/kriz_ljubavi_49

ISSN 1332-4608

KRI@ LJUBAVI LIST @UPE UZVI[ENJA SVETOG KRI@A SISAK Godina

XIII.,

MONS. ETEROVI}: O`IVLJAVANJE SISA~KE BISKUPIJE DONOSI NAM NAPREDAK

GODINA SV. PAVLA FRA DARKO TEPERT, NOVI DOKTOR TEOLOGIJE

SVETI KRI` U JERUZALEMU CARICA JELENA PRONA{LA ISUSOV KRI`

Mo}nik Isusova kri`a pohranjen u riznici `upe Uzvi{enja svetog kri`a u Sisku

broj

49,

rujan

2008.,

cijena

10

kn

Grad Sisak

“A ja, Bože sačuvaj da bih se ičim ponosio osim križem Gospodina našega Isusa Krista po kojem je meni svijet raspet i ja svijetu.”

(Gal 6,14)

Sisa~ko-moslava~ka `upanija

Rije~ urednika SADR`AJ Rije~ urednika .........................1 Dragi moji Si{~ani! ...................2 Iz `ivota `upe ..........................3 Dje~ji zbor “Kri` ljubavi” krenuo na smotre................... 11 Mali Lo{inj ............................13 Vl~. Ivica Tomak, na{ novi `upni vikar ..............15 Dani zahvale .........................16 ^estitka starijima 18 ^estitka kr{tenima/ vjen~anima............................ 21 Nove Crkvene pokrajine .........24 Fra Darko Tepert obranio doktorsku disertaciju iz biblijskih znanosti i arheologije na Fakultetu biblijskih znanosti i arheologije u Jeruzalemu .......25 Sveti kri` u Jeruzalemu ..........26 Sveta Jelena Kri`arica – carica koja je prona{la Isusov kri` ....28 Povijest crkve sv. Kri`a u Sisku ..................................29 O`ivljavanje Sisa~ke biskupije donosi nam napredak ............................... 31 Pavao na putu prema Damasku ...............................34 Kri` - slomljeno srce Majke ....37 In memoriam ........................39

Dragi ~itatelji,

L

jetu se bli`i kraj, po~inju obveze u {koli, na fakultetu i na poslu. Sukladno tome i novi broj Kri`a ljubavi je pred vama. Iz ovoga 49. broja izdvojio bih nekoliko tema koje }e, vjerujem, privu}i va{u pozornost.

Ekskluzivno donosimo razgovor s mons. dr. Nikolom Eterovi}em, naslovnim sisa~kim biskupom i tajnikom Biskupske sinode u Vatikanu. Vrijedi pro~itati njegova razmi{ljanja o razli~itim temama koje se ti~u sisa~ke i Crkve op}enito.

Osamdeset godina postojanja lijepa je obljetnica, a upravo tu obljetnicu slavi zbor na{e `upe „Sv. Cecilija“.

Tom prigodom donosimo kratku povijest ovoga zbora, a ujedno se drugim ~lankom opra{tamo od ~asne sestre Marte Bari{i}, dugogodi{nje orgulja{ice i uspje{ne voditeljice zbora, koja je oti{la na slu`bu u Zagreb.

Veliko nam je zadovoljstvo i ~ast {to od ovoga broja s nama sura|uje dr.fra Darko Tepert, Si{~anin, odnedavno doktor teologije ~ija dva teksta mo`ete pro~itati na ovim stranicama. Jedan o Kristovu kri`u, kao prilog slavlju `upnog blagdana Uzvi{enja svetog Kri`a, a drugi u prigodi Godine sv. Pavla, koja traje od 28. lipnja 2008. do 29. lipnja 2009. godine.

Dipl. ing. Lojzo Buturac u dva nastavka donosi nam ukratko povijest `upne crkve Uzvi{enja svetog Kri`a pa }e svi zainteresirani, a nije ih malo i ne samo iz Siska, imati na dohvat ruke izvor informacija.

Sisa~ko-moslava~ki kraj mogao bi dobiti prvog progla{enog sveca u liku fra Ivana Bonifacija Pavleti}a, relativno malo poznatog sve}enika, ro|enog u Zbjegova~i kraj Kutine. Ovim tekstom nastojimo saznati ne{to o ovom vrijednom redovniku.

Tu je i uobi~ajena rubrika „Iz `ivota @upe“, u kojoj donosimo niz aktualnih doga|aja u @upi. Tako|er, ovom prigodom izra`avamo dobrodo{licu novom `upnom vikaru vl~. Ivici Tomaku koji je stigao na slu`bu u na{u @upu.

Urednik

Kri` ljubavi – list `upe Uzvi{enja svetog Kri`a • Sisak, Trg bana J. Jela~i}a 1 Tel 044/523-196 fax. 044/521-311 • www.svetikrizsisak.hr • E-mail: sveti.kriz@hi.t-com.hr Glavni i odgovorni urednik: Antun Sente, ml., `upnik • Glavni urednik: Zoran Crljenica • Grafi~ki urednik: Alem Bio~i} Ure|iva~ki kolegij: Alojzije Petranovi}, Lojzo Buturac, Anica Potkonjak, Ivanka Palac, Nikolina Mesi} • Lektor Bo{ko Zeli} • Fotografije: Miroslav Ki{ – Mimi, Alem Bio~i}, Damir Sklizovi}, Bla`enka Sunte{i} • Tekstove i fotografije ne vra}amo. • Priprema i tisak: Denona d.o.o., Zagreb • Naklada: 1000 primjeraka

1

Uvodnik Dragi moji Si{~ani!

U

~itanjima koja nam Crkva daje za razmatranje na svetkovinu Svetoga kri`a pronalazimo dio dijaloga izme|u Isusa i Nikodema. Taj tajnoviti susret poti~e me na razmi{ljanje o nekim doga|anjima oko na{e `upne crkve.

Promatram, petkom i subotom nave~er do ranih jutarnjih sati kako se ovdje ispred na{e crkve sastaju mnogi na{i mladi, ako je mlad ~ovjek od 16 godina, onda su mnogi od njih jo{ djeca. Pomislio bi ~ovjek, mo`da i oni poput Nikodema `ele no}u potra`iti odgovore na pitanja koja ih mu~e. Istina pitanja ne postavljaju, ali mi stariji – odgovorni – (barem bi to trebali bit) trebali bi postavljati pitanja, a neki ih postavljaju. Mnogi su mi pri{li i ve} s osudom pitali kako to ja mogu trpjeti, to je olo{ dru{tva, toliko psovki, pa ~ak i nemoralnih ~ina, a tu pred svetim mjestom, pred na{om crkvom. S druge pak strane ljudi koji navrate u Sisak, i vide toliki broj mladih, s ~u|enjem me pitaju: „Kako sam ih uspio pridobiti pred crkvu?“ Zanimljivi zaklju~ci i jednih i drugih.

Vratimo se Nikodemu, uglednu `idovu, farizeju, ~ovjeku intelektualcu, koji je u Kristu prepoznao Boga koji me|u ljudima ~ini velebna djela. Ali ipak nije sve razumio, nekako je previ{e prizeman, nije razumio Kristov poziv ~ovjeku da se neprestano mijenja na bolje. A ~ovjeku se mogu}e mijenjati na bolje ako se ra|a nanovo, odnosno ako je proiza{ao iz Boga. Drugim rije~ima, ako mu je djelovanje i promi{ljanje utemeljeno na Bogu. A Bog je ~ovjeka spasio po kri`u.

Nikodem je osje}ao da u Isusu ima ne{to lijepo, ne{to izvanredno, stoga se htio s njim susresti.

Zbog svog polo`aja ~inio je to tajno. Istina, kod smi{ljanja plana osude Krista sa strane svojih kolega farizeja poku{ao se zalo`iti za Isusa (usp. Iv 7, 51), te darovao pomasti za ukop mrtvog Kristova tijela (usp. Iv 19,39), ali nekih drugih intervencija Nikodema za Krista ne nalazimo u Svetom pismu.

Mo`da i na{i mladi, koji se okupljaju pred crkvom Uzvi{enja svetoga Kri`a, poput Nikodema, u tom prostoru ispunjenom Kristovom prisutno{}u, primje}uju ne{to lijepo i izvanredno, samo se boje svojih mladih kolega, da ih ne}e razumjeti i zbog toga odbaciti ili se jo{ vi{e boje prihva}anja u „klub“ onih koji svoj `ivot vide samo u glamuraoznosti i celebrity dru{tvu.

Nije mi `elja uspore|ivati stil `ivota Nikodema i `ivot dana{njih, na{ih sisa~kih, mladih. Tu postoji velika razlika, ali ipak ono {to im vidim zajedni~ko, tra`enje je Lijepoga Savr{enog – Boga.

Stari na{i znaju re}i kako se dana{nja djeca i mlade` ne znaju vi{e ni igrati. Mo`da zato {to je iz njihova `ivota u potpunosti maknut kri` ili drugim rije~ima, smisao za trpljenje, `rtvovanje,… ne znaju se ni~ega odre}i i sve {to po`ele dobiju, na `alost samo u materijalnom smislu. S druge, pak, strane koliko god vapili za duhovnim te{ko do toga dolaze, jer u na{im obiteljima toga uvelike nedostaje.

Mo`da ba{ zato `ele no}i i no}i provoditi u sjeni kri`a na{e crkve.

Istina, njihovo pona{anje, u tim no}nim satima, nije slika pobo`nog vjernika koji boravi pred Svetim, ali je odraz `udnje za ljepotom – onom istinskom, Bo`anskom ljepotom. Ono {to oni pokazuju sve je drugo samo ne to. Mo`da je to njihov bunt {to, tu Bo`ansku ljepotu, u nama starijima i iskusnima ne pronalaze. Ti mladi, kako god ih mi do`ivljavali, zapravo su odraz nas samih. Oni su najbolji pokazatelji kakvi smo mi stariji. To su na{a djeca, mi smo ih odgojili, htjeli to priznati ili ne oni samo oslikavaju nas same.

Na kraju treba li tjerati tu djecu ili mlade, zbog nedoli~nog pona{anja, od na{e crkve. Odgovor poku{avam prona}i u doga|aju Isusova razapinjanja. Tiskala se tada oko Isusa silna svjetina i sva{ta su Isus predbacivali. U njoj je bio i satnik koji je kad je vidio {to se sve zbiva povjerovao u Krista (usp. Lk 23, 47). Tko zna, tko se sve tiska oko crkve sv. Kri`a i {to sve vidi ta mladena~ka svjetina?

Kako god bilo trudit nam se oko vlastitih djela da budu u~injena u Bogu koji je Istina i vodi nas k Svjetlosti. (Usp. Iv3,21) ^estitam Vam svetkovinu na{e `upe Uzvi{enja svetoga Kri`a!

2

Va{ `upnik Antun

Iz `ivota @upe 13. lipnja Mala, u travu zarasla, zapu{tena na rubu ceste uz Savu stajala je kapelica svetog Antuna. Samo bi poneka starica zastala, prekri`ila se i tiho izmolila neku molitvu.

Ove godine je na{ `upnik mr. sc. Antun Sente odlu~io uz pomo} mje{tana, `upljana i ostalih dru{tvenih struktura obnoviti kapelicu i vratiti joj izgubljenu ljepotu.

Nakon dugo godina kapelica je zablistala vanjskim izgledom, a svoju unutra{njost je uresila kipom sv. Antuna stavljaju}i do znanja svakom prolazniku: Zaustavi se, prekri`i se, pogledaj me, tu sam, ~uvam Te, bdijem nad Tobom i pratim Te na Tvom putu.

Kapelica je sve~ano otvorena i blagoslovljena, 13. lipnja uve~er, za vrijeme misnog slavlja koje je, uz na{eg `upnika Antuna Sentea i pre~. Alojzija Petranovi}a, slavio mons.

Vladimir Stankovi}, kanonik zagreba~ki.

Na Svetoj misi je, unato~ ki{ici koja je stalno rominjala, sudjelovao veliki broj

vjernika i gra|ana predvo|eni gospodinom Dinkom Pintari}em, gradona~elnikom grada Siska, koje su mje{tani, poslije euharistijskog slavlja po~astili obilnim domjenkom. Tom prigodom gospodin Zdenko Slavni}, predsjednik Mjesnog odbora Galdova Kaptolskog proglasio je svetog Antuna za{titnika navedenog Mjesnog odbora te izrazio `elju da se ovakvo slavlje doga|a svake godine.

Neka Gospodin, po zagovoru sv. Antuna, ~uva i blagoslovi sve koji su pomogli u realizaciji ovog divnog djela, a ~ije je ostvarenje bilo ujedno otvorenje Dana zahvale na{e @upe.

14. lipnja `upljani na{e @upe, u tri autobusa, hodo~astili su na bolesni~ko hodo~a{}e u Hrvatsko nacionalno sveti{te Majci Bo`joj Bistri~koj.

foto: A. Sente

foto: Vogrinc

20. lipnja odr`ana je promocija 48. broja `upnog lista Kri` ljubavi i internetske stranice na{e @upe. Predstavljanje lista, odnosno njegovog sadr`aja, zapo~eo je urednik Zoran Crljenica, a nakon njega je o listu govorio pre~. Ivan Mikleni}, glavni urednik Glasa Koncila. Pre~. Mikleni} je istaknuo va`nost pisane rije~i i medija danas, potaknuo je sve prisutne da pi{u, da {ire vijesti o doga|ajima iz svoje `upe, jer sve ono {to nije ostalo negdje zapisano, {to netko u nekom trenutku svoga `ivota nije zabilje`io, jednostavno

3

Iz `ivota @upe Promociju lista @upe i internetske stranice svojim su izvedbama obogatili na{i mladi glazbenici: Ivona Konjeti}, Ivana Gali}, Danijela Skrbin i Filip Stengl, ~lanovi `upnog Zbora mladih „Kri` ljubavi“, a sam program predstavljanja vodila je Kornelija Marovi}.

21. lipnja autobus hodo~asnika iz Siska krenuo je u Zagreba~ku katedralu na sve}eni~ko re|enje na{em Dra`enu Laucu, |akonu, koji je u na{oj @upi, slu`bovao na pastoralnom praktikumu.

Na Kaptol smo do{li dovoljno rano da na|emo mjesta u Katedrali kako bismo bili bli`e i bolje vidjeli i ~uli Svetu misu i sam ~in re|enja.

Dolaskom roditelja i rodbine re|enika Katedrala je bila puna jer je taj dan ~inu sve}eni~kog re|enja pristupilo 14, a |akonskom re|enju 1 kandidat.

foto: Darija

pada u zaborav. Pre~. Mikleni} pohvalio je i tekstove uvr{tene u `upni list istaknuv{i kako oni, iako ispunjavaju svoju osnovnu funkciju preno{enja informacija, nisu samo informativni tekstovi, ve} i tekstovi koji u sebi sadr`e vrlo jasno izra`ene duhovne misli.

