Olimp 89.

Časopis Hrvatskog olimpijskog odbora • Broj 89 / zima 2023./2024.

OLIMP

plus

ANDREJ PLENKOVIĆ:

"Hrvatska vlada voli sport"

BRŽE, VIŠE, JAČE - ZAJEDNO! Sport nekad i sad

DAN NATJECANJA

Zadnji korak prema uspjehu

Društvo odabranih

NOVA TOYOTA C-HR HYBRID ELECTRIC

30.785 VEĆ ZA

€

UZ TOYOTA FINANCIRANJE

Prosječna potrošnja goriva modela Toyota C-HR u mešovitoj vožnji od 4,7 do 5,1/100km, emisije CO2 od 105 do 116 g/km. Cijena se odnosi na model Toyota C-HR Center HEV. Do 10 godina jamstva uz Toyota Relax: 3 godine tvorničkog jamstva + do 7 godina ili 185.000 km (što prije nastupi) dodatnog jamstva koje se aktivira obavljanjem redovitih servisa kod ovlaštenog Toyota partnera prema uputi proizvođača. Za detalje vezane uz Toyota Relax, posjetite www.toyota.hr ili kontaktirajte ovlaštenog Toyota partnera. Slika je simbolična.

IMPRESSUM ZA NAKLADNIKA Siniša Krajač Hrvatski olimpijski odbor Trg Krešimira Ćosića 11 10 000 Zagreb

str. 12

SPORT NEKAD I SAD

Brže, više, jače - zajedno!

GLAVNA UREDNICA

str.

Ninna Lara Vidaković

str. 28

RAZGOVOR: Andrej Plenković,

UREDNIŠTVO Vinko Knežević, Ana Popovčić, Jura Ozmec, Danira Bilić, Gordana Gaćeša, Saša Ceraj, Radica Jurkin

TISAK Grafički zavod Hrvatske Mičevečka ul. 7 10000 Zagreb NAKLADA 3200 primjeraka Naslovnica: Foto: HOO, CROPIX Montaža: Tomislav Vranić

predsjednik Vlade Republike Hrvatske

SPORTAŠI KAO UGOVORNI PRIČUVNICI MORH-a

str. 32

Hrvatska trenutno ima 60 sportaša vojnika

str. 36 DAN NATJECANJA

Zadnji korak prema uspjehu

str. 42 Olimpijske legende: JOSIP REIĆ

str. 44

Lokalni sport Labinsko sportsko čudo

Olimp je časopis Hrvatskog olimpijskog odbora.

www.hoo.hr e-mail: hoo@hoo.hr

20

VELIKI DAN HRVATSKOG SPORTA

IZVRŠNI UREDNIK Ante Drpić

PRODUKCIJA M 14 d.o.o (Jet-set magazin) Velimira Kljaića 4 10 000 Zagreb

SADRŽAJA

IZDVAJAMO IZ

str.

54

HRVATSKI ŠPORTSKI MUZEJ

Donacije za sjećanje na sportske uspjehe

str. 56

SAVJETI O ZDRAVLJU

Mimi Vurdelje

OLIMP

3

POVIJESNO OSTVARENJE SA SP-a

H

rvatska boćarska reprezentacija u ženskoj i mješovitoj konkurenciji vratila se sa Svjetskog prvenstva u Rumillyju (Francuska) s pet medalja.

Po učinku je bila najuspješnija nacija na natjecanju. Zlato su osvojile štafeta u sastavu Carrolina Bajrić i Ria Vojković te par Nikol Belasić i Carrolina Bajrić. Do srebra je stigla Ria Vojković (pojedinačno klasično), a broncom su se okitili Nives Jelovica (precizno izbijanje) te Ria Vojković i Marino Milićević (mješovita štafeta). Prvenstvo za pamćenje!

’ bocanje

BRONCA ZA ŽENSKU KARATE REPREZENTACIJU

kickboxing

ČAK 24 MEDALJE ZA HRVATSKU, IMAMO 10 SVJETSKIH PRVAKA

karate

Z

H

boks

rvatska ženska kumite reprezentacija u sastavu Sadea Bećirović, Lucija Lesjak, Lea Vukoja i Nikolina Golomboš osvojila je brončanu medalju na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti. Dodajmo kako je Lea Vukoja bila i treća u kategoriji (-68 kg) na turniru Svjetske karate lige serije A u portugalskom Matosinhosu. Hrvatska ženska reprezentacija u borbama na taj je način prvi put osvojila ekipnu žensku svjetsku medalju nakon Pariza 2012. godine. Dio ženskog izborničkog tima činili su Danil Domdjoni i Esad Garibović, a hrvatskoj delegaciji na čelu s predsjednikom HKS-a Davorom Cipekom, ujedno i glavnim tajnikom Europske karate federacije, to će biti dodatni poticaj za sljedeće veliko natjecanje - EP u Zadru 2024.

vučni nestvarno, ali istina je! Kickboxing reprezentacija se sa Svjetskog prvenstva iz Albufeirije (Portugal) vratila s nevjerojatna 24 odličja. Svjetski prvaci postali su Elizabeta Crnković, Lucija Regvat, Ana Stojanović, Helena Jurišić, Ana Bajić, Lucija Bilobrk, Andrej Kedveš, Antonio Krajinović (na slici), Ivan Bertić i Luka Žuljević.

Do srebra su stigli Nikica Radonić, Ante Buzov, Ante Verunica i Anto Širić, a brončani su bili Ela Znaor, Adrian Barić, Marko Džin, Eman Pozderović, Petar Jaman, Darjan Marčić, Snježana Prgomet, Robert Rezo, Borna Bilandžić i Toni Čatipović. Možemo samo reći – fantastično!

ĆAĆIĆ UPOTPUNILA KOLEKCIJU

N

ikolina Ćaćić nastavlja nizati uspjehe. Prva hrvatska boksačka olimpijka u povijesti, upotpunila je svoju kolekciju medalja broncom s Europskog prvenstva do 22 godine održanom u Budvi. To joj je već četvrto odličje s velikih natjecanja, a najbolje godine tek dolaze. Rezultat je još senzacionalniji, jer je naša „lavica“ imala polugodišnju stanku zbog ozljede. Možemo se samo nakloniti…

4 OLIMP

Piše: DANIJEL STAREŠINČIĆ / Foto: FaH/EPA (karate), Hrvatski karate savez, Hrvatski boksački savez, Hrvatski kickboxing savez, Hrvatski boćarski savez

USPJESI

SPORTA TIJEKOM PROTEKLIH MJESECI

OD OLIMPA DO OLIMPA

nogomet VATRENI IZBORILI 13. VELIKO NATJECANJE U SVOJOJ POVIJESTI

Foto: CROPIX

V

atreni jednostavno ne mogu „omanuti“. Kada je najvažnije oni pobjeđuju, a pokazali su to novim plasmanom na Euro (14. lipnja – 14. srpnja). Hrvatska nogometna reprezentacija golom Ante Budimira na Maksimiru i pobjedom 1:0 u zadnjem kolu kvalifikacija protiv Armenije izborila je svoj sedmi nastup na europskom prvenstvu te čak 13. veliko natjecanje od neovisnosti.

Izbornik Zlatko Dalić i njegovi izabranici tako odlaze u Njemačku, gdje će imati ogromnu potporu hrvatskih navijača, u lovu na još jedan povijesni rezultat. Euforija već polako počinje…

OLIMP

5

N

akon Svjetskog U23 prvenstva u Tirani, hrvatsko hrvanje ima razloga za zadovoljstvo i ponos: dvije medalje za Lijepu Našu. Prvo nas je hrabrim nastupom razveselio Karlo Kodrić (-82 kg) što je bilo dovoljno za broncu, a zatim i borbeni Matej Mandić (-87 kg) koji se popeo jednu stepenicu više te postao viceprvak svijeta.

Nakon prethodnog srebra, Karlu Kodriću je ova bronca druga osvojena medalja zaredom na mlađeseniorskim SP-ima.

Naši Herkuli budućnosti!

N

a trećem izdanju Svjetskih igara u borilačkim sportovima (World Combat Games), održanim u Rijadu (Saudijska Arabija), hrvatski sportaši osvojili su 11 medalja: tri zlatne, dvije srebrne i šest brončanih. Zauzeli su 24. mjesto od 79 država koje su osvajale odličja.

Oko 2.000 sportašica i sportaša (iz 16 olimpijskih i neolimpijskih borilačkih sportova) borilo se sedam dana, a u svakoj težinskoj kategoriji kvalificiralo se osam najboljih sa svih kontinenata, bodujući pritom rezultate sa svjetskog i kontinentalnog prvenstva. Natjecatelji su se borili u karateu, kendu, kickboxingu, taekwondou, boksu, savateu, jiu-jitsu...

S osvojena dva zlatna odličja najuspješniji hrvatski sportaš bio je 19-godišnji Rino Mašić u obaranju ruku. Mašić je osvojio zlato na lijevu i desnu ruku u kategoriji do 110 kg, a

6 OLIMP

N

aš najbolji gimnastičar fenomenalnom je izvedbom došao do svjetskog srebra u Antwerpenu i time osigurao olimpijsku vizu za Pariz. Zagrepčaninu je to treća medalja sa SPa, budući da ima još jedno srebro (iz Stuttgarta 2019.), ali i ono senzacionalno zlato iz Montreala (2017.) koje je osvojio na isti dan, 8. listopada, kada je došao i do ovog zadnjeg veličanstvenog uspjeha.

Do treće svjetske medalje stigao je s ocjenom 14.700. U finalu je nastupio kao treći, zahtjevnu vježbu odradio je gotovo bez pogreške te je, nakon “ukopavanja” na saskoku - mogao računati na odličje. Kakva godina za Tina koji je u 2023. i europski prvak te ukupni pobjednik Svjetskog kupa!

borilacki sportovi

gimnastika HRVATSKOJ 11 MEDALJA NA SVJETSKIM IGRAMA U BORILAČKIM SPORTOVIMA; RINO MAŠIĆ DVOSTRUKO ZLATNI

TIN SRBIĆ SVJETSKIM SREBROM IZBORIO VIZU ZA PARIZ

Viktorio Sović (-100 kg) bio je treći u obaranju na lijevu ruku.

Najviše medalja Hrvatska je osvojila u savateu - pet.

Karmela Jakelja (-60 kg) bila je zlatna (combat), Marko Bulek (-60 kg) osvojio je srebrnu medalju (combat). Broncu su osvojili Tajana Koščak (-60 kg) u assautu, a Patrik Grđan (-70 kg) i Jadre Pavičić (-85 kg) u savate combatu.

Kickboksačica Marija Bodač (-65 kg) osvojila je srebro, a Ante Buzov (- 71 kg) bio je treći. Broncu je osvojila i Nadina Biljanović (- 70 kg) u ju-jitsuu.

Piše: DANIJEL STAREŠINČIĆ, Foto: Hrvatski gimnastički savez / Slobodan Kadić, obiteljski album Rina Mašića,Hrvatski hrvački savez

hrvanje

SREBRO (MANDIĆ) I BRONCA (KODRIĆ) NA SVJETSKOM PRVENSTVU U23

USPJESI

SPORTA TIJEKOM PROTEKLIH MJESECI

OD OLIMPA DO OLIMPA

skijanje Piše: DANIJEL STAREŠINČIĆ / Foto: Cropix, EPA/FaH

POPOVIĆ PONOVILA USPJEH KARIJERE, ZUBČIĆ SE VRATIO NA POSTOLJE

L

eona Popović je u Svjetski kup krenula rezultatima koji navješćuju njezinu najbolju sezonu, a drugim mjestom u slalomu u finskom Leviju (12. studenog), dan prije svog 26. rođendana, ponovila je uspjeh karijere. Riječanka je za 135. hrvatsko postolje imala uvjerljivo najbrže vrijeme druge vožnje.

Za još dobrih vijesti pobrinuo se Filip Zubčić koji je nakon više od dvije godine opet na postolju.

Zagrepčanin je sredinom prosinca na veleslalomu u Alta Badiji doskijao do drugog mjesta, a zatim je na Sveta tri kralja 2024. bio treći u Adelbodenu što mu je 12. plasman u TOP 3 u karijeri.

OLIMP

7

Z

STRIJELCI NADMOĆNI U FINALU SVJETSKOG KUPA

H

rvatski strijelci briljirali su u finalu Svjetskog kupa u Mađarskoj u samostrelu. U ženskoj konkurenciji Valentina Mrnjavčić Pereglin bila je zlatna, a kod muškaraca smo imali hrvatski finale u kojem je Martin Oborovečki za milimetre nadmašio Andreja Krstinića. Inače, pobjednici finala Svjetskog kupa ujedno su i najbolji strijelci svijeta za 2023. godinu te su dobili Velike kristalne globuse. U ovom smo sportu velesila bez premca!

streljastvo

USPJESI

adnji mjeseci 2023. uspješni su bili za sportske ribolovce. U studenom se u Italiji (Catania) održalo SP u lovu štapom s obale, a naša reprezentacija seniorki (Estera Bajlo, Ardena Bajlo, Marina Mavrinac Matulja, Ana Vučetić, Jagoda Razum i Veronika Kirinčić) vratila se sa srebrnim odličjem ekipno, dok je Estera Bajlo u pojedinačnoj konkurenciji postala svjetska viceprvakinja.

Istog mjeseca u Senegalu bilo je 31. Svjetsko prvenstvo u lovu na veliku ribu, a naši Gordon Svalina, Bepo Svalina, Borislav Taraš i Ante Karačić, okitili su se svjetskim zlatom. Prethodno se u Novigradu održalo 58. Svjetsko prvenstvo u lovu iz usidrene brodice.

Hrvatska momčad u sastavu Ivan Galzina, Marko Sikirić, David Pinezić, David Bajlo, Stefano Erman i Luka Gredičak došla je do najsjajnijeg odličja, svjetski prvak pojedinačno postao je Ivan Galzina, dok je Marko Sikirić stigao do bronce.

Inače, seriju uspjeha u sportskom ribolovu otvorila je krajem kolovoza u Apatinu (Srbija) ženska reprezentacija u lovu ribe udicom na plovak – prvakinje svijeta postale su Marijana Mutak, Sara Strbad, Tatjana Štajduhar, Sanja Oreški, Ivona Majsec i Lea Kramar.

taekwondo

GOLUBIĆ SREBRNI, A ŠAPINA BRONČANI NA GRAND SLAMU; 10 MEDALJA S EP-a U21

S

vjetski prvak, 22-godišnji Marko Golubić (-74 kg) osvojio je srebro na Grand Slam turniru u Wuxiju, dok se Ivan Šapina (-87 kg) okitio brončanim odličjem. Golubić se u završnicu turnira plasirao prema svom svjetskom rankingu. Šapina je kroz pobjede nad predstavnicima Kine, Koreje i Brazila na kvalifikacijskom turniru, ostvario pravo nastupa u završnici.

Hrvatska taekwondo reprezentacija do 21 godine završila je Europsko (U21) prvenstvo u Bukureštu s deset osvojenih medalja. Zlatna odličja Hrvatskoj su donijeli: Magdalena Matić (+73 kg), Mia Tukić (-53 kg), Matej Nikolić (-80 kg) i Josip Bilić Pavlinović (-87 kg). Srebrne medalje osvojili su: Darija Zeljko (+73 kg), Margarita Vukić (-57 kg), Mila Mastelić (-73 kg) i Vito Krpan (-80 kg), a broncu Ante Kovač (-74 kg) i Oscar Kovačić (-80 kg).

8 OLIMP

Piše: DANIJEL STAREŠINČIĆ / Foto: Hrvatski savez za sportski ribolov na moru, Hrvatski taekwondo savez, HOO

SPORTA TIJEKOM PROTEKLIH MJESECI

SVJETSKA ZLATNA ODLIČJA ZA NAŠE PREDSTAVNIKE

sportski ribolov

OD OLIMPA DO OLIMPA

Inspired by you!

Zakoračite u jesen i otputujte u najljepše europske destinacije!

croatiaairlines.com

Službeni prijevoznik olimpijaca

OD OLIMPA DO OLIMPA

SPORTA TIJEKOM PROTEKLIH MJESECI

sambo

LEA GOBEC I TIN STRAŽA ODUŠEVILI SVJETSKIM ODLIČJIMA

H

N

a ATP i WTA Touru zadnjih mjeseci trofej za pobjednika turnira podigao je jedino Ivan Dodig s partnerom Amerikancem Austinom Krajicekom, osvojivši China Open u Pekingu. Njih dvojica su i najbolji svjetski par u prošloj godini, s time da je na toj listi hrvatski tenisač na drugom mjestu iza Krajiceka. Hrvatskom tenisaču, koji 2. siječnja slavi 39. rođendan, godine ne mogu ništa…

TRI ODLIČJA DŽUDAŠICA

B

arbara Matić pokazala je svoju konstantnost: najtrofejnija hrvatska džudašica osvojila je brončanu medalju u kategoriji do 70 kg na Europskom prvenstvu u francuskom Montpellieru, a to joj je već četvrta kolajna istog sjaja s kontinentalnih natjecanja.

Ana Viktorija Puljiz (-52 kg) potvrdila je da je sadašnjost i budućnost hrvatskog džuda. Na EP-u do 23 godine u njemačkom Postdamu okitila se brončanim odličjem.

Imamo medalju i sa Svjetskog juniorskog prvenstva u portugalskome Odivelasu, a za broncu se pobrinula Nina Simić (-63 kg).

dzudo 10 OLIMP

Piše: DANIJEL STAREŠINČIĆ / Foto: Hrvatski sambo savez, EJU / Hrvatski judo savez, Hrvatski tenski savez / Mario Ćužić

IVAN DODIG S PARTNEROM NAJBOLJI SVJETSKI PAR U 2023. GODINI

tenis

USPJESI

rvatska polako počinje izgrađivati trofejnu povijest u borilačkoj vještini sambo. Na SP-u u armenskom Erevanu uvijek raspoložena Lea Gobec je na svom putu srušila i aktualnu prvakinju, da bi natjecanje okončala sa srebrom. Odličan je bio i Tin Straža koji je osvojio brončano odličje. Na nova postignuća u ovom sportu sigurno nećemo dugo čekati…

Drugačija banka, drugačiji tim!

Ponosan sponzor olimpijaca OTP banka Opravdava tvoje povjerenje

SPORT NEKAD I SAD

12 OLIMP

BRŽE

VIŠE JAČE

-zajedno Od početka modernih olimpijskih igara, slogan citius, altius, fortius podsjeća natjecatelje na glavnu zadaću - uvijek iznova pomicati granice. No, svijet se mijenja... Kako bi u okvirima dopuštenog pomaknuo granice mogućeg, suvremeni sportaš u cilju postizanja izvrsnosti koristi više nego ikada akumulirana znanja iz područja tjelovježbe, nutricionizma, psihologije, medicine…

Piše: ANTONIJA DUJMOVIĆ Foto: Pexels, Unsplash, HINA (Petrović), HŠM/ Radiša Mladenović (Šurbek, boks)

Z

akoračili smo u olimpijsku godinu punu globalnih neizvjesnosti i velikih sportskih očekivanja. Od početka modernih olimpijskih igara, slogan citius, altius, fortius podsjeća natjecatelje na glavnu zadaću – uvijek iznova pomicati granice.

OLIMP

13

SPORT NEKAD I SAD No, svijet se mijenja, pa je i ovaj slogan pomaknuo vlastitu granicu, trio je postao kvartet. Na prijedlog predsjednika MOO-a Thomasa Bacha uoči prošlih OI u Tokiju, olimpijskom sloganu dodana je riječ communiter.

Nova krilatica “Brže, više, jače – zajedno” sugerira da OI postaju puno više od manifestacije izvrsnosti sportskih rezultata.

Odnedavno se u hrvatskom govoru pojavio pojam odrast, inačica engleske riječi degrowth kao koncept koji propituje imperativ proizvodnje i ekonomskog rasta unedogled, a na uštrb očuvanja elementarnih životnih uvjeta na Zemlji.

PRISJETIMO SE SLUČAJA DAVIDA BECKHAMA KOJI JE KAO NAJGORI TRENUTAK SVOJE KARIJERE OPISAO IZBACIVANJE SA SP-A 1998. ZBOG CRVENOG KARTONA. TADA 23-GODIŠNJI NOGOMETAŠ SA SVOJOM JE OBITELJI PROŽIVLJAVAO OSOBNU TRAGEDIJU ZBOG PSIHIČKOG STRESA UZROKOVANOG REAKCIJAMA RAZOČARANE JAVNOSTI. OVAJ TEŽAK PERIOD SVOGA ŽIVOTA, SLAVNI JE NOGOMETAŠ, PO KASNIJEM PRIZNANJU, ODSAMOVAO JER TADA NIJE BILO UOBIČAJENO TRAŽITI STRUČNU POMOĆ U SLIČNIM SITUACIJAMA

14 OLIMP

Nama koji smo konačno jedva dočekali gospodarski rast, riječ odrast sigurno nije draga. Ipak, svjesni smo da se globalno sve više govori o održivom razvoju, klimatskim promjenama, onečišćenju i iscrpljenosti resursa.

Odmaknemo li se od ekonomije i ovu analogiju primijenimo na svijet sporta, nameće se pitanje koliko još čovjek može podizati ljestvicu slijedeći vodilju “brže, više, jače” i koja je tomu krajnja svrha? Gdje je ta granica ljudskih kapaciteta, a da se nepovratno ne iscrpe psiho-fizički resursi?

Ovo pitanje nije novo, aktualno je već desetljećima, no evo i u 21. stoljeću svjedočimo obaranju svjetskih rekorda i iznimnim sportskim uspjesima. U tome nam pomažu i izumi suvremenog doba.

