/kriz_ljubavi_47

[to tra`ite @ivoga me|u mrtvima?

Nije ovdje, nego uskrsnu!

Lk 24,5-6

El Greco »Uskrsnu}e«

ISSN 1332-4608

KRI@ LJUBAVI LIST @UPE UZVI[ENJA SVETOG KRI@A SISAK

Godina XIII., broj 47, o`ujak 2008., cijena 15 kn

KAKO SISAK POVEZUJE RO\ENJE

KRISTOVO I OKTAVIJANA AUGUSTA? NAJSTARIJE RASPELO U KONTINENTALNOJ

HRVATSKOJ IZ SISKA STARI

I NOVI `UPNIK

OBLJETNICE BL. ALOJZIJA STEPINCA KORIZMA NA ROKI}U VELIKI TJEDAN

Neka te blagoslovi Gospodin i neka te ~uva!

Neka te Gospodin licem svojim obasja, milostiv ti bude!

Grad Sisak

Neka pogled svoj

Sisa~ko-moslava~ka `upanija

Gospodin svrati na te i mir ti donese!

Br. 6, 24-26 Van Gogh »Bademi u cvatu«

KLAONICA I PRERADA MESA Zeleni brijeg bb, Sisak • Tel/fax: 044/570-367 Ured: 044/571-984, 571+985

Donatori: Obitelj Mire Damjanovi} • Obitelj Nade Dobrani} • Ljekarna HERMED • Trgova~ki obrt «VU – MI» • Obitelj Palju{i • Obitelj Ga{i

Rije~ urednika SADR`AJ Rije~ urednika .........................1 Uvodnik ..................................2 Aktualnosti iz @upe..................3 Dragi na{i, iskusni i mudro{}u sijedih kosa ure{eni, `upljani! .................................9 Kr{teni - vjen~ani................... 11 Prof. dr. Ivan [a{ko novi pomo}ni biskup zagreba~ki ....12 Preminuo umirovljeni zadarski nadbiskup mons. Marijan Oblak ....................................13 Novi apostolski nuncij u Hrvatskoj ...........................14 Tiha no}................................14 Dr. Antun Bauer - nadbiskup zagreba~ki i Sisak ..................15 Kako Sisak povezuje ro|enje Kristovo i Oktavijana Augusta? ...............................16 Najstarije raspelo u kontinentalnoj Hrvatskoj iz Siska .................................17 Veliki ~etvrtak........................18 Veliki petak ...........................19 Vazmeno bdijenje ..................20 110. obljetnica ro|enja i 10. obljetnica beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca .....22 Kako nositi `ivotni kri` ..........25 Ususret sakramentu potvrde ...26 Korizma na Roki}u.................27 Tulumarka .............................28 Razmi{ljanja mladih ..............28 Uskrsni igrokaz ......................30

Dragi ~itatelji,

U

rukama dr`ite novi, 47. broj ~asopisa Kri` ljubavi, koji nakon nekoliko godina ponovno izlazi u ve}em formatu. Prvi broj objavljen je o Uskrsu prije 12 godina i kroz to vrijeme stekao brojne i redovite ~itatelje te dobio priznanje i od velikana kao {to su pokojni kardinal Franjo Kuhari} i na{ veliki bibli~ar prof.dr. Bonaventura Duda.

To je velika ~ast, ali i obveza koja tra`i zadr`avanje razine dosada{nje kvalitete.

Kako ovaj broj izlazi o najve}em kr{}anskom blagdanu Uskrsu, tako i prevladavaju teme vezane uz taj blagdan. Uz uvodne misli `upnika, u ovom broju mo`ete pro~itati o doga|ajima u nekoliko posljednjih mjeseci. A za to vrijeme do{lo je do promjene sve}enika u @upi. Oti{li su `upnik pre~. Dragutin Toplak i kapelan vl~. Dominik Ple{e. Na mjesto `upnika stigao je pre~. Antun Sente, koji se vratio u @upu gdje je prije 6 godina bio kapelan. Tako|er donosimo i va`nije novosti iz Crkve od kojih bih svakako istaknuo imenovanje novog pomo}nog zagreba~kog biskupa prof.dr. Ivana [a{ka. Vjerujem da }e Va{u pozornost privu}i ~lanak o raspelu iz Siska, zatim o poznatom rimskom caru Augustu koji je povijesno vezan i za ove na{e krajeve, te o vezama zagreba~kog nadbiskupa Antuna Bauera sa Siskom. Tuma~enje obreda Vazmenog trodnevlja razjasnit }e nam i pribli`iti bogatstvo liturgijskih znakova tih dana.

Ove godine obilje`ava se 110 godina ro|enja i 10 godina progla{enja bla`enim kardinala Alojzija Stepinca pa je logi~an izbor da predstavljanje svetaca po~nemo upravo s kardinalom Stepincem. Za odmor du{e i duhovni rast zavirite u „ Duhovni kutak ” u kojem }ete u svakom broju na}i zanimljive i meditativne ~lanke. ^estitku kr{tenima, vjen~anima te ro|endansku strarijim osobama, mo`ete tako|er prona}i na ovim stranicama.

Urednik

Kri` ljubavi – list `upe Uzvi{enja svetog Kri`a • Sisak, Trg bana J. Jela~i}a 1 Tel/fax 044/523-196 • E-mail: sveti.kriz@hi.t-com.hr Glavni i odgovorni urednik: Antun Sente, ml., `upnik • Glavni urednik: Zoran Crljenica • Grafi~ki urednik: Alem Bio~i} Ure|iva~ki kolegij: Alojzije Petranovi}, Lojzo Buturac, Anica Potkonjak, Ivanka Palac, Dra`en Lauc, Nikolina Mesi} • Lektor Bo{ko Zeli} • Fotografije: Miroslav Ki{ – Mimi, Alem Bio~i}, Damir Sklizovi}, Marija Zaloker • Tekstove i fotografije ne vra}amo. • Priprema i tisak: Denona d.o.o., Zagreb • Naklada: 1000 primjeraka

1

Uvodnik Dragi moji Si{~ani!

B

og je ljubav! Bog neizmjerno voli ~ovjeka. Dokazuje to kroz ~itavu povijest. Od onog trenutka kada ga je iz ljubavi stvorio, zatim, razli~itim zahvatima u ljudskoj povijesti o kojima ~itamo u Starom zavjetu. Nadalje svoju ljubav prema ~ovjeku Bog je dokazao na kri`u. Bog voli ~ovjeka i danas i stalo mu je do njega, brine se za njega i `eli biti prisutan u svakom dijelu ljudskoga `ivota.

O tome nam svjedo~e i svetopisamski tekstovi. Krist poziva svoje u~enike, a to smo i mi, na povezanost u ljubavi. Poziva nas da ostanemo u onakvoj ljubavi kakvom se ljube Otac i Sin. To je ljubav koja pretpostavlja po{tivanje zapovijedi. Kao {to je Krist ~uvao zapovijedi svoga Oca i tako ostao u Njegovoj ljubavi, tako poziva i nas da ~uvamo Kristove zapovijedi i ostanemo u Njegovoj i O~evoj ljubavi. A zapovijed je ljubav. Tu pomalo zamr{enu igru rije~i oko ljubavi Krist razrje{ava otkrivaju}i {to je prava ljubav. “Ve}e ljubavi nitko nema od ove. Da tko `ivot svoj polo`i za svoje prijatelje.� (Iv. 15,13). U~i nas ponajprije rije~ima, a onda i raspe}em na kri`u.

Svaki kr{}anin, prije nego {to nekome izgovori rije~i ljubavi, trebao bi si posvijestiti upravo spomenutu stvarnost darivanja. Ljubiti nekoga zna~i biti spreman za njega polo`iti `ivot.

Na `alost, svjedoci smo, kako se ~esto rije~ ljubav rabi u mnogim situacijama koje puno vi{e odra`avaju upravo suprotno. Ljubav se ne do`ivljava kao darivanje, nego kao primanje.

Kada netko nekome iskazuje ljubav onda pod tim ne misli kako je za voljenu osobu spreman polo`iti svoj `ivot, nego to upravo od nje o~ekuje. A to je sasvim suprotno od onoga {to nas u~i Krist. Ljubav ponajprije treba darovati, da bi onda mogla biti uzvra}ena. Krist nam ju je ve} darovao na Kri`u. Nadalje, Krist nas poziva na prijateljstvo i konstatira da se ono mo`e ostvariti jedino ako ga budemo nasljedovali u darivanju ljubavi jedni drugima. Taj njegov poziv je i poslanje, da idemo i rod donosimo. Pozvani smo da budemo {iritelji Kristove ljubavi me|u svojima i u svijetu. Prava ljubav ~ovjeka ne mo`e ostaviti ravnodu{nim u odnosu na bli`nje. Takva ljubav nije mogla ostaviti ravnodu{nog ni Petra kada se susreo s Kornelijem, prvim ne`idovom koji je primio kr{}anstvo. Ta Kristova ljubav nije ostavila ravnodu{nim ni tolike velikane povijesti koji su, iz ljubavi prema Kristu, polo`ili svoje `ivote za svoje prijatelje. Najsvjetliji lik u na{oj povijesti, bla`eni Alojzije Stepinac, kako ga naziva Ivan Pavao II., jedan je od njih. I ja sam pozvan da ostanem u Kristovoj ljubavi.

Dragi moji Si{~ani `ele}i Vam obilje radosti ovih uskrsnih blagdana molim Gospodina da Vam podari potrebnu snagu Duha da i Vi budete {iritelji djelotvorne ljubavi!

Va{ `upnik Antun

2

Iz `ivota @upe AKTUALNOSTI IZ @UPE

B

iblija ka`e da sve ima svoje doba i svaki posao pod nebom svoje vrijeme. Vrijeme pla~a i vrijeme smijeha; vrijeme grljenja i vrijeme kada se ostavlja grljenje; vrijeme ljubavi i vrijeme mr`nje; vrijeme rata i vrijeme mira. Tim vremenima mo`emo dodati i vrijeme odlazaka i vrijeme dolazaka; vrijeme rastanaka i vrijeme ponovnih susreta. A toga je tijekom rujna 2007. u na{oj `upi bilo jako puno.

Vrijeme rastanka i vrijeme odlaska Sredinom rujna 2007. ispratili smo `upnika Dragutina Toplaka koji je u na{u @upu do{ao 2004. godine i koji je uz slu`bu `upnika obavljao i slu`bu dekana Sisa~kog dekanata. U te tri godine `upnik Toplak napravio je mnoge vidljive promjene koje }e ostati trajnom uspomenom na njegov boravak u na{oj `upi. Ovdje }emo nabrojiti samo neke: ure|eno je predvorje crkve, unutra{njost

`upnog dvora i cintor crkve (nogostup, kri`ni put, travnjak), o`ivljen je rad `upnog Caritasa, Pastoralnog i Ekonomskog vije}a, a @upa je aktivno sudjelovala i u Sinodalnim raspravama, osnovana je liturgijska skupina, ponovno je za`ivjela misa za mlade, uveden je uskrsni koncert „velikih“ `upnih zborova, @upa je predstavljena na Hrvatskoj televiziji i u Glasu Koncila, organiziran je odlazak mladih u Pulu na Susret hrvatske katoli~ke mlade`i, @upa je bila doma}in novogodi{njeg Taize susreta i Planinarskog kri`nog puta, tijekom adventa i korizme u @upi je ostvaren bogat kulturno-umjetni~ki program, a prostor oko crkve i sama crkva otvorili su se i za neke gradske manifestacije (Sajam cvije}a, Smotra folklora).

Naravno, `upnik Toplak ostavio je za sobom i one, ljudskom oku nevidljive, ali srcu dobro poznate tragove. Na tome mu zahvaljujemo.

Opro{tajna misa pre~. Dragutina Toplaka, `upnika i dekana. Snimila M. Zaloker

3

Iz `ivota @upe Vrijeme ponovnog susreta Tjedan dana nakon {to smo se oprostili od vl~. Toplaka pozdravili smo na{eg novog `upnika vl~. Antuna Sentea koji nam je svima bio dobro poznat jer je u na{oj `upi od 1999. do 2002. godine bio kapelan. Obi~aj je da se novog `upnika uvodi u slu`bu te je to u~inio, u na{oj `upi ~esto vi|eni gost, pomo}ni biskup zagreba~ki, mons. Vlado Ko{i}. Na sve~anoj Svetoj misi `upnik Sente primio je klju~eve na{e crkve, primaju}i simboli~no u svoje ruke i sve `upljene `upe Uzvi{enja sv. Kri`a, prve `upe u svojoj, nadamo se, dugoj i plodonosnoj sve}eni~koj slu`bi. Ve} nakon nekoliko prvih mjeseci mo`emo primjetiti da je `upnik Sente u svoju slu`bu krenuo vrlo aktivno, a o svemu onome {to se u @upi doga|a i {to se sve doga|alo mo}i }ete pro~itati u ovom listu.

Vrijeme dolaska @upa Uzvi{enja sv. Kri`a je velika `upa i gotovo je nemogu}e da sve poslove u njoj obavlja jedan sve}enik. Zato je u listopadu 2007. u na{u `upu do{ao |akon vl~. Dra`en Lauc koji na{em `upniku poma`e da u @upi @ive jaslice. Snimio M. Ki{

4

sve funkcionira, a ujedno i sam skuplja iskustva za svoja daljnja djelovanja na `upama do kojih }e ga Bo`ja providnost dovesti.