Nakon {to je predstavljanje lista zavr{eno duhovitim tekstom o savr{enom `upniku, na{ je `upnik, vl~. Antun Sente, predstavio internetsku stranicu @upe koja se mo`e posjetiti na adresi www.svetikrizsisak.hr.

Na toj adresi mo`e se saznati sve o aktualnostima iz `ivota @upe, mogu se pro~itati `upne obavijesti za teku}i tjedan, saznati zanimljivosti o katehetskim skupinama koje djeluju u @upi, pro~itati razmi{ljanja na temelju biblijskih tekstova, a mo`e se zaviriti i u galeriju slika.

4

Iz `ivota @upe Svetu misu slavio je kardinal Bozani}.

Svi smo ipak s nestrpljenjem o~ekivali sam ~in re|enja.

Bili smo zadivljeni tim ~inom, ~inom kada se ~ovjek u potpunosti predaje Gospodinu i kada svoju poniznost potvr|uje lijeganjem na pod – kada postaje Kristov izaslanik na zemlji, ~ovjek koji {iri evan|elje, brine o svojim vjernicima, ulijeva u njihova srca ljubav, ljubav za Krista.

I mi nazo~ni, obnavljali smo vjeru i mi smo se predavali Gospodinu, duboko u du{i smo se kao i re|enici pribli`ili Gospodinu, predali mu se i molili.

Zahvaljivali smo Gospodinu {to je petnaest mladi}a uputio njihovim putem, a mi }emo i dalje moliti kako bi se tom pozivu odazvao {to ve}i broj mladi}a i djevojaka.

Bili smo sretni {to je vl~. Dra`en Lauc bio u na{oj @upi i s nama slavio Svetu misu, molio krunicu i pripremao se za rad s vjernicima.

Istog dana nakon ve~ernje Svete mise mladi na{e @upe organizirali su bdijenje.

Crkva je bila otvorena do pono}i, svatko tko je htio mogao je u}i, na par trenutaka pobje}i od gradske buke, upaliti svije}u, pomoliti se, sjediti u ti{ini, razmi{ljati ili zapjevati zajedno s mladima. Bdijenje ovoga tipa prvi je puta u na{oj @upi organizirano ve~er uo~i Duhova. Tada su se mnogi mladi u potrazi za subotnjim provodom ~udili otvorenoj crkvi i onima koji u nju ulaze. Ovoga puta otvorena crkva nije djelovala tako neobi~no, a i zapaljenih svije}a pred oltarom bilo je ne{to vi{e.

Nedjelja 22. lipnja bila je vrhunac `upnih Dana zahvale. Svetu misu u deset sati predvodio je mladomisnik vl~. Dra`en Lauc koji je dan prije u Zagreba~koj katedrali zare|en za sve}enika. Sveta misa je zapo~ela procesijom u kojoj su, uz sve}enike, ministrante i ~ita~e, sudjelovali i predstavnici svih katehetskih skupina. Na Misi je bilo osobito lijepo ~uti

pjesmu svih na{ih `upnih zborova, ~ime se pokazalo da kor nikada nije i ne mo`e biti premalen ukoliko se na njemu `eli prezentirati zajedni{tvo.

Nakon Svete mise `upljani su se okupili foto: D. Kurtovi} ispred zgrade Velikog kaptola gdje se odr`avao sredi{nji program Dana zahvale. Program je trajao od 12 do 18 sati, a osnovna ideja bila je zahvaliti Bogu za sve ono {to smo ove godine uz njegovu pomo} postigli te predstaviti rad katehetskih skupina koje djeluju u @upi: Skupina prvopri~esnika, Skupina krizmanika, Zbor mladih „Kri` ljubavi“, Zajednica mladih, @upni zbor „Sv. Cecilija“, Katekumeni, Kreativna radionica, HKDPD Sisak, Dje~ji zbor „Kri` ljubavi“, Caritas, Dramska skupina, Skupina za povijesna istra`ivanja, Karitativna skupina za brigu o starijim osobama, Marijina legija, Uredni{tvo lista Kri` ljubavi, Skupina ~ita~a, Biblijska skupina, Skupina ministranata, Skupina za pripremanje prigodnih sve~anosti. Neke skupine predstavile su se kroz razgovor s voditeljima programa Anicom Potkonjak, Kornelijom Marovi} i Robertom Sunte{i}em, a one skupine, koje su bile u mogu}nosti, svima prisutnima prezentirale su svoj rad. Tako su na pozornici zapjevali @upni zbor „Sv. Cecilija“, `upni Zbor mladih „Kri` ljubavi“ i Dje~ji zbor „Kri` ljubavi“, ~lanovi Dramske skupine izveli su predstave Sv. Kvirin na Roki}u i Lifehouse’s everything skit, radovi ~lanova kreativne radionice mogli su se kupiti na {tandovima, a

5

Iz `ivota @upe

foto: Mladi

~itav program pjesmom je obogatio i nastup VIS Emanuel iz Velike Gorice. Oni koji su `eljeli oku{ati svoju sre}u mogli su sudjelovati u izvla~enju tombole od koje je svaka bila dobitna i sadr`avala vrijedne nagrade. Te nedjelje nitko nije morao `uriti ku}i i spremati ru~ak budu}i da se prodavao gula{, hot dog i kola~i koje su ispekli na{i `upljani, a `e| se gasila na {tandu s osvje`avaju}im sokovima i pivom. Sav prihod koji je sakupljen na Danima zahvale namijenjen je za popravak kri`a na zabatu na{e crkve. Na kraju dana svi sudionici Dana zahvale bili su umorni i iscrpljeni, ali istovremeno i sretni i ispunjeni jer su imali prigodu provesti cijelo popodne s ~lanovima svoje @upe, sjesti i popri~ati s onima s kojima se, zbog stalne `urbe i mnogih obveza, vide tek u prolazu te svojim zajedni{tvom cijelom gradu pokazati koliko je na{a Crkva uistinu `iva i kako svatko, samo ukoliko to `eli, u njoj mo`e prona}i mjesto za sebe.

U ponedjeljak 23. lipnja, nakon svih ovih zna~ajnih doga|aja u na{oj @upi, posjetili smo `upu u kojoj su se tih dana tako|er doga|ale mnoge velike stvari. Naime, povodom blagdana Sv. Ivana u `upi Svetog Ivana Krstitelja u Svetom Ivanu Zelini odr`avala se trodnevnica na koju je bio pozvan na{ `upnik predslaviti Svetu misu, a zbor mladih uljep{ati Misno slavlje pjesmom. Prije

6

nego {to smo stigli u Zelinu, zaustavili smo se u `upi Svih svetih u Sesvetama gdje nas je do~ekao tamo{nji `upnik vl~. Bo`idar Ten{ek. Vl~. Ten{ek proveo nas je kroz novu crkvu koja je jo{ uvijek u izgradnji, a koja je podignuta zbog toga {to je prostor stare crkve bio premalen da bi primio onoliko vjernika koliko ih nedjeljom do|e na Misu. Vele~asni nam je pokazao i prostore novog pastoralnog centra koji ima ~ak i u~ionice u kojima u~enici i studenti mogu u miru i ti{ini pripremati svoje ispite. Nakon Sesveta zaputili smo se prema Zelini gdje nas je do~ekao `upnik Dragutin [engula, mnogima poznat i iz Siska gdje je obavljao slu`bu `upnog vikara u `upi sv. Marije. Prije Svete mise `upljani su se pobrinuli da ne budemo ni gladni ni `edni pripremiv{i nam bogatu zakusku. Misu je, kao {to je ve} re~eno, vodio na{ `upnik koji je propovijedao na temelju Isusovih rije~i iz Matejevog evan|elja: „[to ima{ gledati trun u oku brata svojega, a brvna u svom oku ne zapa`a{!“ Na Svetoj misi sudjelovao je i gospodin Vid Balog, kolega vl~. [engule iz sjemeni{ta, sada poznati glumac Kazali{ta Komedija. Vid Balog je na kraju Svete mise pro~itao nekoliko stihova Frana Galovi}a, a zbor mladih je bio pozvan otpjevati jo{ par pjesama za sam kraj. Nakon Mise sudjelovali smo kod paljenja krijesa ispred crkve, a onda ponovo bili pozvani u pastoralni centar na drugi dio zakuske. Ono po ~emu }e nam svima, vjerujem, Zelina ostati u sje}anju jest gostoljubivost doma}ina i iskrena radost koja se mogla vidjeti na njihovim licima zbog na{ega dolaska. Upravo stoga zaista smo se osje}ali posebno i vrijedno te se nadamo da smo i mi na{e doma}ine uspjeli ispuniti i razveseliti svojom pjesmom.

U petak 4. srpnja otputovali smo u Hercegovinu kako bismo sudjelovali na mladoj misi vl~. Dra`ena Lauca u Studencima, a dan prije posjetili Me|ugorje. Autobus je krenuo u 21 sat ispred na{e crkve uz `upnikov

Iz `ivota @upe

foto: D. Kurtovi}

blagoslov. Molitva, pjesma, tihi razgovor i zaustavljanjem autobusa prekidan san pratili su nas cijelim putem. U subotu rano ujutro stigli smo u Me|ugorje. Neki su ve} tamo bili mnogo puta, a nekima je ovo bio prvi posjet.

Prvo na{e odredi{te u Me|ugorju bila je, naravno, crkva te molitva krunice i kri`noga puta u parku iza crkve. Ono {to mo`e posebno o~arati ~ovjeka ve} u prvih nekoliko trenutaka boravka u Me|ugorju je mir i ti{ina koji vladaju tim mjestom i koje ljudski govor svojom ja~inom ne mo`e nadglasati. Nakon krunice i kri`noga puta oti{li smo do kipa Uskrsloga Krista kojemu iz noge svakoga trenutka izvire kap vode za koju mnogi vjeruju da nije obi~na i da sadr`i u sebi ne{to ljekovito. Iako su jo{ uvijek bili rani jutarnji sati, vru}ina je bila velika pa smo se odvezli do slapova Kravice da se malo osvje`imo; bilo je me|u nama i onih odva`nih koji su hrabro sko~ili u tu ~istu, ali prili~no hladnu vodu.

Posjet slapovima Kravice iskoristili smo i kao prigodu da odemo do vl~. Dra`ena koji je, iako je bio u gu`vi i pripremama za veliki dan, ipak uspio odvojiti i malo vremena za nas. Poslijepodne u Me|ugorju smo imali slobodno pa su ga mnogi iskoristili za odmor, kupovinu suvenira ili za penjanje na brdo Kri`evac. Da se ~ovjek popne do kri`a koji se nalazi na vrhu brda Kri`evac, mora prije}i ~etrnaest postaja kri`noga puta. Put

koji vodi od postaje do postaje nije ure|en, to je neutaban put, put pun strmina i klizavog kamenja. Me|utim, kada se ~ovjek popne na vrh i stane u podno`je kri`a osje}a se sigurno i za{ti}eno, osje}a se onako kako bi se svaki vjernik trebao osje}ati u svakome trenutku svoga `ivota – kao pobjednik.

Nave~er smo sudjelovali na Svetoj misi i na klanjanju koje se tako|er vrlo posebno utisne u ~ovjeka. Zadivljuju}e je vidjeti tisu}e ljudi kako ponizni pred prisutno{}u svoga Boga sklapaju ruke, izgovaraju svoje najintimnije molitve i zahvaljuju.

U nedjelju ujutro 6. srpnja oti{li smo na Brdo ukazanja i tamo se u ti{ini pomolili pred Marijinim kipom. Nakon toga zaputili smo se u Studence u crkvu Presvetog Srca Isusova na Mladu misu vl~. Dra`ena Lauca. Uz Mladu misu vl~. Dra`ena slavila se i Zlatna misa fra Rade Dragi~evi}a tako da je te nedjelje u Studencima bila dvostruka sve~anost. Na samom po~etku slavlja roditelji su blagoslovili vl~. Dra`ena i na taj ga na~in predali iz svojih u Bo`je ruke. Bra}a i sestre priredili su mali recital koji su izveli na po~etku Mise, a sudjelovali su i kod prinosa darova i molitve vjernika. Bilo je jako lijepo vidjeti kako je cijela, vl~. Dra`enova, obitelj okupljena oko oltara i kako su mu svi iznimno velika podr{ka. Na Misi je propovijedao don Mario Volarevi}, mladomisnikov prijatelj iz studentskih dana, koji je progovorio o va`nosti ~ovjekovog odaziva na Bo`ji poziv, jer, kako je rekao, Bog uvijek poziva, a o ~ovjeku ovisi ho}e li se odazvati tome pozivu ili ne. Vl~.

Dra`en se hrabro odazvao i na tome smo mu svi zahvalni. Nakon Svete mise bili smo gosti na sve~anom ru~ku s kojeg smo, na `alost, morali rano oti}i jer nas je jo{ ~ekao dugi put do ku}e. Zahvalili smo vl~. Dra`enu {to nas je tako lijepo ugostio, zahvalili smo mu na danima koje je proveo u na{oj @upi i po`eljeli mu sre}u u daljnjem radu. U Sisak

7

Iz `ivota @upe

foto: M. [ari}

smo stigli iza pono}i uz pjesmu koja nas je pratila gotovo cijelim putem.

Na kraju jedno veliko hvala gospo|i Anici Potkonjak na organiziranju puta, na anga`manu i povrh svega, strpljivosti jer bez njezinog truda ovaj put ne bi bio ni upola tako lijep.

U srijedu 16. srpnja vjernici na{e `upe hodo~astili su Gospi Karmelskoj u Samostan sestara karmeli}anki u Brezovici.

U utorak 5. kolovoza na Dan zahvalnosti i Dan branitelja na{i `upljani hodo~astili Majci Bo`joj Trsatskoj.

U subotu 9. kolovoza `upljani `upe Uzvi{enja svetog Kri`a uprili~ili su opro{tajnu sve~anost na kojoj su se oprostili od ~asne sestre Marte Bari{i} koja je 23 godine slu`bovala u Sisku. Na misnom slavlju kojeg je, uz koncelebraciju pre~. Alojzija Petranovi}a predslavio, na{ `upnik Antun, okupili su se brojni Si{~ani koji su poznavali s. Martu.

Nakon misnog slavlja uprili~en je opro{tajni program u dvori{tu Pastoralnog centra u kojem je prezentirano djelovanje s. Marte u @upi i gradu Sisku.

Malo je mladih ljudi koji se opredijele za duhovna zvanja, a me|u njima je bila i dvadesetogodi{nja djevojka Barica Bari{i}, ~etvrto od sedmero djece majke Jane i oca Franje iz Gradi}a kraj Velike Gorice. 1972. godine djevojka Barica Bari{i} u{la je u sa-

8

mostan Sestara milosrdnica u Zagrebu u Frankopanskoj ulici, te nakon potrebne formacije dobila redovni~ko ime sestra Marta.

