/kirz_ljubavi_61

ISSN 1332-4608

KRI@ LJUBAVI LIST KATEDRALNE @UPE UZVI[ENJA SVETOG KRI@A SISAK Godina XVI., broj 61-62, lipanj-rujan 2011., cijena 10 kn

GODINA MLADIH INTERVJU: PAPA VELIK PO SLU@BI, A JEDNOSTAVAN I PONIZAN U SLU@ENJU 50 GODINA SVE]ENI[TVA ALOJZIJA PETRANOVI]A ZAGREBA^KA TURNEJA KDZ KRI@ LJUBAVI ZLATNA HARFA

Neka Vam slavlje Svetkovine Uzvišenja Svetog Križa urodi obiljem duhovnih plodova!

RIJE^ UREDNIKA

SADR`AJ Rije~ urednika ..................................... 1 Rije~ `upnika ...................................... 2 Živost `upe ......................................... 3 Prva pri~est / krizma ..........................17 Zagreba~ka turneja KDZ Kri` ljubavi ...18 Majko bo`ja Molvarska, moli za nas! ..20 Susreti obitelji ....................................22 Zlatna harfa .......................................24 Zlatna lira ..........................................26 Proslavljeno Antunovo u Galdovu Kaptolskom ........................................28 50. godina sve}eni~ke službe pre~asnog Alojzija Petranovi}a ............................29 Radost obiteljskog zajedni{tva .............36 Zajedni{tvo ........................................38 Ljetovanje s Bogom ............................41 Molitvom u ti{ini do mira i zajedni{tva .......................................42 Progla{ena Godina mladih za Sisa~ku biskupiju ...........................45 Marijini legionari hodo~astili Majci Bo`joj Bistri~koj .................................47 ^estitka kr{tenima/vjen~anima ...........52 ^estitka starijima ................................56 50. godina Župe Pohoda Bla`ene Djevice Marije ....................................60 Bla`enik Ivan Pavao II. .......................64 Hrvatska i Sisak ..................................65 Intervju ..............................................67 @ivot u duhu ......................................71

Dragi ~itatelji, Iza nas je najve}i doga|aj u na{oj Crkvi ove godine, pastoralni pohod Svetog Oca Benedikta XVI. Hrvatskoj. Nadamo se da }e Papine rije~i, tog vrhunskog intelektualca i teologa, upu}ene tom prigodom svima nama nai}i na plodno tlo i biti primijenjene u svakodnevnom `ivotu. Vjerujem da }ete sa zanimanjem pro~itati razgovor sa vl~. Vjekoslavom Me{tri}em koji je 2001. godine imao ~ast biti u neposrednoj blizini i dru{tvu s Jozefom Ratzingerom, tada prefektom Kongregacije za nauk vjere, a koji je u Zagreb do{ao o 20. obljetnici smrti svoga prethodnika na mjestu prefekta spomenute Kongregacije kardinala Franje [epera. Novi susret sa svetim Ocem odre|eni broj mladih na{e `upe imao je sredinom kolovoza na Svjetskom susretu mladih u Madridu. Donosimo dojmove jednog od sudionika.

U proteklom razdoblju u na{oj `upi obilje`ili smo dvije lijepe obljetnice sve}eni{tva.

Pedeset godina umirovljenog `upnika pre~.

Alojzija Petranovi}a i petnaest godina sada{njeg `upnika mr. Antuna Sente.

Ve} pomalo tradicionalan doga|aj je Zlatna harfa u na{oj biskupiji s koje donosimo bogat slikovni prikaz. Na{ dje~ji zbor sudjeluje ve} nekoliko godina i na Zlatnoj liri. U ovom broju mo`ete pro~itati i vi{e ~lanaka koji izvje{}uju s brojnih hodo~a{}a na kojima su sudjelovali na{i `upljani.

Nekoliko meditativnih tekstova poticajno je za razmi{ljanje o na{oj vjeri.

Tu su i fotografije ovogodi{njih prvopri~esnika i krizmanika kao i tradicionalne rubrike Kr{teni, Vjen~ani te ^estitka starijima.

Zoran Crljenica, urednik

Kri` ljubavi – list katedralne `upe Uzvi{enja svetog Kri`a • Sisak, Trg bana J. Jela~i}a 1 Tel 044/523-196 fax. 044/521-311 • www.svetikrizsisak.hr • E-mail: sveti.kriz@hi.t-com.hr Glavni i odgovorni urednik: Antun Sente, ml., katedralni `upnik • Glavni urednik: Zoran Crljenica • Grafi~ki urednik: Alem Bio~i} Ure|iva~ki kolegij: Alojzije Petranovi}, Lojzo Buturac, Anica Potkonjak, Ivanka Palac, Mato Malekinu{i}, Spomenka Juri}, Nikolina Mesi}, Marko Mihali}, Maja Sente, Iva Pavu{ek, Davorka Ba{i}, Stjepan Bonev, Monika Pranji}, Sanja Sklizovi} • Lektor Bo{ko Zeli} • Fotografije: Miroslav Ki{ – Mimi, Stjepan Vego, Mateo Pokas, Goran Safi}, Kristijan Ken|eli} • Tekstove i fotografije ne vra}amo.

• Naklada: 1000 primjeraka •

Kri` ljubavi

1

RIJE^ @UPNIKA

Dragi moji Si{~ani!

Radost mladih Kol 2,6-15; Lk6,12-19

U

poslanici Kolo{anima koju napisa apostol Pavao izme|u ostalog poru~uje: „Kao {to primiste Krista Isusa, Gospodina, tako u njemu `ivite: ukorijenjeni i nazidani na njemu i u~vr{}eni vjerom kako ste pou~eni, obilujte zahvaljivanjem. (Kol 2,6-7) Upravo ove retke stavio je pred mlade cijelog svijeta papa Benedikt XVI prigodom svjetskog susreta mladih u Madridu. Koliko su mladi razumjeli Papinu namjeru te{ko je re}i. No, ipak. Imao sam priliku razgovarati s na{im mladim `upljanima koji su bili na navedenom susretu u Madridu. Slu{aju}i njihova svjedo~anstva zaklju~io sam da su uistinu ispunjeni Kristom. Kad njima pridru`im i na{e druge mlade koji su ovog ljeta bili na nekom ljetovanju u organizaciji katoli~ke Crkve, kao {to su susreti mladih u Malom Lo{inju, Modravama, hodo~a{}e u Taize, na Mariju Bistricu ili neko drugo sveti{te zaklju~ujem da se upravo danas ova Pavlova poslanica Kolo{anima obistinjuje i na na{im mladima. Promatram ih svaki dan izbliza, slu{am njihove razgovore svjedok sam njihovih o~ekivanja i tra`enja. Da, ima ih koji obiluju zahvaljivanjem {to su pou~eni u vjeri te {to su upoznali Isusa Krista.

Isto tako susre}em se i s onim drugima. Namjerno rabim pojam drugima jer ne pronalazim odgovaraju}u rije~ kojim bih ih opisao. Mo`da bi pristajao pojam Tra`itelji radosti.

U daljnjem tekstu ve}e navedene poslanice apostol Pavao upozorava Kolo{ane: Pazite da vas tko ne odvu~e mudrovanjem i ispraznim zavaravanjem {to se oslanja na predaju ljudsku (Kol 2,8). Zar nismo i mi danas svjedoci tolikih ispraznih i obe}avaju}ih ljudskih rije~i iza kojih ne ostaje samo praznina nego i tako ~esto osje}aj prevarenosti zbog vjerovanja lakim obe}anjima. Upravo me|u njima prepoznajem ove druge odnosno Tra`itelje radosti.

Ve} spomenuta ljetovanja mladih u svojim programima uglavnom imaju, za ljudsko tijelo neudoban sadr`aj: duga pje{a~enja koja nazivamo hodo~a{}a, spavanje u neudobnim krevetima i s puno osoba, i tako dalje. No unato~ tome mladi se iz takvih doga|anja vra}aju ispunjeni nekom posebnom rado{}u i novim elanom. Ljudima koji vjeruju to je razumljivo, ispunjeni su i u~vr{}eni Kristom koji je upravo radost uskrsa platio neudobnim i krvavim kri`em. Dok je Juda srebrnjacima zadobio besmisao i smrt.

Kona~no u Lukinom evan|elju vidimo Isusa kako se prije nego {to }e izabrati svoje apostole povla~i na osamu u molitvu. Apostoli, Kristovi poslanici su izmoljeni, a tek onda izbrani da bi bili poslani, pronositi Radosnu vijest.

Ve} spomenuti mladi, molili su trape}i svoje tijelo i upravo zbog toga do`ivjeli radost susreta s Bogom koju ne mogu zadr`ati za sebe ve} ju {ire na sve s kojima se susre}u.

Mo`da upravo ovih dana kada po~inje {kolska godina upravo to bude dobra {kola svima nama kako se prava radost ne ostvaruje u`ivanjem ve} darivanjem sebe, poput Krista.

Za Vas i Va{ `upnik Antun

2

Kri` ljubavi

@IVOST @UPE

U srijedu 20. travnja postavljen je na vrh zvonika sisa~ke katedrale Uzvi{enja Svetog Kri`a novi kri`. Kri`, kojega je projektirao Slaven Novinc, dia po uputama Konzervatorskog odjela u Sisku, a izradila tvrtka Metaling postavljen je na vrh zvonika uz pomo} tvrtka Monting i STSI-a koje su osigurale dizalicu za podizanje kri`a na vrh zvonika.

Uz `upnika mr. Antuna Sente, koji je koordinirao cijeli projekt, postavljanju kri`a bio je nazo~an i mons. Vlado Ko{i}, sisa~ki biskup.

vjernicima sudjelovanja u liturgijskim slavljima u prostorima zatvora. Tom se prigodom biskup Vlado susreo i s nekoliko zatvorenika te zajedno s upravom, zatvorenicima i Matom Malekinu{i}em, slavio euharistiju u prostoru Zatvora u Sisku. Samom misnom slavlju predhodila je korizmena ispovijed u kojoj je sudjelovao lijepi broj zatvorenika.

Istog dana nave~er, u na{oj katedrali biskup Vlado Ko{i} predvodio je pjevanu ve~ernju, slu`bu ~itanja i lamentacije u zajedni{tvu sa sve}enicima, |akonima i bogoslovima Sisa~ke biskupije te vjernicima koji su prisustvovali ve~ernjim hvalama.

Slu`ba ~itanja se sastoji od himna, psalama, Poslanice Hebrejima koju je pjevao bogoslov Robert Jakica i Homilije svetog Melitona Sardijskoga koju je pjevao vl~. Mladen Vuk. Nakon ve~ernje i slu`be ~itanja pjevane su Istog dana mons. dr. Vlado Ko{i}, sisa~ki biskup susreo se sa Zdenkom Sedmakom, upraviteljem zatvora u Sisku i @eljkom [imi}em, na~elnikom Odjela osiguranja Zatvora u Sisku. U biskupovoj pratnji bio je mr. Antun Sente, ml., katedralni `upnik te vl~. Mato Malekinu{i}, katedralni vikar. Djelatnici Uprave za zatvorski sustav upoznali su Biskupa o stanju u Sisa~kom zatvoru, a biskup Vlado im je zahvalio {to omogu}avaju Kri` ljubavi

3

@IVOST @UPE

Lamentacije odnosno Tu`aljke Jeremije proroka koje su izveli na{ biskup Vlado i gospodin Domagoj Mosler. Lamentacije govore o propasti Jeruzalema i Hrama te kobi izabranog naroda 587. godine. Prodahnute su dubokom boli, tugom i kajanjem, ali i nadom da Gospodin ne}e zauvijek ostaviti svoj narod.

Na Veliki ~etvrtak, 21. travnja, Misu posvete ulja u sisa~koj katedrali u koncelebraciji s pedesetak sve}enika predvodio je sisa~ki biskup mons. Vlado Ko{i}. Na po~etku misnog slavlja biskup Vlado je okupljenim sve}enicima ~estitao Dan sve}enika, a vjernicima je zahvalio na sudjelovanju u tom posebnom misnom slavlju. Tijekom mise biskup Ko{i} posvetio je ulje za podjeljivanje sakramenat, a nazo~ni prezbiteri obnovili su svoja sve}eni~ka obe}anja. U prigodnoj homiliji biskup Vlado je kazao kako nas je Na op}oj audijenciji u srijedu tj. ju~er, 20. travnja 2011. Papa Benedikt XVI. pozvao da „u ovim danima te`imo sabranosti i molitvi, tako da dublje crpimo iz toga izvora milosti“, te nastavio kako nije bez razloga liturgija Crkve prozvala ovaj tjedan – Velikim tjednom. Ovo su doista velika otajstva, najve}i misteriji na{eg spasenja.

Istog dana Misu ve~ere Gospodnje, spomen ustanovljenja euharistije, u sisa~koj je katedrali predvodio sisa~ki biskup mons.

Vlado Ko{i}. U koncelebraciji su bili mr.

Antun Sente, katedralni `upnik, vl~. Mato Malekinu{i}, katedralni vikar, pre~. Alojzije

4

Petranovi}, katedralni ispovjednik. U prigodnoj homiliji `upnik Sente, osvr}u}i se na ~in pranja nogu istaknuo je kako je Isus time pokazao svoju poniznost. On Bog prao je noge svojim u~enicima te ih jasno upozorio: „Razumijete li {to sam vam u~inio? Ako dakle ja – Gospodin i U~itelj – vama oprah noge, treba da i vi jedni drugima perete noge.“ (Iv 13,13-14). Na taj na~in Isus je konkretnim ~inom pokazao svoju poniznost koja svoj vrhunac ima u Kristovoj smrti na kri`u. Poput Krista koji je Bog i mi bismo jo{ vi{e ljudi, tek stvorenja trebali biti ponizni.

Na Veliki petak, 22. travnja, obrede Muke Gospodnje predvodio je u sisa~koj katedrali biskup Vlado Ko{i}. Na obredima su sudjelovali sve}enici katedralne `upe Uzvi{enja Svetog Kri`a, te brojni vjernici zajedno sa {kolskom djecom. Nakon sve~anog evan|eoskog izvje{taja o Isusovoj muci i smrti, koji su na tradicionalan na~in otpjevali Mato Malekinu{i}, Filip [tengl i Mario [ari} kao solisti uz pratnju Katedralnog zbora, vl~.

Mato Malekinu{i}, katedralni vikar govorio je o zna~enju spasenjskog doga|aja na kri`u.

Tom je prigodom istaknuo kako se ljudi ~udno pona{aju, te je neshvatljivo kako ~ovjek mo`e samo u nekoliko dana izmijeniti svoje mi{ljenje: na Cvijetnicu slaviti, a na Veliki Petak tra`iti da se razapne Krist. No, jo{ je vi{e neshvatljivo, zapravo pravo ~udo, kako Krist unato~ takve ljudske prevrtljivost Kri` ljubavi

@IVOST @UPE

ostaje postojan u prihva}anju kri`a ba{ za te i takve ljude. Nismo ni mi danas druga~iji, kao {to ni danas Krist ne prestaje za nas prihva}ati i nositi kri`, upravo u na{im `ivotnim mukama On je uvijek s nama i poma`e nam nositi na{ kri`, rekao je vl~. Mato.

Vazmeno bdijenje i Uskrsno slavlje 23. i 24. travnja predvodio je gospodin biskup Vlado Ko{i}. U no}i bdijenja krstio je 11 odraslih katekumena.

U ponedjeljak 25. travnja odr`an je u na{oj Katedrali ve} tradicionalni, sedmi po

Kri` ljubavi

redu Susret pjeva~kih zborova Sisa~kog dekanata. Nakon svete mise koju je predvodio vl~. Mato Malekinu{i}, katedralni vikar, a na kojoj je propovijedao na{ katedralni `upnik Antun Sente predstavilo se pet zborova. Po prvi put nastupio je zbor `upe Uznesenja Bla`ene Djevice Marije iz Pe{}enice. Osim njih, sudjelovali su kao i uvijek, zborovi `upa; Svete Marije Magdalene iz Sela, Pohoda Bla`ene Djevice Marije „Kraljice mira“ iz Siska, Bla`enog Alojzija Stepinca iz Buda{eva, te doma}in susreta Katedralne `upe Uzvi{enja Svetog Kri`a „Sveta Cecilija“ Sisak. Svaki zbor izveo je dvije skladbe, tematike primjerene Uskrsnom vremenu. Ovi susreti nemaju natjecateljski karakter i pobjednici su svi koji nastupe. Vjernici koji su ispunili Katedralu, srda~no su pljeskom pozdravili sve sudionike. Pod geslom „Pjevajmo zajedno“ posebno je bio dirljiv zajedni~ki nastup skladbom „Radujte se kr{}ani“. Ova pjesma ve} postaje himna ovih susreta. Susretu se pridru`io i gospodin biskup Vlado Ko{i}.

5

@IVOST @UPE

U utorak 26. travnja, sve}enici Sisa~ke biskupije predvo|eni svojim biskupom Vladom Ko{i}em, hodo~astili su u Szombathely grad mu~eni{tva Svetog Kvirina, za{titnika Sisa~ke biskupije. U baroknoj Szombathelyskoj katedrali sisa~ki biskup Vlado Ko{i} u koncelebraciji s 20 sve}enika te u zajedni{tvu sa sisa~kim bogoslovima i redovnicama slavio je euharistijsko slavlje, nakon ~ega je goste iz Siska pozdravio te ukratko predstavio svoju biskupiju mons. Andres Veres, biskup Szombathelya, te ih po~astio objedom. Tom je prigodom potvr|eno da }e biskup Szombathelya, grada u kojem je mu~en sveti Kvirin, predvoditi slavlje u gradu gdje je svetac vr{io svoju biskupsku slu`bu u Sisku 11. lipnja kada Sisa~ka biskupija slavi svog nebeskog za{titnika.

U ~etvrtak 28. travnja, ministranti `upe Svetog Nikole iz Donje Zeline, predvo|eni svojim `upnikom Dragutinom Toplakom pohodili su katedralnu `upu Uzvi{enja Svetog Kri`a u Sisku. Rije~i dobrodo{lice tridesetorici ministranta iz Donje Zeline uputio je katedralni `upnik u Sisku mr. Antun Sente, izra`avaju}i radost {to njihov `upnik Dragutin Toplak dovodi ministrante u `upu gdje je i sam vi{e godina djelovao kao `upnik i dekan. Vl~. Toplak predslavio je euharistijsko slavlje sa svojim ministrantima u katedrali Uzvi{enja Svetog Kri`a obnavljaju}i tako

6

uspomene svog `upnikovanja u Sisku.

Doma}ini su gostima iz Donje Zeline prikazali film „Fragmenti“ o ~etiri tisu}ljetnoj povijesti grada Siska te im pripremili doru~ak.

U ponedjeljak 2. svibnja u Maloj dvorani Pastoralnog centra katedralne `upe odr`an je redoviti mjese~ni susret Voditelja `upnih zajednica Katedralne `upe Uzvi{enja Svetog Kri`a u Sisku. mr. Antun Sente, `upnik predstavio je pastoralni program katedralne `upe do 25. lipnja kada }e biti sve}eni~ko re|enje u Katedrali. Tom prigodom upoznao je voditelje s tehni~kim pojedinostima hodo~a{}a i susreta sa Svetim Ocem Benediktom XVI. kao i proslavom Svetog Kvirina za{titnika Sisa~ke biskupije.

U srijedu 4. svibnja, na blagdan Svetog Florijana, za{titnika vatrogasaca, sisa~ki biskup mons. Vlado Ko{i}, slavio je svetu misu u Sisa~koj katedrali u zajedni{tvu s dvjestotinjak vatrogasaca Sisa~ke biskupije te u koncelebraciji s vl~. Blahomirom Blago{om Pruchom, povjerenikom za pastoral vatrogasaca, te sve}enicima koji sura|uju s vatrogascima.

U prigodnoj homiliji biskup Vlado je kazao kako „vatrogasci imaju svoju zada}u spa{avati ljude. Time proslavljaju samoga Gospodina koji je rekao da nije do{ao da bude slu`en, nego da slu`i i `ivot svoj dade za mnoge. U njema~kom govornom podru~ju, odakle je i poteklo {tovanje sv. Florijana i Kri` ljubavi

@IVOST @UPE

gdje se najprije povezao Sveti Florijan s vatrogastvom, postoji uzre~ica: “Gott zur Ehr, dem nächsten zur Wehr”, {to otprilike zna~i: „Bogu u ~ast, bli`njem za spas!“ Tako se od po~etaka vatrogastvo ve`e za vjerski smisao ~uvanja `ivota i imovine bli`njih, {to je osobito djelo ljubavi prema bli`njima.

kvadratnih prostora predvi|enog za prihva}anje i podjelu odje}e, hrane i drugih korisnih stvari koje }e Caritas prikupljati i dijeliti potrebnima.

U petak 6. svibnja u Velikoj dvorani pastoralnog centra katedralne `upe Uzvi{enja Svetog Kri`a odr`ano je predstavljanje {ezdesetog broja „Kri`a ljubavi“, lista katedralne `upe. Uz ~lanove uredni{tva o Listu je govorio gospodin Jozo Bari{i}, urednik i voditelj na HRT-u. Ujedno je obilje`eno i 15 godina izla`enja lista. Tom prigodom gospodinu Lojzi Buturcu, dugogodi{njem `upnom suradniku mons. Vlado Ko{i}, sisa~ki biskup uru~io je posebno priznanje „Zlatno sisa~ko raspelo“ kao znak zahvale za sve {to je na {irem podru~ju Siska u~inio za katoli~ku Crkvu.

U ~etvrtak 5. svibnja mons. dr. Vlado Ko{i}, sisa~ki biskup blagoslovio je novoure|eni prostor Caritasa Sisa~ke biskupije na Trgu Vere Grozaj, na sisa~kom Zibelu. Rije~ je o gradskom prostoru koji je ugovorom dat na kori{tenje Sisa~koj biskupiji bez pla}anja naknade, a koji je namijenjen, kako je rekla Kristina Radi}, ravnateljica Caritasa Sisa~ke biskupije, svima onima kojima je ljubav uskrslog Spasitelja najpotrebnija. Prostor je veli~ine 283,20 ~etvornih metara u kojemu se nalaze uredi Caritasa i prostor za blagovanje i pripremu hrane, zatim 470 metara Kri` ljubavi

7

@IVOST @UPE

U subotu 7. svibnja, vjerou~itelji Vara`dinske biskupije, predvo|eni mr.

Damjanom Korenom, predstojnikom katehetskog ureda posjetili su Sisak u sklopu svojeg stru~nog usavr{avanja. Pred sisa~kom katedralom Uzvi{enja Svetog Kri`a do~ekao ih je mr. Antun Sente, ml., katedralni `upnik, a rije~i pozdrava i dobrodo{lice uputio im je mons. dr. Vlado Ko{i}, sisa~ki biskup izra`avaju}i radost {to su vjerou~itelji njegove rodne biskupije odabrali za mjesto stru~nog usavr{avanja sjedi{te Sisa~ke biskupije. O bogatoj povijesti grada Siska vara`dinskim vjerou~iteljima govorio je mr. Sente, te im prezentirao dokumentarni film „Fragmenti“, nakon ~ega im se obratila gospo|a Lidija Kopjar, direktorica Turisti~ke zajednice grada Siska. Sredi{nji dio boravka 120 vjerou~itelja Vara`dinske biskupije u Sisku bilo je euharistijsko slavlje koje je predvodio mr. Koren dok je propovijedao mr. Sente.

prethodio je bogati program kojega je pripremio vl~. Mato Malekinu{i}, povjerenik za pastoral duhovnih zvanja Sisa~ke biskupije.

U dvori{tu Pastoralnog centra kroz igru, ministranti iz raznih `upa Sisa~ke biskupije, bolje su se upoznali dok ih je vl~. Mato ohrabrio da se slobodno odazovu ako osje}aju poziv za sve}eni{tvo ili redovni{tvo.

U nedjelju 15. svibnja iz ruku svoga `upnika mr. sc. Antuna Sentea u sisa~koj katedrali Uzvi{enja Svetog Kri`a osamdesettroje djece primilo je sakrament prve svete pri~esti. Nakon sve~ane procesije, prvopri~esnike je pozdravila Helena Buturac, pro{logodi{nja prvopri~esnica i ~lanica KDZ „Kri` ljubavi“ te im po`eljela redovito susretanje s Kristom i nakon sve~anosti Prve pri~esti u svetim misama kao i u raznim zajednicama koje djeluju pri na{oj `upi. Djecu je za sakrament euharistije pripremala s. M.

U ~etvrtak 12. svibnja na{ `upnik Antun Sente, predslavio je euharistijsko slavlje povodom blagdana Svetog Leopolda Mandi}a u crkvi Gospe Lurdske u Rijeci u kojoj je Sveti Leopold jedno vrijeme djelovao.

U subotu 14. svibnja uo~i nedjelje Dobrog Pastira i Dana duhovnih zvanja ministranti Sisa~ke biskupije susreli su se sa svojim biskupom mons. Vladom Ko{i}em u katedrali Uzvi{enja Svetog Kri`a u Sisku.

Samom susretu biskupa s ministrantima

8

Kri` ljubavi

@IVOST @UPE

Karla tokom ove vjeronau~ne godine. Ljepoti misnog slavlja uvelike su doprinijeli ~lanovi ~lanovi KDZ „Kri` ljubavi“ pod ravnanjem Ivanke Krnic i Dolores [imunovi}.

U ponedjeljak 16. svibnja na{ `upnik Antun Sente, na blagdan Svetog Ivana Nepomuka predvodio je misno slavlje i propovijedao u istoimenoj crkvi u Glini.

U subotu 21. svibnja u organizaciji HKDPD-a odr`ano je hodo~a{}e u Molve, marijansko sveti{te Podravine u kojem slu`bu `upnika vr{i Si{~anin fra Tomislav Glavnik.

Osim Molva, hodo~asnici su posjetili \ur|evac i ^azmu.

U nedjelju 22. svibnja KDZ „Kri` ljubavi“ ostvario je Zagreba~ku turneju. Najprije su animirali pjevanje u crkvi i `upi Svetog Stjepana Prvomu~enika u zagreba~kom Botincu za vrijeme misnog slavlja {to ga je predvodio na{ `upnik Antun Sente. Potom su se uputili na Medvedgrad gdje su se upoz-

nali s povije{}u tog lijepog zdanja. Vrhunac turneje bio je sudjelovanje na Prvoj smotri dje~jih zborova „Ljiljani“ u `upi Svetog Antuna Padovanskog u Sesvetskim Selima gdje su kao posebni gosti animirali i pjevanje na sve~anoj misi koju je predvodio negda{nji sesvetskoselski kapelan, a sada na{ `upnik Sente.

Istog dana nave~er otvorenjem izlo`be fotografija orgulja nestalih u Domovinskom ratu pod nazivom „Sisa~ka orgulja{ka ba{tina“, u katedralnoj `upi Uzvi{enja Svetog Kri`a u Sisku zavr{io je izrazito dobro posje}eni 5. Me|unarodni orgulja{ki festival Ars Organi Sisciae. Ideja vodilja ovogodi{njeg festivala bila je „Tajna daha o`ivljena glasom i zvukom orgulja“, stoga smo se tijekom proteklog tjedna, od 16. do 22. svibnja, imali prilike dru`iti sa vrhunskim umjetnicima orgulja Christianom Iwanom, katedralnim orgulja{em u Grazu, Mariom Penzarom, Edmundom Andlerom-Bori}em i Ljerkom O~i} te njihovim gostima solistima sopranisticama Margaretom Klobu~ar i Mayumi Kamei, mezzosopranisticom Tihanom Herceg Iv{i}, basom Sa{om ^anom i flautisticom Anom Butkovi}.

U utorak 24. svibnja u prostorima Gimnazije Sisak dr. sc. Vlado Ko{i}, sisa~ki biskup odr`ao je predavanje „O dijalogu“ na prvoj tribini u ciklusu Op}eshvatiljiva predavanja koju je organizirala Gimnazija Sisak. Na Kri` ljubavi

9

@IVOST @UPE

po~etku susreta, na kojem su se okupili profesori i u~enici Sisa~ke gimnazije kao i predstavnici javnog `ivota te zainteresirani slu{a~i, gosta predava~a pozdravio je gosp.

Miroslav Bagari}, ravnatelj Sisa~ke gimnazije te mu u znak dobrodo{lice predao umjetni~ku sliku kojoj je autor.

U subotu 28. svibnja roditelji prvopri~esnika sa svojom djecom dru`ili su se u Duhovno obrazovnom centru Sestara milosrdnica „Marijin dvor“ u Lu`nici zajedno sa s. Karlom Ivan~i} i vl~. Antunom Senteom.

Od 3. do 5. lipnja na{u `upu posjetili su bogoslovi Centralnog sjemeni{ta Splitsko – makarske nadbiskupije u sklopu apostolskog pohoda Svetog Oca na{oj Domovini.

U subotu 4. lipnja na{ `upnik mr. sc.

Antun Sente, bio je glavni komentator nezaboravnog susreta Svetog Oca Benedikta XVI. s mladima na glavnom zagreba~kom trgu bana J. Jela~i}a na Radio Sljemenu.

U nedjelju 5. lipnja na{ `upnik mr. sc.

Antun Sente, bio je komentator apostolskog

10

pohoda Svetog Oca Benedikta XVI. na{oj Domovini na Hrvatskoj radio televiziji.