SUPLEMENTI, OPREMA, DIJAGNOSTIKA Kako bi u okvirima dopuštenog pomaknuo granice mogućeg, suvremeni sportaš u cilju postizanja izvrsnosti koristi više nego ikada akumulirana znanja iz područja tjelovježbe, nutricionizma, psihologije, medicine…Suplementi su danas postali stil života, prehrambena industrija nudi sve više proizvoda obogaćenih proteinima, vlaknima, vitaminima i mineralima. Nešto što je nekoć bilo moguće nabaviti samo u specijaliziranim trgovinama, postalo je dostupno svima na svakom koraku. Laboratorijske analize, istraživanja i iskustva drugih široko su dostupni te se o prehrani i načinima hranjenja itekako vodi računa zbog njihova učinka na sportske performanse.

Danas se češće nego ikad ranije čuje kako bez kvalitetne opreme i dobrih uvjeta treniranja nema vrhunskih sportskih rezultata. Općenito gledano, u tom smo segmentu postigli veliki napredak.

Banalan primjer su tenisice za trčanje “ojastučene s pjenom, dušikom, prožete karbonskim vlaknima,

SPORT NEKAD I SAD

s nagibom ili bez njega, u obliku kolijevke koja gura naprijed” i sličnim opisima koje su od obične obuće postale svijet za sebe. Gotovo da očekujemo da same otrče maraton… Slično je i s odijelima za ronjenje ili pak skijama kod kojih sitnica može predstavljati veliku sekundu i put do trona.

Nadalje, zahvaljujući medicini poboljšana je kvaliteta života, a time produljeno i trajanje sportske karijere.

Sportska dijagnostika daje precizne podatke o zdravlju i razini treniranosti sportaša, motoričkim karakteristikama i izdržljivosti, omogućavajući tako postizanje što boljih rezultata. Osim toga, sportaši danas učestalo koriste savjete psihologa, što samo prije koje desetljeće nije bilo tako.

Prisjetimo se slučaja Davida Beckhama koji je kao najgori trenutak svoje karijere opisao izbacivanje sa SP-a 1998. zbog crvenog kartona. Tada 23-godišnji nogometaš sa svojom je obitelji proživljavao osobnu tragediju zbog psihičkog stresa uzrokovanog reakcijama razočarane javnosti. Ovaj težak period svoga života, slavni je nogometaš, po kasnijem priznanju, odsamovao jer tada nije bilo uobičajeno tražiti stručnu pomoć u sličnim situacijama.

PREHRANA, AKUMULIRANA ZNANJA I VJEŠTINE PRIDONOSILI SU USPJEHU I TADAŠNJIH SPORTAŠA, ALI NADASVE JEDNAKO KAO I DANAS - SNAŽNA VOLJA I PREDANOST CILJU. BEZ TE ISKONSKE DIMENZIJE KOJA IZRANJA IZ LJUDSKE PRIRODE NAMA VRHUNSKIH REZULTATA Danas se ipak više govori o stresu kojeg neuspjeh ostavlja na psihičko zdravlje sportaša. Kako podnijeti pritisak očekivanja, kako ukloniti strah kao glavnu prepreku, kako podnijeti ocjenjivanja i kritike, posebice one izrečene na neprimjeren način - sve su to pitanja koje sportski psiholozi prolaze sa sportašima kako bi ojačali njihove kapacitete. Istina, i nova vremena to zahtijevaju.

Od sportaša i sportašica koji su svoje vrhunske rezultate ostvarivali u nekim ranijim vremenima, može se čuti

MIMI VURDELJA, nutricionistica i voditeljica zdravstvene skrbi o sportašima u HOO-u Danas, više nego ikada, ostvarivanje rezultata u vrhunskom sportu prati znanost. Civilizacijski tokovi doveli su do velikih promjena u načinu, obimu, intenzitetu i vrsti treniranja, a ljestvica sportskih ciljeva podiže se sve više. Nakon OI u Tokiju MOO je poslao upit osvajačima olimpijskih odličja - “Zahvaljujući čemu ste došli do olimpijske medalje?”. Njih 90% odgovorilo je: “Treningom, radom i odgovarajućom prehranom”.

Odgovarajuća prehrana primjerena sportašu umnogome može unaprijediti njegov trening i sportski nastup te mu omogućiti zdravlje tijekom sportske karijere. Hrana ima najbiološkiji učinak na organizam, a da bismo bolje razumjeli važnost prehrane i procese koje ona uvjetuje, bitno je znati da sve počinje u tjelesnim stanicama. To je ponajprije važno za sportaše u kojih je, zbog životnog ritma, povećana svakodnevna količina proizvedene stanične energije, pa su samim tim povećane i njihove stanične potrebe.

Unosom potrebnih hranjivih tvari stanicama se omogućava optimalan rad te međustanična komunikacija, osiguravaju se energetski potencijali potrebni za sportsku aktivnost te omogućava stanična obnova i zaštita.

Nedostatak hranjivih tvari u organizmu teško će se uravnotežiti svakodnevnom prehranom. Stoga su dodaci prehrani ili ortomolekularni gotovi proizvodi idealna dopuna prehrani sportaša u svim stanjima kroz koje on prolazi (trening, natjecanje, oporavak i putovanje).

Dodaci prehrani nisu alternativa već se temelje na medicinskoj i biokemijskoj osnovi razvijenoj na visokoj razini.

Princip ortomolekularne suplementacije je jednostavan: svaki organizam ima jedinstvenu potrebu za hranjivim tvarima kao što su vitamini, minerali, esencijalne masne kiseline i aminokiseline. Njihov nedostatak, prije ili kasnije, dovodi do oštećenja sportaševa zdravlja, smanjenja energetskog potencijala (snaga, izdržljivost) i loše sportske izvedbe.

Jasni znakovi koji signaliziraju akutni nedostatak hranjivih tvari su neprestani umor, problemi s koncentracijom, nedostatak apetita, problemi sa spavanjem i oporavkom, česte prehlade i viroze, kožne bolesti, alergije, upale i ozljede.

Odgovarajuće dodatno konzumiranje vitamina i minerala i ostalih vrijednih nutrijenata (kao što su NADH ili NutriNano Q10) omogućuje sportašima dulju i kvalitetniju sportsku karijeru, siguran sportski nastup, a uz to njeguje zdravlje, suzbijajući uzroke (a ne simptome) njihovih zdravstvenih tegoba.

Današnja suvremena tehnologija, toksikološka dijagnostika putem analize kose i noktiju, laboratorijska dijagnostika bakterijskog miljea crijeva te neki drugi najsuvremeniji analizatori tijela, pružaju mogućnost suvremenog individualnog pristupa na najvišoj razini današnjih spoznaja o strukturi i potrebama organizma sportaša. Dakako, uz dobro poznavanje svih navedenih parametara o sportašu, tu je uvijek iznimno važno i dobro poznavanje sporta kojim se taj sportaš bavi.

I ono najvažnije: nema općenite formule kada je prehrana u pitanju, baš kao i dodaci prehrani. To je strogo individualno kao otisak našeg palca…

16 OLIMP

trčite u jednoj od najljepših hrvatskih destinacija!

Vrste utrka: PEPI KIDS RUN, FAMILY RUN, 10K, POLUMARATON Rezervirajte smještaj već od 35 EUR po osobi dnevno s uključenom kotizacijom na utrku!

Prijave su otvorene na plavalaguna.com

SPORT NEKAD I SAD “nismo imali ništa, a postizali smo izvrsne rezultate”.

Sa sjetom govorimo o sportašima poput Dražena Petrovića ili Luke Modrića koji su imali vrlo skromne početne uvjete, a stekli su svjetsku slavu. Od svega nabrojanog imali su jako malo pa se postavlja pitanje što je pak njih guralo prema vrhu.

SA SJETOM GOVORIMO O SPORTAŠIMA POPUT DRAŽENA PETROVIĆA ILI LUKE MODRIĆA KOJI SU IMALI VRLO SKROMNE POČETNE UVJETE, A STEKLI SU SVJETSKU SLAVU. OD SVEGA NABROJANOG IMALI SU JAKO MALO PA SE POSTAVLJA PITANJE ŠTO JE PAK NJIH GURALO PREMA VRHU LJUDSKA STRANA SPORTA Suplementi, prvoklasna oprema, medicinska dijagnostika i psihološka podrška, bez sumnje imaju veliki značaj i ponekad su upravo ono što čini odlučujuću prevagu u postizanju vrhunskih rezultata. No, vratimo li se na početke drevnih olimpijskih igara vidjet ćemo da su snažna apolonska tijela postojala tisućama godina prije modernih teretana i sprava. Bacač diska slavnog grčkog kipara Mirona iz 5. stoljeća prije Krista možda najvjernije svjedoči tome, ali i nekolicina očuvanih kipova apoksiomena, sportaša koji sa sebe stružu znoj i prašinu, kakav je i naš lošinjski Apoksiomen.

Prehrana, akumulirana znanja i vještine pridonosili su uspjehu i tadašnjih sportaša, ali nadasve - jednako kao i danas - snažna volja i predanost cilju. Bez te iskonske dimenzije koja izranja iz ljudske prirode nama vrhunskih rezultata. Kompetitivnost i želja za pobjedom motor je sportskog uspjeha, ponekad je to pitanje pobjede drugoga, a ponekad pobjede samoga sebe.

Imperativ “brže, više, jače” vjerni je pratitelj modernih olimpijskih igara, od prvih održanih u Ateni 1896. pa do danas.

Premda je donekle ublažen 1908. onom utješnom kako nije najvažnije pobijediti već sudjelovati, više od stoljeća dominirala je sublimirana poruka - “želiš li zasjesti na božanski Olimp, moraš nadići ljudske granice”.

Dodavanjem četvrte riječi “zajedno” 2021. godine, olimpijski slogan dobio je jednu posve ljudsku komponentu.

Težnja osobnoj ili timskoj izvrsnosti ostaje i dalje vrijedan cilj, no riječju zajedno naglašena je ujedinjujuća snaga sporta i olimpijskih igara.

Iako olimpijski duh još od antike nosi mirovnu poruku o prekidu svih sukoba za trajanja manifestacije, novom porukom o solidarnosti i zajedništvu naglašena je, kao nikad dosad, globalna dimenzija kao viši cilj sporta.

18 OLIMP

Autorica ovog teksta, ANTONIJA DUJMOVIĆ, dobitnica je Nagrade “Milka Babović” Tri dana uoči 95. obljetnice rođenja legendarne sportašice, novinarke i društvene djelatnice Milke Babović, premijerno je uručena nagrada za promicanje hrvatskog ženskog sporta, a koja nosi njezino ime. Priznanje je to koje je inicirao HOO, u suradnji s Hrvatskim zborom sportskih novinara (HZSN).

Laureatkinji Antoniji Dujmović to je bio drugi čin uručenja iste nagrade jer je plaketu dobila u veljači prošle godine na godišnjem Saboru Hrvatskog zbora sportskih novinara. U međuvremenu je izrađena i skulptura koja će se ubuduće dodjeljivati kao glavni dio nagrade, a čiji je autor apsolvent kiparstva ALU-a u Zagrebu Samuel Matijević. Čestitajući dobitnici nagrade, predsjednik HOO-a Zlatko Mateša istaknuo je sinergiju triju udruga i institucija pri realizaciji skulpture - HOO-a, HZSN-a i ALU-a, kao primjer kako sport u društvenoj zajednici na sjajan način izlazi iz svojih okvira.

Glavna inicijatorica Nagrade “Milka Babović”, dopredsjednica HOO-a Morana Paliković Gruden, govorila je o njezinoj izuzetnoj sportskoj i novinarskoj karijeri, istaknuvši da je utemeljila prvu sportsku redakciju na Televiziji Zagreb, odgojila brojne buduće sportske novinare, a u svojoj svestranosti proslavila i jedan tzv. mali sport - umjetničko klizanje.

Predstavnik HZSN-a, glavni tajnik Marijan Bakić pročitao je obrazloženje po kojem je Antonija Dujmović postala prva dobitnica Nagrade “Milka Babović”.

Tijekom 2022. godine Dujmović je u studiju SPTV-a odradila 21 emisiju o ženama u sportu i kroz njih ugostila doista zanimljive gošće. Emisija Ženska strana sporta traje već treću sezonu, a Antonija je u njoj znala ugostiti i ponekog muškarca. Svi su oni o sportu govorili neopterećeno, davali savjete kroz vlastite primjere ili se bavili univerzalnim temama važnim za sport, od treninga i prehrane, do fair playa i slobodnog vremena. Urednica Dujmović nikada, ni u jednoj emisiji, nije inzistirala na razlikama u ženskom i muškom bavljenju sportom, već na jednostavan i pristupačan način od svojih gostiju traži informacije o tome kako treniraju, što rade izvan sportskih terena, kakve probleme imaju kao sportašice ili ih potiče na razgovor o projektima koji unaprjeđuju ne samo žensku stranu sporta, već kompletan hrvatski sport.

Zahvaljujući Antoniji, emisija Ženska strana sporta na SPTV-u nastoji i uspijeva promijeniti uvriježenu praksu da ženama sportašicama, hrvatski pa i svjetski mediji daju manje prostora nego muškarcima.

Primivši nagradu Antonija je naglasila da joj je vodilja u novinarskom djelovanju poznata činjenica da hrvatske sportašice donose 50 posto medalja s velikih sportskih natjecanja, što se ne može zaključiti prema sportskim minutama koje su im posvećene u medijima“. Najavila je da će joj taj nesrazmjer medijske zastupljenosti sportašica, u odnosu na rezultatska ostvarenja sportaša, biti stalna motivacija i u budućem radu.

VELIKI DAN HRVATSKOG SPORTA 2023.

20 OLIMP

Jubilarni 30. put Hrvatski olimpijski odbor priredio je završnu godišnju svečanost - Veliki dan hrvatskog sporta - s dodjelom nagrada najuspješnijim sportašicama, sportašima i trenerima u godini na izmaku te zaslužnim sportskim dužnosnicima za životno djelo Piše: VINKO KNEŽEVIĆ Fotografije: HOO

Za kraj 2023. proglašenje

najboljih N

agrade su podijeljene u 14 kategorija, dodijeljeno je i nekoliko posebnih priznanja HOO-a, a svečanosti je nazočio i hrvatski premijer Andrej Plenković, resorna ministrica Nikolina Brnjac, članica MOO-a Kolinda Grabar Kitarović, izaslanik predsjednika RH Željko Jovanović, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Žarko Tušek te brojni drugi uglednici. Predsjednik HOO-a Zlatko Mateša odlučio je da na ovogodišnjoj svečanosti govore isključivo laureati, pa je tako na svečanosti održanoj u Kristalnoj dvorani zagrebačkog hotela Westin, izostao i njegov pozdravni govor.

HOO-ova kategorija sportašice godine ni ove godine nije imala samo jednu pobjednicu. One najuspješnije dolaze iz borilačkih sportova, a to su dvije Splićanke svjetska prvakinja u taekwondou u kategoriji do 46 kg Lena Stojković i vlasnica svjetske i europske bronce u kategoriji do 70 kg džudašica Barbara Matić.

- Drugu godinu zaredom sam tu i to je dokaz da idem u dobrom smjeru. Ovo je bila prva godina da sam uspjela spojiti svjetsku i europsku medalju. Nadam se da ćemo u Parizu konačno osvojiti povijesnu olimpijsku džudašku medalju - kazala je Matić.

- I ja sam tu drugi put za redom. Povezala sam pet

OLIMP

21

VELIKI DAN HRVATSKOG SPORTA 2023.

BILA JE TO SJAJNA GODINA, BOLJE NIJE NI MOGLO: OSVOJIO SAM SVJETSKO ZLATO, A KASNIJE I EUROPSKO. SADA SLIJEDE PRIPREME ZA PARIZ, GDJE ĆU NASTOJATI PONOVITI LONDON 2012. I OPET OSVOJITI NAJSJAJNIJE ODLIČJE.” (Giovanni Cernogoraz)

promicatelja Hrvatske u svijetu. Priznanje je primio izvršni direktor HNS-a Tomislav Svetina.

Najuspješnija ženska ekipa dolazi iz karatea. Sjajni kvintet karatašica - Sadea Bećirović, Lucija Lesjak, Lea Vukoja, Nikolina Golomboš i Mia Greta Zorko - osvojio je europsko srebro i svjetsku broncu, nastavivši kontinuitet uspona na pobjednička postolja iz prethodnih godina.

U konkurenciji najuspješnijih sportskih parova, štafeta Lena Stojković

Barbara Matić

Giovanniju Cernogorzu nagradu HOO-a uručio je hrvatski premijer Andrej Plenković

uzastopnih zlata na svjetskoj pozornici i to je dokaz dobrog rada mene i mog kluba Marjana - rekla je Lena Stojković.

Za razliku od 2022., laureat u pojedinačnoj muškoj konkurenciji je samo jedan. Godinu 2023. rezultatski je obilježio svjetski i europski prvak u gađanju letećih meta (trap) Giovanni Cernogoraz.

- Bila je to sjajna godina, bolje nije ni moglo: osvojio sam svjetsko zlato, a kasnije i europsko. Sada slijede pripreme za Pariz, gdje ću nastojati ponoviti London 2012. i opet osvojiti najsjajnije odličje - kazao je Cernogoraz, nakon što mu je nagradu uručio hrvatski premijer.

i posada, laureati su “pretplatnici” na ovu HOO-ovu nagradu - europski prvaci i svjetski doprvaci, članovi bratskog veslačkog dvojca na pariće Martin i Valent Sinković. Poput nogometaša, i Sinkovići su dvostruki laureati u ovogodišnjem izboru HOO-a. Uručeno im je i posebno priznanje za promociju sporta.

- Možda i nismo tako stari da nastupimo u Los Angelesu 2028. Promijenili smo disciplinu, ova je prikladnija za naše godine, pa ćemo vidjeti kako će to izgledati u Parizu.

Prvi put smo dobili nagradu za promicatelje sporta i to nam je posebno drago – naglasio je Valent Sinković.

DVOSTRUKI LAUREATI: BRAĆA SINKOVIĆ I HRVATSKA NOGOMETNA REPREZENTACIJA Naslov najuspješnije muške sportske ekipe drugu godinu uzastopnu ponijela je hrvatska nogometna reprezentacija koja je osvojila drugo mjesto u Ligi nacija, te izborila plasman na EURO 2024. Vatreni su “obranili” i prošlogodišnji naslov najvećeg sportskog

22 OLIMP

U ime hrvatske nogometne reprezentacije nagradu je primio Tomislav Svetina

Hrvatska karate reprezentacija (Sadea Bećirović, Nikolina Golomboš, Mia Greta Zorko i Lucija Lesjak)

JEDINSTVENO D R U G A Č I J I

VELIKI DAN HRVATSKOG SPORTA 2023.

SPORTAŠI SU POZNATI PO SUDJELOVANJU U HUMANITARNIM AKCIJAMA SVIH VRSTA, A JEDAN OD NJIH JE VLASTITOM ZAKLADOM ZA POMOĆ DJECI NAPRAVIO I ISKORAK VIŠE. TAKO JE POSEBNO HOO-OVO PRIZNANJE ZA HUMANITARNI RAD URUČENO JEDNOM OD NAJVEĆIH HRVATSKIH TENISAČA U POVIJESTI MARINU ČILIĆU Unatoč bogatstvu vrhunskih sportskih rezultata u 2023. godini, naslov najuspješnijeg trenera ponio je samo jedan - Valter Cernogoraz. U konkurenciji je imao fantastične trenerske veličine Nikolu Bralića, Zlatka Dalića, Jozu Jakelića, Lucijana Krcu, Veljka Lauru, Vladimira Preradovića…

U novoutemeljenoj kategoriji za izuzetne rezultate u neolimpijskim sportovima i neolimpijskim disciplinama nagrade su dobili svjetski i europski prvak u obaranju ruke Rino Mašić (kat. do 110 kg) i kickboksačica Lucija Bilobrk, svjetska prvakinja u K1 iznad 70 kg.

Dobitnik Nagrade za fair play ni jednog trenutka nije bio dvojben: atletičar Dino Bošnjak je nesvakidašnjim činom pomoći kolabiranom slovenskom kolegi Vidu Botolinu tijekom utrke na 5000 metara na Europskim igrama u Poljskoj, osvojio sportsku javnost i izvan granica dviju država. Uz HOO-ovu nagradu, dobio je i priznanje Europskog fair play pokreta „Spirit of fair play“ koje je također ovom prigodom uručeno, ali,

Braći Sinković nagradu je uručio Marijo Možnik Nagradu HOO-a za fair play dodijeljenu Dini Bošnjaku preuzeo je Ivan Veštić

24 OLIMP

Rino Mašić i Lucija Bilobrk

UNATOČ BOGATSTVU VRHUNSKIH SPORTSKIH REZULTATA U 2023. GODINI, NASLOV NAJUSPJEŠNIJEG TRENERA PONIO JE SAMO JEDAN - VALTER CERNOGORAZ. U KONKURENCIJI JE IMAO FANTASTIČNE TRENERSKE VELIČINE NIKOLU BRALIĆA, ZLATKA DALIĆA, JOZU JAKELIĆA, LUCIJANA KRCU, VELJKA LAURU, VLADIMIRA PRERADOVIĆA…

Valter Cernogoraz

nažalost, ne Bošnjaku osobno nego njegovu izaslaniku, čelniku HAS-a Ivanu Veštiću.

Sportaši su poznati po sudjelovanju u humanitarnim akcijama svih vrsta, a jedan od njih je vlastitom zakladom za pomoć djeci napravio i iskorak više. Tako je posebno HOO-ovo priznanje za humanitarni rad uručeno jednom od najvećih hrvatskih tenisača u povijesti Marinu Čiliću.