14. listopada 2007. u na{oj je `upi odr`an zavr{ni susret animatora mladih Zagreba~ke nadbiskupije. Okupio se veliki broj animatora koji su tjedan dana svojih ljetnih praznika proveli na Malom Lo{inju dru`e}i se i u~e}i kako `ivot @upe u~initi {to aktualnijim za mlade. Zavr{nim susretom zaokru`ilo se ono nau~eno na Lo{inju, a iznijeta su i iskustva o mogu}nostima ostvarivanja nau~enog u prakti~nom `ivotu @upe.

Susret je zaklju~en koncelebriranom sv. misom koju je predvodio ekonom Zagreba~ke nadbiskupije vl~. Vlado Hren. Pjevanje je animirao zbor mladih iz Dugog Sela. Nakon Svete mise svi smo se zajedno raspjevali i rasplesali na koncertu kojeg je ispred zgrade Velikog kaptola odr`ao VIS Emanuel.

Time pri~a o animatorima nije zavr{ena!

U na{oj je `upi 17. studenog 2007. zapo~ela s djelovanjem [kola animatora s podru~ja Sisa~ko – gorskog arhi|akonata. Jednom mjese~no sastaju se mladi animatori s namjerom u~enja kako {to kvalitetnije osmisliti `ivot @upe za mlade.

Iz `ivota @upe

Primanje novih minstranata. Snimio D. Sklizovi}

31. listopada 2007. popularnom Helloweenu, No}i vje{tica, mladi na{e `upe suprotstavili su se Hollyweenom, No}i svetaca.

U samo tjedan dana osmislili su predstavu koju su nazvali „Sv. Kvirin na Roki}u“. Predstava je premijerno izvedena u prostorijama Pastoralnog centra. Tjedan dana nakon toga na{i mladi odlu~ili su s predstavom izi}i iz prostorija crkve te predstaviti svoj rad onima koji mo`da nisu toliko vezani uz crkveni `ivot, tako da je predstava izvedena i u prepunom Kazali{tu 21.

Ponovno je pokrenut Dje~ji `upni zbor!

Na{i mali pjeva~i su, kao pravi doma}ini, prije svog prvog predstavljenja na sv. misi, pozvali u goste Dje~ji `upni zbor iz Petru{evca!

Mali Petru{ev~ani po~astili su nas pjesmom na kojoj su im na{i mali doma}ini zahvalili finim slasticama iz mamine pe}nice i razgledavanjem grada Siska!

23. studenog 2007. posjetio nas je brat Urlich iz Taizea i tada je u sklopu dekanatskog susreta mladih u na{oj crkvi odr`ana, sada ve} svima dobro poznata, taizeovska molitva. Nakon molitve mladi su nastavili dru`enje u prostorijama Pastoralnog centra uz zanimljive igre, ples i pjesmu.

24. studenog 2007. sve~anom akademijom proslavljeno je 30 godina slu`enja na{e ~asne Silve u Sisku i 81 godina djelovanja sestara milosrdnica u na{oj `upi i gradu. Tom je prigodom dvorana Pastoralnog centra bila prepuna gostiju i `upljana koji su svojom nazo~no{}u `eljeli zahvaliti sestri Silvi, sestri Regini i sestri Marti na svemu onome {to rade za nas i za na{u `upu.

1. prosinca 2007. u zagreba~koj katedrali za |akona je re|en na{ vl~. Dra`en Lauc.

Sveta misa i sam obred re|enja bili su izrazito sve~ani, a na{i su `upljani bili ponosni {to su imali prigodu sudjelovati u tako va`nom trenutku `ivota vl~. Dra`ena.

Akademija zahvale s. Silvi i sestrama Milosrdnicama. Snimila M. Zaloker

5

Iz `ivota @upe 2. prosinca 2007. u na{oj je `upi gostovao mons. Henrych Jazgodinski, tajnik apostolske nuncijature u Republici Hrvatskoj.

Mons. Jazgodinski predvodio je Sv. misu u 10:00 sati.

2. prosinca bio je va`an dan i za na{e ministrante! Nakon nekoliko tjedana intenzivne pripreme, vje`banja i u~enja, primljeno je 9 novih ministranata koji su „u slu`bu uvedeni“ na Sv. misi u 11:30.

9. prosinca 2007. mali glumci na{e dramske radionice izveli su predstavu u prigodi blagdana Sv. Nikole. Glumili su, pjevali, plesali i zadivili svoje roditelje, prijatelje, a i sv. Nikolu koji ih je, jer su bili vrijedni i dobri, nagradio lijepim poklonima!

17. prosinca 2007. kardinal Josip Bozani} susreo se s ravnateljima osnovnih i srednjih {kola s podru~ja Sisa~ko-moslava~ke `upanije.

22. prosinca 2007. @upni zbor mladih Kri` ljubavi nastupio je na bo`i}nom koncertu u crkvi sv. Kvrina u Sisku. Na konceretu

Kardinal Josip Bozani} s ravnateljima [kola SM `upanije. Snimio M Ki{.

su izveli dvije pjesme: „Rodio se Bog“ i „Gloria in excelsis“. Na{i su mladi repertoarom, izvedbom i osvje`avaju}im izgledom (jedini nisu bili u crnom) zaslu`eno dobili mnoge pohvale.

24. prosinca 2007. mali glumci Dramske skupine bo`i}nim su nas recitalom uveli u dje~ju polno}ku. Nakon predstave odr`ane

Mons. dr. Vlado Ko{i} s ~lanovima KUD-a I. G. Kova~i}, na bo`i}noj Misi. Snimio M. Ki{

6

Iz `ivota @upe

\akonsko re|enje vl~. Dra`ena Lauca. Snimila M. Zaloker

Mons. dr. Vlado Ko{i} propovijeda na Bo`i}. Snimio M. Ki{

Uvo|enje u slu`bu `upnika vl~. Antuna Sentea, ml. Snimio M. Ki{

7

Iz `ivota @upe

Ministranti Tereza i Borna Brli}. Snimio M. Ki{

u Pastoralnom centru u prigodi blagdana Sv. Nikole, odva`no su prihvatili jo{ ve}i izazov i ovoga puta hrabro nastupili pred punom crkvom.

25. prosinca 2007. mons. Vlado Ko{i}, pomo}ni biskup zagreba~ki, predvodio je, mo`emo re}i ve} tradicionalno, Svetu misu u 10:00 sati na kojoj je pjevao sisa~ki Folklorni ansambl „Ivan Goran Kova~i}“.

Na sam Bo`i} i na [tefanje na{i su zbora{i sudjelovali u `ivim jaslicama.

27. sije~nja 2008. ostvaren je radijski prijenos Sv. mise iz na{e `upe. Misu su prenosili Hrvatski radio 2. program i Hrvatski katoli~ki radio. Na toj su se Misi svojom pjesmom predstavila sva tri pjeva~ka zbora koja djeluju u @upi, {to je jo{ dodatno uljep{alo cijeli doga|aj.

13. velja~e 2008. u Pastoralnom centru otvorena je izlo`ba sestre Samuele Premu`i} pod nazivom „Stvoriteljeva ljubav u krhkosti stvorenja“. Izlo`ba traje do 30. o`ujka i na njoj se mo`e vidjeti 40 prizora iz Kristovog `ivota koje je sestra izradila od peru{ine, drveta, kamenja, {koljaka.

14. velja~e 2007. Hrvatsko katoli~ko dru{tvo prosvjetnih djelatnika organiziralo je tribinu na kojoj je sudjelovao vl~. Dragutin Gori~anec. Tema tribine bila je osmi{ljenost ljudske patnje, tj. osmi{ljenost no{enja kri`a.

Vl~. Gori~anec radi s ljudima s invaliditetom i svoje je predavanje zasnovao na primjerima iz njihovog `ivota. Kroz ono {to ti ljudi pro`ivljavaju, vele~asni Gori~anec `elio je pokazati svima nama kako ni jedna patnja kroz koju prolazimo nije bezrazlo`na ni uzaludna.

Ankica Potkonjak i Nikolina Mesi}

s. Samuela Premu`i}. Snimila M. Zaloker

No} je i tama i sve se slama, a izlaza nema dok oluja se sprema u no}i i u samo}i dok ja sam sâm.

Ipak svijetli

8

svjetiljka u no}i i za one koji nemaju o~i.

To si ti, Bo`e moj, Ti si svjetlo mojih o~iju.

Alojzije Petranovi}

^estitka starijima Dragi na{i, iskusni i mudro{}u sijedih kosa ure{eni, `upljani!

D

obri Bog neka obaspe obiljem svoga milosr|a, ljubavi, nje`nosti, ustrajnosti i hrabrosti sve Vas koji obilje`avate svoj ro|endan od 1. sije~nja do 31. o`ujka, a ro|eni ste prije 1938. godine.

Molimo Gospodina da Vam oja~a klecava koljena, umiri uzdrhtale ruke, uspravi pognuta le|a kako biste uz Bo`ju ~vrstu ruku u vjeri i ljubavi, zdravlju, blagostanju i du{evnom miru pro`ivjeli ostatak ovozemaljskog `ivota. @elimo Vam to u ime svih na{ih `upljana, Uredni~kog vije}a na{eg `upnog lista, Va{eg `upnika Tonija, te Karitativne skupine za starije.

Va{a Kornelija Marovi}

Na{i slavljenici: 1. 1. sije~nja: Rozika Berek; Antun Hajdarovi}; Viktor Hr`enjak; Branka Koren; Jelka Kvaki}; Nikola Mareni}; Ivan Vincek; Rozika Vupora i Ankica Vujani} 2. 2. sije~nja: Ivan Ga{pari} 3. 3. sije~nja: Ana Berek i Ivanka Lukini} 4. 6. sije~nja: Anka Juri~i} i Marija Vrbani} 5. 7. sije~nja: An|elina Luka~evi} 6. 8. sije~nja: Ana Petkovi} 7. 9. sije~nja: Artur Debogovi} i Ljubica Mandu{i} 8. 10. sije~nja: \ur|a Dobrini} i Ivan Modronja 9. 11. sije~nja: Ankica Tuzli} i Branka Vujasinovi} 10. 14. sije~nja: Marija Mar~elja

11. 15. sije~nja: Josip Butorac; Hrvoje Tomljenovi} i Vi{nja Lisac 12. 17. sije~nja: Barbara Ku~ko 13. 19. sije~nja: Ana Ga{pari}; Ana Ilija{ i Maca Pali} 14. 20. sije~nja: Adriana Cindri} i [ima Rogulja 15. 22. sije~nja: Slavica Vuleti} 16. 24. sije~nja: Zdenka Herge{i}; Pavao Pavi~i}; Slavica Pavi~i} i Vera [imuni} 17. 25. sije~nja: Ivan Vukovi} 18. 26. sije~nja: Petar Bla`evi}; Nikola Krivo{i}; Nikola Ore{kovi}; Tomo Stoj~evi} i Katarina [ar~evi} 19. 27. sije~nja: Verica Iris; @eljko Rosi} i Terezija [estan 20. 29. sije~nja: Katarina Brebri}; Ana Sklezur i Anica Stamni~ar 21. 30. sije~nja: Florijan Hak 22. 1. velja~e: MarijaTepert 23. 2. velja~e: Mara Ben~ek; Svevlad Persoglia i Marija Suvi} 24. 3. velja~e: Ana Maksim; Josip Puji} i Zora Jasi} 25. 4. velja~e: Drago Bjelokorov 26. 6. velja~e: Ankica Mari~evi}; Ivka [timac i Marija Brli} 27. 7. velja~e: Barica Andrija{evi}; Velimir Abramovi} i Franjo Mati} 28. 8. velja~e: Jure Valenti} i Ljubica Sedmak-Jedna~ak 29. 9. velja~e: Juraj Lazi} i Mira Jandri} 30. 10. velja~e: Mira Ku{an 31. 11. velja~e: Dragutin Ivnik; Ljubica Planinc; Marija Ivekovi} i Marija Kostanj{ek

9

^estitka starijima 32. 12. velja~e: Ivanka Stoj~evi}; Olga Maslak i Irena Pavi~i} 33. 15. velja~e: Katarina Ivan~i}; Ana Kostanjevi} i Josip [ipu{ 34. 16. velja~e: Bo`o Aleksi} i Olga Matasi} 35. 18. velja~e: Barbara Vedrina; i Ferdinand Kramar 36. 19. velja~e: Antun Dilber 37. 20. velja~e: Manda Krakar 38. 21. velja~e: Katarina Jagi} i An|elko Mrk{a 39. 22. velja~e: Drago Slijep~evi} 40. 23. velja~e; Ana Kramari} 41. 24. velja~e: Ante Baleta i Ivka Grahovac 42. 25. velja~e: Vladimir Ocvarek 43. 26. velja~e: Mara Gregurec i Marija Poljak 44. 27. velja~e: Marija Ore{}anin 45. 28. velja~e: Vladimir Slo{i} 46. 29. velja~e: Katica Modronja 47. 3. o`ujka: Nada Weiss 48. 4. o`ujka: Emilija Sejtko 49. 7. o`ujka: Marija Hajdarovi} 50. 8. o`ujka: Andrija [imec i Marija Kova~evi} 51. 9. o`ujka: Ante Vuleti} 52. 10. o`ujka: Mira Maru{evac

53. 11. o`ujka: Branko Joki}; Juraj Petrovi}; Josip Dre{ar; Stjepan Cicak i Nikola Gobac 54. 12. o`ujka: \uro Vrbani}; Nikola Lukini} i Kre{imir Lisac 55. 14. o`ujka: Barbara Vrio~ki i Franciska [tambuk 56. 16. o`ujka: Josip Bo`i~evi} 57. 17. o`ujka: Milka Kramari}-Mureti} 58. 18. o`ujka: Katarina Pavleni} i Josip Cigler 59. 21. o`ujka: Franica Plan~i}; Tea Slo{i} i Ivo Jeleni} 60. 23. o`ujka: Biserka Dobrini}; [tefanija Domini}; Dubravka Prezelj i Milka [ubari} 61. 24. o`ujka: Marija Mareni} 62. 25. o`ujka: Marija Barjaktarevi}; Marija Werft i Marija Gregori} 63. 26. o`ujka: Slavica [tendul i Josip Vedrina 64. 27. o`ujka: Irena Ko{ar 65. 28. o`ujka: Nikola @irovi} 66. 29. o`ujka: Marija Hajdu i Ivka Sovi} 67. 30. o`ujka: Zlata ^ulig i Milka Rau`an 68. 31. o`ujka: Ratko Pezeta-Kosi} i Verica Paveli}

Mira r. H端bner i @eljko Matagi} na proslavi 60 godina braka

10

^estitka kr{tenima/vjen~anima KR[TENI: Roko Perkovi}, sin Marka i Sandre r. Solomun r. 25.9.2007., kr. 6.1.2008.

