/kriz_ljubavi_48

ISSN 1332-4608

KRI@ LJUBAVI LIST @UPE UZVI[ENJA SVETOG KRI@A SISAK Godina XIII., broj 48, lipanj 2008., cijena 10 kn

GODINA SMRTI BISKUPA KVIRINA? PETAR @AGME{TAR, SISA~KI KATEHETA SLAVO STRIEGL – SLIKAR SISKA OBITELJSKA DRU`ENJA U DVORI{TU @UPE OBNOVA U @UPI MLADI - DUHOVNA SNAGA SISKA

Mo}nik svetog Kvirina pohranjen u Riznici župe Uzvi{enja Svetog križa u Sisku

“Blago Vama kad Vas zbog mene - pogrde i prognaju i sve zlo slažuprotiv vas!

Radujte se i kličite: velika je plaća vaša na nebesima!

Ta progonili su tako proroke prije vas!

Mt 5, 11-12

Grad Sisak

Sisa~ko-moslava~ka `upanija

LJUCKANOV d.o.o.

PROJEKTIRANJE, INŽENJERING, MARKETING

SISAK, HRVATSKA MIHANOVIĆEVA OBALA 29 Tel./fax. 044540256 Mb 1048511

SI-ING d.o.o.

Trg hrvatske državnosti 1 44010 Sisak, Croatia Tel: +385 (044) 53-75-55, 53-45-55 Fax: (044) 54-90 28 Mobitel: 098/20-82-82, 098/26-20-30 E-mail: si-ing.sisak@sk.tel.hr

S. Striegl: Sveti Kvirin

“DOM-ING” d.o.o.

GRADITELJSTVO I USLUGE 44000 SISAK, F. Livadi}a 12 Tel/fax: 044/573-488, Mob: 098/261-525 e-mail: zeljko.bunardjijaºsk.htnet.hr

KLAONICA I PRERADA MESA Zeleni brijeg bb, Sisak • Tel/fax: 044/570-367 Ured: 044/571-984, 571+985

Rije~ urednika SADR`AJ Rije~ urednika .........................1 @ivost @upe .............................3 Obiteljska dru`enja u dvori{tu @upe .......................8 Veli~amo Majku i otvaramo se ljubavi Kristovoj ................ 11 Pe~at dara Duha Svetoga ........14 ^estitka starijima ...................15 Kr{teni - vjen~ani...................16 Benedikt XVI. u SAD-u ........... 21 Susret za sje}anje ..................23 Koja je prava godina smrti biskupa Kvirina Sisa~kog (303. ili 308.)? ......................... 25 Himna u ~ast Kvirinu, biskupu Sisa~kom ..................27 »Na{ Gospodin je s nama svakog trena jer u sebi sadr`i sve« ............................28 Kateheta Petar @agme{tar ....... 31 U spomen na Petra @agme{tara, sve}enika i vjerou~itelja ..........................33 Slavo Striegl – slikar Siska ......36 Moj prijatelj Slavo ..................39 Bla`ena Marija Propetog Isusa Petkovi} ........................40 O~e na{ ................................. 41 Marija – majka Isusova i majka na{a ..........................43 Tiho - glasna razmi{ljanja o blagdanu Dobrog pastira .....45 Kvirine, o dobri biskupe na{ ...46 Obnova u @upi ......................47 U sje}anje - Josip Budinski .....48

Dragi ~itatelji,

P

red nama je ljeto, doba godi{njih odmora i vrijeme kada odmor od na{eg redovitog posla mo`emo iskoristiti za intenzivnije „dru`enje“ s duhovnom literaturom. Izme|u brojnih kvalitetnih knjiga i ~asopisa nadam se da }ete u 48. broju Kri`a ljubavi prona}i sadr`aje koji }e vam biti zanimljivi i koji }e vas duhovno obogatiti.

Prije nekoliko dana proslavili smo blagdan za{titnika grada Siska svetog Kvirina. Tim povodom, povijesna skupina koja djeluje u @upi poku{ala je istra`iti to~nu godinu mu~eni~ke smrti ovog sisa~kog biskupa. Zanimljivo da je u nedjelju Presvetog Trojstva u svim crkvama kr~ke biskupije pro~itano pastirsko pismo u kojem mjesni biskup mons. Valter @upan razdoblje od 1. lipnja 2008. do 30. lipnja 2009. progla{ava „godinom svetog Kvirina“ kao na~in obilje`avanja 1700 godina od Kvirinove smrti. Tu je i Prudencijeva himna svetom Kvirinu. Donosimo ~lanak i o poznatom sisa~kom kateheti Petru @agme{tru koji je svojim djelovanjem u Sisku ostavio dubok trag i zaslu`uje na{e po{tovanje.Razmi{ljanja jednog od najve}ih sisa~kih umjetnika akademskog slikara Slave Striegla mo`ete pro~itati u intervjuu {to ga je ovaj veliki slikar dao na{em listu. Zahvaljuju}i brojnim doga|ajima u @upi na{a rubrika “Iz `ivota @upe“ vrlo je bogata. Predstavljanje svetaca nastavljamo s bla`enom Marijom od Propetog Isusa Petkovi}.

Tu je i stalna rubrika u kojoj ~estitamo kr{tenima i vjen~anima te ro|endan starijima.

Kako je svibanj bio mjesec u kojem su podijeljeni sakramenti Potvrde i Prve Pri~esti objavljujemo zajedni~ke fotografije ovogodi{njih krizmanika i prvopri~esnika. @elja je svih u crkvi da primanje sakramenta Potvrde ne bude odlazak krizmanika iz crkve ve} da to bude po~etak njihovog aktivnijeg sudjelovanja u `ivotu `upne zajednice.

Urednik

Kri` ljubavi – list `upe Uzvi{enja svetog Kri`a • Sisak, Trg bana J. Jela~i}a 1 Tel 044/523-196 fax. 044/521-311 • www.svetikrizsisak.hr • E-mail: sveti.kriz@hi.t-com.hr Glavni i odgovorni urednik: Antun Sente, ml., `upnik • Glavni urednik: Zoran Crljenica • Grafi~ki urednik: Alem Bio~i} Ure|iva~ki kolegij: Alojzije Petranovi}, Lojzo Buturac, Anica Potkonjak, Ivanka Palac, Nikolina Mesi} • Lektor Bo{ko Zeli} • Fotografije: Miroslav Ki{ – Mimi, Alem Bio~i}, Damir Sklizovi}, Bla`enka Sunte{i} • Tekstove i fotografije ne vra}amo. • Priprema i tisak: Denona d.o.o., Zagreb • Naklada: 1000 primjeraka

1

Uvodnik Bog je ljubav!

B

og je ljubav! Bog neizmjerno voli ~ovjeka. Dokazuje to kroz ~itavu povijest. Od onog trenutka kada ga je iz ljubavi stvorio, zatim u razli~itim zahvatima ljudske povijesti o kojima ~itamo u Starom zavjetu. Nadalje, svoju ljubav prema ~ovjeku Bog je dokazao na kri`u. Bog voli ~ovjeka i danas i stalo mu je do njega, brine se za njega i `eli biti prisutan u svakom dijelu ljudskoga `ivota. O tome nam svjedo~e i svetopisamski tekstovi. U njima Krist poziva svoje u~enike, a to smo i mi, na povezanost u ljubavi. Poziva nas da ostanemo u onakvoj ljubavi kakvom se ljube Otac i Sin. To je ljubav koja pretpostavlja po{tivanje zapovijedi. Kao {to je Krist ~uvao zapovijedi svoga Oca i tako ostao u Njegovoj ljubavi, tako poziva i nas da ~uvamo Kristove zapovijedi i ostanemo u Njegovoj i O~evoj ljubavi. A zapovijed je ljubav. Tu pomalo zamr{enu igru rije~i oko ljubavi Krist razrje{ava otkrivaju}i {to je prava ljubav. “Ve}e ljubavi nitko nema od ove. Da tko `ivot svoj polo`i za svoje prijatelje.� (Iv 15,13). U~i nas ponajprije rije~ima, a onda i raspe}em na kri`u. Svaki kr{}anin, prije nego {to nekome izgovori rije~i ljubavi trebao bi si posvijestiti upravo spomenutu stvarnost darivanja. Ljubiti nekoga zna~i biti spreman za njega polo`iti `ivot. Na `alost, svjedoci smo, kako se ~esto rije~ ljubav rabi u mnogim situacijama koje puno vi{e odra`avaju upravo suprotno. Ljubav se ne do`ivljava kao darivanje, nego kao primanje. Kad netko nekome iskazuje ljubav onda pod tim ne misli kako je za voljenu osobu spreman polo`iti svoj `ivot, nego to upravo od nje o~ekuje.

A to je sasvim suprotno od onoga {to nas u~i Krist. Ljubav ponajprije treba darovati, da bi mogla biti uzvra}ena. Krist nam ju je ve} darovao na kri`u. Taj isti Krist nas poziva na prijateljstvo i konstatira da se ono mo`e ostvariti jedino ako ga budemo nasljedovali u darivanju ljubavi jedni drugima. Taj njegov poziv je i poslanje, da idemo i rod donosimo.

Pozvani smo da budemo {iritelji Kristove ljubavi me|u svojima i u svijetu. Prava ljubav ~ovjeka ne mo`e ostaviti ravnodu{nim u odnosu na bli`nje. Takva ljubav nije mogla ostaviti ravnodu{nog ni na{eg Kvirina Sisa~koga kada je hrabro trebao posvjedo~iti svoju vjeru.

Ta Kristova ljubav nije ostavila ravnodu{nim ni tolike velikane povijesti koji su, iz ljubavi prema Kristu, polo`ili svoje `ivote za svoje prijatelje. Jedan od njih je i sve}enik Petar @agme{tar, sisa~ki kateheta, koji je revno i uzorno mnoge nara{taje mladih Si{~ana odgajao u kr{}anskom, hrvatskom i domoljubnom duhu. Ubijen je jer je mladima svjedo~io o Bo`joj ljubavi i kreposti domoljublja Stvoritelja i privr`enosti Katoli~koj crkvi.

Dragi ~itatelji svi smo pozvani da ostanemo u Kristovoj ljubavi.

Va{ `upnik Antun

2

Iz `ivota @upe @ivost @upe…

Z

Foto: M. Ki{

bor mladih „Kri` ljubavi“ iz `upe Uzvi{enja svetog Kri`a u Sisku boravio je u Lasinji, 7., 8. i 9. o`ujka 2008. godine, malom mjestu u sredi{tu trokuta kojeg ~ine gradovi Sisak, Zagreb i Karlovac. Razlog boravka bila je duhovna obnova. Naime, u Lasinji se nalazi centar za duhovnu obnovu mladih Zagreba~ke nadbiskupije kojeg su na{i mladi posjetili s namjerom da se povuku iz svoje svakodnevice i tako se pripreme za nadolaze}i blagdan Uskrsa. Jedan dio vremena provodili su u molitvi, osami i promi{ljanju, a drugi dio u dru`enju i upoznavanju mjesta. Mlade je posjetio i `upnik `upne crkve svetog Antuna Padovanskog i Marije Kraljice Mu~enika koji ih je podsjetio na veli~inu i va`nost odgovornosti koju oni, kao ~lanovi zajednice, imaju jedni prema drugima, a ispri~ao im je i nekoliko zanimljivih anegdota o svojem vi{egodi{njem boravku u misijama u Africi. Mladi su sudjelovali i na klanjanju u kapelici samostana Sestara K}eri Srca Isusova i tu su pobo`nost popratili i uljep{ali pjevanjem pjesama pred Presvetim Oltarskim Sakramentom. Ono {to je na njih ostavilo izuzetno veliki dojam jest susret s bijelim redovnicama koje djeluju u tom samostanu i koje su, poput karmeli}anki, zatvoreni red. Nau~ili su i da je Lasinja

za vrijeme rata bila okupirana, ali i da se nakon rata u nju vratilo ~ak devedeset posto stanovnika. Kao sje}anje na ono {to se za vrijeme rata u Lasinji doga|alo, nasuprot novoizgra|ene crkve, stoje ostatci ru{evina `upne crkve svetog Antuna Padovanskog (sru{ena 17. listopada 1991.) gdje je ure|en i park s postajama kri`nog puta i izgra|eno spomen obilje`je poginulim hrvatskim braniteljima. Sa svoga puta, na koji su krenuli u no}i uz pratnju ki{e i snijega, vratili su se s nedjeljnim suncem – sretni, nasmijani i obnovljeni u punom smislu te rije~i - bli`i jedni drugima, a samim time i bli`i Bogu.

U vrijeme korizme u na{oj su crkvi odr`ana dva velika koncerta: 13. o`ujka 2008. odr`an je koncert Ansambla LADO, a 19. o`ujka 2008. koncert Zagreba~kog kvarteta pod nazivom „Sedam posljednjih rije~i Isusa Krista“. Oba je puta crkva bila prepuna, a gledatelji, odnosno slu{atelji, mogli su se i na ovaj na~in, kroz glazbu i pjesmu pripremiti za otajstvo Kristove muke, smrti i uskrsnu}a.

12. o`ujka 2008. nakon ve~ernje svete mise u dvorani Pastoralnog centra odr`ana je tribina pod nazivom: „KBF, mogu}i izbor studiranja“. Gost predava~ bio je prof. dr.

Ton~i Matuli} koji je na vrlo zanimljiv na~in izlo`io prednosti studiranja na Katoli~ko-bogoslovnom fakultetu i time olak{ao mnogim mladima, kojih je na tribini bilo dosta, odabir fakulteta i njihovog budu}eg zanimanja.

U subotu 15. o`ujka 2008. u 21,00 sat u dvori{tu crkve Uzvi{enja sv. Kri`a odr`an je kri`ni put za mlade. I mjesto i vrijeme odr`avanja bili su jasno ciljani: `eljelo se pokazati mladima, koji u to vrijeme izlaze van, da postoji alternativa njihovom uobi~ajenom subotnjem izlasku, `eljelo ih se podsjetiti na

3

Foto: B. Sunte{i}

dane koji slijede, na doga|aje Velikog tjedna, a `eljelo se i pokazati kako se mladi ne srame vani, pred drugim mladima svjedo~iti svoju vjeru. Tekst kri`nog puta na{eg `upnika vl~.

Antuna Sentea ~itali su krizmanici zajedno sa svojom vjerou~iteljicom \ur|icom Fri{, a pjesmom je sve popratio na{ Zbor mladih.

Na Uskrsni ponedjeljak, 24. o`ujka 2008., ve~ernju svetu misu predvodio je vl~.

Vjekoslav Me{tri} iz `upe Svete Obitelji u Zagrebu. Uvod u svetu misu bio je igrokaz na{e `upne dramske skupine u kojem su sudjelovali Lucija Pavelin, Andriana Mu`a, Katarina Bezi, Lucija Perkovi}, Marta Herge{i}, Karla [ajni}, Marija Vuleti}, Marija Vargek, Terezija Brli}, Rok Brli} i Gabriel Bobinac. Mali su glumci svima nazo~nima pokazali kako je kri` na kojemu je Krist bio razapet izrastao iz ljubavi, zajedni~kog truda i molitve djece.

Nakon svete mise odr`an je i tradicionalni koncert „velikih“ `upnih zborova. Na koncertu su sudjelovali zborovi `upa Bla`enog

4

Alojzija Stepinca-Buda{evo, Sv. Josipa Radnika-Galdovo, Svetog Kvirina, Svete Marije Magdalene-Sela, Pohoda Bla`ene Djevice Marije i Svetog Kri`a.

27. o`ujka 2008. u prostorijama na{eg Pastoralnog centra odr`ana je promocija 47. broja `upnog lista „Kri` ljubavi“. Sadr`aj i strukturu lista predstavio je novi urednik profesor Zoran Crljenica. Bo{ko Zeli}, profesor hrvatskoga jezika i lektor listi}a od samih po~etaka, pohvalio je kvalitetu napisanih tekstova, a `upnik vl~. Antun Sente govorio je o ciljevima koji se `ele posti}i izla`enjem lista. Promociju su ~itanjem ulomaka tekstova koji se nalaze u listi}u obogatili Kornelija Marovi} i Robert Sunte{i} te Ivona Konjeti} i Ivana Gali} koje su bile zadu`ene za glazbeni intermezzo.