Nakon zavr{ene redovni~ke formacije, te teolo{ke i glazbene izobrazbe s. Marta prvu je slu`bu vr{ila u `upi Svetog Jurja mu~enika u \ur|evcu ~etiri godine. 1985. godine po odluci svoje provincijalne glavarice premje{tena je u Sisak, u `upu Uzvi{enja svetog Kri`a, gdje je vr{ila slu`bu orgulja{ice, zborovo|e, vjerou~iteljice i `upne katehistice.

Mnoga djeca, sada ve} odrasli ljudi, a negda{nji |aci osnovnih {kola 22. lipnja i Ivana Kukuljevi}a sje}at }e se ~asne sestre Marte kao pobo`ne vjerou~iteljice koja ih je u~ila moliti te ih pripremala za sakrament Prve svete pri~esti. S. Marta ostat }e u sje}anju brojnih vjernika kao orgulja{ica i voditeljica Dje~jeg @upnog zbora i @upnog zbora Sv. Cecilija.

Subota 16. kolovoza I ove godine organizirano je tradicionalno hodo~a{}e Si{~ana u hrvatsko nacionalno sveti{te Majka Bo`ja Bistri~ka. Odavno Si{~ani hodo~a{te Majci Bo`joj Bistri~koj, prvu subotu nakon svetkovine Uznesenja bla`ene djevice Marije na nebo odnosno, Velike Gospe. Tako je to bilo i ove godine. No, ipak ove je godine bilo malo druga~ije. Na poticaj mr. sc. Antuna Sentea, `upnika `upe Uzvi{enja svetog Kri`a i pre~asnog Zdravka Novaka, dekana Sisa~kog, predlo`eno je Gradu Sisku da se u hodo~a{}e uklju~e udruge i zajednice koje djeluju pri Gradu te samo Gradsko poglavarstvo. Prijedlog je prihvatilo Gradsko poglavarstvo i nakon nekoliko susreta predstavnika Grada i Dekanata dogovoren je program hodo~a{}a.

Hodo~a{}e je zapo~elo polaskom iz Siska ve} ujutro u 5 sati, a ulazna procesija hodo~asnika u sveti{te bila je u 7 i 15 minuta. Uslijedilo je nezaobilazno ispovijedanje kod Bistri~ke Gospe. Dojmljiva je bila pobo`nost kri`nog puta u kojoj su

Iz `ivota @upe sudjelovali svi hodo~asnici, a predvodio ga je pre~asni Zlatko Koren, ~uvar bistri~kog sveti{ta i dekan Stubi~ki. Ljepotu pokorni~ke procesije, koja se polako penjala do vrha bistri~ke Kalvarije posebno su ukrasili ministranti `upa Poho|enja Bla`ene Djevice Marije i Uzvi{enja svetoga Kri`a.

Sredi{nji dio hodo~a{}a bilo je euharijstijskog slavlje slavljeno u crkvi na otvorenom posve}enoj bla`enom Alojziju Stepincu, koje je predvodio mr. sc. Antun Sente, ml. u koncelebraciji sa sve}enicima Sisa~kog dekanata.

Svetoj misi prethodila je ulazna procesija od bazilike do Stepin~eve crkve na otvorenom u kojoj su sudjelovali sisa~ki ministranti, ~lanovi kulturno umjetni~kih dru{tava s podru~ju grada Siska u prekrasnim narodnim no{njama, Gradsko – `eljezni~arska limena glazba, po~asna garda Grada Siska, dopredsjednik Gradskog vije}a Grada Siska koji je nosio zavjetnu svije}u M. B. Bistri~koj, te brojni vjernici.

U pozdravnom slovu pre~. Koren pozdravio je sisa~ke hodo~asnike te im zahvalio {to su svojim prilogom pomogli izgradnji bistri~kog zvonosvira. U prigodnoj propovijedi isusovac, pater Stjepan Harja~, pozvao je vjernike na ja~e {tovanje bla`ene djevice Marije, te istaknuo kako zajedni~ko slavljenje Boga izgra|uje ~ovjeka te svjedo~i o dugoj vjerni~koj tradiciji, ali i pripadnosti Hrvata kulturnim narodima Europe.

Na misnom slavlju sudjelovalo je oko pet tisu}a vjernika od kojih je najvi{e bilo Si{~ana, koji su na Bistricu doputovali u 35 autobusa te mnogi u privatnoj organizaciji.

Op}i dojam hodo~asnika je da se na ovakav na~in uvelike doprinosi duhovnoj izgradnji vjernika, te se ujedno na dobar na~in prezentira grad Sisak. Ponovilo se!

U nedjelju 17. kolovoza mons. dr. Ante Jozi}, tajnik Apostolske nuncijature u Moskvi predslavio je misno slavlje u crkvi Uzvi{enja svetog Kri`a u Sisku. Na po~etku misnog slavlja prenio je pozdrave nadbiskupa dr.

Nikole Eterovi}a, tajnika Biskupske sinode i naslovnog Sisa~kog nadbiskupa.

U prigodnoj propovijedi pozvao je Si{~ane da nasljeduju Krista te se mole sv.

Kvirinu. U zahvalnoj rije~i `upnik mr. Antun Sente, zahvalio je mons. Jozi}u na posjeti i slavljenoj euharijstiji, te ga zamolio da kao diplomat Svete Stolice u~ini sve {to je u njegovoj mo}i kako bi Kvirinova biskupija u Sisku {to prije o`ivjela, na {to je tajnik Apostolske nuncijature u Rusiji uzvratio da }e Sisa~ka biskupija sigurno biti o`ivljena u skoro vrijeme.

U nedjelju 24. kolovoza na ve~ernjoj Misi koju animiraju mladi `upe Uzvi{enja svetog Kri`a vjernicima je predslavitelj misnog slavlja `upnik mr. Antun Sente, predstavio Jamesa Davida Harrisa, dugogodi{njeg

9

Iz `ivota @upe pilota i instruktora letenja u Zra~nim snagama SAD-a.

Potaknut nedjeljnim evan|eljem u kojem Isus pita svoje u~enike {to ljudi govore o njemu, `upnik Sente postavio je gospodinu JD, kako ga popularno zovu, sli~no pitanje: {to ljudi u SAD-u govore za Isusa Krista. Gost iz Amerike je odgovorio kako se predod`ba o Americi koja se dobiva samo preko holivudskih proizvoda nije prava koje se on srami. Ljudi u SAD-u, koji su veoma religiozni i brojni, u Isusu iz Nazareta prepoznaju Boga.

Razgovor izme|u Jamesa Davida Harrisa i `upnika Antuna, u crkvi ispunjenom mladima prevodio je Stefan Bira~, ~lan bejzbol kluba Sisak Storks.

U Sisku ovih dana borave gosti iz Amerike pod vodstvom profesionalnog trenera Davida Mossa, trenera TEXAS Baseball Academije u Houstonu koji su i ove godine u Sisku organizirali bejzbol kamp.

10

Naime, 2002. godine James David Harris inspiriran ~injenicom da se bejzbol igra i izvan Amerike i u `elji da pomogne svojim znanjem o toj igri, organizira prvi u nizu od {est bejzbol kampova u na{em gradu.

Uz bejzbol, voditelji kampa organizirali su i te~ajeve engleskog jezika s pojmovima vezanih za ovaj sport. Ove godine u kampu je radilo vi{e od tridesetero djece s podru~ja Siska, Kutine, Mo{}enice i Petrinje {to dodatno govori o zainteresiranosti mladih za ovaj {port. Prvog dana kampa `upnik mr. Antun Sente do{ao je pozdraviti polaznike kampa i ohrabriti ih da uz svoju snagu i vje{tine oja~aju i u vjeri i da je dobro zatra`iti Bo`ju pomo}, {to su djeca dobro prihvatila. @elja je organizatora zajedni~kim dru`enjem nastaviti zapo~ete kontakte mladih katolika iz Siska i Crkve iz Houstona Southway Community church i Fellowship Bible church.

N. Mesi}, A. Potkonjak, A. Sente

Iz `ivota @upe Dje~ji zbor “Kri` ljubavi” krenuo na smotre

S

gom i novu, jo{ neizvo|enu pjesmu “Pi{emo Ti”. Nije bilo potrebno tra`iti autore na{e nove pjesme izvan @upe. U~inile su to na{e mlade “snage”, tekst je napisala Nikolina Mesi}, a autorica glazbe je Dolores [imunovi}, koja nas je, kao {to to ~ini svake nedjelje na Misi, pratila na orguljama. U instrumentalnoj pratnji pridru`ili su nam se i ~lanovi Zbora mladih “Kri` ljubavi”: Mario [ari} na gitari i Danijela Skrbin na flauti i time pridonijeli na{em boljem predstavljanju.

foto: A. Sente

udjelovanjem na smotrama dje~jih `upnih zborova “Zlatna harfa” i “Zlatna lira”, Dje~ji zbor “Kri` ljubavi” do`ivio je prvo predstavljanje izvan @upe.

Smotra dje~jih zborova Zagreba~ke nadbiskupije “Zlatna harfa” odr`ana je 14. lipnja u crkvi Marije kraljice apostola u Zapre{i}u.

Na smotri se predstavilo ~etrnaest zborova.

Svaki zbor otpjevao je dvije pjesme, jednu zadanu i jednu autorsku, jo{ neizvo|enu.

Na{ zbor otpjevao je zadani psalam “Ti si, Gospodine” (Ps. 16.), sa solistom Jurajem Ju-

11

Iz `ivota @upe dru`enja nakon smotre, ta nagrada bi vjerojatno bila na{a.

S ovih smotri vratili smo se puni dojmova. Vidjeli smo i ~uli {to i kako rade ostali dje~ji `upni zborovi. ^uli smo dosta novih pjesama, od kojih su nam se neke posebno svidjele. Sigurno }emo jo{ neko vrijeme pri~ati o rasplesanoj ~asnoj sestri, ~ije pokrete s veseljem prate svi ~lanovi njenog zbora, nadahnutoj izvedbi crna~ke duhovne pjesme “Siyahamba”, zanimljivim koreografijama koje su nam pokazale kako se i uz duhovne pjesme mo`e zaplesati... S obzirom na to da Dje~ji zbor “Kri` ljubavi” u ovom sastavu radi manje od godinu dana, a zborovi koji su nastupali na navedenim smotrama i po nekoliko godina, mo`emo biti zadovoljni na{im nastupima i time kako smo predstavili na{u @upu, te zahvalni na{em `upniku {to nas je ohrabrivao i poticao u pripremama za ove smotre. Reakcije djece, ~lanova zbora “Kri` ljubavi”, sve govore: “Idemo i sljede}e godine!”.

Ivanka Krnic

foto: A. Sente

Osim priznanja za nastup, koje je dodijeljeno svim zborovima, Dje~ji zbor “Kri` ljubavi” dobio je i nagradu za najpa`ljivije pra}enje smotre i tako je, na neki na~in, istaknut izme|u ~etrnest zborova.

Drugoga dana, 15. lipnja, krenuli smo na jo{ jednu smotru dje~jih `upnih zborova, “Zlatnu liru”. Ova smotra odr`ana je u @upi Bla`enog Alojzija Stepinca (Bestovje-NovakiRakitje) i na njoj se predstavilo deset zborova. Od tih deset zborova, tri su sudjelovala i na “Zlatnoj harfi”, a jedan od ta tri zbora bio je i na{ zbor. Tu smo mogli otpjevati dvije pjesme po izboru, a mi smo odabrali na{u novu pjesmu “Pi{emo Ti” i pjesmu “On me|u nas je do{ao”. Po reakcijama publike, odnosno ostalih zborova, ~ini se da je odabir bio dobar. I ovaj put na{ nastup su obogatili svojim sviranjem Dolores, Danijela i Mario.

Dje~ji zbor “Kri` ljubavi” istaknut je kao jedini zbor koji je do{ao iz `upe koja nije na podru~ju grada Zagreba, ~ime je “Zlatna lira” prerasla zagreba~ke okvire. Da je ovaj put, osim priznanja, dodjeljivana nagrada za najrasplesaniji i najveseliji zbor tijekom

12

Iz `ivota @upe Mali Lo{inj

T

og ponedjeljka stajala sam, ~vrsto dr`e}i svoj, tonu te`ak, kofer, me|u 30 nepoznatih ljudi s kojima bih trebala `ivjeti idu}ih tjedan dana. Osje}ala sam se upla{eno i bila sam zbunjena, neprestano se pitaju}i {to ja radim ovdje. Posvuda nasmije{ena lica, a u meni svejedno nelagoda. Po~ele su igre upoznavanja i ja sam se osje}ala opu{tenije i ugodnije.

Oko mene neprestano iskreni smijeh, ne{to na {to ina~e nisam navikla. Tema prvog dana na{eg dru`enja bila je ljubav.

Stavljena sam u skupinu od desetero ljudi. Stisnuto sam sjedila na stolcu, previ{e ustra{ena da bih izrekla svoje mi{ljenje. Ve} u prvih sat vremena ostala sam zadivljena ljudima i njihovom predano{}u vjeri i Bogu.

Opet pitanje „[to ja tu radim?“ Tako sam daleko od svih njih... Drugi dan, sjede}i u

istoj sjenici, s istim ljudima, samo s drugom temom – zapovjedi, u`ivala sam slu{aju}i ih, bez potrebe da ne{to ka`em. Sa `eljom da slu{am, upijam i u~im.

Radionice su prolazile, a ljudi su postajali sve opu{teniji. Zajedni~ke kateheze bile su mi najdra`e jer sam u prostoriji osje}ala samo pozitivnu energiju i toplinu, posebno dok sam slu{ala sve}enika kako pri~a o Isusu Kristu, Bogu i ljudima.

Tre}i dan, dan {utnje i duhovne plodnosti, bio je posve}en svakome individualno, za razmi{ljanje, molitvu...Taj dan bio mi je najte`i, no tada sam shvatila da se nalazim u raju. Shvatila sam da je Mali Lo{inj mali raj na kojem do tebe ne dopire ni{ta lo{e, nad kojim je za{titni oblak, na kojem mo`e{ pokazati pravoga sebe, oja~ati i produbiti svoju vjeru.

13

Iz `ivota @upe Kako se ne zaljubiti u mjesto gdje je sve {to ka`e{, {to `eli{, sve {to jesi - va`no?

Sljede}a dva dana, dan prijateljstva i dan radosti, tekli su pra}eni sve boljim upoznavanjem koje se pretvaralo u pravo prijateljstvo.

Posljednje smo dane proveli kao stari prijatelji, dok se u meni polako budila tuga {to se bli`i kraj.

Zbilja je te{ko opisati rije~ima tih osam dana i u potpunosti me mogu razumjeti samo oni koji su ih pro`ivjeli. Zamislite si osam najboljih dana u `ivotu i spojite ih - dobit }ete Mali Lo{inj.