WWW.SKIFUN.HR

MJESTO GDJE HRVATSKA SKIJA! Preko 140 destinacija u ponudi | Popusti za rane rezervacije Novogodišnje skijanje | Otvaranje sezone | Obiteljski paketi

Your World Of Skiing

www.uniline.hr info@uniline.hr +385 52 390 000

VELIKI DAN HRVATSKOG SPORTA 2023.

SVI LAUREATI HOO-ova IZBORA 2023.

NAJUSPJEŠNIJA HRVATSKA SPORTAŠICA Barbara Matić - džudo Lena Stojković - taekwondo NAJUSPJEŠNIJI HRVATSKI SPORTAŠ Giovanni Cernogoraz - streljaštvo Marinu Čiliću posebno priznanje HOO-a uručila je Kolinda Grabar-Kitarović

NAJUSPJEŠNIJA HRVATSKA ŽENSKA SPORTSKA EKIPA Hrvatska karate reprezentacija NAJUSPJEŠNIJA HRVATSKA MUŠKA SPORTSKA EKIPA Hrvatska nogometna reprezentacija NAJUSPJEŠNIJI SPORTSKI PAR, ŠTAFETA ILI POSADA Valent Sinković i Martin Sinković - veslanje NAJUSPJEŠNIJI HRVATSKI TRENER Valter Cernogoraz - streljaštvo

Tijekom svečanosti promovirana je i kampanja HOO-a za OI 2024. u Parizu

- Iskreno, kako se bliži kraj moje karijere, raduju me još uvijek sportski uspjesi, ali posebno i humanitarni rad i osjećaj da mogu nekome pomoći. Ove godine sam izostao sa sportskih terena, ali nadam se da još nije kraj kazao je 35-godišnji Čilić.

PRIZNANJE I ZA IZDAVAŠTVO, A “MATIJA LJUBEK” - ŠEĆER NA KRAJU Posebno HOO-ovo priznanje za izdavački projekt godine, knjigu “Hrvatski sportski dužnosnici“, dobio je splitski publicist i kroničar sporta Jurica Gizdić koji je u velebnom uratku skupio 520 životopisa sportskih dužnosnika iz razdoblja od 150 godina i pet državnih tvorevina u kojima je bila i Hrvatska.

Nagradu “Matija Ljubek”, koju HOO dodjeljuje sportskim zaslužnicima za životno djelo, ove godine su dobili: Jurica Carić (bridž), Tomislav Čuljak (džudo), Zlatko Žagmešter (rukomet), Ivica Lazić (paraolimpizam), Morana Paliković Gruden (klizanje) te posthumno preporoditelj hrvatske odbojke Ante Baković.

Na svečanosti je i Zakladi hrvatskih športaša uručen ček od 15.300 eura koji je predsjedniku Zaklade, Dubravku Šimencu uručio Damir Markučič u ime Rotary kluba Zagreb Medvedgrad. Naime, koncem rujna 2023. Rotary klub Zagreb Medvedgrad i Zaklada hrvatskih športaša priredili su u sklopu popularne regate Mrduje humanitarnu regatu za zakladu koja pruža financijske i druge potpore vrhunskim sportašima koji su tijekom ili nakon sportske karijere ostali bez uvjeta da vlastitim sredstvima ostvare osnovne uvjete egzistencije.

26 OLIMP

NAJUSPJEŠNIJA HRVATSKA SPORTAŠICA U NEOLIMPIJSKIM SPORTOVIMA Lucija Bilobrk - kickboxing NAJUSPJEŠNIJI HRVATSKI SPORTAŠ U NEOLIMPIJSKIM SPORTOVIMA Rino Mašić - obaranje ruke NAGRADA HOO-a ZA FAIR PLAY Dino Bošnjak - atletika POSEBNA NAGRADA HOO-a ZA PROMICANJE SPORTA Valent Sinković i Martin Sinković - veslanje POSEBNA NAGRADA HOO-a ZA IZDAVAČKI PROJEKT “HRVATSKI SPORTSKI DUŽNOSNICI” Jurica Gizdić POSEBNA PRIZNANJE HOO-a ZA HUMANITARNI RAD Marin Čilić NAGRADA HOO-a ZA NAJBOLJEG SPORTSKOG PROMICATELJA HRVATSKE U SVIJETU Hrvatska nogometna reprezentacija NAGRADA HOO-a “MATIJA LJUBEK” Jurica Carić Tomislav Čuljak Zlatko Žagmešter Ivica Lazić Morana Paliković Gruden Ante Baković (posthumno)

RAZGOVOR: ANDREJ PLENKOVIĆ, predsjednik Vlade Republike Hrvatske

Premijer Andrej Plenković nazočio je HOO-ovoj svečanosti Velikog dana hrvatskog sporta te predstavnike “sedme sile” fascinirao poznavanjem sporta. U govoru na kraju svečanosti izrekao je svoje dojmove o sportskoj 2023. godini te o sportašima i sportašicama koji su je obilježili

“Hrvatska vlada

voli sport

- u 2024. za sport rekordnih 110 milijuna eura”

O

Piše: VINKO KNEŽEVIĆ, Foto: HOO

vo je bila još jedna velika godina hrvatskog sporta. Giovanni Cernogoraz ima za sobom više od 20 godina briljantne karijere.

Svjetskim zlatom u Bakuu bio je jedan od prvih koji se kvalificirao za Pariz. Sjajne su bile i najbolje sportašice za 2023., džudašica Barbara Matić i taekwondašica Lena Stojković. Pa onda i svi uspjesi karatašica, kao i nogometaša koji su bili drugi u Ligi nacija. Sve skupa, bio je to sjajan uvod u olimpijsku godinu, u kojoj ćemo prvi put probiti barijeru od 100 milijuna eura izdvajanja za sport. Tih 110 milijuna eura u 2024., četiri je puta više nego kada smo 2016. godine preuzeli odgovornost kao vlada. U neformalnim razgovorima s iskusnim sportskim djelatnicima, među kojima je bio i predsjednik HOO-a Zlatko Mateša, stekao sam dojam da se primjećuje taj drugačiji pogled vlade i države prema sportu i sportašima. Hrvatska vlada voli sport i mislim da smo u proteklih osam godina to pokazali, ne samo izdvajanjima za sport…”, rekao je Plenković.

BITNI POMACI U SFERI SPORTA Aktualni hrvatski premijer spomenuo je još neke ovogodišnje bitne pomake u sferi sporta: - Imamo novi Zakon o sportu kojim su regulirana statusna prava sportaša, regulirali smo i prava zaslužnih trenera, brinemo se i o paraolimpijcima, gluhim sportašima, akademskom sportu i svima drugima. Uz to, Hrvatska je domaćin brojnih međunarodnih natjecanja. U ovoj godini već smo se počeli spremati za dva europska i dva svjetska prvenstva u olimpijskim sportovima kojima će Hrvatska biti domaćin 2024. i 2025. godine. To su EP u vaterpolu i džudu, a SP u hrvanju i rukometu.

28 OLIMP

Nakon službenog dijela HOO-ove svečanosti, okružen izvjestiteljima Večernjeg lista, Sportskih novosti, Hrvatskog radija, Novog lista i Olimpa, premijer Plenković je galantnim utroškom vremena iznova dokazao da su mu sportske teme i drage i bliske.

Posebnu zahvalu uputio je Vatrenima, ustvrdivši da mu, prilikom susreta sa svjetskim državnicima, mnogi od njih zavide na sjajnim rezultatima nogometaša iz tako male države: - To što smo doživjeli da nam je nogometna reprezentacija u pet godina na najvećim natjecanjima osvojila srebro, broncu, pa opet srebro - to jednostavno nije normalno. To je takav ekstra uspjeh da mu se moramo diviti tisuću puta. Zato sam nedavno, kada su se dogodila ona dva poraza nogometaša, rekao da nije fer odmah biti kritičan prema Daliću, Modriću i ovom nogometnom naraštaju. Uostalom, oni su izvukli te kvalifikacije i opet se kvalificirali za veliko natjecanje, pokazavši kontinuitet uspjeha. Ta upornost, a možda tu ima malo i Lukina inata - donosi karakter koji je ključan u sportu.

Govoreći o Vatrenima, osvrnuo se i na sportsku infrastrukturu u Hrvatskoj, poglavito onu nogometnu…

- Kada smo krenuli s proglašavanjem sportske infrastrukture od nacionalnog značaja, prva odluka odnosila se na dva simbola hrvatskog nogometa Maksimir i Poljud. Maksimir je stadion koji ima veliku povijesnu važnost, a Poljud je i pored ovih novijih manjih stadiona, naš najljepši stadion. Što se tiče Maksimira, vlada je napravila svoj dio posla, dogovorom koji smo postigli između vlade i Zagrebačke nadbiskupije, te vlade i Grada Zagreba, rješavaju se pravne pretpostavke da se krene s investicijom u izgradnju novog Dinamova stadiona. Za novi identitet grada Zagreba i Dinama.

Jednako tako pomoći ćemo i obnovu Poljuda.

Naravno, primijenit ćemo policentrični pristup, nećemo se ograničiti samo na Zagreb i Split.

Osijek je napravio jako dobar privatni stadion, a Rijeka ima svoj plan za jedan vrlo simpatičan manji stadion s jako lijepim arhitektonskim i ambijentalnim rješenjem nove Kantride. Ali i po svemu drugom što se radi, imam dojam da sport vibrira u dobrom smjeru.

Pohvalivši iz kuta “bivšeg amaterskog košarkaša”, sjajan iskorak reprezentacije na olimpijskim pretkvalifikacijama, izrazio je optimizam za njezin povratak na kompetitivniju razinu u odnosu na rejting posljednjih godina. Vjeruje da su bolji dani i pred rukometom: - Sastao sam se s vodstvom Hrvatskog rukometnog saveza i mi ćemo, kao vlada, podržati domaćinstvo Svjetskog prvenstva u siječnju 2025. godine. Iz HRS-a su me uvjeravali da bi se već na Olimpijskim igrama u Parizu trebao vidjeti uzlazni trend. Naravno, pod uvjetom da prođu olimpijske kvalifikacije. Svi želimo ponovno imati rukomet na onoj razini od prije 10-15 godina, kada smo imali sjajan naraštaj koji je dominirao.

MISLILI SMO DA ĆE BITI TEŠKO NAKON JANICE, IVICE I ANTE KOSTELIĆA, A VIŠE NEMAMO NI UTRKE NA SLJEMENU, ŠTO MI JE STRAŠNO ŽAO, NO IMAMO ZRINKU, LEONU I FILIPA KOJI SU PONOVNO NA POSTOLJU.”

OLIMP 29 27 OLIMP

RAZGOVOR: ANDREJ PLENKOVIĆ, predsjednik Vlade Republike Hrvatske

Vaterpolo, iako još uvijek bez norme, naš je naizgledniji momčadski sport za nastup u Parizu, a uskoro mu slijedi i nova domaćinska europska smotra…

- Što se tiče vaterpola, u Splitu smo na EP-u bili prvi.

Nazvao me neki dan Perica Bukić, veli da je Izrael otpao za domaćinstvo EP-a, što ćemo...!? Rekao sam, pa nemamo što razmišljati, prihvatit ćemo. To naše dogovaranje trajalo je otprilike dvije minute. Jako mi je drago da je na 100. godišnjicu VK Jug, grad Dubrovnik, zajedno sa Zagrebom, dobio domaćinstvo Europskog prvenstva. Veselio bih se da nam vaterpolo kao jedan krasan sport ponovo pričini zadovoljstvo.

SPORTSKA NAČITANOST Podržavajući ideju domaćina pariških Olimpijskih igara da se mimohod sudionika održi na rijeci Seini, premijer je dodao još jedan sport koji ga oduševljava - ragbi: - Nedavno sam u Parizu, na krcatom Stade de Franceu, bio na finalu jednog globalno fantastičnog sporta ragbija. Krasno finale… Francuzi vole ragbi jednako kao nogomet. Mi smo u jednom trenutku, kad su nam se pridružili Hrvati iz Australije i Novog Zelanda, prilično uzletjeli. Volio bih da i naši ragbijaši krenu stepenicama sportskog uspona jer taj sport je čvrst, izvrstan.

Plenković je potvrdio potporu domaćinstvima

KAKO SU MI DJECA JOŠ MALA, PO NOĆI SAM NERIJETKO BUDAN I TADA SE BRIFIRAM O ZBIVANJIMA U SPORTU JER MI JE TO PO DANU UISTINU TEŠKO SVE STIZATI. INFORMIRAM SE TKO JE I U ČEMU USPIO, POGLEDAM MALO I NBA KOŠARKU. ONDA SHVATIM KOLIKO JE TO SVE SKUPA DOBRO. MALEN SMO NAROD, A TOLIKO SMO RAZNOVRSNI I SPORTSKI ORIJENTIRANI.” hrvačkog SP-a i džudaškog EP-a u Zagrebu te EP-a u karateu u Zadru. Istaknuo je da ga veseli što u uspjesima u četiri borilačka sporta dominiraju žene…

Novinare je zanimalo otkud takva “sportska načitanost” hrvatskog premijera, odnosno - kada sve stigne pratiti?

- Kako su mi djeca još mala, po noći sam nerijetko budan i tada se brifiram o zbivanjima u sportu jer mi je to po danu uistinu teško sve stizati. Informiram se tko je i u čemu uspio, pogledam malo i NBA košarku. Onda shvatim koliko je to sve skupa dobro. Malen smo narod, a toliko smo raznovrsni i sportski orijentirani. Mi u Hrvatskoj imamo 247 000 registriranih sportaša. To je ozbiljan broj ljudi koji se aktivno, ne rekreacijski, već ozbiljno, bavi nekim sportom… Mi smo tu zaista otvoreni za sve.

Zagovornik je poreznih olakšica ulagateljima u sport, ali ne po mađarskom modelu kojim se financira “samo pet prioritetnih sportova”… Otvorenost za sve i vrhunski rezultati iz raznovrsnih sportova, hrvatski je fenomen: - Sportaši su sjajni ljudi koji se u najranijoj dobi formiraju kao vrlo snažne osobnosti.

Vrlo su disciplinirani, puni zdravih pogleda na život, cijene rad, cijene suparnike, imaju sustav vrijednosti. A kada ostvare vrhunske rezultate, onda su i uzor mladima. Pa ovo večeras su sve ljudi koji inspiriraju. Primjerice, mi sada činimo nevjerojatne rezultate u skijanju.

Mislili smo da će biti teško nakon Janice, Ivice i Ante Kostelića, a više nemamo ni utrke na Sljemenu, što mi je strašno žao, no imamo Zrinku, Leonu i Filipa koji su ponovno na postolju. A praktički nam radi jedna žičara, ona na Platku… Pa to je gotovo nevjerojatno, kao što je nevjerojatan i kontinuitet rezultata koji ostvaruje nogometna reprezentacija.

SPORTAŠI SU SJAJNI LJUDI KOJI SE U NAJRANIJOJ DOBI FORMIRAJU KAO VRLO SNAŽNE OSOBNOSTI. VRLO SU DISCIPLINIRANI, PUNI ZDRAVIH POGLEDA NA ŽIVOT, CIJENE RAD, CIJENE SUPARNIKE, IMAJU SUSTAV VRIJEDNOSTI. A KADA OSTVARE VRHUNSKE REZULTATE, ONDA SU I UZOR MLADIM. PA OVO VEČERAS SU SVE LJUDI KOJI INSPIRIRAJU.”

30 OLIMP

Grad Poreč-Parenzo

ZAJEDNIČKI PROJEKT MORH-a I HOO-a

Hrvatska trenutno ima

60 sportaša VOJNIKA

Foto:Unsplash

Podrška Ministarstva obrane nam daje slobodu da uz sportsku karijeru ne moramo paralelno raditi druge poslove, već da se možemo maksimalno usredotočiti na sportsku izvrnost, ističe bivši svjetski prvak u karateu Ivan Kvesić

32 OLIMP

Piše: DRAŽEN BRAJDIĆ, Foto: CROPIX arhiva, MORH

U

godini smo ljetnih Olimpijskih igara na kojima će najveće hrvatske uzdanice, po nepisanom pravilu, biti sportaši iz takozvanih malih sportova, onih koju su daleko manje dohodovni od loptačkih ili pak od “gospodskog” tenisa.

Uostalom, na prethodnim ljetnim Igrama, održanim 2021. u Tokiju, od osam hrvatskih medalja samo su tenisači (zlatni par Pavić-Mektić i srebrni par ČilićDodig) bili iz komercijalnih sportova.

Podsjetit ćemo da su tokijska odličja osvajali taekwondašica Matea Jelić (zlato), taekwondaš Toni Kanaet (bronca), veslačka braća Valent i Martin Sinković (zlato), veslački samac Damir Martin (bronca), gimnastičar Tin Srbić (srebro) te jedriličar Tonči Stipanović (srebro). Neki od spomenutih već su osigurali svoje olimpijske vize (obje veslačke posade i Srbić) a neki im se još uvijek nadaju (taekwondaši i Stipanović), no ono što je tema ove priče jest da su svi oni i ugovorni pričuvnici Oružanih snaga RH.

pravila rukovanja s oružjem - kaže.

O tome nam je svojedobno pričao veslač Patrik Lončarić, polovica bratskog tandema koji je, također, izborio olimpijsku vizu.

- Zanimljiva mi je sva ta vojnička stega kroz koju se razvija i zajedništvo. Što se pak tiče rukovanja oružjem, u pamćenju su mi ostala urezana četiri pravila. Oružje se uvijek tretira kao da je puno. Ne upiri pušku u ono u što ne želiš pucati. Nikad ne drži prst na okidaču ako ne misliš pucati. Razmisli što je meta i što je oko nje.

Kad smo već kod veslača, na temu ugovorne pripadnosti vojnoj pričuvi, popričali smo i s veslačicom Ivanom Jurković, članicom sestrinskog dvojca bez kormilara koji se nada nastupu u Parizu.

- Sestra Josipa i ja smo u sustavu od 2021. godine i vojnička plaća nam znači puno jer uz stipendije ona nam pomaže da budemo financijski stabilne. Četrnaest dana obuke meni je bilo sjajno iskustvo, bilo je toliko dobro da bih to ponovila. Da sam ostala i osam tjedana, da mi sportaši nismo imali pravo na skraćenu dvotjednu obuku, ne bih se protivila.

NAPORAN RAD I DOBRO RASPOLOŽENJE Netom nakon obuke, tada brončana svjetska taekwondašica Doris Pole bila je prilično entuzijastična: - Bilo je to nezaboravno iskustvo, dva tjedna napornog rada i dobrog raspoloženja. Prolazili smo poligone, rastavljali i sastavljali puške, gađali... Pri čemu mi puška nije drmala u rame pa sam se ugodno iznenadila... Osim toga, upoznala sam puno dobrih i dragih ljudi iz različitih sportova. Svi smo prije večere nastojali trenirati svoje sportove, a jedan trening smo odradili i zajedno.

Sa statusom sportaša vojnika zadovoljan je i naš veslački junak Damir Martin, srebrni i brončani

Najnovijim sportašima vojnicima postali su hrvač Filip Šačić, brončani s posljednjeg Europskog prvenstva te naš najbolji plivač Nikola Miljenić koji će nakon potpisivanja ugovora s Ministarstvom obrane RH, mjesečno primati 700 eura.

- Nikola i ja prošli smo obuku i prisegnuli te bi, nakon nekog vremena, trebali potpisati i ugovor. Za mene kao nekoga koji ima jedine prihode iz sporta to puno znači, posebice ako se zna da moja supruga tek završava fakultet i da imamo dvoje djece - govori nam Filip Šačić i prenosi detalje s obuke: - Tijekom obuke naučili smo osnovne vještine kao što su topografija, gađanje iz puške, ali i četiri zlatna

OVAJ NAČIN PODRŠKE SVOJIM SPORTAŠIMA IZ NEKOMERCIJALNIH SPORTOVA IMAJU I NJEMAČKA, ITALIJA, AUSTRIJA, NIZOZEMSKA, FRANCUSKA, RUSIJA, KANADA PA I NAJVEĆA SVJETSKA SPORTSKA SILA SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE. SLOVAČKA JE PRIJE PAR GODINA IMALA OKO 200 SPORTAŠA VOJNIKA, A I SUSJEDI SLOVENCI SU BROJČANO JAČI OD NAS.” (Neven Šavora)

OLIMP

33

ZAJEDNIČKI PROJEKT MORH-a I HOO-a olimpijac u samcu, koji upozorava na jedan detalj: - Dobar je to osjećaj kada znaš da sustav stoji iza tebe i kada se imaš na što osloniti. Nama iz takozvanih malih sportova to je velika pripomoć. Istina, nemamo više pravo na staž i socijalno, kao što smo prije imali, ali zato imamo nešto veću plaću nego prije.

U Tokiju je nastupio i karataš Ivan Kvesić, bivši svjetski prvak u poluteškoj kategoriji: - Prije svega mi je velika čast biti članom Oružanih snaga RH. Vojnici su kod mene uvijek izazivali osjećaj divljenja i bili odlika pravih heroja. Naravno da nam je i vojnička plaća jako važna budući da mi karataši nemamo profesionalne ugovore. Podrška OSRH-a nam daje slobodu da ne moramo raditi druge poslove paralelno uz sportsku karijeru već da se možemo maksimalno usredotočiti na sportsku izvrnost.

Da joj financijska pomoć države iz tog smjera znači puno, potvrdila nam je i dvostruka svjetska i europska prvakinja

VIŠE OD 1700 DŽUDAŠA JE U SPECIJALNIM POSTROJBAMA FRANCUSKE POLICIJE, A MNOGI OD NJIH ĆE I OSIGURAVATI PARIŠKE OLIMPIJSKE IGRE

u taekwondou Lena Stojković, najbolja sportašica Hrvatske za 2023. godinu, djevojka koja je u nizu, na velikim svjetskim natjecanjima, osvojila pet zlata. A zahvalnost ne zaboravlja istaknuti niti najbolji sportaš godine Giovanni Cernogoraz, olimpijski pobjednik iz Londona 2012., strijelac letećih meta (trap) koji je u godini za nama osvojio naslov europskog i svjetskog prvaka.