U subotu 11. lipnja, sve~anom procesijom i misnim slavljem, Sis~ani su proslavili svog nebeskog za{titnika Svetog Kvirina. Od sisa~ke katedrale Uzvi{enja Svetog Kri`a ulicama grada Sisak do crkve Svetog Kvirina u sve~anoj procesiji, koju je predvodio Andres Veres, biskup Szombathelya u zajedni{tvu s mons. Vjekoslavom Huzjakom, bjelovarsko – kri`eva~kim biskupom te mons. Vladom Ko{i}em, sisa~kim biskupom, sudjelovalo je preko tisu}u hodo~asnika. U procesiji su sudjelovali: ministranti, prvopri~esnici, krizmanici, predstavnici `upa Sisa~ke biskupije koji su nosili zastave i oznake svojih `upa, KUD-ovi, udruge i dru{tva, vatrogasci, lovci, policajci, vojnici, udruge proiza{le iz Domovinskog rata, ~lanovi Lu~ke kapetanije, predstavnici dr`avne, lokalne uprave i samouprave te brojni sve}enici i mnogi vjernici.

Nakon procesije uslijedilo je misno slavlje u crkvi Svetog Kvirina koje je predvodio mons.

Veres.

Istog dana odr`ana je u Starom Gradu u Sisku u organizaciji Sisa~ke biskupije i katedralne `upe Uzvi{enja Svetog Kri`a, Zlatna harfa Sisa~ke biskupije. Smotra `upnih dje~jih zborova zapo~ela je prigodnom Slu`bom Rije~i o doga|aju Pedesetnice na kojoj su sudjelovali voditelji i predstavnici zborova sa ~lanovima svojih obitelji `ele}i tako istaknuti

Kri` ljubavi

@IVOST @UPE

obiteljske vrijednosti, a vodio ju je vl~. Mato Malekinu{i} `upni vikar u sisa~koj katedrali.

Prigodnu rije~ i blagoslov svim prisutnim izvo|a~ima i njihovim gostima udijelio je mons. Vlado Ko{i}, sisa~ki biskup. Nastupili su `upni dje~ji zborovi iz `upe Svetog Mateja, Dugave – Zagreb, „Plamen Svetog Lovre“ iz Petrinje, „Lojzekovi mali{ani“ Buda{eva – Sisak, „Sveti Stjepan“ iz Opuzena, „Marijini mali{ani“ iz Siska i Katedralni dje~ji zbor „Kri` ljubavi“ iz Siska. Na kraju Zlatne harfe male pjeva~e je ohrabrio fra. Petar Kinderi}, organizator Zlatne harfe za cijelu Hrvatsku te im uru~io priznanja. Nakon smotre dje~jeg pjevanja dru`enje djece nastavljeno je u dvori{tu Pastoralnog centra gdje su animaciju preuzeli mladi animatori katedralne `upe.

U nedjelju Pedesetnice ili Duhova 12. lipnja mons. Vlado Ko{i}, sisa~ki biskup slavio je euharistiju u sisa~koj katedrali Uzvi{enja Svetog Kri`a za vrijeme koje je podijelio sakrament svete potvrde sto ~etvoro kandidata iz katedralne `upe koje je za ovaj sakramenta uz vjerou~itelje pripremao vl~.

Mato Malekinu{i}, `upni vikar. U prigodnoj propovijedi biskup Vlado je poru~io krizmanicima kako je danas zavr{etak vazmenog vremena, pedeseti dan nakon Uskrsa, blagdan Pedesetnice, kojim ~itava Crkva na svijetu slavi primanje Duha Svetoga. A vi dragi krizmanici ba{ danas i primate puninu Duha Svetoga u sakramentu svete potvrde ili Kri` ljubavi

krizme ili firme. Sakrament se naziva potvrda jer sam Bog potvr|uje da ste Njegova ljubljena djeca, ali i vi potvr|ujete svojim izborom svoju vjeru koju ste primili ve} na kr{tenju.

Istog dana Katedralni dje~ji zbor „Kri` ljubavi“ pod vodstvom Ivanke Krnic i Dolores [imunovi} sudjelovao je na smotri dje~jih zborova Zlatna lira u zagreba~koj `upi Bla`enog Alojzija Stepinca – Brestovje Novaki Rakitje. Ovo je ve} tre}i nastup Kri`a ljubavi na Zlatnoj liri koja se ove godine odr`ava 9. put. Uz katedralni dje~ji zbor na Zlatnoj liri sudjelovalo je nekoliko dje~jih zborova zagreba~kih `upa.

U ponedjeljak 13. lipnja, u Galdovu Kaptolskom, u kapelici Svetog Antuna, staroj preko 80 godina, proslavljen je blagdan Svetog Antuna Padovanskog. Euharistiju je predvodio vl~. Mato Malekinu{i}, `upni vikar, a pridru`io mu se i `upnik vl~. mr. Antun

11

@IVOST @UPE

Sente ml. Nadahnutom rje~ju, vl~. Mato, govorio je o `ivotu i djelu sveca omiljenog u ~itavom svijetu, Sv. Antunu. Kao {to se sveci ne ra|aju, ve} se svecem postaje, tako je i Sv. Antun na~inom svoga `ivota, vjerom i ljubavlju prema Bogu i bli`njemu, zaslu`io da ga Bog primi me|u svoje svete. Nakon euharistijskog slavlja, za sve nazo~ne pripremljen je domjenak pored same kapelice.

U petak 17. lipnja, slavljena je misa zahvalnica u Sisa~koj katedrali koju je predvodio vl~. Mato Malekinu{i}, `upni vikar u koncelebraciji s pre~. Alojzijem Petranovi}em, katedralnim ispovjednikom i mr. Antunom Senteom, ml., katedralnim `upnikom . U prigodnoj homiliji okupljenim ~lanovima `upnih zajednica `upnik Antun je kazao kako svaka na{a `rtva, i svaki na{ trud, pa primijetio to netko ili ne, ima smisla. Bog sve vidi!

Bog nagra|uje! Mi smo tek krhka stvorenja, istina tako ~esto `eljni priznanja i zahvale, a opet s druge strane tako ovisni o Bo`joj milo-

12

sti. Stoga neka nam ova misa zahvale jo{ vi{e osvijesti da sve {to god smo dobro u~inili da smo to u~inili s Bo`jom milo{}u, rekao je `upnik Antun. Ljepoti misnog slavlja doprinijeli su ~lanovi tri `upna zbora: Sveta Cecilija, Crux caritatis i Kri` ljubavi. Nakon misnog slavlja ~lanovi vi{e `upnih zajednica pod vodstvom Spomenke Juri}, pripremili su predstavu o Kvirinovim u~enicima.

U nedjelju 19. lipnja, na svetkovinu Presvetog Trojstva, mons.Vlado Ko{i}, sisa~ki biskup slavio je euharistijsko slavlje u sisa~koj katedrali Uzvi{enja Svetog Kri`a zajedno s ~lanovima crkvenih pokreta, zajednica i dru{tava Sisa~ke biskupije te brojnim vjernicima. Uz sve}enike sisa~kog dekanata u koncelebraciji je sudjelovao vl~. Nikola Majcen, povjerenik za pastoral crkvenih pokreta, zajednica i udruga Sisa~ke biskupije. U prigodnoj homiliji biskup Vlado je kazao kako mi nismo neke zasebne zajednice, mi smo svi u Crkvi Katoli~koj, i to se treba vidjeti, mi trebamo biti prepoznatljivi kao katolici.

Istog dana Kri` ljubavi, katedralni dje~ji zbor animirao je pjevanje na misama u `upi Presvetog Trojstva u Pe{}enici i u filijalnoj kapeli u Lekeniku na istoimenu svetkovinu.

I jedno i drugo euharijstijsko slavlje predvodio je mr. Antun Sente, ml., katedralni `upnik u Sisku u koncelebraciji s doma}im `upnikom Markom Cvitku{i}em koji ujedno vr{i slu`bu kancelara Sisa~ke biskupije. Pod ravnanjem Kri` ljubavi

@IVOST @UPE

Ivanke Krnic, voditeljice i uz orguljsku pratnju Dolores [imunovi}, dipl. odgojiteljice KDZ Kri` ljubavi ovim nastupom zavr{io je pastoralnu godinu. Nakon euharistijskih slavlja `upnik Cvitku{i} male pjeva~e po~astio je nedjeljnim ru~kom.

U ponedjeljak 20. lipnja predstavljena je u Velikoj dvorani Pastoralnog centra katedralne `upe Uzvi{enja Svetog Kri`a u Sisku, knjiga fra Darka Teperta u izdanju Teovizije, Rije~ o obitelji, Lectio divina o obiteljskom `ivotu. O knjizi su govorili: mons. Vlado Ko{i}, sisa~ki biskup, fra. Mario Cifrak, bra~ni par Marina i Zoran Novosel, Ivica Doma~inovi} te sam autor fra Darko. Biskup Vlado je tom prigodom istaknuo kako je ova knjiga jedno novo oboga}enje na podru~ju obiteljske tematike s biblijskog podru~ja. Na kraju predstavljanja fra Darko je istaknuo kako mu je nakana bila dok je pisao potaknuti svakoga tko bude ~itao ovu knji`icu na ~itanje Svetog Pisma.

U ~etvrtak 23. lipnja, na svetkovinu Tijelova mons. Vlado Ko{i}, sisa~ki biskup predvodio je misno slavlje u sisa~koj katedrali Uzvi{enja Svetog Kri`a u koncelebraciji s mr. sc. Antunom Senteom, katedralnim `upnikom i vl~. Matom Malekinu{i}em, katedralnim vikarom. Nakon mise sisa~ki biskup Vlado vodio je tijelovsku procesiju ulicama grada Siska.

Kri` ljubavi

U prigodnoj homiliji biskup Vlado je istaknuo kako danas Crkva slavi blagdan Tijela i Krvi Gospodnje, kojim `eli svjedo~iti svoju ljubav prema Gospodinu koji je ostao trajno nazo~an pod prilikama Kruha i Vina u Euharistiji. Posebnost je dana{njeg blagdana – tzv. tijelovska procesija kojom vjernici kroz stolje}a svjedo~e da se Kristu Gospodinu klanjaju ne samo u Crkvi nego da ga `ele unijeti u svoj svakodnevni `ivotni prostor, na ulice i trgove svojih gradova i sela, jednom rije~ju da vjera u Krista ne mo`e i ne smije ostati samo „privatna stvar“ nego – u dru{tvu vidljiva i prepoznatljiva.

Istog dana popodne 50-ak `upljana krenulo je na sedmodnevno hodo~a{}e u Svetu Zemlju vo|eno dr. Darkom Tepertom, OFM. U subotu 25. lipnja Ivan Faletar i Janko Luli} primili su red prezbiterata po rukama mons. Vlade Ko{i}a, sisa~kog biskupa u sisa~koj katedrali Uzvi{enja Svetog Kri`a. Na misnom slavlju koncelebriralo je pedesetak sve}enika Sisa~ke i Vara`dinske biskupije te Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeni{ta iz Zagreba, me|u kojima su bili i poglavari zagreba~ke bogoslovije predvo|eni mons.

Stjepanom Balobanom, rektorom.

U prigodnoj homiliji biskup Ko{i} istaknuo je kako je na novore|enike Ivana i Janka mislio kad je slu{ao rije~i Svetoga Oca pape

13

@IVOST @UPE

Benedikta XVI. koje je izrekao u Zagreba~koj katedrali 5. lipnja o.g. kojima je podsjetio sve – i biskupe i prezbitere, redovnike, redovnice, bogoslove, sjemeni{tarce te redovni~ke kandidate i kandidatice, kao i vjernike laike – na lik bl. Alojzija Stepinca, na ~iji se grob do{ao pomoliti u katedrali. Papa je tada istaknuo veliku vjeru Bla`enog Alojzija Stepinca iz koje je izvirala spremnost na `rtvu za Krista.

U ponedjeljak 27. lipnja, Odbor HBK za mlade pod predsjedanjem mons. Mije Gorskog, predsjednika Odbora i pomo}nog biskupa zagreba~kog, odr`ao je svoju redovitu sjednicu u sredi{tu Sisa~ke biskupije prostorijama Pastoralnog centra sisa~ke katedralne `upe. Uz povjerenike za pastoral mladih hrvatskih nad/biskupija i redovni~kih zajednica sjednici je nazo~io i mons. Vlado Ko{i}, sisa~ki biskup, koji je na po~etku sve srda~no pozdravio te izrazio zadovoljstvo {to

14

se ova sjednica odr`ava ba{ u Sisku sredi{tu Sisa~ke biskupije koja je doma}in sljede}eg Nacionalnog susreta hrvatske katoli~ke mlade`i 5. i 6. svibnja idu}e godine. Upravo nacionalni susret HKM bila je i va`na tema u dnevnom redu.

U nedjelju 3. srpnja pre~. Alojzije Petranovi}, umirovljeni sve}enik u sisa~koj katedrali Uzvi{enja Svetog Kri`a u Sisku, predvodio je euharistijsko slavlje kojim je obilje`io 50 godina sve}eni{tva. „Zlatomisnik, Alojzije Petranovi}, iz rodne je obitelji pre{ao u veliku obitelj povijesne Zagreba~ke nadbiskupije, koja je od 1997. godine naovamo procvjetala u jo{ 4 nove biskupije. Zaredio ga je za sve}enika u zagreba~koj prvostolnici, na Petrovo 1961. godine, s drugim kolegama, onda{nji zagreba~ki nadbiskup dr. Franjo [eper. Postao je Isusov sve}enik pred 50 godina. To je trenutak, kada je prvi puta kao sve}enik poljubio Isusov oltar, i taj poljubac se pamti za ~itav `ivot!“, kazao je u prigodnoj propovijedi mons. Stjepan Ko`ul, zagreba~ki kanonik. U ime `upljana i Si{~ana slavljeniku je ~estitke uputio mr. Antun Sente, ml., katedralni `upnik uru~iv{i mu sliku „Isus prima na sebe kri`“ rad sisa~kog akademskog slikara Alema Bio~i}a, prisje}aju}i se zajedni~kih godina suradnje dok je jo{ bio kapelan, a pre~. Alojzije `upnik. Ljepoti misnog slavlja doprinijeli su ~lanovi katedralnog zbora „Sveta Cecilija“ pod ravnanjem Jelene Bla{kovi}, prof.

Kri` ljubavi

@IVOST @UPE

crkvene glazbe i uz orguljsku pratnju Marijane Bo~ek. Nakon misnog slavlja uslijedila je sve~ana akademija u ~ast Zlatomisnika te prigodni domjenak u prostorima Pastoralnog centra Katedralne `upe. Euharistijskom slavlju nazo~io je i mons. Vlado Ko{i}, sisa~ki biskup dok su u koncelebraciji sudjelovali mons. Lovro Cindori, zagreba~ki kanonik, dvadesetak sve}enika Sisa~ke biskupije, te negda{nji Petranovi}evi suradnici.

Od 22. lipnja do 8. srpnja odr`an je Sisa~ki oratorij, a tema ovogodi{njeg bila je „Radost obiteljskog zajedni{tva“. Kroz tri tjedna dru`enja u glazbenoj, dramskoj, likovnoj, plesnoj, sportskoj i kreativnoj radionici djeca su spoznala i duhovnu dimenziju obitelji, svi sudionici bili su jedna obitelj. Prostor `upnog dvori{ta bio je ispunjen rado{}u, plesom i pjesmom.

U petak 22. srpnja hodo~a{}em u Sisa~ku katedralu i Sisa~ku biskupiju zavr{en je 64. kongres Me|unarodne udruge katolika esperantista, koji je 16. srpnja otvoren u Zagrebu.

U Pastoralnom centru `upe Uzvi{enja Svetog

Kri` ljubavi

Kri`a, katolicima esperantistima dobrodo{licu je izrazio `upnik mr. Antun Sente, ml. koji je kratko predstavio povijest Siska. Potom je sisa~ki biskup Vlado Ko{i} odr`ao predavanje “Mu~enici biskupije Sisak: od sv. Kvirina do na{ih dana”. Koncelebrirano misno slavlje na esperantu, s posebnom nakanom za jedinstvo kr{}ana, u sisa~koj katedrali predvodio je biskup Ko{i}.

U petak 5. kolovoza vl~. Mato Malekinu{i}, `upni vikar predvodio je hodo~a{}e katedralne `upe iz Siska Majci Bo`joj Trsatskoj.

U subotu 20. kolovoza odr`ano je drugo hodo~a{}e Sisa~ke biskupije u Mariju Bistricu.

Svetu misu predvodio je mons. dr. Vlado Ko{i}, sisa~ki biskup uz koncelebraciju sve}enika iz Sisa~ke i ostalih biskupija. Za vrijeme homilije biskup Ko{i}, proglasio je predstoje}u pastoralnu godinu Godinom mladih za Sisa~ku biskupiju.

U utorak 23. kolovoza mons. Vlado Ko{i}, sisa~ki biskup, na Dan Spomena `rtava

15

@IVOST @UPE

totalitarnih i autoritarnih re`ima 20. stolje}a slavio je u sisa~koj katedrali Uzvi{enja Svetog Kri`a misu zadu{nicu za sve `rtve. Biskup je tada iznio tu`nu sudbinu ubijenih 15 sve}enika od strane komunista i partizana koji su ro|eni ili djelovali na dana{njem podru~ju Sisa~ke biskupije, te samo neke primjere zlo~ina koje su po~inili pripadnici tzv. osloboditelja, nakon 1954. godine po raznim gradovima Hrvatske.

U ~etvrtak 1. rujna odr`an je prvi susret sve}enika Sisa~ke biskupije sa svojim biskupom mons. Vladom Ko{i}em na po~etku nove pastoralne godine. Susret je odr`an u prostorima katedralne `upe Uzvi{enja Svetog Kri`a u Sisku. U prvom dijelu susreta predavanje je odr`ala prof. defektologinja @eljkica [emper, povjerenica za pastoral osoba s invaliditetom u Sisa~koj biskupiji na temu: „Osobe s invaliditetom – dar Bo`ji?“ U svom predavanju povjerenica @eljkica je govorila o dostojanstvu i svakodnevnici osoba s invaliditetom, o njihovoj patnji i shva}anju patnje, o fenomenologiji razli~itih vrsta o{te}enja i potrebnih prilagodbi okoline, te o dostojanstvu osobe u u~enju Crkve. Na kraju svog izlaganja defektologinja [emper je zaklju~ila kako smo svi, pou~eni Kristovim primjerom, a osobito mi u Crkvi, pozvani do}i i prihva-

titi drugoga kao druga~ijeg, komunicirati s njim, djelovati za njega te gorjeti ali ne izgorjeti zaklju~ila je [emper.

U subotu 3. rujna vl~. Mato Malekinu{i}, `upni vikar predvodio je hodo~a{}e katedralne `upe iz Siska u nacionalno sveti{te Predragocjene krvi Kristove u Ludbreg povodom 600. obljetnice progla{enja ~uda.

Istog dana nave~er mons. Vlado Ko{i} predvodio je euharistijsko slavlje za vrijeme kojeg je zajedno s vjerou~iteljima Sisa~ke biskupije zazvao Duha Svetoga na po~etku vjeronau~ne godine. „Po|imo i mi u {kolu – ne samo kao oni koji pou~avaju, nego prvenstveno kao u~enici koji su `eljni da ih najve}i U~itelj uvijek pou~ava, da bismo onda mogli i mi druge u~iti.“ kazao je mons.

Vlado Ko{i}, sisa~ki biskup u sisa~koj katedrali Uzvi{enja Svetog Kri`a. Na kraju misnog slavlja biskup Ko{i} podijelio je trajne mandate vjerou~iteljima, te predstavio novu predstojnicu katehetskog ureda s. Smilju ^irko.

U ponedjeljak 5. rujna odr`an je prvi Susret voditelja `upnih zajednica u novoj pastoralnoj godini u Maloj dvorani Pastoralnog centra Katedralne `upe.

16

Kri` ljubavi

@IVOST @UPE

PRVA PRI^EST KRIZMA

Kri` ljubavi

17

@IVOST @UPE

ZAGREBA^KA TURNEJA KDZ KRI@ LJUBAVI

18

Kri` ljubavi

@IVOST @UPE

Kri` ljubavi

19

@IVOST @UPE

MAJKO BO@JA MOLVARSKA, MOLI ZA NAS!

D

ivno sun~ano jutro 21. svibnja 2011. i na{a `upa pod vodstvom `upnika mr. sc. Antuna Sente, ml., kre}e put Podravine u marijansko sveti{te Molve, gdje je `upnik na{ sugra|anin fra Tomislav Glavnik. Stoga idemo u nepoznat, ali ipak poznat kraj.

U autobusu nakon `upnikovog pozdrava i upoznavanja s planom i programom hodo~a{}a slijedi molitva krunice. Svibanjske su pobo`nosti te molimo i Lauretanske litanije. Lagani `amor zadovoljnih `upljana uz brujanje autobusa, te zvonjenje nekog mobitela, u`urbano tra`enje, razgovor a onda ti{ina. Netko moli, netko drijema, a netko i jede i tako uz sve te aktivnosti dolazimo u \ur|evac, gdje je na{ `upnik dogovorio s vi{om kustosicom Editom Jankovi} razgledavanje Starog Grada.

Stari je grad utvrda iz 15. stolje}a koja je odigrala va`nu ulogu u borbi protiv Turaka.

U obnovljenim salonima utvrde nalazi se galerija umjetnina, a u potkrovlju zbirka Ivana Lackovi}a Croate, koja uz mnoge doma}e umjetnike ima i svjetske majstore grafike Rembrandta i D端rera.

Odlazimo u Molve gdje nas do~ekuje fra Tomislav. Slijedi pozdravljanje a onda tko

20

`eli mo`e pristupiti sakramentu svete ispovijedi.

Svetu misu slavi na{ `upnik mr.sc. Antun Sente, ml., i u svojoj propovijedi nas upozorava na skromnost, na Trojedinog Boga - Oca, Sina i Duha Svetoga, spominje i Bla`enu Djevicu Mariju kojoj je posve}ena i ova Crkva, Mariji i njezinoj poniznosti, skromnosti a iznad svega vjeri - vjeri u Rije~ Bo`ju koja se o~ituje re~enicom: Neka mi bude po Rije~i Tvojoj.

Nakon svete mise fra Tomislav nas upoznaje s povije{}u Gospe Molvarske koja datira iz 1470. godine. Kip Gospe Molvarske bio je smje{ten u jednoj kapelici, ali radi najezde Osmanlija, koji su uni{tavali sve oko sebe, ljudi su ga zakopali nedaleko kapelice. S vremenom je zaboravljeno gdje je skriven kip te je sasvim slu~ajno na|en i vra}en u kapelicu, koja je i sama bila sru{ena te na istom mjestu sagra|ena. U toj se nanovo izgra|enoj kapeli tijekom godine ~uva kip Majke Bo`je Molvarske. Svake godine za blagdan Velike Gospe spomenuti kip Gospe Molvarske u procesiji se prenosi u `upnu crkvu, te ga vjernici ponovno vra}aju u Marijinu kapelu za Malu Gospu.

Kri` ljubavi

@IVOST @UPE

@upna crkva Uznesenja Bla`ene Djevice Marije, po~ela se graditi 1853. godine a blagoslovljena je 1862. Crkva je veoma velika za tako malo mjesto, ali su je izgradili mje{tani svojim sredstvima. Obnovio ju je `upnik Bla` Toma{i} krajem 19. i po~etkom 20. stolje}a kada je nastao i najve}i dio inventara. Glavni oltar je naru~en u Tirolu. U `upnoj crkvi nalazi se i kip Filomene, djevice i mu~enice koji je dugo godina bio zaboravljen, sve do 2005. godine, kada se pronalazi kip svete Filomene u le`e}em polo`aju i od tada se hodo~asti i svetoj Filomeni. Spomenimo jo{ da su u crkvi orgulje istog slavenskog majstora Brandla kao i na{oj Sisa~koj katedrali.

Slijedi kratka molitva uz kip Gospe gdje joj usrdno mole}i predajemo svoje `elje, brige, tegobe, unuke, djecu, zdrave i bolesne, vjernike i nevjernike. Molimo da nas sve ogrne svojim pla{tem ljubavi i dobrote.

Posjetili smo i ve} spomenutu Marijinu kapelicu nedaleko crkve gdje Gospa ~eka svoje hodo~asnike. Uz ovu kapelu vezano je jedno ~udo ~iji sudionik jo{ uvijek `ivi.

Naime ~ovjek koji je omogu}io stranim lopovima, ostaviv{i otvoreno prozorsko krilo, ulazak u kapelu i kra|u vrijednih kipova, sam je ispri~ao prija{njem `upniku {to je do`ivio. Kad su lopovi ukrali sve kipove iz kapele htjeli su ukrasti i kip Gospe, koji je u tom trenutku toliko ote`ao da ga nisu mogli pomaknuti. Poznato je da mu je te`ina tek 9

Kri` ljubavi

kilograma, ali ipak u tom trenutku kra|e nisu ga mogli ni pomaknuti.

Nakon molitve u kapelici slijedi pauza za ru~ak koji je uz vesele pri~e na{eg `upnika mr.sc. Antuna Sente, ml. i `upnika fra Tomislava Glavnika, brzo pro{ao. Odmoreni, siti i zadovoljni idemo poslije srda~nog pozdravljanja dalje.

U \ur|evcu smo posjetili poseban geografsko-botani~ki rezervat i prirodni fenomen tzv. „hrvatsku Saharu“, gdje je prava pustinja, puno pijeska i dina i endemi~nih biljnih vrsta, taj dio se zove „\ur|eva~ki peski“. Nakon kratkog razgledavanja i okrijepe idemo dalje u ^azmu gdje smo posjetili crkvu svete Magdalene koja ima posebnu vrijednost.

Vanjski izgled obnovit }e se u goti~kom stilu dok je unutra{njost sva u baroku i rokokou.

Upravo u ^azmi nekad je bilo drugo sjedi{te zagreba~kih nadbiskupa. Bla`eni Augustin Ka`oti} znao je boraviti u ^azmi kao zagreba~ki nadbiskup.

Draga Majko hvala ti na ovom divnom danu, na slavljenju Gospodina, na upoznavanju ljepota na{e sakralne ba{tine.

Majko Bo`ja Molvarska, Majko na{a, povjeravamo ti svoje mjesto, svoju `upu, obitelj i sve ljude. Prati nas svojim pogledom, zagovaraj nas kod svoga Sina. Odagnaj od nas svako zlo i razdor, a izmoli nam slogu i jedinstvo. Daj da postanemo i budemo Bo`ji. Majko Bo`ja Molvarska, moli za nas. Amen.

Anica Potkonjak

21

@IVOST @UPE

SUSRETI OBITELJI Z

apo~ela nam je nova {kolska, a tako i pastoralna godina. Dana nam je iznova mogu}nost da gradimo i sadimo, ili jo{ bolje da uzgajamo i njegujemo ono {to smo ve} zapo~eli proteklih godina. Bog nam u svojoj milosti pokazuje putove kojima mo`emo izgra|ivati svoj vjerni~ki `ivot.

Tako je i u na{oj `upi protekle godine zapo~elo okupljanje roditelja na mjese~ne kateheze. Na sustrete su dolazili roditelji

22

prvopri~esnika koji su u anketi izrazili potrebu za ovakvim susretima. Kroz razne teme, kao {to su: {to je molitva, va`nost molitve, poziv, {to je brak, bra~na ljubav... i prigodne radionice roditelji su na temelju Evan|elja i crkvenih dokumenata razmi{ljali o va`nim vjerni~kim i egzistencijalnim pitanjima i to kroz konkretne primjere. Ujedno kroz me|usobni razgovor i zajedni~ko dru`enje pa i {alu roditelji su me|usobno podijelili brige i radosti bra~nog, obiteljskog i roditeljskog poziva. Cilj ovakvih susreta je

Kri` ljubavi

@IVOST @UPE

pomo}i roditeljima u odgoju u vjeri njihove djece, ali isto tako i roditelje potaknuti da i oni sami nastave izgra|ivati svoj osobni odnos s Bogom i rasti u vjeri. Poticati ih na prakti~no i ~e{}e `ivljenje sakramentalnog `ivota koji se onda odra`ava i na `ivot cijele obitelji. Sakramentom kr{tenja svoje djece, roditelji su se pred Bogom i Crkvom obvezali da }e svoju djecu odgajati u vjeri – to je ozbiljna i velika zada}a. Bog dijete povjerava roditeljima da oni budu slika Bo`je ljubavi prema njemu. Nikada nije previ{e govoriti o silini i veli~ini rije~i, obe}anja koje se daje prilikom kr{tenja djeteta. ^esto zaboravljamo da }emo o svome upravljanju morati polo`iti ra~un, a tada ne}emo mo}i re}i da nismo znali.

Na{e susrete zavr{ili smo 28. svibnja zajedni~kim izletom obitelji u Duhovni centar sestara milosrdnica Marijin dvor u Lu`nici pokraj Zapre{i}a. Svetu misu i prigodnu pro-

Kri` ljubavi

povijed imao je na{ `upnik Antun Sente.