Iva Vr|uka, k}i Alenka i @eljke r. Kne`evi} r. 2.4.2007., kr. 27.1.2008.

Klara Jugovi}, k}i Zdenka i Martine r. Lovreni}

VJEN^ANI: Nenad Bor{i} i Tihana Novak: Vjen~ani 26.1.2008.

r. 14.10.2007., kr. 3.2.2008.

David ^anak, sin Dejana i [tefice r. Sovi} r. 1.10.2007., kr. 10.2.2008.

Petar Bjelica, sin Darka i Sanje r. Gro{ r. 15.11.2007., kr. 24.2.2008.

Marija ^op, k}i Dinka i Ive r. Koli} r. 1. 2. 2008., kr. 9.3. 2008

@eljko Matagi} i Mira r. H端bner Vjen~ani 25. 12. 1947 Proslavili dijamantni pir 25.12. 2007.

11

Iz `ivota Crkve PROF. DR. IVAN [A[KO NOVI POMO]NI BISKUP ZAGREBA^KI

Z

agreba~ka nadbiskupija dobila je 11. velja~e novog biskupa. Toga dana u podne u Vatikanu je objavljena vijest da je papa Benedikt XVI. imenovao dr. Ivana [a{ka, profesora na Katoli~kom bogoslovnom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu, pomo}nim biskupom Zagreba~ke nadbiskupije i dodijelio mu titulu naslovnog biskupa Rotarije ( Numidija). U Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu istodobno ju je objavio zagreba~ki nadbiskup kardinal Josip Bozani}.

Prof. dr. Ivan [a{ko ro|en je 1. kolovoza 1966. godine u `upi Lovre~ka Varo{ kod Vrbovca, od oca Stjepana i majke Ljubice.

Osnovnu {kolu poha|ao je u Vrbovcu. Godine 1981. odlazi u Zagreb, u Nadbiskupsko sjemeni{te na [alati. Maturirao je 1985. godine. Iste godine upisuje Katoli~ki bogoslovni fakultet u Zagrebu, a kao vrstan student nakon druge godine studija filozofije odlazi na studij teologije u Rim. Tamo studira na Papinskom sveu~ili{tu Gregorijana, kao polaznik Papinskog zavoda Germanicum et Hungaricum od 1988. do 1994.

Godine 1991. na Papinskom ateneju svetog Anzelma nastavlja poslijediplomski studij. Magistrirao je 1994. Doktorat iz liturgike stekao je 1997. godine. Za sve}enika je zare|en 28. lipnja 1992. godine.

Dr. [a{ko vrhunski je intelektualac, izuzetno obrazovan, jedan je od najcjenjenijih svjetskih liturgi~ara. U svojoj izjavi u prigodi imenovanja me|u ostalim ka`e:

12

„Ovo imenovanje do`ivljavam ponajprije kao izra`aj povjerenja pape Benedikta XVI., ali na razini mjesne Crkve na prvome je mjestu povjerenje koje je o~itovao zagreba~ki nadbiskup kardinal Josip Bozani}“. @ele}i odgovorno slu`iti Crkvi skromno dodaje: „Za to slu`enje iskreno osje}am slabost svojih snaga i svoju ljudsku krhkost, do te mjere da kona~ne odgovore i upori{ta pronalazim samo u vjeri i u pouzdanju u Boga.

Premda se o biskupskoj slu`bi nerijetko govori u pojmovima ~asti, uzvi{enosti, dostojanstva, ona je ipak – kao uostalom i svaki istinski kr{}anski `ivot – u oporosti i sjaju Kristova kri`a, koji se samo vjerom mo`e `ivjeti u radosti i s okusom uskrsnu}a.

Osje}am se pred Otajstvom za koje znam da me nadilazi i da u ovim trenutcima valja vi{e slu{ati, negoli govoriti; vi{e moliti, negoli izjavljivati”.

Od 2001. godine ~lan je Zbora prebendara Prvostolne crkve zagreba~ke. Predsjednik je Povjerenstva Hrvatskoga katoli~kog sveu~ili{ta u Zagrebu od 2006. godine. ^lan je Biskupske komisije Hrvatske biskupske konferencije za liturgiju. ^lan je Prezbiterskog vije}a i Zbora savjetnika Zagreba~ke nadbiskupije te tajnik Nadbiskupijskog odbora za sakralnu umjetnost. Objavio je velik broj stru~nih ~lanaka i nekoliko knjiga.

Dr. [a{ko bit }e zare|en za biskupa u subotu 29. o`ujka u zagreba~koj katedrali.

Zoran Crljenica

Iz `ivota Crkve PREMINUO UMIROVLJENI ZADARSKI NADBISKUP MONS. MARIJAN OBLAK

Z

adnji `ivu}i hrvatski biskup koji je sudjelovao na Drugom vatikanskom koncilu, mons. Marijan Oblak, umirovljeni zadarski nadbiskup, okrijepljen Otajstvima vjere, preminuo je u petak 15. velja~e u 8,10 sati u Nadbiskupskom domu u Zadru, u 89. godini `ivota, 63. godini sve}eni{tva i 50. godini biskupstva.

Mons. Oblak ro|en je 8. prosinca 1919. godine u Velom Ratu na Dugom otoku.

Osnovnu {kolu zavr{io je u rodnom mjestu, klasi~nu gimnaziju u [ibeniku, a teologiju u Splitu i \akovu. Za sve}enika je zare|en u [ibeniku, 5. kolovoza 1945. godine nakon ~ega mu je povjerena slu`ba odgojitelja u sjemeni{tu i vjerou~itelja na Dr`avnoj gimnaziji u [ibeniku. Kad je ujedinjena Zadarska nadbiskupija pozvan je u Zadar; gdje je imenovan odgojiteljem u sjemeni{tu “Zmajevi}” i nastavnikom na njegovoj {koli. Ujedno upisuje romanistiku s hrvatskim jezikom i knji`evnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je te kolegije diplomirao 1955. godine. Na Nadbiskupskoj srednjoj {koli u Sjemeni{tu predaje francuski jezik i hrvatsku knji`evnost i obna{a slu`bu zamjenika ravnatelja Sjemeni{ta.

Za biskupa je posve}en u katedrali sv.

Sto{ije u Zadru 6. srpnja 1958. godine. Kao biskup obavljao je slu`bu generalnog vikara, ravnatelja Sjemeni{ta, nadzornika Nadbiskupske klasi~ne gimnazije, ravnatelja Bogoslovnog sjemeni{ta, kapitularnog vikara i apostolskog administratora Zadarske nadbiskupije poslije smrti nadbiskupa Mate Garkovi}a. Zadarski je nadbiskup postao je ujesen 1969. godine. Sudjelovao je na II. vatikanskom saboru od 1962. do 1965. godine.

Tada je bio u radnoj skupini s krakovskim nadbiskupom Karolom Wojtylom, otkad ih i ve`e osobno prijateljstvo. Mons. Oblak rekao je da je upravo zadarski prijedlog na Saboru ~injenica da molitvu O~ena{a, nakon Koncila, zajedno mole i pjevaju sve}enik i puk. Biskupsku slu`bu obavljao je u te{kim povijesnim vremenima. U prija{njoj, Biskupskoj konferenciji Jugoslavije bio je predsjednik Odbora za pastoral turista i ~lan Hrvatsko liturgijske komisije. Do osnivanja Hrvatske biskupske konferencije, u tranzitnom razdoblju od 1990. do 1992. godine bio je ~lan biskupske trojke za razgovore s hrvatskom dr`avom. U novoosnovanoj Hrvatskoj biskupskoj konferenciji vodio je Vije}e za pastoral iseljenika, selilaca i apostolat pomoraca.

Mons. Oblak nositelj je projekta jedinstvene crkvene zbirke “Biblija Zadarske nadbiskupije”.

U 20 godina prikupio je vi{e od 1100 primjeraka Biblije na 400 jezika iz cijelog

13

Iz `ivota Crkve svijeta. U svibnju 2007., predstavljen je njen 1000. primjerak, dar pape Benedikta XVI. Pogrebni obredi i opro{taj od nadbiskupa Oblaka bili su u utorak 19. velja~e. „Mons.

Marijan Oblak posljednji je iz generacije velikih hrvatskih biskupa iz te{kih godina komunisti~koga re`ima. Zahvaljujemo Bogu za te slavne pastire koji su na{oj Crkvi i narodu bili ponos, a nama ostaju uzori”, rekao je

zagreba~ki nadbiskup kardinal Josip Bozani} u homiliji mise koju je predvodio u katedrali sv. Sto{ije u Zadru na ispra}aju pokojnoga umirovljenog zadarskog nadbiskupa.

Nadbiskupsko geslo mons. Oblaka bilo je “Cum Maria” – « S Marijom», kojoj se cijelog `ivota utjecao i na ~iju je svetkovinu Bezgre{nog za~e}a i ro|en.

Zoran Crljenica

NOVI APOSTOLSKI NUNCIJ U HRVATSKOJ

N

akon nepunih 5 godina obavljanja slu`be apostolskog nuncija u Republici Hrvatskoj, mons. Francisco Javier Lozano oti{ao je 10. prosinca 2007. godine na istu slu`bu u Rumunjsku. Tako je ostalo upra`njeno mjesto nuncija u Hrvatskoj. No, nismo morali dugo ~ekati.

Papa Benedikt XVI. imenovao je mons.

Marija Roberta Cassarija, naslovnog biskupa Tronta, za novog apostolskog nuncija u Republici Hrvatskoj, priop}ila je 14. velja~e Apostolska nuncijatura u Republici Hrvatskoj.

Mons. Cassari ro|en je 27. kolovoza 1943. godine u Ghilarzi u Italiji. Za

sve}enika je zare|en 27. prosinca 1969. godine, a za biskupa 16. listopada 1999. godine. U diplomatsku slu`bu Svete Stolice stupio je 1977. godine i slu`bovao je u apostolskim nuncijaturama u Pakistanu, Ekvadoru, Sudanu, Ju`noj Africi, Japanu, Austriji, Litvi, Jugoslaviji te u Bosni i Hercegovini. Apostolskim nuncijem u Kongu i Gabonu imenovan je 3. kolovoza 1999. godine, a 31. srpnja 2004. godine apostolskim nuncijem u Obali Bjelokosti, Burkini Faso i Nigeru.

Osim talijanskoga govori engleski, francuski i {panjolski jezik.

Zoran Crljenica

Tiha je no} Gledam u zvjezdano nebo i molim pomo} za svoju nemo}.

Znaju}i da je u nebu Svemo} koja mo`e dati da ~ovjek manje pati.

Ali odgovor ~ujem, da patnja mo`e pozlatiti sve ljudske muke, da zasjaju kri`em u zlatu.

Alojzije Petranovi}

14

Iz povijesti DR. ANTUN BAUER nadbiskup zagreba~ki i Sisak

A

ntun Bauer, podrijetlom iz Gradi{}a, ro|en je 1856. u Breznici kod Brezni~kog Huma. Bio je profesor Bogoslovnog fakulteta, ~lan Jugoslavenske akademije znanosti i vi{e puta biran za narodnog zastupnika.

Godine 1911. postao je nadbiskup koadjutor nadbiskupu Jurju Posilovi}u. Nakon Posilovi}eve smrti, 1914. godine, postao je Bauer zagreba~ki nadbiskup. Bio je poznati dobrotvor. Osnovao je Zakladu za HKD Sv. Jeronima, da bi to Dru{tvo moglo povoljno izdavati knjige za hrvatski puk.

Nadbiskup Bauer je u Sisku dijelio Svetu potvrdu dva puta, 1912. i 1926. godine.

Godine 1912. je Bauer bio jo{ nadbiskup koadjutor. Potvrda je dijeljena dva dana 20. i 21. listopada, jer je tada bilo oko 3000 krizmanika.Tada{nji sisa~ki `upnik, dr. Mihael Me|imorec, zapisao je u Spomenicu: „ Preuzvi{enog gospodina nadbiskupa koadjutora pozdravio je na kolodvoru gradona~elnik Julije Horvat biranim rije~ima naglasiv{i da mu gra|anstvo predaje klju~eve svoga srca, kao {to su neko} predavali klju~eve grada u znak pokornosti i odanosti.“ Sisa~ki mjesni list „Posavec“ donio je 7. prosinca vijest kako je nadbiskup bio odu{evljen ljubavlju sisa~kih gra|ana, pa je darovao 200 kruna za sisa~ke siromahe i 50 kruna za sisa~ko Katoli~ko prosvjetno dru{tvo.