- Ja sam dosad primao stipendiju od sportske zajednice moje županije (sada je to nacionalna stipendija). Tome pridodana vojnička plaća jako dobro dođe jer ja, osim onoga za oružje, nemam sponzora koji bi mi omogućio primanja, a supruga i ja smo roditelji troje djece.

O tome kako je i Hrvatska dobila sportaše u uniformi popričali smo s Nevenom Šavorom, HOO-ovim koordinatorom za suradnju s Ministarstvom obrane.

34 OLIMP

- Svojedobno smo se na jednom radnom ručku našli predsjednik HOO-a Zlatko Mateša i tadašnji načelnik Glavnog stožera OSRH Josip Lucić. Luc i ja imali smo zajedničku klupsku povijest, pa smo i prije o tome dosta razgovarali. Luc je bio taj koji je na tome inzistirao, a Mateša i ja smo to prihvatili i uobličili priču. Sretna je okolnost bila da je general Lucić i sam bio sportaš, aktivni džudaš, ali i da je bio načelnik Glavnog stožera, pa je sve u sustavu uspio uvjeriti u obostranu korist ideje.

POZITIVNI PRIMJERI PODRŠKE SVOJIM SPORTAŠIMA - Krenuli smo 2009. godine s 18 sportaša, a danas ih je 58 plus Šačić i Miljenić koji će, potpisivanjem ugovora, taj broj zaokružiti na 60 sportaša iz 13 olimpijskih sportova kaže Šavora i navodi primjere iz drugih zemalja: - Ovaj način podrške svojim sportašima iz nekomercijalnih sportova imaju i Njemačka, Italija, Austrija, Nizozemska, Francuska, Rusija (još iz vremena SSSR-a), Kanada pa i najveća svjetska sportska sila Sjedinjene Američke Države. Slovačka je prije nekoliko godina imala oko 200 sportaša vojnika, a i susjedi Slovenci su brojčano jači od nas. Štoviše, oni u sustavu imaju čak i trenere.

Na tu temu prepričao nam je Šavora i jednu zgodu iz života slovenskog džudaškog čudotvorca Marjana Fabjana, trenera dviju olimpijskih pobjednica (Zolnar, Trstenjak).

- Jednog dana policija mu je zazvonila na vrata pa se zapitao što li je zgriješio, no oni su mu došli čestitati 20. godišnjicu pripadnosti policijskoj pričuvi. Inače, Slovenci sportaše zapošljavaju u vojsci, carini i policiji... u tim državnim službama ima ih više od 100. Čuli smo od Šavore još jednu zanimljivost: - Više od 1700 džudaša je u specijalnim postrojbama francuske policije, a mnogi od njih će i osiguravati pariške Olimpijske igre.

Filozofija nekih zapadnih zemalja je ta da je lakše probleme rješavati bez ispaljenog metka, a borcima je prirodno svladavati protivnike bez oružja.

Za razliku od početnih godina, hrvatski sportaši vojnici ugovore potpisuju na jednu godinu.

- Krenulo se ugovorima na četiri godine što je bilo potpuno nepraktično, jer se nekima kroz godine životne okolnosti mijenjaju. Onda smo to sveli na dvije, a sada se ugovori obnavljaju (ili ne) svake godine. Obično se oko toga sjednemo glavni tajnik HOO-a Siniša Krajač, direktor Ureda za olimpijski program Damir Šegota i ja te prođemo listu sportaša i sve procijenimo. Ja sam protiv fiksnih kriterija jer sport je živo tkivo. Primjerice, da smo se ravnali samo po nekim striktnim kriterijima Cernogoraz bi ispao s liste, no ostavili smo ga i on je ove godine postao svjetski i europski prvak. Inače, kada su u pitanju sportaši vojnici dohodovni sportovi ne dolaze u obzir, pa tako i nemamo nikoga iz tenisa, košarke, rukometa i nogometa. U nekim zemljama sportaši nose odore i financijske policije, carine, rendžera, vatrogasaca, vodnih zaštitara, lovočuvara... U svemu tome prednjači Njemačka s više od 800 zbrinutih sportaša, a u Italiji ih je nekoliko stotina. Tako je i slavni skijaš Alberto Tomba ponosno odjenuo uniformu karabinjera...

GODIŠNJA KONFERENCIJA HOO-a

P

otkraj 2023. godine, na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu održala se dvodnevna Godišnja konferencija Hrvatskog olimpijskog odbora i Centra za istraživanje i razvoj vrhunske sportske pripreme (CIRSP) koju je, pozdravnim govorom u ulozi domaćina, otvorio predsjednik HOO-a Zlatko Mateša.

Prvoga dana tema četiriju predavanja i dvaju okruglih stolova bila je “Hrvatska sportska dijaspora”. Ravnatelj CIRSP-a Igor Jukić govorio je o potrebi, nužnosti i prednostima hrvatske sportske dijaspore, dok su Marko Mustapić i Ivan Hrstić s Instituta “Ivo Pilar” prezentirali demografske i kulturološke aspekte hrvatske sportske dijaspore.

Bliski suradnik izbornika Zlatka Dalića, LUKA MILANOVIĆ, upoznao je auditorij s iskustvima HNS-ova sustavnog rada sa sportskom dijasporom, a na temelju organizacije nogometnih kampova.

HNS je mrežom izvidnika (skauta), ali i na druge načine, već desetljećima povezan s hrvatskim iseljeništvom, iz kojeg crpi i kadrovska rješenja za najbolju vrstu vatrenih.

Kao primjer iznimne uspješnosti na tom polju, HNS-ove akcije nerijetko spominje i predsjednik HOO-a Zlatko Mateša, uz poziv ostalim nacionalnim sportskim savezima da slijede takav primjer “vraćanja” pod nacionalnu trobojnicu sportaša hrvatskog podrijetla sa svih krajeva svijeta.

MARIO VUKOJA iz Hrvatskog gimnastičkog saveza zaokružio je set izlaganja prvoga dana iznimno zanimljivom temom pod nazivom „Sportska imigracija i integracija: dodana vrijednost i prilika hrvatskog vrhunskog sporta“. Na prvom okruglom stolu su uz Zlatka Matešu, sudjelovali državni tajnik za sport u Ministarstvu turizma i sporta Tomislav Družak, načelnica sektora za iseljeništvo u Državnom uredu za Hrvate izvan RH Ana Marija Frković te posebni savjetnik u Hrvatskom nogometnom savezu Zorislav Srebrić.

Drugi okrugli stol sudjelovanjem su obogatili Marin Čilić, Josip Sesar, Igor Križimski i Enver Idrizi, koji su - svaki iz svog kuta - ukazali na vlastiti izbor nastupanja za Hrvatsku, makar su im se svojedobno otvarale i druge opcije.

36 OLIMP

DANATJECANJA Zadnji korak prema

uspjehu

S dvodnevne Godišnje konferencije HOO-a održane potkraj 2023. koja je iznjedrila mnoštvo zanimljivih tema, predavanja i diskusija, izdvojili smo onu koja se odnosi na sam dan natjecanja.

Prenosimo iskustva i stavove eminentnih sportskih stručnjaka Piše: NINNA LARA VIDAKOVIĆ, Foto: CROPIX arhiva, HOO, HINA

D

rugi dan Konferencije bio je posvećen važnoj i uvijek aktualnoj temi “Dan natjecanja: zadnji korak prema uspjehu”. Uvodno predavanje održao je ravnatelj Centra za istraživanja i razvoj vrhunske sportske pripreme (CIRSP) Igor Jukić, a iznimno vrijedna iskustva o pripremama ekipa i pojedinaca za natjecanje s nazočnima su podijelili legendarni vaterpolski strateg Ratko Rudić i veslački mag Nikola Bralić.

Na zanimljivim panelima sudjelovali su Ivica Tucak, Jasmin Repeša, Luka Milanović i Boris Balent u ekipnim sportovima, te treneri Srećko Šuk, Edis Elkasević, Pero Kuterovac, psiholog Igor Čerenšek u individualnim sportovima.

Eminentni predavači i eksperti te vrlo kvalitetan i edukativan sadržaj - bili su najbolja pozivnica za dolazak na HOO-ovu dvodnevnu konferenciju, a mnogi su je pratili i online. Mi smo izdvojili neke od iznesenih iskustava i stavova poznatih trenera.

IGOR JUKIĆ je u svom uvodnom izlaganju povezao stavove znanosti i prakse. Podsjetio je da dan utakmice uključuje puno potencijalnih sadržaja: transport, trening, sastanke ili individualne razgovore, poslijepodnevni san, rukovanje sportskom opremom, psihološku pripremu, prehranu i suplementaciju, oporavak, san i fizioterapeutske tretmane.

Govoreći o tome kako znanost daje doprinose u znanjima o direktnoj pripremi za natjecanje kroz bazičnu pripremu, specifičnu pripremu, kroz progresiju zagrijavanja i stvaranja navike zagrijavanja, Jukić je postavio pitanje treba li kroz sezonu mijenjati model zagrijavanja. Također, kao veliki problem u nekim sportovima istaknuo je neželjeno hlađenje organizma sportaša koje nastupa u

razdoblju nakon zagrijavanja, a prije početka samog natjecanja, što kod mnogih izaziva velike turbulencije.

- Osim razlike u timskim i individualnim sportovima treba imati na umu da je kontekst nekada bitniji od samog sadržaja - kazao je Jukić i objasnio: - Kontekst podrazumijeva stanje sportaša, obilježja ambijenta u kojem se sportaš i ekipa nalaze te značajke trenažnog programa. Dakle, važno je razmotriti ne samo ono što se dogodilo prethodni dan, već i što je akumulirano u danima i ciklusima prije natjecateljskog ili finalnog dana...

Kao primjer iznimnih stručnih izazova naveo je borilačke sportove koji imaju nekoliko borbi u istom danu, košarku koja rijetko kada ima samo jednu utakmicu u mikro ciklusu (a sve to valja promatrati u odnosu na putovanja, treninge, individualne potrebe, životni stil...). Istaknuo je i jedrenje gdje može biti komplikacija u jednom danu s više plovova, tenis gdje jedan meč traje tri pa i četiri sata, veslanje u kojem za tu jednu utrku sportaš mora biti u najboljem stanju, atletiku gdje u večernjim satima sportaš ima tri hica...

VELIKI PROBLEM U NEKIM SPORTOVIMA JE HLAĐENJE U RAZDOBLJU NAKON ZAGRIJAVANJA I POČETKA SAMOG MEČA, ŠTO KOD MNOGIH IZAZIVA VELIKE TURBULENCIJE.” (Igor Jukić) Govoreći o iznimnom doprinosu znanosti razvoju vrhunskog sporta, Jukić je istaknuo kako zadnjih 10-ak godina dominiraju istraživanja u kojima znanstvenici pitaju stručnjake na terenu (trenere) što oni misle o pojedinim problemima, pa tako jedno od važnih pitanja glasi: ‘Što je s treningom na dan natjecanja?’

OLIMP

37

GODIŠNJA KONFERENCIJA HOO-a Istraživanja su pokazala da su podražaji snage i jakosti efikasni za živčano-mišićnu i psihološku spremnost te za hormonalni status. No treneri se nisu složili u činjenici utječe li taj podražaj na konačni rezultat.

Prema istraživanjima - nastavio je Jukić - trening 2-6 sati prije samog natjecanja (tzv. zakašnjela potencijacija) uglavnom učinkovit - ukoliko se provodi s opterećenjima koja su kratka, intenzivna i koja uključuju određeni vid opterećenja koja variraju od 30 do 95%.

Problem provođenja takvog treninga u praksi nastaje zbog rizika od ozljede na dan natjecanja, potencijalnog umora ako sportaš nije adaptiran, potrebe za posebnom logistikom...

Kada je riječ o prehrani, Jukić navodi kako postoje slaganja da ona treba biti individualna i da obrok prije utakmice mora biti konzumiran 3-4 sata prije, ali, recimo, ne postoji konsenzus stručnjaka oko važnosti i efikasnosti poslijepodnevnog spavanja na dan natjecanja.

Neslaganja se javljaju i kod psihološke pripreme, što se na kraju svodi na individualni pristup.

Nakon trenera, znanstvenici su ispitivali sportaše i zaključili kako oni vole i traže pažnju, no i kako su njihove psihološke tehnike različite. Neki slušaju inspirirajuću glazbu, neki imaju motivacijski razgovor sa samim sobom... Jedno zanimljivo istraživanje od prije 10ak godina ponavlja se u raznim formama – gledanje kratkih videoklipova do 4 minute (duhovitog, erotičnog, sportskog, nabrijanog sadržaja) 2-3 sata prije utakmice utječe na povećavanje koncentracije testosterona. Video tužnog sadržaja utječe na pad testosterona. Što se tiče tehničko-taktičke pripreme, manje-više postoji konsenzus da su tehnički i taktički sadržaji dobrodošli na dan natjecanja, ali samo u vremenu od 2 do 6 sati prije natjecanja... dakako u odnosu na specifičnost sporta, individualne potrebe sportaša ili posebnost ekipe.

Treneri važnim smatraju i edukaciju sportaša, individualnu terapiju, individualnu pripremu te individualne programe mobilnosti i stabilnosti na dan natjecanja.

- I što zaključujemo? - pitao je Jukić na kraju izlaganja i odmah dao rješenje - Važno je skrojiti “osobno odijelo” po mjeri sportaša i konteksta, neovisno o tome radi li se o ekipnom ili individualnom sportu. Dakako, takvo odijelo je u ekipnom sportu daleko zahtjevnije “skrojiti”. Ali je moguće.

KOD MOMČADSKIH SPORTOVA NAJVAŽNIJE JE - ZAJEDNIŠTVO Ratko Rudić - Kod momčadskih sportova je jako važno od heterogene stvoriti dobru kohezijsku ekipu. Za to treba vremena - kazao je Rudić i nastavio: - Osim samih treninga, za stvaranje uspješne ekipe važna je i suradnja sa sportskim psiholozima, korištenje raznih metoda za utvrđivanje psihodinamike sportske grupe, sociometrija koja nam govori o odnosima među igračima u ekipi.

Rudić je nastojao dovesti ekipu u

38 OLIMP

optimalnu situaciju gdje funkcioniraju kao jedna skupina u kojoj su pojedinci međusobno zavisni, a o sebi je rekao: - Jedan sam od onih koji je uvijek preferirao ekipu nad pojedincem. Naime, ekipa čini pojedinca puno jačim, a pojedinac pak osnažuje ekipu. Jako važnu ulogu ima dobra interakcija među svim igračima, pa čak i među članovima stručnog tima.

Priznaje da je tijekom priprema bio strog, tražio disciplinu i poštivanje pravila treniga, jer trening je sveta stvar.

Tražio je veliku predanost u radu, a trenažni proces i pripreme bili su prioritet, bez toga se nije niti moglo pristupiti niti nastupiti na samoj utakmici.

- Nakon te moje strogoće i službene distanciranosti mijenjao sam taktiku na samom početku turnira/ natjecanja - tada sam se, zajedno s cijelim stručnim timom približio igračima. Tako smo stvorili novu grupu u kojoj izmjenjujemo iskustva... tu nisam više nastupao s posebnim autoritetom, što mi je jako koristilo u radu, jer sam dobivao povratne informacije od svih... - rekao je.

Na dan utakmice, kada je psihološko stanje igrača

JEDAN SAM OD ONIH KOJI JE UVIJEK PREFERIRAO EKIPU NAD POJEDINCEM. NAIME, EKIPA ČINI POJEDINCA PUNO JAČIM, A POJEDINAC PAK OSNAŽUJE EKIPU.” (Ratko Rudić) posebno bitno, Rudić nikome nije dao blizu njih.

Novinarima nije dozvoljavao da budu na završnim treninzima, a niti psiholozima, da ne bi nehotice vršili pritisak na igrače. Kaže da je smatrao da je na dan utakmice, posebno one finalne, trener ujedno i psiholog i mama i tata. On je posljednji odlučivao, koji je ustanovio stanje svakog igrača, no priznaje da je zaista sam imao jako veliku pomoć od strane sportskih psihologa.

- Jedno je imati tremu od uzbuđenja, a drugo imati vrstu treme koja blokira, što je opasno za konačni rezultat. No, imali smo stručne naputke kako to rješavati, kako individualno pristupiti tim igračima kako bi optimalno ušli u utakmicu - kazao je Rudić i dodao: - Dan finala je nešto najljepše što se može dogoditi. U toj optimalnoj situaciji ništa ne smije narušavati atmosferu u ekipi koja se već samim dolaskom do finala pokazala kvalitetnom, mentalno čvrstom...

Nikola Bralić - Zadnji dan mora biti strogo isplaniran i precizan da ne izazove nikakvu pomutnju, sumnju, strah, pretjeranu euforiju - kazao je Bralić i nastavio: - Sportaše treba držati u jednom stabilnom stanju. Da bi to sve napravili kako treba, bez panike i problema (a zna ih biti i u prehrani i u transportu, kod opreme), ja obično večer prije utrke napravim raspored aktivnosti za sljedeći dan. Počinjemo od spavanja - kad se ide na spavanje, kad je ustajanje, kad je odmor, sve ovisi o tome u koliko sati je utrka. Zatim pričamo o prehrani. Često se, posebice na olimpijskim igrama, puno toga nudi, a ja inzistiram da jedu ono što su jeli (te koristili u suplementaciji)

Više na:

petrol.hr/stalne-zvijezde Slike su simbolične.

Akcija Stalne zvijezde vrijedi samo za članove Petrol kluba od 1.6.2023. do 31.1.2024. ili do rasprodaje zaliha na prodajnim mjestima Petrol i Crodux s navedenom ponudom.

GODIŠNJA KONFERENCIJA HOO-a zadnjih dana.

Na pitanje o faktoru na temelju kojeg odlučuje hoće li imati trening na dan natjecanja, odgovorio je: - Procjenim stanje zadnjih utrka, zadnjeg treninga i njihovo psihičko stanje. Ako osjetim nervozu ili da nešto nije dobro odrađeno - na treningu na dan natjecanja rješavam taj problem i odmah dobijem pozitivnu sliku njihovog psihičkog stanja. Ako je sve do tad bilo dobro odrađeno, a utrka je oko 11 sati, nema potrebe za treningom. Pustim ih da malo duže spavaju, ali da se dovoljno rano probude kako bi se malo aktivirali i podigli si energiju... da budu dovoljno budni i otvorenog uma, spremni za trku - otkriva.

Dan ranije Bralić, nakon dobivanja meteorološke prognoze s vjetrom i svim parametrima, s dečkima priča o taktici te pripremaju čamac za uvjete na stazi. Dva sata prije utrke dolazi na stazu procijeniti stvarnu situaciju da vidi hoće li ono što su jučer navečer namjestili u čamcu odgovarati stvarnim uvjetima ili nešto mora mijenjati.

Taktičku pripremu rade u dva-tri maha. Glavna taktička priprema je dan prije utrke, navečer kad analiziraju protivnike i njihov način na koji vode utrku.

Zajedno biraju poziciju koju žele imati te odlučuju kako će taktički odvoziti utrku.

- Tri sata prije natjecanja svi smo na licu mjesta. Tada od njih odmičem obitelj, partnere, medije... dečki se posvećuju sebi. Slijedi jedan dio lagane meditacije, a ja im ističem njihove pozitivne strane dižući im optimizam i držeći fokus. Polako odlaze kod masera gdje rade stabilizaciju trupa i zagrijavanje. Zatim slijedi vanjsko zagrijavanje prije ulaska u čamac. Sve to moraju maksimalno kvalitetno odraditi, a u tome ih ništa ne smije uznemiravati jer taj dan moraju bit najopušteniji, najbrži i najjači - otkrio je Bralić o radu s braćom Sinković.

Ivica Tucak smatra da je temelj za dan utakmice sve ono što se napravilo na pripremama i treninzima.

- Kako je Rudić rekao, tijekom priprema i ja prema igračima držim određenu distancu. Kad počne turnir postajemo kao prijatelji, a taj kontrast između distance na treninzima i bliskosti na turniru jako je važan. Na dan utakmice što manje komuniciram s njima, više su na rasporedu informativni, kratki razgovori.

Nema više taktičkih tema i priče o detaljima, jer igrači to više ne čuju. Dva sata prije same utakmice ide jedna vrsta motivacijskog govora koji ne traje duže od pet minuta. Najbitnije je da svi sve rade zajedno! Prije finala 2015. na EP napravio sam životnu grešku i pustio dva igrača da sami prošeću. Nikad više!

Svi moraju biti zajedno, od doručka do utakmice. Ja kao trener držim stvari pod kontrolom, ali među nama mora vladati totalna kohezija - ozbljno je zaključio aktualni izbornik vaterpolske reprezentacije.

Jasmin Repeša Poznati košarkaški trener smatra da se dan prije utakmice igračima ne smije proizvesti nikakav stres, jer

40 OLIMP

to stavlja pojedinca van balansa. Znači prioritet je da se zadrži individualni i kolektivni balans u svakom pogledu.

- Utjecaj NBA-a na europsku košarku je postao dominantan, čak na način da smo bili prisljeni prilagoditi se određenim metodama rada. Tako danas moramo razlikovati i poštovati individualnu rutinu i kolektivnu rutinu. Ukoliko je utakmica u kasnijem terminu uvijek ću imati podražaj na bazi aktivnosti (jesu li to neke brzinske aktivnosti, aktivacija i sl.), jer se tako mentalno i fizički aktivira tijelo. Što se tiče psihološke pripreme, slažem se s kolegama da je trener taj koji apsolutno kontrolira situaciju. Uvijek sam prvi u dvorani i zadnji izađem iz nje.