Poslije svete mise po~elo je pripremanje zajedni~kog obiteljskog ru~ka, u parku. Dok su djeca u`ivala u igri, roditelji su dali maha svojem kulinarskom umije}u. U popodnevnim je satima ravnateljica centra, s. Miroslava Bradica, uprili~ila razgledavanje dvorca uz stru~no vodstvo. Vjerujem da je ovakvo zajedni~ko dru`enje u kojem se je objedinilo duhovno, kulturno i ono svakida{nje osvje`ilo sudionike i dalo im novi polet za borbu o~uvanja svoje svetinje, a to je obitelj, obitelj zasnovana po Bo`jem naumu. I ove pastoralne godine nastojat }emo uzgajati ono {to smo Bo`jom providno{}u zasadili. Termini susreta bili su posljednji petak u mjesecu, pa }emo tako nastaviti i ove godine, a u slu~aju promjena biti }ete obavije{teni. Radujem se ponovnom susretu, ujedno pozivam da nam se priklju~e svi kojima je obitelj va`na i koji je `ele izgra|ivati na temeljima Bo`je ljubavi i Kristova Evan|elja. s. M. Karla Ivan~i}

23

@IVOST @UPE

Zlatna harfa - S 24

Kri` ljubavi

@IVOST @UPE

Sisak 2011.

Kri` ljubavi

25

@IVOST @UPE

Zlatna lira,

26

Kri` ljubavi

@IVOST @UPE

2011.

Kri` ljubavi

27

@IVOST @UPE

PROSLAVLJENO ANTUNOVO U GALDOVU KAPTOLSKOM

I

ovog 13. lipnja, u Galdovu Kaptolskom, u kapelici Svetog Antuna, staroj preko 80 godina, dostojno je proslavljen blagdan Svetog Antuna Padovanskog. Unato~ tome, {to se gotovo u isto vrijeme toga dana odr`avala proslava istog sveca i u novoosnovanoj `upi Svetog Antuna pustinjaka u Odri, kod nas se okupilo oko 250 vjernika. To je dokaz da mje{tani Galdova Kaptolskog, kao i mnogi drugi na{i `upljani {tuju Svetog Antuna i s rado{}u dolaze se pomoliti pred njegovim kipom, te zahvaliti za zagovor kod dragoga Boga. Time nastavljaju tradiciju slave ovog sveca.

Euharistiju je predvodio vl~. Mato Malekinu{i}, `upni vikar, a pridru`io mu se i na{ `upnik mr. Antun Sente ml.

Nadahnutom rje~ju, vl~. Mato, govorio je o `ivotu i djelu sveca omiljenog u ~itavom svijetu, Sv. Antunu. Kao {to se sveci ne ra|aju, ve} svecem se postaje, tako je i Sv. Antun na~inom svoga `ivota, vjerom i ljubavlju prema Bogu i bli`njemu, zaslu`io da ga Bog primi me|u svoje svete. Svi sveci su ljubili Boga, iskazivali ljubav prema potrebitima, prema Bo`joj rije~i, prema Svetom pismu. Sveti Antun Padovanski bio je veliki propovjednik ali ponizan, a posebno je iskazivao ljubav prema siromasima. Iako je Sveti Antun bio zaista veliki teolo{ki um, istovre-

28

meno je bio duboko ponizan, a sve {to je zagovarao potvr|ivao je svojim djelima i primjerom. Nagla{eno je, da bi Sveti Antun trebao biti i nama poticaj da budemo {to je mogu}e vi{e bliski svetosti. Bog od nas tra`i dobra djela, ljubav prema bli`njemu i pomo} prema onima kojima je najpotrebnija.

Vele~asni Mato na kraju je poru~io, da zna da danas nije popularno biti svet, da se danas vi{e cijene i vrednuju neke druge osobine i primjeri, ali da mi vjernici moramo slijediti put Svetog Antuna, miljenika Bo`jeg. Tra`imo njegov zagovor kod Boga, budimo ponizni i maleni jer Bog je na prvom mjestu.

Euharistijsko pjevanje animirao je katedralni zbor „Sveta Cecilija“, pod ravnanjem prof. Jelene Bla{kovi}, uz muzi~ku pratnju Ane Bla{kovi}, uz glazbenu pratnju.

Nakon euharistijskog slavlja, za sve nazo~ne pripremljen je domjenak pored same kapelice.

Hvala svima koji su organizirali ovu sve}anost, kao i svima koji su svojim prisustvom i ove godine na ovom mjestu proslavili blagdan Svetog Antuna Padovanskog. Hvala dragom Bogu da smo mogli na otvorenom prostoru, po ugodnom vremenu, proslaviti na{eg sveca, za{titnika ovog mjesta.

Antun Gregec Kri` ljubavi

@IVOST @UPE

50 GODINA SVE]ENI^KE SLU@BE PRE^ASNOG ALOJZIJA PETRANOVI]A

Z

latomisnik, Alojzije Petranovi}, iz rodne je obitelji pre{ao u veliku obitelj povijesne Zagreba~ke nadbiskupije, koja je od 1997. godine naovamo procvjetala u jo{ 4 nove biskupije. Zaredio ga je za sve}enika u zagreba~koj prvostolnici, na Petrovo 1961. godine, s drugim kolegama, onda{nji zagreba~ki nadbiskup dr. Franjo [eper. Postao je Isusov sve}enik pred 50 godina. To je trenutak, kada je prvi puta kao sve}enik poljubio Isusov oltar, i taj poljubac se pamti za ~itav `ivot!“ kazao je mons. Stjepan Ko`ul, zagreba~ki kanonik na euharistijskom slavlju koje je predvodi pre~. Alojzije Petranovi}, umirovljeni sve}enik u sisa~koj katedrali Uzvi{enja Svetog Kri`a u Sisku u nedjelju 3. srpnja ove

Kri` ljubavi

godine. Euharistijskom slavlju nazo~io je i mons. Vlado Ko{i}, sisa~ki biskup dok su u koncelebraciji sudjelovali i mons. Lovro Cindori, zagreba~ki kanonik te dvadesetak sve}enika Sisa~ke biskupije, te negda{nji Petranovi}evi suradnici. „Na{ sve~ar `eli zajedno s nama u ovoj Euharistiji zahvaliti Bogu za `ivot, za mile roditelje, za bra}u i sestre, za ljepotu `ivota u rodnoj obitelji, za godine intelektualne i duhovne formacije uz izvrsne i crkvene pokojne odgojitelje, za vjerno i predano slu`enje u sve}eni{tvu: 2 godine u Gornjoj Stubici, 9 godina u Gori i 31 godinu kao aktivni `upnik ovdje u Sisku (1973.-2004.); `eli zahvaliti za radost, za Bo`ju rije~ i milost, za

29

@IVOST @UPE

prepoznatljiv dodir Isusovih ruku i srca! Na svakom mjestu bio je Isusov sve}enik, ~vrsta i jasna upori{na to~ka Krista i Crkve, kao i neupitnog domoljublja!“ kazao je u svojoj homiliji mons. Ko`ul.

Na kraju misnog slavlja mons. Vlado Ko{i}, zlatomisniku je uputio iskrenu ~estitku za pedeset godina sve}eni~kog slu`enja Crkvi Bo`joj, a osobito ovdje u Sisku. „ Rekao bih da ste Vi bili ~uvar sisa~ke Crkve, onaj koji je pripremao za ponovnu uspostavu Sisa~ke biskupije. Ovdje u te{ka olovna vremena, Vi ste uvijek s blago{}u znali na}i pravu rije~, pravi pristup i kao `upnik i sada u miru kao ispovjednik u ovoj, najprije `upnoj crkvi, a sada posljednjih godinu i pol dana u katedrali, Vi nastavljate svoje sve}eni~ko slu`enje“ kazao je biskup Vlado, te dodao: „Jednom ste mi rekli da se Vi ovdje osje}ate kao doma, da je ova katedrala Va{ dom. Pa doista, ako je to ve} gotovo ~etrdeset godina crkva u kojoj Vi slavite otajstva, onda je to svakako Va{ dom. Ja Vam od srca zahvaljujem za Va{e svjedo~enje, za Va{u slu`bu u Crkvi. Neka Vas Bog po`ivi na mnoga ljeta“, ~estitao je zlatomisniku Sisa~ki biskup. U ime `upljana i Si{~ana slavljeniku je ~estitke uputio mr.

Antun Sente, ml., katedralni `upnik uru~iv{i mu sliku „Isus prima na sebe kri`“ rad sisa~kog akademskog slikara Alema Bio~i}a, prisje}aju}i se zajedni~kih godina suradnje dok je jo{ bio kapelan, a pre~. Alojzije `upnik.

Izra`avaju}i rije~i zahvale, okupljenom mno{tvu kao i svima onima koji su protkani kroz njegov `ivot zlatomisnik Petranovi} je kazao: „radio sam koliko sam znao i mogao na starim temeljima mnogih prije mene ~asnih radnika koji su u ovom gradu djelovali ne samo propovijedanjem nego jo{ vi{e i

30

`ivotnim svjedo~enjem poput Borkovi}a, Huleni}a, mu~enika @agme{tra, kojega su zvali majkom sirotinje, te mog pred{asnika Lon~arevi}a, mu~enika Grahovara i mnogih drugih. Ono {to sam ja u~inio prepu{tam prosudbi dobroga Boga i Bo`jeg naroda, Vama prisutnima. Danas je sve mnogo lak{e, ali postoji opasnost da se prodaju vrijednosti bez kojih nema temelja bolje i sretnije budu}nosti. Zato na kraju umjesto poruke, oprez, jer on je „majka mudrosti“, ka`e Biblija.“ Ljepoti misnog slavlja doprinijeli su ~lanovi katedralnog zbora „Sveta Cecilija“ pod ravnanjem Jelene Bla{kovi}, prof. crkvene glazbe i uz orguljsku pratnju Marijane Bo~ek.

Nakon misnog slavlja uslijedila je sve~ana akademija u ~ast Zlatomisnika te prigodni domjenak u prostorima Pastoralnog centra Katedralne `upe. AS

Kri` ljubavi

@IVOST @UPE

“TEBI PRIPADA TIJELO MOJE I SRCE MOJE, BO@E MOJ I BA[TINO MOJA, DOVIJEKA”

K

atkada razmi{ljam o prolaznosti ovozemaljskoga `ivota i o njegovom zna~enju. [to on predstavlja? Za{to smo sada ovdje gdje jesmo? Za{to godine tako brzo prolaze? Kako pro`ivjeti `ivot? Prema komu usmjeriti? To su pitanja koja prate ~ovjeka od najranijih vremena ljudske povijesti. Sigurno su ta pitanja pratila i na{eg prijatelja sve}enika, vl~. Alojzija Petranovi}a kada se pred pedeset godina hrabro odva`io potra`iti odgovore u svome svetom pozivu, svetom poslanju. Na{ `ivot je poziv, ali i odgovoran zadatak, jer tajna `ivota nije u na{im rukama. Zato je Kri` ljubavi

svaki poziv na obiteljski ili redovni~ki `ivot unutarnji glas kao odraz Bo`jeg plana s nama. Svaka je profesija posebna, vrijedna i dobra – zanimanje trgovca, lije~nika, zanatlije, profesora ili majstora. Me|utim, zvanje sve}enika obuhva}a i profesiju i `ivotni poziv, uklju~uje i jedno i drugo, obuhva}a cijeloga tebe, do vje~nosti. Jednom sve}enik, zauvijek sve}enik. Vl~. Alojzije bio je toga ve} i tada dobro svjestan.

Vl~. Alojzija Petranovi}a poznajem otkad znam za sebe. I moji roditelji su ga ~esto spominjali kao dobrog duhovnika i `upnika,

31

@IVOST @UPE

a moja majka nikada ne}e zaboraviti onaj hladni zimski dan kada je vl~. Alojzije do{ao u blagoslov na{ega doma i obitelji. Vidjev{i nas troje djece, mene i moju bra}u koji smo iznena|eno skakutali oko njegovih ministranata i znati`eljno promatrali {to se to u ku}i zbiva, vl~. Alojzije nije htio prihvatiti tradicionalni obiteljski dar za Crkvu koji obitelj daruje sve}eniku pri blagoslovu doma rekav{i: “Ne treba, vas ima puno.” Na maj~in ustrajni nagovor nevoljko je uzeo namijenjeni dar: “Ako vam zatreba, znate gdje se mo`ete obratiti.” Takav je bio tada, skroman i ponizan, a kako ga sve vi{e promatram i upoznajem, takav je i sada. Kao i svi ljudi, ima svoje i mane i vrline. No, ono {to svatko od nas mo`e primijetiti u razgovoru s njim jest dobrota i toplina koja izvire iz njega kada govori o Vje~nomu. Pouzdano znam da ovaj ~ovjek puno moli, za sve koji mu `ele dobro, ali i za one koji mu ~ine bol i `alost.

32

Bilo je zanimljivo promatrati pre~asnog `upnika Alojzija Petranovi}a na proslavi njegova Zlatnog jubileja. Od umirovljenja, ovo mu je, koliko se sje}am, jedna od prvih misa koju je predvodio. U~inio je to pobo`no i dostojanstveno. Na po~etku Zlatne mise pozdravio ga je sada{nji katedralni `upnik, mr. sc. Antun Sente, ml. Oslovio ga je sa “@upni~e” i prisjetio se jednog doga|aja oko gradnje jaslica jo{ dok je bio kapelan u ovoj `upi. Tada su kapelanu Toniju od velike va`nosti bile rije~i podr{ke njegova `upnika: “Vele~asni, Va{ uspjeh je i moj uspjeh, Va{ neuspjeh je i moj neuspjeh.” i taj doga|aj toga trenutka htio je podijeliti sa svojim starim `upnikom. Na po~etku Zlatne mise ~inilo mi se kao da je pre~asni `upnik bio blago uzbu|en. Pa`ljivo je slu{ao rije~i propovjednika, mons. Stjepana Ko`ula, zagreba~kog kanonika u prigodnoj homiliji. Posebno me se dojmila jedna duboka misao koju je izrekao

Kri` ljubavi

@IVOST @UPE

za svoga zlatomisnika, prijatelja sve}enika: “Postao je Isusov sve}enik pred pedeset godina. To je trenutak kada je prvi puta kao sve}enik poljubio Isusov oltar, i taj poljubac se pamti za ~itav `ivot!” Poljubac kao dodir ljubavi trebao bi biti znak privr`enosti.

Ljube}i Isusov oltar, svaki sve}enik ljubi Isusa, a to dokazuje svojom vjerno{}u ~itava `ivota, ba{ kao pre~asni Alojzije. Ljubav, bila prema Isusu ili prema bratu ~ovjeku, jedna je i istovjetna. Samo je jedna istina, samo jedna ljubav. I kada je mons. Ko`ul spominjao pokojne drage osobe vl~. Alojzija, neka nas ne ~udi emotivna reakcija privr`enosti staroga `upnika svojim dragima, jer svaki sve}enik ujedno je i ~ovjek koji voli. I ta ljudskost najve}a je vrlina Bogu predanog sve}enika, koji se zna smijati i radovati, ali i plakati i patiti, i upravo ga to pribli`ava kr{}anskoj savr{enosti. Ne mogu nikako zaboraviti `upnikovo veselo i zadovoljno lice koje je za cijelo vrijeme u prigodnom programu nakon Zlatne mise krasio osmijehom.

Neki su se iznenadili njegovim smislom za humor kojeg nije skrivao ni kada je stao pred mikrofon.

Mogu se pohvaliti sudjelovanjem u kulturno-umjetni~kom programu koji se odr`ao nakon Zlatne mise u prostorima Pastoralnog centra Katedralne `upe. Odlazak na probe u sparnim popodnevnim satima katkada je bio naporan, ali sada ka`em, vrijedan svake `rtve, jer na kraju, rije~ “Hvala” od moga pre~asnoga `upnika bila mi je od velike va`nosti. Nisam ni{ta posebno doprinijela, ali i sama ta rije~ “Hvala” dokazuje njegovu veli~inu. Dokazuje to da je sklon vidjeti one male stvari koje i mi – maleni mo`emo u~initi, neznatne, ali vjerujem, va`ne dragoj osobi.

Kri` ljubavi

Osim toga, pre~asni Alojzije veliki je i pjesnik. Dosada je objavio tri zbirke pjesama: “Uz put”, “Na putu” te “Ostavi otvorena vrata”. Sve su njegove pjesme pjevne, neke su ~ak i uglazbljene. Odlikuju se jednostavno{}u i misaono{}u. “Neka ove pjesme krenu poput ptice u letu i p~elica k svakom cvijetu te donesu ruku mira i ljubavi ovu nemirnom svijetu.”, `elja je pre~asnog Alojzija, ali i njegova pjesma i molitva Bogu koji ga je nebrojeno puta inspirirao, a svom narodu preko tinte i ruke pre~asnog `upnika bogatstvo pjesama ostavio.

Zaista, u`ivam slu{ati lijepe rije~i koje mi pre~asni upu}uje pri svakoj mojoj posjeti.

Pun je `ivotnog iskustva, no, osim toga, jo{ je bogatiji rije~ima kada govori o Svevi{njemu, iz jednog druga~ijeg pogleda. Uvijek ima neki novi stih i novi savjet. Svaka njegova rije~ o Njemu duboko je sakralna i birana, tako mirna, ali srce dira. Sa sigurno{}u mogu re}i da je u ovih pedeset godina sve}eni{tva ostvario svoje mladomisni~ko geslo: “Tebi pripada tijelo moje i srce moje, Bo`e moj i ba{tino moja, dovijeka!”

Monika Pranji}

33

@IVOST @UPE

PRE^. ALOJZIJE PETRANOVI] 50 GODINA SVE]ENIK

P

rije 50 godina, 29. lipnja 1961. godine, nadbiskup Zagreba~ki dr. Franjo [eper, mladoga tada 27 godi{njeg |akona, Alojzija Petranovi}a, zaredio je za za sve}enika.

Sedamnaest dana iza toga, 16. srpnja, mladomisnik Alojzije je, u Gornjoj Jelenskoj, proslavio svoju Mladu misu. Od tada je pro{lo 50 godina plodnoga sve}eni~kog rada na Njivi Gospodnjoj. Stigla je pedeseta, odnosno zlatna, obljetnica misni{tva, na kojoj neka su iskrene ~estitke slavljeniku! Svoju Zlatnu misu Zlatomisnik je proslavio u nedjelju 3. srpnja u katedralnoj `upnoj crkvi u Sisku.

Alojzije Petranovi} se rodio 18. lipnja 1934. godine u Gornjoj Jelenskoj, gdje je polazio i osnovnu {kolu. Klasi~nu je gimnaziju polazio u Zagrebu na [alati, nakon ~ega je slu`io vojsku u Sloveniji. Bogoslovne nauke je studirao u Zagrebu, gdje je diplomirao 1962. godine. Prve dvije sve}eni~ke godine (1962.-1964.) bio je kapelan u Gornjoj Stubici, a onda devet godina (1964.-1973.) `upnik u Gorama, na Banovini.

U Sisak je Alojzije Petranovi} do{ao 1973. i 1. listopada, od dotada{njeg `upnika Petra Lon~arevi}a, preuzeo sisa~ku `upu Uzvi{enja svetoga Kri`a. @upa je tada bila prostorno mnogo ve}a; uz sredi{te grada `upi je pripadalo jo{ i sedam naselja, s tim da se u dva naselja, Odri i Boku, svake nedjelje slu`ile mise i odr`avao vjeronauk za djecu. Pored tako velike `upe, Petranovi} je povremeno upravljao i nekim susjednim `upama koje su privremeno bile bez `upnika.

34

Odmah u po~etku je novi `upnik Petranovi} po~eo voditi brigu o crkvenim gra|evinama, ali i o @ivoj Crkvi. @upnu je crkvu dao temeljito urediti iz vana, jednako pro~elja crkve i zvonika. Adaptacijom je temeljito obnovio `upni dvor. Ali je ve} prvu godinu po preuzimanju `upe (1974.) organizirao Duhovnu obnovu `upe, a kasnije i Dekanatski euharistijski kongres i Svete misije.

Mnogo je Petranovi} ulo`io truda za osnivanje jo{ jedne gradske `upe, `upe Svetoga Kvirina. Bilo je to u vrijeme komunisti~ke vlasti, koja nije dozvoljavala ni{ta graditi vjerskim zajednicama. Uz nadljudske napore, uspio je da je 4. lipnja 1993. godine progla{eno osnivanje `upe Sv. Kvirina, pa su i zgrade za tu `upu bile pri zavr{etku.

Domovinski je rat Petranovi}u donio nove nevolje i nove probleme. U Sisak se slilo tisu}e prognanika, koje je trebalo smjestiti, obu}i, obuti i prehraniti. Sve je to palo na `upni Caritas, na ~ijem je ~elu `upnik. Dovozila se, najvi{e hrana, iz Nadbiskupijskog caritasa, ali i neposredno iz Italije i Njema~ke.

Posebni je problem za `upnika bio obnova o{te}ene `upne crkve. Trebalo je izvesti istra`ne radove, pa projektiranje i na kraju izvesti radove. Odr`avani su brojni pregovori oko svih tih radova i posebno o pla}anju svih izvedenih radova. @upnik je kona~no uspio na}i rje{enje da po tre}inu tro{kova snose Grad Sisak, @upanija SM i `upljani. Budu}i da su se sredstva sporo ostvarivala, popravci su trajali {est godina (1992.-1997.). Me|utim, `upnikovim zalaganjem, izvedeni su na crkvi Kri` ljubavi

@IVOST @UPE

i neki radovi, kojih prije nije bilo, na primjer: pro{irenje kora, podno grijanje, novo ozvu~enje, lusteri, novo zvono, elektrifikacija zvona, amboni, nove klupe, nove ispovjedaonice i jo{ neki manji radovi.

I progla{enje neovisne slobodne Republike Hrvatske je `upniku Petranovi}u donijelo nove poslove. Uveden je vjeronauk u {kole, a nije bilo jo{ {kolovanih vjerou~itelja, pa je i `upnik morao predavati vjeronauk u jednoj {koli i prona}i vjerou~itelje za druge {kole. Pojavili su se brojni katekumeni, kako me|u nekr{tenom {kolskom djecom tako i me|u odraslima. Odrasle je pripremao za kr{tenje i Svetu potvrdu sam `upnik, pa je u tri godine, po odobrenju, i krizmao oko 150 krizmanika. Ve} od 1992. uveo je `upnik mise u Domu umirovljenika svake subote, a od 2001. povremeno i u bolni~koj kapeli.

Nakon {to su radovi na `upnoj crkvi bili pri kraju, `upnik je obnovio i `upni dvor.

Izra|eni su novi moderni sanitarni ~vorovi i u prizemlju i u katu, izra|eno je novo stubi{te za kat, uvedeno je centralno grijanje, postavljena nova elektro-instalacija i postavljena nova oplo~enja. U jednoj je prostoriji ure|ena `upna knji`nica s odgovaraju}im stela`ama i ormarima. Kona~no je postavljeno i novo krovi{te, s tim da je crijep doniran iz Njema~ke. Pored `upnog dvora, od biv{ih gospodarskih zgrada izgra|en je moderni Pastoralni centar, koji nam odli~no slu`i za razne `upne aktivnosti. @upnik Petranovi} nije zanemarivao ni duhovni `ivot svojih `upljana. Da bi se vjerski `ivot podigao na vi{u razinu, bio je `upnik inicijator osnivanja Hrvatskog katoli~kog dru{tva prosvjetnih djelatnika (1997.), Marijine legije (1998.), Savjetovali{ta za za{titu `ivota pri bolnici, Pjeva~kog zbora mladih i jo{ nekih.

Kri` ljubavi

Alojzije Petranovi} je pomalo i pjesnik i to pjesnik duhovnih pjesama, pa su mu do sada objavljene dvije knjige pjesama: “Uz put” 1998. i “Na putu” 2000. O~ekujemo i tre}u knjigu pjesama, koja se uskoro treba pojaviti.

Petranovi} je primio i neka priznanja za svoj rad. Godine 1975. je prvi puta izabran za dekana Sisa~kog dekanata i to se ponavljalo svakih pet godina do odlaska u mirovinu. Godine 1994. nadbiskup Franjo Kuhari} imenovao je Petranovi}a za~asnim kanonikom Prvostolnog kaptola zagreba~kog. A Grad Sisak 4. lipnja 1998. dodjeljuje Petranovi}u Nagradu Grada Siska, a 4. lipnja 2004. Nagradu za `ivotno djelo Grada Siska.

I u posljednjoj godini `upnikovanja, 2004., izabran je Petranovi} za ~lana Prezbiterskog vije}a Nadbiskupije zagreba~ke.

Alojzije Petranovi} je umirovljen 20. listopada 2004. godine, a nakon 5 dana, 25. listopada, predao je `upu svom nasljedniku Dragutinu Toplaku. Petranovi} ostaje i dalje u `upi i, prema zdravstvenim mogu}nostima, poma`e svojim nasljednicima, uglavnom kao `upni i katedralni ispovjednik.

Lojzo Buturac

35

@IVOST @UPE

RADOST OBITELJSKOG ZAJEDNI[TVA

R

adost obiteljskog zajedni{tva bila je tema ovogodi{njeg Sisa~kog oratorija, koji je trajao od 22. lipnja do 8. srpnja 2011. godine.

Kroz tri tjedna dru`enja u glazbenoj, dramskoj, likovnoj,kreativnoj, plesnoj i sportskoj radionici spoznali smo i duhovnu dimenziju obitelji, zapravo svi mi u~esnici bili smo jedna obitelj. Prostor `upnog dvori{ta bio je

36

ispunjen rado{}u, plesom i pjesmom svih nas. Dru`ili smo se tri puta tjedno. Zapo~injali smo u 17 sati molitvom u katedrali Uzvi{enja Svetog Kri`a, nakon ~ega smo sa svojim animatorima dru`enje nastavili u radionicama.

Izra|ivanje krunica - narukvica, uvje`bavanje pjesama i predstave te oslikavanje raznih predmeta bila nam je zanimacija do 19 sati

Kri` ljubavi

@IVOST @UPE

kada smo svi zajedno odlazili na misu. Poslije mise su nas animatori do~ekali na sredi{njem Sisa~kom trgu gdje smo uvje`bavali plesne koreografije. U sve to svatko od nas je unosio svoju osobnost {to nas je ~inilo pravom zajednicom.

Zavr{no dru`enje u subotu 9. srpnja 2011. godine zapo~elo je misnim slavljem u 19 sati koje je predvodio mr. Antun Sente, na{ `upnik zajedno s na{im kapelanom vl~.

Matom Malekinu{i}em i pre~. Alojzijem Petranovi}em, na kojem smo predstavili glazbenu radionicu i sve ono {to smo ondje nau~ili. Nakon misnog slavlja roditeljima i ostalim vjernicima prezentirali smo na{e plesove. Roditelji su nam se tako|er pridru`ili u plesu te smo i njih nau~ili neke. Poslije plesa dramska radionica je imala predstavu u `upnom dvori{tu koja je bila popra}ena pjesmom animatora te plesnim pokretima jednog glumca te skupine. Predstava je bila pou~na, dokazuje da pri~u iz evan|elja napisanu prije 2 tisu}e godina o milosrdnom ocu i rasipnom sinu mo`emo prilagoditi dana{njem vremenu.

Ljubav, strpljenje i pra{tanje i danas su bitni ~imbenici zdrave i sretne obitelji, a to

Kri` ljubavi

nam je i pokazalo ovogodi{nje dru`enje mladih. Iako je ovogodi{nji oratorij iza nas iz njega smo ponijeli snagu za promjene u svakodnevnom `ivotu.

Stella Celi}, 8r i Ivana Vogrinc, 8.r

37

@IVOST @UPE

ZAJEDNI[TVO

.

rije~ima, na pukom preno{enju informacije kako je to negdje tamo u toj Italiji.

Ilustraciju, `ivu sliku oratorija prezentirali su mali i mladi Si{~ani, `upljani kate-

B

iti za jedno, biti zajedno. Jedno. Imati udjela u jednoj raznolikoj, ali skladnoj cjelini zajednice i pridonositi njenom gra|enju, u~vr{}ivanju i osna`enju. Jedno po jedno ja, jedna po jedna osobnost kao dio zajednice. Pojam zajedni{tva. ^injenica je da se pojam zajedni{tva vrlo ~esto koristi, no u stvarnosti… Razne su i mnogobrojne zajednice ljudi, oformljene po brojnim kriterijima, interesima, opredjeljenjima, potrebama, ciljevima, no, nisam sigurna da je u svima upravo zajedni{tvo prisutno u potpunom i to onom pozitivnom smislu te rije~i. Na van, jo{ nekako, no iznutra…

Prije dvije godine sisa~ki oratorij nazvan je Do|i Kvirine na sisa~ke zidine.

Dobro osmi{ljen i krasno posje}en, iznena|enje i radost za na{u `upu, ali i za na{ grad. Dobra stara praksa Katoli~ke Crkve. Nije oratorij nikakva ovovremena novotarija, stara je to i proku{ana pou~avaju}a molitveno-djelatna metoda sv.

