/kriz_ljubavi_50

ISSN 1332-4608

Iz `ivota crkve

KRI@ LJUBAVI LIST @UPE UZVI[ENJA SVETOG KRI@A SISAK

Godina XIII., broj 50, prosinac 2008., cijena 10 kn

RADOST 50. BROJA PROSLAVLJEN DAN `UPE DUHOVNOST NA ROKI}U DAVNI BO`I} U POSAVINI BO`I} U

BETLEHEMU

INTERVJU SA S. HUBERTINOM

1

„U one dane iza|e naredba cara Augusta da se provede popis svega svijeta … Tako i Josip, uzi|e iz Galileje, iz grada Nazareta, u Judeju - u grad Davidov, koji se zove Betlehem da se podvrgne popisu zajedno sa svojom zaru~nicom Marijom koja bija{e trudna. I dok su bili ondje, navr{ilo joj se vrijeme da rodi. I porodi sina svoga, prvoro|enca, povi ga i polo`i u jasle jer za njih nije bilo mjesta u svrati{tu.“ (Lk 2, 1-7)

Rije~ urednika SADR`AJ Rije~ urednika ........................................... 1 Uvodnik .................................................... 2 Iz `ivota @upe (`ivost @upe) ....................... 3 Je li kod Njega netko isklju~en .................10 S Bogom do veli~anstvenih uspona ............ 11 Brat Bonifacije otkriveni hrvatski biser .......13 Don Boscova radost pro{irila se Siskom......16 Osvrt na glazbeni izri~aj povodom 80. obljetnice @upnog zbora sveta Cecilija u Sisku ................................18 Prete~a Kri`u ljubavi .................................20 Budite sunce i svi }e vas ugledati...............22 Dragi na{i iskusni i mudro{}u sijedih kosa ure{eni `upljani......................25 ^estitke starijima ......................................26 Kr{teni i vjen~ani .....................................28 Iz `ivota Crkve ........................................ 31 40. godina `upe Sv. Josipa u Galdovu ........32 Gradi se nova crkva u `upi svete Marije .....33 Direktorij za pastoral sakramenata .............34 Europski susret mladih u Bruxellesu .........35 Bo`i} .......................................................36 U svjetlu kri`a ..........................................36 Adventski labirint – najava ........................36 Davni Bo`i} u Posavini..............................37 Bo`i} u Betlehemu ....................................39 Bo`i}no srce ............................................42 Iz povijesti ..............................................43 Povijest crkve sv. Kri`a u Sisku II. .............43 Sestre milosrdnice - tko smo mi? ................44 Intervju ....................................................47 ^asna sestra Hubertina D`imbeg ...............47 Duhovni kutak..........................................50 Majka Isusova i majka na{a .......................50 Rodi li se Bog u srcu – ra|a se i ~ovjek....... 51 U sje}anje ................................................52 Dr. Nada Du`i}-Prpi} ................................52

Dragi ~itatelji,

P

red vama je jubilarni 50. broj na{eg `upnog lista „Kri` ljubavi“. Kako re~e biskup Mrzljak, obljetnice su prije svega prilika za zahvalu Bogu za djelo koje bez Njega ne bi bilo mogu}e. Tako|er, ovo je prilika i za prisje}anje o po~etcima i proteklim godinama u kojima je ovaj list izlazio. Kad govorimo o povijesti recimo da u ovom broju donosimo drugi dio teksta o povijesti `upne crkve, kao i tekst o obilje`avanju 80. obljetnice @upnog zbora sv.

Cecilija. Skupina za povijesna istra`ivanja donosi nam pri~u o Bo`i}nim obi~ajima u Posavini. Vjerujem da }ete sa zanimanjem pro~itati razgovor sa ~asnom sestrom Hubertinom, dugogodi{njom instrumentarkom u sisa~koj bolnici. Nakon kapelana Ivice Tomaka, ~iji jedan tekst donosimo, u na{u @upu stigle su i dvije nove ~asne sestre, s. Patricija i s. Tea kojima ovim putem `elimo dobrodo{licu.

Tekst o slavlju Kristova ro|enja u Betlehemu pro`et autenti~nim fotografijama donosi nam fra Darko Tepert.

I u ovom broju iznimno je bogata rubrika Iz `ivota `upe u kojoj }ete prona}i mno{tvo reporta`a, izvje{}a i fotografija o razli~itim doga|ajima u na{oj, ali i susjednim `upama.

Istaknuo bih tekst o hodo~a{}u u Rim povodom prijenosa posmrtnih ostataka Sluge Bo`jega brat Bonifacija Pavleti}a. Tu je i nekoliko meditativnih teksova.

Urednik

Kri` ljubavi – list `upe Uzvi{enja svetog Kri`a • Sisak, Trg bana J. Jela~i}a 1 Tel 044/523-196 fax. 044/521-311 • www.svetikrizsisak.hr • E-mail: sveti.kriz@hi.t-com.hr Glavni i odgovorni urednik: Antun Sente, ml., `upnik • Glavni urednik: Zoran Crljenica • Grafi~ki urednik: Alem Bio~i} Ure|iva~ki kolegij: Alojzije Petranovi}, Lojzo Buturac, Anica Potkonjak, Ivanka Palac, s. Patricija Ma|er, Nikolina Mesi} • Lektor Bo{ko Zeli} • Fotografije: Miroslav Ki{ – Mimi, Alem Bio~i}, Damir Sklizovi}, Bla`enka Sunte{i} • Tekstove i fotografije ne vra}amo. • Priprema i tisak: Denona d.o.o., Zagreb • Naklada: 1000 primjeraka

1

Uvodnik Dragi moji Si{~ani!

S

lu{aju}i i ~itaju}i Ivanov proslov u meni se budi osje}aj strahopo{tovanja. Spomenuti tekst uvijek iznova mi govori o malenosti pred Bo`jom veli~inom, ali i otkriva veliku ljubav koju Bog Stvoritelj u~ini nama, meni - stvorenju. Stoga uvijek iznova pro`ivljavam osje}aj svetoga straha kada trebam progovoriti o njemu, boje}i se kako }e moj govor ostati ograni~en i nikad dostatan. Nadalje, svjestan sam da svako razumijevanje svetopisamskog teksta, pa tako i ovoga, jest dar Svevi{njega. Stoga pozivam vas dragi ~itatelji da svi zajedno otvorimo svoja srca Bo`joj Rije~i. O spomenutom tekstu mogli bismo uvelike teolo{ki raspravljati i i{~itavati njegovo zna~enje, no jo{ je va`nije u njemu ~uti poruku za svakoga od nas. Ivan govori o Bo`joj veli~ini, iznosi istinu o Bogu, o ~ovjeku, mo`emo re}i i o ~itavom svemiru. No, nakon {to govori o samom Bogu puno vi{e govori o Bo`jem odnosu prema nama, prema ~ovjeku.

“Sve postade po njoj” (Iv 1,3); “... u njoj bija{e `ivot i `ivot bija{e ljudima svijetlo” (Iv1,4); “Svjetlo istinsko koje prosvjetljuje svakog ~ovjeka...” (Iv 1,9). Bog je stvorio ~ovjeka, ali ga tada nije ostavio samoga da se mu~i, ve} se neprestano brine o njemu.

Osvjetljava mu put kojim treba i}i. Neprestano ga `eli prosvjetljivati kako bi uspje{nije i radosnije kro~io naprijed. Nadalje, tekst govori o ~ovjekovom odgovoru na Bo`ju ljubav.

Postoje dva mogu}a odgovora: Prihvatiti Boga, primiti ga, {to za posljedicu ima posjedovati mo} i biti djetetom Bo`jim. A dijete participira u svemu onome {to ima i roditelj - Otac.

Ovdje se, dakle, radi o aktivnom odnosu izme|u Boga i ~ovjeka. Bog nudi suradnju, nudi sve, a na ~ovjeku je samo da to prihvati, jer u protivnom bila bi povrije|ena njegova slobodna volja koja mu je isto tako dar. S druge pak strane ~ovjek na Bo`ju ponudu odgovara ne prihva}anjem, o ~emu svjedo~i tekst: “K svojima do|e i njegovi ga ne primi{e.” (Iv 1,11). Koliko se god to odnosi na vrijeme Kristova ro|enja kada se nije na{ao ni jedan ~ovjek koji bi dao svoje obitavali{te u kojem bi se rodio Bog, toliko se to odnosi i na na{e vrijeme u kojemu postoje toliki besku}nici, gladni, progonjeni, na{i bli`nji kojima vi{e puta na dan okrenemo le|a i brinemo se o svojoj komotnosti. Da, u svima nam njima dolazi Bog. ^ovjek ne mo`e ne biti Bo`ji, jer Bog ga je stvorio, ali se mo`e od njega odijeliti, jer Bog mu je dao slobodu izbora. No, onda ne mo`e participirati, u`ivati u onome {to je u roditelja – Oca. Ne zato {to bi to bila Bo`ja kazna, nego zato {to je to ~ovjekov izbor. Ovih dana dok smo jo{ svi u bo`i}nom raspolo`enju, posvijestimo si da biti kr{}ani zna~i neprestano prihva}ati Boga, u sasvim konkretnom ~ovjeku. Osobi koja je u potrebi i koja je pored mene. Jer, takvim na~inom `ivota sli~imo Ocu, i on je zbog na{e potrebe spasenja prihvatio na{e grijehe i ponio ih na kri`. Da bi se tako moglo `ivjeti potrebno je biti ro|en, “...ne od krvi, ni od volje tjelesne, ni od volje mu`evljeve, nego od Boga.” Iv 1,13 Mo`da je po~etak na{eg ponovnog ra|anja od Boga i Bo`jeg ra|anja u nama sudjelovanje u sakramentima, nedjeljnoj Misi, ili pak uranjanje u Njegovu Rije~.

Va{ `upnik Antun

2

Iz `ivota @upe U subotu 6. rujna i mi `upljani `upe Uzvi{enja svetog Kri`a uz mnoge vjernike iz cijele Hrvatske hodo~astili smo u Ludbreg da bismo se poklonili krvi Kristovoj i da bismo zahvalili Gospodinu {to nas je pratio na na{em `ivotnom putu.

Nakon dolaska u Ludbreg molili smo pobo`nost kri`nog puta sje}aju}i se patnje i boli koje su Kristu nanesene. Zatim smo sudjelovali na svetoj misi na kojoj je propovijedao mons. dr. Ivan [a{ko, pomo}ni biskup zagreba~ki. U nadahnutoj propovijedi biskup Ivan pozvao je sve okupljene da poput pokaznice koja pokazuje Kristovu krv i mi svojim `ivotom usprisutnjujemo @ivoga Boga u svijetu. Poslije svete mise oti{li smo u crkvu, te sudjelovali u pobo`nosti euharistijskog klanjanja u Zavjetnoj kapelici. Tako smo opet svoja srca obnovili za Krista, Krista na{eg spasitelja i otkupitelja.

U nedjelju 7. rujna na po~etku {kolske i vjeronau~ne godine vjerou~enici zajedno

sa vjerou~iteljima te ravnateljima osnovnih i srednjih {kola s podru~ja na{e @upe sudjelovali su na Euharistijskom slavlju te Zazivu Duha Svetoga.

Nedjelja, 14. rujna Dan @upe Uzvi{enja svetog Kri`a Kao svaki veliki i zna~ajni blagdan, tako je i blagdan na{e @upe, Uzvi{enja svetoga Kri`a, zapo~eo trodnevnom pripravom. U ~etvrtak, prvog dana trodnevnice, ve~ernju svetu misu predvodio je vl~. Zlatko Paveti}, vicerektor u Bogoslovnom sjemeni{tu u Zagrebu, u petak pre~. Zdravko Novak, `upnik Svetog Kvirina i dekan Sisa~kog dekanata, a u subotu na{ sada{nji `upnik, mr.