Kroz godine iskustva pri ulasku u dvoranu vidim tko se kako osjeća, je li se igrač naspavao, je li koncentriran... Uvijek izmijenim par rečenica sa svakim od njih.

Zadnji izlazim, jer ako netko od igrača ima nešto reći ili pitati lakše će to učiniti pojedinačno, nego pred ostalima - otkrio je i dodao kako je važnost indvidualne rutine u kolektivnim sportovma iznimno narasla.

- Na sve to uzmite u obzir i da današnje mlađe generacije nisu naučene dugo slušati, što znači da sve mora biti kratko i koncizno – oni žele informaciju, ali im treba biti pripremljena na pravi način. Jer ako ste napravili tehničko-taktičku (TT) pripremu kroz kratki video kroz 3 teme te walk through na terenu, iza toga ide ono što oni najviše vole – individualna rutina. Šuter će s jednim trenerom ili dodavačem napraviti izlaske iz bloka, ball handling i sl., zna se tko što radi, ali se i pripremi tim ljudi koji će sa svakim odraditi ono što treba - kaže Repeša naglašavajući da se sve to treba napraviti do ručka da bi se zadovoljili svi aspekti - kondicijski, psihološki i TT. Za kraj ističe:

DANAŠNJE MLAĐE GENERACIJE NISU NAUČENE DUGO SLUŠATI, ŠTO ZNAČI DA SVE MORA BITI KRATKO I KONCIZNO – ONI ŽELE INFORMACIJU, ALI IM TREBA BITI PRIPREMLJENA NA PRAVI NAČIN.” (Jasmin Repeša) - Bez obzira što postoji sustav i automatizam doveden do perfekcije - ono što je najbitnije na dan utakmice u košarci (koja je bez konkurencije sport koji ima najviše utakmica) jest da se igrač dobro osjeća. Individualna rutina je šlag na tortu da bi igrač izgradio posljednju fazu samopouzdanja, da bi završio jutro na pravi način i bio spreman za sve ono što slijedi.

SAMOPOUZDANJE PROIZLAZI IZ DOBRO ODRAĐENOG CIKLUSA TRENINGA Edis Elkasević, trener naše višestruke najbolje sportašice Sandre Perković, naglašava kako se plan aktivnosti za dan natjecanja dogovara između njega i sportašice prethodni dan. Tijekom natjecateljskog dana

do samog natjecanja o rasporedu se više ne razgovara. Sve je usmjereno na rutinu i na fokus na natjecanje, a tog dana Sandra se želi okružiti ljudima s pozitivnom energijom.

- Na dan natjecanja, ukoliko je ono u večernjim satima, Sandra ima i svoju “drugu noć”, a to je poslijepodnevni san tijekom kojeg spava sat i pol do dva - kaže Elkasević i dodaje kako je njena prehrana i suplementacija na dan natjecanja unaprijed planirana i rutinirana. To se odnosi i na snack neposredno nakon buđenja i na suplemente i hidrataciju neposredno prije te na samom natjecanju.

Sve se to mora uskladiti i s vremenskim uvjetima na natjecanju koji mogu jako varirati.

- Plan i program treninga osobno kreiram, no Sandra ga uvijek pogleda i da svoje sugestije. Međutim, ona više sudjeluje u detaljima provedbe, a posebno oko organizacije dnevnog i tjednog rasporeda koji se mora uskladiti s njenim drugim obvezama. Također, Sandra izvrsno organizira plan putovanja i uvijek nađe najbolje avionske karte - otkrio je Elkasević.

Srećko Šuk, trener našeg proslavljenog olimpijca Damira Martina, ističe kako je natjecateljski dan rezultat svega što je napravljeno u cijelom ciklusu treninga prije toga.

- Svi efekti prethodnog rada se slijevaju u taj finalni dan, dan natjecanja.

Priprema za taj natjecateljski dan je kao trudnoća. Točno se zna što se u svakom tjednu razvija do trenutka “poroda” - kazao je i dodao da je izuzetno važno na dan natjecanja voditi računa i o transportu (što ovisi o udaljenosti smještaja od lokacije natjecanja) te planirati vrijeme i sadržaj obroka, jer je vrijeme utrke različito na različitim natjecanjima.

- Najbolje rješenje za izbjegavanje pretjerane prednatjecateljske nervoze je samopouzdanje koje proizlazi iz dobro odrađenog ciklusa treninga i pokazatelja pripremljenosti koji upućuju na dobar natjecateljski ishod - smatra Šuk.

Veliki doprinos diskusiji na oba panela dali su i “ljudi iz sjene”, kondicijski treneri Luka Milanović i Pero Kuterovac, te sportski psiholozi Igor Čerenšek i Boris Balent. Njihove su diskusije dale naslutiti koliko je važan kvalitetan i usklađen rad cijelog stručnog tima koji se nalazi oko sportaša i ekipa. Rezultat u vrhunskom sportu posljedica je napornog i mudrog rada sportaša, trenera i svih drugih sportskih stručnjaka koji ne žele ništa prepustiti slučaju kako bi postigli vrhunske rezultate.

Kada se tako sustavno i naporno radi, i poneki prstohvat sreće će dobro doći.

– Najmladi hrvatski osvajač OLIMPIJSKE LEGENDE: JOSIP REIĆ

olimpijske medalje

S 15 godina u školi je imao status tinejdžerske rock’n’ roll zvijezde, a mediji su ga prozvali “džokejem iz čamca” Piše: JURICA RADIĆ

U

ljeto 1980., kada je završio osmi razred, Josip Reić otputovao je u Moskvu na Olimpijske igre, osvojio brončanu medalju i ušao u povijest.

Odličje je zaslužio kao kormilar u „dvojcu sa” zajedno sa Zlatkom Celentom i Duškom Mrduljašom (splitski Gusar).

- To mi je natjecanje doista obilježilo život. Na tim sam Igrama odrastao i sazrio - reći će danas ovaj 58-godišnji Splićanin i nadodati: - Godinu prije bili smo prvaci na Mediteranskim igrama u Splitu, ali Olimpijske igre su po svemu nešto posebno. I jedinstveno!

JEDNE IGRE – JEDNA MEDALJA Reić je na najbolji mogući način iskoristio svoju priliku: u četverogodišnjoj seniorskoj sportskoj karijeri napravio je maksimum! Ali, odricao se društva, izlazaka, škole; živio je za trening.

- Vježbali smo dvaput, ponekad i triput dnevno. Deset do 12 treninga tjedno po nekoliko sati svaki dan. Pripreme su bile baš teške, ali kada sam se s Igara vratio u Split i na jesen krenuo u srednju školu, osjećaj je bio fenomenalan.

Na pitanje koliko je, tako mlad, uopće bio svjestan veličine tog svog uspjeha, odgovorio je: - Išao sam kao gost po kvizovima, moja osnovna i srednja škola napravile su mi prijem. Svijet se vrtio oko mene, a imao sam 15 godina... Inače, igre u Moskvi bile su mi zanimljive i zbog niza prijateljstava s našim sportašima.

Upoznao sam Bebića, Jerkova, Ratka Rudića, ljude s kojima sam i danas povezan.

A kako se živjelo u tadašnjem SSSR-u?

- Kod nas je tad kružila priča da možeš za paket Vegete svašta dobiti, da tamo vlada velika neimaština, ali mi to, najiskrenije, nismo osjećali. U olimpijskom selu živjeli smo u izobilju. Bili smo smješteni u vrhunskom naselju; bilo je 18 zgrada, svaka sa 14 katova…

OI Moskva 1980. (slijeva nadesno: Mrduljaš, Reić, Celent) KILAŽA JE TEMELJNI PREDUVJET ZA KORMILARA

Petnaestogodišnji dječak iz Splita uživo je vidio kremu svjetskog sporta. Istina, ne kompletnu, jer Amerikanci su bojkotirali Moskvu, ali s veslačkom konkurencijom to nije imalo veze.

- Znate kakvo je bilo veslanje tih godina? Primjerice, na regati u Luzernu prije Igara, Istočni Nijemci uzeli su sedam od osam prvih mjesta! Jedini smo mi pobijedili u toj osmoj disciplini. Oni su tad doista dominirali u veslanju – prisjeća se Reić.

Kako se uopće postaje kormilar? Veslača ima mnoštvo, kormilara je znatno manje.

- Kao svaki Splićanin prvo sam pokušao s nogometom. Prošao sam selekciju Hajduka, VJEŽBALI SMO DVAPUT, PONEKAD I TRIPUT ali me moj rođak Srđan Družeić uvjerio da ne DNEVNO. 10 DO 12 TRENINGA TJEDNO PO čekam poziv za daljnji trening, već da pokušam NEKOLIKO SATI SVAKI DAN. PRIPREME SU BILE BAŠ s veslanjem. Imao sam 10 godina i bilo mi TEŠKE, ALI KADA SAM SE S IGARA VRATIO U SPLIT I je jako zanimljivo trenirati svaki dan. Počeo sam kao veslač, ali nakon dvije godine postao NAJESEN KRENUO U SREDNJU ŠKOLU, OSJEĆAJ sam kormilar i potom “kormilario” sve do sedamnaeste. Jednom mi je legendardni Duje JE BIO FENOMENALAN.” PRISJETIO SE JOKE

42 OLIMP

- Svi su me pitali kako sam mogao dirigirati duplo starijima, ali sve je stvar pristupa. Nametnuo sam se radom. Ako te dožive kao ozbiljnog, tako se prema tebi i odnose. Imali smo sjajan odnos, ja sam bio njihov trener u brodu. Da, sve su me slušali, kod nas se uvijek znalo što se kada radi. U mojim rukama uvijek su bile dvije štoperice, jedna za brzinu, druga za tempo.

Nakon završetka karijere kormilara, ostao je u veslanju, u Gusaru. Kratko kao natjecatelj, a kasnije kao trener te član uprave.

- Kod nas su sve redom mladi kormilari, karijera im brzo završava. U inozemstvu ima i starijih ljudi s manjom kilažom, pa dugo ostaju kormilari. Ostao sam cijeli život u Gusaru jer je dobra sredina. Nekako obiteljska, zato se klub i drži 110 godina na životu.

Reić je danas tajnik splitskog Kluba olimpijaca i predavač sportskog marketinga, vanjski suradnik na Aspiri.

- Od osnutka, od 2009. godine, okupljamo splitske olimpijce. Naše prijateljstvo započeto u Moskvi traje i danas – zadovoljno će reći na kraju našeg razgovora najmlađi hrvatski osvajač medalje na OI.

DATUM I MJESTO ROĐENJA: 24. srpnja 1965., Split KLUBOVI: VK Gusar (1976. - 1984.) reprezentacija Jugoslavije (1979. - 1981.)

osobni karton

Bonačić rekao da sam po njegovom mišljenju bio najbolji od svih kormilara.

Kako se veslač školuje za kormilara, koji su uvjeti, pitamo ga.

- Kilaža je temeljni preduvjet. Ne možeš imati manje od 45 kilograma, idealno je oko 50-ak, jer tako brod s kormilarom ima potrebni uteg. U Moskvi sam na finalu imao točno 50 kg i 125 grama. Doveo sam se u “regulu” - smije se.

Zadatak kormilara je držati pravac, pružati veslačima informacije o konkurenciji i pritom “udarati” ritam.

ODLIČJA: - bronca na Olimpijskim igrama 1980., Moskva - zlato na regati u Luzernu 1979.

- zlato na Mediteranskim igrama 1979., Split - višestruki prvak Jugoslavije

Reić stoji ispred ploče sa svojim imenom postavljene na Zapadnoj obali u Splitu

Godine 1979. ušao je u dvojac s proslavljenim Zlatkom Celentom i Duškom Mrduljašem i od tada kao kormilar intezivno proživljava sportski san. U toj predolimpijskoj sezoni Joke je uspješno kormilario i Gusarovim osmercem koji je 1979. godine u Jajcu na državnom prvenstvu osvojio zlato, a također i u dvojcu koji je bio četvrti na SP-u na Bledu.

NAGRADE I PRIZNANJA: Nagrada Saveza za fizičku kulturu Jugoslavije, Nagrada Jugoslavenskog olimpijskog odbora, Nagrada grada Splita, godišnja Državna nagrada za sport “Franjo Bučar”

OLIMP

43

LOKALNI SPORT: POZITIVAN PRIMJER ULAGANJA

Labinsko sportsko Prema razvijenosti i funkcionalnosti sportske infrastrukture i ulaganju u sport Labin je danas u samom vrhu Istarske županije, a još prije samo desetak godina bio je na samom dnu.

Na tom dnu i počinje naša priča o strelovitom uzletu Labina kada je o razvoju sportske infrastrukture riječ

cudo

dvorana, kao i teretana te prostor za fizikalnu terapiju.

Tako smo dobili Sportski centar Franko Mileta, nazvan prema proslavljenom labinskom rukometašu. Bilo je to za nas veliko financijsko opterećenje, možda se činilo da smo napravili nešto što nam je u tom trenutku bilo previše, no dobili smo sportski centar u kojem su danas svi termini popunjeni i imamo jako puno korisnika u sve tri dvorane prisjeća se Glavičić.

U 2017. ZA SPORT VIŠE OD TREĆINE PRORAČUNA!

Radovi na unapređenju sportske infrastrukture u Labinu nakon toga su nastavljeni, a traju i dalje.

- Odlučili smo pomoći svim sportskim klubovima i prvi sljedeći korak bilo je natkrivanje boćarskog terena 2019., nakon što su naše boćarice postale prvakinje Hrvatske. Prethodno se o tom projektu pričalo tri desetljeća… Ove smo godine u suradnji s Hrvatskim nogometnim savezom uspjeli sagraditi nogometni teren u predgrađu Labina, u Vinežu.

Valter Glavičić i Marijan Kustić; Olimpijski festival dječjih vrtića HNS je financirao nabavu i postavljanje umjetnog travnjaka vrijednog oko 398 tisuća eura, a na natječaju Ministarstva turizma i Piše: MARIN ŠAREC, Foto: SZ Grada Labina sporta dobili smo 160 tisuća eura za gradnju četiri svlačionice, natkrivene tribine i ostale popratne portski centar Franko Mileta, boćarska sadržaje - kaže Glavičić. dvorana, atletska staza u sklopu gradskog Zanimljivo, osim spomenute donacije HNS-a i sredstava stadiona, nogometno igralište na Vinežu, dobivenih od MINTS-a, sve ostala spomenuta ulaganja malonogometna igrališta, vježbališta na financirana su iz proračuna Grada Labina, odnosno otvorenom, dječja igrališta… Sve su to sportski objekti kreditom. Zbog toga je 2017. godine Labin bio jedini grad kojima se može pohvaliti Labin, istarski gradić s nešto koji je izdvojio više od trećine svog proračuna za sport. više od 10 tisuća stanovnika.

- Te su nam godine zbog izgradnje Sportskog centra Priča počinje 2013. godine tematskom sjednicom koju je izdvajanja za sport bila daleko najveća, pa na taj postotak organizirala Sportska zajednica Labina kojoj su nazočili ne treba gledati kao na prosječno izdvajanje za sport u članovi Skupštine, brojni sportaši i sportski djelatnici, kao i Labinu. Danas za financiranje klubova izdvajamo oko tadašnji gradonačelnik sa svojim suradnicima.

350.000 eura, a sredstva koja Grad dodijeli Sportskoj Bio je tamo i tadašnji gradski vijećnik, a današnji labinski zajednici raspodjeljuju se prema egzaktnim kriterijima gradonačelnik Valter Glavičić: koji uključuju broj članova kluba, broj mladih sportaša - Raspravljalo se na tom sastanku o stanju sportske i kategorije u kojima se natječu. Osim toga, svaki klub infrastrukture u Labinu koja je, prema podacima koji su u Labinu ima osiguran prijevoz na natjecanja, liječničke nam tada predočeni, bila na samom začelju u Istri, iako preglede, edukacije za trenere, plaćene troškove struje, je Labin uistinu sportski grad, bogate sportske tradicije vode, održavanja objekta… Dakle, riječ je o 1,5 milijuna s puno sportskih klubova i vrhunskih sportaša. No, u eura izdvajanja za sport, čemu treba dodati i otplatu usporedbi s ostalim istarskim gradovima – Umagom, kredita za Sportski centar još četiri godine te u 2024.

Rovinjom, Porečom - bili smo prema stanju sportske godini 900.000 eura za natkrivanje tribine nogometnog infrastrukture jako zaostali. Neovisno o tome što ti gradovi igrališta i izgradnju svlačionica. imaju dvostruko veće proračune od našeg. I tu je zapravo sve krenulo. Pomaci nisu bili brzi, ali je na ljeto 2016.

SVAKI KLUB U LABINU IMA OSIGURAN godine, još u mandatu bivšeg gradonačelnika, obnovljena atletska staza na gradskom stadionu. To nije bio velik PRIJEVOZ NA NATJECANJA, LIJEČNIČKE zahvat, ali bio je početak. Ključna je, međutim, bila 2017.

PREGLEDE, EDUKACIJE ZA TRENERE, kada je uz glavnu rukometnu dvoranu, koju smo također PLAĆENE TROŠKOVE STRUJE, VODE, obnovili, izgrađena pomoćna dvorana te još jedan objekt ODRŽAVANJA OBJEKTA…” (V. Glavičić) koji smo zvali anex, a u kojem je još jedna manja sportska

S

44 OLIMP

je zadovoljan i masovnošću i kvalitetom sporta u njegovom gradu, a ulaganje u sport vidi i kao rješenje velikih demografskih problema.

- Ako vam kažem da moramo graditi nova sportska borilišta kako bismo osigurali uvjete za trening najmlađih, onda sam vam sve rekao o masovnosti, iako smo prema popisu stanovništva iz 2021. godine i mi „otišli u minus“, što je velik problem. Zato mislim da je ulaganje u sport ujedno i ulaganje u demografiju, ulaganje koje se ne vraća odmah, ali se vraća dugoročno.

SLAVNA PROŠLOST KAO ZALOG ZA BUDUĆNOST Što se tiče kvalitete, istaknuo bih da su rukometašice Rudara nakon 40 godina ušle u 1. ligu, a otprije četiri godine tamo su opet i rukometaši. To su očigledni rezultati ulaganja u sport u posljednjih 10 godina.

Dobro je poznato da postoje instant-klubovi koji traju koliko i interes kapitala koji ih je stvorio, dok naša sportska priča traje i trajat će - zaključuje labinski gradonačelnik podsjećajući da je u Labinu ponikao i rukometni reprezentativac Luka Stepančić, da nekad najbolja hrvatska rukometašica Adriana Prosenjak danas vodi labinsku školu rukometa i da je NK Rudar klub s preko 75 godina tradicije iz kojeg su mnogi igrači otišli u NK Rijeka, a nekoliko njih je zaigralo i za reprezentaciju.

DRAGULJ U KRUNI: SPORTSKI CENTAR FRANKO MILETA KAPITALNA ULAGANJA U SPORTSKU INFRASTRUKTURU ▶ SC Franko Mileta (2017.) – 4.600.000 eura ▶ boćarska dvorana (2019.) – 115.000 eura ▶ nogometno igralište u Vinežu (2023./2024.) – 1.900.000 eura

Ako znamo da je proračun Labina oko 20 milijuna eura, onda su sa svim brojkama koje sam naveo ta izdvajanja za sport daleko iznad prosjeka bilo kojeg europskog grada, uključujući i Makarsku koja za sport izdvaja 8% proračuna i proglašena je gradom sporta u Hrvatskoj pojašnjava Glavičić.

ULAGANJE U SPORT – ULAGANJE U DEMOGRAFIJU U Labinu danas djeluje 26 sportskih udruga s 1600 sportašica i sportaša. Gradonačelnik Glavičić vrlo

SC Franko Mileta sastoji se od dvije dvorane - jedne kapaciteta 900 i druge 200 gledatelja, a u kojima je moguće odigravanje službenih rukometnih, malonogometnih, košarkaških i odbojkaških utakmica svih kategorija. Obje dvorane imaju svoj sustav grijanja, ventilacije i hlađenja, te autonoman audio sustav. Tu je i mala dvorana namijenjena plesu, aerobiku, stolnom tenisu, džudu i ostalim programima, a na raspolaganju je i šest svlačionica koje zadovoljavaju potrebe svih profesionalnih ekipa.

U SC-u se nalazi i suvremena teretana za sportaše svih razina (od rekreativaca do profesionalaca), sportska ambulanta s fizikalnom terapijom, trgovina s dodacima za prehranu sportaša te kafić s terasama.

Ovaj 4.600.000 eura vrijedan kompleks realiziran sredstvima gradskog proračuna i kredita, u potpunosti je iskorišten i svi su termini popunjeni.

OLIMP

45

IN MEMORIAM

JOSIP ČORAK (Rastoka, Gospić, 14. lipnja 1943. – Zagreb, 28. studenog 2023.)

legende

Odlazak hrvačke srebrnog olimpijca iz Münchena 1972.

Uz olimpijsko srebro iz Münchena 1972. Josip Čorak osvojio je dva odličja (zlato i bronca) na europskim prvenstvima u Modeni i Istočnom Berlinu

U

Zagrebu je u 81. godini života preminuo Josip Čorak, hrvačka legenda. Hrvanjem se počeo baviti u Partizanu iz Gospića, a na pitanje zašto se opredijelio baš za taj sport, odgovarao je: “A kojim bi se sportom bavio kada sam iz Like? Bacanje kamena s ramena i hrvanje su dio našeg folklora, naše narodne baštine. Hrvanje je uostalom čovjekov prirodni poriv.