Sada kada bih mo`da trebala re}i ne{to o tome {to mi se nije svidjelo, na pamet mi pada samo jedno, a to je {to je tome do{ao kraj. Da mi je netko prije 4. kolovoza rekao da u osam dana mo`e{ ste}i prave prijatelje, da }e ti nakon samo osam dana svih 30tero „bolesno“ nedostajati rekla bih da su to gluposti. Ali sada vjerujem da Bog i vjera povezuju ljude bezgrani~nom snagom.

Nau~ila sam da je vjera izvor prave ljubavi i radosti, da vjera ispunjava ljude i ~ini ih zadovoljnima i cijelima.

U pam}enju }e mi zauvijek ostati bliskost koju sam tamo osjetila prema tim ljudima i {to je najva`nije prema Bogu! Jer ipak iz Njega i proizlazi sve ostalo... ^esto me znaju pitati za{to sam toliko zadivljena Lo{injem, {to je u njemu tako posebno?

Sama sebe sam znala zapitati od kud ti osje}aji punine dolaze!? Za{to je to mjesto tako posebno? ...jer nas je sve tamo ujedinio Bog...

Sve ih smatram svojim an|elima ~uvarima...

Bog vas blagoslovio, mislim i molim za vas!!

Antonija [ari} i Marija [mint P.S. U Domu Sv. Martina na Malom Lo{inju na susretu animatora mladih Zagreba~ke nadbiskupije sudjelovali su iz na{e @upe: Nikolina Mesi}, Monika Pranji}, Antonija [ari} i Marija [mint, Jure Vuleti}.

OKO LJUBAVI Gledam no}no nebo...

Sve je puno zvijezda.

Tako su sjajne Samo Bogom dane I zato ne `elim da svane Da Sunce bane I da ugasi zvijezde bajne Zbog kojih mi srce stane!

To nebo, oko je Tvoje, Gospodine Koje gleda na me.

Iako prolaze godine Zvijezde u njem’ Jo{ uvijek sjaju za me!

14

Te najsjajnije zvijezde iskrile su I nikada ugasile se nisu U oku Tvome sjajile su I kad od boli plakale su.

Zato zvijezde jo{ uvijek u oku sjaje I meni se i danas daje Ljubav Tvoja {to kao raj je Gospodine, daj mi je!

Za{to?

Za{to se toliko trudi{?

Gospodine, Ti dovoljno mi ne sudi{ Kad ovakva gre{noga jo{ uvijek me ljubi{?

Tamno nebo, tamna no} Sunce }e do}’ I to }e pro}’ Ali, ljubav Tvoja nikada ne}e...

To oko i danas moli Od ljubavi sjaji jer voli I nada se da bit }u bolji.

“ O ljubavi Tvojoj Gospodine, pjevat }u dovijeka!”

Monika Pranji}

Iz `ivota @upe Vl~. Ivica Tomak, na{ novi `upni vikar

V

l~. Ivica Tomak, novi `upni vikar `upe Uzvi{enja svetoga Kri`a, u nedjelju 31. kolovoza 2008., po prvi put je koncelebrirao na nedjeljnim misnim slavljima koja je predslavio na{ `upnik, vl~. mr. Antun Sente.

Na ve~ernjem misnom slavlju, uz mnogobrojne vjernike, imao ga je prigodu upoznati zbor mladih koji ga je pozdravio pjesmom i rije~ima dviju ~lanica zbora. Nikolina Mesi} i Monika Pranji} toplim rije~ima po`eljele su dobrodo{licu vele~asnom Tomaku i uru~ile mu prigodne darove sa simbolima `upe Uzvi{enja svetoga Kri`a.

Nadamo se da }e mu na{a brojna, zajedni~ka dru`enja, ostati u lijepom sje}anju.

Na inicijativu Filipa [tengla, 1. rujna 2008., obavljen je kratak, ali detaljan intervju s vele~asnim Ivicom Tomakom. Nakon ve~ernje Svete mise, u dru`enju s novim `upnim vikarom saznali smo ne{to vi{e o njemu: Vl~. Ivica Tomak ro|en je 12. travnja 1970. godine. Dolazi iz `upe svetog Petra Orehovca, predgra|a Kri`evaca, gdje je zavr{io trogodi{nju gra|evinsku {kolu i zaposlio se kao zidar.

Nakon 14 godina rada u svojoj struci odlu~uje se za sve}eni~ki poziv. Da bi mogao upisati fakultet, zavr{ava 4. stupanj srednjo{kolskog obrazovanja nakon ~ega odlazi u Zagreb gdje se 2000. godine upisuje na Katoli~ki bogoslovni fakultet. Iako su njegovi kolege bili desetak i vi{e godina mla|i, na fakultetu svoje obveze izvr{ava bez imalo muke i u roku zavr{ava bogoslovne studije.

Prvu slu`bu, Bogu posve}ene osobe, obavlja u svom rodnom kraju u `upi svete Ane u Kri`evcima.

Nakon mladomisni~kog slavlja kardinal Josip Bozani}, nadbiskup zagreba~ki, dodjeljuje ga na{oj `upnoj zajednici za `upnog vikara.

Iz razgovora s vl~. Tomakom, saznajemo da se ne pla{i povjerene mu slu`be te da sve svoje obveze, kojima se raduje, stavlja u Bo`je ruke. Ne vjeruje u slu~ajnost, demantira pojam sre}e i vjeruje da je sve Bo`ja providnost. Govori nam da se ne treba i ne smije suprotstavljati ljudskim stavovima i idealima, ve} treba prihvatiti sva razmi{ljanja i po{tovati ih. Smatra da svaku situaciju trebamo prihvatiti kao priliku u kojoj }emo nau~iti ne{to dobro.

Zahvaljujemo vl~. Ivici Tomaku na lijepim rije~ima te mu `elimo obilje Bo`jeg blagoslova u pastoralnom i duhovnom radu u na{oj @upi.

Vlatka Weiss

15

Iz `ivota @upe

16

Iz `ivota @upe

Z A H V A L E

foto: D. Sklizovi}

D A N I

17

^estitka starijima Dragi na{i iskusni i mudro{}u sijedih kosa ure{eni `upljani!

Dobri Bog neka obaspe obiljem svoga milosr|a, ljubavi, nje`nosti, ustrajnosti i hrabrosti sve Vas koji obilje`avate svoj ro|endan od 1. srpnja do 31. prosinca, a ro|eni ste prije 1938. godine.

Molimo Gospodina da Vam oja~a klecava koljena, umiri uzdrhtale ruke, uspravi pognuta le|a kako biste, uz Bo`ju ~vrstu ruku u vjeri i ljubavi, zdravlju, blagostanju i du{evnom miru, pro`ivjeli ostatak ovozemaljskog `ivota. @elimo Vam to u ime svih na{ih `upljana, Uredni~kog vije}a na{eg `upnog lista, Va{eg `upnika Tonija, te Karitativne skupine za starije.

foto: M. Ki{

Va{a Kornelija Marovi}

18

1. srpnja: Ana Vukovi}, Ernestina Kova~ek; 4. srpnja: Anka Bali}, Melita Cigler, Dragutin Butkovi}-[timac, Ema Leroti}; 5. srpnja: Stjepan Dermi{ek; 6. srpnja: Jelica Ruklja~, Ljerka Novosel; 7. srpnja: Zdenka Misaljevi}; 9. srpnja: Mijo Ku{an; 11. srpnja: Zora Persoglia; 12. srpnja: An|a Gali}, Zrinka Uzelac; 13. srpnja: Vi{nja Godler; 14. srpnja: Josip Neki}, Slavko Vuleta, Danica O`egovi}; 15. srpnja: Josip Galini}, Ljuba Vuleti}, Marija Turkalj; 16. srpnja: Drago Matacin, Marija [ipu{; 20. srpnja: Zrinka Febo; 21. srpnja: Kristina Slijep~evi}, Milan Koli}; 22. srpnja: Slava Su{ek, Ljubica Lovrekovi}; 23. srpnja: Bara Orli}; Ankica Bo{kovi}; 24. srpnja: Milka \ai}, Neda Jelaska, Ana Boro{i}-Pejnovi}, Ana Papi{ta; 25. srpnja: Ankica Rup~i}, Stjepan Bartoli}, Mirko Leskovar; 26. srpnja: Josip Silaj, Mirko Pavleni}; 27. srpnja: Vesna Mrk{a; 28. srpnja: Viktor Planinc; 29. srpnja: Kata Koljatahu; Nada Mari}; 1. kolovoza: Ivan Andres; 3. kolovoza: Katarina Gobac, Rozalija [trkalj, Marija Pezelj; 5. kolovoza: Marijana Mistri}; 6. kolovoza: Olga Grabarevi}; 7. kolovoza: Barbara Lukini}, Marija Kramar, Klara Bako{; 8. kolovoza: Ana Havran; 11. kolovoza: Marija Fabijan; 13. kolovoza: Dragutin Len~i}; 15. kolovoza: Mijo [imunovi}, Ivan [u{meg, Kata Pr{i}, Milka Deker, Ru`ica Ore{kovi}; 17. kolovoza: Vi{nja Nogi};

^estitka starijima 9. rujna: Franc Slokar, Slavo Striegl, Anto Kova~evi}, Stanislav Pokorni, Veronika Svili}, Marija Boro{i}-Pejnovi}; Marija Palko, Alma Cetinski; 10. rujna: Katica Knez; 11. rujna: Marija Podkraj{ek, Mira Perkovi}; 12. rujna: Sre}ko Tur~i}; 12. rujna: Marijanka Hrvojevi}, Milica Vitkovi}; 14. rujna: Mijo Vaistina, Mira Basta, Stjepan Malba{i}; 16. rujna: Jagica Bezi; 17. rujna: Ankica Jandri}; 18. rujna: Marija Pavlovi}, Mila Leroti}; 19. rujna: Vlado Ruklja~, Petar Perli}, Ivan Konjeti}; 20. rujna: Ivan Lafter, Marica Radoti}, Mirko Va{ara, Nada Mesi}; 22. rujna: Ljubica Ovanin, Barica Ver{i}; 23. rujna: Vera Su{nik, Anka Savi}, Mandica Trtanj; 24. rujna: [tefanija Ostrun; 25. rujna: Zvonimir Jandri}; 27. rujna: Ivanka Andres, Franjo Rozmari}; 28. rujna: Ankica Galini}, Milka Pejakovi};

foto: M. Ki{

18. kolovoza: Nevenka Luki}; 19. kolovoza: Augustin Domini}, Dragica Vuleta, Marija Ferderbar; 20. kolovoza: Vladimira [imunovi}, Marija Ni{evi}, Ana Kova~evi}, Mara Bartolin; 22. kolovoza: Ivan Su{nik; 23. kolovoza: Nikola Spehnjak, Ivan ^ubeli}; 24. kolovoza: Katica Lju{tina; 25. kolovoza: Ana Leti}, Slavica [u{meg, Ljerka [venda, Ivka Milovanovi}; 26. kolovoza: Rudolf Ga{i; 28. kolovoza: Vjekoslav Andri}, Rozalija Lip{anski, Mirko Dujmenovi}; 29. kolovoza: Marija Pondela; 30. kolovoza: Ana Bla`evi}; 1. rujna: Barbara Dumbovi}, Ana Butorac, [andor Bezi; 2. rujna: Marica Domi~eli}; Andrija @estoki; 4. rujna: Stjepan Vuksan; 5. rujna: Vera [ipu{; 6. rujna: Vladimir Bori}, Zlata [tengl, Adela Cicak; 7. rujna: Marija Klari}; Ivan Formanjuk; Vuk Red`i}, Petar Nik{i}; 8. rujna: Marica Pi{kor; An|elko Gali}

19

^estitka starijima 29. rujna: Branko Matanovi}; 30. rujna: Ivica Mari}, Zlata Konjeti}; 1. listopada: Ana Klau{ek, Sre}ko Leroti}; 2. listopada: Ru`a Terzi}, Pi{kor; 3. listopada: Marija Kapetani}, Slavica Vegh, Marija Tu{ar; 4. listopada: Nevenka Klasi}, Marija [imek, Terezija Perkovi}; 5. listopada: Ljubica Milkovi}; 7. listopada: Barica Silaj, Olga Hero, Nikola [imi~i}, Kata Rajkovi}; 8. listopada: Marija Flajsig; 9. listopada: Luka Miokovi}; 12. listopada: Slavko Conjar; 13. listopada: Vladimir Perli}; 14. listopada: Zora \irli}; 15. listopada: Ivan Pifar, Ivica Vrkljan; 16. listopada: Petar [ar~evi}, Katica Galac, Vinko Rau`an; 17. listopada: Kata Vajistina, Emilija Pavlovi}, Marko Ivankovi}; 18. listopada: Ivica Dobrini}, Ivan Gregurec; 20. listopada: Drago Iskri}, Ljerko Tomljanovi}, Nevenka Zori}; 21. listopada: Ana Perli}; 23. listopada: ~.s. Regina Belavi}, Petar Vuleti}; 25. listopada: Ana Ivnik, Mladen [imundija, Marija Pifar; 26. listopada: Marija Lazi}, Mara Radi}; 27. listopada: Zoran Mr{i}, Stanislava [tilinovi}; 29. listopada: Stjepan Miter; 30. listopada: Kre{imir Hrgarek; 31. listopada: [ta`ija Mari}, Ivo [ar~evi}; 1. studenog: Katarina Ha~i}, Lucija Gregel, \uro ^erenko; 2. studenog: Aleksandar Mari}, Davorin Kozjak; 3. studenog: Marijan Dubravac, Katarina Ne`i}; 4. studenog: Milan Marinovi}, Ana Delvelchio, Slavko Jandri}; 5. studenog: Katarina [imundija, Stjepan Vugi};

20

6. studenog: ~.s. Silva Pokos 7. studenog: Josip Pejakovi}, Andrija Sinjeri; 8. studenog: Ljubica Cicak; 9. studenog: Dubravko Zadrovi}, Bo`ena Greguri}, Nikola Deklman; 10. studenog: Katarina [imunovi}, Vjera Len~i}; 11. studenog: Katarina Koro{ec, Ana Deklman; 12. studenog: Ana Fabijani}; 13. studenog: Franjo Sunte{i}, Marija Mßller, Nada Margi}; 14. studenog: Ana Stani{i}; 15. studenog: Nada Bo`i}, Kata Cestari}, Vjekoslav Ro`i}; 16. studenog: Katica Dunger; 17. studenog: Danica Keser; 19. studenog: Josip Pezelj; 21. studenog: Zlatko Kova~ek; 22. studenog: Vladimir Matasi}, Zlatko Poli}; 24. studenog: Stjepan Radi}; 25. studenog: Danica Slokar; 26. studenog: Marija Galini}, Marija Zgombi}; 27. studenog: Mila Rimay, Katica Baleta, Luka Gavrilovi}; 28. studenog: Bosiljka Jeleni}; 1. prosinca: Eva Krivo{i}, Ana Koli}; 2. prosinca: Nikola Terzi}; 3. prosinca: Zdravko Planinc, Tomo [a{ek, Franjo Nem~i}; 7. prosinca: Nikola Stipi}-Vasiljevi}; 8. prosinca: Marijan Vujani}, Mira Antoli}; 9. prosinca: Ljerka Filipovi} – Bevandi}; 12. prosinca: Stjepan Medur, Anka Perli}, Emilija Cvetni}, Bo`ena Zadrovi}; 13. prosinca: Andrija Kotenko, Ana Karda{; 15. prosinca: Katarina Varadin; 20. prosinca: Slavko Domi~eli}, Aleksi}; 21. prosinca: Jaga Nem~i}; 22. prosinca: Tomo Dundovi}, Stjepan Novotny; 23. prosinca: Sta`a Kuljanac; 25. prosinca: Majda Smiljani}; 26. prosinca: Vladimir Kukalj; 29. prosinca: Lovro Medi}; 31. prosinca: Ivka Papi}

^estitka kr{tenima/vjen~anima VJEN^ANI 1. Sa{a Petak i Mirela Perkovi}, vjen~ani 5. srpnja 2008.