Antun Sente, ml.

foto: D. Sklizovi}

Iako je nedjelja osvanula tmurno, kao pravi jesenski dan, u na{oj je `upi sve bilo vedro i sve~ano. @upnu svetu misu predvodio je vl~. Robert [reter u koncelebraciji s vl~.

Nikolom Majcenom, `upnikom iz Buda{eva, vl~. Bla`em Pruchom, `upnikom iz Komareva, o. Miroslavom [tubanom, bolni~kim kapelanom u Zagrebu, pre~. Alojzijem Petranovi}em, `upnikom u miru, vl~. Ivicom Tomakom, `upnim vikarom i vl~. Antunom Senteom, ml., na{im `upnikom. Vl~. [reter je u svojoj propovijedi rekao kako je u Kristovom kri`u sadr`ana spoznaja da Bog nikada ne napu{ta ~ovjeka, da ne di`e ruke

3

Iz `ivota @upe od njega, da ga nikada ne prestaje ljubiti i da je uvijek na na{oj strani. Istaknuo je i kako kri` ne pripada pro{losti, ve} sada{njosti u kojoj ga trebamo svjedo~iti svojim djelima, a ne samo ostajati na velikim rije~ima.

Nakon svete mise uputili smo se u Veliki kaptol gdje je bio osmi{ljen prigodni program povodom ovog, za nas i na{e `upljane, ali i za sve druge vjernike, posebnog dana. Pripremili smo mnogo toga i u toj intenzivnoj pripremi sudjelovali su svi predstavnici na{ih katehetskih skupina.

Na samom po~etku programa pozdrav svim gostima uputio je na{ `upnik, koji je svima za`elio ugodno dru`enje uz glazbu i pjesmu na{eg Dje~jeg zbora, Zbora mladih i ve} gotovo pravih, iskusnih pjeva~a i zabavlja~a, bra}e Roka i Jure Brli}a.

Oni koji su `eljeli, mogli su zaigrati tombolu, u`ivati u kola~ima koje su napravile vrijedne ruke na{ih `upljanki, kupiti krunicu ili neke od zanimljivih radova ~lanica na{e kreativne radionice. Na prodaju su bile ponu|ene i majce sa simbolom na{e @upe, te knjige religijskog sadr`aja. Za one najmla|e bio je organiziran kviz znanja pod nazivom „Koliko poznajem svoju `upu“. Svaki to~an odgovor nagra|en je ~okoladom, a pobjednik je osvojio monografiju grada Siska.

Prvi dio dru`enja zavr{en je u popodnevnim satima, ali je, jednako intenzivno i

4

foto: D. Sklizovi}

veselo, nastavljen i nakon ve~ernje svete mise.

Uz blagoslov Gospodina i vrijedne ruke ~lanova na{e @upe obilje`ili smo svoj dan kako bismo na{em Bogu odali po~ast kao sna`na, slo`na i jedinstvena Crkva.

U subotu 20. rujna, na po~etku vjeronau~ne i {kolske godine organizirana je ispovijed za {kolarce i vjerou~enike Istoga dana nave~er pre~. Zdravko Novak, dekan u koncelebraciji sa sve}enicima dekanata predslavio je misno slavlje o 10. obljetnici progla{enja Alojzija Stepinca bla`enim.

Na taj na~in na dekanatskoj razini pridru`ili smo se velikoj proslavi te zna~ajne obljetnice.

Naime, prije 10 godina blagopokojni papa Ivan Pavao II. u hrvatskom nacionalnom sveti{tu Majke Bo`je Bistri~ke proglasio je hrvatskog mu~enika Alojzija Stepinca bla`enim. Nakon misnog slavlja sa svije}ama u rukama i kipom bla`enog Stepinca krenula je procesija oko crkve. Nakon procesije KUD Buda{evo predstavio se s nekoliko pjesama i plesova.

U ~etvrtak 25. rujna, o blagdanu svetog Mihovila arkan|ela, za{titnika policajaca, u na{oj je crkvi slavljena misa za poginule policajce koju je predslavio vl~. Damir Vrabec, vojni kapelan u petrinjskoj vojarni. U propovijedi je vl~.Vrabec govorio o ljudima koji su s krunicom oko vrata i molitvom na usnama branili na{u domovinu i koji su bili spremni na oltar domovine polo`iti i ono {to im je najsvetije – svoj `ivot. Slava im i hvala.

Od 25. do 30. rujna hodo~astili smo u Rim povodom prijenosa posmrtnih ostataka Sluge Bo`jeg Ivana Bonifacija Pavleti}a (1864.-1897.) s rimskog groblja Campo Verano u crkvu generalne ku}e Dru`be sinova Bezgre{nog Za~e}a u rimskome predgra|u Bravetti.

U nedjelju 5. listopada na misnim slavljima vjernicima je predstavljena s. M. Patricija Ma|er, na{a nova pastoralna suradnica

Iz `ivota @upe i tajnica @upe. s. M. Patricija Ma|er, ro|ena u Lasinji, dolazi nam iz Zagreba gdje je do sada obavljala slu`bu odgojiteljice novakinja. Prije toga bila je vjerou~iteljica u @enskoj op}oj gimnaziji Dru`be sestara milosrdnica u Zagrebu. I dalje vr{i slu`bu savjetnice u provincijalnoj upravi Provincije Bezgre{nog za~e}a BDM u Zagrebu.

U nedjelju 12. listopada na misnim slavljima vjernicima je predstavljena s. M. Tea Juratovi}, ro|ena u Zagrebu, a djetinjstvo provela u Donjoj Zden~ini. S. M. Tea dolazi nam iz Zagreba gdje je do sada poha|ala Katoli~ki bogoslovni fakultet.

Istog dana na{u crkvu pohodili su ~lanovi @upnog zbora `upe Uznesenju BDM iz Bre-

zovice predvo|eni svojim `upnikom vl~.

Zvonimirom Vukovi}em, s namjerom da zagreba~ka mlade` izbliza upozna stradanja i obnovu hrvatske Banovine u Domovinskom ratu.

U utorak 21. i 28. listopada povodom godine sv. Pavla prikazivani su igrani filmovi o `ivotu svetog apostola Pavla u velikoj dvorani Pastoralnog centra.

U nedjelju 26. listopada Dje~ji zbor “Don Boscova radostâ€? iz `upe Duha Svetoga iz Zagreba, ispred kojega je stala i zaplesala njihova voditeljica, ~asna sestra Zrinka, a njene pokrete s veseljem pratili svi ~lanovi njezinog zbora, uz to jo{ i slo`no pjevaju}i ‌ gostovali su u na{oj @upi U petak 31. listopada nave~er slu`ena je sveta misa za sve pokojne `upljane koji su preminuli od pro{log du{nog dana do svetkovine Svih svetih. Tom prigodom na{ `upnik Antun blagoslovio je prigodne lampa{e za svakog preminulog `upljanina koji su onda ~lanovi obitelji odnosili na groblje gdje po~ivaju tijela pokojnika.

U subotu 1. studenoga na svetkovinu Svih svetih na sisa~kom groblju Viktorovac

5

Iz `ivota @upe podno kri`a uprili~ena je prigodna molitva za sve preminule koji po~ivaju na sisa~kom groblju. Molitvu je predvodio vl~. Branko Koreti}, upravitelj `upe Poho|enja BDM zajedno s, vl~. Zdravkom Novakom, dekanom Sisa~kim, vl~. Antunom Senteom, `upnikom Svetokri{kim te vl~. Ivicom Tomakom `upnim vikarom `upe Uzvi{enja sv. Kri`a. Mnogi ljudi koji su u tom trenutku prolazili pored kri`a, zastajkivali su i zajedno s nama molili za svoje umrle, za spokoj njihovih du{a, nadaju}i se da ih je Gospodin primio u jedan od svojih stanova vje~nosti.

U ponedjeljak 3. studenoga u @a`ini je odr`ana korona pod predsjedanjem mons.

Lovre Cindorija, sisa~ko gorskog arhi|akona korana na kojoj se razmi{ljalo o novom Direktoriju za pastoral sakramenata u `upnoj zajednici, te o va`nim doga|ajima za Sisa~ki dekanat.

Istoga dana nave~er, pod predsjedanjem mr. Antuna Sentea, ml., `upnika odr`an je susret voditelja katehetskih skupina, koji se odr`ava svakog prvog ponedjeljka u mjesecu s namjerom da se voditelji pobli`e upoznaju s aktivnostima u @upi, te da se dogovore o zajedni~kom osmi{ljavanju programa.

U ~etvrtak 6. studenog odr`ana je tribina na temu: „Crkva pred izazovima iscjeliteljskih terapija New agea (bioenergija, joga,

6

foto: A.S.

reiki)“ o kojoj je govorio franjevac dr. Josip Bla`evi} u prepunoj crkvi Uzvi{enja sv. Kri`a u Sisku, u organizaciji na{e @upe i Hrvatskoga katoli~koga dru{tva prosvjetnih djelatnika Sisak. Na vrlo zanimljiv na~in fra Josip je u devedeset minuta prikazao opasnosti koje se kriju u sve intenzivnijim ponudama New agea. Istaknuo je kako su sastavnice nove paradigme `idovsko-kr{}anska religija, sekularizirana znanost, me|ugeneracijski konflikti, isto~nja~ke religije, gnoza, krivovjerja i ezoterija, te da se ljudi, bogovi i `ivotinje na neki na~in povezuju u jedan krug pa ~ine biocentri~ku paradigmu.

U prvom dijelu predavanja, obja{njavaju}i razlike izme|u Istoka i Zapada, fra Josip je naveo filozofiju Zapada: “mislim dakle jesam” nasuprot isto~nja~ke filozofije koja se o~ituje u poimanju: “vibriram dakle jesam”. Sklad ~ovjeka ostvarenog u zajedni{tvu tijela i du{e po~eo se naru{avati nakon slu~aja Galilea Galileija nakon ~ega su ljudi iz Crkve vi{e pozornosti posvetili du{i dok su brigu oko tijela prepustili znanstvenicima.

Ipak, ~ovjek je cjeloviti tek u skladnom odnosu du{e i tijela. Dr. Bla`evi} upozorio je na mnoge zablude koje nude bioenergeti~ari, proricatelji budu}nosti, reiki majstori, te gurui, ~esto puta radi materijalnog dobitka te poru~io kako je jedini pravi iscjelitelj i u~itelj Isus Krist.

Nakon predavanja koje je okupilo oko 150 osoba uslijedila je rasprava. Na kraju predavanja prof. Anica Potkonjak, predsjednica HKDPD-a, zahvalila je predava~u te mu uru~ila prigodni dar.

U subotu 8. studenoga pedesetak vjernika iz Siska u organizaciji `upe Uzvi{enja sv. Kri`a i Hrvatskog katoli~kog dru{tva prosvjetnih djelatnika Sisak hodo~astilo je po arheolo{kim lokalitetima vezanim uz prve tragove kr{}anstva na prostorima Hrvatskog zagorja u okolici Zlatara. @elja je organizatora bolje upoznati i pribli`iti Si{~ane,

foto: A.S.

Iz `ivota @upe

Lobro{}ane i Vukovarce s povijesnim istra`ivanjima te pronalascima kr{}anskih tragova na navedenim prostorima. Vukovar, Sisak i Martin{}inu kod Lobora povezuju raspela sli~nih obilje`ja i arheolo{ko povijeDragi `upni~e, Iskustvo u Sisku je bilo dojmljivo. Prvo takve vrste u ovih mojih petnaest godina koliko sam u Zajednici. Za mene je bilo bolno vidjeti sve one mlade u onakvom stanju. Jednostavno mi vi{e ne silaze sa uma, pogotovo u momentima molitve.