Pogledajte samo djecu. Prva dječja nadmetanja su u tome tko će prije do cilja ili tko će koga nadvladati i oboriti na zemlju. Hrvanje je kao sport samo nastavak prirodnoga poriva uokvirenoga pravilima.“

ČAK 11 PUTA BIO JE PRVAK JUGOSLAVIJE U POLUTEŠKOJ KATEGORIJI GRČKORIMSKIM STILOM. OSVAJAO JE MEDALJE NA MEDITERANSKIM IGRAMA, A IMA I DVIJE MEDALJE S EUROPSKIH PRVENSTAVA

SPORTAŠ

Rado se prisjećao svojih početaka: “Bio sam iznimno jak i prirodno nadaren, pa sam se želio ozbiljnije posvetiti hrvanju. Privlačio me tada vrlo dobar klub - Željezničar iz Karlovca. Godine 1960. spakirao sam nešto stvari u torbicu, skupio malo novca i sjeo u vlak za Karlovac. Umoran i gladan zaspao sam, a probudilo me je tek svjetlo zagrebačkog kolodvora. Valjda je sudbina tako odlučila… Dva dana sam obilazio grad i spavao na klupi u parku Zrinjevac. Drveće i zelenilo Zrinjevca neodoljivo me podsjećalo na rodnu Liku. Osjećao sam se kao kod kuće.

A onda sam slučajno sreo poznanika koji je trenirao u Lokomotivi. Pozvao me na trening, što sam objeručke prihvatio i postao „lokomotivaš“. Za mene se potom zainteresirala Prvomajska. Gotovo da sam potpisao pristupnicu. ali me prijatelj koji je hrvao za „Sljeme“ zezao da ću u Prvomajskoj jesti željezo. A Sljeme je nudilo smještaj u samačkom hotelu i obilje kobasica. Nisam se dugo premišljao, ovo posljednje je prevagnulo.”

Godine 1966. Čorak osniva u Zagrebu Hrvački klub Lika, u kojem od osnutka djeluje kao natjecatelj, trener i voditelj struke. Čak 11 puta bio je prvak Jugoslavije u kategorijama od 97 do 100 kg (poluteška kategorija) grčko-rimskim stilom.

Osvajao je medalje na Mediteranskim igrama, a ima i dvije medalje s europskih prvenstava. Na EP 1969. u Modeni osvojio je zlatnu medalju u poluteškoj kategoriji, a u istoj disciplini osvojio je broncu u Istočnom Berlinu

46 OLIMP

1970. godine.

Kruna karijere bile su svakako OI 1972. u Münchenu, gdje je u svojoj disciplini osvojio srebrno odličje.

Hrvački klub Lika, s Čorkom na čelu, 1971. i 1975. osvaja Kup europskih prvaka.

U razdoblju od 1994. do 2005. godine 11 puta je osvajao zlatne medalje na svjetskim hrvačkim prvenstvima za veterane grčko-rimskim i slobodnim stilom, po čemu je i svjetski rekorder. Od 1976. dugi niz godina godine radio je kao hrvački trener. Čorak je kontinuirano bio prisutan u zagrebačkom društvenom životu. U dva mandata bio je zastupnik Gradske skupštine Grada Zagreba, a u vrijeme Domovinskog rata inicijator je i nositelj velikog broja humanitarnih akcija. U razdoblju od 2000. do 2006. godine obnaša dužnost zamjenika pročelnika u Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i sport.

Obnašao je i dužnost direktora tvrtke za upravljanje gradskim objektima, a godinama je bio i vrlo aktivan u Hrvatskom olimpijskom odboru. Predsjednik Republike Hrvatske odlikovao ga je odličjem Red Danice Hrvatske

PREDSJEDNIK RH ODLIKOVAO GA JE ODLIČJEM RED DANICE HRVATSKE S LIKOM FRANJE BUČARA, A 2010. GODINE DOBIO JE DRŽAVNU NAGRADU ZA SPORT ZA ŽIVOTNO DJELO FRANJO BUČAR. PROGLAŠEN JE SPORTAŠEM 20.

STOLJEĆA U LIČKO-SENJSKOJ ŽUPANIJI s likom Franje Bučara, a 2010. godine dobio je Državnu nagradu za sport za životno djelo “Franjo Bučar”.

Proglašen je sportašem 20. stoljeća u Ličko-senjskoj županiji.

Josip Čorak učinio je iznimno mnogo za razvoj hrvanja u Hrvatskoj. Bio je jedan od inicijatora osnivanja hrvačkih škola i kampova kroz koje su prošli mnogi kasniji, kvalitetni hrvači. Na taj način udareni su i čvrsti temelji za razvoj hrvatskog hrvačkog sporta.

Pokopan je na zagrebačkom groblju Mirogoj.

Napisao: Jurica Gizdić

ROMANO BAJLO (Zadar, 16. ožujka 1946. – Zadar, 23. studenog 2023.)

Napustio nas je olimpijac i vrhunski veslački trener Na OI 1992. u Barceloni Romano Bajlo obnašao je dužnost direktora hrvatske veslačke reprezentacije. Veslači koji su stasali pod njegovim trenerskim vodstvom osvojili su brojne medalje na velikim natjecanjima

U

SPORTAŠ

Zadru je u 78. godini života preminuo olimpijac, vrhunski hrvatski veslač i trener Romano Bajlo. Član Veslačkog kluba Jadran iz Zadra postao je u travnju 1964. godine. Bajlo je bio šest puta prvak Jugoslavije i četiri puta viceprvak.

Sudionik je Olimpijskih igara 1972. u Münchenu, a nastupio je i na više svjetskih prvenstava.

Tijekom karijere, jedno je vrijeme veslao i za Veslački klub Mornar iz Splita, a s aktivnim veslanjem prestaje 1975.

Godine 1979. godine diplomirao je u Rijeci na Pedagoškoj akademiji gdje je stekao zvanje nastavnika tjelesne kulture, a na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu stekao je zvanje trenera, nakon čega započinje s trenerskim radom koji traje sve do 2011., kada odlazi u mirovinu.

Bio je trener u Veslačkom savezu Jugoslavije, a potom i u Hrvatskom veslačkom savezu.

Na Ol 1992. u Barceloni obnašao je dužnost direktora hrvatske veslačke reprezentacije. Veslači koji su stasali pod Bajlovim trenerskim vodstvom osvojili su brojne medalje na svjetskim i europskim prvenstvima, Mediteranskim igrama (spomenimo samo, primjerice, Branimira Vujevića, osvajača olimpijske bronce iz osmerca u Sydneyju 2000.).

Na prvenstvima Jugoslavije i Hrvatske, veslači Jadrana predvođeni trenerom Bajlom, njih preko 400, osvojili su 174 naslova prvaka u raznim kategorijama i disciplinama, od kadeta do seniora.

Kada je 1975. počeo raditi kao trener, pokrenuo je gotovo masovni dolazak zadarske djece u VK Jadran, pa je tako kroz klupsku školu veslanja prošlo više od 6000 zadarske djece. Za svoj rad u sportu primio je brojna priznanja od kojih izdvajamo Grb Grada Zadra 1993., Nagradu Grada Zadra 1968. i 1996., Nagradu za životno djelo Grada Zadra 2012. te brojna druga priznanja u hrvatskom veslanju.

Nagradu HOO-a “Matija Ljubek” dobio je 2015. godine.

Pokopan je na Gradskom groblju u Zadru.

Napisao: Jurica Gizdić

Poštovani čitatelji,

u pripremi je izlazak samostalnog časopisa „Povijest sporta“ koji je predviđen za 2024. godinu. Prvi broj „Povijesti sporta“ izašao je 12. svibnja 1970. kao stručno glasilo tadašnjeg Saveza za fizičku kulturu Hrvatske. Od tada pa do danas izašla su 203 broja ovog lista.

Osnutkom samostalne hrvatske države, časopis „Povijest sporta“ dolazi pod okrilje Hrvatskog olimpijskog odbora, te od 1996. godine i 108. broja, mijenja ime u „Povijest hrvatskog sporta“. Zadnje samostalno izdanje bio je broj 120 koji je izašao 1998., a godinu poslije izrasta u sasvim novi časopis – „Olimp“, unutar kojeg je, kao njegov središnji dio, zadržan i podlistak „Povijest hrvatskog sporta“.

Razvojem časopisa “Olimp” i izdavačke djelatnosti HOO-a, stvorila se želja i potreba za ponovnim osamostaljivanjem časopisa koji će na taj način moći posvetiti veći prostor temama iz sportske povijesti.

Pozivamo sve povjesničare sporta, istraživače, kroničare i autore koji se bave poviješću sporta, a zainteresirani su da im članak bude objavljen u listu „Povijest sporta“ da svoje radove pošalju na e-mail adresu: ana.popovcic@hoo.hr. Uz tekst potrebno je dostaviti popis literature i izvora. Od autora se očekuje da prije slanja provedu i gramatičku provjeru teksta. Slikovne priloge (ako se šalju) ne umetati u tekst, već ih treba poslati zasebno.

Uredništvo će pregledati sve poslane članke i izabrati one koji će biti objavljeni.

Svi tekstovi koji su već poslani, bit će uzeti u obzir za objavu.

Ana Popovčić urednica „Povijesti sporta”

IN MEMORIAM

NADA SENČAR (Zagreb, 5. studenog 1950. – Zagreb, 16. studenog 2023.)

prva

Preminula Nada Senčar, žena na dužnosti dopredsjednice HOO-a Nakon duge i teške bolesti, u 74. godini života, preminula je istaknuta sportska dužnosnica Nada Senčar. Bila je od 2002. do 2008. članica Vijeća HOO-a, a od 2008. do 2012. dopredsjednica HOO-a i time je ušla u povijest kao prva žena na tom položaju

SPORTSKA DUŽNOSNICA

B

ila je predsjednica Odbora zimskih sportova Skupštine HOO-a, a bila je zadužena i za suradnju s hrvatskim gospodarskim subjektima u pripremi hrvatskih sportaša za Olimpijske igre. Isto tako, bila je članica Hrvatskog fair play odbora te Komisije za informiranje i izdavaštvo HOO-a.

NADA SENČAR OBNAŠALA JE DUŽNOST PREDSJEDNICE HRVATSKOG SAVEZA SINKRONIZIRANOG PLIVANJA KOJE JE DO 1996. GODINE DJELOVALO POD HRVATSKIM PLIVAČKIM SAVEZOM, A ONDA SE IZDVOJILO U SAMOSTALAN SAVEZ Diplomirala je na Ekonomskome fakultetu u Zagrebu, smjer vanjska trgovina, a na istom je fakultetu i magistrirala u području hipotekarnog tržišta. Radila je u Kreditnoj banci, potom u Zagrebačkoj banci kao savjetnica u Sektoru investicija. Od 1996. bila je predsjednica Uprave Hrvatske poštanske banke, a 1997. je došla u Hrvatsku gospodarsku komoru - najprije na mjesto pomoćnice direktora, Sektora za bankarstvo i druge financijske institucije, a potom je višegodišnja savjetnica u istom sektoru.

“NEKI SINKRONIZIRANO PLIVANJE NAZIVAJU BALETOM NA VODI, A PLIVAČICAMA DODJELJUJU IMENA POPUT ‘SIRENA’, NO ISTINSKI POZNAVATELJI SINKRONIZIRANOG PLIVANJA TE NAZIVE NIMALO NE VOLE. SINKRO-PLIVAČICE NISU NIKAKVE VODENE BALERINE, NEGO VRHUNSKE SPORTAŠICE, KAO SVE DRUGE”, INZISTIRALA JE SENČAR. Ovu vrijednu sportsku dužnosnicu treba izdvojiti po silnom entuzijazmu za sinkronizirano plivanje, cijelu sebe dala je u ovaj sport. O njemu je Nada Senčar voljela reći: “Neki sinkronizirano plivanje nazivaju baletom na vodi, a plivačicama dodjeljuju imena poput ‘sirena’, no istinski poznavatelji sinkroniziranog plivanja te nazive nimalo ne vole. Sinkro-plivačice nisu nikakve vodene balerine, nego vrhunske sportašice, kao sve druge. Nastupi izgledaju idilično, bajkovito, no malo tko razumije taj fizički napor pod vodom, ronjenje i do dvije minute.

To je jak, žestok sport.”

Nada Senčar pokopana je na zagrebačkom groblju Mirogoj.

Nada Senčar s Jacquesom Roggeom, bivšim predsjednikom MOO-a

UZLAZNA PUTANJA SINKRONIZIRANOG PLIVANJA Od 1998. do 2012. Senčar je bila predsjednica Hrvatskog saveza sinkroniziranog plivanja. S tim je savezom, može se reći, prošla “porođajne muke”. Naime, sinkronizirano plivanje je do 1996. godine djelovalo pod Hrvatskim plivačkim savezom, a onda se izdvojilo u samostalan savez. Nakon tog odvajanja, ovaj ipak noviji sport u Hrvatskoj, samostalno je krenuo uzlaznom putanjom.

Napisao: Jurica Gizdić

48 OLIMP

POVIJEST OLIMPIJSKIH IGARA: STOCKHOLM 1912.

Bez boksa uz

zlato za Coubertina iz knjizevnosti

Bile su ovo iznimno uspješne Igre, pravi festival olimpijske ideje, olimpijskih vrijednosti i mira među narodima. No, samo dvije godine kasnije svi ti ideali rasplinuli su se pred Prvim svjetskim ratom Piše: ANA POPOVČIĆ

Z

a razliku od svih prethodnih, Olimpijske igre u Stockholmu 1912. godine bile su blaženo lišene većih problema i kriza – nije bilo ni financijskih poteškoća niti promjena domaćina u zadnji čas. Coubertin je imao veći utjecaj na MOO nego ikada prije, a MOO je pak imao najveći utjecaj na Olimpijske igre dotad i mogao je inzistirati između ostalog na proširenom programu i uvođenju novog sporta koji je izmislio Coubertin – moderni petoboj.

S druge strane, švedski domaćini sačinjeni od društvene i financijske elite (kraljevska obitelj, aristokracija, vojni vrh i industrijalci) imali su i centralizirani sportski savez i više od desetljeća iskustva u organizaciji svojih Nordijskih igara. Sve skupa rezultiralo je najboljim Igrama do tada koje su donijele mnoge važne tehničke, umjetničke i natjecateljske novosti: kredom razdvojene atletske staze, posebne mjerne instrumente za letvice u skoku u vis i skoku s motkom, poluautomatsko mjerenje vremena, fotofiniš, nove sportove i discipline te prvi službeni olimpijski plakat preveden na 16 jezika.

No, nije sve bilo baš potpuno idilično između MOO-a i Coubertina s jedne strane i domaćina s druge. Šveđani su decidirano odbijali boksački sport na svojim Igrama – naime, boks je u to vrijeme bio zakonom zabranjen u Švedskoj. Osim toga protivili su se i natjecanjima u umjetničkim disciplinama (slikarstvo, kiparstvo, književnost, arhitektura i glazba), a na čemu je Coubertin apsolutno inzistirao.

BOKS MAKNUT S PROGRAMA I dok je boks relativno tiho maknut s programa, oko umjetničkih disciplina izbio je pravi “rat”. Svi švedski umjetnički autoriteti

50 OLIMP

više-manje su ismijali ideju umjetničkih natjecanja, no Coubertin nije htio odustati. Došlo je do nekoliko diplomatski krajnje problematičnih situacija i u konačnici je organizacija ovih natjecanja u potpunosti prepuštena Coubertinu koji je sve samostalno organizirao.

U tom svjetlu prilično je problematična zlatna olimpijska medalja u disciplini književnost koju je on osvojio na ovim Igrama. Uvijek se navodi da je Coubertin prijavio svoju “Odu sportu” na ovo natjecanje pod pseudonimom, no rjeđe se spominje da je on bio jedini organizator, da su radovi pristizali na njegovu kućnu adresu i da je po svim dostupnim informacijama bio jedini član ocjenjivačkog suda.

Ali, kako je spomenuto, ovo su bile najuspješnije Igre dotad. Sudjelovalo je preko 2400 natjecatelja i to prvi put sa svih kontinenata. Također, ovo su bile posljednje Igre na koje su se natjecatelji mogli i samostalno prijavljivati.

Tako se britanski časnik Arnold Jackson sam prijavio nakon što nije upao u službenu reprezentaciju, a u konačnici je osvojio zlatnu medalju na 1500 metara.

OVO SU BILE NAJUSPJEŠNIJE IGRE DOTAD. SUDJELOVALO JE PREKO 2400 NATJECATELJA I TO PRVI PUT SA SVIH KONTINENATA. TAKOĐER, OVO SU BILE POSLJEDNJE IGRE NA KOJE SU SE NATJECATELJI MOGLI I SAMOSTALNO PRIJAVLJIVATI Ipak, glavni sportski junak ovih igara bio je nevjerojatni Jim Thorpe koji je osvojio dvije zlatne medalje u desetoboju i petoboju. Thorpe je imao indijansko, irsko i francusko podrijetlo i od ranog djetinjstva odrastao je kao siroče. Pohađao je državni internat za Indijance gdje je briljirao u apsolutno svakom sportu koji je probao – atletici, američkom nogometu, bejzbolu i lacrosseu.

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

Svih šesnaest godina radimo sve u šesnaest.

www.realgrupa.com

POVIJEST OLIMPIJSKIH IGARA: STOCKHOLM 1912.

Malo se spominje činjenica da je čak osvojio međufakultetsko natjecanje u dvoranskim plesovima 1912., a desetoboj je počeo trenirati tek u proljeće iste godine, dakle nekoliko mjeseci prije nastupa na OI. Zapravo je toliko slabo bio upoznat s disciplinama da je na američkim kvalifikacijama za OI bacio koplje stojeći na mjestu jer nije znao da je dopušten zalet, i svejedno je završio na drugom mjestu.

SENZACIONALNI JIM THORPE Njegov nastup na Igrama u Stockholmu jedno je od najznačajnijih olimpijskih postignuća po svim kriterijima.

Ne samo da je osvojio zlata u desetoboju i petoboju, već ih je osvojio s vremenima i dužinama koje bi mu donijele još nekolicinu zlatnih medalja da se natjecao u pojedinačnim disciplinama, a neki njegovi rekordi u desetoboju trajali su i po 60 godina! Posebno je nevjerojatna činjenica da je Thorpe drugi dan nakon početka natjecanja izgubio

Jim Thorpe

bilo dopušteno prema olimpijskom pravilniku, Thorpeu su medalje oduzete i rezultati brisani. U svjetlu svih poznatih činjenica ovaj potez čini se posebno nepravedan i sitničav i samo malo ga popravlja podatak da je MOO 1982. godine, dugo nakon Thorpeove smrti, njegovoj obitelji vratio replike medalja.

Kuriozitet ovih Igara bio je najdulji hrvački meč u povijesti – polufinalna borba u kojoj je Rus Martin Klein nakon 11 sati i 40 minuta pobijedio Finca Alfreda Asikainena, nakon čega je bio toliko iscrpljen da se nije mogao natjecati u finalu, pa je zlato bez borbe pripalo Šveđaninu Claesu Johanssonu. Nezaboravan događaj bila je i najdulja biciklistička utrka u povijesti OI – utrka na 320 km koja je trajala više od deset i pol sati.

Nažalost, i jedna tragična premijera dogodila se na ovim Igrama: smrt natjecatelja od iscrpljenosti i toplotnog udara. Radilo se o portugalskom trkaču Franciscu Lazzaru koji je preminuo nakon utrke maratona koja je održana u posebno teškim uvjetima srpanjske sparine.

Osim ovog tragičnog događaja, Igre u Stockholmu bile su obilježene posebno dobrom atmosferom. Vrijeme je bilo predivno i sunčano, a tribine stadiona popunjene na gotovo svim natjecanjima. Cijene karata bile su taman toliko visoke da isključe siromašne gledatelje, ali da ipak osiguraju različite slojeve društva. Zabilježena je velika prisutnost ženske publike, posebno na elitnim sportovima kao što su tenis, mačevanje i konjički sport.

PREVELIKA “OPUŠTENOST” NA TRIBINAMA

cipele te je sve ove rezultate postigao u prevelikim rasparenim cipelama koje je pronašao na smetlištu, s debelim čarapama na nogama, kako mu cipele ne bi ispadale.

Godinu dana nakon velikog olimpijskog uspjeha počelo se pričati da je Thorpe primio neki novac za igranje bejzbola u Sjevernoj Karolini 1909. i 1910. godine. Bez obzira što se radilo o uistinu bijednom iznosu i bez obzira što je pritužba stigla daleko iza roka od 30 dana koliko je

POSEBNO JE NEVJEROJATNA ČINJENICA DA JE THORPE DRUGI DAN NAKON POČETKA NATJECANJA IZGUBIO CIPELE TE JE SVE REZULTATE POSTIGAO U PREVELIKIM RASPARENIM CIPELAMA KOJE JE PRONAŠAO NA SMETLIŠTU, S DEBELIM ČARAPAMA NA NOGAMA, KAKO MU CIPELE NE BI ISPADALE

52 OLIMP

Sve to bilo je naravno i pohvaljeno, ali i kritizirano u medijima pa su kritičari isticali preveliku opuštenost na tribinama – muškarci bez prsluka, neki su skinuli i sakoe, neki čak i olabavili okovratnike; žene su bile u pretankim i prozirnim bluzama, a kritizirala se i prevelika količina svile i ukrasa na sportskim natjecanjima.

Igre u Stockholmu bile su i najviše muzički popraćene do tada. Na svakoj lokaciji natjecanja bio je barem jedan orkestar koji je glazbeno pratio cijeli program. Paralelno s Igrama, Stockholm je bio i domaćin nacionalnom glazbenom festivalu koji je privukao 4000 pjevača u grad i kulminirao glazbenom izvedbom 6000 ljudi na olimpijskom stadionu.

Zanimljivost je i da su Olimpijske igre u Stockholmu bile prvi veliki javni događaj na kojem je švedska zastava bila izvješena i korištena kao simbol cijele nacije. Naime prije ovog događaja ona je za većinu Šveđana bila nešto što se povezuje isključivo s kraljem i aristokracijom.

