Zato sam sretan da smo Ratka Rudića prikazali i u jednoj bivšoj olimpijskoj disciplini, i to kompletnu osobnost koja krasi samo one najnadarenije izjavio je Mateša.

“SPORT I UMJETNOST IMAJU DOSTA POVEZNICA. ZADAĆA SPORTA JE UVIJEK TEŽITI NEČEM BOLJEM, INOVACIJAMA I ULAGANJU DA SE UVIJEK IDE NAPRIJED. I UMJETNOST JE SLIČNA, UVIJEK TRAŽI INOVACIJE, ANALIZE, EKSPERIMENTE…” (RATKO RUDIĆ) Kroz citate književnog barda Thomasa Elliota o Rudićevu slikarskom umijeću govorio je i glumac/ režiser Dejan Aćimović koji privodi kraju i film o vaterpolskoj legendi, te kustos Vanja Babić koji je ustvrdio da je u Rudiću prepoznao iznimnog autora sklonog smionom apstraktnom izričaju.

Za 20 godina igračke i 40 godina trenerske karijere, tijekom kojih je bio izbornik čak pet reprezentacija (Hrvatske, Italije, bivše Jugoslavije, SAD-a i Brazila), Ratko Rudić je osvojio četiri zlatne olimpijske medalje. Još je prije tri godine, u trenutku opraštanja od profesionalne karijere, najavio povratak nikad zaboravljenoj ljubavi - slikarstvu. U ateljeu svoje kuće u Gorskom kotaru, uz zvukove jazza kao omiljenog glazbenog žanra, nastala su mnoga djela naslikana na platnu uljanim i akrilnim bojama, a dio toga upravo je predstavio u izložbenom opusu pod nazivom „Iznad površine“.

60 OLIMP

VIJESTI

F

estival sportske rekreacije 2023. godine završio je svoje proljetno-ljetno izdanje u velikom stilu. Obilježavanjem Hrvatskog olimpijskog dana na Platku je održan sjajan rekreacijsko-sportski program koji je okupio veliki broj sudionika. HOD na Platku započeo je intoniranjem olimpijske himne nakon koje su prigodne riječi okupljenima uputili predsjednik Saveza sportske rekreacije “Sport za sve” PGŽ-a Mladen Pokrajčić, izaslanik župana Primorsko-goranske županije i direktor Goranskog sportskog centra Alen Udovič te u ime HOO-a Hrvoje Balen, direktor Ureda za programe sporta na lokalnoj razini. Program je započeo MM Treningom popularnog trenera Marija Mlinarića, u kojem su sudjelovali brojni vježbači svih generacija, pristigli iz cijele Hrvatske, a vježbanju je, kao i cijelom programu sjajan ritam davao raspoloženi DJ Luca Montecchi. Nakon vježbanja uz Marija Mlinarića započele su brojne aktivnosti, u koje su se sudionici uključivali po svom ukusu i mogućnostima, a svi su programi privukli brojne sudionike.

Na svoje su rute krenuli nordijski hodači, planinari i biciklisti, a ostali su se uključivali u brojne sadržaje u samom središtu Platka. Igrali su se košarka, nogomet, brojni su se sudionici svih generacija okušali u streličarstvu i jahanju konja, dok su posebno atraktivne bile prezentacije air badmintona i SUP-anja.

Na posebnim punktovima su se predstavili i Društvo Crvenog križa PGŽ-a, Hrvatski zavod za javno zdravstvo programom ”Živjeti zdravo”, a veselo je bilo na sportskom poligonu za djecu i olimpijskim radionicama za djecu u organizaciji HOA-e. GSC Platak je ponudio “Dan otvorenih vrata” pa su svi zainteresirani po promotivnim cijenama uživali u korištenju sportskih terena, vožnji bicikala i autića na pedale, skakanju na trampolinu i brojnim drugim aktivnostima.