Uistinu neka nam dragi Bog svima pritekne u pomo}.

Htio sam vam zahvaliti na brizi za te mlade i na hrabrosti, htjenju sa kojim poku{avate pokrenuti situaciju sa mrtve to~ke. Pridru`ujemo se va{im nastojanima svakodnevnom molitvom i Nadom da }e nam Duh Sveti biti Mudrost i Voditelj.

Molimo zajedno Bla`enu Djevicu Mariju da nam pomogne izna}i putove do tih mladih i ranjenih srca izgubljenih u tami i vihoru ovih ~udnih vremena u kojima `ivimo.

Neka vas prati Bo`ji blagoslov u va{em radu!

Don Ivan Filipovi}, voditelj zajednice Cenaccolo za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu

snih vrijednosti izra|ena u 12. stolje}u.

Vukovarsko i sisa~ko raspelo ~uva se u Arheolo{kom muzeju u Zagrebu, dok je raspelo iz Martin{}ine pohranjeno u riznici Zagreba~ke nadbiskupije. Ljepoti do`ivljenog uvelike je pridonio dr. Zvonimir Kure~i}, prebendar Prvostolne crkve zagreba~ke.

U subotu 15. studenoga, povodom 80. obljetnice djelovanja @upnog zbora sveta Cecilija, u na{oj je crkvi odr`an prvi u nizu od tri velika koncerta. Prvi gosti bili su @upni zbor mladih i mje{oviti zbor Sv. Stjepana iz Opuzena. Zborovi Sv. Stjepana, me|u ~ijim ~lanovima se posebno osje}ao sklad i zajedni{tvo mladih i onih zrelijih pjeva~a, nas je, pod dirigentskom palicom s. Marinele Delonge, po~astio i odu{evio skladbama Ivana pl. Zajca, Antonina Dvořáka, [ime Marovi}a, \ele Jusi}a i mnogih drugih skladatelja. Crkva se orila od ja~ine njihovih glasova, od izrazito nagla{ene ekspresije kojom su izvodili svaku pjesmu.

Iste ve~eri u 21:00 na pozornici ispred zgrade Velikog kaptola na popularnom sisa~kom Roki}u nastupili su djevojke i mladi}i iz zajednice Cenaccolo, koja okuplja biv{e ovisnike. Na koncertu duhovnih pjesama koji su nam priredili u`ivali smo iskreno, ali ono {to nas je i od pjesme i od plesa i od predstave „Maska“ koju su izveli

7

foto: K. Bunjevac

Iz `ivota @upe

jo{ vi{e zaokupilo jest svijest o ~injenici da su ti mladi, lijepi i sposobni ljudi ovisnici.

Ta spoznaja djelovala je izrazito nestvarno jer se oni ni po ~emu nisu razlikovali od nas koji smo u publici veselo pjevali i ponavljali pokrete koje su nam pokazivali. Upravo je i to bio smisao njihovog koncerta i njihovog dolaska: pokazati svim onim mladima koji su par metara dalje od nas radili tko zna {to da je ovisnost ne{to {to se mo`e dogoditi svakome od njih; {to se mo`e dogoditi svakome od nas.

Za vrijeme koncerta na{ se `upnik, zajedno s vl~. Ivanom Filipovi}em i ~asnim sestrama Patricijom i Marinelom spustio na Roki} i dijelio mladima mandarine koje su donijeli na{i gosti iz Opuzena. Nakon koncerta svi smo zajedno oti{li tamo odakle smo te ve~eri krenuli i odakle je sve po~elo: u

crkvu i uz svjetlost svije}a kojima je crkvu ukrasila s. Tea iznijeli Bogu svoju nadu da se ti mladi ljudi vi{e nikada ne vrate onome {to ih je te ve~eri dovelo u na{ grad.

U nedjelju 16. studenoga @upni zbor mladih i mje{oviti zbor sv. Stjepana iz Opuzena, animirali su pjevanje za vrijeme misnog slavlja, nakon ~ega su svim okupljenim vjernicima podijelili mandarine.

U ponedjeljak 17. studenoga Skupina za povijesna istra`ivanja na{e @upe posjetila je Riznicu zagreba~ke katedrale, predvo|ena svojom voditeljicom profesoricom Spomenkom Juri}. O va`nosti riznice, osobito o njenim eksponatima Si{~anima je na vrlo zanimljiv na~in prezentirala s. Lina, ~uvarica Rizince. Od mnogobrojnih izlo`aka posjetiteljima se posebno svidio relikvijar sv. Kvirina, za{titnika Siska.

foto: A.S.

U utorak 18. studenoga u prostorima @upe sv. Kvirina odr`an je susret sve}enika i vjerou~itelja Sisa~kog dekanata. Na susretu je fra. dr. Darko Tepert, OFM, odr`ao predavanje o Pavlovim putovanjima.

U ~etvrtak 20. studenoga, pod predsjedanjem mons. dr. Vlade Ko{i}a, pomo}nog biskupa zagreba~kog u prostorima @upe sv.

Kvirina odr`an je susret sve}enika Sisa~kog i Dubi~kog dekanata o o`ivljavanju Sisa~ke biskupije.

8

foto: K. Bunjevac

Iz `ivota @upe U subotu 22. studenoga mons. dr. Valentin Pozai}, pomo}ni biskup zagreba~ki predvodio je misno slavlje povodom 80. obljetnice djelovanja @upnog zbora sveta Cecilija.

Svojim pjevanjem misno slavlje animirao je Zbor sestara milosrdnica. Nakon misnog slavlja @upni zbor Sv. Cecilija izveo je slavljeni~ki koncert.

U nedjelju 23. studenoga na svetkovinu Krista Kralja primljeno je 9 novih kandidata u ministrantsku slu`bu na{e @upe. Kandidati Dominik Palju{i, Jakov Pej~inovi}, Petra Dra`enovi}, Nikola Marin~i},, Rozalija Ti~ac, Fran Sen~ar, Jakov Stane{i}, Lovro Novinc i Patrik Kova~i}, u~enici od 2. do 8. razreda osnovnih {kola, pripremali su se na ministranstskim susretima u protekla tri mjeseca, te nau~ili i usvojili osnove poslu`ivanja oltara.

tonije, ~ime su naravno, i doprinijeli zbor mladih svojom interpretacijom duhovnih pjesama. Igrokaz je zavr{io pjesmom “Ti treba{ Boga”, u izvedbi svih izvo|a~a, kojima su se pridru`ili i okupljeni mladi.

Nakon igrokaza, mladi su se zajedno s posjetiteljima nastavili dru`iti u velikoj dvorani Pastoralnog centra gdje su doma}ini priredili nekoliko dru{tvenih igara te malu zakusku.

foto: S. Tea

foto: M. Zaloker

U petak 28. studenoga Dramska skupina i mladi na{e @upe organizirali su predstavu „Ve~era s tra`iteljima“ koju je priredila Nikolina Mesi}, voditeljica Dramske skupine.

Predstavu su mladi (s malim preinakama) izveli inspirirani sli~nom izvedbom u Mariji Bistrici prigodom Nadbiskupijskog hodo~a{}a mladih i slikom “Ve~era s grije{nicima”, slikara Siegera Kodera, sve}enika. Nadasve iznena|uju}a, zanimljiva i nimalo konzervativna predstava je probila granice mono-

@elja je organizatora, na ovaj na~in, vi{e animirati pro{logodi{nje krizmanike na aktivnije sudjelovanje u brojnim aktivnostima i zajednica vjernika koje djeluju unutar sisa~ke `upe Uzvi{enja sv. Kri`a.

U subotu 29. studenoga mons. Josip Mrzljak, vara`dinski biskup u koncelebraciji s pre~. Bla`om Horvatom, rektorom Vara`dinske katedrale, te doma}im sve}enicima predslavio je misno slavlje o 80. obljetnici @upnog zbora sveta Cecilija. Kateralni zbor Vara`dinske biskupije Chorus angelicus tom je prigodom animirao pjevanje te nakon mise odr`ao prigodni koncert.

Anica Potkonjak, Nikolina Mesi}, Zoran Crljenica, Patricija Ma|er, Antun Sente

9

Iz `ivota @upe Je li kod Njega netko isklju~en?

Nadbiskupijsko hodo~a{}e mladih na Mariju Bistricu

S

totine mladih okusilo je topli ~aj pripremljen od nekolicine dobrovoljaca koji su na Mariju Bistricu stigli nekoliko dana ranije kako bi nas, „vikenda{e“, sve do~ekalo spremno. U subotu, zajedno sa svojim su`upljankama Antonijom, Monikom, Marijom i Nikolinom, stigla sam i ja na hodo~a{}e mladih Zagreba~ke nadbiskupije. Ve} od samog jutra osje}ala sam radost i ushi}enje radi predstoje}eg dana, ali i radoznalost i nervozu izazvanu ~istim neznanjem. Nisam ni slutila o snazi ovakvih susreta dok ju nisam okusila na vlastitoj ko`i. Ve} godinama dolazim na Mariju Bistricu u pratnji svoje bake, ali tek sam ovoga puta shvatila mo} toga sveti{ta.

Ured za pastoral mladih Zagreba~ke nadbiskupije osmislio je program koji se sastojao

10

od kateheze, do~eka hodo~asnika koji su na Bistricu iz Zagreba krenuli pje{ice, Puta svjetla, koncerta sastava Bo`ja slava bend i Nadbiskupijskog zbora mladih. Program je zavr{io klanjanjem pred Presvetim Oltarskim Sakramentom.

Mene je najvi{e odu{evila kateheza i koncert. Kateheza pod nazivom „Je li kod Njega netko isklju~en?“ osmi{ljena je prema slici njema~kog sve}enika Siegera Ködera: „Ve~era s gre{nicima“. U svakome od likova sa slike koja se stvarala pred nama, mladi su mogli prona}i svoje mane i prisjetiti se svojih pogre{nih skretanja u `ivotu. Jedan po jedan za stol su sjedali klaun, prostitutka, slijepa prosjakinja, poslovna `ena, @idov, ~ovjek iz Tre}eg svijeta, znanstvenik i ~asna sestra.

Dvojica su sve}enika, kroz dijalog, obja{nja-

Iz `ivota @upe vala likove i simboliku koju oni u sebi nose.

Gledaju}i tako sliku na koju su se dodavali posljednji slojevi boje, me|u nama je nezamjetno pro{ao lik Isusa i sjeo za stol.

Kao {to Ga u tom trenutku nismo zamijetili, tako Ga ~esto ne zamje}ujemo ni u `ivotu.

Ponekad nam se ~ini da On nije tu, da nas je napustio. Ali On je uvijek tu, pomno nas prati i slijedi svaki na{ korak, pru`aju}i nam svoju ljubav i razumijevanje. Pune du{e i s osmijehom na licu poslu{ali smo rije~i kardinala Josipa Bozani}a s kojim smo se uputili do~ekati hoda~asnike grada Zagreba. Iako je po~ela padati ki{a, oko 20:00 zapo~eo je Put svjetla. Bistri~ki kri`ni put zaorio je pjesmom mladih i zasvijetlio kao bor oki}en lampicama. Prizor je to koji se te{ko zaboravlja.

Puni vjere u Boga i u mogu}nost svoje promjene, do~ekali smo i koncert benda Bo`ja slava i Nadbiskupijskog zbora koji nam je upotpunio ve~er veselim pjesmama o Bogu. Nakon koncerta svi smo se uputili na klanjanje u crkvu. Pjesmama, molitvom i ti{inom osigurali smo si miran san i upotpunili kvotu ve~ernje molitve.