Filipa Nerija i ne{to kasnije don Ivana Bosca, no o~ito jo{ uvijek itekako primjenjiva i dobrodo{la. Datira od 17. stolje}a. I opet je tako svje`a i nova, „recept“: Sveto pismo, misa, molitva i rekreacija, pjesma, kreativni rad - u radosti zajedni{tva. Dobro, smisao pojma rekreacije malo se promijenio od onda do dana{njih dana. Pro~itala sam negdje da u brojnim talijanskim `upama takav na~in katehizacije djece i mladih osoba ima drugu tradiciju i ustaljenu praksu. A i na{ sisa~ki rimski student, katedralni `upnik mr. sc. Antun Sente ml. je o tome znao govoriti, a eto, pokazalo se te jako dobro ispalo da nije ostalo samo na njegovim

38

Kri` ljubavi

@IVOST @UPE

dralne `upe Uzvi{enja Svetoga Kri`a osna`eni duhovnim vodstvom dvojice sve}enika i ove godine - ~ak jednog vjerou~itelja (ne mogu se ne prisjetiti dana s po~etka {kolske godine kada su vjerou~iteljima dodjeljivani mandati ili su produ`avani, o kako je te ve~eri bilo ispunjeno `upno dvori{te uz catering i jo{ poneku vrstu okrijepe. A sad sa djecom tek jedan, ali uistinu vrijedan i {to nije nebitno - radostan i nasmijan).

sto gdje svaka osoba u~i primati i davati ljubav“, no molitva ovogodi{njeg oratorija je usmjerena na jedno sasvim posebno, po meni najva`nije podru~je unutar obitelji - radost, ali ne samu radost, nego - radost obiteljskog zajedni{tva. Obiteljsko zajedni{tvo mo`e uistinu biti svakakvo, kao i primljena i dana ljubav. I jedno i drugo mo`e biti i poljuljano i klimavo.

Svjedoci smo da ~esto nema niti minimuma

Molitva malih i mladih sudionika oratorija prije dvije godine, skladana i spjevana posebno za tu prigodu, sigurna sam, uspjela je dozvati i samog svetoga Kvirina. Svjedoci smo da je ipak morao malo bolje na nas oko s neba baciti budu}i da je pro{le godine ponovo uspostavljena drevna Sisa~ka biskupija i on joj postavljen za{titnikom. Dje~ji glasovi u pjevanoj molitvi morali su ga dozvati, u to sam sigurna, ostalo su bile tek „formalnosti“. A njih ionako obavljaju veliki i stru~ni odrasli ljudi.

Kao i onaj od prije dvije godine i ovogodi{nji je oratorij bio molitvom usmjeren i odre|en. Usredoto~en na jedno neopisivo va`no podru~je ljudskog postojanja, Bo`jeg nauma, `ivota, Poga|ate? To je obitelj, koju papa Benedikt XVI definira kao: „mjeKri` ljubavi

39

@IVOST @UPE

zajedni{tva u obiteljima. Kakvi smo jedni prema drugima zorno pokazuje {to smo o primanju i davanju ljubavi nau~ili u svojim obiteljima … Zavirimo malo u statisti~ke podatke o broju okrnjenih obitelji, o broju razvedenih (civilnih) brakova, broju samohranih roditelja, podatke o nepla}anju alimentacije za vlastito dijete, podatke o vikend o~evima i vikend majkama…

Na{a Crkva daje misliti. Upozorava, poti~e i usmjerava, educira i brine. Poziva, pokazuje i prenosi i pronosi radost Radosne vijesti. Njome usa|uje klicu radosti u ~ovjeka.

Roditeljstvo i imati obitelj, nije to mala stvar. Nije to niti mala obaveza, jo{ manje mala odgovornost. I ~esto, kad su tako va`ne stvari u pitanju, ~ovjek postaje „preozbiljan“, ~ovjek zaboravlja kako roditeljstvo nosi u sebi i jedan sasvim poseban privilegij. U ~emu se sastoji? Po mom mi{ljenju, u tome da odgajaju}i dijete, ima jedinstvenu priliku, ako `eli biti {to uspje{niji roditelj, ako `eli istinski razumjeti svoje dijete - i sam ponovo - biti dijete.

Prisjetiti se svoga djetinjstva, svoga odrastanja, razmi{ljati, igrati se i pona{ati se ponekad ba{ kao dijete ne bi li se {to tje{nje pribli`io svom vlastitom potomku.

40

Sudionici oratorija bila su djeca sasvim razli~itih dobnih skupina, od mali{ana vrti}ke dobi, osmo{kolaca pa i srednjo{kolaca.

I kako je ta njihova zajednica izgledala? Skladno i radosno, ku`e bit zajedni{tva, to se vidi. Maleni tra`e i nalaze uzore u ve}ima, stariji poma`u i brinu o mla|ima. Lijepo je to vidjeti, rade, ple{u, pjevaju, mole zajedno.

Bo`ju rije~ oslu{kuju i trude se razumjeti zajedni~kim snagama, {to su dokazali i pokazali na zavr{noj ve~eri oratorija uprizoruju}i tekst evan|elja koji govori o prispodobi o izgubljenom sinu i milosrdnom ocu.

U tu djecu usa|ena je klica radosti zajedni{tva, zajedni{tva s Bogom, zajedni{tva sa ~ovjekom. Uvjerena sam da }e je uspjeti prenijeti svojim obiteljima, usaditi u srca njihovih ~lanova. Biskupiju, kako znate, smo dobili, za to su klinci pjesmom molili, do{ao je sveti Kvirin ponovo na sisa~ke zidine, a ove godine, jo{ uvijek pod dubokim dojmom Papinog posjeta, njegove potpore i ohrabrenja svim obiteljima na{e domovine, dje~ja molitva je upravljena za radost obiteljskog zajedni{tva. I ~vrsto vjerujem da }e se ispuniti ono {to su prosili pjevaju}i Molitvu za obitelj ~iji tekst glasi: Ruke svoje mirno sklapam, Bogu pogled di`em ja.

Molim ga da on mi ~uva dva stvorenja najdra`a.

Bo`e dobri, ~uvaj tatu, uvijek njemu snage daj.

Ruke blagoslovi jake za naj~vr{}i zagrljaj.

Bo`e dobri, ~uvaj mamu, o~iju joj ~uvaj sjaj.

Jer u njima ogleda se ono {to se zove raj.

Boga molim, `arko molim, Brata, sestru da mi da.

Da osjete oni ljubav dva stvorenja najdra`a.

Antonija Tomazini} Kri` ljubavi

@IVOST @UPE

LJETOVANJE S BOGOM

N

e znam od kuda bih krenuo jer ima jako puno toga {to bih vam htio re}i. Nadam se da }u uspjeti do~arati barem djeli} onoga {to je Mali Lo{inj ostavio na meni. Na moje veliko iznena|enje moj `upnik Antun predlo`io mi je odlazak na animatorsko ljetovanje koji sam s velikom rado{}u prihvatio.

Dana 4. srpnja ove godine zajedno s ostalim mladima krenuo sam na Mali Lo{inj.

Na samom po~etku putovanja u meni se javilo veliko uzbu|enje zbog same mogu}nosti da prisustvujem animatorskom ljetovanju. ^im smo stigli na Mali Lo{inj na vrlo {aljiv na~in nas je do~ekala grupa mladih koja je bila prije nas. Ljubav i zajedni{tvo koje je vladalo me|u njima bilo je vrlo izra`eno, tako da smo s jo{ ve}om vjerom zapo~eli animatorsko ljetovanje. Pri~ali su nam o svojim do`ivljajima i svemu onome {to su tamo do`ivjeli tako da je svaka sumnja u bilo {to odmah nestala. Vrlo je zanimljiva razli~itost svih mladih koji su bili tamo, no jo{ je zanimljivije {to smo svi na tome mjestu bili s jednim ciljem – da upoznamo Boga.

Na{i animatori Lidija, Tea i Juraj su nas zajedno s vele~asnim Brankom Koreti}em na najbolji mogu}i na~in usmjeravali na pravi put. Razgovori u sjenicama bili su vrlo korisni Kri` ljubavi

i zanimljivi, te su nas u~ili koliko je bitno da shvatimo druge. Vjerujem da smo svi shvatili da je va`nije shvatiti nego biti shva}en. Nije to ni lagano ni jednostavno, ali mislim da time pokazujemo koliko smo dosljedni svojoj vjeri i da smo za Krista i Bli`njega spremni sve u~initi. Posebno me dirnula pri~a o `ivotu hrabre djevojke Ciare Luce Badano, njezin `ivot nam je pokazao pravo zna~enje vjere i jo{ vi{e motivirao u ostvarenju plemenitih ciljeva.

Dan {utnje je za mene bilo najzanimljiviji.

To vrijeme je meni bilo stvarno lijepo i dalo mi je priliku da bolje promislim o svim svojim postupcima. Nemam ba{ ~esto priliku par sati provesti s Bogom, tako da mi je ovaj razgovor sa Svemogu}im pomogao u shva}anju da samo dru`enjem s Isusom Kristom mo`emo postati sli~niji jedinom i pravom primjeru.

Najve}u motivaciju svakoga dana davala nam je sveta misa. Svaki dan vl~. Branko svojim propovjedima ja~ao je vjeru u na{im srcima kako bi i nakon {to se vratimo u svoje `upe mogli {iriti ljubav Bo`ju. Vjerujem da su i ostali mladi osjetili prisutnost Boga koju sam ja osjetio, te se nadam da }u i sljede}e godine imati priliku osjetiti tako veliku snagu vjere!

Hrvoje Zovko

41

@IVOST @UPE

MOLITVOM U TI[INI DO MIRA I M

ladi Sisa~ke biskupije njih 30-ak predvo|eni Povjerenikom za mlade sisa~ke biskupije vl~.Brankom Koreti}em krenulo je na svoje hodo~a{}e u francusko selo Taize 19.srpnja ove godine.

U Taizeu, malom ekumenskom mjestu koje okuplja kr{}ane svih zemalja svijeta na molitvu za jedinstvo, djeluju bra}a koju ~ine mu{karci (katolici, protestanti, pravoslavci) u Celibatu i koji su svoj `ivot darovali {irenju ekumenizma i Isusu Kristu .

Na putu prema Taizeu, stali smo u francuskom gradu Lyonu, no razgled ovog predivnog mjesta prekinula je ki{a.

Stigav{i u Taize do~ekao nas je brat Ulrich, brat iz zajednice zadu`en za Hrvatsku koji nam je dao korisne naputke za prebivanje u Taizeu. Iscrpljeni od puta po{li smo na ru~ak na kojem nas je do~ekalo nekoliko tisu}a mladih iz svih dijelova svijeta. Vidjev{i veliki red ispred sebe, prvo mi je na pamet do{la misao kako na red ne}emo do}i idu}ih dva sata, ali kada se red po~eo pomicati, to je i{lo

42

tako brzo da su u tridesetak minuta nahranili sve nas, gladne mlade koji smo strpljivo ~ekali.

Nakon obroka dali su nam privremeni smje{taj u kojem smo odsjeli jednu no}. Ve} u nedjelju svoje stvari morali smo premjestiti u druge prostorije. Na na{u sre}u dobili smo smje{taj u bungalovima.

Svaki dan tekao je prili~no sli~no. Jutra smo zapo~injali molitvom, nakon ~ega je uslijedio doru~ak. Posebno su me se dojmile jutarnje radionice i biblijski uvodi.

Jedan od bra}e pro~itao bi evan|elje i zadao teme za taj dan koje bi kasnije obra|ivali u manjim skupinama. Prije popodnevne molitve okrijepili smo se ru~kom.

Za vrijeme odmora u Taizeu imali smo prilike koristiti se telefonskim govornicama i javiti se svojim dragima. Na na{e veliko zadovoljstvo, internet prostorije bile su nam tako|er dostupne.

Kako je dan tekao, bli`ile su se i popodnevne radionice sli~ne jutarnjima, a stariji od

Kri` ljubavi

@IVOST @UPE

I ZAJEDNI[TVA {esnaest godina ~i{tili bi toalet i prali su|e.

Zanimljivo mi je bilo promatrati na koji su na~in mladi brinuli o zajednici te sudjelovali u zajedni~kim poslovima oko odr`avanja ~isto}e.

Uz ~aj oko 17 sati s nestrpljenjem smo i{~ekivali ve~eru i ve~ernju molitvu. Ti{ina prisutna u ~itavom selu, osim u „mjestu za opu{tanje“, Oyaku, nakon ve~ernje molitve obogatila je uzbudljiv dan i na jedan druga~iji na~in, u miru i molitvi, skupila je sva mlada srca u zajedni{tvu s Kristom.

Spomenuti Oyak, mjesto je dru`enja i zabave za mlade, koji put uz ~a{u vina, piva ili soka. No, Oyak nije bio samo mjesto zabave i dobrog provoda. Naime, u njemu se nalazio du}an u kojem smo mogli nabaviti osnovne potrep{tine; ~etkicu, pastu za zube, sapun, itd., a {to je dobro za sve nas, radio je u smjenama i po danu i nave~er.

Svako jutro u 7 sati zajedno s drugim katolicima slavili smo svetu misu na raznim jezicima. Lijepo je dan po~eti s Bogom, u

Kri` ljubavi

molitvi, to nas je hrabrilo za daljnje obaveze.

Na takvim molitvama mladi bi se okupljali te u zajedni{tvu i ekumenizmu zajedno slavili Boga i Bla`enu Djevicu Mariju. Petak je najposebniji dan. Slika molitve sa svije}ama, jo{ uvijek duboko uronjena u moje sje}anje, nadahnjuju}a je. U takvim trenucima prisje}ali bi se Uskrsnu}a na{eg Gospodina Isusa Krista. Mladi Hrvati slu{ali su molitve na raznim jezicima, a s ponosom i na svom materinjem, hrvatskom jeziku. Uz to, raznovrsne, tzv. taizeovske pjesme pjevale su se na brojnim jezicima. Lijepo je bilo vidjeti toliki broj mladih kako ponizno mole okupljeni oko kri`a svoga Spasitelja.

Misa na hrvatskom jeziku koju je predvodio na{ vl~. Branko Koreti}, povjerenik za pastoral mladih sisa~ke biskupije ostavila je jo{ jedan lijepi trag na ovom putovanju. Sami smo animirali pjevanje {to nam je dalo poticaj za dubljim zajedni{tvom.

43

@IVOST @UPE

Jedan dan na{eg boravka iskoristili smo i za put u obli`nji dvorac Cormatin. Dvorac je izgra|en u 13.st, a vrijedan je spomena jer je u njemu stanovala poznata plemkinja talijanskog porijekla, Marija Medici.

Jedan dan na{eg boravka obogatio je svojom prisutno{}u i brat Ulrich. Pozvao nas je na zajedni~ki ~aj i slu{ao na{e dojmove o Taizeu. Obi{li smo i seosku crkvu ispred koje je na groblju pokopan i brat Roger, osnivatelj zajednice Taize.

Po povratku iz Taizea stali smo u @enevi i obi{li protestantsku katedralu. Vidjeli smo mnoge zanimljive kuturne spomenike i zadivljuju}e objekte.

44

Moj osobni dojam Taizea svakako je poseban. Sve mi je bilo predivno, no istaknuo bih zajedni{tvo koje se osje}alo za cijelog boravka u Taizeu, a osobito pri dijeljenju obroka.

Iako se mladi nisu poznavali, ipak su zajedno radili posao i me|usobno se pomagali.

Cjelokupno putovanje nadi{lo je moja o~ekivanja i ugodno iznenadilo. Spomenut }u ponovno i molitvu. Ti trenuci ti{ine i mira bili su sveti trenuci.

Vjerujem da }u se ve} idu}e godine vratiti i ponovno do`ivjeti ovu radost u zajedni{tvu, radu, molitvi i `ivljenju.

Mateo Pokas i Kristijan Ken|eli}

Kri` ljubavi

@IVOST @UPE

PROGLA[ENA GODINA MLADIH ZA SISA^KU BISKUPIJU D

rugo hodo~a{}e vjernika Sisa~ke biskupije u Hrvatsko nacionalno sveti{te Majke Bo`je Bistri~ke predvodio je u subotu 20. kolovoza ove godine mons. Vlado Ko{i}, sisa~ki biskup s brojnim sve}enicima svoje biskupije te petnaestak tisu}a vjernika.

Hodo~a{}e je zapo~elo dan ranije u petak 19. kolovoza Prvim hodo~a{}em mladih Sisa~ke biskupije koji su vi{e dana pje{a~ili do Marije Bistrice iz Petrinje, Siska i Ivani} – Grada. Tokom popodnevna mladi su u nekoliko radionica pripremali ve~ernji program kojemu se pridru`io biskup Ko{i}.

Mladi vjernici svojem su biskupu prezentirali prekrasna svjedo~anstva o ljetnim duhovnim susretima ostvarenih u Malom Lo{inju i Taizeu u Francuskoj, nakon ~ega su na bistri~koj Kalvariji uprili~ili put svjetla koje je predvodio biskup Ko{i}. Prvi dan hodo~a{}a zavr{io je bdijenjem u bistri~koj bazilici u no}nim satima.

Sredi{nji dio hodo~a{}a vjernika Sisa~ke biskupije bilo je euharistijsko slavlje koje je uz koncelebraciju brojnih sve}enika predslavio mons. Vlado Ko{i}, te na kojem su sudjelovali ~lanovi brojnih udruga i dru{tava s podru~ja Sisa~ke biskupije predvo|eni Dragom Martinacom, sisa~kim dogradona~elnikom.

Kri` ljubavi

45

@IVOST @UPE

Za vrijeme misnog slavlja sisa~ki biskup otvorio je godinu Mladih u Sisa~koj biskupiji: „Ovdje smo okupljeni kao pripadnici drevne a nedavno obnovljene Sisa~ke biskupije. Na{ ovogodi{nji, drugi po redu, zajedni~ki dolazak na Mariju Bistricu bit }e na neki na~in – od sada – po~etak nove pastoralne godine i stoga bismo ovdje, razmi{ljaju}i s Marijom i mole}i njezin zagovor, `eljeli prona}i one glavne poruke koje bi trebale odre|ivati ukupni na{ pastoralni rad u na{oj Biskupiji.

Mislim da ne}u ni{ta novo re}i kad vas sve podsjetim da }e sljede}e godine, to~nije 5. i 6. svibnja na{a Sisa~ka biskupija biti doma}in Susreta hrvatske katoli~ke mlade`i. Stoga `elim danas proglasiti pastoralnu godinu 2011./2012. Godinom mladih u na{oj Biskupiji. Pastoralu mladih trebalo bi dati prioritet u svim na{im i sve}eni~kim i lai~kim inicijativama, kako na podru~ju ~itave Biskupije, tako i na podru~ju pojedinih `upa i dekanata.

Dakako, posebnu pozornost mladima `eljeli bismo da poklone na{e obitelji.“ kazao je biskup Ko{i} progla{uju}i Godinu mladih za Sisa~ku biskupiju. „Poti~em stoga bra}u sve}enike da se posvete radu s mladima, da se uklju~e i na{i vjerou~itelji, te napose mladi kao animatori i voditelji pojedinih aktivnosti u `upama i na drugim razinama da bi se pro{le te pripremljene kateheze koje `ele obogatiti i pripremiti na{e mlade za susret s drugim mladim katolicima na SHKM u svibnju sljede}e godine.

Dakako, pri tom susretu s Kristom nezaobilazan je i susret s njegovom Majkom Marijom. I apostoli su bili – „svi jednodu{no postojani u molitvi sa `enama, i Marijom, majkom Isusovom, i bra}om njegovom.“ (Dj 1,14). Marija nas doista okuplja da bismo s njome, kao i apostoli, primili Duha Svetoga,

46

Kri` ljubavi

@IVOST @UPE

Duha njezina Sina Isusa. Ona nas posebno okuplja na molitvu. Stoga bi bilo potrebno da se mladi okupljaju ne samo na razmi{ljanja i rasprave o temama u predlo`enim katehezama, nego i da se okupljaju na zajedni~ku molitvu. Pri tome bi posebnu ulogu trebale imati na{e obitelji, u kojima neka se obnovi obiteljska molitva, barem kratko, barem povremeno, a tako|er i na{e zajednice, udruge i pokreti – posebno molitvene zajednice koje neka najve}u pozornost poklone mladima i njihovim potrebama.“ kazao je biskup Ko{i}. AS

MARIJINI LEGIONARI HODO^ASTILI MAJCI BO@JOJ BISTRI^KOJ

K

ao i svake, tako i ove godine, ~lanovi Marijine legije hodo~astili su u jedno od marijanskih sveti{ta. Tako smo 27. kolovoza ove godine hodo~astili u Hrvatsko nacionalno sveti{te u Majci Bo`joj Bistri~koj. Vodio nas je vl~. Blahomir Blago{ Prucha, duhovnik na{e Kurije Kraljice mu~enika. Putovali smo mole}i i pjevaju}i s osobitom pobo`no{}u.

U Mariji Bistrici su se okupili i drugi Marijini legionari Regije Zagreb.

Iako smo znali i vjerovali da }e tamo gdje se okupimo u Bo`je ime biti posebno, Gospodin nas je i ovaj put pretekao svojom ljubavlju jer: „{to oko nije vidjelo i uho nije ~ulo, to Bog pripravi onima koji ga ljube.“ Kri` ljubavi

Do{av{i na cilj, bili smo o~arani blistavim krajolikom koji nas je do~ekao u zelenoj ljepoti i sjaju. Sa svih su strana pristizali legionari iz cijele Hrvatske. Ne{to ih je do{lo i iz

47

@IVOST @UPE

Bosne. Osim autobusima, neki su iz Zagreba do{li pje{ice, dok su iz Petrinje i Dugog Sela pristigli biciklima. Uslijedila je procesija legionara koji su ponosno nosili plavi legijin stijeg te dvadesetak sve}enika, uglavnom duhovnika vi{e legijinih vije}a. Sve su nazo~ne pozdravili upravitelj sveti{ta pre~. Zlatko Koren i duhovnik Regije Zagreb pre~. Stanislav Vitkovi}. On je kazao da je legija oja~ana Duhom Svetim, u posljednja vremena veoma porasla te da bi svaka `upa morala imati vrijedne Marijine legionare. Danas je ML prisutna u 170 zemalja {irom svijeta. Iznio je da je ta crkvena organizacija osnovana prije 90 godina u Irskoj, a u Hrvatskoj djeluje 55 godina. Posebno ju je podr`avao bla`eni Alojzije Stepinac, koji je ~esto ohrabrivao hrvatski narod da bude vjeran Svetom Ocu pa i po cijenu vlastitog `ivota. No znamo da je osobito volio Isusa i Djevicu Mariju. Potom je u nazo~nosti svih sve}enika misu predvodio biskup pore~ki i pulski mons. Ivan Milovan, koji je bio pozvan po redovitom rasporedu za predvoditelja u sveti{tu. Pozvao je sve legionare da svoje molitve ujedine s

48

onima bla`enog pape Ivana Pavla II. koji je tako|er bio vjeran Bo`joj Majci. Ba{ je taj papa, poput i svakog legionara u~inio posvetu Isusu po Mariji, kako je pisao legijski duhovni nau~itelj, sv. Ljudevit Gingrion iz Montforta.

Pre~, Vitkovi} pozvao nas je da slijedimo Marijin put, poma`emo bra}i ljudima s ljubavlju i budemo vjerni Bogu.

Predsjednik Regije Zagreb Anto Brki} uputio je pozdrave i zahvale biskupu, upravitelju sveti{ta, ostalim sve}enicima i legionarima.

Tako|er smo svi sudjelovali na klanjanju u crkvi u 14 sati, a u 15 sati i na kri`nom putu na Bistri~koj kalvariji. Potom smo prije polaska ku}i u crkvi izmolili litanije Majke Bo`je Bistri~ke. Do`ivjeli smo u tom zajedni{tvu, posve}enom Isusovom putu, puno duhovnih ljepota, ljubavi i plemenitih poticaja za jo{ revnije izgra|ivanje misti~nog Tijela Kristova. Odlazimo ku}ama ispunjeni dojmovima iskustava koja upu}uju na predokus raja.

Nada Bla`ekovi}

Kri` ljubavi

@IVOST @UPE

„UKORIJENJENI I NAZIDANI NA KRISTU, ^VRSTI U VJERI!“

K

a`u da ono {to se dugo ~eka, na kraju bude najljep{e. Svjetski dan mladih dugo smo ~ekali, jo{ od 2008. godine i tada{njeg SDM-a u australskom Sydneyu. Velik broj mladih razmi{ljao je o odlasku u Madrid ove godine, a kad su na red do{le i stvarne pripreme odbrojavali smo dane do kona~nog polaska. Slu{ali smo iskustva onih koji su prije sudjelovali u SDM-u, gledali snimke prija{njih doga|anja, pratili vijesti na

Kri` ljubavi

slu`benim stranicama, ali i dobivali negativne i potpuno neprovjerene informacije iz antikatoli~ki usmjerenih medija. Ipak, s punim povjerenjem u voditelje hodo~a{}a i u suputnike, hrabro smo krenuli 1700 kilometara prema zapadu.

Jo{ i prije polaska slu{ali smo vijesti o prosvjedima koji se u Madridu pripremaju protiv papina dolaska, a dodatnu nesigurnost

49

@IVOST @UPE

su nam ulijevala i saznanja koja smo putem dobivali iz Hrvatske, budu}i da su na{i mediji u pojedinim trenucima broj prosvjednika postavili iznad broja mladih hodo~asnika.

Naravno, kao {to smo se i nadali, to se pokazalo potpuno pogrje{nim, te smo od svih tih silnih prosvjednika vidjeli tek dvadesetak alkoholiziranih i `ivotom razo~aranih mu{karaca srednje `ivotne dobi u sredi{tu Madrida. Dok je ve}inu njih privodila {panjolska policija, na{oj skupini se pridru`ila manja skupina mladih hodo~asnika iz Francuske uz povike „Viva Croatia!“ i „Benedicto!“. A takvi trenuci zajedni{tva pratili su nas cijelim putem, jo{ od po~etka na{eg hodo~a{}a na jednom od talijanskih odmori{ta, gdje smo pjevali zajedno s mladima iz Biskupije Fano na zapadnoj obali Jadrana. Svo to vrijeme vo`nje sretali smo mno{tvo mladih iz Italije, Poljske, Ma|arske, Francuske… Me|utim, po dolasku u Madrid jo{ su nas vi{e odu{evile zastave nekih zemalja koje nisu tako ~esto spominjane u katoli~kom svijetu: Albanija, Azerbajd`an, Gr~ka, Rusija, Turska… Brojne su skupine neokatekumena iz ve}inski protestantskih i pravoslavnih zemalja, {to nam govori da je sve vi{e onih koji `ele do}i u zagrljaj Majke Crkve.

Smje{taj u Madridu bio je osmi{ljen na vi{e na~ina, a na{u skupinu hodo~asnika iz Siska, Vara`dina, Bjelovara i Zagreba ~ekala je srednja {kola Francisco de Quevedo u madridskoj ~etvrti San Blas na istoku grada.

Taj smje{taj dijelili smo s vr{njacima iz Brazila, Indije i s Jamajke. Razli~ite rase, razli~iti jezici, razli~ita porijekla, a ipak smo zadnji dan s osmijehom razmjenjivali darove i uspomene iz na{ih domovina. Spavanje u dvorani pri tako visokim temperaturama mnogima od nas nije se svidjelo, pa smo zajedni~ki odlu~ili spavati na vanjskom igrali{tu. Isprva

50

pomalo ~udno i smije{no, kasnije nam je po stalo sasvim normalno spavati kraj odbojka{ke mre`e, okru`eni stambenim neboderima, pod zvijezdama koje se slabo vide na osvijetljenom madridskom nebu.

Budu}i da smo od sredi{ta grada i najve}ih madridskih znamenitosti bili udaljeni nekoliko kilometara, za prijevoz smo koristili razgranatu mre`u gradske podzemne `eljeznice.

Ne{to na {to u Hrvatskoj nismo navikli, a poja~ano tolikim zastojima zbog udvostru~avanja broja putnika tih dana; ipak nam je „metro“ prirastao srcu, jer smo i tamo sretali redove hodo~asnika koji su nas prijateljski pozdravljali. Tako smo sreli i nekoliko Hrvata koji `ive u drugim zemljama.

Ugledav{i hrvatsku zastavu i ~uv{i domoljubne pjesme, prilazili su nam i pitali su nas odakle smo. Ti mladi su do{li kao dio skupina iz njema~kih, talijanskih, ameri~kih biskupija, i tamo su ve} ostvarili svoj pastoralni `ivot, no uvijek rado progovore jezikom svojih roditelja.

Nakon podu`e vo`nje podzemnom `eljeznicom i nekoliko presjedanja, u subotu popodne do{li smo u Cuatro Vientos, najstariju {panjolsku zra~nu luku. Bilo nam je ~udno {to smo, iako smje{teni u sredi{tu prostora za vjernike, papu gledali sa kilometarske udaljenosti, pogotovo nakon {to smo tek prije dva mjeseca u Zagrebu bili na par metara od Svetog Oca. Me|utim, na putu do zra~ne luke, dogodilo se ne{to {to je mo`da vi{e obilje`ilo na{e hodo~a{}e nego {to je to u~inio sami susret. Naime, zbog zastoja u prometu i promjena u sustavu javnog prijevoza, na CuatroVientos smo do{li dosta kasnije nego ostale hodo~asni~ke skupine.

Hodaju}i od autobusne postaje prema ulazu u zra~nu luku, u susjednoj ulici, stotinjak metara od nas, ugledali smo visoki bijeli autoKri` ljubavi

@IVOST @UPE

mobil. Znali smo tko je tamo, nastavili smo glasno pjevati i svirati, a papa je pogledao prema nama i mahnuo nam. Takav osobni do`ivljaj meni je bio pravo upotpunjenje zajedni~kog iskustva i slavlja vjere koje smo, prema procjenama slu`benih ustanova i {panjolskih medija podijelili s oko 2 milijuna mladih iz ~itavog svijeta.