Foto: B. Sunte{i}

Foto: M. Ki{

Iz `ivota @upe

2. travnja 2008. obilje`ena je tre}a obljetnica smrti pape Ivana Pavla II. Tom se prigodom u na{oj @upi prikazivao film Domagoja Peji}a „Pozvali su ga iz jedne daleke zemlje“, a `upljani su imali prigodu pogledati i fotografije koje je fotografirao na{ `upnik Antun Sente na posljednjem ispra}aju sv.

Oca. Te smo se ve~eri podsjetili na veli~inu tog ~ovjeka kojeg je volio cijeli svijet – i vjernici i nevjernici. Svi oni cijenili su ljubav koju je on oko sebe {irio, koju je velikodu{no pru`ao svakom ~ovjeku. Bio je ~ovjek koji je kroz svoj `ivot pro`ivio sve patnje ljudi, koji

Foto: I. Konjeti}

je osje}ao i dijelio ljudsku tugu, bol, strah i sre}u. Bio je Papa cijelog ~ovje~anstva.

Papa koji je prigrlio svog „ubojicu“ i oprostio mu grijehe. Papa koji je svojom uzdignutom rukom na blagoslov i osmjehom na licu obra}ao grje{nike, budio i ja~ao vjeru u ljudima. Na{u je domovinu posjetio tri puta.

Nisu ga sprije~ila ratna razaranja, opasnost od neprijateljskih granata. On je do{ao i ostao zauvijek s nama i u nama.

5. travnja 2008. u Centru za kulturu “Kristalna kocka vedrine” odr`an je susret ovogodi{njih krizmanika Sisa~kog dekanata s pomo}nim biskupom zagreba~kim, mons.

Vladom Ko{i}em. Susret je odr`an pod geslom: „Upoznaj blago Crkve!“ Obra}aju}i se krizmanicima, biskup Ko{i} ih je upozorio da su upravo oni, njihova mladost i njihovi `ivoti to crkveno blago. Krizmanike je pozdravio i dekan Sisa~kog dekanata vl~.

Zdravko Novak. Na susretu je prikazan i kratki film pod nazivom „[to poznati misle o Bogu“, tako da su krizmanici mogli ~uti {to Marija Husar, Jasenko Houra, Robert Knjaz, baka Slavica i mnoge druge javne osobe govore o prisutnosti Boga u svome `ivotu. Nakon filma su Iva Brnardi}, Lucija Vuleti}, \ur|ica Vojnovi}, Marija Mitar, Antonija Dujmovi}, Ante Jezer~i}, Filip [nihur i Tomislav Feren~ak izveli plesnu predstavu koja govori o ~ovjekovom padu i njegovom ponovnom povratku Bogu. Predstavom su

Foto: I. Konjeti}

Iz `ivota @upe

odu{evili biskupa, sve nazo~ne sve}enike, vjerou~itelje i svoje najve}e kriti~are - svoje vr{njake i prijatelje. Program je pjesmom pratio na{ @upni zbor mladih „Kri` ljubavi“, a na kraju su svim krizmanicima, uz biskupov blagoslov, za uspomenu podijeljeni i privjesci sa znakom tau.

13. o`ujka 2008. proslavili smo nedjelju Dobrog Pastira kada se posebno moli za duhovna zvanja. Tim povodom su u subotu, 12. o`ujka 2008., u na{u @upu do{le ~asne Sestre milosrdnice sv. Vinka Paulskog iz Zagreba i u prostoru Pastoralnog centra odr`ale zanimljive kateheze za krizmanike i sve one koji `ele znati ne{to vi{e o duhovnim zvanjima ili koji mo`da razmi{ljaju o odlasku u neku od redovni~kih zajednica. Nakon ve~ernje svete mise sestre su predvodile bdijenje za duhovna zvanja koje su popratile zanimljivom prezentacijom o ~ovjekovom odazivu na Bo`ji poziv, o odnosu ~ovjeka prema Bogu i prema drugom ~ovjeku u kojem je

5

Iz `ivota @upe ponekad skriven, mo`da malo i potisnut, ali uvijek prisutan Bog. Bdijenje i klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom pjesmom je animirao Zbor mladih „Kri` ljubavi“. U nedjelju, nakon `upne svete mise, sestre su kratko predstavile svoj red te govorile o podrijetlu, zna~enju i vrijednosti medaljice sa slikom Bla`ene Djevice Marije, nakon ~ega su svima prisutnima medaljicu i poklonile.

Djevoj~ice i dje~aci koji su se tijekom cijele godine na, `upnom i {kolskom vjeronauku, vrijedno pripremali za prvu svetu pri~est, primili su taj sakrament 4. svibnja 2008. Dan prije, u subotu, hrabro i uz malo pozitivne treme, pristupili su i svojoj prvoj ispovijedi kako bi u potpunosti bili spremni primiti Tijelo Kristovo. Ove godine je u `upi bilo ukupno 71 prvopri~esnika koje je za Foto: B. Sunte{i}

6

Foto: I. Konjeti}

Iz `ivota @upe sakrament pripremala s. Marta Bari{i} zajedno s vjerou~iteljicom \ur|icom Fri{ 10. svibnja 2008. u na{oj je @upi odr`ano bdijenje. Crkva je bila otvorena do 24:00 sata i tko god je htio mogao je u}i, pomoliti se, zapaliti svije}u, ostati nekoliko trenutaka u ti{ini i zapjevati zajedno s mladima koji su na bdijenju animirali pjevanje. Mnogi koji su prolazili pored crkve na putu prema subotnjoj zabavi u po~etku su malo negodovali, odbijali su u}i, govorili kako ih je sram jer ve} dugo nisu bili u crkvi. Nakon {to su, uz mali nagovor mladih koji su stajali ispred crkve, ipak odlu~ili u}i, zadr`ali su se du`e nego {to su mislili i na izlasku govorili da im je drago {to su to u~inili jer su u`ivali u miru koji u crkvi vlada.

11. svibnja 2008. u na{oj je @upi podijeljen sakrament svete potvrde 101 osobi.

Tom prigodom u @upu je do{ao pomo}ni biskup zagreba~ki, mons. dr. Vlado Ko{i} koji je za vrijeme propovijedi napomenuo krizmanicima kako }e se mast kojom }e biti pomazani vrlo brzo osu{iti sa njihovih ~ela, ali da }e pe~at Duha kojeg }e primiti na njima ostati zauvijek i da je taj pe~at upravo ono po ~emu }e ih drugi ljudi uvijek i u svim situacijama prepoznavati kao Kristove sljedbenike. Krizmanici su se na kraju svete mise zahvalili biskupu Ko{i}u na dolasku i na lijepim rije~ima koje im je uputio, te svom `upniku vl~. Antunu Senteu, |akonu Dra`enu Laucu i vjerou~iteljima \ur|ici Fri{, Antuniji [unji}, Danijelu Krakeru na njihovom duhovnom vodstvu.

Ankica Potkonjak i Nikolina Mesi}

Foto: M. Ki{

NO]NA MOLITVA MLADIH SI[^ANA Marija je s apostolima molila za svoga sina, koji je za na{e spasenje bio mu~en, popljuvan, poni`en i na kraju raspet. Koliko je Majka njegova i Majka na{a molila za svoga Sina, ali u stvari za sve nas da nam po{alje, Duha svetoga kako bi bili ja~i i dosljedniji u {irenju Bo`je rije~i.

Bdjeli su oni i molili, a na{a crkva je u no}i bdijenja otvorila {irom svoja vrata, pozivaju}i nas na zajedni~ku molitvu. Na ve~ernjoj svetoj misi na{ `upnik, mr. sc.

Sente i |akon vl~. Dra`en Lauc pozvali su sve da ostanemo na bdijenju.

Ostala je grupa vjernika, koja je molila zajedni~ki, a zatim je u ti{ini svaki Gospodinu iznio svoje molitve i `elje. Stigli su mladi . Bilo je tu du{ica koje su svojim svjetlom podsje}ale na ognjene jezike u obliku kojih je Gospodin poslao Duha svetoga na svoje apostole.

Tiha glazba, pjesma, `amor mladosti i molitva do pola no}i u~inilo je na{u crkvu mjestom okupljanja mladih koji su, umjesto s bocom u ruci na Roki}u, do{li u crkvu pomolili se i ako je ovo okupljanje bar jednog mladog ~ovjeka okrenulo Kristu, hvala Ti Gospodine na tom daru.

A. Potkonjak

7

Iz `ivota @upe Obiteljska dru`enja u dvori{tu @upe „Mogli bismo to ponoviti!“ U nedjelju 18. svibnja 2008. u crkvenom dvori{tu bilo je puno igre, veselja i smijeha.

Na inicijativu na{ega `upnika, vl~. Antuna Sentea, odr`an je obiteljski piknik. Pozvani su ministranti i ~lanovi Dje~jega zbora „Kri` ljubavi“, te njihovi roditelji, bra}a i sestre.

Bilo je tu i onih najmla|ih, koji su tek prohodali, ali i poneka baka i djed. Roditelji koji su zamoljeni za pomo} u organiziranju piknika, rado su se odazvali. Mame su dale svoj doprinos finim i raznovrsnim kola~ima.

Pikniku je prethodila sveta misa u 11.30 sati, na kojoj je, kao i svake nedjelje, pjevao Dje~ji zbor „Kri` ljubavi“, a mali mini-

stranti ozbiljno i savjesno obavljali su svoju „slu`bu“. Nakon mise uslijedio je ru~ak, a dru`enje je nastavljeno kroz igre. Bilo je tu nogometa, odbojke, „grani~ara“, a dolaskom animatora Luke Hudin~eca, veselja i smijeha bilo je sve vi{e. Tada su u igre uz djecu uklju~eni i roditelji. „Izmami pljesak“ i „Slon i sloni}“ igre su koje su izazvale smijeh i djece i roditelja, a djeca su se posebno veselila igri „Tvornica ~okolade“, u kojoj je bilo va`no povjerenje.

Toga nedjeljnog poslijepodneva, u crkvenom dvori{tu, svi su mogli potisnuti one male i ne{to ve}e brige, opustiti se, zabaviti, ali i me|usobno se bolje upoznati – kako Foto: B. Sunte{i}

8

Iz `ivota @upe djeca, tako i roditelji. Bila je to prigoda i za roditeljske razgovore, ali i bolje upoznavanje `upnika, koji se pridru`io djeci i roditeljima u igri, te se veselio zajedno s njima.

Rije~i pojedinih roditelja: „Mogli bismo to ponoviti!“, sve govore. Dje~ji dojmovi izra`eni su rije~ima: zabavno, zanimljive i nove igre, dobar animator‌ Svi su slo`ni u jednome: neka se ponovi!

Ivanka Krnic

Foto: B. Sunte{i}

9

Iz `ivota @upe Hodo~a{}e u Marijin dvor u Lu`nicu

Veli~amo Majku i otvaramo se ljubavi Kristovoj

P

ut prema Lu`nici 19.travnja 2008. bio je obilje`en promjenljivim vremenom. Dok nas je jedan dio puta obasjavalo sunce, drugi je dio puta sipila ki{a, ote`avaju}i vo`nju autobusa.

Ipak, te promjene nisu utjecale na raspolo`enje hodo~asnika koji su molitvom, pjesmom i {alama hitali prema Lu`nici.

Do~ekao nas je, ki{om okupan, dvorac Lu`nica. Smje{ten u divnom perivoju, ~ije su mokre kro{nje svjetlucale obasjane veselim sun~anim zrakama.

Osmijeh na licu ~asne sestre Miroslave bio je znak dobrodo{lice u ovaj duhovno obrazovni centar „Marijin dvor“- Lu`nica.

10

Divili smo se novo ure|enoj zgradi centra, dvorcu koji je bio vlasni{tvo Sestara milosrdnica.

Slu{aju}i ~asnu sestru Miroslavu, koja je pri~ala povijesne podatke o dvorcu, saznali smo da je sagra|en u drugoj polovini 18. st, te da je u ovom, sada{njem obliku, otvoren 14. listopada 2007.

Gledaju}i tu ljepotu, ne zna{ ~emu bi se vi{e divio unutra{njoj ljepoti dvorca ili divnom perivoju i nekako ti ne ide u glavu da su sve to uredile i jo{ ure|uju te odr`avaju vrijedne ruke Sestara milosrdnica. [etamo perivojem i gledaju}i zelenilo vode u jezeru koje je, moglo bi se re}i, na-

Iz `ivota @upe

Foto: M. Hrvatov-Crljenica

tkriveno okolnim drve}em, u`ivamo u ti{ini unose}i u svoje du{e mir.

Dolazimo u dvorac kojeg, nakon lagane okrijepe. obilazimo, u`ivaju}i u njegovim povijesnim vrednotama i ljepotama.

Na{ `upnik, vl~. mr. sc. Sente do{ao je za nama da zajedno slavimo misu. Ori se pjesma iz na{ih grla. Slavimo Gospodina, veli~amo Majku i duboko u svom srcu otvaramo se ljubavi Krista. Sretni smo, ljubav nam obasjava lica, o~i su nam sjajne pune vjere, nade i ljubavi.

Zahvaljujemo Gospodinu na darovima koje nam pru`a. Hranimo se tijelom Kristovim i ja~amo. Ja~amo u vjeri, ja~amo u ljubavi prema Gospodinu.

Poslije svete mise imamo kratku stanku iza ~ega slijedi zajedni~ki ru~ak. Ru~ak kojeg su za nas pripremale vrijedne ruke doma}ica – ~asnih Sestara milosrdnica. Poslije ru~ka svatko od nas provodi vrijeme po `elji.

Sakupljamo se u kapelici, molimo, pjevamo i opet molimo. Perivojem se ori na{a pjesma i podi`e se visoko, visoko – do Gospodina,

a sve uz pratnju jedne od najstarijih ~asnih sestara koja svira i pjeva zajedno s nama.

Vrijeme je odlaska. Zar tako brzo? Zar ve} idemo? Te{ko nam se rastati s tom ljepotom, tim divnim doma}icama – ~asnim Sestrama Milosrdnicama, ~ije ~lanice i u na{oj crkvi vrijedno rade. ^asna sestra Regina do{la je zajedno sa `upnikom u posjet dvorcu u kojem je provela jedan dio svog `ivota, a sje}aju}i se tih dana sre}a obasjava njeno lice.

Gospodine hvala Ti na ljepoti koju si stvorio i vrijednim ~asnim sestrama koje su nas danas primile i ugostile.

Mnogo smo vidjeli, puno nau~ili o ljubavi prema Bla`enoj Mariji i njezinom sinu, a na{em Spasitelju i Otkupitelju. Oja~ali smo vjeru, nahranili du{u i unijeli u svoja srca mir i ljubav ~iji }emo, bar djeli}, prenijeti na na{e najbli`e.

Marijo, ovaj dvorac s ponosom nosi ime Marijin dvor – jer tu se na svakom koraku osje}a vje~nost, bri`nost, zatajnost, toplina i snaga Isusa i na{e Majke Marije.

A. Potkonjak

11

Iz `ivota @upe Prvopri~esnice

Prvopri~esnici

12

Iz `ivota @upe Krizmanici

13

Iz `ivota @upe Pe~at dara Duha Svetoga

U

}i u crkvu u svome gradu, kleknuti prekri`iv{i se pred oltarom zdanja sisa~ke crkve Uzvi{enja Svetog Kri`a, slu{ati s oltara glas svoga `upnika, zamisliti se nad rije~ima: „Po Kristu i s Kristom i u Kristu“, dota}i listove Biblije iz koje se ~itaju misna ~itanja, poslu{ati nedjeljom `upne obavijesti za naredni tjedan…

U srcu ponijeti miris tamjana, melodije orgulja, glasove pjeva~a `upnog zbora, {e}u}i kraj Kupe nakon nedjeljne sv. Mise, sve do svog doma…

Ima ljudi kojima su takve slike sastavni dio `ivota. Oduvijek.

U albumu uspomena iz djetinjstva tih ljudi sa~uvano je i sje}anje na prvi odlazak na sv. Misu. Sve~anost tog doga|aja osna`ena je blizinom roditelja, jutarnjom svjetlo{}u uhva}enom u vitrajima, bri`no slo`enim cvije}em na oltaru…

Tu su i uspomene na Prvu pri~est, Svetu potvrdu, Vjen~anje….

Ima i onih drugih ljudi. Onih kao {to sam ja. U albumu mojih uspomena sva ta mjesta su prazna.

Netko je zapisao: „@ivot – to nisu oni dani koji su pro{li, nego oni koje smo zapamtili“.

S posebnom nje`no{}u pamtiti }u razdoblje od rujna 2007. godine do svibnja 2008. godine.