Na putu ku}i zagledala sam se u crnu no} i razmi{ljala o nasmije{enim licima mladih {to su cijeli taj dan `arila vjerom i zadovoljstvom. Nadam se da se taj isti `ar, ta vjera i zadovoljstvo ogledaju danas i na mome lice.

Jer On je moj Gospod, moj zaklon i moja snaga; Njemu se utje~em ja.

Marija [mint

S Bogom do veli~anstvenih uspona Bdijenje mladih u Zagreba~koj prvostolnici u zajedni{tvu kardinalima Bertoneom i Bozani}em

D

eset godina nakon beatifikacije Alojzija Stepinca, mi mladi smo se okupili u Zagreba~koj katedrali kako bismo prisustvovali bdijenju povodom te obljetnice. Ushi}eno sam i{~ekivala tu subotu, jer sam duboko u sebi osje}ala da }e ona biti potpuno druga~ija od svih dosada{njih. Prvotni plan nekolicine nas iz Svetog Kri`a bio je da do Zagreba do|emo na{im sisa~kim vlakom, koji, naravno, uvijek dolazi „na vrijeme“. Na sre}u saznali smo da na bdijenje idu i mladi iz Svete Marije pa su nas oni povezli svojim „baby busom“, te nam tako u{tedjeli dragocjeno vrijeme i po{tedjeli nas ka{njenja.

Na{ put zapo~eli smo molitvom, kako bi On pratio na{e korake. Sretno smo doputovali do Zagreba i kroz mno{tvo mladih ljudi progurali se u unutra{njost Katedrale i udobno se smjestili. Susret je pjesmom zapo~eo Nadbiskupijski zbor. Nakon pjesme vl~. Domagoj Mato{evi}, povjerenik za pastoral mladih Zagreba~ke nadbiskupije, rekao je nekoliko uvodnih rije~i, a nakon toga su mladi ~itali ulomke Stepin~evih govora. Nakon svakog ulomka, uslijedilo je svjedo~anstvo. Svjedo~anstva su me se posebno dojmila, zapravo su me dirnula u dubinu srca, jer sam se i sama na{la u nekoliko situacija o kojima su

11

Iz `ivota @upe mladi govorili. Sve uspone i padove koji su se doga|ali i u njihovom i u mom `ivotu, popratio je ba{ On, na{ Bog. Zato ne treba zaboraviti da, ako nas Bog prati na putu, svi na{i padovi pretvaraju se u veli~anstvene uspone.

Nakon tog, prvog dijela, na bdijenju nam se pridru`io i kardinal Berttone koji nas je u svome govoru ponovo podsjetio za{to smo se okupili. Govor kao govor, dugo je trajao – tako mi se ~inilo na samom po~etku. No kada sam se osvrnula oko sebe i uo~ila kako mladi pozorno slu{aju rije~i kardinala Berttonea i ja sam se usredoto~ila. Odjednom, govor kao da je prebrzo zavr{io. Tada me je obuzela sre}a i radost. Jer ve}ini mladih

12

Crkva je dosadna i nezanimljiva. A svakome tko tako misli garantiram da je upravo suprotno, da je Crkva zajednica koja ~ovjeka ispunjava odu{evljenjem. Zato mladi prijatelju, ako sada ~ita{ ove retke, zapitaj se kako bi bilo da i ti prisustvuje{ ne~em tome sli~nom, da nam se i ti pridru`i{. Vjeruj mi da bi ti bilo odli~no! Sklopio bi nova prijateljstva, a jo{ vi{e i jo{ ja~e u~vrstio bi i svoje prijateljstvo s Isusom.

Nakon subotnje ve~eri provedene u Zagreba~koj katedrali, mogla sam re}i samo: Moj Isus, moj Gospod, ne postoji nitko k’o Ti, Ti si moj Bog, slavim Te sad zbog sveg {to si u~inio Ti...

Karla Agarevi}

Iz `ivota @upe Brat Bonifacije otkriveni hrvatski biser Si{~ani hodo~astili u Rim na prijenos posmrtnih ostataka Sluge Bo`jeg Bonifacija Pavleti}a

O

ve godine hodo~astili smo u Rim prigodom prijenosa posmrtnih ostataka fra Ivana Bonifacija Pavleti}a 25.-30. rujna. Tom prigodom posjetili smo brojne znamenitosti.

Na putu do Rima posjetili smo i obi{li Ravenu i Asiz.

U kasnim ve~ernjim satima, nakon skoro 24 sata puta, dolazimo do Rima na{ega odredi{ta, gdje se smje{tamo u hodo~asni~kom domu Fraterna Domusu. Iako umorni od puta veselimo se subotnjem cjelodnevnom obilasku Vje~noga Grada.

U subotu 27. rujna krenuli smo u obilazak Vje~nog grada, ve}ini hodo~asnika ovo je bio prvi susret sa Rimom i Vatikanom. Krenuli smo od trga sv. Petra, na kojem se uzdi`e

bazilika sv. Petra u kojoj i grob Ivana Pavla II kod kojeg su hrvatski hodo~asnioci izmolili kratku molitvu i zapjevali. Nakon tjelesne okrijepe u obli`njim restoranima krenuli smo na duhovnu okrijepu. U godini svetog Pavla htjeli smo svetu misu slaviti u bazilici sv.

Pavla izvan zidina, koju je predvodio voditelj hodo~a{}a dr. Zvonimir Kure~i}.

Subotnji dan smo zavr{ili panoramskim razgledavanjem Rima, te se uputili prema Fraterni Domusu. Nakon ve~ere nismo bili umorni, ve} smo svi aktivno uvje`bavali pjesmu posve}enu Bonifaciju Pavleti}u.

Tre}i dan na{eg hodo~a{~a posve}en je slavlju prijenosa posmrtnih ostataka fra Ivana Bonifacija Pavleti}a.

13

Iz `ivota @upe

U jutarnjim satima razgledali smo katakombe sv. Domitile. To su podzemna groblja koja nas izravno povezuju s prvim stolje}ima kr{~anstva. Uslijedilo je razgledavanje Rima pje{ice. Krenuli smo od trga di Populi prema {panjolskim stubama – svatko tko sjedne na te stube osje}a se u tom trenutku kao stanovnik Rima, slijedio je prolaz uz crkvu sv. Jeronima – na`alost u crkvu nismo u{li, ali smo to ostavili za sljede}e hodo~a{}e.

Potom smo preko An|eoskog mosta i uz tvr|avu u{li u Vatikan gdje smo sudjelovali u molitvi An|eoskog pozdravljenja sa svetim ocem papom Benediktom XVI. Nakon ru~ka nastavili smo razgledavati Rim – bili smo na trgu Navona na kojem se nalazi crkva sv. Agneze, vidjeli smo rimski Pantenon od kuda smo oti{li prema poznatoj fontani di Trevi za`eliti `elju bacanjem nov~i}a da se ponovno vratimo u Rim. Uslijedio je vrhunac nedeljnog hodo~a{}a, odlazak u generalnu ku}u Sinova Bezgre{nog Za~e}a gdje gdje smo sudjelovali na euharistijskom slavlju i prijenosu posmrtnih ostataka brata Ivana Bonifacija Pavleti}a.

Ivan Pavleti} ro|en je u Zbjegova~i, `upa Kutina (danas Ilova) 25 lipnja 1864.godine. uspje{no je zavr{io osnovnu {kolu u Ilovi.

Poma`u~i u selja~kom gospodarstvu zavr{io je postolarski obrt u Kutini. Kasnije je usvojoj struci radio u Novoj Gradi{ci, Kri`u i u Grazu

14

(Austrija). Potaknut pozivom na vi{i duhovni `ivot, uputio se u Rim gdje je u 23. godini bio primljen za brata laika u bolni~koj Dru`bi Sinova Bezgre{nog Za~e}a s redovni~kim imenom Bonifacije. Bonifacije je preuzeo rad s bolesnicima, ali je nastavio slu`iti i redovni~koj zajednici kao postolar. Premda nije dobro znao talijanski jezik bio je cijenjen od prvog dana zbog njegove raspolo`ivosti i velikodu{nosti u slu`enju bolesnima. Osniva~ Dru`be Sinova Bezgre{nog Za~e}a prepoznao je u Bonifaciju izvanredne duhovne vrline pa ga je imenovao u~iteljem budu}ih redovnika. Bio je i odgojitelj u domu za nezbrinutu djecu. Odlikovao je dosljednim obavljanjem redovni~kih pravila jednostavnim i povu~enim `ivotom, po{tivanjem crkvenih poglavara i ljubavlju prema Majci Bo`ijoj i Isusu u Presvetom Oltarskom Sakramentu. Obolio je od tuberkuloze, strpljivo je podnosio bolest, te je umro na glasu svetosti u Rimu 4. studenoga 1897. u 33 godini `ivota. Uvjereni u njegovu svetost, njegova su ga bra}a odmah po}ela {tovati kao slugu Bo`jeg. Grob mu se nalazio na rimskom groblju Campo Verano od kud su njegovi posmrtni ostatci preneseni u crkvu generalne ku}e Dru`be Sinova Bezgre{nog Za~e}a 28. rujna 2008. Dru`ba Sinova Bezgre{nog Za~e}a i Crkva u Hrvata `ele unaprijed u~initi sve potrebne korake kako bi prema crkvenim propisima otpo~eo postupak za progla{enje bla`enim brat Bonifacija Pavleti}a.

Sve~anu svetu misu prigodom prijenosa posmrtnih ostataka brata Bonifacija Pavleti}a predvodio je zagreba~ki nadbiskup kardinal Josip Bozani}, na kojoj su bili uz nas hodo~asnike i gradona~elnici Kutine, Rima i Saronna. Svetu misu kardinal Bozani} zavr{io je rije~ima „Na{ brat Bonifacije je kao onaj biser koji je prona|en. Negdje je bio zakopan u na{oj memoriji. Sada smo ga izvukli na povr{inu i `elimo da svijetli, da svijetli na{oj Kutini, na{oj Hrvatskoj i ponosni smo da taj

Iz `ivota @upe biser prepoznaju njegova bra}a ovdje u Rimu.

Oti}i }emo svojim ku}ama s jednim novim zadatkom, da proni~emo {tovanje brata Bonifacija“.

Nakon svete mise uslijedio je bogati domjenak, tako da je proslava zavr{ila radosnim dru`enjem osobito kada se nama hodo~asnicima pridru`io i kardinal Bozani}.

Nakon bogatog dana, puni dojmova koje }emo ponijeti svojim ku}ama u Hrvatsku, uputili smo se prema Fraterni Domusu pjesmom i pokojom {alom.

Zadnji dan na{ega hodo~a{~a ponovno smo se uputili u Rim gdje nas je ~ekao obilazak jo{ dvije bazilike Svetog Ivana lateranskog Svete Marije Velike ili Gospe Snije`ne.

Opra{taju}i se s Rimom uputili smo se prema internacionalnom sveti{tu posve}enom

B.D. Mariji u Loretu, gdje smo u sveti{tu Gospine Nazaretske ku}ice taj dan imali svetu misu, koju je predvodio kanonik mons.

Lovro Cindori. Drveni kip Djevice s djetetom napravljen je od crnog libanonskog cedra koji potje~e iz vatikanskih vrtova. Sveta obitelj iz Nazareta je model i uto~i{te za sve kr{}anske obitelji, te zbog toga vjernici zazivaju loretansku Gospu kao za{titnicu svojih obitelji i ku}a.

U kasnim ve~ernjim satima napustili smo Loreto i krenuli na put ku}i.