Subotnju ve~er obilje`ila je jaka ki{a i vjetar, no to je kratko trajalo i ubrzo je zapuhao topao povjetarac uz koji smo ugodnije spavali. Papa nam je rekao da smo upravo zajedno pro{li kroz svojevrsnu avanturu, svi skupa smo pri~ekali dok je ki{a prestala i nastavili molitvu. Svakako najupe~atljiviji trenutak bilo je euharistijsko klanjanje u kojem je sudjelovalo oko milijun i pol mladih, svi zajedno u ti{ini, povezani pred Presvetim oltarskim sakramentom.

Jo{ i prije izlaska nedjeljnog Sunca ve}ina mladih se probudila i ~ekala ponovni dolazak Svetog Oca, mnogi od nas u ispovijedi i razgovoru. Svetu misu papa je predvodio na {panjolskom jeziku u zajedni{tvu sa stotinama biskupa i sve}enika iz cijelog svijeta, a neka ~itanja bila su i na ostalim svjetskim jezicima.

Nakon progla{enja sljede}eg SDM-a, koji }e se 2013. godine odr`ati u brazilskom velegradu Rio de Janeiru, te papinog blagoslova, rijeke hodo~asnika krenule su prema izlazima iz zra~ne luke i dalje prema svojim domovima. Hodaju}i prema izlazu i postaji „metroa“ susreli smo tolike mlade Amerikance, Irce, Nijemce, Poljake, Portugalce, Talijane, kao i volontere, ve}inom [panjolce.

Pozdravljamo se, razmjenjujemo uspomene,

Kri` ljubavi

govorimo da se vidimo opet, za dvije godine, na drugom kraju svijeta. Dok smo prolazili kraj zgrada stanari nas polijevaju vodom, pune nam prazne boce, {to nam je vrlo dobro do{lo na tako visokim temperaturama. Pred postajom sve}enik iz Perua svoju grupu rashla|uje vodom, a na na{u zamolbu nesebi~no i nama poma`e. To je sve ono {to ~ini Svjetski dan mladih, to zajedni{tvo koje mu daje ~ar i svaki put privla~i stotine tisu}a mladih.

Vratili smo se u Hrvatsku, svatko opet u svoju sredinu. Sreli smo toliko mladih koji `ive na sli~an na~in kao i mi. Osna`eni zajedni{tvom i potaknuti rije~ima pape Benedikta, jo{ }emo marljivije raditi u svojim `upama, ispunjavati svoje u~eni~ke i studentske obaveze, obavljati posao na svojim radnim mjestima. Meni je pak najljep{e to {to je nas sedamdesetak mladih iz Sisa~ke, Vara`dinske i Bjelovarsko-kri`eva~ke biskupije te Zagreba~ke nadbiskupije dobri Bog povezao u jednu veliku obitelj, ukorijenjenu u Kristu, najvjernijem prijatelju.

Velimir Beni}

51

^ESTITKA KR[TENIMA/VJEN^ANIMA

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

52

Daniela Aleksi}, k}i Darka i Vesne r. Brlekovi}, r.

19.2.1984., kr. 23.4.2011.

Sa{a Domitrovi}, sin Milana i Nade r. Zraki}, r.

23.7.1980., kr. 23.4.2011.

Zoran Jankovi}, sin Ivana i Anice r. Moravski, r.

23.9.979., kr. 23.4.2011.

Ilija Kero, sin Danice Kero, r. 10.2.1957., kr.

23.4.2011.

Predrag Kova~evi}, sin Mire Kova~evi}, r. 8.8.1976., kr.

23.4.2011.

Zdravko Ru{evljan, sin Vlade i Marice r. Jal`e~i}, r.

11.8.1979., kr. 23.4.2011.

Damir Marjanovi}, sin Marijana i Zlatice r. Hantak, r.

27.1.1975., kr. 23.4.2011. @eljka Rada{inovi}, k}i Damira i Zrinke r. Herali}, kr.

23.4.2011.

Ankica Mari}, k}i Nikole i Nade r. Paveli}, r. 23.7.1947., kr. 23.4.2011.

Zorica Fararik Dragosavi}, k}i Vilima i Stane r. Bokan, r. 24.5.1958., kr. 23.4.2011.

Senad Patrik Omi}, sin Muharema i Fatime r. Selman, r. 14.2.1960., kr. 23.4.2011.

12. Dominik Grusch, sin Marijana Petrovi}a i Anna Marie Grusch, r. 2.11.2010., kr. 30.4.2011.

13. Marin Stjepan \irli}, sin Marijana i Julijane r. Kova~evi}, r. 16.3.2011., kr. 1.5.2011.

14. Roza Jel~i}, k}i Roberta i Edite r. Mari} r. 23.2.2011., kr. 1.5.2011.

15. Mladen Hangi, sin Miljenka i \ur|e r. Novak, r.

20.5.2002., kr. 7.5.2011.

16. Lucia Marti}, k}i Nenada i Ivane r. Juri}, r. 18.10.2001., kr. 7.5.2011.

Kri` ljubavi

^ESTITKA KR[TENIMA/VJEN^ANIMA

17. Dario Premar, sin Ivice \irli}a i Ivanke Premar, r.

17.9.2001., kr. 7.5.2011.

18. Dora Barbara Tomi}, k}i Denisa i Jasminke r. \eri}, r.

7.11.2002., kr. 7.5.2011.

19. Karlo Ivan Tomi}, sin Denisa i Jasminke r. \eri}, r.

5.8.2001., kr. 7.5.2011.

20. Helena @igi}, k}i @elimira i Renate r. Bogati}, r.

14.6.2001., kr. 7.5.2011.

21. Jakov Stani}, sin Stjepana i Ivane r. Neki}, r. 10.1.2011., kr. 8.5.2011.

22. Lovro Du`i}, sin Domagoja i Silve r. Ljuckanov, r.

28.9.2010., kr. 8.5.2011.

23. Luka Rami}, sin Marka i Ane r. Turkalj, r. 24.12.2010., kr. 8.5.2011.

24. Dominik Mari}, sin Domagoja i Ivane r. Leroti}, r.

10.10.2010., kr. 15.5.2011.

25. Katja Cavri}, k}i @eljka i Andreje r. [oli}, r. 16.12.2010., kr. 22.5.2011.

26. Ivan Hrs Lugari}, sin Vladimira i Dubravke r. Lugari}, r. 9.3.2011., kr. 22.5.2011.

27. Pavo Zoreti}, sin Tomislava i Ivane r. Prpi}, r. 3.1.2011., kr. 22.5.2011.

28. Laura Katarina Jandri}, k}i Igora i Kristine r. Hre{}, r.

28.12.2010., kr. 29.5.2011.

29. Patrik Tomi}, sin Sandija i Davorke i r. Butorac, r.

24.1.2011., kr. 29.5.2011.

30. Nika Bobetko, k}i Tihomira i Katarine r. Grepl, r.

25.11.2010., kr. 12.6.2011.

31. Tea Buinac, k}i Zorana i Maje r. Kmeti}, r. 22.9.2010., kr. 12.6.2011.

32. Katarina Vasi}, k}i Drage i @eljke r. Fleka~, r. 5.1.2011., kr. 19.6.2011.

Kri` ljubavi

33. Barbara Iv{i}, k}i Tomislava i Tihane r. Herceg, r.

15.2.2011., kr. 23.6.2011.

34. Katarina Damjanovi}, k}i Stipe i Ivane r. Toma{inec, r.

26.4.2011., kr. 26.6.2011.

35. Jakov Trdeni}, sin Tomislava i Mirele r. \ajo, r. 4.3.2011., kr. 10.7.2011.

36. Toni [oli}, sin Dra`ena i Sanje r. Majstorovi}, r.

15.5.2011., kr. 24.7.2011.

37. Ena Markovi}, k}i Tomislava i Lucije r. Velni}, r.

23.7.2010., kr. 24.7.2011.

38. Ante Ro`ankovi}, sin Vladimira i Sanje r. Dela~, r.

2.6.2011., kr. 7.8.2011.

39. Marita Matija{evi}, k}i Ozrena i Ive r. Grgurinovi}, r.

25.2.2011., kr. 14.8.2011.

40. Juran Dev~i}, sin Tomislava i Nata{e r. Jergovi}, r.

1.7.2011., kr. 14.8.2011.

41. Laura Kruni}, k}i Igor a i Viktorije r. [kiljan, r. 4.8.2009., kr. 14.8.2011.

42. Lea Maji}, k}i Davora i Nikoline r. Koli}, r. 18.3.2011., kr. 19.8.2011.

43. Noah Urbanczik, sin Christopha i Manuele r. Bari{i}, 19.5.2011., kr. 20.8.2011.

44. Lena [egovi}, k}i Tonija i Ane r. Klobu~ar , r. 2.7.2011., kr. 27.8.2011.

45. Elena [ipu{, k}i Darka i Jadranke r. Todorovi}, r.

6.5.2011., kr. 27.8.2011.

46. Anea Dlesk, k}i Zvonimira i Ines r. Predojevi}, r.

8.9.2009., kr. 28.8.2011.

47. Hanna Dlesk, k}i Zvonimira i Ines r. Predojevi}, r.

20.6.2011., kr. 28.8.2011.

53

^ESTITKA KR[TENIMA/VJEN^ANIMA

54

Kri` ljubavi

^ESTITKA KR[TENIMA/VJEN^ANIMA

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

Mark David Mesaros i Adrianna Elisabeth Wittreich, vjen~ani 12. svibnja 2011.

Darko Stupar i Sanja [ekoranja, vjen~ani 21. svibnja 2011.

Ivan Dejan Luka~i} i Deniza Anamarija Tomi}, vjen~ani 28. svibnja 2011.

Dejan Musi} i Ana Sovi}, vjen~ani 28. svibnja 2011.

Igor Petrovi} i Jelena Basara, vjen~ani 4. lipnja 2011.

Sanjin Kramari} i Iva Pavlak, vjen~ani 4. lipnja 2011.

Tino Frani} i Josipa Sadak, vjen~ani 10. lipnja 2011.

Hrvoje Ivica Tomljenovi} i Ksenija La|evi}, vjen~ani 18. lipnja 2011.

Miroslav Vincelj i Iva Pogledi}, vjen~ani 25. lipnja 2011.

Vladimir Matija{evi} i Marija Svjetlana Pa{i}, vjen~ani 1. srpnja 2011.

Jurica Miljenovi} i Mateja Mar~inko, vjen~ani 9. srpnja 2011.

Romano Del. Vechio i Maja Smol~i}, vjen~ani 16. srpnja 2011.

Kristian Karaula i Karolina Kockar, vjen~ani 23. srpnja 2011.

14. Sa{a Domitrovi} i Helena Bohorc, vjen~ani 23. srpnja 2011.

15. Dario Kalem i Katarina Kne`evi}, vjen~ani 23. srpnja 2011.

16. Tomislav Markovi} i Lucija Velni}, vjen~ani 24. srpnja 2011.

17. Goran Asanovi} i Josipa La{tro, vjen~ani 30. srpnja 2011.

18. Goran Koli} i Marijana Iv{i}, vjen~ani 30. srpnja 2011.

19. Christoph Peter Urbanczik i Manuela Bari{i}, vjen~ani 20. kolovoza 2011.

20. Zoran Jankovi} i Anita Posilovi}, vjen~ani 20. kolovoza 2011.

21. Domagoj Ivanovi} i Maca Jur~evi}, vjen~ani 20. kolovoza 2011.

22. Toni [egovi} i Ana Klobu~ar, vjen~ani 27. kolovoza 2011.

Kri` ljubavi

55

^ESTITKA STARIJIMA

Dragi na{i iskusni `upljani! „Kako lijepo pristaje sijedoj kosi zdrava rasudba i starcima savjet znala~ki! O, kako je lijepa mudrost u staraca i promi{ljen savjet odli~nika! Veliko je iskustvo kruna starcima, i strah je Gospodnji istinska slava njihova.“ Sirah 25,4-6, govori biblijski Sirah, a mi zajedno s vama i za Vas molimo Gospodina.

Va{ `upnik sa svojim suradnicima

24. travnja: Kata Bla`evi}, Vera Matacin; 25. travnja: Mladen Bonjekovi}, Nada Jai}; 26. travnja: Marija Mio~, Ljerka Rup~i}; 27. travnja: Mara Marinovi}; 28. travnja: Nada Petri~i}, Nada Balenovi}, [tefica Strineka; 30. travnja: Marica Basari}; 1. svibnja: Katica Abramovi}, Bogdan Lju{tina; 2. svibnja: Ivan Koren; 3. svibnja: Katica Pi{kor, Katica Po`gaj; 5. svibnja: Nada Vrane{evi}, Kata Matagi}; 6. svibnja: Stjepan Cvjeti~anin; 7. svibnja: Marica Mijatovi}; 8. svibnja: Zrinka Pavi~i}, Ante Andri}; 10. svibnja: Danica Martini}; 16. svibnja: Radojka Lafter; 17. svibnja: Nada Ga{parac, Ljerka O`ani}; 18. svibnja: Bla`enka Vrta~nik, Ana Ore{kovi}; 19. svibnja: Mila Zadrovi}, Katica Galijan; 20. svibnja: Alojzija Bartoli}; 22. svibnja: Mandica Mari}, Alojzija Paulin; 23. svibnja: Ivanka Mari}; 24. svibnja: Slavica Musi}; Ljubica Kraus; 25. svibnja: Katarina Gobac; 26. svibnja: Ljubica Bogdanovi}; 27. svibnja: Antun Bursik; 28. svibnja: Ivan Perkovi}, Mirjana Ple{a, Mira Podubski;

56

29. svibnja: Alojz Sever, Ana Ten{ek; 31. svibnja: Nada Jakovac, Ivan Dumbovi}; 3. lipnja: Mira [imac, Dnjepar Devi}; 4. lipnja: Maca Leskovar, Smiljana Vugi}; 5. lipnja: Poljina Mahno, Katica Pavlak; 6. lipnja: Janja Mr{i}; 7. lipnja: Mira Havran, Magda Nemeth, Jagica Posavec; 8. lipnja: Zdenka Miter, Franjo Jerkovi}, Ana Dumi}; 9. lipnja: Mara Vuleti}; 11. lipnja: Blanka Toma{ko-Krakar, Stipan Leroti}; 13. lipnja: Antonija Kava{-Kova~evi}, Jadranka [ilobad; 14. lipnja: Ljerka Linde; 15. lipnja: Barbara Mesnjak; 16. lipnja: Marija Mihajlovi}; 18. lipnja: Alojzije Petranovi}, Karolina Jeli}, Magdalena [tavli}; 19. lipnja: Jana @irovi}, Saveta Poljak; 20. lipnja: Ana [imi~i}, Jelena Filipovi}, Julijana Koreni}; 21. lipnja: Du{anka Pirc, Ljubica Kockar 22. lipnja: Nikola Grudeni}, Petar [imunovi}; 23. lipnja: Ana Herceg; 24. lipnja: Ivana Red`i}, Marija Nemeth, Zlatica [u~evi}; 26. lipnja: Barica [imec;

Kri` ljubavi

^ESTITKA STARIJIMA

27. lipnja: Slavica Butkovi}-[timac, Stana Verovi}; 29. lipnja: Ivka ^ukelj, [tefanija Ro`i}; 1. srpnja: Ernestina Kova~ek, Mandica Ore{~anin; 2. srpnja: Ana Pupi}; 4. srpnja: Ema Leroti}, Dragutin Butkovi}[timac, Anka Bali}, Melita Cigler; 5. srpnja: Stjepan Dermi{ek; 6. srpnja: Jelica Ruklja~, Ljerka Novosel, Borislav Podgorski Pinoti}; 7. srpnja: Zdenka Misaljevi}; 9. srpnja: Mijo Ku{an; 11. srpnja: Zora Persoglia; 12. srpnja: An|a Gali}, Zrinka Uzelac; 13. srpnja: Vi{nja Godler; 14. srpnja: Danica O`egovi}, Josip Neki}; 15. srpnja: Ljuba Vuleti}, Josip Galini}, Marija Turkalj: 16. srpnja: Marija [ipu{, Drago Matacin; 18. srpnja; Olga Cetin; 20. srpnja: Zrinka Febo; 21. srpnja: Kristina Slijep~evi}; 22. srpnja: Ljubica Lovrekovi}, Slava Su{ek, Ela [ari}; 23. srpnja: Ankica Bo{kovi}, Bara Orli}; 24. srpnja: Ana Papi{ta, Neda Jelaska, Ana Boro{i}-Pejnovi}; 25. srpnja: Mirko Leskovar, Branka Po`gaj, Slavko Po`gaj, Ankica Rup~i}; 26. srpnja: Josip Silaj; 27. srpnja: Vesna Mrk{a; 29. srpnja: Kata Koljatahu, Nada Mari}; 1. kolovoza: Ivan Andres, Marica Poljak, Vjekoslav Majstorovi}; 3. kolovoza: Marija Pezelj, Katarina Gobac, Rozalija [trkalj; 5. kolovoza: Marijana Mistri}, Ante Bobetko, Ru`ica Jedli~ka; 6. kolovoza: Olga Grabarevi}; 7. kolovoza: Marija Kramar; 11. kolovoza: Marija Fabijan, Ljubica Ore{kovi}, Marija [ipu{; 13. kolovoza: Dragutin Len~i}; Kri` ljubavi

15. kolovoza: Milka Deker, Ivan [u{meg, Kata Pr{i}, Ru`ica Ore{kovi}, Mijo [imunovi}; 16. kolovoza: Bara Tom{i}; 17. kolovoza: Vi{nja Nogi}; 18. kolovoza: Nevenka Luki}; 19. kolovoza: Marija Ferderbar, Dragica Buleta, Augustin Domini}; 20. kolovoza: Marija Ni{evi}, Ana Kova~evi}, Vladimira [imunovi}, Mara Bartolin, Katarina @agar; 23. kolovoza: Ivan ^ubeli}, Nikola Spehnjak, Dubravko Novak; 24. kolovoza: Katica Lju{tina, Ivica Posilovi}; 25. kolovoza: Ivka Milovanovi}, Slavica [u{meg, Ana Leti}; 26. kolovoza: Rudolf Ga{i; 28. kolovoza: Vjekoslav Andri}, Ru`a Lip{anski, Mirko Dujmenovi}; 29. kolovoza: Ivanka Podgorski Pinoti}; 30. kolovoza: Ana Bla`evi}; 1. rujna: Ana Butorac, Barbara Dumbovi}; 2. rujna: Andrija @estoki; 4. rujna: Stjepan Vuksan; 5. rujna: Vera [ipu{; 6. rujna: Adela Cicak, Zlata [tengl, Vladimir Bori}; 7. rujna: Petar Nik{i}, Vuk Red`i}, Ivan Formanjuk, Marija Klari}; 8. rujna: An|elko Gali}, Marica Pi{kor, Ljubica Putri};

57

^ESTITKA STARIJIMA

9. rujna: Veronika Svili}, Franc Slokar, Stanislav Pokorni, Slavo Striegel, Marija Juri~i}, Marija Palko; 10. rujna: Katica Knez; 11. rujna: Mira Perkovi}, Marija Podkraj{ek, Nada Kova~i}; 12. rujna: Sre}ko Tur~i}; 13. rujna: Marijanka Hrvojevi}, Milica Vitkovi}; 14. rujna: Mijo Vaistina, Stjepan Malba{i}, Mira Basta; 16. rujan: Jagica Bezi; 17. rujan: Ankica Jandri; 18. rujan: Marija Pavlovi}, Mila Leroti}, Barica Antol~i}; 19. rujan: Vlado Ruklja~, Ivan Konjeti}; 20. rujan: Ivan Lafter, Marica Radoti}, Mirko Va{ara, Nada Mesi}, Katica Uzelac; 22. rujan: Ljubica Ovanin; 23. rujan: Vera Su{nik, Anka Savi}, Mandica Trtanj; 24. rujan: [tefanija Ostrun;

58

25. rujan: Zvonimir Jandri}; 26. rujan: Ana Ko`i}; 27. rujan: Ivanka Andres, Franjo Rozmari}; 28. rujan: Ankica Galini}, Milka Pejakovi}; 30. rujan: Ivica Mari}, Zlata Konjeti}; 1. listopada: Ana Klau{ek, Milka Sever, Ankica Majstorovi}, Ana Valenti}; 2. listopada: Ru`a Terzi}, Zlata Pi{kor, Mladen [ilobad; 3. listopada: Marija Kapetani}, Kre{imir Hrgarek; 4. listopada: Nevenka Klasi}, Marija [imek, Terezija Perkovi}; 5. listopada: Ljubica Milkovi}; 7. listopada: Barica Silaj, Olga Hero, Nikola [imi~i}, Kata Rajkovi}; 8. listopada: Marija Flajsig, \uro Kova~i}; 9. listopada: Luka Miokovi}, An|ela \uri}; 12. listopada: Slavko Conjar, 13. listopada: Vladimir Perli}, Marija Ruklja~; 14. listopada: Zora \irli};

Kri` ljubavi

^ESTITKA STARIJIMA

15. listopada: Ivan Pifar, Ivica Vrkljan; 16. listopada: Petar [ar~evi}, Vinko Rau`an; 17. listopada: Emilija Pavlovi}, Marko Ivankovi}; 18. listopada: Ivan Gregurec; 20. listopada: Drago Iskri}, Anica Kne`i}, Ljerko Tomljanovi}, Nevenka Zori}; 21. listopada: Ana Perli}; 23. listopada: ~asna s. Regina Belavi}; 25. listopada: Ana Ivnik, Mladen [imundija, Marija Pifar; 26. listopada: Marija Lazi}, Mara Radi}; 27. listopada: Stanislava [tilinovi}; 29. listopada: Stjepan Miter, Ivica Kne`i}; 30. listopada: Ljerka Juri}; 31. listopada: [ta`ija Mari}, Ivo [ar~evi}; 1. studenoga: Katarina Ha~i}, \uro ^erenko, Janjica Bori}, Cvetko Grguri}; 2. studenoga: Aleksandar Mari}, Davorin Kozjak; 3. studenoga: Marijan Dubravac, Katarina Ne`i}, Josip ^ihor; 4. studenoga: Milan Marinovi}, Ana Delvechio, Slavko Jandri}, Dragica Hati}; 5. studenoga: Katarina [imundija, Stjepan Vugi}; 6. studenoga: ~s. Silva Pokos; 7. studenoga: Josip Pejakovi}, Andrija Sinjeri; 8. studenoga: Ljubica Cicak, Branko Curi}; 9. studenoga: Dubravko Zadrovi}, Bo`ena Greguri}; 10. studenoga: Katarina [imunovi}, Vjera Len~i}; 11. studenoga: Katarina Koro{ec, Ana Deklman; 12. studenoga: Ana Fabijani}; 13. studenoga: Franjo Sunte{i}, Marija Miller, Nada Margi}, Veronika Poto~ki;

Kri` ljubavi

14. studenoga: Ana Stani{i}; 15. studenoga: Nada Bo`i}, Kata Cestari}, Vjekoslav Ro`i}; 16. studenoga: Katica Dunger, Kre{imir Belovi}; 17. studenoga: Danica Keser, Marija ^arapar; 19. studenoga: Josip Pezelj, Zdenka Pavi~i}, Vladimir Mo~ilar-Bern{i}; 20. studenoga: Dragutin Pavi~i}; 21. studenoga: Zlatko Kova~ek; 22. studenoga: Vladimir Matasi}, Zlatko Poli}; 24. studenoga: Stjepan Radi}; 25. studenoga: Danica Slokar; 26. studenoga: Marija Galini}, Marija Zgombi}; 27. studenoga: Mila Rimay, Katica Baleta, Luka Gavrilovi}; 28. studenoga: Bosiljka Jeleni}; 1. prosinca: Eva Krivo{i}, Ana Koli}, Nikola Uzelac; 2. prosinca: Stjepan Baljak, Nikola Terzi}; 3. prosinca: Zdravko Planinc, Tomo [a{ek; 5. prosinca: Barbara Petrovi}; 6. prosinca: Nikola Ba{i}; 7. prosinca: Nikola Stipi}-Vasiljevi}; 8. prosinca: Marijan Vujani}; 11. prosinca: Ivana Klju~ec, Mira Mihal~i}; 12. prosinca: Stjepan Medur, Anka Perli}, Emilija Cvetni}, Bo`ena Zadrovi}, Ana Dr`aj; 13. prosinca: Ana Furlan, Andrija Kotenko, Ana Karda{; 15. prosinca: Katarina Varadin; 22. prosinca: Stjepan Novotny; 23. prosinca: Sta`a Kuljanac; 24. prosinca: Biljana Vidovi}; 25. prosinca: Majda Smiljani}

59

IZ @IVOTA CRKVE SISA^KE

50 godina osnutka `upe Pohoda Bla`enoj Djevici Mariji u Sisku

50. GODINA @UPE POHODA BLA@ENE DJEVICE MARIJE

M

isom na otvorenom pred crkvom Pohoda Bla`ene Djevice Marije u Sisku, na istoimeni blagdan u utorak 31. svibnja obilje`ena je 50. obljetnica osnutka `upe Pohoda BD Marije, euharistijskim slavljem kojega je uz koncelebraciju dosada{njih `upnika i sve}enika Sisa~kog dekanata predvodio mons. Vlado Ko{i}, sisa~ki biskup.

Ova `upa svoj je `ivot zapo~ela upravo u Marijinom svibnju 1961. godine. To neprekinuto marijansko ozra~je osje}alo se i u predve~erje posljednjeg svibanjskog dana i ove jubilarne godine. Sve~anoj misi prethodila je molitva krunice i Mariji posve}en program triju `upna zbora: dje~jeg zbora Marijini Mali{ani, zbora mladih Susret i mje{ovitog `upnog zbora Kraljica mira kojima je ravnala Dora Gazibara dipl. crkvena glazbenica. Brojnim vjernicima, okupljenim na sisa~kom bre`uljku Viktorovac, gdje je sakralno zdanje ucrtano jo{ u 16. stolje}u biskup Ko{i} je kazao kako nam blagdan Pohoda BD Marije

60

Elizabeti poma`e da osjetimo Marijinu radost koja je plod prihva}anja Isusa. Takva radost ispunjena Kristom potrebna nam je upravo u ovom vremenu kada se sve vi{e naru{ava obiteljski `ivot. Upravo je Marija dobar primjer ~uvanja obiteljske radosti ali i osobne `rtve koja je najvi{e do{la do izra`aja pod kri`em vlastitog sina. No, Krist je uskrsnuo i Marija je tijelom i du{om uznesena na nebo i nama darovana za nebesku majku. Biskup Ko{i}, tom je prigodom pozvao okupljene mlade, i sve njihove prijatelje da tog vikenda budu sudionici susreta mladih sa Svetim Ocem Benediktom XVI. i na zagreba~kom glavnom trgu te na hipodromu gdje Benedikt XVI. dolazi na nacionalni susret obitelji.

Uz darove donijete na blagoslov, zastave predane prvopri~esnicima i krizmanicima izgovorene su i rije~i zahvale za 9 `upnika koji su vodili `upu. Molitva je upu}ena i za `upnika Antuna Grahovara ubijenog sve-

Kri` ljubavi

IZ @IVOTA CRKVE SISA^KE

}enika u studenome 1990. godine, koji je prete~a `rtava Domovinskog rata.

Na te{ke, ali i ponosne trenutke osnivanja `upe vrlo emotivnim i slikovitim prikazom podsjetio je prvi `upnik mons. Vladimir Stankovi}.

Sada{nji `upnik vl~. Branko Koreti} uz zahvalu Bogu i dobrim ljudima najavio je postupni, ali i skori dovr{etak crkve Svete Marije Kraljice Mira u sisa~kom Naselju. Za pedesetogodi{nje razdoblje iznio je statistiku prema kojoj je bilo 5.282 kr{tenih, 1297 vjen~anih parova i 3.108 umrlih, te najavio

kako }e uz jubilej do konca godine biti jo{ vrlo sadr`ajnih programa.

Dragutin Pasari}

Zavr{io 5. me|unarodni orgulja{ki festival u Sisku (16. – 22. V. 2011.)

TJEDAN ORGULJANJA I SAVJESTI

D

obro je kada kulturu osvijestimo kao prirodno ali i neizbje`no okru`enje u kakvom `elimo provesti svoj zemaljski `ivot, a mo`da je to i jedino razumno i ispravno postupanje prema `ivotu kojeg svakodnevno ostvarujemo. Isklju~imo li i na trenutak onaj dio savjesti u kojeg pohranjujemo sje}anja na izvorno humana postignu}a prethodnika ili suvremenika, ne zanemaruju}i niti ona vlastita ili nam ostalih bliskih osoba, poni{tit }emo one vrijednosti koje su nam dane kao vrline jedinstvene ljudske prirode. Istra`ivati, otkrivati, stvarati, razumijevati, osje}ati, po{tivati, ma{tati, procjenjivati – to je put Kri` ljubavi

^ovje~nosti prema Vje~nosti. Zato su u ovom tjednu, isto tako jedinstvenog festivala Ars organi Sisciae, rastvorena vrata drvene kapelice u Dren~ini, zato je majstor Heferer na{ao jo{ an|eoskije zvukove u Martinskoj Vesi, zato je potvr|en sklad prostora, zvuka i ljudi u Selima, zato ljupke orgulje u @a`ini ve} bla`e zvukom te{ko o{te}eni dom dvaju svetaca, zato se kona~no upisuje jo{ jedan Brandlov zaboravljeni orguljarski rad u Pe{}enici, a sisa~ki Uzvi{eni Sveti Kri` strpljivo i{~ekuje orguljanje dostojno katedrale. A sve se to doga|alo radi ljudi, onih ljubitelja glazbe i kulture, vjernika te zadivljuju}e brojnih

61

IZ @IVOTA CRKVE SISA^KE

namjernika pokrenutih znati`eljom i potragom za u`ivanjem u tajnovitim ljepotama stvaranja graditeljskih, slikarskih i svira~kih ruku ili raspjevanih grla, poradi onih, kojima nije zasmetalo otvorenje festivala u za~udni ponedjeljak, udaljenost od grada, a niti odricanje od ustaljenog `ivotnog ritma i samodopadnih navika. Zato su bili nagra|eni svi: brojno slu{ateljstvo novim saznanjima o vremenu i ljudima, o bo`anskim glazbalima koja se uspje{no opiru ~esto besmislenim modernizacijama i ne optere}uju se nametnutim mentalitetima, o umjetnicima koji ipak ne nastupaju samo u velebnim dvoranama i pred biranim mecenama, o poniznosti iz koje se ra|a umjetnost kao uto~i{te plemenitosti, da bi na kraju orgulja{i silazili s crkvenoga kora poput vi{estrukih pobjednika nad nepredvidljivim ustrojem zvuka ~ije tajne, trajnije od jednog ljudskog vijeka, zauvijek ~uvaju tek graditelj i vje{t restaurator, a uz njih – pjeva~i ovjen~ani aureolom svetosti nakon uhva}enih neponovljivih intonacija i boja.