Podsjetimo, organizatori HOD-a na Platku su Savez sportske rekreacije “Sport za sve PGŽ-a” i KŠR Gorovo koji su pripremili sjajne programe sa svojim suradnicima i partnerima. To su: Hrvatska olimpijska akademija (HOA), Hrvatski savez nordijskog hodanja, Hrvatski badminton savez, Društvo Crvenog križa PGŽ-a, Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ-a, Goranski sportski centar, agencija Omnes., Savez školskih sportskih društava PGŽ-a, Udruga Žmergo, Streličarski klub Ajkule Rijeka, Ranč Angeli Bregi, Planinarsko društvo Kamenjak, MM Trening - Mario Mlinarić, Udruga centar za okolišno i javno zdravlje, VOP SUP Team i BK Grobnik.

Grad Zadar i Zadarska županija također su tradicionalno obilježili HOD, a nizom aktivnosti promicao se sport i zdrav život, posebno onih najmlađih - školaraca.

Kako je izvijestio Slobodan Miolović, predsjednik Atletskog saveza Zadarske županije, ovogodišnje obilježavanje HOD-a održano je na dvije lokacije u Zadru: - Na igralištu OŠ “Zadarski otoci” 158 učenica i učenika nižih razreda sudjelovalo je u demonstracijskim vježbama trkačkih,

62 OLIMP

skakačkih i bacačkih disciplina iz atletike, a središnji događaj priređen je na atletskoj stazi Sportskog centra Višnjik. Uz paljenje olimpijskog plamena i podizanje olimpijske zastave, članovi Atletskog kluba Alojzije Stepinac demonstrirali su znanja i vještine iz popularnih atletskih disciplina. Manifestaciju HOD, kojom se evocira sjećanje na rujan 1991. godine kada je osnovan HOO, i ovom prilikom su poduprli Sportska zajednica grada Zadra i Sportska zajednica Zadarske županije.

Povodom obilježavanja HOD-a, u prostorijama Amazinge na Zagrebačkom velesajmu održan je završni čin projekta “Živjeti zdravo”.

Budući da je manifestacija održana u suradnji s HOO-om, brojna djeca i odrasli imali su priliku sudjelovati u aktivnostima projekta “Živjeti zdravo” kao i u olimpijskim radionicama Hrvatske olimpijske akademije (HOA).

Okušali su se na poligonu za tjelesnu aktivnost školske djece, poligonu zdravlja, piramidi zdrave prehrane, ali i u edukativnim radionicama o važnosti tjelesne aktivnosti i pravilne prehrane u očuvanju zdravlja i dr. Za praktičnu demonstraciju 10-minutnih vježbi pomogao je Mario Mlinarić, a proslavu HOD-a ovom prigodom je uveličala i hrvatska olimpijka (iz Tokija 2020.) Matea Parlov Koštro.

Voditeljica projekta “Živjeti zdravo” prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović istaknula je logističko osiguranje svih škola za provedbu tjelesne kulture kao jedan od njegovih najvećih uspjeha.

U prijelazu iz 2014. u 2015. godinu identificirano je da 55 posto škola te 20 posto učenika nema dvorana i logističkih preduvjeta za projekte tjelesne i zdravstvene kulture, podsjetila je Musić Milanović, te dodala da su se tijekom projekta sve škole u Hrvatskoj prostorno osigurale za provođenje tjelesno-zdravstvenih aktivnosti u dvoranama ili na poligonima.

Musić Milanović se dotaknula i prehrane u školama te kazala da su uz pomoć nutricionistkinje kreirali i u škole dostavljali jelovnike usklađene s nacionalnim smjernicama te kako njihove jelovnike 45 posto škola i dalje primjenjuje na tjednoj razini.

Osim tjelesnog zdravlja, projekt “Živjeti zdravo” bavio se i aspektom mentalnog zdravlja, a početnom je analizom stanja u školama ustanovljeno da 97 posto učitelja i učiteljica želi prepoznati simptome depresije kod djece, ali ne zna kako.