Toliko je slu`beno trajalo moje najdra`e naukovanje. Nastava koju sam poha|ala s

14

najvi{e ljubavi. Jedino u toj {koli sati su uvijek prebrzo prolazili, doma}e zada}e nisu predstavljale tek obvezu koju treba izvr{iti.

Bila je to jedina {kola u koju bih se ponovo vratila, i to s istim veseljem i predano{}u. I ponavljala bih je, godinu za godinom. U~enje neiscrpnog sadr`aja s najsavr{enijim, najdubljim i najtoplijim u~inkom na u~enika.

Naga|ate li o ~emu pri~am?

U slu~aju da dvojite, rije~ je o katehezi za odrasle u `upi Uzvi{enja sv. Kri`a u Sisku. [kola za pam}enje, u~itelji za sje}anje.

Jedino {kolovanje kojem se nisam usudila pristupiti bez vi{egodi{nje priprave, {kolovanje koje nikad ne prestaje. [kola koja se `ivi cijelim krhkim ljudskim bi}em, cijelim srcem. Sadr`aj koji `ivotu daje potpuni smisao.

Album mojih uspomena sada je okrunjen slikom primanja vidljivog znaka nevidljive Bo`je milosti, kri`a na ~elu na~injenog biskupovom rukom, kri`em mirisnim od lavande ulja za Svetu potvrdu.

Dana 11. svibnja 2008. godine primih pe~at dara Duha Svetoga.

Tada je za mene nastupilo novo razdoblje. Kona~no je do{lo vrijeme kada potpuno mirna s ljubavlju ~itam misao sv. Augustina, za mene rije~i vjere, utjehe i nade: „Ako te posljednji dan ne zate~e kao pobjednika, neka te zate~e bar kao borca“.

Antonija Tomazini}

^estitka starijima Dragi na{i, iskusni i mudro{}u sijedih kosa ure{eni, `upljani!

Dobri Bog neka obaspe obiljem svoga milosr|a, ljubavi, nje`nosti, ustrajnosti i hrabrosti sve Vas koji obilje`avate svoj ro|endan od 1. travnja do 30. lipnja, a ro|eni ste prije 1938. godine.

Molimo Gospodina da Vam oja~a klecava koljena, umiri uzdrhtale ruke, uspravi pognuta le|a kako biste uz Bo`ju ~vrstu ruku u vjeri i ljubavi, zdravlju, blagostanju i du{evnom miru pro`ivjeli ostatak ovozemaljskog `ivota. @elimo Vam to u ime svih na{ih `upljana, Uredni~kog vije}a na{eg `upnog lista, Va{eg `upnika Tonija, te Karitativne skupine za starije.

Va{a Kornelija Marovi}

Na{i slavljenici:

Foto: M. Ki{

1. 22. sije~nja: Ilija Klindi} 23. sije~nja: Marija Klindi} 4. velja~e: Lojzo Buturac 1. travnja: [tefanija Blagovi}; Milan Garba 2. travnja: Zdenka Hr`enjak 3. travnja: Juraj Koli}, Mira Pangre~i}, Ljiljana Bonjekovi} 5. travnja: Marija Berna{, Barbara [tajduhar

6. travnja Ana Manislovi} 7. travnja: Milica Bili} 8. travnja: Ivan Sinov~i}, Ivan Cavri}, \ur|a Zamboni, Katica Mladenovi} 9. travnja: [ime Frkovi} 11. travnja: Josip Fabijan 12. travnja: Konstantin Gazibara 13. travnja: Mato Grgi} 14. travnja: [tefanija Grbac 16. travnja: Luka Kisi}, Domagoj Bili}, An|a Dujmenovi} 17. travnja: Rudolf Dra`enovi}, Jelica Drni} 19. travnja: [tefanija Bambura~, Marija Gazibara 22. travnja: \ur|ica Miokovi}, Stjepan Serti}, Stjepan @akman 23. travnja: Stjepan Posilovi} 24. travnja: Jaga Ko{uti}, Vera Matacin, Kata Bla`evi} 25. travnja: Nada Jai}, Mladen Bonjekovi} 26. travnja: Marija Mio~, Ljerka Rup~i} 27. travnja: Mara Marinovi}, Olga Tur~i} 28. travnja: [tefica Strineka, Nada Balenovi} 30. travnja: Marica Basari} 1. svibnja: Katica Abramovi}, Bogdan Lju{tina,Sofija Bori}

15

^estitka starijima 7. lipnja: Jagica Posavec, Mira Havran, Magda Nemeth 8. lipnja: Ana Dumi}, Franjo Jerkovi}, Miter; 9. lipnja: Mara Vuleti} 11. lipnja: Manda Dilber, Blanka Toma{ko-Krakar, Stipan Leroti} 13. lipnja: Mira Karabogdan, Antonija Kava{-Kova~evi} 15. lipnja: Barbara Mesnjak 16. lipnja: Marija Mihajlovi} 18. lipnja: Alojzije Petranovi}, Karolina Jeli}, Magdalena [tavli} 19. lipnja: Saveta Poljak, Jana @irovi} 20. lipnja: Ana [imi~i} 21. lipnja: Du{anka Pirc, Ljubica Kockar 22. lipnja: Petar [imunovi}, Nikola Martinovi} 23. lipnja: Ana Herceg 24. lipnja: Marija Nemeth, Zlatica [u~evi}, Ivana Red`i} 26. lipnja: Barica [imec 27. lipnja: Slavica Butkovi}-[timac, Stana Verovi} 28. lipnja: Ivan Matagi} 29. lipnja: [tefanija Ro`i}, Ivka ^ukelj 30. lipnja: Ru`a Petri}.

Foto: M. Ki{

2. svibnja: Ivan Koren 3. svibnja: Katica Pi{kor 5. svibnja: Nada Vrane{evi}, Kata Matagi} 6. svibnja: Stjepan Cvjeti~anin 7. svibnja: Ana Krajcar, Marica Mijatovi}; 8. svibnja: Zrinka Mio~-Pavi~i} 10. svibnja: Danica Martini} 12. svibnja: Amin Leti} 16. svibnja: Radojka Lafter 17. svibnja: Nada Ga{parac, Ljerka O`ani} 18. svibnja: Bla`enka Vrta~nik 19. svibnja: Mila Zadrovi}, Katica Galijan; 20. svibnja: Alojzije Bartoli} 22. svibnja: Mandica Mari} 24. svibnja: Slavica Musi}, Ljubica Kraus 25. svibnja: Jelica @estoki, Katarina Gobac 27. svibnja: Antun Bursik 28. svibnja: Ivan Perkovi}, Mira Podubski 29. svibnja: Ana Ten{ek 31. svibnja: Ivan Dumbovi} 3. lipnja: Mira [timac, Dnjepar Devi} 4. lipnja: Maca Leskovar, Smiljana Vugi}, Ivan Pastovi} 5. lipnja: Katica Pavlak, Slavko Svilokos; 6. lipnja: An|elka Mr{i}

16

^estitka kr{tenima/vjen~anima KR[TENI 1. Niko Zvonimir [migmator, sin Sa{e i Helene r. [ari} r. 14. 11. 2007., kr. 30. 3. 2008.

2. Nika Gorenak, k}i tomislava i Branke r. Juri{i}, r.

14. 12. 2007., kr. 13. 4. 20087.

3. Lea ^orak, k}i Marka i Ivna~ice r. Fri{, r. 28. 1. 2008. kr. 13. 4. 2008.

4. Filip Solomun, sin Ivice i Vlatke r. Luda{, r.

10. 2. 2008., kr. 13. 4. 2008.

5. Dorotea – Ana Rakovac, k}i Tomislava i Lavorke r.

Brodarac, r. 2. 1. 2008., kr. 20.4. 2008.

6. Marija – Ema Gregec, k}i Damira i Sanje r. Maljkovi}, r. 14. 11. 2007., kr. 20. 4. 2008.

7. Bea Kne`evi}, k}i Damira i Andree r. Posavec, r.

18. 3. 2003., kr. 27. 4. 2008.

8. Leo Jankovec, sin Mladena i Dijane r. Kri`an, r.

05.10.2007., kr. 27. 4. 2008.

9. Gabrijela Konjeti}, k}i Dra`ena i Kristine r. Ku{an, r.

06. 01.1999. kr. 2. 5. 2008.

10. Marija Rakel Rimay, k}i Nevena i Ru`ice r. Jozeli}, r. 13. 5. 1999. kr. 2. 5. 2008.

11. Petra Pavkovi}, k}i Gorana i Ljiljane r. Hodak, r.

10. 2. 2003. kr. 2. 5. 2008.

12. Lana Pavkovi}, k}i Gorana i Ljiljane r. Hodak, r.

20.4.2003. kr. 2.5.2008 13. Slavica Voloder, k}i Slavka Jandir} i Ankice r. Stilinovi}, r. 16.7.1960. kr. 5.5.2008 14. Greta Ku{ani}, k}i Vladimira i Nikoline r. Bjelanovi} r. 14.11.2007. kr. 18.5.2008.

15. Iva [oli}, k}i Dra`ena i Sanje r. Majtorovi}, r.

3.3.2008. kr. 18.5.2008.

16. Nina Margeti}, k}i Igora i Sandre r. Rukavina, r.

28.3.2008., kr. 11.5.2008.

17. Mateo Orehovac, sin Tvrtka i Marine r. Mi{}evi}, r.

15.4.1980. kr. 30.5.2008.

18. Fran Hajneman, sin Ivana i Nives r. Blazina, r.

3.2.2007. kr. 1.6.2008.

19. Maks Hajneman, sin Miroslava i Martine r. Ivi}, r.

18.11.2006. kr. 1.6.2008.

20. Sara Ibrahimovi}, k}i Jasmina i Ankice r. Tomi}, r.

27.11.2007. kr. 1.6.2008.

21. Roko Gnjatovi}, sin Dejana i Stele r. Skender, r.

21.8.2006. kr. 1.6.2008.

17

^estitka kr{tenima/vjen~anima

18

^estitka kr{tenima/vjen~anima VJEN^ANI 1. Tomislav Kolar i Ljiljana – Ivana Milardovi}, vjen~ani 12. travnja 2008.

2. @eljko Miluni} i Kristina Milanovi}, vjen~ani 19. travnja 2008.

3. Darko Arabad`i} i Tanja Kne`evi}, vjen~ani 26. travnja 2008.

4. Tihomir Bobetko i Katarina Grepl, vjen~ani 26. travnja 2008.

5. Alen Leljak i Katarina Miokovi}, vjen~ani 3. svibnja 2008.

6. Branko Klari} i Emina Isakovi}, vjen~ani 10. svibnja 2008.

7. Davor [panovi} i Kristina [kari}, vjen~ani 10. svibnja 2008.

8. Damir Grgi} i Morana Groma~a, vjen~ani 24. svibnja 2008.

9. Sandi Mato Tomi} i Davorka Butorac, vjan~ani 31. svibnja 2008.

10. Igor Adam Horvat i Marta Ljuckanov, vjen~ani 31. svibnja 2008.

11. Josip ]urkovi} i Ana Savi}, vjen~ani 31. svibnja 2008.

19

^estitka kr{tenima/vjen~anima

20

Iz `ivota Crkve Benedikt XVI. u SAD - u

U

SAD-u gdje `ivi oko 65 milijuna katolika, Benedikt XVI. tre}i je papa koji posje}uje tu zemlju. Njegov prethodnik, Ivan Pavao II., u SAD-u je bio sedam puta.

Papu su u Americi o~ekivali s velikim zanimanjem ne samo ameri~ki vjernici, ve} i me|unarodni politi~ki krugovi. Za ameri~ku Katoli~ku crkvu, Papin dolazak predstavlja veliko ohrabrenje.

Prva etapa Papinog pastirskog pohoda bio je Washington, politi~ko sredi{te SAD, gdje se susreo s ameri~kim predsjednikom u Bijeloj ku}i.

Tre}i dan boravka Benedikta XVI. u SAD bio je obilje`en sve~anom svetom misom, koju ju je Papa slu`io na nacionalnom stadionu u Washingtonu, susrev{i se tako s katoli~kim sveu~ili{tarcima i predstavnicima nekr{}anskih vjerskih zajednica.

«Danas do`ivljavamo o~ite znakove zabrinjavaju}eg opadanja temeljnih vrednota dru{tva» – rekao je Benedikt XVI. tijekom svete mise na kojoj je sudjelovalo pedesetak tisu}a vjernika, 17 kardinala, 250 nadbiskupa i biskupa i oko 1300 sve}enika. Istaknuo je kako suvremenom dru{tvu prijeti propast.

«Posvuda se osje}aju znakovi poreme}aja,

ljutnje i suprotstavljanja mnogih na{ih suvremenika. Poja~ava se nasilje, slabe moralni osje}aji, me|uljudski odnosi postaju sve vulgarniji, sve se vi{e zaboravlja Boga» – primijetio je Papa, opominju}i ameri~ke vjernike.

«Ima me|utim i pozitivnih znakova, jer primje}ujemo da se ljudska obitelj upoznaje i pribli`ava. Ljudi postaju sve ovisniji jedni o drugima. Crkva primje}uje znakove golemih mogu}nosti i obe}anja u brojnim `upama i pokretima. Mladi se odu{evljavaju za vjeru. Svake godine sve vi{e ljudi prihva}a katoli~ku vjeru. Pove}ava se zanimanje i za molitvu i katehezu. Me|utim, i Crkva je pogo|ena podjelama i natezanjima iznutra i izvana. Zabrinjavaju}e je {to toliko kr{tenika, umjesto da djeluju kao duhovni kvasac u svijetu, prihva}aju stajali{ta suprotna istini i Evan|elju» – povjerio je papa Ratzinger svoju zabrinutost ameri~kim vjernicima.

Dana 18. travnja Papa se susreo u Washingotnu s oko 200 predstavnika `idova, muslimana, budista, hindusa i drugih svjetskih religija.

Nakon Papina govora predstavnici religija uru~ili su mu simbole mira, izme|u ostaloga

21

Iz `ivota Crkve skupocjeni Kur’an koji su u srebru ukrasili egipatski umjetnici, i menoru. Benedikt XVI. potom se posebno susreo s tridesetak predstavnika `idovstva i svakome ~estitao Pesah i uru~io im i svoju poruku za taj blagdan. Centar «Ivan Pavao II.» otvoren je 2001. godine, kao mjesto prou~avanja djela pape Wojtyle, osobito njegovog zauzimanja za me|ureligijski dijalog.

Tijekom posjeta SAD-u Benedikt XVI. odr`ao je i govor pred Op}om skup{tinom UN-a u povodu 60. obljetnice Op}e deklaracije o ljudskim pravima.

Posjet popri{tu teroristi~kog napada 11. rujna 2001. godine, «ostat }e duboko utisnut u mojem sje}anju, nastavit }u moliti za one koji su ondje izgubili `ivot i za sve koji trpe zbog posljedica te tragedije» - obe}ao je Papa. Na mjesto stradanja gotovo 3000 ljudi dopratio ga je njujor{ki nadbiskup, kardinal Edward Egan, gradona~elnik Bloomberg, predstavnici vatrogasaca, civilne za{tite i policije te ranjeni i rodbina `rtava. Papa je s njima posebno molio da Bog svim narodima udijeli mir.

Papa je na kraju uputio rije~i ohrabrenja mladima, da budu odva`ni navije{tati Krista i nepromjenjive istine koje svoj temelj imaju u Njemu: «To su istine koje nas ~ine slobodnima. Samo te istine mogu jam~iti po{tivanje dostojanstva i prava svakog mu{karca,

`ene i djeteta u svijetu, uklju~uju}i one najneza{ti}enije: jo{ nero|ene u maj~inu krilu» - rekao je Papa.

Amerikanci }e Papin posjet posebno pamtiti jer se ispri~ao `rtvama sve}eni~kog seksualnog zlostavljanja. Papa je sa `rtvama pedofilije proveo gotovo pola sata u razgovoru i molitvi. Izjavio je i da je duboko posramljen zbog pedofila u Katoli~koj crkvi.

Po dolasku u zra~nu luku Ciampino nakon {estodnevnog posjeta Sjedinjenim Dr`avama, u brzojavu zahvale ameri~kom predsjedniku Georgeu W. Bushu, Benedikt XVI. je za`elio da “Bog uvijek vodi ameri~ki narod prema prosperitetu i miru.“ Alan Marinkovi}

22

Iz `ivota Crkve Susret za sje}anje Foto: PPM-V@B

P

od geslom “Bijahu postojani”, 26. i 27. travnja odr`an je tradicionalni Susret hrvatske katoli~ke mlade`i. Prija{njih godina takvi su Susreti odr`avani u Rijeci, Osijeku, [ibeniku i Puli, a ove godine u Vara`dinu.