Godine 1921. nadbiskup Bauer dijelio je Svetu potvrdu na Banovini, u `upama: Glina, Maja, Vidu{evac i Gore. Godine 1926., 11. rujna, ponovno je dijelio Svetu potvrdu u Sisku. Tada je s njim bio i pomo}ni zagreba~ki biskup Dominik Premu{. Biskup Premu{ je u Sisak do{ao 10., a nadbiskup 11. rujna, s tim da su za obojicu prire|eni sve~ani do~eci.

U Sisku je 1925. godine osnovana Marijina kongregacija gra|anki. Dana 6. prosinca te godine bilo je sve~ano primanje u Kongregaciju. Primanje je obavio sam zagreba~ki nadbiskup Bauer s dvojicom kanonika.

Godine 1930. sisa~ki je kateheta Petar @agme{tar osnovao kri`arske organizacije.

Sljede}e, 1931. godine, na sisa~ki blagdan svetoga Kvirina, prenesen s ~etvrtka 4. lipnja na nedjelju 7. lipnja, organizirao je veliko kri`arsko slavlje, u koje se uklju~io i nadbiskup Bauer. Nadbiskup je najprije slu`io misu u kapeli sv. Kvirina, a onda sve~anu pontifikalnu misu ispred `upne crkve sv.

Kri`a, ~ijom prigodom je blagoslovio i nove kri`arske zastave.

Veliki vjerski doga|aj za Sisak zbio se na Veliku Gospu 1932. godine. Taj dan je u Sisku odr`an pokrajinski Euharistijski kongres uz nazo~nost oko 20 000 vjernika. Kongres je predvodio nadbiskup Bauer uz biskupe Jerolima Miletu i Dominika Premu{a i uz svoga tada{njeg ceremonijara Alojzija Stepinca.

Velika sve~ana procesija s Presvetim pro{la je gradskim ulicama, a sve~ana pontifikalna misa slu`ena u parku kod Uzvi{enja svetog Kri`a. Dana 23. lipnja 1934. mladi sve}enik Alojzije Stepinac postaje nadbiskup koadjutor, ve} ostarjelom i pomalo bolesnom, nadbiskupu Antunu Baueru. Nadbiskup Bauer je 11. velja~e 1936. proslavio 80. obljetnicu `ivota i 25. obljetnicu biskupstva. Krajem sljede}e godine bolest ga je savladala pa je umro 7. prosinca 1937. godine, nakon ~ega je nadbiskupiju u potpunosti preuzeo nadbiskup Alojzije Stepinac.

Lojzo Buturac

15

Iz povijesti Kako Sisak povezuje ro|enje Kristovo i Oktavijana Augusta?

Even|elje po Luki: 2. U one dane iza|e naredba cara Augusta da se provede popis svega svijeta. Bija{e to prvi popis izvr{en za Kvirinijeva upravljanja Sirijom. Svi su i{li na popis, svaki u svoj grad.

Tako i Josip, budu}i da je bio iz doma i loze Davidove, uzi|e iz Galileje iz grada Nazareta, u Judeju – u grad Davidov, koji se zove Betlehem – da se podvrgne popisu, zajedno sa svojom zaru~nicom Marijom koja bija{e trudna.

Vjerojatno je malom broju na{ih `upljana poznata povijesna ~injenica kako je popis stanovni{tva Rimskog Carstva u vrijeme Kristovog ro|enja, naredio August, prvi rimski car, isti onaj koji je ratovao i boravio na prostoru na{eg grada 35. godine prije Krista.

Oktavijan August - IMPERATOR CAESAR DIVI FILIO AVGUSTUS – po ro|enju zvao se Gaj Oktavije, a kasnije je promijenio ime u Gaius Julius Caesar (jer je bio prane}ak Julija Cezara). U povijesti je ostao poznat pod imenom August, {to je ustvari titula koju mu je dodijelio Senat 27. godine prije Krista, a zna~i Uzvi{eni.

Od te 27. godine prije Krista ra~una se po~etak Rimskog Carstva.

Sisa~ka proslava Bo`i}a pored rimskih zidina.

Snimio M. Ki{

16

August je poznat kao jedan od najve}ih rimskih careva, vladao je autokratski vi{e od 40 godina kao jedini i nikome odgovorni gospodar mo}nog Rima.

U zasluge mu se, izme|u ostalog, ubraja to {to je priveo kraju gotovo stogodi{nje razdoblje gra|anskih ratova i donio Rimu mir, razvoj i prosperitet, zlatno doba u umjetnosti.

Kao mladi vojskovo|a Oktavijan (tada jo{ nije imao naziv August) je 35. godine prije Krista krenuo u osvajanje Segeste. Grad na u{}u rijeke Kupe u Savu bio je, u to vrijeme, strate{ki va`an i Rimljani su ga nekoliko puta poku{ali osvojiti, ali je to uspjelo tek Oktavijanu.

O Oktavijanovom osvajanju Segeste izvje{}uju nas rimski povjesni~ari Apijan i Dion Kasije: Apijan, IX., 22,23,24 „Segestanima je pripadao teritorij Panonije, na rijeci Savi, gdje je bio smje{ten grad, dobro osiguran rijekom i velikim prokopom, koji ga je okru`ivao. Zato je August izrazito `elio taj grad…

Nakon {to su Segestani izdr`ali sva zla opsade, trideseti dan su pora`eni i tada su prvi put po~eli moliti. August, dive}i se njihovoj hrabrosti i udovoljavaju}i njihovim molbama, nikoga nije prognao, ve} je tra`io da mu se pokore i prihvate ga.“ Dion Kasije, XLIX., 36,37 „Kad je Cezar do{ao do Siscije, stanovnici su dogovorili s njim sastanak, ali su naposljetku zatvorili vrata grada. Imali su kao obranu sna`ne zidine, a velike nade su polagali u dvije rijeke. Jedna se zvala Colopa ( Kupa), koja je plovila oko zidina i ulijevala se u drugu zvanu Savus ( Sava)….

Skupina za povijesna istra`ivanja

Iz povijesti Najstarije raspelo u kontinentalnoj Hrvatskoj iz Siska

Z

a malo pozla}eno raspelo, visine samo 12,6 cm, koje prikazuje mladog i golobradog Krista s krunom na glavi, postoji podatak kako je po~etkom 20. stolje}a prona|en u okolici Siska. Smatra se kako je ovo raspelo jedno od najstarijih u kontinentalnoj Hrvatskoj.

Prikaz raspe}a je jedna od najva`nijih tema u kr{}anstvu uop}e, a pokazivanjem tijela Krista na kri`u, pokazuje se njegova bo`anska `rtva i otkupljenje ~ovjeka.

Na~in prikazivanja Krista na kri`u, mijenjao se kroz stolje}a tako u ranokr{}ansko vrijeme Krist se, gotovo uvijek, pojavljuje kao dobri pastir, janje, sunce ili riba. Vrlo rijetko pojavljuje se i kri`, i to samostalno ili se na kri`u eventualno nalazi medaljon s Kristovim licem.

Tek od 6. stolje}a pojavljuje se tijelo Krista na kri`u, u pravilu u pozi molitelja, oransa s uzdignutim rukama u molitvu, a Kristovo tijelo samo je naslonjeno na kri`.

Zatim od 7. do 10. stolje}a, prikaz Krista na kri`u postaje uobi~ajen i to dva tipa prikaza: a) helenisti~ki tip raspetog Krista, koji je gol, a oko pojasa ima tkaninu – perizomu, mlad je bez brade i otvorenih o~iju; Kristovo tijelo na kri`u je uspravno, vodoravno ra{irenih ruku, b) orijentalni tip raspetog Krista s bradom, obu~enog u haljinu, u istoj pozi – uspravan i vodoravno ra{irenih ruku.

U 10./11. stolje}u Krist se ~esto prikazuje i s krunom na glavi, koja simbolizira i kralja i pobjednika smrti.

Od 13. stolje}a pojavljuje se novi prikaz mrtvog Krista na kri`u, pognute glave, savije-

nog tijela, pokazuje se bol i muka; a zatim se pojavljuju i ~itav niz povijesnih i alegori~nih sudionika : Bogorodica, sveti Ivan, Marija Magdalena, Sunce i Mjesec, dobri i zli razbojnik... Tek od 14. stolje}a raspelo se redovito nalazi na oltaru.

O Sisku, u vrijeme kojem po svojim likovnim karakteristikama pripada raspelo, znamo vrlo malo, jer se u tih nekoliko stolje}a spominje samo u nekoliko povijesnih izvora.

Poznato je kako je po~etkom 9. stolje}a u Sisku stolovao knez Ljudevit Posavski, kojemu su graditelji iz grada pomogli utvrditi grad za borbe s Francima. Po~etkom 10. stolje}a na Crkvenom saboru u Splitu spominje se biskupija u Sisku, kojoj je potreban novi biskup, a zatim tek po~etkom 13. stolje}a ponovno se u povijesnim izvorima spominje Sisak, kada je grad dan kao posjed novoj biskupiji u Zagrebu.

Ovom razdoblju, od 9. do kraja 12. stolje}a, pripada relativno mali broj, do sada prona|enog, arheolo{kog materijala, ali tom razdoblju pripadaju i ulomci pletera, i dijelovi oltarnih pregrada, koji svjedo~e o postojanju crkve u to vrijeme te o kontinuitetu kr{}anske zajednice. Istom tom vremenu pripada i malo pozla}eno raspelo, koje se isti~e svojom jednostavno{}u i ljepotom.

Opisano raspelo na{ je za{titni znak.

Nalazi se na naslovnici i u zaglavlju svake stranice.

Skupina za povijesna istra`ivanja

17

Liturgija Veliki ~etvrtak rkva se na Veliki ~etvrtak sje}a niza otaj- tka propovijed o zna~enju dana{njeg dana, a stvenih doga|aja, koji su se zbili prije zatim pranje nogu dvanaestorici staraca prema muke Gospodina na{eg Isusa Krista, a to su: primjeru Isusovu, koji je oprao noge svojim posljednja ve~era s oprosnim govorom, pranje apostolima. U ono je vrijeme bio obi~aj u Svenogu apostolima, ustanovljenje Presvetog oltar- toj Zemlji da su prali noge gostima, ali zbog toga skog sakramenta, ustanova sakramenta svetog jer su ljudi izlazili na ulicu bosi ili u sandalama Reda, izdaja Judina i kona~no smrtna agonija i s bosim nogama. Kad su ulazili u ku}u uvijek uhi}enje Isusa na Maslinskoj gori. bi se izuvali, a tu slu`bu izuvanja i pranja nogu Radost i tuga mije{aju se danas zajedno. U obavljao je ku}ni sluga ili rob ako ga je bilo. To svetom bogoslu`ju dana{njeg dana, nalazimo je dakle bila najni`a slu`ba u ku}anstvu. Isus ve}inu tih motiva: bilo u ~asoslovu bilo u ve~ernjoj je ve~erao i oprav{i noge dvanaestorici svojih Svetoj misi. u~enika, htjev{i na taj na~in biti njihov sluga, Po~etak bogoslu`ju daju lamentacije. U na po~etku najve}eg ~ina svoga djelovanja, tj. njima se ponavlja tuga zbog sramotne izdaje muke i smrti kojom je oslobodio ljudski rod Judine zbog 30 srebrnjaka kojima je uz poljubac od grijeha i ostavio djelo neizmjerne ljubavi i predao Otkupitelja svijeta njegovim krvnicima. poniznosti.

U katedralama slijedi ujutro Sveta misa, Isto slikovito zna~enje ima taj obred i po u kojoj se posve}uje ulje. U staroj su se Crkvi na{im crkvama u kojima sve}enik pere noge podjeljivali u uskrsnoj no}i katekumenima dvanaestorici staraca koji nas podsje}aju na dva(pripravnicima za sveto kr{tenje) tri uskrsna naest apostola. sakramenta: kr{tenje, krizma i pri~est. Za prva dva upotrebljavala je sv. Crkva sv. ulje.

Zbog toga posve}uje biskup danas ulje za ~itavu godinu najprije bolesni~ko ulje, a tada ulje za sakramente kr{tenja, svete potvrde i re|enja.

Vrhunac bogoslu`ja je ve~ernja Sveta misa i obredi povezani s njom.

U svakoj se crkvi slu`i samo jedna sve~ana Sveta misa. Sve}enici primaju sveta pri~est poput apostola. Iza Evan|elja slijedi kra- El Greco ÂŤPosljednja ve~eraÂť

C

18

Liturgija Veliki petak

N

a Veliki ~etvrtak vladala je radost u Crkvi zbog dara kojeg nam je ostavio Isus. Pod znakovima posve}enog kruha i vina, On ostaje nazo~an medu nama.Ta je radost danas utihnula. Na Veliki Petak kada je Isus sramotno na kri`u ubijen, dan je `alosti i skru{enosti svih Isusovih prijatelja.

Crkva suosje}a sa svojim Gospodinom koji je poni`en i prezren.

Na Veliki petak nema Euharistijske slu`be nego su samo obredi u kojima se spominjemo Isusove muke kroz biblijska ~itanja i Evan|elje po Luki. Nakon toga Crkva moli za sve one koji svojim trpljenjem nastavljaju Isusovu muku.