Dolaskom u Sisak svi smo zaklju~ili, iako je hodo~a{}e trajalo kratko, a put bio dalek, nismo osje}ali umor, ve} smo dobili snagu za daljnji `ivotni put.

Ines Mari}

15

Iz `ivota @upe Don Boscova radost pro{irila se Siskom Dje~ji zbor “Don Boscova radost” iz `upe Duha Svetoga iz Zagreba gostovali u na{oj @upi

D

16

foto: A.S.

je~ji zbor “Kri` ljubavi” sudjelovao je u mjesecu lipnju ove godine na dvije smotre dje~jih `upnih zborova: “Zlatnoj harfi” (Zapre{i}) i “Zlatnoj liri” (Bestovje-NovakiRakitje). Na smotri “Zlatna lira” posebno nas se dojmio Dje~ji zbor “Don Boscova radost” iz `upe Duha Svetoga iz Zagreba, ispred kojega je stala i zaplesala njihova voditeljica, ~asna sestra Zrinka, a njene pokrete su s veseljem pratili svi ~lanovi njenog zbora, uz to jo{ i slo`no pjevaju}i. Svoje dojmove iskazali smo na{emu `upniku Antunu Senteu, a on je odmah pokrenuo dogovore s „rasplesanom“ ~asnom sestrom Zrinkom o njihovom posjetu Sisku i na{oj @upi. To se i dogodilo u nedjelju, 26. listopada. Don Boscova radost pro{irila se i po na{oj @upi. ^lanovi Dje~jeg zbora “Kri` ljubavi” pristizali su u crkvu, donose}i kola~e, kao pravi

dobri doma}ini. Mnogi su poveli i ~lanove svojih obitelji.

Te nedjelje, na misi u11.30 pa`ljivo su slu{ali kako pjesmom slave Boga na{i gosti, Dje~ji zbor “Don Boscova radost”. Oni su to u~inili zaista nadahnuto, ~emu je svakako pridonijela njihova voditeljica, ~asna sestra Zrinka, koja je, osim ve} vi|enog plesnog umije}a, pokazala i umije}e sviranja gitare.

I nas `upljane okupljene na misnom slavlju potaknuli su na malo druga~ije pjevanje Aleluje, ovaj put uz zanimljive pokrete. Takav na~in slavljena Boga pjesmom i pokretom nastavljen je i nakon mise, kada su nam otpjevali jo{ dvije pjesme. Pljesak i nasmije{ena lica na{ih `upljana sve su rekli.

Nakon ru~ka i okrijepe nastavljeno je dru`enje ~lanova dvaju zborova.

foto: A.S.

Iz `ivota @upe

Trg ispred crkve Uzvi{enja svetog Kri`a zaista je o`ivio u ina~e mirno i tiho nedjeljno poslijepodne. ^asna sestra Zrinka i na{ `upnik Antun iskazali su se kao izvrsni animatori. Plesalo se... i plesalo... Svi su s rado{}u sudjelovali u tome, pomije{ani doma}ini i gosti, na{ novi `upni vikar Ivica, ~asne sestre Patricija i Tea, ~ak i roditelji, bra}a i sestre na{ih ~lanova zbora i ministranata. Bili smo i patuljci koji molitvom na nekom ~udnom, ali pjevnom jeziku prizivaju ki{u. Pokazali smo da dobro znamo opona{ati `ivotinje u igri “Slon i sloni}”. U~ili smo jedni druge plesati, igrati se, a sve kroz smijeh i radost. Vrijeme je prebrzo prolazilo, a gostima je trebalo pokazati i na{ grad. Dobrim

vodi~em i poznavateljem Siska i njegove povijesti pokazao se `upnik Antun Sente, koji je zajedno s ~lanovima Zbora “Kri` ljubavi” proveo goste sredi{tem grada. Na trenutke su gosti i zapjevali, te unijeli `ivost na ulice nedjeljom pustoga grada.

Rastanak s na{im radosnim gostima ozna~io je zapravo po~etak lijepog i ugodnog dru`enja i suradnje, jer je Dje~ji zbor “Kri` ljubavi” pozvan u Zagreb, kako bi se nastavilo ono {to je te nedjelje zapo~elo.

Djeca, okupljena pjesmom u slavu Bo`ju, pokazala su kako se {iri radost i prijateljstvo, kada ih odrasli samo malo potaknu...

Ivanka Krnic

17

Iz `ivota @upe Osvrt na glazbeni izri~aj povodom 80. obljetnice @upnog zbora sveta Cecilija u Sisku

T

foto: M. Zaloker

ijekom studenog u `upi Uzvi{enja sv.

Kri`a u Sisku brojnim je doga|anjima obilje`ena 80. obljetnica @upnog zbora sveta Cecilija. U proslavi su sudjelovali gosti iz Opuzena i Vara`dina, kao i brojni Si{~ani.

Mje{oviti `upni zbor i Zbor mladih sv.

Stjepana iz Opuzena otpo~eli su sve~anost koncertom odr`anim u subotu 15. studenog.

Pod vodstvom s. Marinele Delonga izveli su pjesme Zajca, Dvořåka, Marovi}a, Jusi}a, Magdi}a i dr.

18

Slavljeni~ki koncert sisa~kog @upnog zbora sveta Cecilija bio je u sve~arskom smislu sredi{nji dio ove proslave. Svetu misu, odr`anu prije koncerta 22. studenog, animirao je Zbor sestara milosrdnica sv. Vinka iz Zagreba.

Pod vodstvom Jelene Bla{kovi} i oboga}en novim snagama, Zbor svete Cecilije izveo je prili~no zahtjevan program u pratnji orgulja{a Roberta Jakice. Koncert je po~eo vrlo lijepim gregorijanskim koralom Gaudeamus omnes

Iz `ivota @upe in Domino u kojem su solisti~ke dionice vrlo dobro otpjevali mu{ki solisti na{ega zbora.

Slijedila je troglasna Palestrinina himna Jesu Rex admirabilis, vrlo zahtjevna i dojmljiva Misa Sv. Katarine o. Loranda Kilbertusa i pjesma Svetoj Ceciliji Ivana Me`nara. Intenzivan rad zbora i nove voditeljice pokazao je da na{ zbor mo`e svladati i zahtjevnije programe, ali samo kontinuiranim upornim radom biti }e mogu}e vokalno bolje oblikovati ton, izjedna~iti registre, podi}i izvedbu na jednu vi{u umjetni~ku razinu.

Dobar uzor prepoznali smo u Katedralnom zboru vara`dinske biskupije Chorus Angelicus, koji je nastupio u pratnji Bo`ice Tu|an i Vi{eslava Jaklina na orguljama, a pod vodstvom An|elka Igreca. U posebno lijepoj atmosferi koju su nam na{i gosti priredili, ~ak su i na{e dotrajale orgulje povremeno zvu~ale vrlo ljupko, ali i mo}no, {to je cjelokupnom slavlju dalo osobiti glazbeni u`itak.

Nakon mise odr`an je koncert. Na programu su bile pjesme Medlessohna, Le{}ana

List „Kri` ljubavi“ rodio se da ohrabri, da pomogne, da pou~i...

Njegove tanke `ilice, kao `ice na harfi struje i bruje od stihova, re~enica, razgovora, prikaza i nadahnjuju svako hladno uho i prehla|ene ruke da ponovno uzmu {tilo i pero, da oslu{nu govor bli`njega i da osvijetle uski otvor, ona drvena vrata {to vode na put.

Na{a sisa~ka {talica, na{a crkva uto~i{te je mnogima: djeci, mladima, sredovje~nima i starima; u njoj je toplo i onda kad je zima..

foto: M. Zaloker

i Rahmanjinova te Anima mea Dominum iz Magnificata Wq 215 C. Ph. E. Bacha i prekrasan Laudate pueri Dominum G. F. Händela.

Vrlo lijepim koncertom, odr`anim 29. studenog, zavr{ila je proslava 80. obljetnice Zbora sveta Cecilija.

Po`elimo njegovim ~lanovima zdravlje i polet u otkrivanju novih spoznaja kojima glazba oplemenjuje, a zboru puno novih snaga koje }e osigurati njegovo postojanje i u budu}e.

Valentina Badanjak

Kad pu{u hladni vjetrovi zvone zvona i zvono na{e crkve, ~uje se pjesma i zrne se zrnca na{e hrvatske krunice.

Neka nas lanac ljubavi okuje dobrom Nadom, ~vrstom Vjerom i Pouzdanjem u ljep{e i bolje Hrvatsko Sutra.

Maja Mojsimovi}

19

50 Iz `ivota @upe

„Prete~a“ Kri`u ljubavi

K

oncem 70.-tih godina u posebnom dru{tvenom-politi~kom kontekstu, milo{}u Bo`jom, zaslugom vl~. Marijana Franj~i}a, tada{njeg kapelana u Svetom Kri`u a sada ravnatelja klasi~ne gimnazije, uz podr{ku vl~. Petranovi}a, za`ivjela je specifi~na grupa mladih. Bila je to studentsko-radni~ko-srednjo{kolska grupa mladih.

Sve to nije bila zapreka da ostvarimo intezivni vjeronau~ni rad, karitativnu-dramsku i rekreativnu djelatnost. Osnutak na{eg glazbenog benda „Emanuel“, doprinio je oboga}enju liturgijskog slavlja. Dramska sekcija je radila igrokaze, te dobro uvje`bani gostovali smo po okolnim `upama. Karitativna djelatnost organizirala je socijalni dan

20

kada smo starije i nemo}ne dovozili na svetu misu, zajedni~ki objed i dru`enje pa sve do obilaska starijih i nemo}nih, spremanje njihovih domova, posebno oko Uskrsa i Bo`i}a.

U svemu tome smo osjetili potrebu za `upnim glasilom, koje je imalo zada}u informativno-organizacijski potaknuti rad svih dobnih skupina u @upi. Naslov listu dali smo „Mi danas“. Kada to promatramo s vremenskim odmakom u svim tada{njim okolnostima od nepovoljnih dru{tveno-politi~kih do tehni~kih prilika bilo je to uistinu avangardno. U na{em listu pisali su svi uzrasti.

Ja sam rado pisala moja osobna vjerska iskustva iz `ivota, {to je imalo za cilj svjedo~anstvo

Iz `ivota @upe

50

kako preto~iti Bo`ju rije~ u `ivot. Vl~. Franj~i} je pisao ozbiljne teolo{ke-socijalne teme kao npr. „Sveta misa u sredi{tu `ivota“, „Tehni~ka civilizacija, dekristijanizacija ili izazov, {ansa“, „Sociolo{ko kr{}anstvo“, zatim misli kardinala Ratzingera, dana{njega pape.

Mnogima danas nije ni zamislivo da je tada biti vjernikom moglo biti neugodno, ali sve nam je to potvrdilo da nije u~enik nad U~iteljem i da nam je i}i uskim putem za Godspodinom Isusom Kristom. Radili smo u skromnim prilikama, ali s puno entuzijazma i zajedni{tva.

Ovom prilikom zahvaljujem vl~. Senteu, {to mi je omogu}io da bar nakratko osvijetlim jedno pro{lo vrijeme. Raduje me da je „Kri` ljubavi“ nastavio prekinutu nit `upnog glasila koje smo mi zapo~eli. Ja im od srca ~estitam 50. broj lista. Neka i dalje to glasilo bude

dostojno toga imena, nadahnuti snagom Duha Svetoga, te svjedo~i Bo`ju ljubav na kri`u nam iskazanu.

Dopustite mi da mo`da sa notom sjete, uputim najsrda~nije pozdrave svim dragim sudionicima koji su nekada radili na „Mi danas“ i u na{oj zajednici. Nadam se da su nastavili graditi i svjedo~iti na tom temelju, koji je meni bio dragocjena pomo} i iskustvo u intezivnijem za`ivljavanju osobne vjere i dru`enja s Isusom Kristom.