2. Dalibor Bo`uri} i Silvija Juri}, vjen~ani 19. srpnja 2008.

3. Josip Kozina i Anita Lipovac, vjen~ani 26. srpnja 2008.

4. Mladen Franjkovi} i Katarina [ali}, vjen~ani 2. kolovoza 2008.

5. Viktor Mati} i Tea Antoli}, vjen~ani 16. kolovoza 2008.

6. Nenad Potkonjak i Nata{a Kudlek, vjen~ani 16. kolovoza 2008.

7. Darko Hranilovi} i Andrea Lu~an, vjen~ani 29. kolovoza 2008.

21

^estitka kr{tenima/vjen~anima KR[TENI 1. Antun Zaborac, sin Hrvoja i Ladislave r.

Furlan, r. 25.1.2008., kr. 8.6.2008.

2. Petra Lucija Selak, k}i Davora i Danijele r.

Vojnovi}, r. 13.12.2007., kr. 8.6.2008.

3. Noa Ivan Bajutti, sin Dejana i Ane r.

Zorko, r. 9.12.2007., kr. 8.6.2008.

4. Marija Lena Kukas, k}i Dominika i Nikoline r. Krkovi}, r. 10.3.2008., kr.

14.6.2008.

5. Iva Sopi}, k}i Matije i Ane r. Markovi}, r. 3.4.2008., kr. 15.6.2008.

6. Ivano Mesi}, sin Roberta i Ivane r. Trtanj, r. 21.2.2008., kr. 15.6.2008.

7. Antonijo Sambol, sin Ivana i Fatme r.

Pori}, r. 14.10.2007., kr. 22.6.2008.

22

8. Nika Terezija Mal~i}, k}i Dra`ena i Ivane r. Klju~ec, r. 4.4.2008., kr. 22.6.2008.

9. Renato Jakupovi}, sin ^ede i Jasminke r. Safi}, r. 19.2.2008., kr. 29.6.2008.

10. Neva Golja, k}i Danijela i Vedrane r.

Bi~ani}, r. 16.1.2008., kr. 29.6.2008.

11. Matej [panovi}, sin Ivice i Lidije r.

Latin~i}, r. 14.5.2008., kr. 13.7.2008.

12. Marko Ivan Pe{kir, sin Roberta i Sne`ane r. @iv~i}, r. 23.5.2008., kr. 27.7.2008.

13. Antonio Jura{inovi}, sin Domagoja i Karoline r. Alar, r. 17.3.2008., kr.

3.8.2008.

14. Antonio Zagorac, sin Dra`ena i \ur|e r. Mili~evi}, r. 29.4.2008., kr.

3.8.2008.

^estitka kr{tenima/vjen~anima 20. Roko Tomljanovi}, sin Dinka i Tihane r.

Jovanovi}, r. 29.10.2000., kr. 26.8.2008.

21. Fran Leon Mihaljevi}, sin Marjana i Martine r. Fiket, r. 8.4.2008., kr. 31.8.2008.

priredila: Sanja Sklizovi}

15. Gabriela Kuryk, k}i Andriyja i Karoline r.

Sever, r. 12.5.2008., kr. 9.8.2008.

16. Franka Kuryk, k}i Andriyja i Karoline r.

Sever, r. 12.5.2008., kr. 9.8.2008.

17. Katja Prelo{~an, k}i Kre{e i Mihaele r.

Malovi}, r. 24.5.2008., kr. 10.8.2008.

18. Barbara Uzelac, k}i Marija i Renate r.

Koza~inski, r. 12.1.2008., kr. 24.8.2008.

19. Sara \aji}, k}i Marija i Renate r. Zguri}, r. 13.3.2008., kr. 24.08.2008.

23

Iz `ivota Crkve Nove Crkvene pokrajine

O

dlukom Svetog Oca Benedikta XVI. do{lo je do promjena u statusu i teritorijalnom ustrojstvu pojedinih crkvenih pokrajina na podru~ju koje obuhva}a Hrvatska biskupska konferencija. Kako je 18. lipnja 2008. priop}ila Apostolska nuncijatura u Republici Hrvatskoj, papa Benedikt XVI. uspostavio je Crkvenu pokrajinu \akova~ko-osje~ku te je uzdigao biskupiju \akova~ko-osje~ku na metropolitansko sjedi{te, dokidaju}i naslov “bosansku�, a dodav{i ono osje~ku, jer je Osijek najve}e sredi{te Slavonije. Preuzvi{enog mons. Marina Sraki}a, dosada{njeg biskupa |akova~ko-srijemskog, imenovao je za prvog nadbiskupa metropolita |akova~koosje~kog.

Tako|er, ponovno je uspostavio Srijemsku biskupiju, do sada pripojenu \akova~koj biskupiji, a biskupom imenovao preuzvi{enog mons. \uru Ga{parovi}a, do sada naslovnog biskupa Mattiane i pomo}nog biskupa \akova~kog te generalnog vikara s posebnim ovlastima za Srijem. Preuzvi{eni mons. Ga{parovi} bit }e ~lan Me|unarodne biskupske konferencije sv. ]irila i Metoda i ne}e vi{e pripadati Hrvatskoj biskupskoj konferenciji. \akova~ko-osje~koj nadbiskupiji dodijelio je kao sufraganske biskupije Srijemsku i Po`e{ku biskupiju koje su do sada pripadale crkvenoj pokrajini Hrvatsko-slavonskoj.

Na kraju, papa je promijenio i naziv crkvene pokrajine Hrvatsko-slavonske u Zagreba~ku crkvenu pokrajinu, s metropolitanskim sjedi{tem u Zagrebu, a sufraganske biskupije su Kri`eva~ka i Vara`dinska.

Zoran Crljenica

24

Iz `ivota Crkve Fra Darko Tepert obranio doktorsku disertaciju iz biblijskih znanosti i arheologije na Fakultetu biblijskih znanosti i arheologije u Jeruzalemu

F

pobo`nosti; da za njega i dalje ostaje na snazi moralni Zakon koji ima svoju vrijednost i u redu spasenja, jer poziva na obra}enje i ljubav prema Bogu i bli`njemu. Taj moralni Zakon moraju obdr`avati i kr{}ani iz `idovstva i oni iz poganstva. Tako za Luku nema razlike, s obzirom na spasenje, u obdr`avanju odredaba Zakona izme|u @idova i pogana, a njegov je govor o Zakonu postupan, dosljedan i bez vi{ezna~nosti. U zaklju~ku disertacije nagla{en je Lukin hermeneutski pristup Zakonu koji se i{~itava iz Isusovih rije~i: “U Zakonu {to pi{e? Kako ~ita{?” (Lk 10,26). Prema tome nije va`no samo {to u Zakonu pi{e, nego i kako se to ~ita, a pravo ~itanje Zakona mogu}e je samo u vezi s Kristom i nasljeduju}i njega koji kao Gospodin ima vlast tuma~enja Zakona.

Fra Darko Tepert, rodom iz Siska, ~lan je Hrvatske franjeva~ke provincije sv. ]irila i Metoda, a posljednjih je dvanaest godina `ivio i studirao u Jeruzalemu.

Preuzeto iz: www.ofm.hr

foto: T. Vuk

ra Darko Tepert obranio je 14. lipnja doktorsku disertaciju na Fakultetu biblijskih znanosti i arheologije u Jeruzalemu, u sklopu Papinskog sveu~ili{ta “Antonianum” iz Rima. Tema je disertacije “Mojsijev zakon u Lukinu djelu”.

Polazi{na to~ka njegove teze bio je op{iran prikaz povijesti znanstvenoga istra`ivanja ove teme, koji je sadr`an u prvom poglavlju disertacije, a iz kojega je proiza{ao zaklju~ak o potrebi susljedne analize svih odlomaka Lukina evan|elja i Djela apostolskih koji se odnose na `idovski Zakon, ~ime se bave drugo i tre}e poglavlje disertacije. U ~etvrtom poglavlju disertacije, tematskog oblika, pokazao je da je Luka dobro poznavao `idovski pisani Zakon, a do odre|ene mjere i onaj usmeni; da Luka nije htio, poput ostalih sinoptika, otvoreno prikazati Isusove evan|eoske zapovijedi kao va`nije od zapovijedi Zakona, premda to proizlazi iz cjeline njegova djela; da za Luku obredni propisi Zakona vi{e nemaju spasenjsku vrijednost, ali zadr`avaju onu etni~ku, kao obilje`je @idova i njihove

25

Iz povijesti Sveti kri` u Jeruzalemu

N

a{a je `upa Uzvi{enja svetoga kri`a i tim svojim naslovom povezana je s jeruzalemskom Bazilikom Svetoga groba. Ta bazilika, naime, uz grob iz kojega je Isus Krist uskrsnuo, u sebi skriva i mjesto nalaska svetoga kri`a i samu Kalvariju gdje je Isus visio na tome istome kri`u.

Rimljani, koji su 70. godine kona~no osvojili Jeruzalem, a 135., nakon Drugog `idovskog ustanka, i sravnili grad sa zemljom, te osnovali novi grad imenom Aelia Capitolina, na mjestu Kalvarije i nedalekog Isusova groba izgradili su svoje sveti{te s vjerojatno tri hrama. ^ini se da je na samom vrhu Kalvarije bio postavljen Venerin kip.

Na taj su na~in nastojali sprije~iti kr{}ane u {tovanju Isusove muke, smrti i uskrsnu}a

Oltar sv. Helene (Jelene Kri`arice) u Kapelici nalaska sv. kri`a

26

Dana{nje pro~elje Bazilike svetoga groba

na ovome mjestu. Kad je 325. godine car Konstantin dao slobodu kr{}anima, na Nicejskom saboru jeruzalemski je biskup molio cara da dozvoli na tom mjestu izgraditi kr{}ansku crkvu. Ipak, rimski zakoni nisu ni caru dozvoljavali sru{iti neki rimski hram, osim u slu~aju da se doka`e kako je na tom mjestu ranije bilo neko drugo sveti{te.

Kr{}ani su to uspjeli dokazati, a car je odredio da se sru{e hramovi, a na njihovu mjestu izgradi velebna kr{}anska bazilika.

Prema predaji koju nam donosi crkveni povjesni~ar iz toga doba, Euzebije Cezarejski, koji je bio biskup u nedalekoj Cezareji Primorskoj, Konstantinova majka, sveta Helena, poznata i kao Jelena Kri`arica, tom je prilikom bila u Jeruzalemu i ovdje, u podno`ju Kalvarije u nekoj staroj kamenoj cisterni na{la drvo kri`a. Bila su tu zapravo tri kri`a, a kr{}ani su vjerovali da je jedan od tih kri`eva upravo onaj na kojemu je visio Isus. Euzebije dalje izvje{}uje kako je tada{nji jeruzalemski biskup okupio narod i, ~uv{i kako je u gradu nedavno umrla neka `ena, odredio da se donese njezino tijelo.

Biskup je izrekao molitvu upu}enu Gospodinu, mole}i ga da ono drvo kri`a, koje je

Iz povijesti nekad donijelo `ivot cijelom ljudskom rodu, i sada poka`e svoju `ivotvornu snagu na toj `eni. @enu su dotakli svakim od triju kri`eva koji su ondje na|eni, a tek je kod tre}ega `ena doista i o`ivjela. Bio je to znak da je na|eno drvo Isusova kri`a. Sve se to dogodilo po~etkom svibnja, pa se na taj dan slavila i posveta Bazilike Svetoga groba, a na zapadu se jo{ dugo toga dana slavio blagdan Nalaska svetoga kri`a.

Taj je kri` bio izlo`en u bazilici {to ju je izgradio Konstantin sve do 614. godine, kad su u Svetu zemlju provalili Perzijanci, poru{ili crkvu, a s창mo drvo kri`a ponijeli sa sobom u Perziju. Bizantski car Heraklije krenuo je tada u pohod na Perzijance, pobijedio ih i vratio sveti kri` u Jeruzalem. Otada se 14. rujna obilje`ava povratak svetoga kri`a i posveta nove, obnovljene jeruzalemske Bazilike svetoga groba. U kasnijim stolje}ima, prilikom borbi s muslimanima izgubljen je veliki kri` koji se ~uvao u Bazilici, no ostali su brojni manji dijelovi drveta toga kri`a koji su se sa~uvali u brojnim relikvijarima {to se danas nalaze {irom svijeta.

Svakog Velikog petka, na Kalvariji se odr`avaju obredi Velikoga petka. Jeruza-

Lik raspetoga nad Kalvarijom u Jeruzalemu

lemski biskup i danas se, kao neko}, uspinje na kalvariju, a cijeli narod klanja se ondje relikviji Isusova kri`a. O blagdanu Nalaska svetoga kri`a, koji se u Jeruzalemu jo{ uvijek slavi po~etkom svibnja, ista se ova relikvija ~asti prilikom misnoga slavlja u Kapelici nalaska svetoga kri`a, u kripti Bazilike, a na blagdan Uzvi{enja svetoga kri`a, slavlje je ponovno na samoj Kalvariji. Vjernici su svjesni da, dok se klanjaju relikviji svetoga Kri`a, izri~u svoje {tovanje Spasitelju svijeta koji je na tom kri`u visio. To je ono drvo koje je u isto vrijeme bilo i `rtvenik i vrata u `ivot. fra Darko Tepert

Klanjanje kri`u na Kalvariji na Veliki petak

27

Iz povijesti Sveta Jelena Kri`arica – carica koja je prona{la Isusov kri`

F

lavia Iulia Helena ili Sveta Helena, tako|er i Jelena i Jelena Kri`arica (ro|ena oko 250., umrla 330.godine) bila je `ena cara Konstancija Klora i majka cara Konstantina Velikog.

Jelena je ro|ena u priprostoj obitelji u Bitiniji (pokrajina na podru~ju dana{nje sjeverozapadne Turske), i kao djevojka slu`ila je u gostionici. Njezina ljepota osvojila je mladog ~asnika uglednog porijekla Konstancija Klora, koji ju je usprkos njenom siroma{tvu uzeo za `enu. Jelena mu je rodila sina Konstantina.