“Bijahu postojani” kao geslo za Susret je odabrano s namjerom da se mladima pred o~i stavi izvorna kr{}anska zajednica i njezine vrednote, njezina postojanost. Na{ pre~asni `upnik vl~. mr.sc. Antun Sente ml. i |akon vl~. Dra`en Lauc, pripremali su nas za taj Susret kroz razne kateheze, molitvene susrete i zajedni~ka dru`enja.

U subotu ujutro krenuli smo iz Siska zajedno s mladima iz drugih `upa Sisa~kog dekanata predvo|eni na{im |akonom, vl~.

Dra`enom. Prije podne smo stigli u Vara`din pa smo imali dovoljno vremena za razgledavanje nekih prirodnih i kulturnih ljepota i vrednota grada Vara`dina. Na stadionu “Sloboda” ve} je u 15.00 h po~eo pretprogram koji je bio zami{ljen kao splet pjesama i svjedo~anstava o ~etiri temelja postojanosti u vjeri - Bibliji, zajedni{tvu, euharistiji i molitvi. Svjedo~ile su i neke poznate li~nosti kao {to su Ivana Husar, Franjo Arapovi}, Meri Cetini}, Sanja Dole`al, grupa “Meritas” te Marko Perkovi} - Thompson. Prije misnog

Foto: PPM-V@B

slavlja zapo~eo je meditativno - glazbeni program kao uvod u euharistijsko slavlje. Vi{e od 22 000 mladih bilo je nazo~no sredi{njem misnom slavlju koje je predvodio zagreba~ki nadbiskup, kardinal Josip Bozani}. Bio je to veli~anstven doga|aj. Prvi put sam bila na tako velikom misnom slavlju. Svuda oko mene prepuno mladih iz cijele Hrvatske i susjednih nam zemalja. U prigodnoj propovijedi, {ibenski biskup mons. Ante Ivas govorio je mladima o ljubavi Isusa prema svakome ~ovjeku. Govorio je kako bi ta ljubav trebala poticati ljude da budu postojani kao i prvi kr{}ani koji su `ivjeli “postojano” u zajedni{tvu, nauku apostolskom, lomljenju kruha i molitvi. Cijela je propovijed bila

23

Iz `ivota Crkve

Foto: PPM-V@B

prilago|ena nama mladima. Nakon misnog slavlja bili smo smje{teni po obiteljima. Svi smo se ugodno iznenadili gostoprimstvom Foto: PPM-V@B

24

i ljubazno{}u na{ih doma}ina. Sljede}i dan Susreta nastavili smo u `upi Novo Selo na Dravi. Tu smo prisustvovali misnom slavlju.

Na rastanku su nas doma}ini srda~no ispratili s prigodnim suvenirima za uspomenu.

Vra}aju}i se ku}i navratili smo kod na{eg dragog biv{eg `upnika vl~. Dragutina Toplaka koji nam se obradovao i ljubazno nas ugostio. Raspjevani i sretni stigli smo u Sisak.

Ovaj Susret ostao nam je u lijepom sje}anju te nestrpljivo i{~ekujemo sljede}i kojem se unaprijed radujemo!

Monika Pranji}

Iz povijesti Koja je prava godina smrti biskupa Kvirina Sisa~kog (303. ili 308.)?

S

vi povijesni izvori sla`u se oko dana kada je biskup Kvirin iz Siscije bio ba~en u rijeku, s mlinskim kamenom, ali postoji nekoliko tuma~enja vezanih za godinu kada se to dogodilo.

Dan je neosporno bio 4. lipnja, kada se prema katoli~kom kalendaru i slavi sveti Kvirin Sisa~ki, ali je li to bilo 303., 308. ili neke druge godine jo{ uvijek nije s potpunom sigurno{}u utvr|eno.

Ve}ina povjesni~ara i istra`iva~a smatra kako je godina smrti biskupa Kvirina bila 303. godina, no sumnju u taj podatak donosi zapis svetog Jeronima.

Sveti Jeronim, autor prijevoda Biblije na latinski jezik – Vulgate, crkveni nau~itelj, teolog i filozof, po kojem je nazvan i Papinski hrvatski zavod u Rimu, autor je i djela De viris illustribus ili O slavnim mu`evima, u kojem je izme|u ostalog pisao i o Kvirinu, biskupu iz Siscije. Pi{u}i o njegovoj mu~eni~koj smrti navodi kako se to dogodilo 308. godine. Kako je sveti Jeronim `ivio u 4. stolje}u, i smatra se jednim od najve}ih crkvenih autoriteta, njegov podatak o godini smrti biskupa Kvirina ~esto se prenosio i prepisivao.

Kasniji istra`iva~i crkvene povijesti i mnogi arheolozi, na temelju provedenih istra`ivanja, isti~u 303. kao godinu smrti biskupa Kvirina.

Jedno od najve}ih istra`ivanja proveo je u 19. stolje}u Ivan Krstitelj Tkal~i}, hrvatski povjesni~ar, knji`ni~ar i sve}enik. Tkal~i} je po zavr{etku studija bogoslovije bio kapelan upravo u Sisku 1867. godine (u na{oj `upi Uzvi{enja svetog Kri`a), a kasnije `upnik u Zagrebu i knji`ni~ar tada{njeg JAZU - a u

@. Jane{: Sv. Kvirin

Zagrebu. Posebno ga je zanimalo staroslavensko bogoslu`je, odnosno glagolja{tvo u Hrvatskoj, te osnutak Zagreba~ke biskupije i djelovanje zagreba~kih biskupa.

Tkal~i} kao godinu smrti biskupa Kvirina isti~e 303.

Istra`ivanja provedena tijekom 20. stolje}a ponovno potvr|uju 303. godinu, a naj~e{}e se navode tri razloga.

Prvi razlog je vrijeme carevanja rimskog cara Dioklecijana, koji je 303. godine proglasio op}e progone kr{}ana u cijelom Rimskom Carstvu, a 305. godine odrekao se vlasti. Svi povijesni izvori se sla`u kako je mu~enje i smrt biskupa Kvirina bilo u vrijeme cara

25

@. Jane{: Sv. Kvirin

Iz povijesti

Dioklecijana, pa se datum mu~enja i smrti ne bi mogao dogoditi nakon 305. godine.

Kao drugi razlog navodi se Dioklecijanov zet i pomo}nik u upravljanju Carstvom Galerije, koji je upravo bio nadle`an i za podru~je Siscije. Povjesni~ari Galerija opisuju kao tiranina, posebno nesklonog kr{}anima, pa se pretpostavlja, kako je u podru~jima kojima je on upravljao, op}i progon raspisan 303. godine proveden brzo i bez odlaganja.

Tre}i razlog za 303. godinu, kao godinu smrti, je u tome {to je mu~enje i smrt biskupa Kvirina trebala poslu`iti zastra{ivanju svih kr{}ana, upravo eris exemplio omnis christianorum, pa se mu~enje i smrt vjerojatno dogodila odmah po raspisivanju progona.

Budu}a istra`ivanja najstarije crkvene povijesti u zagreba~kim i vatikanskim arhivima, te suvremena interdisciplinarnost u pristupu, zasigurno }e to~no utvrditi koje godine je mu~en i pogubljen Kvirin, biskup iz Siscije.

Skupina za povijesna istra`ivanja

Molitva Svetom Kvirinu Svemogu} i vje~ni Bo`e, Ti si neizmjeran u svojim milosrdnim darovima.

Duhom hrabrosti nadahnuo si sv. Kvirina, Biskupa Sisa~ke Crkve da podnese gor~inu muke i smrti I tako proslavio tvoju svetu ljubav!

Njegovim nebeskim zagovorom podari: - na{em gradu i narodu mudre predvodnike - na{im obiteljima mir, molitvu i blagostanje

26

- Mladima ~isto srce - Bolesnima zdravlje - Gre{nicima oslobo|enje - Pokajnicima vje~ni mir!

Podari nam i duhovnih zvanja Da se Crkva po odva`nosti ljudi Pro{iri po svem svijetu.

Neka nam sv. Kvirin izmoli Tvoj sveti blagoslov.

Amen! pre~. Zdravko Novak

Iz povijesti Himna u ~ast Kvirinu, biskupu Sisa~kom

A

urelije Prudencije Klemens, starokr{}anski pjesnik ro|en je u rimskoj provinciji, dana{njoj sjevernoj [panjolskoj, 348. godine, a umro oko 405.godine.

Malo je podataka o `ivotu ovog pjesnika,ali sa sigurno{}u mo`emo re}i da se u mladosti bavio pravnim znanostima i da su mu roditelji bili kr{}ani. Pri kraju `ivota (oko 392. godine) Prudencije se umorio od javnog `ivota i povukao u osamu skupljaju}i crkvene pjesme drugih autora, ali i sam pi{u}i.

Spjevao je ~etrnaest epsko-lirskih himni na latinskom jeziku u ~ast {panjolskim i rimskim mu~enicima koje su objavljene pod naslovom „Peristephanon“(Pobjedni~ki vijenac).

Sedma himna nosi naslov „Himna u ~ast mu~enika Kvirina biskupa Sisa~koga“.

Do sada su poznata tri prepjeva te himne hrvatskim jezikom: doktora Ferde Ro`i}a objavljen u „Kulturno povijesnom zborniku zagreba~ke nadbiskupije“ iz 1944. godine, prepjev isusovca Antuna Bauera objavljen u knji`ici Jurja Lon~arevi}a iz 1977. godine i prepjev isusovca Milana Paveli}a tiskan u kalendaru „Srca Isusova i Marijina“ iz 1925. godine.

Cijela himna posve}ena svetom Kvirinu ima osamnaest kitica i opisuje njegovu muku i smrt. Svaka kitica ima po pet stihova, a u svakom stihu je osam slogova.

Najsli~niji izvorniku na latinskom jeziku je prepjev Milana Paveli}a jer su njegovi stihovi trohejski osmerci, a ritmi~nost je jo{ nagla{enija zbog rime:

Usred Siska tvrda grada Sniva pastir Bo`jeg stada I stradalnik neumrli Slavni biskup, Kvirin vrli Kano otac grad ga grli.

Insignem meriti virum Quirinum placitum Deo Urbis moenia Sisciae Concessum sibi martyrem Co,plexu patrio fovent.

Jo{ dok car je Galerije Bio glavom Ilirije, Na{ je svetac proslavio Lijepu vjeru katoli~ku Smrt podnesav mu~eni~ku.

Hic sub Galerio duce, Qui tunc Illirycos sinus Urgebat ditionibus, Fertur catholicam fidem Illustrasse per exitum.

Ljuti ma~ ga ne umori Niti oganj ne izgori, Niti zvijeri rastrga{e, Ve} ga pro`drije vrtlog rijeke Umiv{i ga zauvijeke.

Non illum gladii rigor, Non incenda, non ferae Crudeli interitu necant; Sed lymphis fluvialibus Gurges dum rapit, abluit.

Skupina za povijesna istra`ivanja

27

Iz povijesti »Na{ Gospodin je s nama svakog trena jer u sebi sadr`i sve« Kvirinovo svjedo~anstvo vjere

C

rkveni povjesni~ar iz 18. stolje}a Daniele Farlati, koji se posebno bavio istra`ivanjem `ivota mu~enika i povijesti crkve u rimskoj provinciji Ilirik, napisao je i `ivotopis svetog Kvirina, biskupa Sisa~kog.

Daniele Farlati ro|en je 1690. godine u San Daniele del Friuli, prvo je podu~avao latinski i gr~ki jezik na Isusova~kom kolegiju u Padovi, a zatim je 1722. godine u Rimu zavr{io teologiju i zare|en je za sve}enika.

Njegovo najva`nije djelo Illyricum Sacrum, koje je napisao sa svojim u~iteljem i crkvenim povjesni~arom Filippeom Riceputijem, tiskano je 1751. godine u Veneciji. Farlati je umro 1773. godine, a njegova opse`na istra`ivanja dovr{ena su i tiskana nakon njegove smrti.

Farlatijevo djelo „Sisa~ka biskupija, sada Zagreba~ka, podru~nica Kalo~ke prvostolne nadbiskupije u Ugarskoj“, objavljeno je u Tkal~i}u, Godi{njaku za povijest Zagreba~ke nadbiskupije broj 7 iz 2003. godine, u prijevodu Branke Molnar i Stjepana Razuma.

U vrijeme Rimskog Carstva, dok je kr{}anstvo jo{ bilo zabranjeno, car Dioklecijan raspisao je op}e progone kr{}ana 303. godine. Opisuju}i te doga|aje, Farlati, koji se slu`io rimskim prokonzulskim i sudskim spisima, o mu~enju Svetog Kvirina, biskupa Sisa~kog, navodi: „Uskoro zatim k svim sudcima bezbo`nih pokrajinskih poglavara poslali su naredbu svetogr|a, da u demonskim hramovima kr{}ane prisili `rtvovati, da se kr{}anske crkve zatvori, kr{}anski sve}enici i

28

poslu`itelji pokore javnim zakonima i da priznaju postojanje (rimskih) bogova. Oni koji nisu htjeli upaliti tamjan, bili su podvrgnuti raznim mu~enjima i smrti.

Me|u mnogima, pak, koji su se isticali u Kristovu mno{tvu, bio je bla`eni Kvirin, sisa~ki biskup. Na~elnik Maksim zapovjedio je da ga se uhvati. Kad su ga pa`ljivo tra`ili, bla`eni je biskup to osjetio, iza{ao je iz grada, ali je uhva}en u bijegu.

Na~elnik Maksim - Kamo bje`i{?

Biskup Kvirin - Nisam bje`ao, nego sam izvr{avao zapovijed moga Gospodina.

Nama je propisano: Ako vas progone u jednom gradu bje`ite u drugi!

Na~elnik Maksim - Tko je to zapovjedio?

Biskup Kvirin - Krist, koji je istinski Bog. Na~elnik Maksim- A ne zna{ da te carske zapovijedi mogu svugdje prona}i? I ovaj, kojeg naziva{ pravim Bogom, nije ti mogao pomo}i da te ne uhvate, nego si ~ak prilikom bijega uhva}en i doveden.

Biskup Kvirin - Uvijek je s nama i, gdjegod bili, Gospodin kojeg {tujemo mo`e nam pomo}i. ^ak i kad sam uhva}en, bio je sa mnom. Ovdje je sa mnom i hrabri me. Sam iz mojih usta tebi odgovara.

Na~elnik Maksim- Mnogo govori{ i govore}i objavljuje{ odredbe velikih kraljeva. ^itaj dakle ( carske) bo`anske odredbe i u~ini kako je zapovje|eno.

Biskup Kvirin - Ja ne slu{am naredbu tvojih careva, jer je svetogrdna i protiv

Iz povijesti Bo`jih zapovijedi nare|uje da Kristovi sluge `rtvuju va{im bogovima, kojima ja ne slu`im, jer ne postoje. Bog, pak, moj, kome slu`im, on je na nebu i na zemlji i u moru.

On je i na svakom mjestu, ve}i od svakoga jer u sebi sadr`i sve, budu}i je od njega sve stvoreno i u njemu sve postoji.

Na~elnik Maksim - Te pri~e si nau~io jer si predugo `ivio. Neka ti postave tamjan, i nau~i da postoje bogovi, koje ne zna{! Ne}e{ biti obdaren malom slu`bom, ako se `eli{ podlo`iti zapovijedima. Jer, ako se sam ne uvjeri{ i ne poka`e{ se pobo`nim, znaj da }u te podvrgnuti raznim mukama, te }e tvoj `ivot zavr{iti stra{nom smr}u.

Biskup Kvirin - Mu~enja, kojima mi prijeti{, bit }e mi na ~ast. Obe}ana smrt, ako je zaslu`im, dat }e mi vje~ni `ivot. Stoga svome Bogu `elim biti pobo`an, ne tvojim kraljevima. Ne vjerujem u bogove, jer ih nema i ne podnosim tamjan na `rtvenicima demona, jer znam da postoji `rtvenik moga Boga, na kojemu je prikladno zapaliti Njemu mirisnu `rtvu. …

Na~elnik Maksim - Dakle opameti se!