Poslije toga slijedi DRUGI DIO bogoslu`ja koji je najva`niji, a sastoji se u otkrivanju kri`a i na{eg poklona kri`u. On je sredi{te liturgije Velikog petka. Na kri`u je iz Isusova boka potekla krv i voda koja slikovito ozna~ava sakrament kr{tenja i Euharistiju, tj. na Kalvariji je ro|ena Crkva. Pred Isusov kri` dolazimo slaviti pobjedu Isusa nad smr}u, grijehom i svakim drugim zlom. Sve je to u Isusovoj smrti nadvladano, zato poraz i pobjeda, muka i Uskrsnu}e idu zajedno.

Nakon klanjanja kri`u slijedi TRE]I DIO BOGOSLU@JA. Gospodin nas poziva k sebi , svom stolu, svetoj pri~esti, kako bi nastavio `ivjeti u na{im `ivotima.

Na samom po~etku obreda sve}enik dolazi pred oltar koji je bez cvije}a i nakita. On kle~i pred oltarom u {utnji jer jo{ uvijek Krist trpi u ~lanovima Crkve, u svakom ~ovjeku.

Crkva suosje}a s Kristom i On s njom. Crkva pati, ali nije o~ajna , jer crpi snagu iz Svetog pisma.

Nakon Evan|elja slijedi dio obreda koji se sastoji od molitva koje sve}enik moli i pjeva u sredini oltara. Crkva na svoj ro|endan moli Raspetoga za sve ljude da budu sudionici njegova spasenja.

Tizian ÂŤRaspe}eÂť

Ove molitve, koje }emo ~uti, jesu sve~ane molive vjernika koje su nastale u rimskim katakombama za vrijeme progona u Rimskom Carstvu.

Molitva se sastoji od pjevanja i recitiranja, a izme|u je {utnja - prilika za osobnu molitvu.

19

Liturgija OBRED - KLANJANJE KRI@U Na{ poklon kri`u zamjenjuje sakramentalno slavlje Kristove `rtve. Sve}enik }e pjevati: EVO DRVO KRI@A NA KOJEM JE VISIO SPAS SVIJETA, a narod odgovara: DO\ITE, POKLONIMO SE. Poklonit }emo se jer svaki trenutak na{ega `ivota nosi u sebi prisutnost Kristova kri`a.

Dolazimo pred Isusov kri` ne da jadikujemo zbog poraza, ve} da slavimo pobjedu kri`a, jer kri` i patnja bez Isusova kri`a bili bi potpuni besmisao.

Ovo je vrhunac bogoslu`ja na Veliki petak. Isusov kri` je od svih nas zagrljen po{tovanjem jer po njemu dolazi radost uskrsnu}a.

^e`nja Ah, ta nepodno{ljiva ~e`nja za Tobom, Isuse moj mili, {to }u sa sobom?

Gledam svijet i u njem’ tra`im Te. Pitam se: „Gdje si Isuse? – trebam Te!“ Svima govorim o Tebi, Gospodine moj voljeni, Jer Ti si Bog moj jedini.

Kli~em i radujem Ti se: „O, Isuse, Ti ponovo u mojem srcu ra|a{ se!“

Jo{ Te vi{e `elim, moja radosti, I s Tobom na pravi put krenuti.

Ljubav je Tvoja vrijedna i kri`a moga, Jer vodi me pravim putem `ivota ovoga.

Ostavit’ Te nikada ne}u samoga, Jer ti ima{ rije~i `ivota vje~noga.

U srcu }u Te zauvijek nositi da ~uva{ me od zloga, O, Isuse, Prijatelju moj, volim Te zbog toga!

O, kako li sam sretna, Isuse, Hvala ti na tome, zahvaljujem Ti se.

Monika Pranji}

Vazmeno bdijenje

Z

a nas kr{}ane ovo je najsvetija no}, jer je to no} bdijenja i i{~ekivanja uskrsnu}a Gospodinova. Uskrsnu}e Isusa Krista nije samo njegova stvar, ono zahva}a i na{ `ivot. ^ovjek, kao misaono bi}e, `eli znati smisao svog `ivota: za{to `ivim, radim, trpim, molim; ima li ljudski `ivot neki cilj i svrhu ili je odlazak u tamu, u nepoznato.

Dvije su glavne misli prisutne u obredima vazmenog bdijenja: 1. Uskrsnu}e Krista Raspetoga koji je u svojoj smrti uzeo na sebe sve zlo ovoga svijeta, nadja~ao i samu smrt, te po~eo `ivjeti novim `ivotom 2. Na{e uskrsnu}e, jer Bo`ji `ivot je u nama zapo~eo po sakramentu kr{tenja, u nama taj Bo`ji `ivot raste i razvija se po zakonu nesebi~ne ljubavi prema bli`njemu, a svoju puninu }e posti}i ovaj na{ `ivot kada

20

se i mi, poput uskrsnulog Krista, zajedno s njim na|emo nakon smrti u slavi nebeskoj.

Vazmeno bdijenje, koje je puno znakovitosti, raspore|eno je u ~etiri dijela: 1. Slu`ba svjetla: koja se sastoji od blagoslova vatre ili ognja ispred crkve. Na toj vatri }e se zapaliti uskrsna svije}a koja ozna~ava Krista Isusa Uskrsloga, na{eg Spasitelja, koji je svjetlo svim narodima. Zapaljena uskrsna svije}a na blagoslovljenom ognji{tu ozna~ava Isusa koji je ustao iz groba `iv. On raspr{uje tamu ljudskog roda, tamu svakog srca pa i tamu smrti. Na svije}i je urezan znak kri`a, a gr~ka slova alfa i omega te brojevi ove teku}e godine ozna~avaju da je Isus po~etak i svr{etak ove ljudske povijesti, smisao svega stvorenoga.

Na ovom svijetu sve prolazi i sve je u promjeni, ali On ostaje zauvijek, On i nama

Liturgija jam~i vje~ni `ivot. Zatim sve}enik stavlja na svije}u pet zrna tamjana kao znak pet Isusovih rana, kao trajni znak njegove `rtve, njegove ljubavi prema nama.

Nakon obreda blagoslova ognja i svije}e, svijetlo se unosi u crkvu te svi palimo svoje svije}e s uskrsne svije}e. Svjetlo Kristova Evan|elja {iri se ~itavim svijetom. I mi, obasjani Kristovim svjetlom, putujemo u nebesku domovinu.

2. Slu`ba rije~i: To su ~itanja iz Svetog pisma koja nam poma`u shvatiti zna~enje Isusovog uskrsnu}a preko doga|aja i velikih ljudi iz Staroga zavjeta. Kao {to je uskrsnuli Gospodin u vazmenoj no}i prisutan po svjetlu uskrsne svije}e, jednako tako je nazo~an i po svojoj rije~i nama upravljenoj.

3. Krsna slu`ba: posvje{}uje nam na{e kr{tenje. U nama je zapo~eo Bo`ji `ivot, postali smo novi, Bo`ji narod. Postali smo ~lanovi velike Bo`je obitelji kojoj je glava Isus Krist. Uskrsnuli Gospodin ulazi u na{ `ivot da bismo mi, ve} ovdje, `ivjeli bo`anskim `ivotom. U rana kr{}anska vremena krstilo se jedanput u godini i to u ovoj svetoj no}i.

Novi, Bo`ji `ivot nam je donio uskrsnuli Gospodin. On nam daje svoga Duha Svetoga da bismo ve} sada `ivjeli snagom Bo`jeg `ivota.

Sve ovo ozna~ava kr{tenje koje se zbiva po vodi i Duhu Svetom. Kako smo svi mi davno kr{teni, u vazmenoj no}i obnavljamo krsna obe}anja, a prije toga blagoslivlja se voda.

U Bibliji ili Svetom pismu voda ima posebno zna~enje i ulogu. Ne samo da osloba|a od svake prljav{tine i ne~isto}e, nego je i simbol `ivota. Ona u obredima slikovito ozna~ava Bo`ji `ivot koji je u nama zapo~eo po kr{tenju. Krsna obe}anja, ako smo kr{teni kao djeca, umjesto nas na na{em su kr{tenju dali na{i kumovi i roditelji ili sami ako smo kr{teni kao odrasli. U ovom sve~anom ~inu sje}amo se i na{ih pradjedova koji su prije 13 stolje}a primili vjeru i povjerovali uskrslom Isusu. Po kr{tenju su na{i pradjedovi u{li u narod Bo`ji - Crkvu - te nas je povijest

Murillo ÂŤUskrsnu}eÂť

zabilje`ila da smo narod koji ima svoju domovinu, svoje nacionalno, hrvatsko bi}e.

Po kr{tenju smo u{li u red kulturnih naroda tada{nje Europe. I mi danas `elimo `ivjeti vjeru svojih pradjedova, prenositi je smjelo i neustra{ivo djeci i mladima.

4. Euharistijska slu`ba ili Sveta misa, kao i svake nedjelje, je proslava Isusova uskrsnu}a. Gospodin svoju zajednicu trajno sabire oko sebe, nadahnjuje svojim rije~ima, te preko znakova kruha i vina, tj. svojim tijelom i krvlju hrani, ja~a i krijepi da `ivimo dostojno Njegova imena.

Vazmeno bdijenje zapo~inje blagoslovom ognja ili vatre. Vatra je znak `ivota, ali i radosti. Ona osvjetljava, ali i oboga}uje svojom toplinom. Ona je znak ili simbol Isusa Krista koji se u ovoj ljudskoj povijesti pojavio kao svjetlo koje donosi istinu o ~ovjeku i njegovu `ivotu, o smislu njegova postojanja.

21

Sveci 110. obljetnica ro|enja i 10. obljetnica beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca

O

ve godine navr{ava se 110 godina ro|enja i 10 godina od progla{enja bla`enim kardinala Alojzija Stepinca, velikana Crkve zagreba~ke.

Alojzije Stepinac ro|en je 8. svibnja 1898. u selu Brezari}u u `upi Kra{i}, u pobo`noj i radi{noj obitelji Josipa i Barbare r. Peni}. Kr{ten je sljede}eg dana i dobio ime Alojzije Viktor.

Pu~ku {kolu zavr{io je u Kra{i}u, a od 1909. poha|ao je gornjogradsku Klasi~nu gimnaziju.

Maturirao je 28. lipnja 1916. u skra}enom {kolskom roku, nakon ~ega je mobiliziran u austrijsku vojsku. Po zavr{etku {estomjese~nog ~asni~kog te~aja na Rijeci bio je poslan na talijanski front kod Gorice. U bitkama na rijeci Piavi, u srpnju 1918. pao je u talijansko zarobljeni{tvo odakle se, kao solunski dragovoljac, oslobodio u prosincu 1918. U prolje}e 1919. bio je demobiliziran.

Ljeti 1924. napokon se odlu~uje za sve}eni~ko zvanje. Ujesen ga nadbiskup Antun Bauer {alje u rimski kolegij Germanicum-Hungaricum te od 1924. do 1931. studira na Papinskom sveu~ili{tu Gregoriani.

Za sve}enika je zare|en 26. listopada 1930. u Rimu. Mladu misu je slavio u crkvi Santa Maria Maggiore, a uz njega je bio njegov mla|i kolega i poslije njegov nasljednik na zagreba~koj nadbiskupskoj katedri i prefekt Kongregacije za nauk vjere, kardinal Franjo [eper.

U srpnju 1931. godine, vra}a se u domovinu.

U nadbiskupskom dvoru obavlja slu`bu ceremonijara. U nekoliko `upa bio je kra}e vrijeme upravitelj da bi razrije{io sporove izme|u vjernika i sve}enika. U slobodno vrijeme posve}uje se karitativnom radu, te nadbiskup Bauer na njegov poticaj 23. studenoga 1931. osniva

22

dijecezanski Caritas.

Papa Pio XI. imenuje ga 28. svibnja 1934. nadbiskupom koadjutorom s pravom nasljedstva. Bio je tada najmla|i biskup na svijetu sa 36 godina `ivota i nepune ~etiri godine sve}eni{tva.

Za biskupa je zare|en 24. lipnja 1934. u zagreba~koj katedrali. Nakon smrti zagreba~kog nadbiskupa Bauera 7. prosinca 1937. preuzima upravu Zagreba~ke nadbiskupije, a uskoro i predsjedni{tvo tada{nje Biskupske konferencije Jugoslavije.

Odmah po dono{enju rasisti~kih zakona, ve} u travnju 1941., upu}uje najo{triji prosvjed vlastima. Spa{avao je progonjene @idove, Srbe, Cigane, Slovence, Poljake, kao i Hrvate komuniste. U zagreba~koj katedrali, 25. listopada 1942., izjavljuje: “Svaki narod i svaka rasa, kako se danas odrazuju na zemlji imade pravo na `ivot dostojan ~ovjeka i na postupak dostojan ~ovjeka. Svi oni bez razlike, bili pripadnici ciganske rase ili koje druge, bili crnci ili ugla|eni Europejci, bili omra`eni @idovi ili oholi Arijanci, imadu jednako pravo da govore: ’O~e na{ koji jesi na nebesima!’ I ako je Bog svima podijelio to pravo, koja ga ljudska vlast mo`e nijekati?” Protivio se nasilnim vjerskim prijelazima, a kad ih nije mogao

Sveci sprije~iti, daje kleru povjerljivu instrukciju: da one koji zatra`e prijelaz - da bi na taj na~in spasili svoj `ivot - prime u Katoli~ku Crkvu bez ikakvih uvjeta, jer “kad pro|e ovo vrijeme ludila i divlja{tva, ostat }e u na{oj Crkvi oni koji budu konvertirali zbog uvjerenja, dok }e se ostali, kada opasnost pro|e, vratiti u svoju”. Zbog svega toga, a posebno zbog osuda fa{isti~kih i nacisti~kih progona, postao je vlastima nepo}udna osoba. Hitlerov Gestapo pripremio je plan da ga ubije, a vlasti su vi{e puta tra`ile da ga Sveta Stolica makne s polo`aja u Zagreba~koj nadbiskupiji.