Konstancije je u karijeri brzo napredovao, te je postao cezar.

Kako bi u~vrstio svoj polo`aj, Konstancije ju je odbacio i o`enio se k}erkom cara Maksimilijana. U svojoj odba~enosti Jelena nalazi utjehu u vjeri u Isusa Krista, za ~ije se je progonjene sljedbenike ve} prije zauzimala kod svoga mu`a Konstancija. I sama je postala kr{}anka. Nakon smrti Konstancija, vojska je proglasila njihovog sina Konstantina za cara. Konstantin je odmah doveo svoju majku Jelenu na carski dvor.

Kao carica `ivjela je pobo`no i posvetila se karitativnom djelovanju. Na njezin poticaj Konstantin je dao sagraditi mnoge bazilike.

Ve} u poodmaklim godinama carica Jelena hodo~astila je u Jeruzalem, gdje je prema predaji, na njezin poticaj prona|en Kristov kri` /14.9.320./ na mjestu Kristova raspe}a.

Umrla je u visokoj starosti kolovoza 330. godine. Crkva slavi blagdan sv. Jelene Kri`arice 18. kolovoza.

Prema predaji carica Jelena je, do{av{i u Jeruzalem, dala razru{iti poganski hram koji je bio sagra|en na Golgoti jo{ po nalogu cara Hadrijana, u drugom stolje}u poslije Krista.

28

Zahtijevala je da po~nu iskopavanja kako bi se prona{li ostaci Kristova Kri`a. U blizini Golgote na|en je zaista grob o kojemu govori evan|elje po Ivanu. S druge strane Golgote na|ene su popre~ne grede kri`eva. Tako|er na|ena su tri ~avla i drvena plo~ica s natpisom Isus Nazare}anin Kralj @idovski, na hebrejskom, latinskom i gr~kom jeziku.

Carica Jelena je jedan dio ove plo~ice zadr`ala, a drugi je poslala svome sinu Konstantinu koji je tada boravio u Nikomediji (glavni grad spomenute pokrajine Bitinije). Taj se dio relikvije koji je poslala Konstantinu, kasnije ~uvao u Jeruzalemu.

Tako su hodo~asnici u Jeruzalemu opisivali kako je ova plo~ica od orahovine i da su na njoj napisane rije~i Kralj @idovski na tri jezika – hebrejskom, gr~kom i latinskom. Ta je jeruzalemska relikvija naravno dio cijele i potpune relikvije jer kao {to znamo iz evan|elja: “Napisa Pilat i natpis te ga postavi na kri`. Bilo je napisano:’Isus Nazare}anin, kralj `idovski’.“ (Iv 19, 19) A u Bazilici Svetog Kri`a Jeruzalemskog u Rimu 1492. g., prona|ena je kutija u kojoj je bila tako|er jedna plo~ica od orahovine, a na njoj je pisalo - I. Nazarinus - isto tako na hebrejskom, gr~kom i latinskom. Dakle na plo~ici na|enoj u Bazilici u Rimu je dio

Iz povijesti natpisa koji je nedostajao na onoj u Jeruzalemu na kojoj pi{e samo Kralj @idovski.

Znanstvenici koji su prou~avali ovu relikviju i natpis na njoj, ustanovili su kako plo~ica potje~e iz prvog stolje}a poslije Krista, i to iz razdoblja izme|u 25. i 36. godine. Dakle, slu~ajnost se mo`e u potpunosti isklju~iti.

Upravo tih godina taj natpis na hebrejskom, gr~kom i latinskom jeziku mogao je imati jedino Isus iz Nazareta.

Navedeni dijelovi Isusova groba i njegova kri`a otkriveni su na Kalvariji upravo dana

14. rujna 320. godine. Na tim mjestima je car Konstantin dao sagraditi dvije velike bazilike, baziliku Kristova uskrsnu}a i baziliku Kristova groba. Bazilike su zavr{ene i sve~ano posve}ene 13. rujna 335. godine. Sljede}eg dana, 14. rujna, u novoj bazilici Kristova groba prvi puta su pred vjernicima “uzvi{ene” i pokazane relikvije Kristova kri`a i javno ~a{}ene.

Skupina za povijesna istra`ivanja

Povijest crkve sv. Kri`a u Sisku N e zna se koliko ve} stolje}a postoji u Sisku `upa sa svojom `upnom crkvom, koja je od najstarijih vremena posve}ena svetom Kri`u. Prvi zapis o toj crkvi potje~e iz 1334. godine, kad je u prvom poznatom popisu `upa Zagreba~ke biskupije upisano: „Ecclesia sancte crucis de Zitech“. Crkvu dalje pratimo kroz kanonske vizitacije, a u prvoj poznatoj vizitaciji iz 1639. godine crkva u Sisku je upisana kao: „Ecclesia Sancte Crucis“. U istoj kanonskoj vizitaciji zapisano je da je crkva od temelja zidana, da je iznad sveti{ta i u sakristiji zidani svod, a u la|i crkve ravni drveni strop, zvani tabulat. U crkvi su tri oltara. Crkva ima toranj i u njemu dva zvona. Oko crkve je groblje.

Ta crkva, koja je prethodila dana{njoj, opisivana je i u kasnijim kanonskim vizitacijama, a veoma detaljno opisana je u kanonskoj vizitaciji 1696. godine. Pored toga {to se ponavlja da je crkva od temelja zidana i da ima svod u sveti{tu i sakristiji, spominje se u crkvi drveno pjevali{te i drvena propovjedaonica, a u tornju dva zvona. U crkvi su tri oltara, svetog Kri`a, svete Marije i svetog Josipa, a na glavnom oltaru je i kip sv. Kvirina. U sakristiji je oltar sa slikom sv. Kvirina. Ispred glavnog ulaza je predvorje, atrij, s oltarom

na kojem se slu`e mise u vrijeme hodo~a{}a.

Oko crkve je groblje dobro ogra|eno.

Godine 1702. zapo~ela je izgradnja dana{nje `upne crkve. Zapravo, do{lo je do pove}anja postoje}e crkve u du`inu i {irinu („longitudine et amplitudine aplianda“).

Ve} za tri godine, 1705., crkva je bila pod krovom, pokrivena {indrom, imala je toranj djelomi~no drven, a djelomi~no zidan i u njemu dva zvona. Pod crkve je bio poplo~en opekom. U po~etku crkva ima drveni kor i propovjedaonicu, koja nije bila u skladu s crkvom. Zbog toga je kanonik i sisa~ki kapetan Grgur [ubari} 1726. poklonio crkvi novu propovjedaonicu.

U kanonskoj vizitaciji 1710. utvr|eno je da je crkva u svemu osposobljena za bogoslu`je. U crkvi su tada ~etiri oltara. Tri iz stare crkve, sv. Kri`a, BDM, i sv. Josipa i dodan ~etvrti oltar sv. Stjepana kralja. Glavni oltar iz stare crkve nije bio u proporciji s pove}anom crkvom, pa je 1714. godine nabavljen novi ve}i, od zida do zida s mnogo kipova svetaca pa i kipom sv. Kvirina. Sredinom 19. stolje}a su u crkvu postavljena jo{ dva oltara: sv. Franje Ksaverskog i sv.

Ladislava, pa su tih {est oltara bili u crkvi sve do potresa 1909. godine.

29

Iz povijesti barokne lukovice, novi pokrov je u obliku piramide pokriven limom, {to stru~njaci smatraju lo{ijim rje{enjem.

Godine 1909., dana 10. listopada, u Sisku je bio sna`an potres, koji je, izme|u ostalih {teta, sru{io ulazno crkveno pro~elje. Novo je, na pro{irenim betonskim temeljima uzidano 1911. u stilu obnovljenog tornja, jednostavnijeg oblika od onog sru{enog. Sljede}e 1912. godine nabavljeni su iz Tirola novi oltari, propovjedaonica i krstionica, {to je sve i danas u crkvi. Iste godine, od tvrtke Brandl iz Maribora nabavljene su nove orgulje s dva manuala, pedalima i 19 registara, koje su i danas u crkvi. Iste godine je o tro{ku Gradskog poglavarstva u crkvu uvedena elektri~na rasvjeta. A 1913. godine je tvrtka Koch-Marinkovi} iz Zagreba postavila u crkvi oslikane prozore, koji su uz izvedene obnove i danas u crkvi. Godine 1971. u crkvi je postavljen i blagoslovljen novi mramorni oltar prema puku. Djelo je to umjetnice Lojzike Ulman, koja je tada izradila za crkvu i kri`ni put od gipsa reljefnoga oblika. Prvi kri`ni put je nabavljen u Be~u 1895, a posljednji je izradio i poklonio `upnoj crkvi 1997. godine akademski slikar, Si{~anin, Slavo Striegl.

Lojzo Buturac

foto: M. Ki{

@upnik Nikola Srebri}, ro|eni Si{~anin, 1736. godine, umjesto ravnog drvenog stropa, tabulata, u sveti{tu crkve postavlja zidani svod. Njegov nasljednik, `upnik Stjepan Ladislav Novak, postavio je 1759. godine svod i u la|i crkve. Iste godine je zapo~eo i 1760. godine dovr{io izgradnju tornja, kada je crkva u potpunosti dobila dana{nji izgled.

Prvobitni toranj je imao lukovi~asti zavr{etak s trostruko oblikovanom laternom. Pokrov je bio od drvene {indre obojen u tri razli~ite boje. Nabavljeno je jo{ jedno zvono, pa su u toranj postavljena tri zvona. Tako dovr{ena `upna crkva posve}ena je u nedjelju 27. lipnja 1765. godine, u prvu nedjelju iza blagdana Sv. Ivana Krstitelja (24.VI.). Zbog toga se kasnije svake godine u nedjelju iza 24. lipnja slavilo u Sisku tako zvano „Posvetilo crkve“.

Neki radovi su na crkvi izvo|eni i nakon posvete. Godine 1771. umjesto drvenog, izgra|en je zidani kor. Godine 1847. nabavljen je toranjski sat, a 1859. nove klupe.

Godine 1862. Ignac Beck iz Zagreba oslikao je crkvu, a iste godine je crkva poplo~ena kamenim plo~ama, pa se i danas na crnoj stubi ispred sveti{ta ~ita godina 1862. Godine 1870. toranj je dobio novi pokrov. Umjesto

30

Intervju O`ivljavanje Sisa~ke biskupije donosi nam napredak Razgovor sa mons. Nikolom Eterovi}em, generalnim tajnikom Biskupske sinode i naslovnim nadbiskupom sisa~kim Kri` ljubavi: Naslovni ste nadbiskup sisa~ki. Va{im imenovanjem drevna siscijanska biskupija postaje i na{a stvarnost. [to mislite o revitalizaciji sisa~ke Biskupije i kako ocjenjujete njezin zna~aj za razvoj grada i stanovnika op}enito, a kako za vjernike?

Sluga Bo`ji Papa Ivan Pavao II udijelio mi je 1999. godine prigodom moga biskupskoga imenovanja za Apostolskoga nuncija u Ukrajini naslov drevne Sisa~ke biskupije koja teritorijalno pripada Zagreba~koj nadbiskupiji. Na taj se na~in obnovila uspomena na tu biskupiju koja je imala va`nu ulogu u Katoli~koj crkvi na podru~ju dana{nje Republike Hrvatske te Bosne i Hercegovine.

Budu}a obnova Sisa~ke biskupije posebno }e biti va`na za grad Sisak ali i za sve `upe na teritoriju te nove crkvene jedinice. Uspostava nove biskupije imat }e svakako pozitivni u~inak na cjelokupnu obnovu, duhovnu i materijalnu, cijeloga kraja, cijele Banovine.

Katoli~ka Crkva je duboko ukorijenjena u `ivot hrvatskoga naroda Kri` ljubavi: Ocijenite sada{nji trenutak Crkve u Hrvata.

O situaciji Katoli~ke crkve u Republici Hrvatskoj vi{e su pozvani govoriti mjesni biskupi, ~lanovi Hrvatske biskupske konferencije.

Mi koji `ivimo izvan domovine nemamo na raspolaganju dovoljno podataka kako bi cjelovito mogli ocijeniti sada{nje nade i strepnje, radosti i zabrinutosti katolika u Hrvatskoj. U svakom slu~aju, Katoli~ka crkva je duboko ukorijenjena u `ivot hrvatskoga naroda tako

da }e vo|ena Duhom Svetim znati prona}i iz te ba{tine nadahnu}a za navije{tanje Blage vijesti u dana{njim uvjetima svim ljudima dobre volje. Oni ~esto, mo`da i ne sasvim svjesno, o~ekuju navje{taj istine, pravde i ljubavi koja svoju puninu mo`e imati samo u Isusu Kristu koji je put, istina i `ivot (usp.

Iv 14, 6).

Kri` ljubavi: Koliko je Hrvata u slu`bi pri Svetoj Stolici?

Bogu hvala, u slu`bi Svete Stolice ima vi{e Hrvata. Osim mene, nadbiskup Martin Vidovi} je Apostolski Nuncij u Bjelorusiji. U diplomatskoj slu`bi Svete Stolice 6 je mladih

31

Intervju sve}enika. U ustanovama Rimske kurije radi Kri` ljubavi: Lineamenta (Smjernice) pak 7 hrvatskih sve}enika, 2 redovnice i 1 i Instrumentum laboris (Radni dokument) laikinja. Nadajmo se da }e se njihov broj u ovogodi{nje Sinode posve}ene su Rije~i budu}nosti pove}ati na dobro mjesne i op}e Bo`joj u `ivotu i poslanju Crkve. Kako SiCrkve. noda mo`e podupirati Biblijski pastoral?

U radu Biskupske sinode sudjeluje 400 U spomenutim dokumentima se govori osoba o Rije~i Bo`joj koja ima vi{e zna~enja. Na Kri` ljubavi: Generalni ste tajnik Biskup- primjer i priroda nam govori o Stvoritelju: ske sinode. Mo`ete li kratko predstaviti i “Nebesa pripovijedaju Bo`ju slavu� (Ps 18, upoznati na{e ~itatelje s Biskupskom sino- 2). Ipak Sveto pismo je `iva, Bo`ja rije~, dom koja }e se odr`ati u listopadu ove go- rezultat djelovanja Duha Svetoga i nadahnuta pisca koji nam prenosi istine koje je dine?