Kada je prije pet godina za`ivjela ideja o „potrebi za{tite, obnove i revitalizacije orgulja{ke ba{tine te popularizacije hrvatskih povijesnih orgulja i orgulja{ke glazbe“, dakako na podru~ju Siska a potom i na podru~ju na{e `upanije i Sisa~ke biskupije, ~inilo se da je to samo jo{ jedan poku{aj uvo|enja novog sadr`aja u program sisa~ke ponude u kulturi za kojeg ne}e biti dovoljno zanimanja, novca pa niti opravdanosti. Sada, nakon pet godina ustrajnog dokazivanja u vlastitoj sredini, a ne{to lak{e u resorima Ministarstva kulture gdje je projekt ozna~en kao manifestacija od dr`avnog zna~enja te u glazbenim krugovima i me|u `upljanima, festival je dosegnuo prvu ~vrstu to~ku uspona

62

i s ve}om sigurno{}u gleda prema svojem Olimpu.

Ovogodi{nji Ars organi Sisciae natkrilio je festivalskim zvukom do sada najve}i prostor Sisa~kog dekanata i biskupije – od Siska do Martinske Vesi, preko Sela i @a`ine ~ak do Pe{}enice pa novim smjerom do – Dren~ine, ali je i glazbenim postignu}em nadma{io prethodna ~etiri. „Orgulja{ku petoricu“ predvodili su ugledni hrvatski orgulja{i Ljerka O~i} i Mario Penzar, koji su od po~etka ovoga projekta s najve}im profesionalnim zanimanjem i nedvojbenim zadovoljstvom muzicirali na na{im povijesnim glazbalima na na~in kako se to radi u najboljoj praksi europskog orguljanja, dakle bez imalo sustezanja pred tehni~ki problemati~nim glazbalima. U toj su ih maniri slijedili Edmund Andler Bori}, Renata Bauer iz Slovenije i Christian Iwan iz Austrije pa su u solisti~kim istupima predo~ili primjerene skladbe jednostavnijih formalno-tehni~kih zahtjevnosti no razvidne glazbenosti, iz orguljske ostav{tine 17. (Kerll, Frescobaldi, Bach, Vivaldi, Pachelbel) i 18. stolje}a (Muffat, Zipoli, Mozart, Morandi, Resti) te iznimno po jednu skladbu A. de Antiquisa i F. Livadi}a. Kao iskusni majstori orguljanja svi su redom uspje{no pronalazili najbolje na~ine registriranja i dinami~ko nijansiranje kako bi postigli najbolju tonsku zvu~nost i voluminoznost.

Na{u pa`nju i pohvale ipak zaslu`uju dva opre~na majstorstva na orguljama: profinjena liri~nost Ch. Iwana ostvarena na Jenechekovim orguljama u Selima te umjetni~ka odva`nost M. Penzara da na potpuno uni{tenim Brandlovim orguljama u Pe{}enici solisti~ki izvede ~ak tri opusa – bila je to dirljiva, i uspje{no izra`ena nada u skoru obnovu ovoga glazbala.

Kri` ljubavi

IZ @IVOTA CRKVE SISA^KE

A slijede}i temeljnu zamisao o otkrivanju „tajne daha“, ovaj je festival usuglasio rasko{ `ivog ljudskog glasa, zla}ane flaute (pouzdana Ana Butkovi}) i plemenitih cijevi orgulja.

O~ekivano, umjetnost pjevanja sna`no je obilje`ila cijeli ciklus: soprani Margarete Klobu~ar i Mayumi Kamei dirnuli su slu{ateljstvo savr{eno ispjevanim frazama, kontroliranim volumenom i onom obojeno{}u koju nije mogu}e ostvaritit bez dotjerane tehnike disanja; bila su to glazbeni vrhunci ovoga festivala – uzbudljivo za po~etak i sjajno na kraju! Te`i zadatak imala je mezzosopranistica Tihana Herceg Iv{i} pjevaju}i uz neugo|eno glazbalo i jo{ niz drugih pote{ko}a pa je, na`alost, i njezina vokalna nesigurnost povremeno bila preizra`ena; ipak je to doga|aj za povijest, jer je to bio prvi koncert klasi~ne glazbe u prostoru @upne crkve Uznesenja Bla`ene Djevice Marije. S posebnom se znati`eljom i{~ekivao nastup basa Sa{e ^ana, ~lana ljubljanske opere, no sve je ostalo na toj razini: voluminozni zvonki glas neizbru{ene pjeva~ke tehnike, prihvatljiv u opernom izri~aju – to je potvrdila izvedba Musorgskijeva ciklusa solo pjesama (Pjesme i plesovi smrti), ~ijim je uvr{tenjem u program bitno bila naru{ena tematska i stilska cjelovitost festivalskog programa – na ovom je koncertu iskazao vokalne nedostatke koji su ponekad i zasmetali znala~kom sviranju

Kri` ljubavi

R. Bauer i istan~anom kolorizmu Kuhnovih orgulja u @a`ini.

A da pjevanje i sviranje pod kupolama posve}enih sakralnih prostora, bile to prostrane katedrale ili tek si}u{ne kapelice, imaju svoja izvori{ta u izvornim dru{tvenim i kr{}anskim zajednicama, rje~ito je pokazalo veselo okupljanje `upljana i koncertnog slu{ateljstva oko kapele Sv. Ivana Krstitelja u Dren~ini i skupine pjeva~a KUD-a Poculica iz Letovani}a, da bi zajedno puna srca i glasova zapjevali: „…an|eli lijepo pjevaju, tebi se Djevo klanjaju…“, u ~ast onih koji od davnina stvaraju `ivot i svijet. A orgulje }e pomalo donositi oni s vizijom posve}enosti glazbe da bi potrajala zauvijek, ljudima na slu`bu i kao simboli~na vezanost ovih prostora s onima uokolo i iznad nas. Mogu}e je da se i tu nekada ~uo pjev nekog prenosivog portativa, a nije nemogu}e da se ovaj prostor i obogati takvim glazbenim biserom.

Sagledan u cjelini, Ars organi Sisciae povrdio se ove godine kao festivalsko doga|anje vi{estrukih vrijednosti, a to pred organizatore postavlja zadatak daljnjeg promi{ljanja programskog sadr`aja te i vi{e razine umjetni~ke izvedbe, a pred gradske, `upanijske i dr`avne institucije u kulturi i ne{to izda{nije financiranje.

Tatjana Ro`ankovi}

63

IZ @IVOTA CRKVE

BLA@ENIK IVAN PAVAO II.

K

ada je Sveti Otac Benedikt XVI., na{ papa, dana 10.svibnja.2011. rekao: „Progla{avam pokojnog papu Ivana Pavla II. bla`enim“ zaigrala su srca milijuna ljudi, pljesak okupljenih vjernika prolomio se sve do neba, a sre}a se ogledala u suznim o~ima nazo~nih kao i svih kod malih ekrana.

Izlo`eni odar u kojem le`i tijelo bla`enika, pape Ivana Pavla II., otvorilo je novu stranicu otvorene knjige, ~ije listove je na samom pogrebu lagani povjetarac listao, kao da je tu (a tko ka`e da nije) stajao an|eo koji je listao knjigu `ivota na{eg omiljenog Pape.

Bio je to Papa svih ljudi, Papa potrebnih, Papa siroma{nih, Papa svih rasa i svih naroda, Papa kojem su se klanjali svjetovni vladari, cijenili ga, tra`ili ga savjet, molili s njim i vjerovali mu.

U trenutku smrti Trgom svetog Petra orilo se: Santo subito! Odmah svet!, ali dani su prolazili, iz Vatikana su stizale informacije da je postupak beatifikacije u tijeku, da se trebaju sakupiti samo neki manji dokazi u~injenih ~uda, ~uda koja je po zagovoru pape Ivana Pavla II. pro`ivio mnogi kr{}anin, ali sada se ta ljubav, ta snaga trebala i birokratski dokazati.

Molili smo u svojim ku}ama, crkvama, javno i osobno za pokojnog Papu, molili usrdno od svega srca, onako kako je on znao moliti kada bi nekome pomo} bila potrebna, pa je tra`io zagovor Bla`ene Djevice Marije ~iji je veliki {tovatelj bio, koji joj je pjesme pisao, molitve sastavljao, skru{eno molio i za obi~nog ~ovjeka zagovor tra`io.

Bio je to ~ovjek {iroka srca, srca u koje su stali svi potla~eni, brigama pritisnuti, bolesni i izgubljeni ljudi, a on ih je sve u svoje srce primio, za njih molio i uz pomo} Krista ~uda ~inio.

64

Takav ~ovjek zaslu`io je, ne samo biti bla`enik, ve} i svet, {to }e, nadamo se, uskoro i postati.

Zahvaljujemo Gospodinu {to nam je takvoga Papu dao, takvog `ivog sveca me|u nas poslao, preko njega ~uda ~inio, vjeru ja~ao, sve narode, bez obzira na vjeru i boju ko`e, ujedinio, sve nas boljim ljudima u~inio, a svojim dolaskom u Hrvatsku tijekom Domovinskog rata u na{a srca mir i ljubav unosio, u vjeru nas upu}ivao, sve ljude prijateljima ~inio.

Hvala Gospodinu na daru {to nam ga je u liku bla`enog pape Ivana Pavla II. dao, koji nam je Krista u zatvorena srca unosio, ljubav ja~ao i nas u okrilju Bla`ene Djevice Marije blago{}u i ljubavlju ogrnuo.

Anica Potkonjak Kri` ljubavi

IZ @IVOTA CRKVE

BLA@ENI PAPA IVAN PAVAO II.

HRVATSKA I SISAK

O

ve godine 4. i 5. lipnja Sveti Otac Benedikt XVI bio je u apostolskom pohodu Republici Hrvatskoj. Bija{e to epohalan i jedinstven, crkveni ali i dru{tveni doga|aj, kojim se nama Hrvatima iskazuje posebna po~ast i priznanje. Izuzetno se trebamo osje}ati ponosni mi s podru~ja Sisa~ke biskupije, jer je isti taj Sveti Otac svojom Bulom Antiquam fidem 5. prosinca 2009. obnovio Sisa~ku biskupiju. A i njegov dolazak u Hrvatsku pada na blagdan svetoga Kvirina sisa~kog biskupa i mu~enika. Istom su Svetom Ocu, zahvalnim hodo~a{}em 6. listopada 2010., sisa~ki biskup mons. Vlado Ko{i} s dvadesetak sve}enika i nekoliko stotina vjernika izrazili zahvalnost za obnovu Sisa~ke biskupije. S posebnom smo rado{}u mi Hrvati do`ivjeli ovogodi{nji dan 1. svibnja, kad je papa Benedikt XVI. slu`beno u Vatikanu proglasio bla`enikom svoga prethodnika papu Ivana Pavla II. Papa Ivan Pavao II.hrvatski je narod, kao mo`da ni jedan drugi, obdario izuzetnim svojim prijateljstvom i potporom. Kad se ~inilo da je sav svijet protiv toga da hrvatski narod ima svoju dr`avu, me|u prvima je upravo Sveta Stolica 13. sije~nja 1992. godine diplomatski priznala Republiku Hrvatsku.

Rijetko se doga|a da papa ide nekoliko puta u pohode nekoj dr`avi ili narodu i da iz nekoga naroda progla{ava nekoliko svetaca i bla`enika. Me|utim, pored toga {to su Hrvati malen narod, papa Ivan Pavao II. je imao za njega veliko srce pa ga je pohodio pet puta (3 puta u RH i 2 puta u BiH) i iz toga

Kri` ljubavi

hrvatskog naroda proglasio dva sveca i troje bla`enika.

Pastoralni pohodi su bili: 1. 10.-11. rujna 1994. u Zagrebu s misom i propovijedi 11. rujna na Hipodromu.

2. 12.-13. travnja 1997. u Sarajevu.

3. 2.- 4. listopada 1998. u Zagrebu, Mariji Bistrici i Splitu.

4. 5.- 9. lipnja 2003. u Rijeci, Dubrovniku, Osijeku, \akovu i Zadru.

5. 22. lipnja 2003. u Banja Luci.

Progla{enja svetima i bla`enima: 1. Sv. Leopold Bogdan Mandi} u Vatikanu 1983. godine.

2. Sv. Marko Kri`ev~anin u Ko{icama 25. srpnja 1995.

3. Bl. Alojzije Stepinac u Mariji Bistrici 3. listopada 1998.

4. Bl. Marija od Presvetog Petkovi} u Dubrovniku 6. lipnja 2003.

5. Bl. Ivan Merz u Banja Luci 22. lipnja 2003.

65

IZ @IVOTA CRKVE

Ve} se iz ovih podataka vidi koliko nam je, danas bla`eni, Ivan Pavao II. bio prijatelj i s koliko se ljubavi odnosio prema hrvatskom narodu. Me|utim, on je u svojim nastupima u Hrvatskoj posebno spominjao Sisak, odnosno biv{u sisa~ku biskupiju i njenog biskupa mu~enika svetoga Kvirina. Nadbiskup i kardinal Franjo Kuhari} u svom pozivu papi Ivanu Pavlu II., od 16. kolovoza 1993., da pohodi Hrvatsku, izme|u ostaloga je napisao: „Osobita prigoda za posjet Va{e

66

Svetosti jest jubilej Zagreba~ke nadbiskupije, koja slavi 900 godina svojega postojanja sa sjedi{tem u glavnom gradu Zagrebu, a mo`e se smatrati nasljednicom biskupije iz prvih stolje}a kr{}anstva u na{im prostorima, kojoj je sjedi{te bio Sisak (Siscia)“. Na samom hipodromu, 11. rujna 1994., u pozdravnom govoru nadbiskup je Kuhari} izrekao i ovo: „Na ovim prostorima na{e lijepe domovine zagreba~ka je biskupija nasljednica biskupije iz rimskog vremena, a kojoj bi sjedi{te grad Sisak-Siscia. Tu biskupiju osobito pamtimo po svetom biskupu i mu~eniku Kvirinu iz vremena Dioklecijanovog progona“. Nakon toga je Ivan Pavao II, u homiliji izrekao i ove zna~ajne rije~i: „Hrvati, nastaniv{i se u ovom kraju u prvoj polovici VII. stolje}a, susreli su se s kr{}anstvom koje je u to vrijeme cvjetalo u Panoniji... Zagreba~ka je crkva naslijedila vjeru starokr{}anske ba{tine kontinentalne Hrvatske. To svedo~e brojni sveci: Sveti Kvirin, biskup Siska, sveti Euzebije i Polion, ~ita~ iz Vinkovaca... iz tih korijena rasla je kroz devet stolje}a duhovna zgrada zagreba~ke katoli~ke zajednice.“ I u Mariji Bistrici, 3. listopada 1998., prilikom progla{enja bla`enim Alojzija Stepinca, ponovno je Ivan Pavao II spominjao Sisak i sisa~kog biskupa Kvirina, rekav{i: „Velik je broj mu~enika koji su tijekom stolje}a nikli u ovim krajevima, po~ev{i od vremena rimskog carstva, s likovima kao {to su Venancije, Dujam, Kvirin... i toliki drugi.“ I hrvatski narod i dana{nja Sisa~ka biskupija mogu biti ponosni {to su za `ivota pape Ivana Pavla II. imali u njemu velikoga prijatelja i podupiratelja, ali jednako tako budimo i sretni {to od sada imamo velikoga svoga za{titnika i zagovornika na nebu.

Uzmimo Ga za svoga drugog za{titnika hrvatskog naroda i drugog za{titnika obnovljene Sisa~ke biskupije!

Lojzo Buturac Kri` ljubavi

INTERVJU

INTERVJU: Vl~. Vjekoslav Me{tri}, `upnik @upe Uznesenja BDM Stenjevec Za boravka kardinala Josepha Ratzingera u Zagrebu 2001. godine, vl~. Vjekoslav Me{tri} {etao je s njim Zrinjevcem i ne slute}i da hoda u dru{tvu budu}eg Pape

PAPA JE VELIK PO SLU@BI, A JEDNOSTAVAN I PONIZAN U SLU@ENJU KRI@ LJUBAVI: Za{to ste postali sve}enik?

Kad ste i kako to odlu~ili?

VL^: ME[TRI]: Ve} u djetinjstvu ~esto sam razmi{ljao kako pomo}i drugima i kako ih u~initi sretnima, ispunjenima i spremnima dijeliti blago du{e s drugima. Tako sam do{ao na pomisao da postanem pjeva~, (iako ba{ nemam neki glas) gledaju}i ve} unaprijed mno{tvo ozarenih lica oko sebe i slu{aju}i mrmor pjesme koju poluglasno ponavljaju slijede}i me blagim pokretima. I trajalo je to, sve dok nisam osjetio poziv. Kona~na odluka je pala u trenutku kad su zagreba~ki bogoslovi posjetili moju rodnu `upu i otpjevali pjesmu ÂťKrist na `aluÂŤ koju sam prvi put ~uo... i rekoh to je to... Ti treba{ dlanove moje...! Biti sve}enik, to je Bo`ji poziv i veliki dar. Iako svjestan svoje neznatnosti, odazvao sam se.

Moje poimanje sve}enika bilo je i ostalo da je to ~ovjek Bo`ji i ~ovjek za druge, ~ovjek koji svojom sveto{}u jednostavno oplemenjuje druge i upu}uje ih na nebeske stvarnosti.

KRI@ LJUBAVI: Gdje ste se sve {kolovali?

VL^.ME[TRI]: Osnovnu {kolu poha|ao sam u Prese~nom i Novom Marofu. Osjetiv{i Bo`ji poziv u rujnu 1984. godine javio sam se u Dje~a~ko sjemeni{te (danas Me|ubiskupijsko sjemeni{te) u Zagreb te se upisao u Interdijecezansku srednju {kolu za spreKri` ljubavi

manje sve}enika (danas Nadbiskupsku klasi~nu gimnaziju) i polo`io maturu 1988. godine. Nakon vojne obveze upisao sam 1989. studij teologije na Katoli~kom bogoslovnom fakultetu, koji je od demokratskih promjena u Hrvatskoj ponovno u sastavu Sveu~ili{ta u Zagrebu. Diplomirao sam 1994., a za sve}enika me je, 25. lipnja 1995. godine, u Zagreba~koj katedrali, zaredio zagreba~ki nadbiskup kardinal Franjo Kuhari}.

67

IZ @IVOTA CRKVE

KRI@ LJUBAVI: Bili ste osobni tajnik nadbiskupa Bozani}a. [to Vam je ta slu`ba zna~ila? [to Vam je taj posao omogu}io, u ~emu Vam je pomogao, a u ~emu odmogao?

VL^: ME[TRI]: Sama slu`ba u centralnim ustanovama Nadbiskupije ~ast je i obveza za svakog pojedinca. Rad u Uredu zagreba~kog nadbiskupa, kardinala Josipa Bozani}a za mene je nezamjenjivo iskustvo.

Biti tajnik jednom nadbiskupu i kardinalu izazov je i blagoslov. Zahvalan sam Gospodu {to sam `ivio u blizini na{ih hrvatskih velikana kardinala Josipa Bozani}a, kao i blagopokojnog kardinala Franje Kuhari}a, mons. Josipa Mrzljaka, mons. Vlade Ko{i}a i mons. Valentina Pozai}a. Na poseban sam na~in zahvalan kardinalu Josipu Bozani}u, kojemu sam ~etiri godine bio osobni tajnik i koji me je svojom odmjereno{}u i pronicavo{}u duha uvijek iznova zadivljivao. Za nadbiskupskog tajnika imenovan sam 11. lipnja 2001. godine. Tada sam imao ve} {est godina sve}eni~kog i pastoralnog iskustva, a po

68

slu`bi tajnika upoznao sam Nadbiskupiju u pravom smislu rije~i, te sna`nije zavolio svoje zvanje, koje `ivim u bratskom zajedni{tvu sa sve}enicima na{e zagreba~ke Crkve. Imao sam prigodu brojnih i nezaboravnih susreta u kojima sam upoznao mno{tvo divnih osoba, postao dionikom va`nih doga|anja u Nadbiskupiji i Crkvi u Hrvata. Od dubokih dojmova tijekom slu`be spominjem ispra}aj blagopokojnog kardinala Franje Kuhari}a, imenovanje nadbiskupa Josipa Bozani}a kardinalom, pohod bla`enoga pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj 2003. godine, ne isklju~uju}i brojne druge.

KRI@ LJUBAVI: Rade}i kao nadbiskupov tajnik susreli ste se s kardinalom Ratzingerom? Kako ste taj susret do`ivjeli?

VL^: ME[TRI]: ^ini mi se poput sna.

Susreo sam papu prije nego {to je postao Papa. Kardinala Josepha Ratzingera susreo sam ve} na studiju Teologije, koriste}i kao obveznu literaturu njegova teolo{ka i filozofska promi{ljanja. No, susreo sam ga i u

Kri` ljubavi

IZ @IVOTA CRKVE

fizi~kom smislu. Bila je to za mene velika ~ast. Ponovno zahvaljuju}i slu`bi nadbiskupskog tajnika imao sam ~ast biti u njegovoj blizini prigodom njegova posjeta Zagrebu, kada je u slu`bi prefekta Kongregacije za nauk vjere do{ao na simpozij povodom 20. obljetnice smrti kardinala [epera. Boravio je u Zagrebu od 6. do 8. studenoga 2001. godine.

Tom je prigodom kardinal Joseph Ratzinger s hrvatskim biskupima predvodio misno slavlje, te hodo~astio u Hrvatsko nacionalno sveti{te Majke Bo`je Bistri~ke, gdje je posjetio i samostan bosonogih karmeli}anki ÂťBla`eni Alojzije StepinacÂŤ u Mariji Bistrici.

Ponovno sam ga susreo u Rimu, gdje je odr`an Rimski dio simpozija 29. i 30. studenoga 2001. godine, a glavni moderator tog Simpozija bio upravo kardinal Ratzinger.

KRI@ LJUBAVI: Kakav je ~ovjek i sve}enik? Kako ste ga do`ivjeli?

VL^: ME[TRI]: Kad govorim o na{em Papi kao ~ovjeku, onda ga gledam bez sve~anog ruha i titula koje nosi, ali time nje-

gova veli~ina ne gubi na zna~enju. [tovi{e, taj iznimno u~eni teolog, neobi~no je skroman ~ovjek, blag i srda~an, susretljiv i pristupa~an, jednostavan i ponizan. On jednostavno zra~i u odnosu na sugovornika.

Tako velik po slu`bi, a malen i skroman u slu`enju. Iznenadilo me njegovo znanje o Hrvatskoj i poznavanje na{ih prilika i ljudi.

KRI@ LJUBAVI: [to ste mu u Zagrebu sve pokazali? Kamo ste ga sve vodili? [to mu se posebno svidjelo?

VL^: ME[TRI]: Tijekom Simpozija imao sam iznimnu ~ast pratiti ga u {etnji po Zagrebu, {to je u tom smislu zna~ilo rutu od Katedrale preko Zrinjevca do Glavnog kolodvora. Kako se taj veliki ~ovjek znao diviti malim stvarima. U njegovoj prisutnosti sve su prisutnosti dobivale drugi smisao, jer on je sve gledao du{om. Zrinjevac vi{e nije bio obi~an park ve} ponuda ljepote na kojoj se odmara i nadahnjuje. Drugi dan sam bio tako|er u njegovoj blizini, kada je hodo~astio u Hrvatsko nacionalno sveti{te Majke Bo`je

^OVJEKOVA SNAGA JE U OBITELJI U ovoj godini Stipan i Mila Leroti} obnovili su nakon 50 godina braka svoje bra~ne zavjete. Tom su prigodom dobili blagoslov Svetog Oca koji uramljen, zauzima posebno mjesto na zidu njihove blagovaonice i jednako je vidljiv iz svakog dijela prostorije.

- Kad nam je `upnik rekao da nas je na{ biskup predlo`io da budemo me|u izabranima koji }e primiti svetu pri~est iz ruku samoga Pape, bila sam toliko ushi}ena da sam zavapila: O Bo`e, jesam li ja to zaslu`ila? Jo{ uvijek vidno uzbu|ena pri~a Mila Leroti}.

- Jesi, ka`e `upnik i pita da li }emo mo}i do}i.

- Samo neka budemo `ivi i zdravi i do}i }emo, nastavlja Stipan ne kriju}i ponos {to su ba{ njih dvoje izabrani. Sve je to do{lo po Bo`joj volji. Nikad u `ivotu nisam mislio da bi nam se takvo ne{to moglo dogoditi. Za nas je to velika ~ast i stvarno smo Bogu zahvalni {to nam je dao dar da iz ruke Petrovog nasljednika primimo svetu pri~est.

Na pitanje o tajni dugovje~nog i slo`nog braka uglas odgovaraju: - Bez problema nema `ivota. Tajna je u tome da se svi problemi trebaju zajedni~ki rje{avati. Iako nema te{kih gre{aka, nema niti nemira u obitelji. Obitelj je ona koja ~ovjeku daje snagu, vodi ga i poma`e mu na `ivotnom putu.

- Sloga i zajedni{tvo odr`ali su nas sve ove godine, dodaje Mila, i zato `elim svima onima koji su u braku da im brak bude kao na{, pa }e i oni u sre}i do~ekati zlatni pir.

Kri` ljubavi

69

INTERVJU

Bistri~ke, gdje je posvjedo~io nje`nu pobo`nost prema Majci Bo`joj, a posjetom samostanu bosonogih karmeli}anki naglasio va`nost molitve.

KRI@ LJUBAVI: Jeste li ikada pomislili da }e u {etnji gradom kraj Vas hodati budu}i Papa? O ~emu ste razgovarali tada?

VL^: ME[TRI]: Svaki kardinal mo`e jedanput postati papa. Te{ko je pomisliti da netko o tome razmi{lja dok aktualni papa vodi Crkvu, a bla`eni Ivan Pavao II. jo{ je u to vrijeme bio tako sna`no nazo~an me|u nama te sam kardinala Ratzingera do`ivljavao kao njegova bliskog i vjernog suradnika. No, izbor kardinala Josepha Ratzingera za papu Benedikta XVI. nije me nimalo iznenadio.

Prirodno mi je bilo da upravo on nastavi djelo svoga ljubljenog brata u slu`enju Crkvi.

Razgovarali smo o op}enitim doga|ajima iz svagda{njeg `ivota. Za {etnje me je ganula njegova usmjerenost na sugovornika. U jednom me je trenutku zapitao kako su mi roditelji? A kad sam odgovorio da su oboje pokojni, suosje}ajno je rekao da }e se pomoliti za njih.

KRI@ LJUBAVI: Kako biste opisali kardinala Ratzingera u to vrijeme, te 2001. godine?

VL^: ME[TRI]: Osnovne karakteristike ostaju prisutne u njegovu liku i nastupu, a svjedo~anstvo vjere dublje prodire snagom slu`be. Za mene je papa Benedikt XVI. ~ovjek vjere, nade i ljubavi koji u jednostavnosti srca i apostolskoj gorljivosti `eli sve pridobiti za Krista.

KRI@ LJUBAVI: [to Vam zna~i dolazak Pape u Hrvatsku?

VL^: ME[TRI]: Kada bih odgovor trebao sa`eti u dvije rije~i, ka`em: Radujem se! Papa nam dolazi kao apostol. U prvoj su Crkvi apostoli sveti Petar i Pavao obilazili zajednice i bodrili kr{}ane na ustrajnost u vjeri. Tako i Petar na{ih dana `eli nas u~vrstiti u vjeri.

Vrijeme u kojem `ivimo zahva}eno je krizom

70

na doma}oj sceni, kao i u svijetu. Sve je obilje`eno krizom, od gospodarstva i politike, do kulture i obiteljskog `ivota, a sve proizlazi iz krize duha. Naglasili su to i na{i biskupi: »Kriza {iri malodu{nost, produbljuje ideolo{ke i ine podjele, poja~ava nezadovoljstvo, s te{ko vidljivim putovima izlaska. Papa dolazi u vrijeme kada se Hrvatska nalazi pred ulaskom u EU, {to nas stavlja pred nova pitanja i izazove, bremenite o~ekivanjima i nesigurnostima«. Papa }e progovoriti i o vrijednosti braka i obitelji, jer glavni povod njegova dolaska je proslava Nacionalnog susreta hrvatskih katoli~kih obitelji, koji se prvi put organizira u na{oj domovinskoj Crkvi.