Biskup Kvirin - Sada uistinu obavljam sve}eni~ku slu`bu, sada sam stvarno sve}enik, ako samoga sebe `rtvujem Bogu. I k tomu, {to je moje tijelo udareno veselim se i ne osje}am nikakvu bol. Stoga se izla`em jo{ ve}im mukama, da me oni kojima bijah predstojnik u ovome `ivotu, prate do onog vje~nog `ivota, do koje se po ovom putu lako dolazi. Ne bojim se tamnice, vjeruju}i da je moj Bog sa mnom u tamnici, on koji je uvijek sa svojim {tovateljima. …

Poslije tri dana Maksim je naredio odvesti biskupa Kvirina k predstojniku Amanciju u Prvu Panoniju, da bi podnio posljednju pre-

Sv. Kvirin

sudu zbog neposluha, koji je iskazao prema carskim zakonima. … vukli su ga svezanog lancima kroz pojedine gradove… Tada su kr{}anske `ene pri{le k svetom biskupu Kvirinu i darovale mu hranu i pi}e. Vidjev{i njihovu vjeru, bla`enom su biskupu, dok je ono {to su mu donijele blagoslivljao, pali lanci kojima su bile svezane njegove ruke i noge…

Predstojnik Amancije - Tra`im od tebe da se poka`u ona djela, ako su istinita, o kojima si u svojoj oholosti pri~ao na Maksimovu sudu.

29

Iz povijesti

A. Bio~i}: Sv. Kvirin

Biskup Kvirin - Kod Siska sam ispovjedio istinitoga Boga. Njega sam uvijek {tovao, njega u srcu nosim. I od njega koji je jedini i pravi Bog, ne mo`e me ~ovjek odvojiti.

Predstojnik Amancije - @ao nam je da tvoju starost sramotimo batinama Biskup Kvirin - Za{to oklijeva{ zbog starosti, kad je neoskvrnjena vjera mo`e

u~initi ja~om od svih patnji? Moja se vjera ne lomi mu~anjima, nit se ispravlja slatko}om sada{njega `ivota, niti se koleba ~vrstina moga duha strahom od smrti, ma kako ona bila stra{na… Ne mirim se s va{im zakonima, jer ~uvam zakone Krista Boga moga, koje sam propovijedao vjernicima.

Predstojnik Amancije - Dugo smo nastojali skloniti te na poslu{nost kraljevskim naredbama. Ali, budu}i se tvrdoglavost nije mogla svladati bit }e{ primjer svim kr{}anima, da prizor tvoje smrti zastra{i one koji `ele `ivjeti.

Tada je zapovjedio da se svetom Bo`jem sve}eniku i sluzi sve`e oko vrata mlinski kamen i da ga se potopi u valovima rijeke Sibaris. Kad je s mosta bio strmoglavljen u rijeku i vrlo je dugo plivao na povr{ini, te s promatra~ima razgovarao, da se ne bi njegova prizora upla{ili jedva je izmolio da potone.“ Skupina za povijesna istra`ivanja

NAGRADA ZA @IVOTNO DJELO KVIRINOVOM @UPNIKU Nagradu Grada Siska za `ivotno djelo, na sve~anoj sjednici Gradskog vije}a Grada Siska 4. lipnja ove godine, o danu Grada i blagdana Svetog Kvirina dobio je pre~asni Ivan Hren, ekonom Zagreba~ke nadbiskupije za zauzimanje za gradnju crkve sv. Kvirina u istoimenoj `upi u kojoj je `upnikovao devet godina, kao i za zalaganje oko uspostave Sisa~ke biskupije. Tom prigodom laureat je rekao: Foto: M. Ki{ „Nakon mojeg susreta s povijesnim, kulturnim i drevnim gradom Siskom, na kojem vam svima zahvaljujem, ni jedan novi dan i susret u mojem `ivotu vi{e ne}e biti isti. Zato ova nagrada pripada i vama.“ A.S.

30

Iz povijesti Kateheta Petar @agme{tar

P

etar @agme{tar, sve}enik i omiljeni sisa~ki kateheta, zaslu`io je da ga se i nakon 60 godina sjetimo, te da ga prika`emo dana{njim generacijama ~uvaju}i tako trajni spomen na njega i na njegovo ~asno djelo ostvareno u Sisku. Pogotovo i stoga, {to je postao `rtva komunisti~kog terora, pa ga mo`emo s pravom smatrati hrvatskim mu~enikom i kod Boga zagovornikom u na{im potrebama.

Petar @agme{tar rodio se 8. srpnja 1899. od oca Nikole i majke Ane ro|ene Car u Novakima `upe Bistra. Osnovnu je {kolu polazio u Bistri, a klasi~nu gimnaziju i Bogoslovni fakultet u Zagrebu. Zagreba~ki nadbiskup Antun Bauer ga je 23. srpnja 1922. zaredio za sve}enika.

Kao mladi sve}enik @agme{tar je bio kapelan u Gornjoj Stubici (1922.-1925.) i u Donjoj Stubici (1925.-1926.), nakon ~ega je 1926. godine do{ao za katehetu u Sisak. Odmah po dolasku u Sisak, @agme{tar je najprije kateheta u osnovnoj {koli. Godine 1931. polo`io je katehetski

profesorski ispit, nakon ~ega je promaknut u vi{i stupanj nastavnika. Osam godina kasnije (1939.) postavljen je za katehetu sisa~ke Gimnazije. U Gimnaziji je imao 22 odjela sa 28 sati tjedno, {to zna~i da je zaista bio optere}en svojim osnovnim zanimanjem. U isto vrijeme je vele~asni @agme{tar pomagao sisa~kom `upniku Ivanu Huleni}u u pastoralnim i drugim poslovima. U to vrijeme u sisa~koj Bolnici radile su ~asne sestre Svetoga Kri`a.

Za 20 ~asnih sestara bolni~arki vele~asni @agme{tar je, u bolni~koj kapeli, svakodnevno za njih slu`io svetu misu.

U pismohrani `upe Uzvi{enja sv. Kri`a u Sisku nalazimo podatke o @agme{tru kao odli~nom organizatoru i voditelju |a~kih vjerskih dru{tava. Ve} 1928. godine on je na ~elu organizacija Orlovskog bratstva i Orlovskog sestrinstva. Kad su te organiza-

31

Iz povijesti cije 1929. ukinute, @agme{tar je, ve} 1930., osnovao u Sisku kri`arske organizacije.

Godine 1931. organizirao je u Sisku veliko kri`arsko slavlje, pri kojem je nadbiskup Bauer blagoslovio kri`arske zastave. Kri`ari su pod vodstvom svoga sve}enika @agme{tra sve~ano proslavljali Papin dan, Maj~in dan, Kri`arski dan i druge dane i blagdane. ^esto su se odr`avale priredbe, predavanja i koncerti. Postojale su i dvije glazbe: Kri`arska glazba i Mala kri`arska glazba, koje su ~esto nastupale na raznim proslavama. ^esto su se odr`avale zajedni~ke ispovijedi i svete pri~esti, duhovne vje`be i hodo~a{}a. Du{a svega toga mladena~koga `ara bio je njihov omiljeni i voljeni kateheta Petar @agme{tar.

O @agme{tru su nam dali svoje svjedo~enje dvojica svjedoka, sve}enika Si{~ana, Kre{imir Iv{i} i Sre}ko Draksler (zare|eni 1943.), na`alost obojica pokojni. @agme{tar je obojici bio kateheta i na neki na~in ih vodio sve do sve}eni{tva. Ti svjedoci tvrde da je @agme{tar bio veoma revan sve}enik i vjerou~itelj, najbolji {to ga je Sisak ikada imao. Da je odli~no znao raditi s djecom, ministrantima i mladima. Bio je moralan, strog, ali veoma osje}ajan i pravedan. Imao je ~itav niz sjemeni{taraca, koji su se upravo na njegovu primjeru odu{evljavali za duhovni poziv.

Bio je uvijek u poslu, bavio se pisanjem, bio ~lan kulturnih, karitativnih i prosvjetnih organizacija. Imao je op}e priznati ugled i kao sve}enik i kao hrvatski rodoljub.

Postoji jo{ jedan siguran svjedok, koji je dobro poznavao @agme{tra. To je Petar Lon~arevi}, sve}enik i kateheta, a kasnije i sisa~ki `upnik (1953.-1973.). Dok je @agme{tar bio kateheta u Gimnaziji, Lon~arevi} je bio kateheta u osnovnoj {koli (1938.-1945.). Lon~arevi} nam je govorio za `ivota, na `alost i on je pokojni, da je narod @agme{tra nazivao „Majka sirotinje“. Nakon {to je primio svoju katehetsku pla}u, stvorio

32

se red siromaha pred vratima njegova stana.

Za nekoliko je dana ostao bez novaca pa je posu|ivao od kolege Lon~arevi}a. Tako je jednom zgodom prodao svoj novi zimski kaput, da bi novac udijelio siroma{nom ocu, udovcu s petero gladne, nezbrinute djece. @agme{tar je uo~i rata (1938.-1940.) stanovao kod sisa~ke obitelji Despot. U toj su se ku}i odr`avali ilegalni sastanci sisa~kih komunista. Ne jedanput je @agme{tar spasio i Despota i sisa~ke komuniste oduhi}enja, skrivaju}i njihov propagandni materijal. Za vrijeme rata usta{ke su ga vlasti saslu{avale zbog skrivanja `idovske obitelji u ku}i gospo|e Vnu~ec, gdje je tada stanovao. Godine 1942., dok su kozara~ka, uglavnom srpska djeca, bila smje{tena u osnovnoj {koli, @agme{tar im je svakodnevno donosio mlijeko i drugu hranu, koju je za tu prigodu sakupljao od sisa~kih obitelji. Mnogi su govorili, koji su dobro poznavali ovu du{u od ~ovjeka i sve}enika, katehetu @agme{tara: bude li se ikada u Sisku nekome podizao spomenik, onda ga najprije treba podi}i Petru @agme{tru. [to se na kraju dogodilo tako divnom i uzornom sve}eniku i kateheti? Kakvu je pla}u primio za toliki trud i `rtve u odgoju sisa~ke mladosti? Kakvu pla}u za svestranu pomo} siroma{nima i progonjenima, i komunistima i srpskoj djeci i svima? Jedne no}i, zapisano je da je to bilo 17. svibnja 1945. godine, nepoznati ljudi odveli su ga iz stana obitelji [imuni}, gdje je tada stanovao i od tada se za njega vi{e ni{ta ne zna. Negdje je ubijen pa mu se ne zna ni za njegov grob. Bio je kriv samo zato {to je imao velikoga uspjeha u okupljanju hrvatske katoli~ke mlade`i, a to komunisti~ki re`im nije mogao prihvatiti.

Zbog toga je postao `rtva, dav{i `ivot za vjeru i domovinu. Zaista je zaslu`io da ima spomenik u Sisku ili bar neko spomen obilje`je da ga se sje}amo i nikada ne zaboravimo.

Lojzo Buturac

Iz povijesti U spomen na Petra @agme{tara, sve}enika i vjerou~itelja

S

vega nekoliko dana dijeli nas od svetkovine biskupa sv. Kvirina za{titnika grada Siska koja se do~ekuje s mnogo radosti. U prilog tomu najo~itije govore radovi na trgovima i parkovima koji su zasjali u rasko{nom sjaju i obilju {arenila svibanjskog cvije}a – daru prirode na{oj Nebeskoj Majci – „Kraljici svibnja“.

Povijesni je to dan, koji vra}a sje}anja na pro{lost – punu slavnih pobjeda nad turskim najezdama kao i na mnogo izgubljenih `ivota.

Zagledana u lijepu i dragu rijeku Kupu koja i danas, kao i u davnoj pro{losti, neumorno te~e, bez {uma – ali za sebe ne{to pri~a, {to se ,kako izre~e pjesnik Domjani} „razmeti neda“. No jedno i bez rije~i jasno je ucrtano u na{u svijest – da je ta mirna rijeka primila u soje tokove mnoge mu~enike,

daju}i svojim zagrljajem trajni smiraj njihovim zemnim ostatcima.

Ova bolna razmi{ljanja, koja nisu ma{ta ve} istina, vra}aju me u tako davnu pro{lost, a u toj pro{losti posebno mjesto zauzima mu~enik, sve}enik i kateheta, vele~asni Petar @agme{tar.

Nizom godina nespominjan i zaboravaljen u ovom gradu, u meni je ostao `ivjeti moj kateheta, kao i sje}anje na ona vremena.

Stoga }u vratiti taj lik i o`ivjeti uspomene, jer je vel~asni @agme{tar svojim djelovanjem kroz niz godina zadu`io ovaj grad.

Bilo je to vrijeme prije Drugog svjetskog rata. Vele~asni @agme{tar slu`bovao je u `upnom uredu Uzvi{enja sv. Kri`a i obna{ao du`nost katehete predaju}i vjeronauku u Pu~koj {koli i Gimnaziji – Dr`avnoj realnoj od prvog do ~etvrtog razreda odnosno do

33

Iz povijesti male mature. Od 5. do 8. razreda, to jest do velike mature, vjeronauk je predavao dr.

Ro`man.

U to vrijeme u Sisku djeluje Dru{tvo malih kri`ara i Dru{tvo malih kri`arica. Sjedi{te Dru{tva nalazilo se u Zagrebu u Palmoti}evoj ulici na pod nazivom Veliko kri`arsko bratstvo na ~elu s dr. Lavom @nidar{i}em i Veliko kri`arsko sestrinstvo pod vodstvom prof.

Marice Stankovi}, za koju se vodi postupak da se proglasi bla`enom i svetom.

U Sisku su Dru{tvo vodili prof. Adica [klec, prof. Anica Luci}, a du{obri{ni{tvo vele~asni Petar @agme{tar.

Suradnju Zagreba sa Siskom naj~e{}e je vodila prof. Marica Stankovi}.

Vl~. Petar @agme{tar uvijek je bio vedar, nasmijan i spreman za rad u {koli. Plijenio je srca mladih, koji su ga istinski voljeli.

Bio je pun ideja s posebnom `eljom, kako unaprijediti rad Dru{tva i obogatiti ga novim sadr`ajima, koji }e buditi interese mladih. U tome je zaista i uspijevao.

Jeda od veoma zna~ajnih pthvata bio je osnivanje „Male kri`arske glazbe“.

To je bilo zaista ne{to posebno – nesvakida{nje. Ovo tada nije imao, kao uostalom niti danas, niti jedan grad – ve} samo Kvirinov Sisak.

Vele~asni je svojom spretno{}u, odnosno bolje re~eno obljubljenos~u zainteresirao svojom idejom mnoge ugledne i dobro stoje}e gra|ane Siska. @elja se ostvarila. Instrumenti su bili kupljeni u inozemstvu, a posebnost je bila u oblikovanju, posebnosti izrade kao i kakvo}i. Po dolasku instrumenta okupio je dje~ake sklone glazbi izabrav{i njih 16 koji su po~eli raditi pod ravnanjem maestra Frante Medrickyog. Nakon dugotrajnog vje`banja „Mala kri`arska glazba“ stupa na scenu. Bio je to dan za pam}enje. To je dan koji je postao i u{ao u povijest ovoga grada zahvaljuju}i divnom sve}eniku, nezaboravnom dragom @ame{taru.

34

Taj sve~ani inauguracijski dan popratilo je svojim sjajem svibanjsko sunce i jo{ vi{e istaklo srebrnasti sjaj instrumenata, koji su blistali, a mali glazbenici u povorci, koju su ~inili ~lanovi Dru{tva, ozareni i ponosni kro~ili su u crkvu. Na ulaza uzbu|en stajao je sa svojim neizbje`nim smije{kom glavni za~etnik i do~ekao svoje dje~ake glazbenike uz koje su bili kumovi instrumenata.

Orgulje su zabrujale u fortissimee, a vele~asni @agme{tar poveo je svoje glazbenka do oltara, kod kojeg je ~ekao za~asni kanonik pre~asni dr. Ivo Huleni}, `upnik i dekan sisa~ki.

Obavljen je blagoslov instrumenata, a po zavr{etku svete mise, obreda i pjseme zahvalnicu Tebe Boga hvalimo zasvirali su dje~aci, a crkvom se prolomio pljesak, kakav se ne pamti.

Od tada „Mala kri`arska glazba“ sudjeluje na svim sve~anostima u Sisku. Tako je bilo sve do 1945. godine kada sve nestaje zauvijek.

Dana 5. svibnja 1945. godine Siska “osloba|a” 45. srpska udarna divizija. Grad je bio pust, kao da su svi stanovnici pomrli.