Nakon zavr{etka II. svjetskog rata u Hrvatskoj je, kao i u ~itavoj Jugoslaviji, vlast preuzela Komunisti~ka partija zadojena bolj{evi~kom ideologijom, posebno militantnim ateizmom.

Nadbiskup Stepinac bio je ve} 17. svibnja 1945. uhi}en, a u zatvoru ostaje do 3. lipnja.

Ve} sutradan, 4. lipnja, Tito ga je u Zagrebu pozvao na razgovor. Iz tog razgovora, a posebno iz razgovora {to ga je dva dana ranije Tito vodio s predstavnicima katoli~koga klera u Zagrebu, bilo je jasno da novi re`im ho}e “narodnu Crkvu”, neovisnu o Svetoj Stolici. To je za Stepinca zna~ilo dirnuti u srce katoli~koga jedinstva. Razmahala se nevi|ena medijska kampanja protiv Crkve, posebno protiv nadbiskupa Stepinca.

Nakon sve `e{}ih pogrda i napada na njega osobno, ponovno je uhi}en 18. rujna 1946., te je 30. rujna poveden montirani politi~ki, sudski proces. Znamenit je njegov govor pred sudom 3. listopada 1946., koji nije bio samo obrana, nego i optu`nica nepravednog suda i nagla{avanje svetinja za koje je on spreman polo`iti i `ivot.

Na temelju iznu|enih izjava i la`nih svjedo~enja, ~ak i krivotvorenih dokumenata, nevino je osu|en 11. listopada 1946. na 16 godina zatvora i prisilnog rada te daljnjih 5 godina li{avanja svih gra|anskih prava. Potom je 19. listopada 1946. odveden na izdr`avanje kazne u kazneno-popravni dom u Lepoglavi gdje je bio do 5. prosinca 1951. Bilo mu je dodu{e dopu{teno slavljenje Svete mise i

~itanje teolo{kih knjiga, ali je dr`an u potpunoj izolaciji, podvrgnut trajnim poni`avanjima i stresovima, a po svoj prilici i trovanju, {to je uvelike naru{avalo njegovo zdravlje. Po svjedocima u procesu za beatifikaciju bio je na popisu zato~enika osu|enih na likvidaciju.

Nakon 1864 dana, provedenih u lepoglavskom zatvoru, 5. prosinca 1951. premje{ten je na izdr`avanje preostalog dijela kazne u internaciju u rodni Kra{i}. U zato~eni{tvu, 12. sije~nja 1953. papa Pio XII. imenuje ga kardinalom, na {to su vlasti prekinule diplomatske odnose sa Svetom Stolicom. Nije mogao u Rim ni po kardinalski grimiz, a nakon smrti Pija XI. ni u konklave, jer nije bio siguran da }e se mo}i vratiti u domovinu, a `elio je, bez obzira na cijenu, ostati sa svojim narodom.

U zato~eni{tvu, i dalje strogo izoliran, razvija apostolat pisanja. Napisao je na tisu}e stranica propovijedi i drugih duhovnih sastavaka.

Uputio je mnogim biskupima, sve}enicima i vjernicima vi{e od 5000 pisama od kojih je sa~uvano oko 700. U pismima, kao ~ovjek `ive vjere i nepokolebljive nade te potpunoga predanja Bogu, naslovnike hrabri, tje{i i poti~e, posebno na ustrajnost u vjeri i u crkvenom jedinstvu. I u tim pismima, kao i na su|enju i u cijelom zato~eni{tvu, pokazuje iskrenu ljubav i prema onim osobama koje su ga progonile i nepravedno optu`ivale. Molitva za neprijatelje i pra{tanje svima stalna je tema njegovih izjava i pisama kao i triju oporuka.

Sveto je umro 10. velja~e 1960. jo{ za vrijeme izdr`avanja nepravedne kazne. Umro je kako se to u mu~eni~kom rje~niku ka`e “ex aerumnis carceris” - od “zatvorskih tegoba”, ali mole}i za progonitelje i s Gospodinovim rije~ima na usnama: “O~e, budi volja tvoja!”

Njegov krepostan `ivot i mu~eni~ku smrt Bo`ji je narod prepoznao i ~astio ve} za `ivota, a posebno nakon smrti. Papa Ivan Pavao II. proglasio je zagreba~kog nadbiskupa Alojzija Stepinca bla`enim 3. listopada 1998. na Mariji Bistrici.

Zoran Crljenica

23

Duhovni kutak SMS – poruke

P

otaknut, valjda Duhom, za vrijeme duhovnih vje`bi, odlu~io sam se javiti, meni dragim ljudima, mojim kolegama sve}enicima koji su re|eni iste godine kada i ja. Opredijelio sam se za SMS – poruke. Koliko god je u meni bila jaka `elja da im se javim, te radost koju osje}ah podijeliti s njima, toliko sam bio u strahu kako }e to oni prihvatiti i do`ivjeti.

Nadalje, htio sam da to moje javljanje bude u skladu s onim {to trenuta~no osje}am, te {to i njima `elim, a da od njih samih ne bude krivo protuma~eno. Ipak, napisah poruku sljede}eg sadr`aja: «Ne bih htio da zvu~i prepobo`no, ali jednostavno mi je do{lo: Bog te blagoslovio!» Poslah! S nestrpljenjem sam o~ekivao odgovore i reakcije.

Spomenutu poruku najprije sam poslao svom dobrom prijatelju. Odgovor je bio sljede}i: «Ma {to bi bilo prepobo`no pa ti si moj dragi katolik.» To me ohrabrilo da istu poruku {aljem i drugim kolegama sve}enicima. Uglavnom su stizali odgovori zahvale i radosti {to im je stigla ba{ takva poruka i to ba{ od mene. Tada sam odlu~io poslati svima. Prijatelj sve}enik koji se trenuta~no nalazi u te{kim bolima zahvalio mi je rije~ima: «Hvala ti, blagoslov mi je trenuta~no najpotrebniji!» Jedan kolega, za kojega sam se dvoumio bi li mu poslao ili ne, jer s njim ne kontaktiram ~esto, {to potvr|uje i ~injenica da nema moj broj telefona, odgovorio mi je: «A koji si ti?», na {to

sam se ispri~ao i potpisao. Uslijedio je njegov odgovor: «Hvala i tebi», a uz to je bio i jedan vic. Razumio sam to kao dobrodo{licu u njegov svijet u koji prije ba{ i nisam zalazio, ponajvi{e svojim predrasudama o njemu ili pak nedovoljnoj `elji razumijevanja obojice.

Na `alost jedan prijatelj s kojim sam neko} puno kontaktirao nije ni{ta odgovorio, mo`da i nije dobio poruku.

Najvi{e me je dirnula poruka: «Blagoslov mi treba jer mi je potrebna SNAGA, a ti radi i nastoj da se i dalje mo`emo ponositi tobom! Lijepo spavaj!» Spomenuta poruka do{la je u no}i. Pomislio sam, da je samo ova poruka do{la isplatilo se slati svima, bez obzira kakvi bi drugi odgovorio bili. Poslao mi ju je prijatelj s kojim sam, u samo nekoliko re~enica jednog razgovora, razbrao da nas optere}uju jednaki problemi.

Drugi dan pristigla je jo{ jedna: «I tebe sinko!»

Zahvala sam Gospodinu {to me potaknuo na opisanu aktivnost, a jo{ vi{e za radost koju sam do`ivio primaju}i odgovore. Moja strepnja, kakav }e biti ishod zazivanja blagoslova za one koji su dio mog `ivota, pokazala se neopravdanom. Stoga zaklju~ih da bi ~e{}e trebao na sli~an na~in dati do znanja svojima da mi je stalo do njih i da su dio moje molitve, ali opet obazrivo i nenametljivo. Pokazalo se da su to oni ba{ onako razumjeli kako sam ja u tom trenutku za njih osje}ao.

Antun Sente, ml.

Molitva . . .

Neki je ~ovjek cijeloga svoga `ivota u predve~ernje sate otvarao svoj stari molitvenik i iz njega se molio Bogu.

Jednoga je dana morao oti}i iz svoga sela u grad i tamo se dugo zadr`ao. Do{lo je vrijeme njegovoj molitvi, a on nije imao svoj molitvenik uza se.

To ga je jako uzrujalo, jer bez molitvenika on nije znao moliti. Ipak se prekri`io, sklopio ruke i rekao: „Bo`e, oprosti mi {to sam tako nepa`ljiv i zaboravljiv ~ovjek. Znao sam da danas idem u grad i znao sam da }u se u gradu dugo zadr`ati i da se ne}u vratiti ku}i u vrijeme molitve. I, iako sam sve to znao, ja sam zaboravio svoj molitvenik i sada ni sam ne znam kako moliti. Evo {to }u ja napraviti: dva puta }u izgovoriti cijelu abecedu, a ti Bo`e, kojem su poznate sve moje `elje, odaberi slova iz abecede i od njih slo`i najljep{u molitvu.“ Kada je Bog to ~uo rekao je svojim an|elima: „Ovo je bila jedna od najljep{ih molitava koju sam ikada ~uo jer je proiza{la iz iskrenog i skru{enog srca.“ Nama nepoznat autor

24

Duhovni kutak KAKO NOSITI @IVOTNI KRI@

S

ada u vrijeme korizme, u vrijeme razmatranja muke Kristove, u vrijeme sje}anja na njegove patnje, na njegovo no{enje kri`a, kri`a na{ih grijeha, kri`a na{e pla}e, slabosti i bijede, u na{oj `upi je vl~. Dragutin Gori~anec odr`ao predavanje na temu: «Kako osmi{ljeno `ivjeti `ivotni kri`».

Osvrnuo se na{ predava~ na dane dok je bio student i kada je osjetio potrebu dru`enja i pomaganja ljudima s posebnim potrebama.

Ta ljubav je ja~ala, dru`enje se pro{irivalo i na{ gost postaje osniva~ udruge «JOB».

Pri~ao nam je, na{ gost, o susretima s ljudima vezanim uz invalidska kolica , na ljude koji su na bilo koji na~in uskra}eni u`ivati u slobodi kretanja ili do`ivljavanja ljepote kojom nas je Gospodin obdario.

Slu{aju}i te pri~e u kojima je opisana radost tih ljudi, radost i ljubav prema `ivotu, ljubav prema bli`njemu, ljubav prema Bogu, razmi{ljam o tome kako mi nosimo svoj kri`.

Duboka je ta zahvalnost na darovima ljubavi, topline nesebi~nosti i darivanja ljudima oko sebe, bez kojih je njihov `ivot nezamisliv.

Divni su to ljudi, nesebi~ni u davanju i {irenju ljubavi i ustrajni u no{enju svog kri`a.

A mi? ^esto bez razloga, zbog neke sitne neispunjene `elje, kukamo kako nam je te`ak kri` koji nosimo.

Doista moj (na{) kri` je meni najte`i, jer ti{ti mene (nas) priti{}e na{a ramena.

Sebi~ni smo mi ljudi, nezasitni u `eljama, a nezahvalni za dobivene darove i ljubav koju nam pru`a Gospodin.

@ivot je no{enje kri`a, ponekad lak{eg, ponekad te`eg, ali on je uvijek tu na na{em ramenu, a na nama je kako }emo ga nositi, kao znak spasenja ili kao teret.

Patnje nas produhovljuju, pribli`avaju Kristu koji nas uzima u svoje okrilje tje{i}i nas, ubla`ava na{e boli, Prianjaju}i uz njegove skute ~ujemo otkucaje njegova srca, srca koje za nas kuca, koje je puno ljubavi za sve nas nositelje kri`eva.

U tom no{enju kri`eva neka nam uzor bude Bla`ena Djevica Marija koja je pro`ivljavala sve patnje svoga sina, koja je zajedno s njim patila, padala, uzdizala se i nikad klonula, ve} je uvijek ustrajno uz vjeru i molitvu hrabro i{la dalje.

Tako i mi trebamo strpljivo nositi na{e kri`eva, s vjerom i nadom, jer kri` je ispit na{e vjere, na{e savjesti i ljubavi prema Kristu.

Kri` je dio nas samih, zato nosimo svoje kri`eve uzdignuta ~ela, s osmijehom na licu, radosna srca i du{e.

Zato, bar sada u vrijeme korizme, u vrijeme sje}anja na Isusovo no{enje kri`a pomozi nam Gospodine da nam kri`, koji si nam dao, bude na{ ponos, na{ spas, na{ put prema rajskim dvorima, ljepota bez kraja, ljubav bez granica, put prema nebu – prema tebi Gospodine.

A tebi Gospodine HVALA {to si za nas nosio kri` sazdan od na{ih grijeha, na{e be{}utnosti, bijede na{e du{e i pomozi nam da oja~ani Tvojom ljubavlju `ivimo `ivot dostojan Tvojih patnji i tvoje smrti za nas.

Anica Potkonjak

25

Kutak za djecu i mlade Zahvalna molitva Isusu

Dragi Bo`e i Isuse...

Zahvaljujem ti Isuse {to si me spasio od isto~noga grijeha i otvorio mi nebo. Zahvaljujem ti na muci, na kri`u.

Hvala {to sam dobio prigodu za prvu pri~est.