KRI@ LJUBAVI: Kako ste pripremili svoje `upljane za dolazak Svetog Oca? VL^: ME[TRI]: U `upi redovito molimo molitve za dolazak Svetog Oca, a poja~ano po zajednicama i u obiteljima. Nedavno sam pohodio jednu obitelj, a njihova ~etverogodi{nja djevoj~ica Diva je napamet izrecitirala molitvu koju svaku ve~er s obitelji moli za Papu. Imali smo nekoliko puta klanjanje, a tijekom pet dana odr`avali smo razne pobo`nosti i molitve pred replikom Majke Bo`je od Kamenitih vrata. U subotu }e se u na{oj `upi u ~ast Svetom Ocu odr`ati duhovni koncert, smotra `upnih zborova na{eg dekanata.

KRI@ LJUBAVI: Koja Vam je najve}a `elja koju biste `eljeli ostvariti u svojoj sve}eni~koj karijeri?

VL^: ME[TRI]: Biti to {to jesam po Bo`joj milosti i boj biti do kraja. Znam da sam milo{}u Bo`jom ovo {to jesam, a ne svojim osobnim zaslugama. Znam da na tom putu ne}u biti po{te|en boli i patnje, ali sve potvr|ujem rje~ju »Amen!«. Bo`e, budi volja tvoja!

Davorka Ba{i} PS. Razgovor s vl~. Vjekoslavom i bra~nim parom Leroti}, pripremljen je uo~i dolaska Svetog Oca u na{u Domovinu.

Kri` ljubavi

@IVOT U DUHU

DOBRI LJUDI

O

vih dana moji roditelji bili su du`ni zamijeniti stare osobne iskaznice novima, rok na koji su izdane protekao je.

Nisu ba{ bili presretni radi ~injenice da }e nove imati nazna~eno trajno va`enje. Vjerojatno ta spoznaja nije lak moment u ljudskom `ivotu. Trebalo je organizirati fotografiranje, pribaviti nove fotkice to~no zadanih dimenzija, ponovo ostaviti otiske prstiju.

Poslovi oko toga ne predstavljaju neku veliku aktivnost, no kada je ~ovjek u nemogu}nosti kretati se, malo je to zahtjevnije. No savjesno odra|enim poslom djelatnika MUP-a, izlaskom na teren u dogovorenom terminu, poprili~no je sve olak{ano.

Fotografiranje mame i tate obavio je Mimi Ki{, upravo ona osoba koja s posebnim nadahnu}em i osje}ajem za lijepo i sveto, osje}ajem za ljude, osje}ajem za na{ grad, bilje`i svojim fotoaparatom zbivanja u na{oj `upi, u katedrali, na hodo~a{}ima. Svaka njegova fotografija sadr`i cijelu pomalo zagonetnu pri~u. Kadar je satima na istom mjestu i{~ekivati posebnu danju svjetlost.

Unio je u ku}u svu mogu}u aparaturu, rasvjetu, razli~ite lampe, fotoaparat, objektive, stativ. Profesionalac je Mimi, ~uvar obiteljske tradicije umjetni~kog zanata, ni{ta ne prepu{ta slu~aju. U kontaktu nenametljiv, ali srda~an. Obja{njava nam da se na tim fotografijama za osobne iskaznice moraju jasno vidjeti oba uha! Lice mora zauzimati to~no odre|en postotak povr{ine fotografije, pozadina mora biti ~isto bijela. Hm, nije to ni tako jednostavno. Mami je te{ko izmamiti osmjeh.

Slu`beni dio je obavljen, a potom slijedi neslu`beni, Mimi fotka mamu, tatu i mene zajedno, onako za uspomenu. Kao u neka Kri` ljubavi

stara vremena kada je fotograf dolazio ku}i i fotografirao obitelji u njihovom doma}em okru`enju. Jedino mi nismo bili posebno „zrihtani“ za tu prigodu.

Poslije par dana - iznena|enje, u rukama mi je uve}ana i „uljep{ana“ upravo ta obiteljska fotografija, dodu{e malo krnja, brat nedostaje, nije ga bilo doma. Ipak, lijep je to bio poklon tati za ro|endan.

Mimi je dobar, pa`ljiv i osje}ajan ~ovjek, potrudio se kako bi ta fotografija bila {to ljep{a, majstorski je uskladio boje tena na{ih lica, naime tata je ru`i~aste, svjetlije puti, mamin i moj ten je neke `u}kaste boje. A osim te uljep{ane fotografije iznena|enja, u mojim se rukama na{lo jo{ jedno - CD sa fotografijama na kojima su zabilje`eni ~udesni trenuci osnivanja sisa~kog ogranka Dru`be „Bra}a Hrvatskog Zmaja“, to~nije Zmajskog stola u Sisku krajem 2010. godine, doga|anju na kojem smo se sreli.

Iz redova kulturnih, dru{tvenih, znanstvenih i gospodarskih djelatnika, koji se ponose hrvatskim narodom i svojom domovinom Hrvatskom te su spremni slo`no i predano raditi na ja~anju narodne svijesti i narodnoga bitka, predla`u se i posebno razra|enom izbornom metodom biraju „zmajevi“. Jedan od uvjeta da bi netko uop}e mogao postati kandidatom za „zmaja“ je i njegovo prebivali{te na podru~ju za koje je osnovan ili se osniva Zmajski stol.

A prebivali{te je mjesto u kojem se gra|anin naselio s namjerom da u njemu stalno `ivi.

Sisa~ki katedralni `upnik, vl~. mr.sc.

Antun Sente, ml., prebivali{te u Sisku, na svima poznatoj adresi Trg bana Josipa Jela~i}a

71

@IVOT U DUHU

1, prijavio je jo{ dana 24.10.2007. godine. Da li je tada razmi{ljao kako je upravo time ispunio i jedan od preduvjeta za vi{e nego ~asno „zazmajenje“? Ne vjerujem da je stigao o tome misliti od posla, od mnogih i raznovrsnih du`nosti i aktivnosti na brojnim poljima koja nose vi{e nego „zmajska“ obilje`ja.

Netko je to sve primijetio, a primje}uju li i „stari“ Si{~ani kako se mo`e izjasniti, zorno pokazati i objasniti namjera da se u nekom mjestu - stalno `ivi? Ne ~ini li vam se da Si{~anima ponekad uistinu nedostaje prema njihovom gradu - mrvica ljubavi?

Nedugo nakon ovog obiteljskog fotografiranja, Mimi je zavr{io u bolnici. Na sam Uskrsni ponedjeljak, dan nakon {to je u no}i Vazmenog bdijenja fotografirao obred primanja odraslih osoba u krilo kr{}anske zajednice.

O svemu informiran i zainteresiran kako za op}e dobro, ali isto tako i za dobro pojedinca, to mi je rekao upravo `upnik Antun Sente, koji je Mimija isti dan posjetio i hrabrio u bolnici. Vjerujem da je u njegovim molitvama prisutna i ustrajna molba upu}ena dragom Gospodinu Bogu za Mimijevo uspje{no i {to skorije ozdravljenje, kako bi {to prije pro{etao kraj sisa~ke katedrale u i{~ekivanju najpogodnije sun~eve svjetlosti za snimiti novu fotografiju. Molitvu sisa~kog Zmaja od Uzvi{enja Svetoga Kri`a Nebo }e ~uti.

O ~ovjekovoj dobroti ne govore samo njegove rije~i, nego jo{ vi{e svjedo~e ostvarena djela.

Jo{ uvijek ima dobrih ljudi.

Antonija Tomazini}

Li{}e (paloj bra}i) ^esto pogledavam iza...

Kao da mi netko ne{to ho}e re}i!

Zastanem, ali samo {u{ti li{}e. (nisam u {umi) Ne{to ~ujem, ne{to nejasno, ali’ toplo!

Krenem dalje...

Jer tako mora biti.

Ali ipak znam, nije to li{}e!

Robert Tom{i}

Dje~je o~i Kad ostanem sam, i nije me briga kako gledaju me ljudi.

Ponosan!

I sam.

Nije me briga.

Tad kri{om gledam djecu.

Ona vrate toplinu mojoj razapetoj du{i!

Robert Tom{i}

72

Kri` ljubavi

@IVOT U DUHU

KIKI J

este li prijetili boju i oblik Kikijevih o~iju?

Tamno su zelene, onako bistre i sjajne gotovo su kupske boje u njenom najljep{em izdanju. Meni, dodu{e, ~esto vuku na plavo, a naziranje te plave nijanse u tu|em pogledu odaje, eto, moju naklonost prema nekoj osobi. Jeste li uo~ili kako su mu o~i obrubljene gustim, dugim i tamnim trepavicama?

I jeste li zamijetili koliko se proljep{ao unazad nekoliko proteklih mjeseci ? Niste? Joj, pa

Kri` ljubavi

kamo ste onda gledali dok ste razgovarali s njim dok vam je npr. kuhao kavu?! Jeste li zamijetili kako ponekad ima stidljiv, sasvim blag osmijeh, i kako mu se lice ~udesno osvijetli kada se od svega srca smije? Ja jesam, i rekla sam mu to. Samo se, spustiv{i pogled, zakloniv{i zjenice trepavicama, zagonetno i opet stidljivo nasmijao.

Iz Kikijevih o~iju, ako imate malo strpljenja i na|ete za to vremena, puno toga

73

@IVOT U DUHU

mo`ete i{~itati. Ne ka`e se bez razloga da su o~i ogledalo du{e. U tuzi, o~i mu izgube djeli} sjaja, kao da ih tada neka nje`na koprena malo zakrije, u ljutnji sijevaju, malo se stisnu ali jo{ intenzivnije sjaje. ^udesne su ljudske o~i. Kada je radostan, o~i su mu mirne, poput Kupe kada u zraku nema niti da{ka vjetra, a vodostaj je nizak pa nema izrazitog gibanja vode.

Iako naj~e{}e kada pomislim na Kikija imam pred o~ima sliku njegovog sve~anog primanja u ministrante `upe Uzvi{enja Svetoga Kri`a u Sisku, od ove nedjelje 10.04.2011. godine jedna druga slika zauzela je to prvo mjesto. Slika s kri`noga puta Ivani} Klo{tarMartinska Ves-Sisak, objavljena na internet stranicama na{e `upe. Kristijan nosi Kristov kri`. Ispred svih a u ime svih, za sve ali prije svega za Njega Jednoga Jedinoga.

Puno, puno, puta u `ivotu preuzimamo i nosimo kojekakve kri`eve. Jesu li ba{ svi upravo nama namijenjeni? Mo`da nas kao djecu poneki i „dopadne“, „zate~e“ malo nespremne, pa mu se iskreno i znamo za~uditi - Pa nije li to malo prete{ko za mene?

Mo`da su kao klinci neki od nas poku{avali ponijeti i iznijeti na svojim ple}ima i ono im i nije pripadalo, no, {to djeca znaju, uzmu, pa nose! I natovaruju si na le|a terete kojima nisu dorasli, iz jednostavnog razloga - jer nisu dovoljno odrasli, pune si glavu mnogim pitanjima, stvaraju}i nerje{ive zagonetke.

74

Takve kri`eve bih nazvala - „neosvije{teni kri`evi“. No ipak su kri`evi.

Ali razumjeti kri`, svjesno odlu~iti preuzeti odgovornost za nositi kri`, prihvatiti kri`, ~vrsto i dostojanstveno ga pronijeti, donose}i ga do odredi{ta, e, to je ve} malo vi{i stupanj zrelosti, to je dobra faza odrastanja, razumijevanja sebe i drugih. Shva}anje - nove logike ljubavi. Isusove ljubavi. Bo`je ljubavi.

Ljubavi kojoj svi te`imo.

A toj novoj logici ljubavi pou~avao je svojim Otvaranjem neba - kri`nim putem za mlade i obitelji sudionike brojnih kri`nih putova u na{oj biskupiji, Antun Sente.

Kikiju se najvi{e urezao u pam}enje, ali ne o~ito samo u pam}enje, nego ga je dotaknulo i cijeloga ispunilo iznutra, tuma~enje i obrazlo`enje i preporuka za razmi{ljanje napisana uz XII postaju - Isus umire na kri`u. „ Toliko ljubavi naspram mr`nje“, a u XIII postaji - Isusa skidaju s kri`a, kada „Majka Marija uzima mrtvo tijelo u svoje naru~je“.

Pitala sam Kikija o kome je najvi{e razmi{ljao u tim trenucima. Rekao mi je odgovor. Pretpostavljala sam koji }e biti…

Iskren je na{ Kiki…

Zagledajte se kratko u njegove o~i. Ne odaju li njegove o~i jednu lijepu, mladu, osje}ajnu du{u? Ma zbilja se ne ka`e se bez razloga - da su o~i - ogledalo du{e.

Antonija Tomazini}

Kri` ljubavi

@IVOT U DUHU

„DE^KI, MU@EKI I DEDEKI, GDJE STE?“

U

samom gradu Sisku prema slu`benim podacima `ivi 37.491 stanovnik. Na tom podru~ju djeluje i nekoliko katoli~kih `upa, me|u kojima i na{a Katedralna `upa Uzvi{enja Svetog Kri`a, koja broji oko 12.000 `upljana. U `upi se okuplja 1.085 obitelji.

U vjerskom `ivotu `upe djeluje niz zajednica, i to Liturgijske skupine (6), Katehetske skupine (5), te Zajednice vjernika (10). Jedna od liturgijskih skupina je i pjeva~ki Katedralni zbor „Sveta Cecilija“, koji djeluje ve} 83 godine.

U zboru je sada aktivno 25 do 30 ~lanova, od kojih su samo 4 mu{ka ~lana. Mo`da je to i najmanji broj mu{kih glasova od samog osnutka zbora. U radu zbora taj nedostatak se itekako osje}a. Zbor uvje`bava i izvodi gotovo sve skladbe vi{eglasno, pa dionice tenora i baritona, odnosno basova su itekako va`ne za postizanje harmonije pjevanja.

Na`alost, situacija nije mnogo bolja niti kod Biskupijskog zbora, jer njegovu osnovu ~ine ~lanovi zbora „Sveta Cecilija“. Ta konstatacija se posebno odnosi na tenorsku dionicu.

Na nedavno odr`anom Uskrsnom susretu pjeva~kih zborova Sisa~kog dekanata, ostao sam pomalo zate~en ~injenicom da su svi zborovi iz puno manjih `upa imali puno ve}i broj mu{kih ~lanova nego li na{ zbor. Kao ~lan zbora, bio sam posramljen tom na{om stvarno{}u i nedostatkom. Svaka ~ast i pohvala tim `upama koje su uspjele okupiti u zboru brojniji mu{ki sastav.

Ve} tada sam odlu~io da moramo ne{to poduzeti da bi se stanje u na{em zboru popravilo. I ja evo dajem, za po~etak, svoj Kri` ljubavi

doprinos time {to o tom problemu javno progovaram. ^esto sam si postavljao pitanje za{to je to tako? [to poduzeti da se zbor oja~a mu{kim glasovima? Za{to u Sisku nema dovoljno volje i afiniteta prema crkvenom zbornom pjevanju?

Broj~ani podaci s po~etka ovog napisa kazuju da u gradu Sisku i na{oj `upi ima dovoljno {iroka baza potencijalnih pjeva~a, a naru~ito bi trebala biti ma|u ~lanovima onih obitelji koje `ive vjerski `ivot i koji se makar i povremeno okupljaju u i oko crkve.

Ne djeluje u gradu Sisku toliko mnogo ozbiljnih pjeva~kih zborova (po mom sudu samo jedan) i klapa, pa da su svi mu{ki koji vole i znaju pjevati, ve} u njima anga`irani.

Razloge treba tra`iti drugdje. Ljude vjerojatno privla~e i okupiraju neki lagodniji i zabavniji sadr`aji, koji ne tra`e previ{e odricanja i `rtvovanja za neko op}e dobro. I sam sam vi{e puta poku{avao privoljeti nekog novog ~lana da nam se priklju~i, ali nisam imao uspjeha. Ne `ele prihvatiti obvezu redovitog liturgijskog pjevanja, poha|anja proba, i poneki puta i mukotrpnog uvje`bavanja pojedinih skladbi. Mnogi na{i `upljani koji se izja{njavaju vjernicima, dosta su „komotni“, jer niti redovito na nedjeljne i blagdanske mise ne dolaze, pa nije za o~ekivati da bi i disciplinu zbornog pjevanja mogli uredno izvr{avati.

No, kako rekoh, nesmijemo se miriti s time, prepustiti se latargiji i kukati da ni{ta ne mo`emo promjeniti. Moramo svi pridonijeti da se stanje popravi. Evo nekih razmi{ljanja u tom pravcu:

75

@IVOT U DUHU

•od strane `upnika i kapelana potrebno je poja~ati animaciju, naru~ito me|u mladima, studentima, i ostalim vjernicima, • organizirati ~e{}e predstavljanje zbora na prigodnim sve~anostima i koncertima u `upi ali i izvan nje, • stalni ~lanovi zbora trebaju tako|er poja~ati animaciju ma|u prijateljima , ro|acima i poznanicima, • ohrabriti one potencijalne kandidate koji jo{ dvoume o po~etku pjevanja, • ~e{}e predstavljati zbor u medijima, pa ako treba uputiti i javni poziv novim ~lanovima, • neka se ~itatelji ovog lista upitaju: „da li ja kao ~lan ove zajednice mogu i sam pristupiti ovom zboru i prihvatiti obvezu i time pridonijeti uljep{anju i uzvi{enju liturgije?“ Od Boga ~esto tra`imo milost i ispunjenje `elja, ali moramo i mi ne{to ponuditi za uzvrat i hvalu {to je Isus za nas sve podnio.

U ovom napisu naglasak je na mu{koj populaciji, ali isto vrijedi, i po`eljno je poja~ati i `enski dio zbora. Naime, na{ katedralni i biskupijski zbor ~ine uglavnom ~lanovi srednje i starije `ivotne dobi. Zato su potrebni mla|i ~lanovi kako bi „bezbolno“

prolazila smjena generacija. Na{ crkveni zbor je rijetko koncertno orjentiran (za razliku od necrkvenih zborova), ali zato prati liturgiju tijekom cijele godine, a to iziskuje jako opse`an repertoar vrlo zahtjevnog izri~aja. Za savladavanje takvog programa potrebno je du`e odgovaraju}e vrijeme.

Za pjevanje u zboru nije potrebna nikakva formalna muzi~ka naobrazba. Potrebna je volja i dar Bo`ji. Ako ga imamo, nemojmo biti nezahvalni Bogu koji nam ga je dao, a mi ga ne koristimo i Njemu na slavu.

Dakle svi vi, „de~ki, mu`eki i dedeki“, koji imate dara od Boga da lijepo pjevate, do|ite, pridru`ite nam se, ne}ete po`aliti.

Vjerujte ima lijepih doga|anja i zadovoljstva u zbornom pjevanju. Ima dru`enja, {ala, putovanja, gostovanja i drugih „u`ivancija“.

Zborom ravna odli~na stru~na voditeljica, uz pratnju nadarene orgulja{ice.

Do|ite da pjesmom zajedno slavimo Boga, Njemu se utje~emo, tra`imo i dobivamo milost, a nagrada }e, vjerujem sti}i nakon ovozemaljskog `ivota.

U ostvarivanju na{ih potreba i `elja, uz Bo`ju pomo} i pomo} Sv. Cecilije, nadam se da }e nam pomo}i i na{ `upni list Kri` ljubavi.

Antun Gregec

Bila jednom ~etvorica po imenu Svatko, Netko, Bilotko i Nitko.

Trebalo je obaviti jedan vrlo va`an posao i Svatko je mislio da }e ga Netko obaviti.

Bilotko je to mogao u~initi, a Nitko nije htio.

Netko se zbog toga naljutio jer je to bio posao za Svakoga. Svatko je opet mislio da bi ga Bilotko mogao obaviti, no Nitko nije shvatio da ga Netko ne `eli obaviti.

Na kraju je Svatko krivio Nekoga jer Nitko nije u~inio ono {to je mogao napraviti Bilotko.

Priredila Davorka Ba{i}

76

Kri` ljubavi

@IVOT U DUHU

CRKVA NA KAMENU

J

e li Vam poznat Isusov govor na gori? Vjerojatno je, jer je to jedan od najva`nijih doga|aja u Isusovom javnom djelovanju i nau~avanju, te je kao takav op{irno opisan u Evan|elju po Mateju. U zaklju~ku tog govora, Krist nam govori kakvi su to pravi u~enici – oni koji slu{aju Njegove rije~i i izvr{avaju ih. Prave u~enike uspore|uje s mudrim ~ovjekom koji izgradi ku}u na stijeni, pa se ona ne sru{i poput ku}e gra|ene na pijesku, jer je utemeljena na stijeni. Mo`emo li tu ku}u usporediti sa Crkvom?

Kako sagraditi Crkvu na ~vrstim temeljima – to je pitanje koje se mota po umovima teologa, me|utim, mo`da je u takvim slu~ajevima ponekad pametno poslu`iti se povije{}u i iskustvom. U na{em narodu kr{}anstvo ima tradiciju jo{ od 7. stolje}a i susreta tek doseljenih Hrvata sa starosjediocima. No, ne dajmo se zavarati, ima naroda koji su upoznali na{u vjeru i puno ranije.

Me|utim, neki su tu vjeru odavno i izgubili.

Koliko je samo naslovnih biskupija u sjevernoj Africi i jugozapadnoj Aziji, tih drevnih mjesta {tovanja Svetog Kri`a, a koja su danas posve uni{tena, ili su bar neprepoznatljiva.

S druge pak strane, isti ma~ je harao i po hrvatskim zemljama. Da, uspio je donekle u svojoj namjeri da uni{ti svetinje i zapali domove. Ali, ka`e narod da je onaj koji dirne Boga kratkog daha. Crkva u Hrvata i danas je `iva, ne kao {to bi mo`da bila da je uvijek `ivjela u miru, no vidljiva je i gotovo opipljiva ta vjera. Mo`da slabije zastupljena, ali i danas je ta vjera rasprostranjena po svim onim krajevima u kojima su Hrvati vjekovima

Kri` ljubavi

`ivjeli, od Jadrana do Kara{eva, od Gradi{}a do Janjeva. Name}e se pitanje: kako smo uspjeli? Kako je pre`ivjela katoli~ka vjera hrvatskog naroda? Tra`e}i odgovor, mo`emo se okrenuti Svetom Pismu i govoru na gori: „Zaplju{ti ki{a, navale bujice, duhnu vjetrovi i sru~e se na tu ku}u, ali ona ne pada. Jer utemeljena je na stijeni.“ (Mt 7,25) Crkva u Hrvata utemeljena je na kamenu, ovom tvrdom tlu, krvlju natopljenom i suzama ispranom. ^vrst i neuni{tiv kamen Dinarida onaj je temelj na kojem ku}a ostaje, na kojem Crkva ostaje `iva.

Neka nam bude ova usporedba poticaj da nikad ne posustanemo u svojoj vjeri, da ne zatajimo svoj identitet. Ne smijemo odustati od svoje povijesti i svojih obi~aja. ^vrsti temelj tog `ivota neka nam bude kamen na kojem `ivimo gotovo 14 stolje}a.

Velimir Beni}

77

@IVOT U DUHU

ZA[TO? ZA[TO VJERA? Za sebe si nas stvorio, Gospode, i nemirno je srce na{e dok se ne smiri u tebi!

(Sv. Augustin)

K

ao ljudi, ro|eni smo u zajednici s ostalim ljudskim bi}ima, odre|eni spolom i razli~iti od `ivotinja i biljaka koje nas okru`uju. I, iako smo po nekim svojstvima sli~ni i drugim stvorenjima, toliko je toga {to nas ljude ~ini neusporedivim s ostalim bi}ima. Ljudi gledaju, slu{aju, u~e, promatraju svijet oko sebe. [tovi{e, ljudi rade prekrasne stvari: grade, lije~e, pou~avaju, poma`u, pa i daruju svoje `ivote. Na{e srce stvoreno je za prijateljstvo i ljubav, pa opet, sva ta svakodnevna iskustva ne ispunjuju nas i {alju nas u daljnje potrage. Postavljaju}i tako brojna pitanja o sebi i svijetu u kojem `ivi, ~ovjek dolazi i do pitanja o Bogu.

Od po~etka je ~ovjek tragao za ne~im beskona~nim, znao je da njegovo tijelo i um ne mogu biti vrhunac. Kroz Boga je htio razumjeti samoga sebe. Vra}aju}i se u prapovijest, pa dolaze}i do dana{njeg vremena, mo`emo zamijetiti da je svaka civilizacija bila religiozna. A kada je do{lo razdoblje u kojem je netko jednostavno rekao da Boga nema, sam je od sebe `elio napraviti ne{to uzvi{eno, ne{to sli~no Bogu. Brojni znanstvenici poku{ali su prona}i neki dokaz koji bi nas uvjerio u to da Boga nema, ali nijedan nije uspio, te su mogli samo ustvrditi da nema dokaza da Bog ne postoji. S druge strane, nekim ljudima nije potreban nikakav vidljivi dokaz, jer snagom svog srca i uma uspijevaju prona}i u sebi samima mjesto za Boga. On se dugo objavljuje i neprestano govori ljudima, te im se tako otkriva. Abrahamu, kojeg {tuju sve tri monoteisti~ke religije, Bog se objavio kao El [adaj – Bog Svesilni, Mojsiju

78

kao Jahve, a po islamskoj predaji Bog se objavljuje kroz 99 imena, od kojih su neka Milostivi, Sveti, Vjerni, Budni‌ Bog je za @idove prije svega Adonai – Gospodin. I uz sva ta imena, Bog opet kao Jedan tisu}lje}ima biva {tovan i Njemu se upu}uju molitve. [to to usmjerava ~ovjeka prema Bogu? Po svojoj prirodi, ~ovjek je dru{tveno bi}e i uvijek se `eli osje}ati ugodno i za{ti}eno. Znati da je netko uvijek uz nas, da je prisutan i da nas poznaje, to je ono {to svi pri`eljkujemo. Opet, ~ovjek svoju ljubav koju nosi u srcu `eli i dijeliti, ali shva}a da ljubav prema drugom ~ovjeku ne mo`e nadi}i ljubav kojom biva ljubljen. Stoga tragamo za ne~im ve}im, nekim koga bismo ljubili svim svojim srcem.

U podsvijesti ~ovjeka nalazi se potreba za vjerom. Za{to su ipak neki razo~arani i odbacuju Boga? Optu`uju Boga za razne neugodnosti i nepogode, pa ~ak i za osobne probleme. Me|utim, Bog ~esto nije onakav kakvim ga zami{ljamo. On ne}e nekim ~udesnim i paranormalnim djelovanjem promijeniti red prirode. Me|utim, ne smijemo sumnjati u razloge svega {to se oko nas doga|a. Sve patnje i boli treba susresti s vjerom. A ona je pak plod ljubavi. Vjerovati zna~i ljubiti, a vjerovati u Boga zna~i ljubiti i Boga i ~ovjeka.

Svako doba ima svoje svjedoke, od Abrahama i Mojsija, do Edith Stein, ljudi koji su isprva posumnjali u Boga, ali su svojom velikom vjerom uspjeli cijelom svijetu pokazati darove Milosrdnoga. Svaki ~ovjek ima sposobnost prihvatiti Boga, i to upravo zato {to je stvoren na Bo`ju sliku. Mi, Bo`ja djeca, Kri` ljubavi

@IVOT U DUHU

imamo istovremeno i lak i zahtjevan zadatak – u vjeri ljubiti, u ljubavi vjerovati. Otvorimo stoga svoje srce i dajmo da u njemu gori vje~ni plamen Bo`je ljubavi kojeg }e svi vidjeti!

ZA[TO KR[]ANSTVO? Uistinu, Bog je tako ljubio svijet te je dao svoga Sina Jedinoro|enca da nijedan koji u njega vjeruje ne propadne, nego da ima `ivot vje~ni. (Iv 3, 16) Odnos ~ovjeka i Boga ima dugu povijest.

I kroz toliko vremensko razdoblje, ljudi su po~eli gubiti nadu. Zapitali su se je li ih Bog zaboravio. Nedostajao im je netko tko }e ih povesti, tko }e im vratiti dostojanstvo. Netko tko }e pokazati kako treba slu`iti Bogu. I do{ao im je sam Bog. Mi kr{}ani vjerujemo da je Isus Krist – Pomazanik. Poslao ga je njegov Otac, i posve}enog Duhom dao svom narodu Spasitelja kojeg je obe}ao. Njegovo ime, koje je tada bilo ra{ireno u Izraelu, zna~i „Bog spa{ava“. On je taj koji donosi spasenje i otkupljenje. Isus nam govori tako prisno o Bogu, izravno i blisko kao nitko drugi. On poznaje Bo`ju volju, jer je u svemu jedno s Ocem. Isus zbli`ava ljude s Bogom. ^etiri evan|elja govore o `ivotu Isusa Nazare}anina, me|utim o njegovom nauku i posljedicama njegova `ivota govore bezbrojna knji`evna i umjetni~ka djela. No, ne ka`e samo Biblija da je Isus uistinu Sin Bo`ji. „…a sigurno je da ga nisu ubili, ve} ga je Allah uzdigao Sebi.