Tako je bilo danima, a iza toga uslijedila su odvo|enja mnogihstanovnika, trgovca i obrtnika kojima je u parku [etali{ta Vladimira Nazora na glazbenom paviljonu izre~ena presuda „U ime naroda“, a glasila je smrt vje{anjem ili streljanjem.

Neposredno iza „oslobo|enja“ tre}i, ~etvrti dan odveden je vele~asni @agme{tar zajedno s Josipom Gojmercom, nastavnikom tjelesnog odgoja na du`nosti u Dr`avnoj realnoj gimnaziji Sisak i od toga trenutka zameo im se svaki trag.To nije rasvijetljeno niti do dana{njih dana. Kao {to je nestao on tako su nestali i instrumenti male glazbe. I to je tajna bez odgovora.

Vele~asni @agme{tar izgubio je `ivot samo zato {to je bio uzoran sve}enik kojeg su resile vrline odanosti slu`enja svojoj Crkvi

Iz povijesti i njezinim vjernicima, a poglavito mlade`i.

Kao svaki katolik nosio je u svom srcu, pored ljubavi za Krista, i svoju veliku ljubav za domovinu, za Hrvatsku.

Vjerou~itelju Petre @agme{tare, hvala Ti za Tvoj nauk vjere, koji si nam predavao.

Hvala Ti za poruku i preporuku, da kao intelektualci i budu}a intelektualna snaga, ne rabimo rije~i prostote i kletve, ve} da svoj bijes iskalimo kroz izreku: „pas, ma~ka, lisica“. Kada je to izrekao s provijedaonice, na |a~koj misi, svi mi |aci zajedno s profesorima do`ivjeli smo provalu glasnog smijeha.

Ovu poruka dobro sam upamtila, ponijela je u `ivot i pohranila u svom srcu u kojem

je urezan slogan „male kri`arice“ @ E A {to zna~i @rtva – Euharistija – Apostolat.

Zagledana u mislima u ovu moju dragu rijeku Kupu, koja i danas, kao i stolje}ima ranije te~e kroz povijesni Kvirinov grada Sisciju, te~e i te~e mirno i tiho i „nekaj pripoveda kaj se razmeti neda, a k~emu re~ih ni“ Sje}am se tisu}ljetne i nedaleke pri~e i u mislim dozivam i stvaram sliku te s tugom i suzom u oku upirem pogled u mirniu rijeku, koja krije i nosim, zapljuskuju}i obalu, zauvijek skrivenu povijest jednog vremena, u kojem sam `ivjela i pre`ivjela.

Ljerka Filipi} - Bevandi}

Jo{ nekoliko rije~i o kateheti, vele~asnom Petru @agme{taru

T

o je samo jedna mala crtica iz `ivota i djelovanja vele~asnog @agme{tara.

Bilo je to po~etkom 1943. godine na satu vjeronauka u VII. b razredu Realne gimnazije u Sisku. Na{ kateheta je taj sat vjeronauka zapo~eo razgovorom o tada{njim te{kim prilikama `ivota, ratu, politi~kim nazorima i sli~no. U toku razgovora koji se je razvio izme|u na{eg katehete i nas u~enika jedan od nas upitao ga je da nam pojasni koja je po njegovom mi{ljenju razlika izme|u fa{izma i komunizma? U razredu je nastao tajac! No ni{ta se stra{no nije dogodilo. Vele~asni @agme{tar je nas mirno pogledao, okrenuo se prema plo~i i kredom napisao velikim slovima:

FA[IZAM → KULUK → KOMUNIZAM Nikada se ne}u prestati diviti pronicljivosti i mudrosti na{eg katehete vl~. @agme{tara {to je u trenutku smislio tako duhovit palindrom i tako te{ku rije~ koja zna~i prinudni te`ak rad i tlaku i na{ao primjereni odgovor na postavljeno pitanje.

Jer ~itaju}i ovu rije~ sprijeda ili straga ona uvijek ima isto zna~enje kao i odgovor na postavljeno pitanje.

Zato se i danas toga tako `ivo sje}am i kao da pred sobom vidim ozbiljno lice na{eg katehete kada nas je pogledao prije nego {to je pri{ao plo~i.

U~enik VII. b Prim. dr. @eljko Matagi}

35

Intervju Slavo Striegl – slikar Siska z kule Starog grada i Stari most simbol grada na tri rijeke jednako je i ro|eni Si{~anin i zaljubljenik u Kupu i grad, akademski slikar Slavo Striegl kojeg svakodnevno mo`ete sresti na [etnici gdje razmjenjuje misli i uspomene s vodom Kupe koju najvi{e voli Ro|en 1919. u Sisku u kojem je proveo gotovo cijeli svoj `ivot. Gledao je svoj grad o~ima djeteta, pratio ga kako raste, mijenja se i razvija.

KRI@ LJUBAVI: Cijeli `ivot `ivite u ro- u zaborav. Lijepo je sje}ati se, ali ne treba dnom gradu. Kakav je za Vas grad Sisak i tugovati, jer sve je prolazno. kako ga do`ivljavate?

Najljep{e sate u `ivotu proveo sam na STRIEGL: Cijeli sam `ivot ovdje, a kad Kupi. Od najranijeg djetinjstva bio sam vezan sam nakratko i oti{ao, uvijek sam se vra}ao uz vodu. Tu sam upoznao i svoje najbolje u rodni grad kao ptica u gnijezdo iz kojeg prijatelje @elimira Jane{a i Marija Petri}a je prvi put poletjela. Pokuplje i Posavina koji je bio i strastveni ribi~. Na Kupi smo se su srasli sa mnom. Volim tu dru`ili, kupali, veselili i slikali. ravnicu, {umarke i to blato.

Danas je druga~iji na~in `ivota. @ivim zadovoljan i sretan u Prijatelja vi{e nema, a ja sam Iako student, u vrijeme tom okru`ju. Nikakav veleostao. rata 1943. poslan sam grad ne bih mogao podnijeti. u vojsku. Sve nas mobiJo{ uvijek se svakodnevno lizirali su u Prosvjetnu Osje}ao bi se kao ptica podrevra}am Kupi. [e}em. Kad mi je bojnu. U sklopu slu`enja zanih krila. te{ko, stanem uz vodu, duboko vojnog roka poslan sam u Kad pogledam grad kroz udahnem, osjetim miris rijeke Mariju Bistricu gdje sam ove godine koje smo zajedno i val sje}anja osvje`i moju radio skice za budu}e freske u mjesnoj crkvi. pro`ivjeli on i ja, moram re}i umornu du{u. Ne tugujem za Kad sam bio pri kraju da se grad jako promijenio. pro{lo{}u, samo je kao lijepe sa studijem i crte`ima i Sisak je u doba mog djetinjslike ~uvam u sje}anju. kad je po~eo rad na frestva bio malen gradi} sa 11.000 KRI@ LJUBAVI: Potje~ete ski, do{ao je kraj rata, radovi su obustavljeni. stanovnika. Uglavnom su se iz poznate obrtni~ke sisa~ke Preda mnom je bio moj svi znali i dru`ili. Sretali su obitelji koja je izuzetno cijeKri`ni put. se u perivoju gdje je svirala nila umjetnost. Da li je to limena glazba, zabavljali se, imalo zna~aja u poticanju razmjenjivali mi{ljenja. Danas Va{eg neospornog talenta? toga vi{e nema. A i perivoja u kojem je pjeSTRIEGL: Moj otac Edo pokazivao je vao kos, vi{e nema. Suvremena tehnologija sklonost crtanju i umjetnosti, no za moj put je uzela danak. Automobili i TV, ljudi zatvo- bio je zna~ajan prof. Petar Javor koji nam je reni u stanu i u sebe, pogurali su i perivoj predavao likovni odgoj i koji je uo~io moje

36

Foto: M. Ki{

U

Intervju crte`e. Naime, ja sam slikao oduvijek. Jednostavno sam morao slikati. To je bio poziv.

Osje}am da sve {to jesam dugujem slikarstvu Slikarstvo mi je pomoglo da prebrodim sve te{ko}e i da usprkos svemu `ivim sretno.

Nema boljeg lijeka od rada.

Po prirodi nisam racionalan, ve} emotivan tip koji `ivi svaki trenutak i zato je moje slikarstvo raznoliko. Te{ko mi je pro}i kraj procvjetalog cvijeta, uzburkane vode ili bilo kakvog doga|aja da ga ne zabilje`im. Ne}u da doga|aj bude vatromet koji umire ~im se rodi. Prirodu se ne treba precrtavati, ve} je treba slikati. Ona pru`a jedinstveni do`ivljaj koji ne traje dugo i zato se ne treba slikati izravno u prirodi, nego do`ivljaj ponijeti u o~ima i slikati ga doma. Slika se ne gradi lako. Ona se gradi i ru{i tako dugo dok ne progovori. Inspiraciju uglavnom nalazim uz najljep{u rijeku na svijetu - moju Kupu. Ne ka`em da nema ljep{ih rijeka, ali Kupa je moja i u mom je srcu. Naro~ito je lijepa u prvi sumrak kad se obala tek nazire, a nebo i rijeka razgovaraju {utke – kao ljubavnici.

To je do`ivljaj i treba ga slikati.

KRI@ LJUBAVI: U Va{em opusu, osim doga|anja u prirodi, u gradu i na rijeci, nalazi se i dio inspiriran sakralnom tematikom. Crkvi Uzvi{enja svetog Kri`a poklonili ste Kri`ni put, te slike svetog Kvirina i bla`enog Alojzija Stepinca. Je li to bio neki poseban izazov?

STRIEGL: Ro|en sam i odrastao sam u kr{}anskoj obitelji i od malih nogu (tako me usmjeravao otac) radio sam Betlehem.

Sje}am se da je otac napravio veliki drveni podij i ja sam u dnevnom boravku obiteljske ku}e napravio veliki prizor s tri oki}ene jele, poto~i}em, planinama i Betlehemom. Od gline sam napravio figurice Svete obitelji i `ivotinja. Ve} naredne godine gradio sam Betlehem u `upnoj crkvi Uzvi{enja sv. Kri`a.

Dakle, tema mi nije bila strana i kad je `up-

nik Alojzije Petranovi} do{ao na ideju da naslikam sv. Kvirina za{titnika na{eg grada, bio sam odu{evljen. I kao moj doprinos obnovi crkve naslikao sam i sv. Kvirina i bla`enog Alojzija Stepinca. To su dva monumentalna platna (400 x 160 cm) na kojima sam nastojao dati sadr`aj, a ne literaturu.

KRI@ LJUBAVI: U na{oj je crkvi i Va{ Kri`ni put. Da li je bilo te{ko izraziti tu patnju kroz 14 postaja kojima je Isus pro{ao od su|enja do Uskrsnu}a?

STRIEGL: S posebnim sam u`itkom slikao Kri`ni put. I ja sam bio sudionik Kri`nog puta na kojeg me poslala nova komunisti~ka sisa~ka vlast po zavr{etku rata. A ni danas ne znam za{to. U nepreglednoj masi ljudi i{ao sam od Siska do Vr{ca. I na na{u su kolonu pljuvali, tukli nas i rugali nam se.

S. Striegl: Raspe}e

37

Intervju odu{evljen, jer mislim da kino dvorana nije dobar prostor za galeriju, ali sve se da rije{iti.

Dobar arhitekt mo`e osmisliti svaki prostor i staviti ga u funkciju, samo je pitanje koliko u to sve treba ulo`iti. Bilo je prijedloga da se Galerija napravi u mojoj rodnoj ku}i, {to je po mom mi{ljenju odli~na ideja. Ku}a je u sredi{tu grada, ima reprezentativni ulaz i dovoljno prostora, ali gradska uprava je sklonija zamisli s kinom i od toga ne odustaje.

Pa vidjet }emo {to }e biti.

S. Striegl KRI@ LJUBAVI: Upravo smo pred obnavljanjem Sisa~ke biskupije. Veliki kaptol je Svaka patnja i bol me diraju. Slikar slika ono darovan crkvi kao sjedi{te budu}e bisku{to do`ivljava, bila to radost ili bol. I kada pije.

Mi{ljenja su u gradu podijeljena. [to mi se pru`ila prilika da naslikam Kri`ni put Vi o tome mislite? osjetio sam da mi je to bliska tema, da imam STRIEGL: Mislim da je grad samim vlastito iskustvo. Slikao sam ga produhovljeno, slu`e}i se prete`ito zemljanim bojama, time profitirao i da je to dobro. Jedno }e lijepo zdanje biti privedejer je zemlja simbol snage. no u funkciju i kori{teno.

Krista sam odjenuo u bjeliOstao sam u Sisku. On je moj A {to je bolje od toga? S nu kao simbole nevinosti i grad. Ovdje su moja sje}anja druge strane postavljalo se i moja sada{njost, moje dokona~nog svijetla. bro i moje zlo, moja radost i pitanje kori{tenja prostora KRI@ LJUBAVI: Cijeli Va{ moja patnja. U ovom gradu ispred Velikog kaptola. Ne opus mogao bi se nazvati na{ao sam smisao svog `ivomislim da }e taj prostor biti i kronikom rodnog grata i svog slikarstva. I ja sam neiskori{ten. tako ostao me|u tim ku}ama, da. Cjelina je nekako bila Problem Siska je zapraa naro~ito na rijekama Kupi i zaokru`ena otvaranjem Savi, ostao na tim ravnicama, vo to {to on nema niti jedan Gradske galerije Striegl. u tom mulju, u pijesku i vodi. klasi~ni trg. Sje}am se da je Danas je i imamo, a opet Mene je oduvijek privla~ila ta Vanja Radau{ davno predlaje i nemamo. Da li je izbor voda, te magle, taj neprekidni gao da se napravi trg na propokret, to neke ~udno gibanje prostora za Galeriju bio i zra~enje u kojem predmeti i storu izme|u zgrade @upadobar? objekti postaju likovni simbonije, zgrade Suda i Glazbene STRIEGL: [to re}i? Gali. Predmet je samo naznaka {kole i to tako da se nasred lerija je osnovana i radila odre|enog prostora. trga postavi spomenik Ljuje punom parom. Dokaz su devitu Posavskom. Tada{nja mnogobrojne izlo`be i brojni vlast nije imala sluha za reaposjetitelji likovnih doga|anja. Iz mnogih su lizaciju te ideje, iako se taj prostor i danas gradova dolazili slikari koji su `eljeli ovdje zove Trg Ljudevita.

Posavskog. Samo nije trg raditi i izlagati. Da se dobro radilo potvr|uje i nema Radau{evog spomenika. i Picassova izlo`ba. Na otvaranju te izlo`be bilo je predlo`eno da se Galerija napravi Razgovor vodila Davorka Ba{i} u kinu uz Veliki kaptol. Nisam bio s tim

38

Intervju Moj prijatelj Slavo

I

danas je bio kod mene. Osamdeset mu je i sedam godina, a jo{ uvijek uspravno hoda.

K meni ~e{}e navrati.Provodimo vrijeme u tihom razgovoru, a i kako bih druk~ije s njim koji je tako tih i smiren. S njim sam uvijek bogatiji. Koliko je on sa mnom, ne znam.No, u njemu sam otkrio bogatu du{u, koju mo`e samo Bog obogatiti..Mislim, da je on Bogom oboga}en. To govore i njegova djela.

No, usudio bih se re}i, da su djela jedno, a ~ovjek ne{to drugo. Znam, da to mora biti u skladu. Ipak kroz svoja djela ne govori cijeli ~ovjek. O Strieglu ipak govore njegova djela. Ulja, akvareli i pasteli. No ja sam ipak uspio, i to mi je drago, i tim sam oboga}en, zaviriti u njegovu du{u. Ja bih rekao u njegovu `ivotnu patnju. U njegov `ivotni kri`ni put. Nije ga on samo naslikao,ni po narud`bi, kao {to su mnogi radili svoja djela kao poslu{nici, bilo dr`ave, bilo “sistema”, pa bilo to i Crkve. Taj njegov kri`ni put je govor kr{}anske,vjerni~ke du{e kroz koji progovara osobna patnja i patnja njegovog naroda, koji je {utke nosio svoj kri` i nije se usudio re}i ni da mu je te`ak. Evan|elist je zapisao:”A Krist je {utio!”

Nakon Golgote Krist je progovorio i do danas govori:”Ja sam uskrsnu}e i `ivot!”

I Striegl je progovorio kroz svoj osobni, narodni i naslikani kri`ni put da postoji uskrsnu}e. Da se iz kri`a i patnje ra|a `ivot, da je kri` znak pobjede.