Sve u svemu, bile su ovo iznimno uspješne Igre, pravi festival olimpijske ideje, olimpijskih vrijednosti i mira među narodima. No, samo dvije godine kasnije svi ti ideali rasplinuli su se pred Prvim svjetskim ratom, koji je ne samo prekinuo olimpijski ciklus, već i donio nezapamćene žrtve i stradanja na do tada nezamislivoj razini.

LITERATURA: Zdenko Jajčević, Antičke olimpijske igre i moderni olimpijski pokret do 1917. godine, Libera Editio d.o.o. Zagreb, 2008.

Blago olimpijskih igara, Znanje d.d. Zagreb, 2008.

Umjetnost mirisa, okusa i boja Croatia | Australia | Austria | Brazil | Belgium | Bosnia and Herzegovina | Canada Czech Republic | England France | Germany | Hungary | Montenegro | Netherlands Poland | Russia | Serbia | Singapore | Slovenia | Sweden | USA Krauthaker d.o.o., Ivana Jambrovića 6, Kutjevo, Croatia +385 (0)34 31 50 00, www.krauthaker.hr

HRVATSKI ŠPORTSKI MUZEJ

Donacije za sjećanje na U očekivanju skorašnjeg otvaranja Hrvatskog športskog muzeja, dvoje sportaša, današnjih medicinara - dr. Tomislav Smoljanović i dr. Sanda Dubravčić Šimunjak - darovali su HŠM-u mnoge vrijedne predmete iz svoje sportske karijere

Srebrna medalja s veslačkog SP-a u Luzernu 2001.

Značka za 9. natjecateljski dan OI Haljina Sande Dubravčić s EP-a 2000. u Sydneyju kada je osmerac 1981. i klizaljke iz 1984. osvojio broncu Smoljanovićevo veslo s OI 2000. u Sydneyju

Veslački kombinezon s OI Sydney 2000.

Piše: MARIJAN SUTLOVIĆ

U

godini otvaranja prvog u povijesti stalnog postava Hrvatskog športskog muzeja (HŠM) otvorenog za javnost, novom vrijednom baštinom naših istaknutih sportaša i sportskih legendi popunjava se planirani postav.

Sportaši uglavnom brižno čuvaju svoje medalje, a predmeti koji najbolje ilustriraju kako izgleda odnosno kako je izgledao pojedini sport (a to su rekviziti i sportska odjeća), vrlo često se razdijele i protokom vremena netragom nestanu.

Stoga su vrijedan primjer dvoje sportaša, igrom slučaja oboje medicinari, koji su sačuvali velik broj predmeta s najvećih natjecanja na kojima su nastupali. Veslač dr. Tomislav Smoljanović je među brojnim medaljama Muzeju donirao i onu najveću, olimpijsku, koju je osvojio kao član osmerca (bronca iz Sydneyja 2000. godine).

‘BRONČANI’ KOMBINEZON IZ SYDNEYJA Zanimljiva je činjenica da su veslači dali sami izraditi kombinezon u kojem su nastupali na OI, a kojeg je

54 OLIMP

Smoljanović darovao zajedno sa svojim veslom. Među odličjima, tu su i svjetsko srebro iz Luzerna, zlato s Henley Royal regate te sat za prvo mjesto na Windmere kupu u Seattleu - sve iz 2001. godine i sve kao član hrvatskog osmerca.

Kompletna ostavština dr. Smoljanovića koju je donirao HŠM-u broji 56 predmeta koji uključuju medalje, fotografije, diplome, plakate, bedževe, značke,

KOMPLETNA OSTAVŠTINA DR. SMOLJANOVIĆA KOJU JE DONIRAO HŠM-u BROJI 56 PREDMETA KOJI UKLJUČUJU MEDALJE, FOTOGRAFIJE, DIPLOME, PLAKATE, BEDŽEVE, ZNAČKE, ULAZNICE, REKVIZITE I ODJEĆU

sportske uspjehe Sanda Dubravčić pali olimpijsku baklju na ZOI 1984. u Sarajevu

je ostala u sjećanju.

Dr. Sanda Dubravčić Šimunjak Muzeju je darovala bijelu trenirku i tenisice koje je nosila u trenutku paljenja olimpijskog plamena, zatim trenirku kakvu su nosili naši sportaši na ZOI u Sarajevu. Osim toga, tu je i haljinica u kojoj je osvojila srebro na Europskom prvenstvu te haljina u kojoj je nastupila na ZOI u Sarajevu, zajedno s klizaljkama.

Dio donacije su pokal i diploma Zlatne piruete Zagreba i pokal Sportskih novosti za najbolju sportašicu Hrvatske koji joj je dodijeljen 1979. i 1980. godine.

Dio doniranih predmeta dr. Smoljanovića i dr. Dubravčić Šimunjak moći ćete vidjeti u stalnom postavu HŠM-a zajedno s drugim vrijednim predmetima koji svjedoče o velikim uspjesima hrvatskih sportaša te o počecima i razvoju sporta u Hrvatskoj koji su do tih uspjeha doveli.

Muzej će otvoriti svoja vrata u samom zagrebačkom središtu, u Ilici 13, u drugoj polovini olimpijske 2024. godine.

Hrvatski športski muzej na Košarkaškom kampu “Krešimir Ćosić”

K ulaznice, rekvizite i odjeću, a koji ulaskom u HŠM i stručnom obradom postaju pojedinačno zaštićeno kulturno dobro u vlasništvu RH koji se trajno čuvaju i prigodno prezentiraju javnosti.

“Shvatio sam da je muzej pravo mjesto gdje bi ovi moji artefakti koje sam sakupljao tijekom svoje aktivne sportske karijere mogli nastaviti svoje bivstvovanje i doprinijeti razvoju i motivaciji sljedećem naraštaju sportaša, kao i onih koji sport vole i podupiru ga”, rekao je Smoljanović.

BIJELA TRENIRKA I TENISICE S OTVARANJA ZOI U SARAJEVU Druga vrijedna donacija je ona klizačice dr. Sande Dubravčić Šimunjak, europske viceprvakinje u umjetničkom klizanju u Innsbrucku 1981. Sanda Dubravčić je zapisana u povijest kao prva žena koja je upalila olimpijski plamen na zimskim olimpijskim igrama.

Upravo po tom događaju iz Sarajeva 1984. mnogima

ošarkaški kamp “Krešimir Ćosić“, namijenjen dječacima i djevojčicama u dobi od 8 i 9 godina, održao se drugu godinu zaredom.

Kamp je organizirala udruga “Dani Krešimira Ćosića” u suradnji s košarkaškim klubovima, a ove se godine uključilo čak 15 klubova iz Zagreba, Karlovca, Rijeke, Pazina, Kastva, Sinja, Zadra, Dubrovnika, Osijeka, Vukovara i Vinkovca: KK Pazin, KK Vrijednosnice Osijek, KK Zadar, KK Dubrovnik, KK ABC Zadar, KK KA-BA, KK Cedevita, KK Alkar Sinj, KK Borovo Vukovar, KK Dubrava, KK Dinamo, KK Vinkovci, KK Kastav, KK Vučići te KK Kvarner 2010 Rijeka.

Polaznici petodnevnog kampa učili su o osnovama i povijesti košarke, pravilnoj prehrani i o sportskim vrijednostima. Kamp je za djecu bio besplatan, a radni dan intenzivan: započinjao je jutarnjim treningom, nastavlja se teorijskim dijelom, ručkom i popodnevnim treningom.

HŠM se pridružio kampu na zagrebačkim lokacijama s prezentacijama o počecima i razvoju košarke u Hrvatskoj te o njenim najvećim uspjesima.

OLIMP

55

SAVJETI O ZDRAVLJU MIMI VURDELJU MNOGI SPORTAŠI NAZIVAJU SVOJOM “DRUGOM MAMOM”, STOGA NAM POZNATA NUTRICIONISTICA I VODITELJICA ZDRAVSTVENE SKRBI O SPORTAŠIMA U HOO-U U SVOJIM KOLUMNAMA PIŠE O PREHRANI KAO JEDNOM OD NAJVAŽNIJIH FAKTORA ZDRAVOG ORGANIZMA I UČINKOVITOSTI SPORTAŠA NA SPORTSKIM TERENIMA

Kadulja, majčina dušica i lovor -i i

cajevi zacini

U ove zimske dane većina ljudi voli popiti toplu šalicu čaja, a često će tako smiriti kašalj i upale dišnih puteva. Za tu svrhu posebno su korisni čaj od majčine dušice, kadulje ili lovorova lista, a upravo se to bilje svakodnevno koristi i kao nezaobilazni začin u mediteranskoj kuhinji kod pripreme ribljih, povrtnih ili mesnih jela

P

ijenje čaja jedan je od najstarijih zdravih rituala - bilo da je u pitanju trenutak opuštanja s dragim ljudima ili služi kao okrijepa nakon dugog radnog dana… Čaj je često i moment radosti i sreće; grije, utopljuje dušu i organizam, smiruje i daje osjećaj olakšanja i ugode.

Kako su zimski dani često uzrok prehlada, bronhitisa, grlobolje i otežanog disanja, u to doba godine najčešće posežemo za šalicom čaja koja će smiriti kašalj i upale dišnih puteva. Čaj od majčine dušice, kadulje ili lovorova lista često su odabrani upravo za tu svrhu. I nije to slučajno.

Kadulja je samonikla biljka čiji latinski naziv Salvia officinalis u prijevodu znači “biti zdrav”. U tzv. „narodnoj medicini“ koristi se stotinama godina kod probavnih tegoba, za upalu usne šupljine te za jačanje imunosnog sustava. Kadulja sadrži mješavinu spojeva izrazito ljekovita učinka: DITERPENE koji djeluju antimikrobno i antiinflamatorno (protuupalno) te ANTIOKSIDANSE (karnozol i karnozinska kiselina smanjuju upalu).

I mnogobrojna istraživanja dokazala su da kadulja djeluje antibakterijski, antiseptički antivirusno, antimikotički i protuupalno, pa nimalo ne čudi dugogodišnja upotreba kadulje u očuvanju i unapređenju oralnog zdravlja.

Zbog antibakterijskog učinka, koristi se kao sredstvo za osvježavanje daha, pa se njome ispiru usta. Aktivni biljni spojevi koje sadrži kadulja djeluju antimikrobno te tako smanjuju incidencije pojave patogenih spojeva u usnoj šupljini.

Dosljednom uporabom kadulje može se smanjiti upala usne šupljine i dentalnog ili zubnog plaka, a pokazala je i dobar učinak u liječenju parodontoze ili povlačenja zubnog mesa - koristeći je grgljanjem (nakon čega isperemo usnu šupljinu i obavezno ispljunemo sadržaj). Čajem od kadulje možete ublažiti upalu grla, upalu sinusa, prehladu, zubobolju, upalu zubnog mesa i herpes.

56 OLIMP

Fotografije: Unspash

IZRAZITO LJEKOVITA KADULJA

Ako se čaj od kadulje koristi za ispiranje usne šupljine tada je potrebno u 2 do 3 dl prokuhane vode staviti dvije do tri čajne žličice kadulje te ostaviti nakratko, dok čaj ne postane zlatno žute boje. Zatim ga treba procijediti i njime spirati grlo – grgljanjem (pritom ne gutati sadržaj, već ga ispljunuti).

Kadulja kao začin Ako još niste, pripremite torteline punjene bućom, sirom ili pršutom začinjene preljevom od maslaca i kadulje, a uz svježu zelenu ili matovilac salatu s pinjolima.

vitamin A, riboflavin, tiamin, niacin, vitamin C. Majčina dušica kao začin Posebice se koristi u francuskoj kuhinji, za gulaše i pečenja. Dodaje se juhama od povrća, varivima, umacima, marinadama, jelima od krumpira i tjestenine, kao i začinskom octu za salate.

ZDRAVLJE U OBLIKU LOVOROVOG LISTA Sušeni list lovora najčešće se koristi kao začin i dodatak jelima s ciljem njihova aromatiziranja, a uobičajeno se odstranjuje iz jela prije posluživanja.

Lovor obiluje vitaminima B skupine, kao i vitaminom A i D te fenolnim spojevima kao antioksidansima i eteričnim uljima koja djeluju antioksidativno, antireumatski, antiseptično to jest baktericidno i fungicidno.

Potiče imunosni ili obramben i sustav, pa se često primjenjuje kod tegoba probavnog i respiratornog sustava posebice kod kroničnog bronhitisa, prehlada, gripe i raznih virusnih infekcija.

Lovor kao začin Mnoge veseli kada s ljetovanja donosimo ili nam prijatelji daruju vezice sušenog lovorovog lišća koji se uobičajeno dodaje jelima kao što su pečenja, gulaš, mesne i riblje marinade te jela od divljači ili teletine.

RADO UČIM SPORTAŠE I SVE OSTALE KOJI SKRBE O ZDRAVLJU...

NUTRITIVNO BOGATA - MAJČINA DUŠICA Majčina dušica (koju ponekad zovemo bakina dušica ili divlji bosiljak iz roda timijana) često se koristi i kao začin i kao sjajan čaj za liječenje respiratornih infekcija i kašlja.

Sadrži obilje vitamina C, kalija i magnezija, a koristi se za smirenje kašlja, za bolju probavu, protiv mamurluka i za smirenje. Učinak i prednosti korištenja čaja majčine dušice su mnogobrojne: olakšava i smanjuje upalu dišnih puteva, učinkovit je lijek za kašalj, prehladu, upale sinusa i bronhitis. Može se koristiti grgljanjem ili inhaliranjem i na taj način omogućit će lakše iskašljavanje sekreta.

Majčina dušica sadrži karvakrol, pa se čaj od majčine dušice koristi za smanjenje stresa, opušta mišiće i pomaže kod glavobolje. Majčina je dušica nutritivno iznimno bogata: u 100 ima 6,8 g proteina, nešto ugljikohidrata, fosfora, kalija, kalcija, željeza i natrija, a od vitamina –

...da ne zaborave na pijenje čajeva kako zelenog čaja ili mente nakon ručka i večere (da olakšaju probavljanje uzete hrane), kamilice i mente (kod želučanih tegoba jer će umiriti nadraženi želudac), a preporučam i voćne čajeve (u momentima opuštanja). Kod grlobolje ili prehlade te viroza s pojavom kašlja, savjetujem uporabu lovorova lišća, kadulje ili majčine dušice koji će doprinijeti ublažavanju kašlja i prehlade.

Kako već u ustima počinje probava uzete hrane to jest ugljikohidrata, zdrav bakterijski milje usta itekako je važan. Stoga preporučam da se tijekom godine koristi čaj od kadulje za ispiranje usta i grla (nakon pranja zuba) za osvježenje daha i održanja oralne higijene usta.

OLIMP

57

VIJESTI www.hoo.hr

Petogodišnjim ugovorom s HOO-om, OTP banka postala platinasti sponzor hrvatskih olimpijaca

N

a temelju petogodišnjeg ugovora koji su u Zagrebu potpisali predsjednik Uprave OTP banke d. d. Balázs Békeffy i glavni tajnik HOO-a Siniša Krajač, OTP banka postaje platinasti sponzor hrvatskih olimpijaca.

U poticanju razvoja sporta u Hrvatskoj OTP banka je odlučila svoje aktivnosti podići na još višu razinu. Naime, uz brojne profesionalne, ali i amaterske i dječje sportske klubove kojima je dugogodišnji sponzor ili donator, prije četiri godine pokrenut je i natječaj za stipendiranje studenata sportaša, mladih ljudi koji, uz akademsku izvrsnost, ostvaruju i vrhunske sportske rezultate. Nakon sponzorstva vaterpolskog EP-a u Splitu 2022. nastavlja s još jačom podrškom sportu.

- OTP banka od svog osnivanja dokazuje kako je pouzdan partner u poslovanju i vrijedan član zajednica u kojima poslujemo. Podržavamo različite lokalne sportske klubove, natjecanja, potičemo bavljenje sportom kod djece i mladih. Dajemo stipendije studentima sportašima.

Kod naših klijenata smo prepoznati kao banka koja podržava sport, a u 2022. godini kada smo podržali EP u vaterpolu održano u Splitu dokazali smo kako smo banka i za najveća sportska događanja. Vjerujemo da su Hrvatski olimpijski odbor i njegove inicijative u potpunosti u skladu s našim vrijednostima, stoga smo i odabrali upravo HOO za ovaj naš sljedeći korak. Naime, u olimpijskoj godini želimo pružiti i financijsku potporu našim olimpijcima. OTP je već u partnerstvu s olimpijskim odborima u Sloveniji i Srbiji, a sada smo se pridružili i hrvatskoj olimpijskoj

obitelji - istaknuo je prilikom potpisivanja ugovora predsjednik Uprave OTP banke d. d. Balázs Békeffy.

Obraćajući se u ime krovnog udruženja hrvatskog sporta, predsjednik HOO-a Zlatko Mateša je izjavio: - Zadovoljstvo mi je sudjelovati na događaju kojim se povezuju dva iznimno uspješna gospodarska sektora u Hrvatskoj - sport i bankarstvo. Kao jedna od najzastupljenijih banaka na hrvatskom tržištu, a uz to i dokazani prijatelj sporta i olimpizma, OTP banka je prepoznala vrhunskog partnera i u hrvatskim olimpijcima.

Vjerujem da će buduća suradnja biti na obostranu korist i da će već Olimpijske igre u Parizu iduće godine pokazati kako je odluka o ulasku OTP banke u hrvatsku olimpijsku obitelj sa statusom platinastog sponzora odličan poslovni potez.

Potpisivanju ugovora nazočili su i proslavljeni hrvatski olimpijci: Giovanni Cernogoraz, Martin Sinković te Damir Martin zahvalivši OTP banci na značajnoj podršci hrvatskom sportu.

Uz blagdanske čestitke Békeffy je izrekao hrvatskim sportašima i “olimpijske želje”: - Znamo da bez posvećenosti i ogromnog truda nema vrhunskih rezultata ni u poslu, ni u sportu. Zato sam izuzetno ponosan što ćemo uz svoje ime od sada isticati pripadnost olimpijskoj obitelji. Naravno, svim sportašicama i sportašima na predstojećim Olimpijskim igrama želim puno uspjeha. Iako se slažem da je najvažnije sudjelovati, hrvatskom olimpijskom timu želim što veći broj medalja u Parizu!

Konferencija HGK i HOO-a o uspješnim ženama u sportu i - nakon sporta

P

rilikom traženja ili promoviranja iskusnih kandidatkinja, nemojte zanemariti sportsku pozadinu zaposlenica - poručile su poduzetnicima bivše sportašice na konferenciji Uspješne u sportu, uspješne u poslu koja je održana u suorganizaciji HGK i HOO-a.

- Poslodavci više nego ikada prije cijene kvalitetne radnike. Zato pozivam sve tvrtke i organizacije da prepoznaju potencijal bivših sportaša i sportašica. Njihova strast, fokusiranost i sposobnost za donošenje odluka pod pritiskom čine ih dragocjenim dodacima timu - neke su od riječi predsjednika HGK-a Luka Burilović.

- Uvijek ističemo uspješne sportašice, a ovom prilikom i one koje su uz sportsku napravile i iznimnu poslovnu karijeru. Nadamo se da će to potaknuti žene na bavljenjem sportom, znajući da je moguće nadvladati izazove koje taj put nosi. Osim promicanja žena u sportu, HOO se intenzivno bavi i temom poticanja dualne karijere. Zato je unutar HOO osnovan Karijerni centar koji vodi naša proslavljena olimpijka, Snježana Pejčić. S obzirom na aktualnost teme nadamo se da je ovo tek početak sličnih aktivnosti - istaknuo je predsjednik HOO-a Zlatko Mateša.

58 OLIMP

- Nužna je suradnja svih državnih tijela i sportskih organizacija u promicanju važnosti ravnopravnosti spolova u sportu i zato Ministarstvo turizma i sporta u okviru svih svojih propisa i aktivnosti na to stavlja poseban naglasak. Ravnopravnost spolova temeljno je načelo u razvoju i uvođenju svake mjere u sportu, što je prepoznato u našem Nacionalnom programu sporta 2019. – 2026. Naš fokus je dvostruk: jedan je promicanje i kampanja za ravnopravniju zastupljenost žena u sportu, a drugi je borba protiv rodno utemeljenih stereotipa i nasilja - poručila je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, izaslanica predsjednika Vlade.

- Uspjeh žena u sportu i poslu ima multiplikatorski pozitivan društveni učinak, preokrećući rodno utemeljene pretpostavke i dajući primjer mlađim generacijama - izjavila je potpredsjednica HGK i savjetnica predsjednika HOO-a za sportsku infrastrukturu Mirjana Čagalj.

Identificirano je na konferenciji da je potrebno formirati programe podrške za tranziciju sportašica u poslovni svijet. Na panel-diskusiji o povezanosti uspješne sportske i poslovne karijere sudjelovale su Iva Olivari, Martina Zubčić Dušak, Maša Vidić, Ana Jelušić Black, Sanda DubravčićŠimunjak, Petra Starčević Gerl i Mirjana Čagalj. (hoo)

VIJESTI www.hoo.hr

P

redsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović u listopadu 2023. odlikovao je neke od naših najuspješnijih sportaša i trenera.

Najbolji hrvatski gimnastičar Tin Srbić dobio je Povelju Republike Hrvatske za izniman sportski uspjeh i osvajanje medalje na OI u Tokiju 2020., te za promociju sporta i ugleda RH, dok je njegov trener Lucijan Krce odlikovan Redom hrvatskog pletera za izniman doprinos sportskim uspjesima hrvatskih sportaša na OI u Tokiju 2020. te za promociju sporta i ugleda RH u svijetu. Na dodjeli odlikovanja u Uredu Predsjednika Republike bili su i predsjednik Hrvatskog gimnastičkog saveza Marijo Možnik te savjetnik Predsjednika Republike za sport Željko Jovanović.