- A Allah je silan i mudar.“ (Kur’an, An-Nisa’, 157-158). Vi{e od polovine svjetskog stanovni{tva {tuje Isusa kao obe}anog proroka, a me|u njima vi{e od dvije milijarde ljudi o~ituje svoju vjeru u Krista Sina Bo`jeg.

Nigdje kao u kr{}anstvu nije Bog tako blizak ~ovjeku. Sin Bo`ji postao je ~ovjekom. Ro|en u Betlehemu, umro na kri`u u Jeruzalemu, njegovo tijelo bilo je pokopano. Postoje svjeKri` ljubavi

79

@IVOT U DUHU

doci tih doga|aja. Ne samo oni koji su ga slijedili, ve} i oni koji su ga progonili i optu`ivali. Oni kojima se uskrsli Krist ukazao poznavali su ga za vrijeme zemaljskog `ivota i prepoznali su ga – da, to je on! Uskrsnu}e Isusovo jezgra je na{e kr{}anske vjere!

Krist je uskrsnuo iz groba, smr}u je smrt pobijedio, a onima u grobovima `ivot je darovao!

Mi kr{}ani vjerujemo u Duha Svetoga.

On je tre}a osoba presvetog Trojstva. Ne mo`emo ga vidjeti niti pokazati. On je Bog i njegovo je djelovanje tajnovito. Me|utim, to djelovanje je tako vidljivo i o~ituje se kroz silna djela Bo`ja: propovijedanje, mu~eni{tvo, radost, pravednost, slu`enje, pomirenje, oprost, ljubav… Duh Bo`ji je `ivot koji je Bog udahnuo svijetu kojeg je stvorio. Duh je ona sila koja govori kroz proroke. On je nadahnuo spise Svetog pisma koji nam prenose Bo`ju rije~ i Bo`ja djela. Duh Sveti je dar kojeg nam {alju i Otac i Sin, i s njima je on u punini. Kr{}anska zajednica mjesto je gdje Duh cvjeta.

Svijet je stvoren u vidu zajedni{tva, a to zajedni{tvo dano nam je u liku Boga i ^ovjeka u svemu jednakog nama, osim u grijehu. Bog je jedan u Trojstvu. To je veliko otajstvo – jedinstvo Boga u Presvetom Trojstvu. Mi kr{}ani vjerujemo u to, i zato svoj `ivot pola`emo u ime Oca i Sina i Duha Svetoga! Amen!

ZA[TO KATOLI^KA CRKVA? …Crkvi koja je zadobila milost…koja predvodi u ljubavi, imenovanoj od Krista…

(Poslanica Svetog Ignacija Rimljanima) Obitelj je osnovna zajednica u ljudskom dru{tvu. Svi se ra|amo kao biolo{ki ~lanovi svoje obitelji, nije mogu}e roditi se bez predaka. I po{to obitelj ~ine ljudi koji su u srodstvu, obi~no ih karakteriziraju brojne sli~nosti i podudarna obilje`ja. A kako onda

80

objasniti obitelj koju ~ini mno{tvo, i to potpuno razli~ito? [to to dr`i takvu obitelj na okupu, pogotovo danas kad se mnoge obitelji raspadaju?

Na{a je obitelj sastavljena od svake rase, jer je tijekom stolje}a Rije~ Bo`ja dospjela i u najzaba~enije kutke Zemlje. Samim time, obitelj ~ine i bogati i siroma{ni, a ta razlika pokrenula je sna`nu humanitarnu djelatnost, tako da smo danas i najve}a karitativna organizacija na svijetu. Na{u obitelj ~ine brojni sveci i bla`enici, `ene i mu{karci koji su svoj `ivot posvetili Bogu, no odmah uz njih su gre{nici, zbog kojih je Krist bio raspet na kri`u. Na{a obitelj brine se o djeci, siroma{nima i bolesnima. Obrazujemo vi{e ljudi od bilo koje druge {kolske ustanove, a osnovali smo sveu~ili{ni sustav kakav danas poznaje zapadni svijet, gdje smo razvijali znanstvene metode i provodili brojna istra`ivanja. Po na{im svecima nazvani su i mnogi gradovi.

Ve} dvije tisu}e godine, vo|eni Svetim Pismom, mi smo jedno tijelo. Vi{e od milijardu ljudi kroz sakramente dijeli istu vjeru, na razli~ite na~ine i kroz razli~ite obrede. A temelje na{oj obitelji sazdao je sam Gospodin, kada je Svetom Petru, prvom papi, rekao: Ti si PetarStijena i na toj stijeni sagradit }u Crkvu svoju i vrata paklena ne}e je nadvladati.(Mt 16,18) Mnogi danas napadaju na{u obitelj, a udaraju po njenim pastirima, jer znaju da gdje nema sve}enika, nema ni `rtve – a gdje nema `rtve, nema ni vjere. Dana{nji svijet pun je boli i razo~arenja. A u tom svijetu lijep je osje}aj biti pripadnik jedne, svete obitelji koja traje ve} dvije tisu}e godina. Na{a obitelj posebna je po tome {to je prihvatila sve darove koje joj je Krist dao, a me|u njima najve}i je dar Euharistije, u kojem nam je dao samog sebe.

Predvo|eni rimskim papom, slijede}i Rije~ Bo`ju, propovijedaju}i ljubav, mi smo Katoli~ka Crkva – jedna obitelj, zajedno u Kristu!

Velimir Beni} Kri` ljubavi

@IVOT U DUHU

ZBORNA MOLITVA

Z

anima me kako ~ovjek slu{a i do`ivljava liturgijski ~in, odnosno rije~i koje slu`benik Crkve izgovara. Dobro mi se urezao u sje}anje komentar mlade osobe iz moje `upne zajednice kad sam ih za vrijeme jednog dru`enja pozvao na pozornije slu{anje propovijedi jer u njima mogu na}i pregr{t korisnih smjernica za `ivot. Dakle, komentar je bio: „Tko jo{ slu{a propovijedi!“ Moram priznati da mi je bilo neugodno. Osjetio sam to i kao omalova`avanje svoje slu`be. Ta i sam sam propovjednik. No nakon {to se moj povrije|eni ponos oporavio, razumio sam koliko je va`no razumljivo govoriti. Tu ne mislim samo na dobru dikciju nego i na sam sadr`aj poruke te ljudima razumljiv na~in. ^esto se pitam: „Znadem li Bo`ju poruku, zapisanu u Svetom pismu, na razumljiv na~in prezentirati?“ A na{a liturgija, osobito slu`ba Rije~i, kao dio liturgijskog ~ina itekako je bogata. Zborna molitva ovoga tjedna koja se moli na po~etku svete mise glasi: „Bo`e, ti ujedinjuje{ srca vjernih da isto ho}e i za istim te`e. Daj narodu svome da ljubi {to ti zapovijeda{ i `eli {to ti obe}ava{ te u nestalnosti zemaljskog `ivota onamo smjera na{e srce gdje su prave radosti.“ Zar nije lijepo vidjeti bra~ni par koji ima iste ideale i jednako poimanje braka, zar nije garancija uspjeha neke tvrtke da njezini zaposlenici imaju iste `elje napretka tvrtke o ~emu onda ovisi i njihov bolji status i prosperitet kolektiva u kojem rade? Ovdje nije isklju~ena dinamika razli~itosti koja oboga}uje ve} se `eli naglasiti jedinstvo u zajedni{tvu, {to je Bo`ji dar. Upravo je za jedinstvo Isus molio

Kri` ljubavi

svoga nebeskog Oca prije negoli je bio uhva}en i razapet. Dakle, ono {to nas ujedinjuje sam je Bog. Kada to razumijemo i usvojimo, onda nam ne preostaje drugo nego da tog istog Boga usrdnije molimo da nam dade sposobnost pro~i{}avanja na{ih `elja.

Bog je samo ljubav i stalo mu je do nas. To je najsna`nije pokazao razape}em na kri`u, s kojeg kao da nam poru~uje: ^ovje~e ovoliko te volim - do ludosti kri`a. Dakle, On koji sve zna i koji je iz ljubavi prema nama dozvolio da bude razapet na kri`u ne mo`e nam dati drugo nego samo dobro. Stoga kada ga molimo da nama, njegovu narodu daruje ono {to Bog obe}ava, a to i zapovijeda onda se prepu{tamo onoj ljubavi koja je dokazana na kri`u. Nadalje, ova zborna molitva svoja htijenja stavlja u sasvim konkretnu situaciju.

U nestalnostima ovoga svijeta – zemaljskog `ivota – na{e srce neka smjera onamo gdje su prave radosti.

Uvjeren sam doista da je svaki od nas osjetio ispraznost veselja koje nije utemeljeno na iskrenosti i pravednosti. Sasvim je pak druga~ija radost ostvarena i odre|enim naporom, ali ~iste savjesti.

Vjerujem da razumijete da su ovo tek samo natuknice sadr`aja ove kratke zborne molitve koja nam puno toga govori.

Svjestan sam da je uloga donositelja poruke, propovjednika, govornika veoma va`na. No isto je tako va`na i raspolo`enost primatelja. Stoga svima nam se vi{e darivati i u davanju i u primanju dobra koje svoj izvor ima u dobrome Bogu, vidljivom u Crkvi.

Antun Sente

81

@IVOT U DUHU

S RASPETIM

N

a{a katedrala ponosno nosi ime Uzvi{enje Svetoga Kri`a. Kada otvorimo vrata na{e katedrale i podignemo pogled prema glavnom oltaru ugledamo Krista na Kri`u. Krist je to koji je nakon muke i trpljenja iz ljubavi prema nama za nas dao svoj `ivot izdahnuv{i na kri`u muke ali i na{eg spasa.

14. rujna je u kalendaru ozna~en kao blagdan Uzvi{enja Svetoga Kri`a, a odmah dan iz 15. rujna je blagdan Bla`ena Djevica Marija `alosna, Kip `alosne Majke stoji na na{em oltaru pod kri`em svoga raspetoga Sina.

Isusova glava je sagnuta prema Majci koja je podigla svoj pogled prema Sinu kao da izmijenjuju samo njima znane rije~i ljubavi, me|usobnog razumijevanja, tje{enja i vjere u uskrsnu}e – `ivot vje~ni.

Koliko puta u|emo u na{u katedralu a ne podignemo pogled prema Isusu koji nas toliko voli, koji je toliko blag prema nama, sve nam opra{ta i daje nam {ansu da se popravimo, da u svoje srce pustimo Njega, Spasitelja i Otkupitelja svijeta. Ne vidimo dragog nam Isusa koji nas je svojim kri`em otkupio i Majku Isusovu i Majku na{u, kako puna boli, blagosti ali i ponizna pogleda gleda svoga Sina.

Ne vidimo mi ni statuu Isusa, Krista pobjednika koji kao da uzvikuje: Uskrsnuo sam, evo me! i ponosno, radosno, odlazi svome Ocu gdje zajedno s Njime bdije nad nama, tje{iti nas u trenucima boli i tuge, poma`e nam nositi na{e `ivotne kri`eve koji su nam ~esto te{ki i prete{ki tako da pokleknemo, ali uz ljubav i vjeru u Krista di{emo se i idemo dalje, obnovljeni, ja~i i kao da nam kri` postaje lak{i, teret manji. Vjera je sigurno ~vr{}a.

82

Svojim kri`em nas je spasio Isus Krist, zato Ga i zovemo Otkupitelj i Spasitelj. Taj kri` za nas je simbol muke, ali i uskrsnu}a, jer na kri`u je ostalo tijelo a Isus je svoj duh predao svom Ocu, a tri dana poslije i tjelesno uskrsnuo. Oti{ao je od nas ljudi s kojima je 33 godine `ivio, ~uda ~inio, svojim propovijedima u nas vjeru ulijevao, a zatim nam i uskrsnu}e svojim uskrsnu}em darovao. Zato ne budimo `alosni, ve} kao Majka Marija volimo, patimo ali i vjerujmo jer poslije ovog `ivota ~eka nas `ivot, vje~ni `ivot s Kristom, `ivot bez kraja, `ivot pravde i jednakosti u kojem se nadamo u`ivati u blagodati besmrtnosti.

Za blagdan Uzvi{enja Svetoga Kri`a Sveti Andrija Kretski ka`e: Blagdan Kri`a slavimo i s Raspetim bivamo uzdignuti u uzvi{eno, da bismo – ostav{i dalje na zemlji – stekli ono vi{nje.

Anica Potkonjak

Kri` ljubavi

@IVOT U DUHU

„PRIKAZE“

E

vo o ~emu razmi{ljam neko vrijeme. S kime zapravo komuniciramo dok razgovaramo sa ~ovjekom pored sebe? Mo`e se ~initi i pomalo {a{avo to pitanje, naravno, no meni nije. Mnoge vrste i razine ljudskih odnosa zadr`avaju se na poprili~noj plitko}i da me to malo i stra{i. Uglavnom zamara.

Ljudi se jednostavno ne razumiju, ne poznaju jedni druge iako se znaju godinama, ali najve}a tuga mi je {to se uglavnom niti ne trudimo u~initi kakav pomak na tom polju, kora~i} dalje, promjenu nivoa komunikacije, promjenu „razine poznavanja“.

A gradimo razno razne zajednice, zajedni{tva svih mogu}ih „fela“. Malo ~udno, zar ne? Vo|eni smo krasnom idejom, no temelji su tome vrlo sipki. Od sebe dajemo {to je na kojem mjestu i u kojem okru`enju prihvatljivo, onoliko koliko sami procijenimo da je primjereno. Niti mrvicu vi{e. Za jedne smo ovo, za druge ono, u precizno odvagnutoj vlastitoj mjeri.

U razgovorima, sve vi{e sam u to uvjerena, zapravo razgovaramo s „prikazama“.

Tvorevinama vlastitih uvjerenja. Dakle, sami sa sobom.

Kri` ljubavi

Razgovaramo sa nekim umjetnim bi}em, nekim „stvorenjem“ koje smo kreirali, nekom izvitoperenom slikom koja znade biti ~esto puta oblikovana i tu|im mi{ljenjem i vlastitim ishitrenim zaklju~cima i sudovima. Osoba koja je pored nas nema {anse biti osoba. Ona je jednostavno - „prikaza“.

Ne~ije izgovorene rije~i nemao potrebe pa`ljivo saslu{ati. Pa {to mo`e ta „prikaza“ re}i? Sigurno ne{to krivo. E, zato mi sami dajemo „ispravno“ tuma~enje njenim rije~ima. O da, nije to tako mi{ljeno kako je izre~eno, sigurno iza toga stoji ne{to sasvim drugo…

Te{ko je tako `ivjeti. @ivjeti u svijetu utvara.

Nekako mi se ~ini da se rado izbjegavaju istina i iskrenost. ^esto istinu ne `elimo ni vidjeti ni spoznati. Iskren je nezahvalno biti.

Lak{e je i od samoga sebe izgleda, na~initi „prikazu“. Ispada da si za{ti}eniji, sigurniji.

No, kakav je to sve skupa `ivot?

Prijatelju, voljela bih da se zapita{ s kime zapravo razgovara{ kada ~uje{ glas ~ovjeka pokraj sebe, je li to stvarna osoba ili tek „prikaza“?

Antonija Tomazini}

83

@IVOT U DUHU

„DRUGI JEZIK“ 1 Poslanica Korin}anima svetog Pavla , 13. i 14. poglavlje

J

este li razmi{ljali koji bi to mogao biti „drugi jezik“? O ~emu to zapravo pri~a sveti Pavao govore}i o ljubavi, o zajednici?

Zar su to uistinu nekakvi ~udni jezici, nekakvi tajanstveni razumom te{ko provjerivi slogovi posebnih, nerazumljivih, tajanstvenih rije~i?

Meni se ~ini, budu}i da poku{avam samostalno izna}i kojekakva „rje{enja“ i „obja{njenja“ rije~i Bo`je, da je taj drugi jezik, taj te{ko raspoznatljiv govor, nerazumljiv dana{njem ~ovjeku - jezik ljubavi, jo{ preciznije, taj drugi jezik je jezik sebedarja, zapravo - jezik sebedarne ljubavi. To je jezik koji se ne slu{a ljudskim uhom, ne doku~uje na{im sluhom, nego se raspoznaje i prepoznaje i }uti srcem. Bi li se s tom slobodnom lai~kom, usto i `ensko-intuitivnom interpretacijom slo`ili teolozi, to je druga pri~a.

No, gledaju}i unatrag, analiziraju}i vlastite i tu|e `ivotne primjere, svakim danom sam u takovo razumijevanje pojma Pavlovog pojma „drugi jezik“, sve vi{e uvjerena. Pribojavam se da je taj jezik sebedarne ljubavi gotovo mrtav jezik.

Nije taj drugi jezik tako shva}en bio razumljiv ni ranije. Kako to provjeriti? Jednostavno, samo treba podi}i pogled prema liku raspetoga Isusa Krista. Samo treba odmaknuti pogled od sebe i upraviti ga prema

84

Gospodinovom kri`u. Zar je moglo biti ve}e ljubavi od ove, tko `ivot svoj polo`i za prijatelje?

Slika kri`a, ta veli~anstvena i naj~udesnija scena sebedarne Ljubavi je pred nama.

Dati ljubav, od sebe je odijeliti, darovati, uvijek }e u pozadini i zakutcima misli osobe ili zajednice ljudi kojima je namijenjena i upravljena ostavljati sjenku sumnje vje~noga ljudskoga: ali za{to? Koji je interes? Za{to je tako?

Meni se ~ini, upravo zato jer je govor ljubavi taj „drugi jezik“, ~ovjeku izgleda stvarno te{ko shvatljiv, gotovo nerazumljiv jezik, a opet o~ito izvorno nadahnut i osna`en spoznajom da: „tko govori drugim jezikom, ne govori ljudima, nego Bogu: nitko ga ne razumije jer Duhom govori stvari tajanstvene“ (1 Kor 14,2). A ima li ~ega tajanstvenijeg od ljubavi?

U sumnji, kada sami sebe preispitujemo, dati se u ljubavi prema drugome, ili ju bri`ljivo na kapaljku s ra~unicom „dozirati“, ho}e li ju drugi ljudi „ispravno“ tuma~iti, razumjeti, shvatiti, ma sasvim je dovoljno svetog kri`a se sjetiti, i na njemu lika Raspete Bo`je Ljubavi. Ako i nitko drugi, On }e je prepoznati i razumjeti.

Antonija Tomazini} Kri` ljubavi

@IVOT U DUHU

HODO^A[]E POVODOM 600. OBLJETNICE [TOVANJA KRISTOVE KRVI U LUDBREGU

P

retvorba, taj vrhunac slavljenja svete mise, trenutak kada se vino pretvara u krv, krv na{eg dragog Isusa, krv prolivena radi nas i na{ih grijeha, krv i tijelo svoje nam je na Posljednjoj ve~eri dao za hranu. Jedite i pijete svi, jer ovo je tijelo i krv moja. Dao

Kri` ljubavi

nam je sebe u tom dragocjenom komadi}u hostije, sebe, svoje tijelo i svoju krv pod prilikama kruha i vina.

Pro{lo je 600 godina od dana kada je u Pretvorbu posumnjao sve}enik slu`e}i svetu misu i onda u kale`u umjesto vina ugledao

85

@IVOT U DUHU

krv, pravu krv koja je pro{la pomne analize posebnih Papinih komisija. Nakon tih brojnih provjera Sveta je Stolica dopustila {tovanje Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu te potvrdila ~udotvornu mo} Iako smo hodo~astili i prije u Ludbreg i klanjali se Predragocjenoj Krvi Kristovoji ovo hodo~a{}e je posebno. Po~injemo ga pobo`no{}u kri`nog puta. Do{li smo ovdje moliti sa svih stana Lijepe na{e, ali i iz susjednih dr`ava. ^uju se tu jedinstveni u molitvi jezici Ma|ara, Slovenaca, Nijemaca i drugih.

Puni strahopo{tovanja klanjamo `ivome Bogu.

Svetu misu slavi vara`dinski biskup Josip Mrzljak uz koncelebraciju brojnih sve}enika, te uz sudjelovanje jo{ brojnijih hodo~asnika.

U svojoj propovijedi biskup ka`e da smo mi hodo~asnici putuju}a Crkva koja se ja~a, {iri i u~vr{}uje. Nakon opisivanja povijesnih ~injenica ludbre{kog ~uda u pretvorbi, biskup nam ka`e da se preispitamo i priznamo kako smo i mi sami u tu pretvorbu posumnjali ne gledaju}i kale` s vinom, ve} na~inom na{eg `ivota. To nepo{tivanje pretvorbe pokazujemo svojim djelima ili bolje re~eno nedjelima. ^esto zaboravljamo ili zanemarujemo Kristovu ljubav kao i to da je ljubav pokreta~ na{eg `ivota. Gdje je ljubav, tu je sloga, zajedni{tvo i jedinstvo kojeg ima sve manje.

Pona{amo se kao izgubljene ovce, a ne

86

vidimo na{eg Pastira, dragog nam Isusa zbog nas raspetog na kri`u. Ne vidimo mi to jer smo optere}eni ovozemaljskim zamamnostima i trenutnim te`njama koja nas udaljavaju od Krista i Njegove ljubavi. Zatvaramo srca i kao da smo dovoljni sami sebi.

Ipak, ovim hodo~a{}em pokazujemo i na{u ljubav, jer ne smeta nam vru}ina, ignoriramo ono peckanje po tijelu, zujanje u u{ima i upijamo svaku rije~, te obe}avamo Kristu da }emo se popraviti. Duhovno ja~amo, vjeru u~vr{}ujemo i Isusa u svoje otvoreno srce primamo. Tako duhovno oja~ani, s na{im kapelanom vl~. Matom, umorni ali sretni odlazimo prema svojim ku}ama, kako bi bar mali djeli} te Bo`je ljubavi i misnog blagoslova prenijeli na ~lanove na{ih obitelji.

Prije polaska ku}i odlazimo u vara`dinsku katedralu Uznesenja Bla`ene Djevice. Molimo u ti{ini za sebe, za svoje obitelji, za bli`nje, za sve one koji su se u molitve preporu~ili.

Molimo Njen zagovor, jer znamo mi da nas Ona ba{ kao i Sin razumije, jer Ona je Majka, Ona zna {to je bol i upu}uje nas na molitvu, skromnost, poslu{nost koji }e u ljubavi ispuniti na{a srca, na{e du{e, ozra~iti na{a lica i onda molimo: Marijo bez grijeha za~eta, moli za nas, Predragocjena Krvi Isusova, spasi nas.

Anica Potkonjak

Kri` ljubavi

@IVOT U DUHU

O^E NA[!

K

ad ka`em O~e na{, sjetim se svih onih ljudi koji su protkali moj `ivot. Svih oni koji mi ~ine i `ele dobro. Oca, majke, sestre, brata, bake i djeda, te svih ~lanova moje obitelji. Sjetim se sve}enika koji me krstio. Sjetim se u~iteljice i nastavnika, profesorice, profesora, duhovnika, svih koji su zaslu`ni za ovo {to jesam sada, za sve ono ~ime se ponosim.

Sjetim se i onih kojima sam u~inio ne{to dobro, koje sam obradovao svojim postojanjem, svojim dobrim ~inom, svih onih koje volim i one meni tako drage i va`ne osobe.

Jer oni su sinovi i k}eri mojeg Oca, oni su moji.

Ali sjetim se i svih onih koji stvaraju te{ko}e u mojem `ivotu, koji me priti{}u brigama, suzama, tjeskobom, bez obzira ~inili to namjerno ili nenamjerno, je i oni su sinovi i k}eri mojeg Oca, i oni su moji.

Sjetim se isto tako i svih onih kojima sam ja sam teret i pote{ko}a, koje sam povrijedio.

Osobito onih kojima su moje rije~i ili djela zadale bol, a da toga nisam svjestan, i oni su sinovi i k}eri na{eg Oca i oni su na{i. @elim smo da pro|u kroz moje misli njihova imena i ne `elim biti pristran, ve} molim i za jedne i za druge.

Kona~no svi smo mi sinovi i k}eri na{eg Oca, svi smo mi svoji.

Koji jesi na nebesima – to zna~i priznati da je Bog sve u svemu. Nebo ovdje nije sveKri` ljubavi

87

@IVOT U DUHU

mir (mada i to), ve} pojam univerzalnog vje~nog. Izgovaranjem rije~i: koji jesi na nebesima priznajem Boga Bogom.

Sveti se ime tvoje – koliko sam puta vrije|ao Bo`je ime, koliko puta sam ga s nepo{tovanjem izgovorio? Neka, stoga, ovo moje obra}anje Ocu bude tek mala naknada za svaku povredu Bo`jeg imena od mene samoga, a i mnogih drugih.

S druge, pak, strane, koje li ljepote zazivati i slaviti Bo`je ime, koje li privilegije zvati se njegovim djetetom, nositi njegovo ime!

Do|i kraljevstvo tvoje – Bo`je kraljevstvo je kraljevstvo mira, ljubavi i pravde. Daj, Gospodine, da tvoje kraljevstvo mira, ljubavi i pravde bude i u mojem srcu, u srcu mojih dragih, u srcu moje obitelji, u zajednici gdje radim, u mojem mjestu, gradu gdje `ivim, u mojoj domovini koju volim; na cijelom svijetu. Daj da tvoje kraljevstvo mira, ljubavi i pravde bude i u srcu svih onih kojih je srce nemirno, koji tragaju za ljubavlju stvaraju}i mr`nju, koji u nepravednosti `e|aju za pravdom.

Budi volja tvoja – ovo je mo`da jedna od najte`ih molitava. ^esto ne razumijem, Bo`e, tvoju volju i ~ini mi se kako je tvoje zahtijevanje protivno logici koju si mi darovao na uporabu. Kako se pokoriti tvojoj volji kada mi razum i sve ~injenice govore druk~ije? No, ba{ u takvim situacijama daj mi snage, jer upravo se u tome sastoji vjera; nadi}i se iznad razuma i ljudske logike i dati se u O~evo – tvoje naru~je. Daj da se na meni samom i sa mnom vr{i volja tvoja.

88

Kako na nebu tako i na zemlji – ako ti stoluje{ na nebu, a ti si ljubav, mir i pravda, neka onda takvo ozra~je bude i na zemlji gdje smo mi ljudi. Neka se mir, ljubav i pravda razvijaju i u meni i po meni oko mene.

Kruh nas svagda{nji daj nam danas – O~e, daj da imam {to jesti, da imam za pi}e, da imam {to obu}i, da imam gdje stanovati, da to sve mogu po{teno svojim radom zaraditi, da imam `ivot dostojan ~ovjeka, da mogu i drugome u tome pomo}i. Ali daj da otvorim o~i i primijetim i one koji u mojoj okolini jo{ uvijek imaju manje nego ja, ma koliko god malo imao.

I otpusti nam duge na{e kako i mi otpu{tamo du`nicima na{im – iako je te{ko oprostit }u drugome, ponajprije jer si mi to ti pokazao, a onda jer je to dobro za mene.

Mr`nja daleko vi{e izjeda i uni{tava samog mrzitelja. Radi nje ne mogu napredovati, ona me okupira i zavija u svoju mre`u. Tra`i osvetu, a opro{tenje osloba|a ponajprije mene samoga, a onda stvara mogu}nost da i onaj koji je u~inio povredu i sam bude obra}en. Zato, oprosti i meni da opra{taju}i budem bli`e tebi.

I ne uvedi nas u napast – jer sam slab, krhak i zna{ da vrlo lako popustim. Ku{aj i daj da kroz ku{nju budem svetiji!

Nego izbavi nas od Zloga – koji pro`dire du{u.

Antun Sente, ml.

Kri` ljubavi

Stjepan Bonev

EKSPERTICA U ELEKTROKEMIJI

RADIJ

ISCRPLJENOST PEPELJASTI

RIMSKA OTVOR NA AMERIÈKI RIBARSKOJ SVEMIRSKI IDENTIÈNA JEDINICA MREŽI

INSTITUT

GLAZBENICI NA UDARALJKAMA

GRAD U ISTRI LJUBLJANA

UZBUNE

PRIVILEGIJA KNIŽEVNIK NAZOR

PERU

TV PRODUCENT SPELLING “BATTLE CREEK”

NULA

DUG VREMENSKI PERIOD

GOZBA

“NIGHT OF DECADENCE”

POLJSKI NOGOMETNI KLUB

JAPANSKI GUŠTER

ORUŽANI SUKOB NARODA

NEKOÆ OZNAKA NJEMAÈKE MARKE

KAMBODŽA BILO KAKO

KUTINA MESNI NAMAZ

IVANEÈKA INDUSTRIJA MESA

AMERIÈKI KNJIŽEVNIK, EDGAR ALLAN

BIBLIJSKI GRAD

AMPER

TANJA ÈARAPINA

PRKOS

STEEV

STARA MJERA ZA TEKUÆINU

KRSTO ODAK

UJAK ODMILA

LJUBUŠKI JELO OD KRUMPIRA

ŠIME PRTENJAÈA POLITIÈKO UTOÈIŠTE

HTIJENJE

4. PADEŽ DOŽIVLJAJI ZA VRIJEME SPAVANJA

RIJEKA U ARMENIJI KALIJ

IVICA KOSTELIÆ POKRETNA IMOVINA

PORODICA AUSTRIJA TURSKA NEMAN

OZNAKA GLAVNOG PLANA