Njegova je poruka svima koji razapinju Sina Bo`jega, na ovaj ili onaj na~in, kao {to

Foto: M. Ki{

su i njega kroz bleibur{ki i osobni, poslijeratni kri`ni put raspinjali, o ~emu mi je u prijateljskom razgovoru du{u otvorio, na kraju pobijediti. A to je pobjeda u strpljivom no{enju `ivotnih kri`eva, da bi se zadobila slava Uskrsnu}a.Vjerujem da }e na{ Slavo u tu slavu u}i..

Hvala ti, dragi prijatelju, za sve susrete kojima si obogatio moju du{u i ne samo moju nego i svih po{tenih i plemenitih ljudi svoga grada i dragog ti hrvatskog naroda.

Neka tvoja djela o tebi zbore, a tvoji ~amci po tvojoj Kupi i dalje mirno plove.Vjerujem da }e i tvoj `ivotni ~amac uploviti u mirno more vje~ne Ljepote za koju si `ivio i stvarao.

Tvoj prijatelj Alojzije Petranovi}

39

Sveci Bla`ena Marija Propetog Isusa Petkovi}

M

arija Petkov i } Ko v a ~ ro|ena je u Blatu, na otoku Kor~uli, 10. prosinca 1892. godine, od oca Antuna i majke Marije r. Marinovi}. Obitelj Petkovi} Kova~ bila je imu}na. Otac Antun sna`no je utjecao na Mariju. Bio je ugledan i poznat po svojoj jednostavnosti, plemenitosti i milosrdnosti. Te`aci i siromasi osobito su ga po{tovali i voljeli. Marija ka`e da joj je bio uzor ~ije je vrline motrila i usvajala. Budu}i da je bila izuzetno bistra djevoj~ica, ve} s pet godina poha|a pu~ku {kolu, koju zavr{ava s navr{enih jedanaest godina. [kolovanje nastavlja kod talijanskih sestara Slu`benica Milosr|a, od kojih dobiva osnove o vjeri i hodu ka svetosti. Preuzima vo|enje triju vjerskih dru{tava u Blatu.

Uz to godinama samoinicijativno okuplja djecu siroma{nih obitelji koje su radile na zemlji{nom posjedu njezina oca i pou~ava ih vjeronauku i glavnim predmetima pu~ke {kole.

Marija je bila uvjerena da je mjera ljubavi jedne osobe razmjerna njezinu odnosu prema djetetu. Dr`ala je da smo djeci du`ni dati sve ono {to im je potrebno i odgojiti ih da bi poslije i oni mogli biti u~itelji.

Osim toga ona je vjerovala da se preko djece najbolje mogu pou~iti i roditelji, pogotovo u zaba~enim i dalekim krajevima.

U svojoj 22. godini Marija do`ivljava borbu dvostrukoga zvanja - kontemplativni ili apostolski `ivot. @eli se opredijeliti za ono gdje

40

je potrebnija, gdje mo`e vi{e dobra u~initi za svoga Zaru~nika, kojemu se od svoje 14. godine obe}ala i s njim “vjerila�, kako to ona ka`e. Odlu~uje se za klauzuru, ali potaknuta od dubrova~kog biskupa Mar~eli}a ostaje u Blatu i brine se za siroma{ne i nevoljne. Ve} je i prije `ivjela ono {to }e cijeli `ivot ostati njezin svojevrsni moto:

Briga se za ~ovjeka o~ituje u zauzetoj ljubavi za njegove potrebe 4. listopada 1920. godine, pod vodstvom biskupa Mar~eli}a, osnovala je novu redovni~ku Dru`bu u Blatu. Dru`ba je dobila ime Dru`ba K}eri Milosr|a, a za Mariju to zna~i da je ro|ena iz Bo`jega milosr|a da nastavi njegovo djelo ljubavi i milosr|a.

U po~etcima sestre su svojim radom uzdr`avale do tristotinjak siroma{ne djece. Marija je vi{e puta i{la i u pro{nju po Slavoniji i Vojvodini, a obra}ala se i na onda{nje Ministarstvo u Beogradu i dobivala pomo}. Mnoge djevojke pristupaju Dru`bi, {to pro{iruje njezino djelovanje na vo|enje dje~jih domova, rad u `upama i sli~no.

Otvara mnoga prihvatili{ta za djecu po Slavoniji, Vojvodini, Makedoniji i Srbiji.

Velikodu{no se odazivala svakom pozivu za pomo} drugima. Bila je nenadma{na u povjerenju u Boga i njegovu providnost. Vjerovala je najdublje da }e Bog ne{to ve} providjeti za nevolju svakoga tko se njoj obratio.

Slu`ila je onima na rubu dru{tva, ponajprije siroma{noj djeci i siro~adi, jer je do`ivljavala da su upravo oni njezina prva briga. U njima je gledala nadu dru{tva i Crkve. U njima se utjelovljavala njezina, uvijek ve}a, ljubav prema Raspetome.

Na zamolbu franjevca, misionara, o. Leonarda Ruskovi}a, Marija 1936. {alje svoje

Sveci/Duhovni kutak sestre u misije u Ju`noj Americi.Velikom uspjehu u misijama znatno je pridonijela i Marija koja je od 1940. do 1952. godine i sama bila misionarka. Svrha rada u misijama za Mariju je u evangelizaciji koja ne mo`e zapo~eti dok se ne zadovolje ~ovjekove egzistencijalne potrebe, stoga, uz vjerski nauk ona organizira pouku o higijeni, ekonomiji, doma}inskim poslovima, bolni~arstvu i strojopisu. Pored stru~ne i prakti~ne pouke, Marija je neumorno koristila svaku prigodu kako bi pou~ila u vjeri.

1952. godine vratila se u Europu, u Rim. Uvidjela je da je za me|unarodnu djelatnost Dru`be, a i zbog komunizma u Jugoslaviji, bolje imati Vrhovnu upravu u sredi{tu kr{}anstva.

Nakon 40 godina vo|enja, 1961. zbog izljeva krvi u mozgu, uvjerena da je njezina zada}a u Dru`bi sada u `rtvi trpljenja, molitve i prikazivanja Gospodinu, Marija je

predala slu`bu vrhovne glavarice. Unato~ bolesti i trpljenju primala je brojne posjetitelje, dopisivala se s mnogima, me|u njima i visokim crkvenim dostojanstvenicima. Posebno se zauzimala za ~a{}enje Boga kao Oca i njegova milosr|a.

Umrla je 9. srpnja 1966. godine. Pokopana je u Rimu, a 1998. godine, na prijedlog Postulature za njezino progla{enje bla`enom i svetom, zemni ostatci preneseni su u rodno Blato i pokopani u kripti samostanske kapelice Krista Kralja u Ku}i matici.

Svojim je sestrama Marija uvijek bila uzor kreposti vjere, ufanja i ljubavi koje je `ivjela velikodu{nim, postojanim i radosnim srcem, {to ju je jo{ za `ivota dovelo na glas svetosti. Papa Ivan Pavao II. proglasio je Mariju Propetoga Petkovi} bla`enom 6. lipnja 2003. u Dubrovniku.

Dijana [rut

O~e na{!

Kad ka`em O~e na{, sjetim se svih onih ljudi koji su protkali moj `ivot. Svih oni koji mi ~ine i `ele dobro. Oca, majke, sestre, brata, bake i djeda, te svih ~lanova moje obitelji.

Sjetim se sve}enika koji me krstio. Sjetim se u~iteljice i nastavnika, profesorice, profesora, duhovnika, svih koji su zaslu`ni za ovo {to jesam sada, za sve ono ~ime se ponosim.

Sjetim se i onih kojima sam u~inio ne{to dobro, koje sam obradovao svojim postojanjem, svojim dobrim ~inom, svih onih koje volim i one meni tako drage i va`ne osobe.

Jer oni su sinovi i k}eri mojeg Oca, oni su moji.

Ali sjetim se i svih onih koji stvaraju te{ko}e u mojem `ivotu, koji me priti{}u brigama, suzama, tjeskobom, bez obzira ~inili

to namjerno ili nenamjerno, je i oni su sinovi i k}eri mojeg Oca, i oni su moji.

Sjetim se isto tako i svih onih kojima sam ja sam teret i pote{ko}a, koje sam povrijedio.

Osobito onih kojima su moje rije~i ili djela zadale bol, a da toga nisam svjestan, i oni su sinovi i k}eri na{eg Oca i oni su na{i. @elim smo da pro|u kroz moje misli njihova imena i ne `elim biti pristran, ve} molim i za jedne i za druge.

Kona~no svi smo mi sinovi i k}eri na{eg Oca, svi smo mi svoji.

Koji jesi na nebesima – to zna~i priznati da je Bog sve u svemu. Nebo ovdje nije svemir (mada i to), ve} pojam univerzalnog vje~nog. Izgovaranjem rije~i: koji jesi na nebesima priznajem Boga Bogom.

41

Duhovni kutak Sveti se ime tvoje – koliko sam puta vrije|ao Bo`je ime, koliko puta sam ga s nepo{tovanjem izgovorio? Neka, stoga, ovo moje obra}anje Ocu bude tek mala naknada za svaku povredu Bo`jeg imena od mene samoga, a i mnogih drugih.

S druge, pak, strane, koje li ljepote zazivati i slaviti Bo`je ime, koje li privilegije zvati se njegovim djetetom, nositi njegovo ime!

Do|i kraljevstvo tvoje – Bo`je kraljevstvo je kraljevstvo mira, ljubavi i pravde. Daj, Gospodine, da tvoje kraljevstvo mira, ljubavi i pravde bude i u mojem srcu, u srcu mojih dragih, u srcu moje obitelji, u zajednici gdje radim, u mojem mjestu, gradu gdje `ivim, u mojoj domovini koju volim; na cijelom svijetu. Daj da tvoje kraljevstvo mira, ljubavi i pravde bude i u srcu svih onih kojih je srce nemirno, koji tragaju za ljubavlju stvaraju}i mr`nju, koji u nepravednosti `e|aju za pravdom.

Budi volja tvoja – ovo je mo`da jedna od najte`ih molitava. ^esto puta ne razumijem, Bo`e, tvoju volju i ~ini mi se kako je tvoje zahtijevanje protivno logici koju si mi darovao na uporabu. Kako se pokoriti tvojoj volji kada mi razum i sve ~injenice govore druk~ije? No, ba{ u takvim situacijama daj mi snage, jer upravo se u tome sastoji vjera; nadi}i se iznad razuma i ljudske logike i dati se u O~evo – tvoje naru~je. Daj da se na meni samom i sa mnom vr{i volja tvoja.

Kako na nebu tako i na zemlji – ako ti stoluje{ na nebu, a ti si ljubav, mir i pravda, neka onda takvo ozra~je bude i na zemlji gdje smo mi ljudi. Neka se mir, ljubav i pravda razvijaju i u meni i po meni oko mene.

Kruh nas svagda{nji daj nam danas – O~e, daj da imam {to jesti, da imam za pi}e, da imam {to obu}i, da imam gdje stanovati, da to sve mogu po{teno svojim radom zaraditi, da imam `ivot dostojan ~ovjeka, da

42

A. Dürer - Ruke

mogu i drugome u tome pomo}i. Ali daj da otvorim o~i i primijetim i one koji u mojoj okolini jo{ uvijek imaju manje nego ja, ma koliko god malo imao.

I otpusti nam duge na{e kako i mi otpu{tamo du`nicima na{im – iako je te{ko oprostit }u drugome, ponajprije jer si mi to ti pokazao, a onda jer je to dobro za mene.

Mr`nja daleko vi{e izjeda i uni{tava samog mrzitelja. Radi nje ne mogu napredovati, ona me okupira i zavija u svoju mre`u.

Tra`i osvetu, a opro{tenje osloba|a ponajprije mene samoga, a onda stvara mogu}nost da i onaj koji je u~inio povredu i sam bude obra}en. Zato, oprosti i meni da opra{taju}i budem bli`e tebi.

I ne uvedi nas u napast – jer sam slab, krhak i zna{ da vrlo lako popustim. Ku{aj i daj da kroz ku{nju budem svetiji!

Nego izbavi nas od Zloga – koji pro`dire du{u.

Rim, 5. velja~e 2003.

Antun Sente, ml.

Duhovni kutak Marija – majka Isusova i majka na{a

M

arija – kako su puna usta te rije~i, kako nam je pri srcu drago kad je izgovaramo, kako nas smiruje, ja~a, tje{i i bla`i sve na{e tegobe. Marija je `ena puna ljubavi, `ena majka, `ena spasiteljica, `ena tje{iteljica - majka Isusova. Majka, koja je zajedno sa svojim sinom pro`ivljavala sve tegobe njegovog kri`nog puta. Ima li {to te`e nego vidjeti svoje voljeno dijete kako pati, kako ga poni`avaju, grde, psuju i tuku? Imali {to te`e od osje}aja nemo}i koji razara du{u jedne majke? Znala je Marija da se sve to mora dogoditi, da On to sve mora pro}i, ali ta spoznaja nije mogla ubla`iti bol njezinog srca. [tujmo Mariju, jer je ona nosila u svom krilu na{eg Spasitelja i Otkupitelja. Ona ga je svojim prsima dojila, svojim rukama milovala, odgajala i dala mu svu svoju ljubav.

Patila je ona sama i zajedno s njim, molila, suze lila i opet ponosno uzdignuta ~ela i{la za njim slijede}i ga kao pravi u~enik i vjeruju}i u `ivotne zada}e koje mu je Gospodin povjerio. Dao je dragi Bog da njegov sin pati za nas, da bude popljuvan i poni`avan, tu~en i na kraju ubijen zbog na{eg spasenja, zbog na{eg grijeha i zbog na{eg nemara.

Majka je ta koja se zajedno s njim `rtvovala, opra{tala, savjetovala, bila milosrdna i puna ljubavi za sve koji su svojim grijesima razdirali ve} otvorenu ranu njenog srca. Krasila ju je skromnost, samozatajnost, ustrajnost i nje`nost majke koja daruje sina za druge, koja shva}a poruke an|ela i koja sve to u sebi tiho pro`ivljava.

Obra}amo se Majci u trenutcima sre}e, zahvaljujemo joj za dobra djela, molimo joj se kada smo tu`ni, tra`imo utjehu kada nas obuzimaju brige.

Molimo te, Majko, ogrni nas pla{tem svoje ljubavi, primi nas u svoje maj~insko krilo sigurnosti, nade i utjehe i vodi nas svojom rukom putem Krista. Pomozi nam u te`nji

da {to manje grije{imo, da ne zadajemo bol tvome ve} ranjenom srcu; ispuni ljubavlju prema svom Sinu, a na{em Spasitelju.

Pjevamo ti, Marijo, puna srca, o~iju punih sre}e i vjere u Tvoju veliku i nesebi~nu ljubav. Gledaju}i Tebe u nama raste sre}a, ljubav, nada i vjera u Gospodina.

Znamo da te ponekad i povrijedimo, da nanosimo bol dragom Isusu, ali oprosti nam na{e slabosti, oja~aj nas svojom snagom i pomozi nam da budemo dostojni boli koju je za nas podnio na{ dragi Isus. Unesi u na{a srca samo ljubav – ljubav i vjeru koju nam je s kri`a poslao Isus.

Marijo, majko Isusova i majko na{a, moli za nas.

Ankica Potkonjak

43

Duhovni kutak Tiho - glasna razmi{ljanja o blagdanu Dobrog pastira ^itaju}i Sveto pismo nado|e mi „slu~ajno“ pod oko stranica o Joni. Kako vjerujem da ~itanje Sveto pisma ne donosi ni{ta „slu~ajno“, zapitah se – za{to je pripovijest o toj kukavici uop}e zapisana?

Jona ~uje Bo`ji glas koji mu nala`e da gradu Ninivi propovijeda obra}enje od zlog puta! Jona se usprotivi, bje`i od Bo`jeg glas u Tar{i{. Svojim ~inom razljuti Jahvu, a sve ljude oko sebe dovodi u `ivotnu opasnost jer dogodi se bura na moru u kojoj stradavaju gotovo svi putnici broda! Jonu bacaju u more, e da bi umilostivili Jahvu, a sebe spasili. I njega proguta velika riba! No nakon tri dana riba ~udom izbaci Jonu na obalu, jer se ipak obratio i zamolio Jahvu za oprost!