Osim srebra iz Tokija, Srbić je proteklih godina osvojio niz medalja na svjetskim i

europskim prvenstvima, kao i na svjetskim kupovima, a posljednja među njima je srebrna medalja osvojena na nedavnom SP-u u Antwerpenu, To mu je treća medalja sa svjetskih prvenstava, nakon zlatnog odličja 2017. i srebrnog 2019. godine.

Za izniman sportski uspjeh i osvajanje medalja na OI u Tokiju 2020. te promociju sporta i ugleda RH u svijetu, Redom Danice hrvatske s likom Franje Bučara odlikovani su zlatna taekwondašica Matea Jelić i srebrni tenisač Marin Čilić, Redom hrvatskog pletera odlikovan je trener Veljko Laura (brončano odličje Tonija Kanaeta u taekwondou), dok je treneru Toniju Tomasu (zlatna medalja Matee Jelić), također iz taekwondoa, uručena Povelja RH. Zbog odsutnosti uslijed sportskih obveza odlikovanja za tokijske uspjehe još nije primio teniski trojac - Ivan Dodig, Mate Pavić i Nikola Mektić.

Foto: Ured Predsjednika RH

Predsjednik Republike Zoran Milanović odlikovao Tina Srbića, Lucijana Krcu, Mateu Jelić, Marina Čilića, Tonija Tomasa i Veljka Lauru

U

prepunoj dvorani zagrebačkog Kaptol Boutique Cinema u listopadu 2023. održana je svjetska premijera dokumentarnog filma Nikola Bralić: Kako sam stvorio braću Sinković, iz HOO-ova i SPTV-ova serijala Legende hrvatskog sporta - Nepoznato o poznatima.

Film donosi priču o vrhunskom treneru braće Sinković koji potpisuje sve njihove veslačke uspjehe u zajedničkoj gotovo “punoljetnoj” suradnji.

U drugoj epizodi serijala, redateljice i scenaristice Irene Škorić, publika je imala priliku zaroniti duboko u život i karijeru velikog trenera i otkriti dosad nepoznate detalje.

Dokumentarni film predstavio je najboljeg trenera na svijetu za 2015. godinu po izboru FISA-e u svjetlu kakvom ga šira javnost ne poznaje, a odabrani protagonisti ispričali su najzanimljivije detalje iz svog života, puta do uspjeha, ali i strahove, strasti, hobije, neuspjehe te predstavili ljude koji su iza kulisa zaslužni za njihov uspjeh. Film je sniman na nekoliko lokacija - u Bralićevu rodnom Dicmu, na jezeru Peruča, u Sinju te u Zagrebu.

- Iznimno sam počašćen ukazanom privilegijom kao što je snimanje filma o meni i nadam se da će film biti poučan za mlađe generacije. Oni koji očekuju glamur, u mojem ga životu neće naći, ali moći će pronaći kako se uporno, strpljivo i dugoročno radi, jer moja karijera traje već točno 50 godina.

Kroz svoj sam radni vijek trenirao sve kategorije, krenuo sam od najnižih, a završio sam s vrhunskim veslačima. Vrhunski trener ne možeš postati ako ne treniraš vrhunske sportaše jer je to jedan uzajaman odnos - kada treniraš kvalitetne sportaše i sam postaneš kvalitetan i obrnuto - zaključio je Bralić.

- Ako je netko zaslužio da se o njemu snimi film, zaslužio je

60 OLIMP

naš trener Nikola Bralić jer znam koliko će ovaj film značiti njemu, ali i nama te veslanju i cjelokupnom hrvatskom sportu.

Veselimo se svemu što sada slijedi istaknuo je Martin Sinković na premijeri, a s njime se složio i Valent Sinković, Osim proslavljenih hrvatskih sportaša, svjetsku premijeru nisu propustili niti predsjednik HOO-a Zlatko Mateša, glavni tajnik HOO-a Siniša Krajač, direktor SPTV-a Petar Čavlović i glavni urednik SPTV-a Jura Ozmec koji je moderirao filmsku večer.

- Zadovoljna sam zbog velikog odaziva ljudi na premijeru, a ljudi me stalno ispituju kada će biti reprize i hoće li film gostovati na festivalima. Zapravo je bilo iznimno teško i izazovno snimiti film o veslanju, kao jednom samozatajnom sportu i mislim da smo zajedno, kako kaže Nikola, postigli maksimum. Nikola Bralić je iz mene izvukao maksimum izjavila je redateljica Škorić.

- Sada nakon premijere, kada smo vidjeli koliki je interes ova premijera pobudila, srce je puno. Vjerujem da će ovaj film biti snažno nadahnuće za sve one koji su ga večeras vidjeli na premijeri, ali i sve one koji će ga tek vidjeti - kazao je Zoran Šimunić, predsjednik Uprave tvrtke Naše klasje d.o.o.

Uz iznimno efektnu rečenicu “da Nikolu Bralića najbolje poznaje njegova Đurđa”, predsjednik HOO-a Zlatko Mateša zahvalio je svima koji su sudjelovali u realizaciji ovog filma, posebno apostrofiravši sponzorsku ulogu - tvrtki Naše klasje i Merkur osiguranje. Film o Nikoli Braliću snimljen je u suradnji i uz potporu HOO-a, SPTV-a, Umjetničke organizacije Noć hrvatskog filma i novih medija te brenda “Aurelia svježa tjestenina” kao domaćina premijere, dok je koproducent filma Merkur osiguranje d. d.(hoo/h)

Foto: Damir Senčar

U prepunom kaptolskom Cinestaru održana premijera HOO-ova i SPTV-ova dokumentarnog filma o veslačkom magu Nikoli Braliću

PREMIUM DODACI PREHRANI

Organiziramo put prema

uspjehu!

Zajedno do vrha!

www.ati.hr

VIJESTI www.hoo.hr

U KB-u Sveti Duh u Zagrebu potpisan ugovor o suradnji renomirane bolnice i HOO-a u skrbi za ozlijeđene sportaš(ic)e

U

z zajedničko stajalište da je zbrinjavanje ozlijeđenih hrvatskih sportaša obostrani interes, Hrvatski olimpijski odbor (HOO) i Klinička bolnica Sveti Duh (KB Sveti Duh) iz Zagreba sklopili su ugovor o suradnji u zdravstvenoj skrbi i rehabilitaciji sportaša i sportašica u programima HOO-a.

Ugovor o suradnji s jednogodišnjim trajanjem, uz mogućnost produljenja suglasnošću obiju strana, potpisali su predsjednik HOO-a dr. sc. Zlatko Mateša i v. d. ravnatelja KB-a Sveti Duh doc. dr. sc. Igor Alfirević.

V. d. ravnatelja KB-a Alfirević istaknuo je zadovoljstvo potpisanim ugovorom o suradnji: - Ovo je jedan od povijesnih trenutaka naše bolnice. Prepoznati ključne vrijednosti KB Sveti Duh - izvrsnost, motivaciju, snagu, upornost, posvećenost rezultatu, strast i entuzijazam, mogu samo oni slični nama. Oni koji svakoga dana pomiču vlastite granice i svoj uspjeh temelje na promociji zdravlja, sporta, obiteljskih i ljudskih vrijednosti – riječju zdravog načina života. Sportaši okupljeni u HOO-u su sigurno jedni od njih.

Iz perspektive u kojoj je sport preslika društva te njegove ekonomske snage, najveće vrijednosti moraju počivati na odgovornosti, upornosti, časti i prestižu.

Ovim ugovorom KB Sveti Duh prihvaća pružiti zdravstvenu zaštitu ozlijeđenim sportašima u pogledu pregleda, dijagnostike, liječenja, rehabilitacije, ili određene druge usluge koja je u okviru djelatnosti i nadležnosti kojom raspolaže ova bolnica. Obvezuje se omogućiti najviši stupanj zdravstvene skrbi sportašima, odnosno što je

HOO potpisao u Zagrebu Sporazum o suradnji s Kineskim olimpijskim odborom

H

rvatski olimpijski odbor (HOO) sklopio je u zagrebačkom hotelu Sheraton Sporazum o suradnji s Kineskim olimpijskim odborom.

Nakon uvodnog sastanka i razgovora o modalitetima suradnje, Sporazum su potpisali predsjednik Kineskog olimpijskog odbora, ujedno i ministar sporta Gao Zhidan i predsjednik HOO-a Zlatko Mateša. Obojica su istaknula zadovoljstvo formalizacijom dugogodišnjih prijateljskih odnosa dviju nacionalnih olimpijskih udruga. Podsjetili su i na primjere sjajne sportske suradnje iz ranijih godina, među kojima je vrhunac bilo zagrebačko domaćinstvo rukometašima Sportskog sveučilišta iz Pekinga za nastupe u Srednjoeuropskoj rukometnoj ligi 2019. Neizostavna tema bili su i hrvatski nogometaši te sportske legende poput Dražena Petrovića i Dragutina Šurbeka.

Kao predstavnici Kineskog olimpijskog odbora događaju su nazočili i glavni direktor Odjela za opće poslove Xu Xianghong, zamjenik glavnog tajnika i trenutačno vršitelj dužnosti glavnog tajnika Wu Jian, glavni direktor Odjela za komunikaciju Gao Chao, direktor Odjela tajništva Wang Kan

62 OLIMP

moguće bržu, efikasniju i stručniju pomoć u liječenju i rehabilitaciji sportaša, sukladno pravilima medicinske struke i postojećim indikacijama. Bolnica će također omogućiti HOO-u i nacionalnim sportskim savezima koji su organizatori velikih sportskih natjecanja (svjetska i europska prvenstva te druge velike sportske priredbe nacionalnog značaja) u RH, prije svega onih s mjestom održavanja u gradu Zagrebu, zdravstvenu zaštitu u slučaju ozljeda za sportaše i druge akreditirane osobe svih zemalja sudionica na tim natjecanjima. To će se pak regulirati i dodatnim ugovorima.

Potpisivanju ugovora u KB-u Sveti Duh nazočili su i predstojnik Klinike za unutarnje bolesti prof. dr. sc.

Edvard Galić, predstojnik Klinike za očne bolesti prof. dr. sc. Mladen Bušić, predstojnica Klinike za anesteziologiju, raenimatologiju i intenzivno liječenje te pročelnica Zavoda za objedinjeni hitni bolnički prijam prof. dr. sc. Višnja Nesek Adam, pročelnica Zavoda za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju prof. dr. sc. Sanda Dubravčić Šimunjak, pročelnica Zavoda za bolesti srca i krvnih žila te predsjednica Radne skupine za valvularne bolesti Hrvatskog kardiološkog društva prof. dr. sc. Jozica Šikić te pročelnik Zavoda za ortopediju i traumatologiju prof. dr. sc. Saša Janković. Kao predstavnica HOO-a nazočila je voditeljica zdravstvene skrbi sportaša mr. Mimi Vurdelja, ujedno i tajnica Zdravstvene komisije HOO-a. Potpisom ovog ugovora, HOO će dopustiti KB-u Sveti Duh isticanje znaka HOO-a kao partnera na natpisnoj ploči bolnice. (hoo/vk)

te Su Donghao u svojstvu osobnog asistenta predsjednika Zhidana.

Potpisivanje Sporazuma o suradnji s HOO-om podržalo je i Veleposlanstvo NR Kine u Zagrebu, kojem je na čelu izvanredni i opunomoćeni veleposlanik NR Kine u RH, NJ. E. Qi Qianjin, a sastanku su nazočili direktor Političkog odjela Veleposlanstva Zhao Chen i ataše Fu Yuyao.

Osim čelnika HOO-a Mateše, u hrvatskoj delegaciji su bili član Vijeća HOO-a Damir Knjaz, bivši olimpijski ataše iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova Igor Merlin, predsjednik Hrvatskog wushu saveza Zoran Barac, glavni tajnik Hrvatskog wushu saveza i Europske wushu kungfu federacije Petar Turković i direktorica HOO-ova Ureda za međunarodnu suradnju i korporativno komuniciranje Mia Baćić.

Predsjednik HOO-a darovao je uvaženom gostu dres legendarnog Dražena Petrovića, zlatni dukat i nosač zvuka - dvostruki LP s hvaljenom operom Lennon koju je skladao bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović. Čelnik olimpizma u najmnogoljudnijoj državi svijeta Gao Zhidan uručio je Zlatku Mateši zbirku kineskih poštanskih maraka sa sportskim motivima, raritetno posebno izdanje povodom ovogodišnjih Azijskih igara. (hoo/vk)

nezaboravna zimska avantura

sport.infozagreb.hr infozagreb.hr #VisitZagreb #LoveZagreb

NERASKIDIVA VEZA SPORTA I MEDICINE

Velik interes struke za zbornik “Ozljede sportaša” HOO-ove Zdravstvene komisije Bivši istaknuti sportaši, poput stolnotenisača Zorana Primorca i odbojkašice Marije Anzulović, u šali su priznali zavist današnjima na gotovo savršenoj skrbi koju im pruža Zdravstvena komisija HOO-a dravstvena komisija Hrvatskog olimpijskog odbora zaključila je 2023. godinu promocijom zbornika radova s tečaja trajne edukacije pod nazivom “Ozljede sportaša - prevencija, dijagnostika, liječenje”. U ispunjenoj dvorani Specijalne bolnice Agram nazočnim liječnicima, sportašima, trenerima i brojnim predstavnicima medicinske struke dobrodošlicu je poželio predsjednik Uprave Agram Lifea Tomislav Novačić.

Sudionici promocije zbornika OČUVANJE I UNAPRJEĐENJE ZDRAVLJA SPORTAŠA Potom je predsjednik Zdravstvene komisije HOO-a dr. Miran Martinac dojmljivom prezentacijom naglasio svu važnost redovite skrbi o zdravlju sportaša i njihovu općem dobrom stanju. Dodao je da ugovorima o suradnji ili partnerstvu s vrhunskim zdravstvenim ustanovama, HOO nastoji sportašima koji participiraju u olimpijskom i razvojnim programima HOO-a osigurati brzu i kvalitetnu dijagnostiku, liječenje i oporavak.

Specijalna bolnica Agram među prvima je prepoznala važnost očuvanja i unaprjeđenja zdravlja sportaša te prije 20-ak godina (tada pod imenom Sunce) potpisala Ugovor s HOO-om. Već 20-ak godina HOO i ova specijalna bolnica sjajno surađuju na zadovoljstvo hrvatskih sportašica i sportaša. Tome u prilog svjedoči sjajna prezentacija njenog ravnatelja Specijalne bolnice Agram prim. dr. sc. Mladena Jukića, koji dugi niz godina kao vrsni kardiolog pregledava, liječi i daje mišljenje o zdravlju upućenih mu sportaša. Prim. Jukić je govorio o važnosti kardioloških pregleda sportaša, potkrijepivši temu fascinantnim primjerima srčanih oboljenja koja su

64 OLIMP

otkrivena kod sportaša u Hrvatskoj ili u svijetu.

Voditeljica zdravstvene skrbi HOO-a i stručna tajnica HOO-ove Zdravstvene komisije mag. pharm. Mimi Vurdelja u svojstvu je urednice zbornika “Ozljede sportaša” govorila o tom vrijednom udžbeniku. S velikom pozornošću slušali su je nazočni sportaši, među kojima i proslavljeni veslački olimpijci - braća Valent i Martin Sinković s trenerom Nikolom Bralićem, svjetska gimnastička klasa Tin Srbić, vratar vaterpolske reprezentacije Toni Popadić. Bili su tu i bivši vrhunski sportaši, poput stolnotenisača Zorana Primorca, odbojkašice (danas trenerice) Marije Anzulović, legende borilačkih sportova Vjekoslava Šafranića (danas predsjednika Sportskog saveza Grada Zagreba) te brojni ugledni liječnici.

S puno emocija Mimi Vurdelja je zahvalila domaćinima - Tomislavu Novačiću i Mladenu Jukiću, naglasivši da je uvijek kada je zatražila žurni prijem za nekog ozlijeđenog sportaša - to u Agramu i dobila. To se potvrdilo i tijekom njezina razgovora sa sportašima. Valent Sinković je ustvrdio da se odlično osjeća na 7. katu Specijalne bolnice Agram jer najčešće posjećuju podrume zdravstvenih ustanova radi radiološke obrade. S njim se složio i njegov brat Martin te njihov trener Nikola Bralić. Braća Sinković i gimnastičar Tin Srbić istaknuli su nevjerojatan napredak u zdravstvenoj skrbi sportaša u čemu umnogome doprinose danas suvremeno opremljene poliklinike i bolnice, upravo poput Specijalne bolnice Agram.

19 UGLEDNIH LIJEČNIKA NA OKO 400 STRANICA Hrvatski rekorder po broju olimpijskih nastupa Zoran Primorac našalio se rekavši da je ljubomoran na današnje vrhunske sportaše kojima se danas pruža najsuvremenija zdravstvena skrb, što u njegovo vrijeme baš i nije bilo

Foto: HOO

Z

tako. Sličan zaključak mogao se čuti i od Marije Anzulović koja je nedavno u svojstvu pacijentice boravila u Agramu. Vjekoslav Šafranić je kratko rezimirao da za ono što danas sportaši imaju na području zdravstvene skrbi svi skupa trebamo zahvaliti HOO-u, njegovoj sjajnoj Zdravstvenoj komisiji i - “našoj Mimi”.

Kako je naglasila urednica izdanja Mimi Vurdelja, zbornik “Ozljede sportaša” svojim radovima potpisuje 19 uglednih liječnika, na oko 400 stranica obogaćen je s 800 slajdova u boji, te recenzijom doc. dr.

Ravnatelj Specijalne bolnice sc. Fabijana Čukelja.

Dakako, zbornik ima Agram prim. dr. sc. Mladen svoj CIP - kataloški broj Jukić bio je i u ulozi Nacionalne sveučilišne domaćina eminentnog skupa; predsjednik Komisije knjižnice, te ISBN međunarodni kataloški dr. Miran Martinac i tajnica broj. Na ponos svih mag. pharm. Mimi Vurdelja

BRAĆA SINKOVIĆ I GIMNASTIČAR TIN SRBIĆ ISTAKNULI SU NEVJEROJATAN NAPREDAK U ZDRAVSTVENOJ SKRBI SPORTAŠA U ČEMU U MNOGOME DOPRINOSE DANAS SUVREMENO OPREMLJENE POLIKLINIKE I BOLNICE, UPRAVO POPUT SPECIJALNE BOLNICE AGRAM autora, zbornik “Ozljede sportaša” već je tražen od strane polaznika magistarskog studija Medicina rada i sporta kao vrijedan udžbenik. Osim autorima tekstova i HOO-u kao nakladniku, posebnu zahvalu za potporu u realizaciji tečaja iz kojeg je proizašao Zbornik, urednica Vurdelja uputila je poduzetniku Teodoru Švaljeku, utemeljitelju i predsjedniku Uprave tvrtke Salvus iz Donje Stubice.

Uz članove HOO-ove Zdravstvene komisije te liječnike i osoblje Specijalne bolnice Agram, promociji su kao gosti nazočili: prof. dr. sc. Milan Milošević, prof. dr. sc. Tomislav Letilović, prof. dr. sc. Damir Fabijanić, prof. dr. sc. Davor Plavec (predsjednik Hrvatske udruge sportskih liječnika), doc. dr. sc. Tomislav Madžar i dr. Tomislav Vlahović. Čak 65 primjeraka zbornika “Ozljede sportaša” podijeljeno je nakon promocije, a uz njega je iznova iskazan interes i za ranije objavljeni zbornik “Doping u vrhunskom sportu” koji je također završio u kolekciji mnogih sudionika skupa u Agramu. (hoo)

“ 5 UREDNIČKI ODABIR

motivacijskih

izjava trofejnih sportaša

U boksu se mi žene svakodnevno susrećemo s određenim predrasudama od strane javnosti. No, sretna sam i ponosna što se iz dana u dan borimo za jednakost u ovom sportu te što malim i sigurnim koracima pomičemo granice.

2

1

NIKOLINA ĆAĆIĆ boks

3

Ima uspona i padova kao i uvijek, ali ničeg što dobra sportska ekipa ne može podnijeti.

LEONA POPOVIĆ skijanje

66 OLIMP

“

SVE SE U ŽIVOTU DOGAĐA S RAZLOGOM. LUCIJA BILOBRK kickboxing

4

Iza svakog vrhunskog sportaša je neustrašivi trener koji im je odbio dopustiti da budu bilo što drugo osim najbolji što mogu.

RINO MAŠIĆ obaranje ruke

VJERUJEM DA JE USPJEH REZULTAT PREDANOSTI I SVAKODNEVNE PRIPREME. INTENZIVNO JE, IZAZOVNO, ALI TO JE ONO ŠTO ODVAJA DOBRO OD SJAJNOG. MARIN ČILIĆ, tenis

5

Foto: Slobodan Kadić (Ćaćić), INSTAGRAM (Mašić, Bilobrk), CROPIX (Popović), Hrvatski taekwondo savez (Šapina)

Izdvojili smo izjave petero naših vrhunskih sportaša koji su u proteklim mjesecima ostvarili velike uspjehe. Što ih čini jačim, bržim i uspješnijim te što im je na umu na putu do odličja...

otkrijte svoju priču na hrvatska.hr

Puna avantura Ne ispunjavajte život danima, ispunite dane životom.

photo: aleksandar gospić

Pripremi se za najbolje.

Allianz pogodnosti za sportaše Kada te netko bodri, motivacija raste. Zato smo pripremili posebnu ponudu za sve sportaše – profesionalce, rekreativce i amatere. → Provjeri više na www.allianz.hr/sport