Svake tre}e godine odr`ava se redovi- Bog htio objaviti za na{e spasenje. Sigurno ta op}a skup{tina Biskupske sinode. Tu je }e slijede}a Biskupska sinoda dati veliki poustanovu osnovao Papa Pavao VI. 1965. go- ticaj boljem upoznavanju Bo`je rije~i koja je kruh svagda{nji za dine kako bi se predstasvakoga kr{}anina. Biblija vnici episkopata cijeloga je i karakteristi~na knjiga svijeta sastali s Rimskim Budu}a obnova Sisa~ke biskuna{e zapadne civilizacije biskupom te raspravljali pije posebno }e biti va`na za koja ima kr{}anske korijeo va`nim pitanjima Crgrad Sisak ali i za sve `upe na ne i zbog utjecaja Sv. Pikve i njezina poslanja u teritoriju te nove crkvene jesma na kulture pojedinih sada{njemu svijetu. Osim dinice. Uspostava nove biskunjezinih naroda. op}ih postoje izvanredne i pije imat }e svakako pozitivni Kri` ljubavi:Da li posebne skup{tine Biskupu~inak na cjelokupnu obnovu, se Sveto pismo premalo ske sinode koje saziva po duhovnu i materijalnu, cijeloga ~ita? potrebi Sveti Otac. Do kraja, cijele Banovine.

Biblija je naj prevosada je odr`ano 11 op}ih, |enija knjiga na svijetu.

2 izvanredne i 8 posebDo sada je prevedena na nih sinodalnih skup{tina.

2.454 jezika. Na `alost, vjernici je dovoljno Rezultati rasprava i razmjene misli u ozra~ju ne poznaju i zato {to je slabo ~itaju. Osim molitve i zajedni{tva obi~no su objavljeni toga treba dobro razumjeti ono {to se ~ita. u Postsinodalnim Apostolskim pobudnicaZato je potrebno imati mjerodavnu pripravu ma koje Sveti Otac upu}uje svim ~lanovima te ~itati komentare, barem osnovne, pojediCrkve to jest biskupima, sve}enicima, redo- nih biblijskih knjiga. Prakti~ni vjernici su tu u vnicima, redovnicama i laicima svjetovnja- prednosti jer svake nedjelje i zapovijedanoga cima. Na jednoj skup{tini Biskupske sinode blagdana u Crkvi pozorno slu~aju Bo`ju rije~ sudjeluje oko 250 sinodalnih otaca. Njima i propovijed koja bi trebala tuma~iti zna~enje treba nadodati 60 stru~njaka i slu{a~a, 15tak Bo`je poruke za ~ovjeka u sada{njim. predstavnika drugih Crkava i crkvenih zajeKr{}ani svjedoci jedinstva u ljubavi u dnica, pomo}no i tehni~ko osoblje tako da globalnom svijetu cjeloviti broj dosi`e oko 400 osoba.

Kri` ljubavi: S obzirom na Va{e iskustvo Sveto pismo je Bo`ja poruka za ~ovjeka koje imate kao nuncij u Ukrajini, ocijenite u sada{njim osobnim, obiteljskim i rad na ekumenskom planu. Kakav je odnos dru{tvenim okolnostima katoli~kog i pravoslavnog svijeta?

32

Intervju

Odnos me|u katolicima i pravoslavnima se dosta pobolj{ao, posebno nakon Drugog vatikanskoga sabora. Bolje se poznajemo i uglavnom cijenimo. Tra`enje crkvenoga jedinstva “da svi budu jedno” (Iv 17, 21) nalog je Isusa Krista. To je ujedno i potreba kako bi kr{}ani mogli pru`iti svjedo~anstvo jedinstva u ljubavi u dana{njem svijetu koji se sve vi{e globalizira i to na jedan ne uvijek pozitivan na~in.

Kri` ljubavi: Kamo ide dana{nja civilizacija?

Vjerojatno mislite na zapadnoeuropsku civilizaciju. U svijetu postoje me|utim i druge civilizacije i kulture koje osje}aju opasnost pred naletom globalizacije koja ~esto name~e na~ela u suprotnosti s vrijednostima pojedinih religija i kultura. Budu}nost je u Bo`jim rukama. Ipak svi smo odgovorni kakva }e ona biti jer zavisi o slobodi pojedinaca i naroda koji bi trebali biti ponosni na vlastite kulture i prihva}ati samo one vrijednosti koje oplemenjuju i oboga}uju tu izvornu kulturu.

Na taj na~in bi pojedini narodi mogli dati pozitivan doprinos i drugim narodima u procesu razmjene darova me|u kojima prvo mjesto zauzimaju duhovne vrijednosti.

Kri` ljubavi: Vratimo se opet Biskupskoj sinodi. Sve pripreme u tehni~kom smislu teku. Kako }e se odvijati radovi?

Nalazimo se u zavr{nom razdoblju pripreme za Biskupsku sinodu o Rije~i Bo`joj.

Ona }e zapo~eti Svetom misom 5. listopada u Bazilici svetoga Pavla izvan zidina a zavr{it }e sve~anom Euharistijom 26. listopada u Bazilici sv. Petra. Te dvije sve~ane Svete mise predvodit }e Papa Benedikt XVI, Predsjednik Biskupske Sinode, a koncelebrirat }e svi sinodalni oci. Prvi put }e po~etak Biskupske sinode biti u velebnoj bazilici Sv. Pavla budu}i da se nalazimo u godini posve}enoj 2.000 njegova ro|enja. Apostol naroda je primjer vjernoga navjestitelja Blage vijesti po cijelom u njegovo vrijeme poznatome svijetu bez obzira na pote{ko}e, progonstva i razne neda}e.

“Sve mogu u onome koji me krijepi” (Fil 4, 13), neka bude i na{e apostolsko geslo.

Kri` ljubavi: O `ivotu sv. Kvirina, biskupa drevne Siscije ba{ se i ne zna mnogo. On nije narodni svetac u smislu u kojem je to npr. sveti Antun. Mo`e li se to pobolj{ati?

Sveti Kvirin je poznat u raznim zemljama, kao na primjer u Hrvatskoj, Ma|arskoj, Ita@elim svim ~itateljima Kri`a ljubavi da ih na tome zahtjevnome ali i uzvi{enome putu prati zagovor sv. Kvirina na{ega nebeskoga za{titnika.

liji, Njema~koj. Prema tome ne radi se o anonimnome svecu. Vjerujem da }e se uspostavom Sisa~ke biskupije produbiti poznavanje njegova `ivota i pro{iriti njegova pobo`nost.

Sveci su svjedoci vjernosti Bogu u ovozemaljskome `ivotu u okolnostima sli~nima onima u kojima i mi `ivimo. Prema tome oni su putokaz i svima nama da kro~imo putem svetosti, pouzdavaju}i se u snagu Duha Svetoga koju nam stalno udjeljuje uskrsli Gospodin. @elim svim ~itateljima Kri`a ljubavi da ih na tome zahtjevnome ali i uzvi{enome putu prati zagovor sv. Kvirina na{ega nebeskoga za{titnika Razgovarala: Davorka Ba{i}

33

Duhovni kutak Pavao na putu prema Damasku sim Kristova uskrsnu}a, ono {to je sveti Pavao do`ivio na putu prema Damasku zasigurno je doga|aj koji je ostavio najdublji utjecaj na prvotno kr{}anstvo, ali i na kr{}anstvo svih vremena. Pavao taj doga|aj nikad izravno ne spominje u svojim pismima, ali ipak daje naslutiti da je imao neko iskustvo koje je korjenito izmijenilo njegov `ivot. U Djelima apostolskim, koja su napisana nakon Pavlovih poslanica, sveti Luka ~ak tri puta prepri~ava Pavlov do`ivljaj.

Prvi put taj je doga|aj opisan u tre}em licu (usp. Dj 9,1-19), a u preostala dva navrata sâm Pavao pripovijeda {to mu se dogodilo (usp. Dj 22,6-16; 26,1-18). Pavao, tada jo{ imenom Savao, koji je prethodno bio me|u naj`e{}im progoniteljima kr{}ana, koji je »pristao da se Stjepan smakne« (Dj 8,1), koji je »pusto{io Crkvu: ulazio u ku}e, odvla~io mu`eve i `ene i predavao ih u tamnicu« (8,3), te je bio »sveudilj zadahnut prijetnjom i pokoljem prema u~enicima Gospodnjim« (9,1), sada je odlu~io od jeruzalemskog velikoga sve}enika tra`iti preporuke za sinagoge u Damasku, koje bi mu omogu}ile da i ondje sve kr{}ane koje na|e »okovane dovede u Jeruzalem« (9,2). Na putu u Damask obasjala ga je svjetlost s neba, a on se sru{io na zemlju i za~uo glas: »Savle, Savle, za{to me progoni{« (9,4). Na Savlovo pitanje: »Tko si, Gospodine?«, dolazi odgovor: »Ja sam Isus kojega ti progoni{!« (9,5). Pisac Djela apostolskih na osobiti na~in tako `eli naglasiti bitno jedinstvo koje postoji izme|u Krista i njegove Crkve. Progoniti kr{}ane, zna~i progoniti samoga Krista. Trostrukim ponavljanjem samoga doga|aja, ovdje u obliku pripovijedanja, a kasnije u obliku Pavlova svjedo~anstva, nagla{ena je i njegova va`nost. U Djelima apostolskim na isti je na~in triput ponovljen

34

Foto: P. P. Rubens – Sv. Pavao

O

jo{ samo izvje{taj o Petrovu vi|enju u Jafi i o obra}enju rimskog satnika Kornelija (Dj 10; 11,1-18; 15,6-11).

Petrovo iskustvo omogu}ilo je {irenje evan|elja me|u poganima, a Pavlovo iskustvo osposobilo je glavnog izvr{itelja toga zadatka. Doista, kad u Djelima apostolskim Pavao drugi put prepri~ava svoje iskustvo, on navodi i ove Isusove rije~i: »Izbavit }u te od naroda i od pogana kojima te {aljem da im otvori{ o~i pa se obrate od tame k svjetlosti, od vlasti Sotonine k Bogu te po vjeri u mene prime opro{tenje grijeha i ba{tinu me|u posve}enima« (26,17-18). Pritom su navedene rije~i prve pjesme o Sluzi patniku iz Knjige proroka Izaije, gdje Bog svome sluzi ka`e: »Ja, Gospodin, u pravdi te pozvah, ~vrsto te za ruku uzeh; oblikovah te i po-

Duhovni kutak stavih te za Savez narodu i svjetlost pucima, da otvori{ o~i slijepima...« (Iz 42,6-7).

Pavao na taj na~in prima proro~ko poslanje da navije{ta i svjedo~i Krista. Vidljivo je to i u Pavlovim rije~ima kako ih je zapisao u Poslanici Gala}anima: »Ali kad se Onomu koji me odvoji ve} o maj~ine utrobe i pozva milo{}u svojom, svidjelo otkriti mi Sina svoga da ga navje{}ujem me|u poganima...« (Gal 1,15). I proroka Jeremiju Bog je oblikovao u »maj~inoj utrobi«, te mu je rekao: »Prije nego {to iz krila maj~ina iza|e, ja te posvetih, za proroka svim narodima postavih te« (Jr 1,5). Pavao je, dakle, i sam svjestan da je kod njega rije~ o naro~itom proro~kom poslanju i to poslanju poganima, a sve je to usko vezano s iskustvom Sina kojega mu je Otac »otkrio«. ^esto se ovaj doga|aj na putu prema Damasku naziva Pavlovim »obra}enjem«, pa ~ak i liturgija Crkve slavi blagdan Obra}enja svetoga Pavla. Ipak, taj izri~aj nije najsretnije izabran kad je rije~ o ovom izvanrednom slu~aju i nije u skladu sa smislom {to mu ga

daju Pavlove poslanice ili Djela apostolska.

Pavao nije pre{ao iz jedne religije ili vjere u drugu. Do toga trenutka nije jo{ nastupila slu`bena podjela izme|u kr{}anstva i `idovstva, pa bi se moglo govoriti tek o tome da je Pavao pre{ao iz jedne `idovske sljedbe u drugu. Nije to bila ni neka njegova religiozna kriza koja bi prouzro~ila prelazak iz neke osrednjosti vjere u zauzet vjerski `ivot. Ta Pavao je uvijek bio »Hebrej od Hebreja, po Zakonu farizej... po pravednosti zakonskoj besprijekoran« (Fil 3,5-6), te je nastojao iskreno slu`iti Bogu. Pavao nije opisan kao raskajani gre{nik koji je kona~no na{ao put dobra, a jo{ manje kao kakav agnostik koji je prihvatio Boga i vjerni~ki pogled na `ivot.

Nije dakle rije~ o obra}enju, nego o ne~em mnogo dubljem.

U susretu s Kristom Pavao je postao »novo stvorenje«, pa }e i on sam o tome napisati: »Dakle, je li tko u Kristu, nov je stvor. Staro uminu, novo, gle, nasta!« (2Kor 5,17). Otada, mo}i }e re}i: »Ta meni je `ivjeti Krist« (Fil 1,21). Pavao gleda na doga|aj na putu

35

Duhovni kutak

foto: Mozaik 1, 2

sam, pa ga Krist {alje najprije u Damask da se ondje javi kr{}aninu imenom Ananija (usp. Dj 8,10-19) koji }e u ime cijele zajednice polo`iti na njega ruke i re}i mu: »Savle, brate! Gospodine, Isus koji ti se ukaza na putu kojim si i{ao, posla me da progleda{ i napuni{ se Duha Svetoga« (Dj 8,17). Pavao, koji je za susreta s Kristom izgubio vid, sada ponovno mo`e vidjeti. I to se mo`e shvatiti simboli~ki kao znak svjetla koje nastupa u tami, onog istog svjetla kojemu }e ovaj Bo`ji izabranik privoditi pogane. Na taj je na~in u Crkvi potvr|eno naro~ito proro~ko poslanje {to ga je Pavao primio izravno od Boga.

u Damask kao vrhunac svoga postojanja: od ro|enja Bog ga je vodio polako i strpljivo do toga odlu~noga trenutka kad ga je Krist »zahvatio« (Fil 3,12) i zauvijek u~inio svojim.

Inicijativu u svemu ima Bog koji izabire koga ho}e i kada ho}e i, kad je Bog odlu~io djelovati, sve se promijenilo: »[to mi bija{e dobitak, to poradi Krista smatram gubitkom« (Fil 3,7). U ljubavi Kristovoj i ljubavi prema Kristu skriva se klju~ za razumijevanje iskustva na putu prema Damasku.

Pavao se, dakle, nije tada obratio, niti je tek tada postao vjernikom, nego mu je tada Bog otkrio Krista i pozvao ga da bude njegovim prorokom. Tako ovo Pavlovo iskustvo prije valja nazivati »pozivom.« Odgovor na taj poziv i vjernost Kristovoj ljubavi od njega }e na~initi prvoga velikoga misionara. Krist je postao njegovim `ivotom i on }e nastojati taj novi `ivot prenijeti drugima. Ipak, to svoje poslanje Pavao nije mogao zapo~eti

36

Osobno iskustvo susreta s Kristom bit }e za Pavla pokreta~ka snaga i motivacija u ~esto opasnom, ali izuzetno plodonosnom navjestiteljskom djelu. On, kojemu je `ivjeti Krist, toga }e Krista prepoznavati u Crkvama koje }e utemeljivati i posje}ivati i kojima }e pisati. Krist ga je izravno pozvao, ali taj poziv i poslanje sukladno je pozivu i poslanju cijele Crkve. To je navje{taj Krista Gospodina koji je za nas umro i uskrsnuo; to je navje{taj oslobo|enja od svake vrsti ropstva koje se ostvaruje u Isusu Kristu, na{em spasenju, po kojemu postajemo djeca Bo`ja. fra Darko Tepert

Duhovni kutak Kri` - slomljeno srce Majke

D

ivnu je vijest primila Marija. Postat }e majka Spasiteljeva. Njeno srce je mlado, bezgrje{no ne shva}a ono u potpunosti an|elovu poruku, strepi to srce, treperi istovremeno od radosti ali i straha od nepoznatog. Ona je poslu{na i odgovara «Neka mi bude po rije~i tvojoj».