Hvala ti {to je moja obitelj `iva i zdrava. Hvala {to imam dobru mamu i dobrog tatu.

Molim te Bo`e da budem dobar i dobar u {koli. Molim te da budem dobar sin i prijatelj.

Hvala ti Bo`e za moje spasenje.

Ivan Ta~kovi}

Ja sam Karla [ajni} idem u 3.c razred Osnovne {kole 22. lipnja u Sisku.

Pi{em ti ovo pismo zato da te `elim ne{to zamoliti. Zamolila bih te da svima na svijetu svaki dan poma`e{ ili lije~i{, da nijedno dijete na svijetu nije gladno i da svako dijete ima obitelj koja ga voli tako da te svi jo{ vi{e vole. Ne znam {to da te jo{ zamolim, ali znam za{to da ti zahvalim. Zahvaljujem ti na tome {to nam svaki dan opra{ta{ grijehe, {to nam poma`e{ i lije~i{ nas.

Bogu hvala i Isusu hvala!

Karla [ajni}

Ususret sakramentu potvrde Pribli`ava se dan podjeljivanja sakramenta potvrde, a ove godine sam i ja kandidat za primanje ovog sakramenta.

Pripremaju}i se za ovaj sakrament i promatraju}i svoje vr{njake krizmanike, smatram kako ve}ina nije dovoljno zrela i spremna za primanje ovog sakramenta.

Mo`da se i sami pitaju {to je to krizma i za{to nam je potrebna.

Razmi{ljaju}i o svojoj pripremi za sakrament potvrde, osje}am kako se mijenjam, kako sve vi{e upoznajem sebe i odnos prema Bogu. @upni vjeronauk na kojem sam nazo~na upotpunjuje {kolski vjeronauk.

Ponekad ~itamo biblijske i druge tekstove koji nas tjeraju na razmi{ljanje. Na {kolskom vjeronauku u~imo vi{e teoriju vjere, a `upni vjeronauk nam obja{njava smisao i zna~enje

26

vjere. Ovdje u~im kako razumijeti ono u {to vjerujem.

Smatram kako sam spremna za primanje ovog sakramenta. Osje}am i shva}am va`nost primanja ovog sakramenta kao va`nog za moj daljnji razvoj vjere i osobnog odnosa s Bogom.

Krizmanica

Kutak za djecu i mlade Korizma na Roki}u 21:30h, Kupa je narasla, vani je temperatura u minusu. Sve je manje mjesta na betonskim stubama.

21:45h, betonske stube ipak su se popunile.

Prilazi mi mlada osoba u alkoholiziranom stanju i pita me „imam li pljuge“.

N: Gle, mo`emo se dogovoriti: ja tebi cigaretu, a ti meni odgovori{ na nekoliko pitanja.

RB: Al’ ni{ta nije besplatno, treba meni i za cugu, no} je duga, tek je jedan sat (smijeh) – (a bilo je 22:15h).

N: (smijeh) Dobro, dobro, onda smo se dogovorili. Zna{ li {to je korizma?

RB: Ma sva{ta ja znam, to ti je ono prije Uskrsa, ti se ne~eg mora{ odre}’! A ja sam se odrek’o {kole. Prije sam samo markir’o, a sad uop}e vi{e ne idem u {kolu. Zna{ kak’ se ono ka`e: „[ta }e ti znanje, kad ima{ tatino imanje?“ N: Dobro, hvala ti, idem ja dalje.

RB: A ’o}e to bit na televiziji?

••• N: Ej, mo`e{ li molim te stati? Htjela bi ti postaviti nekoliko pitanja.

C: Mo`e, mo`e, bit’ }e mi drago.

N: Zna{ li {to je korizma?

C: Naravno da znam. Odgojena sam da idem u crkvu. Korizma je vrijeme od 40

dana prije Uskrsa. Ja sam se tim povodom odrekla psovki.

N: Pa to je jako pohvalno, da li ti uspijeva?

C: Pa trudim se, nadam se da Snimio D. Sklizovi} }e uspjeti.

N: Dobro, hvala, `elim ti sre}u!

C: Ni{ta, bok.

••• Prilazim alternativnom dru{tvu, ~uje se zvuk gitare, i pomalo sa strahom odlu~im postaviti par pitanja.

N: I, kako vam je ve~eras u gradu?

OSOBA 1.: Ma dobro je, malo je hladno...

OSOBA 2.: A, dobro je, bolje nego pro{lu subotu. Kod mene doma ludnica, mama ne radi vi{e kola~e, odrekla ih se za korizmu.

N: Aha, to je ba{ trebalo biti moje sljede}e pitanje. Vidim da ti zna{ {to je to, a vi ostali?

(Od deset ljudi u dru{tvu, troje ih je diglo ruku da znaju {to je korizma. Ostali su mi rekli da sam dosadna. Tako sam se uputila s Roki}a, jer sam vidjela da tom mjestu nema spasa. No dok sam se penjala uz betonske stube, zaustavio me mu{ki glas. Bio je to dave` s po~etka.)

RB: Ej, ej, a pljuga? Zaboravila si mi dat’.

Mogu ja odgovorit’ na jo{ neka pitanja.

Spremila sam papir i olovku u d`ep i uputila se brzinom svjetlosti u pravcu grada. Vidim da mladi ne znaju va`nost korizme, a ni {to ona zapravo jest. Znam samo jedno: nikada vi{e ne}u tra`iti ljude na Roki}u da odgovaraju na moja pitanja vezana uz vjeru, jer su tako blizu Crkvi, a tako daleko.

Iva Petrovi}, Matija Rup~i}

Snimio M. Ki{

27

Kutak za djecu i mlade

M

nogi }e se srednjo{kolci prepoznati u ovim retcima, a mo`da i oni malo mla|i.Nema veze. Svaka sli~nost sa stvarnim osobama je slu~ajna. Kako mi `ivimo? To je ve} op}e poznata stvar. Jedva ~ekamo vikend kada po~inju beskrajni tulumi. Odlazimo u Grill, Cubano, na Roki} ili ispred Crkve ,u prolaz Name ili kod Gimnazije. Tri jagode smo prerasli, to je ionako bilo mjesto za proslavu na{ih dje~jih ro|endana. [kolu nastojimo zaboraviti slu{aju}i razli~itu mjuzu: Psihomodo pop, Ninu ili Joleta, Gibonnija ili Hladno pivo, heavy metal ili rap, ali i „cajke“ -“Glavobolja od vina, a nigdje aspirina“ odzvanja iz nekih kafi}a. Na tulumima se redovito netko potu~e i eto vam Policije. ^esto iza pono}i neki roditelji dolaze po nas u Policijsku postaju, {to je i najgora solucija.

Poslije vikend pijanke dugo spavamo, probudimo se mamurni, mrze}i sebe i cijeli svijet.I

ovaj puta smo ru`no zabrijali, a dolazi novi tjedan, kada }e profe ponovo pitati, testovi se redati, a mi se ne}emo mo}i koncentrirati na nastavu. Dosadni su nam roditelji koji neprestano vi~u da u~imo, lektira nas ubija u pojam, matematiku mrzimo. Depresivni, sje}amo se roditelja, koji su se jo{ jednom zbog nas posva|ali. Tata je opet pio i vikao na mamu kako je ona kriva za sve jer me takvu odgojila.

Pro{la je jo{ jedna subotnja pijanka nas adolescenata, ona u stilu “Volim piti i ljubiti...“ Znam da nije u redu {to ovako `ivimo, zato vas molimo, help, jer i mi smo samo ljudi.

Iz srednjo{kolskih klupa

Razmi{ljanja mladih

N

a svijet se vi{e ne gleda kao na ne{to samo po sebi lo{e, ne{to od ~ega treba pobje}i da bi se mogli spasiti. Ovaj svijet, na{ svijet, mjesto je sakupljene mudrosti proteklih stolje}a. Iako ba{tinimo mudrost proteklih vremena, ipak tapkamo u mraku neznanja, ograni~enosti. Tra`enje nije trenuta~an proces, ne mo`emo u jednom trenutku ustvrditi da smo na{li istinu, te smo stoga nadalje po{te|eni od svake daljnje akcije. Nalazimo djeli}e, sla`emo mozaik. Kopamo da bismo

28

na{li, spremamo da bismo odnekud crpili u danima gladi. Postoji zdrava hrana i ona koja to nije. Mladi su uvijek rado birali onu drugu, tra`ili novo, ali i prepoznavali zastranjenja koja se ne odnose samo na jednu generaciju nego na globalnu sliku svijeta.

Ljudi su se izgubili u ovome svijetu, postaju iz dana u dan sve pohlepniji i to ih naprosto razara, a da oni to i ne shva}aju.

Njihov smijeh je nestao s lica, name}e nam se sve vi{e i vi{e na~in `ivota u kojem se

Kutak za djecu i mlade mora{ boriti da bi opstao – ba{ grozno. Toliko ljudi je izgubljeno kao i ona, novozavjetna ovca koja se izdvojila od stada. Vi{e nikome nije va`no kako tko `ivi, da li mu je ikako mogu pomo}i, pru`iti savjet ili makar jednu rije~ utjehe – ne, to je ve}ini ljudi nepoznato.

Svi misle samo na sebe, a ne razumiju da ima i gorih stvari u `ivotu od njihova problema.

Meni se sve to ~ini kao da su ljudi poludjeli, zalu|eni nekim idolima, idealima, ba{ bespotrebno.1 Prepoznali su otkuda dolazi opasnost.

Bje`imo i odmi~emo se od Boga kad grije{imo, a pribli`avamo se zloj strani. Mislim da svaki ~ovjek kad – tad pobjegne od Boga jer je `ivot ubrzan i pun zla.

Grijeh se krije iza svakog kuta, a ponekad je on najlak{i put do cilja. Najlak{e je bje`ati od Boga, jer kada se bje`i onda je lak{e, manje pravila. Najte`e je vjerovati u Boga, ne grije{iti. Zato je te{ko biti vjernik i to ne mo`e ba{ svatko. Ali ja mislim da je najgori grijeh onaj bez oprosta, bijeg bez povratka nazad. Onda stvarno znamo da nema smisla dalje, pa ljudi odustaju od `ivota..2 Znaju {to on donosi, razmi{ljaju o razlozima.

U na{oj svakodnevnici ljudi su izlo`eni svakakvim vrstama grijeh. Sami su gre{ni ili je okolina ta koja ih tjera prema grijehu. ^inimo ga da bismo dokazali svoju slobodu, autonomnosti nad vlastitim ~inima. ^ovjek je sklon grijehu, trebamo se vi{e potruditi oko toga da ne grije{imo.3 @ivot je tra`enje vlastitog identiteta, vlastitog lica u zrcalu istine. Prema konzumizmu ~ovjek je jedino ~ovjek ako konzumira, zara|uje dovoljno da bi mogao dovoljno tro{iti, pritom posjedovati. Sre}a je u imati, a ne biti. Svijet izgra|en na bo`anskoj logici u opreci je s ovim.

Snimio M. Ki{

Posjedujemo percepciju do ~ega je te`e do}i, {to je lak{e.

Najlak{e je grije{iti, biti gre{an, ali ~ovjek u biti ne zna koliko to lo{e utje~e na njega.

Radi stvari koje mo`da nikad nije zami{ljao, ali ipak doga|aju se. Danas poku{avamo na sve na~ine biti sretni, pritom ne mislimo {to je pogre{no. Kvarimo sebe, ujedno vrije|amo Boga.4 Znaju Bo`je zapovijedi ali i navade svijeta u kojem `ive.

Svi bi ljudi trebali imati slobodnu nedjelju, da se u potpunosti mogu posvetiti Bogu, du{evno `ivotu, relaksaciji. Svi znamo da to nije tako i da je dana{nji tempo `ivota ubrzan, roditelji nemaju vremena popri~ati sa svojom djecom, a pogotovo nemaju vremena za Boga i svoju du{u. Mislim da taj brzi tempo `ivota nikako ne mo`e biti dobar.5.

U dana{nje vrijeme samo rijetki mladi taj dan stvarno posvete Bogu. Neki govore da nemaju vremena ili da imaju „pametnijeg posla“...6 Po{tivanje nedjelje kao Dana Gospodnjeg trebamo `ivjeti sa srcem i ljubavlju, a ne samo iz obi~aja. Uvijek trebamo imati na umu da se Bog sjeti na nas uvijek, svaki dan, svakog sata, svake minute, a ne samo nedjeljom. 7 4

1

Kornelija Ivanjek, 2.f 2 Vedran Mandi}, 3.g 3 Josipa Dovrani}, 3.g

Marija [estak, 4.f Martin Vla{i} ,3.g 6 Mihaela [}rbak, 3.g??

7 Irma Atlija, 3.g 5

29

Kutak za djecu i mlade Euharistija je izvor, vrelo svekolikog vjerni~kog djelovanja, mjesto susreta s Gospodinom. Bog sam mijenja na{e srce kameno u ono od mesa, ono koje osje}a, koje je spremno ljubiti.

Ljubav je potrebna svakome. To znam, poznajem sebe. Ponekad kad sam sama i tu`na voljela bih da se uvijek na|e netko tko }e me oraspolo`iti, zagrliti, re}i neku toplu rije~ i na kraju pokazati ljubav prema meni.