Naime, svjedo~iti mo`emo za nekoga koga izbliza poznajemo, u ovom slu~aju za Gospodina Isusa Krista na{e neizmjerne ljubavi koji danas treba ~vrste i nepokolebljive svjedoke. Vjerujem da je „Kri` ljubavi“ dragocjeno sredstvo i pomo} svim vjernicima.

Franciska [aki}

21

50 Iz `ivota @upe

Budite sunce i svi }e vas ugledati Dostojevski

M

isao Fjodora Dostojevskoga mo`e se uzeti kao krilatica i za na{ prvi broj Kri`a ljubavi. Bilo je to sada ve} davne 1995., kada se skupina odva`nih ljudi, predvo|ena pre~. Alojzijem Petranovi}em, `upnikom i inicijatorom vl~. Jakovom Golomei}em, tada{njim na{im kapelanom upustila u izdavanje prvog broja Kri`a ljubavi.

Mladost se ni~ega ne boji, pa ni same sebe, re~e jedan nobelovac. A dodamo li k tome iskustvo i mudrost starijih, nismo se bojali sve do danas i svijetlimo evo ve} 13 godina. Tada studentice i studenti, tek poneka srednjo{kolka, ~lanovi na{eg uredni{tva danas su mladi i uspje{ni ljudi, koji su zasnovali svoje obitelji i postali zreli ~lanovi na{e zajednice u Sisku, Zagrebu i diljem Hrvatske.

Evo {to nam je o po~ecima lista rekla jedna njegova urednica, Marija Zaloker: „Po~eli smo se okupljati u `upnom uredu na{e `upe jednog petka u jesen daleke

22

1995. godine. Kapelan je tada u na{oj `upi bio vl~. Jakov Golomei}, kojemu je `upnik povjerio brigu za mlad. On je sada `upnik u Sv.Petru ^vrstecu. Bilo je to vrijeme nakon Domovinskog rata, kada su ljudi vi{e tra`ili duhovne vrijednosti {to ih Crkva nudi. I mi smo osje}ali potrebu biti dijelom toga..

Ne mogu re}i da smo se ba{ svi poznavali, ali kapali smo jedan po jedan – Marija Sovi}, Helena Hor`i}, Marta Petrinjak i Stjepko Ba{i} su do{li zajedno, a poznavali su se ve} od prije i sura|ivali s kapelanom. Meni je o susretu pri~ao Josip Tu{kanec. S njim su bili sestra i brat Marija i Josip Lukini}. Dolazile su i sestre Dijana i Silvija [rut, kao i Zoran Crljenica.

Ne veliko dru{tvo, ali veselo. Kasnije su neke tekstove pisali i Suzana Dermi{ek, Alan Marinkovi} i drugi. Dogovorili smo se da }e prvi broj iza}i za Uskrs 1996. godine

Iz `ivota @upe

50

i svima je dano na volju {to }e napisati.

Tehni~ki dio na sebe je preuzela Marija Lukini}, sada karmeli}anka s. Marija Barbara od Vje~nog Oca. Obzirom da smo `eljeli biti ozbiljan list, trebalo se pobrinuti i za lekturu. Profesor Bo{ko Zeli} uvijek se rado odazvao na{oj molbi za pregled tekstova. Niti njemu nismo ostavljali puno vremena za to, a kako je imao i drugih obveza, uvijek smo nekako balansirali s tim. Kasnije se u lekturu uklju~ila i profesorica Ivanka Palac.

Zanimljive su bile rasprave oko izrade naslovnice i zadnje stranice. Kako je vl~.

Mato Sukali} u to doba bio kapelan kod nas, a znala sam da lijepo slika, puno puta sam ga tra`ila da nam napravi ne{to za naslovnicu. Svoje slike su nam poklonili i gospodin Marakovi}, Ivanka Debogovi}, a karikaturu za jednu naslovnicu napravila je i Darijana Gotal. Fotografije smo uvijek mogli dobiti od Miroslava Ki{a – Mimija, ali smo imali dosta i svojih. Velika je bila i po`rtvovnost radnika tiskare koji su

ostajali i prekovremeno da se na vrijeme objavi novi broj.

Listi} se ~itao i izvan @upe. Meni osobno, mo`da najdra`a pohvala je upravo pismo kardinala Franje Kuhari}a u kojem pohvaljuje na{ trud i rad. To pismo mi je, nakon nekog vremena {to ga je primio na `upu, pokazao `upnik, a onda sam ga kopirala i dala svakome tko je bio uklju~en u rad listi}a da nam ostane za uspomenu.“ Tada u povojima, imali smo puno ideja koje smo poku{avali realizirati. Biti zanimljivi, aktualni i, nada sve, odgovorni i korisni.

Prvi brojevi bili su zanimljivi i svatko je mogao prona}i svoj kutak. Svaki va`ni doga|aj u `upi pra}en je pomno, kao {to to ~inimo i danas.

Vesele ilustracije listu su davale posebnu duhovitost i svje`inu. K tome jo{ razne {ale, ankete i pisma koje su davale prisan odnos izme|u lista i njegovih ~itatelja. U rubrici Mali izlog pratili smo aktualne emisije, promocije knjiga ili filmova vezanih uz duhovnost i rast u vjeri. Upoznali smo mnoge obi-

23

Iz `ivota Crkve telji koje su svojim radom doprinijele razvoju na{e `upe, a tu tradiciju nastavili smo i danas. Upoznali smo m n o g e zaslu`ne pastire na{e `upe kroz povijest, redovnike i redovnice, na{e u~itelje i vjerou~itelje.

Pisali smo o kr{}anima „na drugi na~in“, upoznali razne religije, pisali o ekumeni. Rasli smo i kao `iva Crkva, prema tre}em tisu}lje}u kr{}anstva. Svojim pisanjem smo pratili rast duhovnih zvanja u na{oj `upi:fra Darka Teperta i sestru Mariju Barbaru od Vje~nog Oca. Redovito smo izvje{tavali o obnovi `upne crkve, Pastoralnom centru, `upnom dvoru, te stalnim nastojanjima na{eg `upnika Petranovi}a oko ure|enja ovoga na{eg prekrasnog sakralnog i pastoralnog prostora.

Godine 1999. inicijator na{eg `upnog lista vl~. Jakov odlazi na novu slu`bu upravitelja `upe Svetog Nikole u @a`ini.

Jubilarne 2000. godine pratili smo brojna doga|anja koja su se doga|ala i utjecala na `ivot na{e `upe. Zabilje`ili smo posjet mons. dr. @elimira Pulji}a, dubrova~kog biskupa. S posebnom ljubavlju pratili smo, za Sisak veliki doga|aj, dolaska mons. dr. Nikole Eterovi}a, na{eg naslovnog nadbiskupa. Bili smo ponosni {to smo tada mogli zajedno objaviti fotografije 5 (nad)biskupa: dragog nam kardinala Kuhari}a, mons. Josipa Bozani}a, nadbiskupa zagreba~kog, mons.

Giulia Einaudija, apostolskog nuncija u Repulici Hrvatskoj, te mons. Vladu Ko{i}a,

24

pomo}nog biskupa zagreba~kog. Pisali smo o otvaranju velikog jubileja 2000. u Zagreba~koj nadbiskupiji. Pratili smo biskupa Vladu u pastoralnom pohodu na{e `upe.

Kroz na{ list pratili smo sve va`ne doga|aje u na{oj `upi i sljede}e 2001. godine: Mons.

Lovro Cindori blagoslovio je novo zvono istog dana kada je maestro Mario Penzar izveo kolaudaciju obnovljenih orgulja u pratnji Margarete Pernar, violinistice. @upnik Petranovi} predstavio je svoju drugu zbirku poezije „Na putu“. Osobitu ljubav i po{tovanje iskazali smo svome `upniku organizirav{i mu sve~ano obilje`avanje 40. godina sve}eni~ke slu`be. Svojim tekstovima smo dijelili radost sa sestrama milosrdnicama zbog ure|enja kapelice Svetog Vinka Paulskoga u krugu sisa~ke Bolnice. S veseljem smo objavili pismo sveu~ili{nog profesora fra. Bonaventure Dude kojim nas podupire i hvali domi{ljatu izvedbu bo`i}nih jaslica koje prikazuju velikane sisa~ke povijesti kako u novoro|enom djetetu prepoznaju Spasitelja svijeta te idu istom cilju, svjetlosti betlehemske {talice, onom istom suncu kojeg izre~e Dostojevski u svojoj re~enici.“Budite sunce i svi }e vas ugledati“.

Sa svim Hrvatima radosno smo pratili tre}i pastirski pohod dragog nam pape Ivana Pavla II. Nastojali smo biti, kako re~e Stendhal, putuju}e zrcalo na{e `upe, grada i domovine. Voljeti ovaj grad i ovu svoju `upu, kao {to ih voli na{ veliki sugra|anin, slikar Slavo Striegl, ~iji se Kri`ni put kao dar `upi nalazi u na{oj crkvi.

Godine 2007., list dobiva novo uredni~ko vije}e, pone{to izmijenjene rubrike, ali i dalje nastoji biti zanimljiv, koristan i informativan.

U ime uredni~kog vije}a za na{ jubilarni, 50. broj, zahvaljujem svima koji su doprinijeli da Kri` ljubavi kroz sve ove godine bude zrcalo `ivota na{e `upe, grada, a i {ire.

Ivanka Palac

^estitka starijima Dragi na{i iskusni i mudro{}u sijedih kosa ure{eni `upljani

U

ovom broju `elimo Vam ~estitati dragi ro|endan do`ivljajem za vrijeme posjeta jednoj od Vas

U posjeti …….

Zvonimo na vrata jedne starice kojoj smo najavili svoj dolazak, i nakon kratkotrajnog kome{anja otvaraju se vrata. Ugledamo nasmijano lice starije gospo|e. Upu}uje nam rije~i dobrodo{lice i vodi nas u svoju kuhinju, gdje ve} na stolu stoje servirani kola~i}i, sok i ~a{e. ^estitamo u ime `upnika mr. Antuna Sentea ml. i cijele @upe, pri~amo i ispitujemo, zapisujemo, a u o~ima radost, razdraganost.

S pozorno{}u se, drhtavih ruku, gledaju primljeni darovi i zahvaljuje.

Mi Vas posje}ujemo

Nudi nas kola~i}ima koje su izradile njene vrijedne stara~ke ruke – sve je doma}e – to je va`no istaknuti.

Ispri~a nam `ivotnu pri~u, pita nas o novostima iz @upe i zahvaljuje `upniku, {to se eto sjetio i njih starih.

Nakon zajedni~ke molitve za zdravlje i sre}u u obitelji, pozdravlja `upnika, jo{ jednom zahvaljuje i onda pitanje „ Zar ve} odlazite? Do|ite opet.“ Te nasmijane o~i, to veselje susreta, ta ogromna zahvalnost omogu}ava nam da ustrajemo na obilasku i posjetima prigodom ro|endana na{ih starijih `upljana.