I po~inju boli, poni`enja. Nitko ih ne}e primiti u ku}u na preno}i{te, a ona je pred porodom. Srce tiho, mirno miri se sa {talicom, mjestom me|u `ivotinjama, mjesto gdje }e svijet ugledati Krist.

I tako se ni`u tjeskobe saznanja [imunovog. I ma~ boli probost }e tvoju du{u.

Boji se ona za svoje dijete, sti{}e ga u svoje krilo, hrani ga svojim prsima, tje{i u svom naru~ju, pjeva mu uspavanke da bolje zaspi i bdije njezino srce, kao srce svake majke nad svakim trenutkom njegova `ivota.

Prolaze dani sre}e, djetinjstva, bezbri`nosti i dolazi izdaja, kri` i smrt.

Slijedi Marija svog sina na putu hodo~a{}a, slu{a njegove rije~i upija ih, ponosna je ona na njega, ali u kutku srca osje}a strah, strah od nepoznatog, no tje{i ona svoje srce umiruje ga i hrani molitvom.

Srce joj se razdire od boli gledaju}i kako ga izdaju oni koji su ga do ju~er slijedili, oni koje je do ju~er ozdravljao, koji su ga slavili, koji su mu uzvikivali «Hosana», a onda ga izdali. Prevrtljivo je ljudsko srce zaboravlja dobrotu, zaboravlja Bo`je rije~i i vi~e Raspni ga, raspni!

Majko draga, kako li je to tvoje blago srce izdr`alo gledaju}i kako ga bi~uju, tuku, poni`avaju. Kako bi ti rado stavila svoje tijelo umjesto njegovog. Kako bi ti rado ta

Ilustracija S. Striegl: Isus susre}e svoju svetu majku.

poni`enja i boli sama podnijela, ali zna{ Ti – tu zamjene nema. Tu ostaje tvoj sin, a Ti stisnuta u kutu osje}a{ svaki udarac, gr~i{ se od stra{nih bolova koje ~ita{ na licu svoga sina, a tvoje srce trne, kameni se i pita: «Jesu li to ljudi?»

Slijedi{ ga, ide{ za njim kao sjena koja prati svoj lik, kao utjelovljena sjena patnje i boli.

Kri` – te`ak, prete`ak, kao {to se na{i prete{ki grijesi stavljaju na ramena Tvoga sina. @alosna si majko, `alosna i pre`alosna gledaju}i kako Ti sin posr}e pod tu|im teretom pada, opet se di`e i nosi ga za nas, da

37

Duhovni kutak bi na{i kri`evi bili lak{i da bi nas otkupio od grijeha, da bi nas spasio.

Kri` i slomljeno srce Marijino jedna su cjelina. Kri` – dva prekri`ena drveta i srce majke slomljeno u dijelovima u mozaik boli, krvi i suza.

Udarac ~eki}a u ~avao, te{ka ti{ina i bol, bol kojom taj ~avao probada maj~ino srce, i onda opet udarac, opet bol. Bo`e, dokle }e probadati tijelo moga sina i moje srce, ve} je probodeno, uni{teno, umrtvljeno, bolno …

Uzdignut kri` i na njemu Tvoj sin, a na{ Spasitelj, a tvoje maj~insko srce pru`a nevidljive ruke koje ga grle, tje{e, ljuljaju.

Uzdignuto je tvoje ~elo, pogled zamagljen od bola, a srce to srce pati.

Isus i u svojim najte`im mukama ne zaboravlja nas, nas koji smo ga izdali, i svoju majku daje nam za Majku. Tako Marijo, postaje{ majka svih nas. U svoje ranjeno srce prima{ sve nas, na{e grijehe, na{e tjeskobe, na{e boli, na{e radosti i tuge.

Marijo, dok slomljena srca stoji{ pred kri`em na kojem umire Tvoj sin, a na{ Spasitelj i Otkupitelj, tvoje ranjeno srce se {iri i prima nas sve i grli nas grje{ne, zlo~este, dobre i izopa~ene i {titi nas svojom maj~inskom ljubavlju opra{taju}i nam sve {to smo nanijeli Tvom sinu.

Smrt na kri`u, smrt i odlazak dragoga Isusa kod Oca, odlazak njegove du{e stra{na je bol za tvoje maj~insko srce.

Ima li {to te`e nego zagrliti mrtvo tijelo djeteta, sina, koji je ~inio samo dobra djela, koji nam je bio po svemu sli~an osim po grijehu. Grle ga Tvoje nje`ne ruke, suze mu peru ranjeno lice, a bol, stra{na bol razdire Tvoje srce. Majko, zna{ Ti {to te ~eka, zna{ da tako radi spasenja ljudi mora biti, ali bol je ja~a. Klonulo tijelo Isusovo dr`e tvoje klonule ruke.

38

Prati{ ga na posljednjem putu, gleda{ kako ga stavljaju na mjesto vje~nog po~ivali{ta i jeca{. Nema tu suza usahle su – jeca to du{a majke za izgubljenim sinom.

Majko, oprosti, nam {to vrlo ~esto postajemo nemilosrdni i nanosimo bol Tvom bezgrje{nom i tako povrije|enom srcu. Oprosti nam {to svojim grijesima otvaramo rane Tvoga sina, {to ih obnavljamo, kopamo po njima i onda opet molimo.

Majko, daj nam bar djeli} svog dostojanstva, ljubavi, mira, vjere, ustrajnosti, nje`nosti i razumijevanja. Udijeli nam bar dio svoje ustrajnosti u molitvi, snagu vjere, ~vrstinu ljubavi i vodi nas putem Krista, putem ljubavi, mira i nade koji nam jedini mo`e ispuniti `ivot i dati mu sav smisao.

Preko Tvog ranjenog srca upu}ujemo molitve Isusu Kristu tvome sinu, a na{em Spasitelju i Otkupitelju ~iji nas je kri` spasio, ~ija nas je smrt oslobodila, ~iji nas je `ivot uputio u tvoje okrilje, gdje nas uz blagoslov dragog Isusa o~ekuje ljubav, mir i blagostanje – mir srca i du{e koji nam jedino Krist mo`e udijeliti.

Tako su Isusov kri` i slomljeno srce bla`ene djevice Marije na{a slava, na{a vjera, na{a nada i na{ `ivot.

A. Potkonjak

U sje}anje DR. ANTE JAI} Godine teku, a sje}anja ostaju trajno kao svijetle to~ke u tami pro{losti i ona nas ili tje{e da gledamo u svjetliju budu}nost ili daju nadu u trajni susret s dragim osobama ili doga|ajima, koje u sebi ~uvamo. Znamo da se ni{ta ne bri{e i da se sve u knjigu `ivota pi{e, i dobro i zlo. Sve }e do}i na naplatu. U tu knjigu `ivota upisano je i ime Ante Jai}a, dr. medicine, fiziologa, poznatog Si{~anima, ne samo kao stru~njaka medicine nego i kao ~asnog ~ovjeka i iskrenog vjernika i rodoljuba. Takovi ne nestaju iz na{ih sje}anja i ne padaju u zaborav. Oni ostaju trajno kao svjedoci vrijednosti za koje se isplati `ivjeti pa i `ivot dati.

Iako je napustio na{u sredinu pred 26 godina, spomen na njega ostao je trajan.

Ima ljudi koji su bili mili i dragi i davali nam rije~ima ili primjerom smjer i pravac kojim se treba kretati. Jednom rije~ju, bili su svjedoci vremena u kojem su `ivjeli.

Ka`u da prigode ne ~ine ~ovjeka nego samo pokazuju kakav je. Mislim da su prigode, odnosno vrijeme u kojem je `ivio i djelovao dr. Ante Jai}, potvrdile kvalitetu njegove osobe, kao ~ovjeka i lije~nika, ali i dosljednog vjernika.

Vremena su uvijek bila te{ka i izazovna.

Bila su prigoda u pokazivanju tko su i kakovi ljudi koji u njima `ive i djeluju. Mislim da su upravo te{ka vremena uvijek ra|ala velike ljude. Karaktere, heroje. Upravo u te{kim vremenima Crkva je ra|ala velikane i svece i svjedo~ila svoju izvornost, ne popu{taju}i modi i trendu, ni poznatoj paroli Zavodnika: “Sve ovo }u ti dati, ako padne{ te mi se pokloni{.” I mnogi su, na`alost, pali i poklonili se i mnogi jo{ uvijek padaju i klanjaju se.

Uzev{i sve ovo u obzir, u taj i takav okvir stavljamo i pokojnog dr. Antu Jai}a. @ivio je,

u crvenom bojom, i ne samo bojom nego i mr`njom obojenom vremenu, koje je likvidiralo bezbroj nevinih, koji nisu znali ni {to je komunizam ni {to je fa{izam, pogotovo ne koje je od ta dva zla ve}e. Mnogi su pokleknuli i jo{ danas kle~e pred tom paklenom ideologijom, koja ne pozna i ne prizna Boga, a pod krinkom slobode gazi ~ovjeka i njegovo, od Boga dano, dostojanstvo. Me|u mnogima u ovom gradu nije pokleknuo ni ~asni lije~nik sisa~ki dr. Ante Jai}. Bio je uspravan i ~vrst u svom uvjerenju, kao njegov slavonski hrast usred trstika koje vjetar ljulja i lomi.

Takav je bio do kraja `ivota. Kao vjernik dosljedan i prakti~an, ne samo “rije~ju i jezikom nego djelom i istinom.” Otvoren Bogu i ljudima. Nedjeljna Misa, ali ba{ svake nedjelje, bila mu je doista svetinja i izvor snage za njegovo vjerni~ko svjedo~enje. Imao

39

U sje}anje je svoje odre|eno mjesto u crkvi na Misi u 11 sati, ali i nakon Sv. mise, }askanje pred crkvom s prijateljima i pacijentima i tako upravo izazovno svojim simpati~nim likom pozivao “stra{ljivce i kukavice:” Dodite i vi k izvoru vode `ive.“ Bio mi je iskreni prijatelj i savjetnik, zajedno sa svojom ~asnom i vrijednom suprugom Nadom, kao i sinom Hrvojem, koji je bio redoviti ministrant. Koji put me u {ali nazvao, kad ne{to nisam dobro u~inio, da sam PETLJANOVI]. Mnogo sam puta proveo s njime u korisnim razgovorima i do kasno u no}. S njim sam bio bogatiji!

Pravi ~ovjek i prijatelj. Neka ne padne u zaborav. Na glas o njegovom preminu}u bio sam pogo|en kao i na{ Gospodin na smrt prijatelja Lazara. Razumije se, okrijepio sam ga svetim sakramentima, koje je dubokom vjerom primio.

Drugi dan nakon smrti, posjetio sam suprugu Nadu i sina Hrvoja. Tijelo je bilo na odru, a okru`ivao ga je cijeli “suda~ki zbor”

sisa~kih sudaca. Pristupio sam tu`noj supruzi i sinu te izraziv{i su}ut zapitao je, sam smijem li Anti za opro{taj uputiti nekoliko rije~i. Rekla je: ”Ja to o~ekujem.”. Ona je bila op}inski sudac!

Sprovod je bio veli~anstven. [est sve}enika je nazo~ilo ispra}aju. Govorio je dr. Bani} i moja malenkost. Reakcija “crvenih!” Supruga je izgubila posao. Ja na saslu{anje ili, kako se to danas ka`e, na „obavijesni razgovor“ zbog govora na sprovodu dr. Ante Jai}a. Sve to u ime “slobode govora” i svjedo~enja vjere pokojnog dr. Ante Jai}a.

Dragi Ante! Sve ovo pi{em Tebi kao prijatelju i vjernom svjedoku za vjeru i dom u prigodi dvadeset i {este obljetnice Tvojeg polaska s ovoga svijeta u prostranstva svijetlosti i mira.

Sisak 25. kolovoza .2008.

Alojzije Petranovi}, `upnik u miru

MARIJA PETRANOVI}

B

io je 6. kolovoza 1999. godine. Sunce je nemilosrdno grijalo, a zrak titrao od vreline. U tom te{kom danu tu`no su zazvonila zvona s crkve Uzvi{enja svetog Kri`a i obznanila odlazak na{e drage Marije – Marice Petranovi} u vje~nu domovinu.

Opaka bolest dana{njice nije niti Maricu zaobi{la, no ona je zaista radosno i sa smije{kom podnosila patnju i govorila svima nama kako se i s takovim saznanjem mo`e radosno `ivjeti.

Uvijek, neizostavno i svakodnevno nazo~na u crkvi kod oltara Majke Bo`je skru{eno je molila, a Nebo joj je pru`alo snagu za tjelesnu patnju, koju je strpljivo

40

podnosila do samog kraja. Ta draga osoba, svojim odlaskom ostavila je u meni prazninu, nakon dugog niza jednog lijepog prijateljstva, koje nikada nije ni{ta pomutilo.

Devet je godina pro{lo kako si nas draga Marice zauvijek ostavila.

U mojim mislima, u osje}ajima, u mojem srcu i cijelom bi}u oblikovano je sje}anje na Tebe, koje trajno ostaje, jer: „Ljudske ru`e i ako blijede ne uvenu nikada.“ Tvoja prijateljica Ljerka Filipi} – Bevandi} Anno Domini 2008.

6. kolovoza

Grad Sisak

“A ja, Bože sačuvaj da bih se ičim ponosio osim križem Gospodina našega Isusa Krista po kojem je meni svijet raspet i ja svijetu.”

(Gal 6,14)

Sisa~ko-moslava~ka `upanija

ISSN 1332-4608

KRI@ LJUBAVI LIST @UPE UZVI[ENJA SVETOG KRI@A SISAK Godina

XIII.,

MONS. ETEROVI}: O`IVLJAVANJE SISA~KE BISKUPIJE DONOSI NAM NAPREDAK

GODINA SV. PAVLA FRA DARKO TEPERT, NOVI DOKTOR TEOLOGIJE

SVETI KRI` U JERUZALEMU CARICA JELENA PRONA{LA ISUSOV KRI`

Mo}nik Isusova kri`a pohranjen u riznici `upe Uzvi{enja svetog kri`a u Sisku

broj

49,

rujan

2008.,

cijena

10

kn