Nacionalni program promicanja zdravlja “Živjeti zdravo” provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u suradnji s mrežom županijskih zavoda za javno zdravstvo, sufinanciran je novčanim sredstvima Europskog socijalnog fonda i trajao je od 2016. do 2023. godine.

Skupina djece bez adekvatne roditeljske skrbi dobila je na dar školski set “Živjeti zdravo”. (hoo)

Foto: KŠR Gorovo, AK Alojzije Stepinac, FaH

Diljem Hrvatske obilježen Hrvatski olimpijski dan (HOD)

VIJESTI

Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac uručila ugovore za sportsku infrastrukturu vrijedne 4 milijuna eura

M

inistrica Nikolina Brnjac u rujnu je u Zagrebu uručila ugovore za sufinanciranje izgradnje, građevinskog zahvata i opremanja sportskih građevina u 2023. godini.

Ugovore, vrijedne 4.059.199 eura, potpisali su predstavnici 87 županija, gradova i općina čiji projekti će biti sufinancirani temeljem provedenog Natječaja za sufinanciranje izgradnje, građevinskog zahvata i opremanja sportskih građevina.

- Vrijednost potpisanih ugovora je veća od 4 milijuna eura, čime su ukupna ulaganja Vlade Republike Hrvatske u sportsku infrastrukturu od 2018. godine narasla do gotovo 14 milijuna eura. Ukupno je zahvaljujući provedbi ovog natječaja do sada obnovljeno ili sagrađeno 250 sportskih objekata, a uključeni su razni sportovi, pa tako ulažemo u atletske staze, nogometna igrališta i velika i mala, teniske terene, vanjska sportska igrališta, sportske dvorane te sve druge sportske objekte. Vlada će kroz ovakve aktivnosti, ali i niz drugih, i dalje nastaviti pomagati sportu na lokalnoj razini, kako bismo svim našim građanima, kako vrhunskim sportašima, tako i rekreativcima, a pogotovo djeci i mladima, omogućili bavljenje sportom u svim dijelovima Hrvatske - kazala je ministrica Brnjac te najavila kako će 30. rujna 2023. stupiti na snagu Pravilnik o programu javnih potreba

u sportu.

- Program javnih potreba u sportu je jedinstveni dokument koji ćemo donijeti po prvi puta, a koji objedinjuje sve programe i projekte središnje države važne za razvoj sporta. Tu govorimo o programima svih pet krovnih sportskih udruženja, novu aktivnost pomoći 21 županijskoj sportskoj zajednici za stručni rad i opremu za djecu i mlade do 18 godina, javni poziv za sportske građevine, organizaciju velikih međunarodnih sportskih natjecanja, natječaje programa lokalnog sporta, Hrvatska pliva i druge. Za županije, gradove i općine velika je prednost činjenica da će javni poziv za infrastrukturu i velika međunarodna natjecanja biti provedeni u godini koja prethodi godini za koju se donosi proračun, čime će predstavnici jedinica lokalne i regionalne razine moći kvalitetnije i transparentnije planirati svoje aktivnosti - pojasnila je Brnjac.

U ovoj godini putem Natječaja za sufinanciranje izgradnje, građevinskog zahvata i opremanja sportskih građevina sufinancirat će se dvije atletske staze i dva teniska terena, petnaest velikih i šesnaest malih nogometnih igrališta, devet sportskih dvorana, trinaest vanjskih sportskih igrališta, 26 outdorfitness/street workout te četiri projekta za ostale sportove. (mints/hoo)

HOA dodijelila financijsku pomoć školama za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture

Zlatku Mateši uručeno priznanje Europske odbojkaške konfederacije kao ambasadoru CEV-a

U

sklopu projekta „Olimpizam na djelu“, Hrvatska olimpijska akademija (HOA) je, u suradnji s Hrvatskim kineziološkim savezom, posjetila je škole i dodijelila financijsku pomoć u bonovima i loptama za sportske igre te drugim vrijednim pomagalima za provedbu nastave tjelesne i zdravstvene kulture i izvannastavnih aktivnosti.