Hvala svima na dobrodo{lici i lijepim rije~ima, s nadom da }emo se i idu}e godine opet vidjeti. ^lan skupine za brigu o starijim `upljanima – Anica Potkonjak foto: M. Zaloker

25

^estitka starijima 1. sije~nja: Branka Koren, Antun Hajdarovi}, Jelka Kvaki}, Rozika Vupora, Ivan Vincek, Rozika Berek, Ankica Vujani}, Nikola Mareni}, Viktor Hr`enjak 2. sije~nja: Ivan Ga{pari} 3. sije~nja: Ivanka Lukini}, Ana Berek 6. sije~nja: Anka Juri~i}, Marija Vrbani} 7. sije~nja: An|elina Luka~evi} 8. sije~nja: Ana Petkovi} 9. sije~nja: Artur Debogovi}, Ljubica Mandu{i} 10. sije~nja: Ivan Modronja, \ur|a Dobrini} 11. sije~nja: Branka Vujasinovi}, Ankica Tuzli} 14. sije~nja: Marija Mar~elja 15. sije~nja: Hrvoje Tomljenovi}, Josip Butorac, Vi{nja Lisac 17. sije~nja: Barbara Ku~ko 19. sije~nja: Ana Ga{pari}, Ana Ilija{, Maca Pali} 20. sije~nja: Adriana Cindri}, [ima Rogulja 22. sije~nja: Slavica Vuleti}, Ilija Klindi} 23. sije~nja: Marija Klindi} 24. sije~nja: Vera [imuni}, Zdenka Herge{i}, Pavao i Slavica Pavi~i} 25. sije~nja: Ivana Vukovi} 26. sije~nja: Tomo Stoj~evi}, Katarina [ar~evi}, Nikola Krivo{i}, Petar Bla`evi}, Nikola Ore{kovi} 27. sije~nja: Terezija [estan, Verica Iris, @ eljko Rosi} 29. sije~nja: Katarina Brebri}, Ana Sklezur, Anica Stamni~ar 30. sije~nja: Florijan Hak 1. velja~e: Marija Tepert 2. velja~e: Suvi} Marija, Mara Ben~ek, Svevlad Persoglia 3. velja~e: Ana Maksim, Josip Puji}, Zora Jasi} 4. velja~e: Lojzo Butorac 6. velja~e: Ankica Mari~evi}, Ivka [timac, Marija Brli}

26

7. velja~e: Barica Andrija{evi}, Velimir Abramovi}, Franjo Mati} 8. velja~e: Jure Valenti}, Ljubica SedmakJedna~ak 9. velja~e: Juraj Lazi}, Mira Jandri} 10. velja~e: Mira Ku{an 11. velja~e: Dragutin Ivnik, Ljubica Planinc, Marija Ivekovi}, Marija Kostanj{ek 12. velja~e: Ivanka Stoj~evi}, Olga Maslak, Irena Pavi~i} 15. velja~e: Katarina Ivan~i}, Ana Kostanjevi}, Josip [ipu{ 16. velja~e: Bo`o Aleksi}, Olga Matasi} 18. velja~e: Barbara Vedrina, Ferdinand Kramar 19. velja~e: Manda Dilber 20. velja~e: Manda Krakar 21. velja~e: Katarina Jagi}, An|elko Mrk{a 23. velja~e: Ana Kramari} 24. velja~e: Ante Baleta, Ivka Grahovac 25. velja~e: Vladimir Ocvarek 26. velja~e: Mara Gregurec, Marija Poljak 28. velja~e: Vladimir Slo{i} 29. velja~e: Katica Modronja 3. o`ujka: Nada Weiss Ivan Mio~-Pavi~i} 4. o`ujka: Emilija Sejtko 7. o`ujka: Marija Hajdarovi} 8. o`ujka: Andrija [imec, Marija Kova~evi} 9. o`ujka: Ante Vuleti} 10. o`ujka: Mira Maru{evac 11. o`ujka: Branko Joki}, Juraj Petrovi}, Josip Dre{ar, Stjepan Cicak, Nikola Gobac 12. o`ujka: \uro Vrbani}, Nikola Lukini} 14. o`ujka: Barbara Vrio~ki, Franciska [tambuk 16. o`ujka: Josip Bo`i~evi} 17. o`ujka: Milka Kramari}-Mureti} 18. o`ujka: Katarina Pavleni}, Josip Cigler 21. o`ujka: Franica Plan~i}, Tea Slo{i}, Ivo Jeleni} 23. o`ujka: Biserka Dobrini}, [tefanija Domini}, Dubravka Prezelj, Milka [ubari} 24. o`ujka: Marija Mareni}

^estitka starijima 25. o`ujka: Marija Barjaktarevi}, Marija Werft, Marija Gregori} 26. o`ujka: Slavica [tendul, Josip Vedrina 27. o`ujka: Irena Ko{ar 28. o`ujka: Nikola @irovi} 29. o`ujka: Marija Hajdu, Ivka Sovi} 30. o`ujka: Zlata ^ulig, Milka Rau`an 31. o`ujka: Ratko Pezeta-Kosi}, Verica Paveli} 1. travnja: [tefanija Blagovi}, Milan Garba 2. travnja: Zdenka Hr`enjak

3. travnja: Juraj Koli}, Mira Pangre~i}, Ljiljana Bonjekovi} 5. travnja: Marija Berna{, Barbara [tajduhar 6. travnja: Ana Manislovi} 7. travnja: Milica Bili} 8. travnja: Ivan Sinov~i}, Ivan Cavri}, \ ur|a Zamboni, Katica Mladenovi} 9. travnja: [ime Frkovi} 11. travnja: Josip Fabijan 12. travnja: Konstantin Gazibara

Jutarnja molitva Hvala Bogu pro|e no}, I na rad mi treba po}.

Tebe Bo`e ja }u pozvat Da mi bude{ u pomo}.

Majka Djeva Marija Neka mi snage i volje da.

Ve~ernja molitva Hvala Bogu pro|e dan, I dolazi no}ni san.

Ali prije nego idem spati Tebe Bo`e ja }u zvati Da mi bude{ u pomo}i, I u danu i u no}i, Da me bijeda svaka mine, I sunce mi opet sine.

Marija M端ller

27

^estitka kr{tenima/vjen~anima KR[TENI 1. Anja Mili}, k}i Darka i Anite r. [tambuk, r. 13.9.2007., kr.13.9.2008.

2. Elena Borojevi} Brkanac, k}i Predraga i Ivane Borojevi}, r. 27.3.2008., kr.

27.9.2008.

3. Rita ]osi}, k}i Daria i Vesne r. Bri`i}, r.

20.6.2008., kr. 28.9.2008.

4. Petra Bui}, k}i Marina i Ane r. Baj~i}, r.10.4.2008., kr. 28.9.2008.

5. Gabrijel Branko [estak, sin Dalibora i Nikoline r. Posavec, r. 17.10.2008., kr.

4.10.2008.

6. Borna Boltu`i}, sin Kristijana i Anite r.

Klanj~i}, r. 18.8.2008., kr.11.10.2008.

28

7. Dora Hor`i}, k}i Matije i Ilijane r. Konforta, r. 23.6.2008., kr. 12.10.2008.

8. Kre{o Rujev~i}, sin Roberta i @eljke r. [estak, r. 20.10.2007., kr. 19.10.2008.

9. Patrik Rujev~i}, sin Roberta i @eljke r. [estak, r. 24.12.2002., kr. 19.10.2008.

10. Lina Lon~ar, k}i Hrvoja i Maje r. [oli}, r. 14.7.2008., kr. 19.10.2008.

11. Ana Anea [libar, k}i Alena i Vi{nje r.

Bla`evi}, r. 19.9.2008., kr. 26.10.2008.

12. Ursula ^op, k}i Zorana i Kristine r.

Palju{i, r. 6.10.2008., kr. 9.11.2008.

13. Stipe Malenica, sin Dejana i An|ele r.

Botica, r. 20.8.2008., kr. 23.11.2008.

^estitka kr{tenima/vjen~anima VJEN^ANI 1. Domagoj Mar~elja i Melita Turkman, vjen~ani 13. rujna 2008.

2. Danijel Ro`ankovi} i Tanja ]uk, vjen~ani 13. rujna 2008.

3. Dario Rehta~ek i Danijela Petrovi}, vjen~ani 13. rujna 2008.

4. Vladimir Novali} i Maja Vr|uka, vjen~ani 13. rujna 2008.

5. Zdenko Bajtela i Ivana Bari~i}, vjen~ani 19. rujna 2008.

6. Dario Mati} i Iva Siber, vjen~ani 20. rujna 2008.

7. Damir Brnad i Elvira Cvetni}, vjen~ani 20. rujna 2008.

8. Predrag Brkanac i Ivana Borojevi}, vjen~ani 27. rujna 2008.

9. Mario @e|a i @eljka Marjanovi}, vjen~ani 27. rujna 2008.

10. Goran Valentin Tole i Mirica Perkovi}, vjen~ani 4. listopada 2008.

29

^estitka kr{tenima/vjen~anima 11. Dalibor [estak i Nikolina Posavec, vjen~ani 4. listopada 2008.

12. Jurica Kova~i} i Vinka Vuleti}, vjen~ani 4. listopada 2008.

13. Dubravko Orli} i Tihana Bernardi}, vjen~ani 11. listopada 2008.

14. Ivan Vuku{i} i Dragana Krti}, vjen~ani 18. listopada 2008.

15. Du{ko Rali} i Katarina Diner, vjen~ani 8. studenog 2008.

30

16. Vedran Panjkovi} i Sandra Milkovi}, vjen~ani 14. studenog 2008.

17. Nenad [estan i Ivelina Florijan, vjen~ani 15. studenog 2008.

18. Ivica Bla`evi} i Ivana Rado{evi}, vjen~ani 22. studenog 2008.

19. Josip Hudalj i Nikolina Pavu{ek, vjen~ani 29. studenog 2008.

Iz `ivota Crkve »Uskrs fest«, najstariji festival hrvatske popularne kr{}anske glazbe, odr`at }e se 18. i 19. travnja 2009. u Zagrebu u organizaciji Odbora HBK za mlade i Hrvatskoga katoli~kog radija. U tu svrhu Organizacijski odbor Festivala raspisuje:

NATJE^AJ za skladbe Uskrs festa 2009. koji je otvoren do petka 30. sije~nja 2009.

Uvjeti natje~aja su slijede}i: • skladbe tematski trebaju imati kr{}anski karakter; • skladbe trebaju biti nove, ne objavljivane, niti javno izvo|ene; • skladbe ne smiju biti dulje od 4 minute; • uredno potpisani autori glazbe, teksta i aran`mana Prijava na natje~aj dostavlja se isklju~ivo na CD-u, a mora sadr`avati slijede}e: • oglednu demo snimku pjesme koja ne mora biti studijska, ali glazbeno-produkcijski treba biti {to sli~nija izvedbenoj verziji. Aran`man pjesme mora biti definiran, ali ne mora biti definitivan. Pjesma mo`e biti poslana i u MP3 formatu s minimalnom rezolucijom od 192 kbps • tekst pjesme u Word formatu • kra}u biografiju izvo|a~a sa svim potrebnim podacima (adresa, telefon, e-mail, web i sl.)

• uz prijavu treba navesti zajednicu ili `upu u kojoj se djeluje te dostaviti potvrdu povjerenika za mlade mati~ne nad/biskupije Prijave koje stignu nakon 30. sije~nja ili ne budu ispunjavale gore navedene uvjete ne}e uop}e biti razmatrane od strane stru~ne komisije.

Rezultati natje~aja bit }e objavljeni u emisiji Sacro ritam Hrvatskoga katoli~kog radija u ~etvrtak 12. velja~e 2009. u 20.30 sati.

Autori jam~e za originalnost skladbi koje po{alju na natje~aj. Skladbe upitne originalnosti ne}e biti razmatrane od strane prosudbene komisije. Naknadno utvr|ivanje plagijata povla~i za sobom sankcije odre|ene pravilnikom Uskrs festa.