Ponekad kad sam u takvoj situaciji imam prijatelje koji }e me uvijek poku{at nasmijati i pomo}i mi kako god budu mogli i to se zove prijateljska ljubav.8 @ive u povezanosti ljubavi i prijateljstva, spremni da obrane sva svoja uvjerenja: Iako ve}ina ljudi misli kako ne postoje mu{ko `enska prijateljstva, ja mogu dokazati da postoji. U razredu imam pet, na treningu tridesetak prijatelja. O prijateljima govorim i mislim u mno`ini, kad govorim o odabraniku srca govorimo u jednini. Postoje prijatelji, de~ko mo`e biti samo jedan. Me|u prijateljima postoji oni kojima mogu re}i sve i drugi kojima to ne mogu. Onaj kojeg volim, on mi je vi{e od prijatelja, to pokazujemo na svim 8

Ana Taukovi}, 4.f

razinama, od poklona do gesta i rije~i. a to si pokazujemo poklonima, rije~ima, gestama.9 Na kraju, sposobni su re}i: Nakon svega ostaje Bog, samo Bog! On je uvijek tu uz nas, ~uva nas i ~eka! On je taj koji nam daje snagu da bismo `ivjeli. Vjernik ra~una na Boga, zahvaljuje, prihva}a Bo`ju volju.

Iskustvo je ono {to dr`i na{u vjeru `ivom, nedostatak istog ~ini nas malignim, nesposobnim za ni{ta doli da nas se otkloni. Mladi prepoznaju govor proiza{ao iz iskustva, tek tada slu{aju.

9

Patricija Perkovi}, 2.g

Uskrsni igrokaz PRIPOVJEDA^ (obu~en je u sme|e ili zeleno s na{ivenim li{}em po sebi): Oooo, kako velika i lijepa crkva! A kako je samo ~ista i ukra{ena cvije}em! Vidi se da ovdje `upljani jako vole svoju crkvu kada se za nju tako dobro brinu! Da mi je jo{ samo znati kako se ova crkva zove!

DJECA (skrivena {ap}u): Crkva Uzvi{enja svetog Kri`a! Crkva Uzvi{enja svetog Kri`a!

PRIPOVJEDA^ (osvr}e se): Crkva Uzvi{enja svetog Kri`a! Pa ova crkva i ja imamo puno toga zajedni~kog! Hm! Sada vam ve} sigurno ni{ta nije jasno i ve} se polako pitate tko sam ja. Jo{ vam to ne}u otkriti, ali ubrzo }ete sve shvatiti!

30

Ovako sam ja izgledao kada sam bio mali (dr`i u ruci sjemenku), a onda se dogodilo ovo... (on se povla~i sa strane, na sredi{te crkve dolazi skupina djece): IVAN: Joooj, kako je vru}e!

MARKO: Nigdje nema ni malo hlada!

MARIJA: Kada bi bar negdje u blizini bilo neko drvo da nas samo malo za{titi od ovoga sunca!

IVAN: Ali drveta nigdje na vidiku!

MARIJA: E, a za{to mi sami ne bismo posadili drvo?

Kutak za djecu i mlade MARKO: To ti je jako pametna ideja! Sad se ovdje kuhamo na vru}ini, onda }emo se kuhati dok budemo sadili to tvoje drvo, pa dok ga budemo zalijevali, pa }emo se onda kuhati jo{ godinama dok do~ekamo da to drvo naraste!

MARIJA: Istina, ali kada naraste svi }emo biti sretni jer }emo mo}i u`ivati u njegovom hladu!

IVAN: A i drugi ljudi }e mo}i u`ivati u hladu na{eg drveta! Tako }emo napraviti i dobro djelo!

MARIJA: I bit }emo ponosni na sebe jer smo se zajedno oko ne~ega trudili!

IVAN: A moglo bi to sve i biti zabavno!

MARIJA: Onda, jesmo za?

IVAN: Ja sam za!

MARIJA: I ja!

MARKO: A, dobro, mo`emo poku{ati! I ja sam za!

PRIPOVJEDA^(on za vrijeme cijelog igrokaza stoji sa strane, pripovijeda neke dijelove, a za to vrijeme se odvija radnja u sredi{tu crkve): I djeca su vrijedno radila. Pa`ljivo su odabrala mjesto, iskopala rupu, posadila sjeme, bri`no zalijevala i {to je najva`nije, provodila vrijeme zajedno, radovala se i molila...

(Djeca stoje u krugu oko sadnice, dr`e se za ruke i mole): IVAN: Molimo Te, Bo`e, da ovo na{e malo zrno koje smo posadili izraste u najve}e, MARIJA: Najljep{e, IVAN: Najzelenije MARKO: I najrasko{nije drvo na svijetu!

PRIPOVJEDA^: I Bog je usli{io njihovu molitvu. ( Djeca stoje u krugu, a iz sredine se izdi`e drvo kojemu se oni dive. Drvo mo`e glumiti dijete obu~eno u sme|e ili zeleno s na{ivenim li{}em po sebi – mora biti obu~eno isto kao i pripovjeda~) MARIJA: Kakovo krasno drvo!

MARKO: A kako samo ima bogatu kro{nju!

IVAN: I kako pravi veliki hlad!

MARIJA: Mi smo uspjeli!

IVAN: Sav na{ trud se stvarno isplatio!

MARKO: A i Bog je usli{io na{e molitve jer bez njegove pomo}i to drvo ne bi izraslo tako brzo! On je cijelo vrijeme bio s nama!

IVAN: Brzo, idemo u grad svima re}i {to se dogodilo!

MARIJA: Ma, idemo re}i cijelom svijetu {to se dogodilo!

PJESMA: Idi, ka`i cijelom svijetu Kako lijepo drvo izniknu!

Idi ka`i cijelom svijetu da Bog je s nama tu!

Otvori svoje u{i I slu{aj rije~i te.

Tko slu{a taj i ~uje Da Bog je s nama tu!

Da! Idi, ka`i cijelom svijetu Kako lijepo drvo izniknu!

Idi ka`i cijelom svijetu Da Bog je s nama tu!

(Odlaze) PRIPOVJEDA^: A, onda, jednoga dana...

(Dolaze drvosje~e) DRVOSJE^A 1.: Ooooo, kako veliko drvo!

DRVOSJE^A 2.: I kako je kvalitetno i zdravo!

DRVOSJE^A 1.: Od njega bi se mogao napraviti jako dobar namje{taj!

DRVOSJE^A 2.: A dolazi i zima, zamisli samo kako bismo se na njemu dobro grijali!

DRVOSJE^A 1.: E, a onaj stari stolar, on bi sigurno jako dobro platio ovako kvalitetno drvo. [to ka`e{ na to da ga prodamo starom?

DRVOSJE^A 2.: Pa, to ti uop}e nije lo{a ideja! Novaca nikada dosta!

DRVOSJE^A 1.:

Snimila M. Zaloker

31

Kutak za djecu i mlade Onda, na posao! (Sijeku drvo i odnose ga – zapravo nose sa sobom dijete koje glumi to drvo, odlaze) (Ivan, Marko i Marija ulaze zaigrano) MARKO: Hej, gdje je na{e drvo?

IVAN: Netko ga je posjekao!

MARIJA: Netko je uni{tio i na{e drvo i sav na{ trud!

IVAN: Kako se to uop}e dogodilo?

MARKO: Ne, pravo je pitanje, kako je Bog dopustio da se tako ne{to dogodi?

Za{to Bog nije sprije~io te ljude, za{to ih nije zaustavio?

IVAN: Idemo ku}i. Ovdje i onako nemamo vi{e {to tra`iti.

(Marko i Ivan odlaze, Marija ostaje sama) MARIJA: Bo`e, ponekad Te uop}e ne razumijem. Pomogao si da na{e sjeme izraste u prelijepo drvo. Dopustio si nam da u tome u`ivamo i da se radujemo. A onda si dopustio da sve to nestane. Kakav si ti to Bog? (Marija odlazi) (Drvosje~e dolaze starom stolaru) DRVOSJE^A 1.: Stari, koliko pla}a{ za ovo drvo?

STOLAR: O, kako lijepo drvo! I kako je posebno! Nikada jo{ nisam vidio ne{to tako veli~anstveno! Vrijednost ovakvog drveta je neprocjenjiva!

DRVOSJE^A 2.: Ajde, ajde stari ne filozofiraj, daj ti pare na sunce!

STOLAR: Evo, nadam se da }e ovo biti dovoljno! (Daje im novce) DRVOSJE^A 1.: Ooooooo, dobro je stari platio, dao je skoro duplo vi{e od onoga {to sam mislio da }emo dobiti! Idemo odmah potro{iti te novce! (Odlaze) STOLAR: Zna{, drvo, `ao mi je {to su te posjekli. Sigurno puno ljep{e izgleda{ u prirodi nego u ovoj mojoj stolarskoj radionici. Ali vidim ja da ti nisi obi~no drvo i da si predodre|eno za ne{to veliko. Moram dobro razmisliti da vidim {to }u od tebe napraviti.

PRIPOVJEDA^: Starac je danima razmi{ljao {to u~initi, a onda je do njega do{la vijest da je uhva}en Isus Krist i da se narod sprema razapeti ga.

STOLAR: Vidi{, drvo, kako su ljudi zli. Oni }e razapeti Isusa Krista, ~ovjeka i Boga, koji je do{ao na zemlju poru~iti ljudima da budu dobri, da se vole, da se ne sva|aju i da si opra{taju jer }e jedino tako do}i kod Boga u raj. Ako Isus mora biti razapet, onda }u, drvo, od tebe napraviti za

32

njega kri`. Da, drvo, ti }e{ biti kri` na kojem }e razapeti moga Boga. (Stolar obra|uje drvo) (Dolazi Isus, stavljaju mu kri` – to je zapravo dijete koje glumi drvo i koje hoda ra{irenih ruku okrenuto Isusu le|ima tako da djeluje kao da je on taj kri` kojeg Isusu nosi, za njima idu svi ostali glumci i pjevaju): O, Isuse, daj da pjevam Muku Tvoju suze lijevam, Gledaju}’ te nevina za nas grje{ne mu~ena.

Isukrste svoju muku Tisni u srca svome puku.

Po toj muci ti nam daj Poslije smrti vje~ni raj!

IVAN: Hej, meni je ovaj kri`, odnosno ovo drvo odnekud poznato!

MARKO: Pa taj kri`, pa on je napravljen od na{eg drveta!

MARIJA: Na{e drvo postalo je naj`alosnije drvo jer }e na njemu biti razapet na{ Bog! IVAN: Ne, na{e drvo postat }e najslavnije drvo jer }e na njemu biti razapet na{ Bog! (Isus staje ra{irenih ruku tako da izgleda kao da je razapet na kri`u) PRIPOVJEDA^: Bija{e ve} oko {estog sata kad nastade tama po svoj zemlji. (U tom trenutku ugasiti velike lustere u crkvi) I trajala je do devetoga sata. Sunce pomr~a, a hramski se zastor raspara po sredini. Tada Isus viknu glasno: ISUS: „O~e, u ruke tvoje predajem duh svoj!“ PRIPOVJEDA^: To re~e i izdahnu.

(Svi odlaze osim pripovjeda~a) PRIPOVJEDA^: Sada ste ~uli moju pri~u i sada znate tko sam ja: ja sam drvo kri`a na kojem je Isus bio razapet. Izrastao sam iz ljubavi djece koja su brigom za mene nau~ila da molitva nikada nije uzaludna, da se svaki trud uvijek isplati i da je ponekad potrebno ne{to i `rtvovati. A Bog svakoj na{oj `rtvi daje smisao.

I zato nemojte biti tu`ni. I sami znate da ovo {to ste vidjeli nije bio kraj. Isus je uskrsnuo, a ja, ja sam stvarno postao najslavnije drvo na ovome svijetu i mnoge crkve, kao i ova va{a, nose ime ba{ po meni.

I nadam se da vam moje svjetlo, u svim va{im tamama i tu`nim trenutcima, uvijek svijetli istim `arom i toplinom.

(Izlaze svi glumci sa svije}ama, sla`u se u kri` i pjevaju): Dajemo ti slavu, ~ast i hvalu, Tebi podi`emo ruke, tvoje ime slavimo!

Jer velik si, ~ini{ djela velika, Nitko nije kao ti, Isuse, nitko nije kao ti!

Nikolina Mesi}

Neka te blagoslovi Gospodin i neka te ~uva!

Neka te Gospodin licem svojim obasja, milostiv ti bude!

Grad Sisak

Neka pogled svoj

Sisa~ko-moslava~ka `upanija

Gospodin svrati na te i mir ti donese!

Br. 6, 24-26 Van Gogh »Bademi u cvatu«

KLAONICA I PRERADA MESA Zeleni brijeg bb, Sisak • Tel/fax: 044/570-367 Ured: 044/571-984, 571+985

Donatori: Obitelj Mire Damjanovi} • Obitelj Nade Dobrani} • Ljekarna HERMED • Trgova~ki obrt «VU – MI» • Obitelj Palju{i • Obitelj Ga{i

[to tra`ite @ivoga me|u mrtvima?

Nije ovdje, nego uskrsnu!

Lk 24,5-6

El Greco »Uskrsnu}e«

ISSN 1332-4608

KRI@ LJUBAVI LIST @UPE UZVI[ENJA SVETOG KRI@A SISAK

Godina XIII., broj 47, o`ujak 2008., cijena 15 kn

KAKO SISAK POVEZUJE RO\ENJE

KRISTOVO I OKTAVIJANA AUGUSTA? NAJSTARIJE RASPELO U KONTINENTALNOJ

HRVATSKOJ IZ SISKA STARI

I NOVI `UPNIK

OBLJETNICE BL. ALOJZIJA STEPINCA KORIZMA NA ROKI}U VELIKI TJEDAN