Ravnatelj Hrvatske olimpijske akademije Saša Ceraj i potpredsjednik Hrvatskog kineziološkog saveza Davorin Babić posjetili su i predali nagrade ravnatelju Osnovne škole Ljudevita Modeca - Križevci Tomislavu Bogdanoviću i ravnatelju OŠ Gornje Jesenje Radovanu Cesarcu.

Također su nagrađene i OŠ Ivan Gundulić iz Dubrovnika, Biskupijska klasična gimnazija Ruđera Boškovića s pravom javnosti, također iz Dubrovnika te Osnovna škola Visoka iz Splita. Podsjetimo, HOA je osmislila novi program i natječaj „Olimpizam na djelu“, kojim Hrvatska olimpijska akademija, u suradnji s Hrvatskim kineziološkim savezom, financira nabavku opreme i rekvizita za provedbu nastavnog programa iz predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura te izvannastavnih sportskih i tjelovježbenih aktivnosti za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj.

To se osobito odnosi na škole koje se nalaze na područjima posebne državne skrbi ili područjima zahvaćenim prirodnim katastrofama te na škole s otežanim uvjetima rada. (hoa/hoo)

64 OLIMP

N

a svečanosti obilježavanja 50. obljetnice utemeljenja Europske odbojkaške konfederacije (CEV) predsjedniku Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatku Mateši uručeno je priznanje kao ambasadoru CEV-a.

Medalju s natpisom “50 godina zajedno CEV 1973. - 2023.” čelnik HOO-a i član Izvršnog odbora Europskih olimpijskih odbora (EOO) primio je iz ruku dugogodišnjeg predsjednika CEV-a Aleksandra Boričića, iznimno zaslužnog za odlične odnose CEV-a s hrvatskom odbojkom i hrvatskim sportskim dužnosnicima. Prigodnom plaketom Hrvatski olimpijski odbor čestitao je CEV-u 50. obljetnicu uspješnog djelovanja. (hoo/vk)

nezaboravna jesenska avantura

sport.infozagreb.hr #VisitZagreb #LoveZagreb

“ 5 UREDNIČKI ODABIR

motivacijskih

izjava trofejnih sportaša Izdvojili smo izjave petero naših vrhunskih sportaša koji su u proteklim mjesecima ostvarili velike uspjehe. Što ih čini jačim, bržim i uspješnijim te što im je na umu na putu do odličja...

DINA LEVAČIĆ daljinsko plivanje

3

1

2

“

SREĆA JE KAD SE PRIPREMLJENI SUSRETNETE S PRILIKOM. FILIP HRGOVIĆ boks

4 Glava je ta koja presuđuje, koja radi razliku, odlučuje o pobjedi...

LARA CVJETKO džudo

5

Ponekad ne dobijete ono što želite, ali tome morate težiti.

PETAR GORŠA streljaštvo

MALIM KORACIMA PO VELIKE SNOVE! Veronika Vilk, hrvanje 66 OLIMP

Foto: CROPIX arhiva, ISSF official (Gorša, IG), IJF (Cvjetko)

Ostaviti trag, prenijeti iskustvo koje će u nekom trenutku života nekom biti korisno, to je moj cilj!

To je ono što želim i čemu bi nas sport trebao učiti.

otkrijte svoju priču na hrvatska.hr

Puna avantura Ne ispunjavajte život danima, ispunite dane životom.

photo: julien duval photo: zadar region

Pripremi se za najbolje.

Allianz pogodnosti za sportaše Kada te netko bodri, motivacija raste.

Zato smo pripremili posebnu ponudu za sve sportaše – profesionalce, rekreativce i amatere. → Provjeri više na www.allianz.hr/sport