Bog Jahve ga ponovo upu}uje da Ninivljanima propovijeda obra}enje, jer u suprotnom prijeti im razaranje grada od ~etrdeset dana!? Za~udo, Ninivljani se skupa sa svojim kraljem obrate od zlog puta, Jahve im uka`e milost i – ne razori grad!! Jona se za~udo ne razveseli zbog toga, ve} se razljuti na Jahvu i zamjeri mu njegovo milosr|e?! … Jona je ~udan! Svjestan je da mu Bog govori! Umjesto da je zbog toga sretan i ponosan – on Bogu okre}e le|a, … ne `eli sura|ivati … Da li se boji? ^ega? Odgovornosti, obveze? Tu nema zarade, a posao je odgovoran.

Ipak – biblijski nam pisac spominje Jonu da nas ne{to nau~i! Ina~e se ta pripovijest ne bi na{la u Svetom pismu!

Jona je pozvan! Ima svoje poslanje – propovijedati.

Mo`da je to tema za razmi{ljanje. Imamo li mi ljudi 21. stolje}a svoje poslanje? Biti nekome poslan, zna~i raditi za druge!

44

[to se doga|a ako se tom pozivu okrenu le|a i ne odgovori na poziv? Jona je bio ka`njen, a svi ljudi oko njega ugro`eni!

Ako mati ne odgovori na svoje roditeljsko poslanje, djeca }e biti gladna i zapu{tena.

Ako oba roditelja zataje u svom pozivu djeca }e biti gladna ljubavi, biti }e vi{e na cesti nego u svom domu. Mo`da se izgube u lo{em dru{tvu.

Ako lije~nik zataji u svom poslanju, ljudi }e umirati i djeca }e umirati – i ona mala jo{ nero|ena.

Ako zataji u~itelj u svom poslu – stradat }e narod, jer ne}e primiti znanje, ne}e ga ni zavoljeti. A ka`e se da je znanje mo}.

Drugim rije~ima, narod bez znanja ostaje nemo}an i njime drugi vladaju.

I tako nas pri~a o Joni ima ~emu nau~iti.

I blagdan Dobro pastira nas mnogo ~emu u~i. Ukazuje nam veli~inu i vrijednost Isusova poslanja. On za sebe ka`e da je dobri pastir koji do smrti brine, skrbi i umire za svoje odabrane. Tu svemirsku dimenziju Kristovog spasiteljskog i otkupiteljskog djela ljubavi jedva mo`emo razumijeti. ^udi nas i zbunjuje spoznaje Bo`je zaljubljenosti u svoje stvorenje. Ta se utjelovljena ljubav baca u ponor smrti, ne uskra}uje Ocu poslu{nost, znoji se krvlju, mu~i, podnosi bi~ i sramotu, krv i smrt i ta svemirska dimenzija ljubavi spa{ava sve stvoreno. Stra{no je i pomisliti koliko je, u`asno veliki, morao biti grijeh koji je tra`io toliko skupu `rtvu otkupljenja. Jer Bog nije umirao samo pred dvije tisu}e godina.

U sakramentu euharistije je opet pao pod kri`em. Pun je trnja, udaraca o{trih {iljaka na vrhu rimskog bi~a. Veronika ne prestaje

Duhovni kutak otirati sveti obraz, a [imun iz Cirene stalno s tugom poma`e bolnim Kristovim nogama i rukama. I ta se strahota Golgote ne prekida do ponovog Kristovog dolaska. Bog je otrpio beskraj ljudskog grijeha, ali je za otkup od te jezive uvrede tra`io ~ovjeku nedoku~ivu `rtvu – smrt ~ovjeka, Bo`anski velikog, vlastitog sina, da bi Bog otac, stvoritelj svijeta, dobio odgovaraju~u zadovolj{tinu za grijeh ljudskog otu|enja to jest okretanja sebe od svog praizvora. ^ovjek bi morao razmi{ljati za{to je poslan u `ivot i koje je njegovo poslanje u njegovom narodu. Nadalje, Jona se obra}a Jahvi, ali mu i zamjera njegovo milosr|e.

Jona je {krt, zavidan je Ninivljanima na Bo`jem milosr|u. Radije }e umrijeti, nego `ivjeti s ljudima koji su se obratili, s poganima iz Ninive, jer on je `idov, svjestan svoga statusa ~ovjeka odabranog naroda.

Bog voli ~ovjeka, voli svoje stvorenje.

A odabrani, koji su ~uli vijest Evan|elja o prevelikoj Bo`joj ljubavi, neka njegovu lju-

bav svjedo~e i navje{taju Bo`ju prisutnost i mogu}nost spasenja onima koji se svojim `ivotom usmjere Bo`jim putovima.

A Gospodin svjedo~i da je on „vrata kroz koja }e ulaziti i izlaziti i pa{u nalaziti“. U svjetlu vjere toj njegovoj rije~i potiho spoznajemo veli~inu Bo`jeg poziva, koji nam je upu}en krvavim putem Golgote. Tom ljubavlju, kojoj nema sli~ne u povijesti stvaranja svijeta, Gospodin svojom rije~ju, svojim otkupiteljskim djelom garantira puninu `ivota. Promislimo koje to konotacije povla~i.

Imati zajedni{tvo u `ivotu Presveto Trojstvo! Toj veli~ini i ljepoti poziva, kr{}anin ne okre}e le|a, ve} sa zahvalno{}u hvali Boga, trpi `ivotne nepravde, pada pod teretom ljuskosti i tra`i vrata Dobrog pastira i obe}anu pa{u.

U tom duhu o~ekujemo blagdan Duhova, nadaju}i se i vjeruju}i snazi njegovih sedam darova i mole}i stihovima duhovske sekvence: „Ne daj nama putem zlim.“ Josipa Dovrani}

Kako izgleda savr{eni `upnik?

Foto: M. Ki{

“Savr{eni `upnik propovijeda to~no deset minuta. Pritom o{tro osu|uje sve grijehe, ali tako da se nitko ne osje}a povrije|enim. Radi od ranoga jutra do pono}i, ali je uvijek svje` i odmoren. Savr{eni `upnik zadovoljan je s malim prilogom, uvijek je pristojno odjeven, vozi novi auto, kupuje i studira najnovije knjige, a polovicu svoga prihoda daje za potrebe `upe i siroma{nih. Ima 29 godina, a ima 40 godina iskustva. Uz to, jo{ i dobro izgleda. Savr{eni `upnik izgara u radu s mlade`i, a najvi{e vremena provodi sa starijima i bolesnima. Njegovo se ozbiljno i dostojanstveno lice uvijek smije{i, jer on ima smisla za humor koji ga osposobljava da se strogo ve`e za `upu. Savr{eni `upnik dnevno posjeti desetak obitelji i bolesnika, a uvijek je u `upnome uredu kad ga netko treba. Savr{eni `upnik u svemu slu{a savjet svoga `upskog vije}a, a donosi samostalne odluke na op}e zadovoljstvo svih `upljana.

Svim se srcem posve}uje redovitim polaznicima nedjeljne svete mise, a sve vrijeme tro{i na obra}anje mlakih i rubnih kr{}ana. Savr{eni `upnik obi~no `ivi u susjednoj `upi.”

Glas Koncila, 32-33/2003.

45

Duhovni kutak Kvirine, o dobri biskupe na{ Kvirine, o dobri biskupe na{, Vjerujem da si ~uo i dobro zna{, Da Si{~ani `ele biskupiju o`ivjeti Onu Tvoju zaboravljenu uspomenu obnoviti!

Stoga Te molimo za pomo} Tvoju Da {to prije o`ivi{ biskupiju svoju, Mi nemamo tu mo} I zato Te i molimo za pomo}!

Toliko si toga za svoj narod u~inio I nisi se nimalo zakona bojao.

Vjere se svoje nisi sramio Zbog nje si i svoj `ivot dao Za U~iteljem dobrim Ti si po{ao Ni mlinski kamen svladati Te nije mogao.

Ti si s Bogom zauvijek ostao Putem vje~nog spasenja Ti si krenuo.

U patnjama svojim si se radovao Kad juna~ki i sveto si potonuo!

Sveti sluga Bo`ji bio si Ti Jer znao si i neprijateljima oprostiti.

Zato si sada u raju U tom vje~nom sjaju, Gdje an|eli pjevaju I gdje se svi raduju!

Koliko nas samo `eli tamo po}i?

No pitamo se: “Da li smo zaslu`ili uop}e tamo do}i?” ...

Sveti Kvirine, pogledaj odozgo na nas Pa izmoli i za na{ spas!

I prije si usli{avao sisa~ke molbe Kada zagovor su Tvoj Si{~ani tra`ili zbog borbe.

I molitva njihova Tebi uzaludna nije bila Ni kada je sisa~ka krv po zemlji lila.

I bile su patnje, i bile su muke

46

I bili su jauci, i bilo je buke.

Al’ uz zagovor Tvoj i Bo`ju pomo} I Turci su posustali kad vidjeli su tu mo}.

Ipak postoji ne{to i od `eljeznog oru`ja ja~e Molitva i ljubav - to je oru`je najja~e!

Zagovor za {to br`e o`ivljavanje stare biskupije Trebamo i mi u kojima sisa~ko srce bije!

Pa koga drugoga da molimo Za{titni~e grada Siska, kad Tebe najvi{e volimo?

Sveti Kvirine, Sisa~ki biskupe na{, Hvala Ti {to nas oduvijek iznova usli{ava{!

Monika Pranji} Foto: M. Ki{

Obnova u @upi

Foto: M. Ki{ Foto: A. Sente

Foto: A. Sente

Foto: A. Sente

47

In memoriam U sje}anje - Josip Budinski

Josip Budinski, 1937.-2008.

J

osip Budinski, tajnik Pastoralnog i Ekonomskog vije}a na{e @upe, ro|en je 28. sije~nja 1937. godine u obitelji Stjepana, ciglarskog radnika i Eve r. Kuzel, doma}ice, kao drugi od osmero djece.

Ro|en je u prekrasnom zagorskom selu Kamena Gorica u `upi Ma|arevo, gdje je nekoliko dana nakon ro|enja i kr{ten. Osnovnu {kolu poha|ao je u susjednom mjestu Podrutama, a ispit zrelosti polo`io je u vara`dinskog Gimnaziji. [kolovanje je nastavio u Zagrebu gdje je 1961. godine diplomirao na Pravnom fakultetu.

Pripremaju}i se za `ivot, stjecanjem znanja, gospodin Josip se pripremao i za obiteljski `ivot.

Upoznao je mladu djevojku Ivanku Petrnac s kojom je 26. srpnja 1964. godine u crkvi Svete Obitelji u Zagrebu sklopio sakramenat katoli~kog braka. Te godine zajedno sa svojom suprugom nastanjuje se u Sisku. U skladnom braku Ivanke i Josipa rodilo se dvoje djece: Martina koja se udala za Marija Modronju, i Tomislav koji je o`enio @eljanu. Djeca su mu podarila troje unu~adi Luciju, Mateja i Doru.

Iako je doselio u Sisak ubrzo je postao prihva}en kao po{ten, vrijedan i samozatajan radnik, stoga je i napredovao u svojoj slu`bi. Prvi posao pronalazi u Komunalnoj banci u Sisku, a nakon polo`enog pravosudnog ispita 1969. godine zapo{ljava se u Op}inskom sudu u Sisku. 1995. godine imenovan je predsjednikom @upanijskog suda u Sisku, a 1999. godine postaje sudac Vrhovnog suda u Zagrebu i na kojoj du`nosti ostaje do 28. sije~nja 2007. godine do svojeg sedamdesetog ro|endana, nakon ~ega odlazi u zaslu`enu mirovinu.

Prihva}en kao dobar stru~njak, te stekav{i visoki polo`aj u dru{tvu postav{i sudac Vrhovnog

48

suda, na{ Josip je ipak bio jednostavan i samozatajan obiteljski ~ovjek. Njegovi pravi prijatelji bili su ljudi sli~nih nazora na `ivot, a to su njegovi roditelji koji su u ona te{ka vremena svoju djecu odgajali u kr{}anskome duhu. Kako su mu djeca rasla redovito su poha|ala vjeronauk te se aktivirala oko @upnog zbora mladih „Emaus“ pod vodstvom vl~. Alojzija Petranovi}a, upravitelja `upe i vl~. Vlade Hrena, kapelana. Koliko mu je zna~io odgoj djece u katoli~anstvu svjedo~i da je ~lanove @upnog zbora mladih vozio na sve nastupe izvan Siska, unato~ opasnosti da zbog sudjelovanja na crkvenim aktivnostima izgubi posao ili osjeti neki drugi oblik represije komunisti~kog sustava. Preko svoje djece sprijateljio se s drugim sisa~kim katoli~kim obiteljima te s njima ostao u trajnom prijateljstvu. ^esto je i drugoj djece, roditelja skromnijih mogu}nosti, pomagao. Kao vrstan pravni, stru~njak i intelektualac sa svom je ozbiljno{}u i studiozno{}u pristupao svakom problemu, kako onom u profesiji tako i onima kojim su ga za pomo} tra`ili prijatelji. Njegovu ljudsku dobrotu, ali i pravnu stru~nost i sam sâm kao `upnik osjetio. Stoga sam ga na po~etku svog `upni~kog mandata imenovao tajnikom Pastoralnog i ekonomskog vije}a na{e @upe. No, unato~ svega toga nije zaboravi grudu koja ga je rodila. ^esto je nagla{avao kako je va`no `ivjeti od prirode, stoga su mnogi mogli u`ivati u plodovima prirode koji su rodili zahvaljuju}i njegovim marom.

Iako vrstan intelektualac nije se ustru~avao prihvatiti i svakog fizi~kog posla. Tako je, zahvaljuju}i njegovom velikom radu, pri kraju obiteljska ku}a u kojoj ognji{te obitelji Budinski nastavlja ~uvati sin Tomislav. K}erka, pak, Martina sjedi u suda~kom stolcu. Ista ta k}er Martina, koja je kao ~lanica @upnog zbora mladih „Emaus“, na Uskrs festu pjevala pjesmu „Kad se budemo gledali o~i u o~i“ Da, do{ao je ~as da se na{ brat Josip susretne o~i u o~i s na{im nebeskim Ocem, te privede kraju ovozemno putovanje u vje~nosti.

Zahvalan Bogu za zauzeti pastoralni rad u na{oj `upnoj zajednici i za mnoga dobra djela, na{eg Josipa, koja osjetih kao `upnik izri~em kr{}ansko suosje}anje ~lanovima njegove obitelji, te rado upu}ujem molitve milosrdnom Bogu za pokoj njegove du{e.

Antun Sente, ml., `upnik

“Blago Vama kad Vas zbog mene - pogrde i prognaju i sve zlo slažuprotiv vas!

Radujte se i kličite: velika je plaća vaša na nebesima!

Ta progonili su tako proroke prije vas!

Mt 5, 11-12

Grad Sisak

Sisa~ko-moslava~ka `upanija

LJUCKANOV d.o.o.

PROJEKTIRANJE, INŽENJERING, MARKETING

SISAK, HRVATSKA MIHANOVIĆEVA OBALA 29 Tel./fax. 044540256 Mb 1048511

SI-ING d.o.o.

Trg hrvatske državnosti 1 44010 Sisak, Croatia Tel: +385 (044) 53-75-55, 53-45-55 Fax: (044) 54-90 28 Mobitel: 098/20-82-82, 098/26-20-30 E-mail: si-ing.sisak@sk.tel.hr

S. Striegl: Sveti Kvirin

“DOM-ING” d.o.o.

GRADITELJSTVO I USLUGE 44000 SISAK, F. Livadi}a 12 Tel/fax: 044/573-488, Mob: 098/261-525 e-mail: zeljko.bunardjijaºsk.htnet.hr

KLAONICA I PRERADA MESA Zeleni brijeg bb, Sisak • Tel/fax: 044/570-367 Ured: 044/571-984, 571+985

ISSN 1332-4608

KRI@ LJUBAVI LIST @UPE UZVI[ENJA SVETOG KRI@A SISAK Godina XIII., broj 48, lipanj 2008., cijena 10 kn

GODINA SMRTI BISKUPA KVIRINA? PETAR @AGME{TAR, SISA~KI KATEHETA SLAVO STRIEGL – SLIKAR SISKA OBITELJSKA DRU`ENJA U DVORI{TU @UPE OBNOVA U @UPI MLADI - DUHOVNA SNAGA SISKA

Mo}nik svetog Kvirina pohranjen u Riznici župe Uzvi{enja Svetog križa u Sisku