Uskrs fest 2009. odvija se kroz dva dana. U nedjelju 19. o`ujka je festivalska ve~er koja }e se odr`ati u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, a 18. o`ujka je prigodni program koji je obvezuju}i za sve izvo|a~e festivala.

Sve izvo|a~e na Uskrs festu 2009 pratit }e zajedni~ki instrumentalni sastav.

Radove slati na adresu: USKRS FEST 2009. - Ured HBK za mlade, Kaptol 21, 10000 Zagreb Dodatne informacije radnim danom od 9.00 do 17.00 na telefon: (01) 48 14 699 ili na e-mail: uskrsfest@hbk.hr Radosno o~ekujemo Va{e sudjelovanje!

Organizacijski odbor »Uskrs festa 2009.«

31

Iz `ivota Crkve 40 godina `upe sv. Josipa Radnika u Galdovu

P

rije 40 godina, 1968. godine, tada{nji zagreba~ki nadbiskup dr. Franjo [eper, osnovao je u Sisku, za naselje Galdovo, tre}u sisa~ku `upu. Po prvom privremenom dekretu, u velja~i 1968., iz sisa~ke `upe Uzvi{enja sv. Kri`a, izdvajaju se u novu Galdova~ku `upu sva naselja na lijevoj obali Save: Galdovo Erdedsko, Hrastelnica, Palanjek, Ti{ina Erdรถdska i Novo Selo Palanje~ko. @upa je posve}ena svetom Josipu Radniku, a povjerena na upravljanje redovnicima franjevcima Konventualcima. @upa u po~etku nije imala nikakav vjerski gra|evinski objekt. Kupljena je nedovr{ena prizemna obiteljska ku}a, u kojoj je manjom adaptacijom ure|en crkveni prostor. Prvi upravitelj `upe fra Petar Odak i njegov kapelan fra An|elko Sesar taj su prostor blagoslovili i 21. rujna 1968. slavili prvu misu.

Novim, ne{to izmijenjenim dekretom o osnivanju `upe, izdanim po~etkom mjeseca studenoga, odre|eno je da `upa sv. Josipa Radnika u Galdovu po~ne s radom 24. studenog 1968. godine. Zbog toga datuma, `upa u Galdovu proslavlja svoju ~etrdesetu obljetnicu u nedjelju 23. studenoga ove godine.

Ovom danu su prethodila dva dana priprave, koju je predvodio Ivan Hren, ekonom Zagreba~ke nadbiskupije. Na sam dan obljetnice, u nedjelju 23. studenoga, misno slavlje je predvodio mons. Valentin Pozai}, pomo}ni biskup zagreba~ki. Ujedno je otkrio i blagoslovio kip za{titnika `upe sv. Josipa Radnika, na postolju ispred same `upne crkve.

Tijekom 40-godi{njeg upravljanja `upom, vrijedni franjevci su u~ini mnogo u `upi na izgradnji crkvenih objekata, ali jednako tako i na izgradnji `ive Crkve me|u povjerenim

32

im vjernicima. Do prvog `upnog blagdana Sv. Josipa Radnika, 1. svibnja 1969., crkveni prostor je bio ve} toliko ure|en, da ga je blagoslovio, tada jo{ pomo}ni zagreba~ki biskup, Franjo Kuhari} i proglasio ga `upnom crkvom. @upna crkva sv. Josipa Radnika u Galdovu dva puta je pove}avana. Godine 1981. pove}ana je u {irinu, du`inu i visinu, uz prigra|enu sakristiju. Godine 1993. crkva je produ`ena pa je tom prilikom izgra|en kor i zvonik. U tom kona~nom obliku, crkvu je 6. studenoga 2005. sve~ano posvetio nadbiskup i kardinal Josip Bozani}.

Uz `upnu crkvu, gra|ene su i druge gra|evine. Godine 1978. dovr{ene su dvije samostanske ku}e, jedna za franjevce a druga za ~asne sestre. Godine 1989. izgra|en je `upni stan s vjeronau~nom dvoranom. A 1996. su samostanske ku}e spojene u skla-

Iz `ivota Crkve dnu cjelinu, u Samostan svetoga Antuna, kojega je 17. o`ujka 1996. blagoslovio kardinal Franjo Kuhari}.

Pored gradskog podru~ja, Galdova, franjevci su jednaku brigu poklanjali i ostalim naseljima u `upi. U Hrastelnici, najve}em naselju, uz malu drvenu kapelu, izgradili su pravu veliku crkvu, koju je 3. lipnja 2006.

posvetio nadbiskup i kardinal Josip Bozani}.

Pored toga {to se u `upnoj crkvi slave redovite mise, u filijalnim kapelama, Hrastelnici, Palanjku i Ti{ini Erdรถdskoj, svake nedjelje i blagdane slave se mise za tamo{nji vjerni puk.

Lojzo Buturac

Gradi se nova crkva u `upi svete Marije subotu 11. listopada, u Sisku, u `upi Pohoda BDM, blagoslovljeno je gradili{te i temeljni kamen, s ugra|enom poveljom, za novu `upnu crkvu svete Marije Kraljice Mira.

Obrede blagoslova i sve~ano misno slavlje predvodio je mons. Vlado Ko{i}, pomo}ni biskup zagreba~ki. @upa Pohoda BDM, ili kako je u Sisku popularno zovu @upa svete Marije, utemeljena je 1. svibnja 1961. godine. Dotada{nju kapelu svete Marije na sisa~kom groblju, prilikom progla{enja `upe, 28. svibnja 1961., nadbiskup dr. Franjo [eper proglasio je `upnom crkvom. Ta `upna crkva ima dva nedostatka: na periferiji je @upe i premalena je za veoma brojnu `upnu zajednicu. ^esto su se mise morale slaviti na otvorenom ispred crkve. Zbog toga se ve} u prvim godinama `upe tra`ila lokacija za `upnu crkvu u sredi{tu `upe, {to je bilo nemogu}e dobiti u vrijeme komunisti~koga re`ima.

Tek u slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj dr`avi, godine 1993., dobiva se potrebno zemlji{te u Petrinjskoj ulici, pogodno za izgradnju `upne crkve. Godine 1994., 19. lipnja, pomo}ni zagreba~ki biskup Marko Culej, blagoslovio je gradili{te za Pastoralni centar, koji }e biti u blizini budu}e crkve. Za

dvije godine Centar je dovr{en. U njegovom je sastavu, izme|u ostaloga, `upni ured, `upni stan i pove}a dvorana, koja }e u prvo vrijeme slu`iti kao kapela. U toj kapeli je na Bo`i} 1996. godine slavljena prva misa. U toj kapeli, pored toga {to se nedjeljom i blagdanom slave mise u crkvi na groblju, slave se mise tako|er nedjeljom i blagdanom ali i svakodnevno.

Kona~no je, na veliku radost `upljana, zapo~ela izgradnja velike nove `upne crkve svete Marije Kraljice Mira u Petrinjskoj ulici u blizini izgra|enog Pastoralnog centra. Novi `upnik, do{ao u Sisak prije godinu dana, vl~.

Branimir Koreti}, uspio je oko sebe okupiti brojne suradnike i donatore i krenuo smjelo uz Bo`ju pomo} u veliki i ne lak posao.

foto: M. Ki{

U

33

foto: M. Ki{

Iz `ivota Crkve

Temelji za novu crkvu ve} su iskopani. Idejni projekt za crkvu je izradio arhitekt Slavko Gregurovi}, a izvedbene projekte arhitekt Sini{a Batini}, koji obavlja i nadzor nad izgradnjom.

Sve~anost blagoslova gradili{ta su, pored biskupa Ko{i}a, uzveli~ali svojom nazo~no{}u sisa~ko-gorski arhi|akon mons. Lovro Cin-

dori, ekonom Nadbiskupije Ivan Hren, biv{i `upnici `upe svete Marije Franjo Vrbani} i Ivan Kova~i} te sve}enici sisa~kog dekanata.

Nazo~ili su i predstavnici gradske vlasti, na ~elu s gradona~elnikom Dinkom Pintari}em, koji su ve} do sada pomagali ovo plemenito djelo, pa se o~ekuje i ubudu}e njihova potpora.

U propovijedi i govorima se isticao nagli porast u `upi `ive Crkve, kojoj je potrebna i odgovaraju}a crkva gra|evina. Isticala se nada da crkva bude dovr{ena do pedesete obljetnice `upe, do 2011.godine. Tada, za dvije i pol godine, na 50. obljetnicu jubilej @upe, da crkva bude posve}ena, ali da to bude u novoosnovanoj, odnosno obnovljenoj, Sisa~koj biskupiji.

Lojzo Buturac

Direktorij za pastoral sakramenata

D

irektorij za pastoral sakramenata u `upnoj zajednici“ jedan je u nizu dokumenata kojima Hrvatska biskupska konferencija promi{lja pastoralnu praksu, daje smjernice i upute ujedna~enom pastoralnom djelovanju, uskla|enom s normama crkvenog U~iteljstva, kanonskim propisima i liturgijskim obredima. Ovaj dokument Hrvatske biskupske konferencije pridru`uje se nizu smjernica i pravila kojim biskupi `ele pridonjeti dubljem i radosnijem slavljenju sakramenata u `upnoj zajednici. Direktorij je objavio Glas Koncila na temelju Dekreta predsjednika Hrvatske biskupske konferencije nadbiskupa Marina Sraki}a 25.travnja 2008. godine.

34

Pastoral sakramenata zauzima sredi{nje mjesto u sklopu cjeline crkvenog djelovanja i kr{}anskoga `ivota. Pastoral op}enito podrazumijeva crkvenu skrb, no u ovom dokumentu posebni naglasak se stavlja na sakramentalni `ivot {to u sebi uklju~uje katehetsku pripravu i mistago{ko produbljenje otajstva vjere kao i skrb oko samih sakramentalnih slavlja. U direktoriju se isti~e da su sakramenti iznad svega znakovi Novoga saveza, „sna`ni momenti“ susreta, dijaloga i zajedni{tva {to i Bog snagom Duha Svetoga u Kristu Isusu ostvaruje s ljudima. Po rije~ima i sakramentalnim gestama Uskrsli Krist prisutan u sakramentima svojom silom daje Duha Svetoga onima koji vjeruju u njega, on

Iz `ivota Crkve

ih ucijepljuje u svoje vazmeno otajstvo, ~ini ih sudionicima spasenjskih plodova, ~ini ih Crkvom.

Sakramenti nisu privatni ~ini, nego slavlja Crkve, ali treba naglasiti da je od presudne va`nosti uloga sve}enika kao liturga i djelitelja, odnosno predslavitelja sakramenata.

On je prvi i najodgovorniji instrument u cjelokupnom sakramentalnom doga|anju.

Va`no je da po{tuje raznolikost liturgijskih slu`bi, {to zna~i da stimulira i lai~ke slu`be u pripremu za slavlje sakramenata. Samo bogoslu`je ure|uju Sveta Stolica i dijecezanski biskup. Osim klasi~nog reda direktorij prikazuje sakramente i po skupinama; npr. veliki sakramenti: Krst i Euharistija, sakramenti kr{}anske inicijacije: Krst, Potvrda i Euharistija, sakramenti duhovnog ozdravljenja: Pokora i bolesni~ko pomazanje, sakramenti u slu`bi zajedni{tva: Sveti red i @enidba.

Ivica Tomak

Europski susret mladih u Bruxellesu

E

uropski susret mladih, Hodo~a{}e povjerenja na zemlji, kojega ve} 32. put organizira ekumenska zajednica iz Taizea, ove godine odr`ava se u Bruxellesu. Kao i svake godine, mladi }e provesti pet dana s desecima tisu}a ljudi iz cijele Europe i {ire. Susret je to na kojemu se mladi upoznaju i zajedno mole uz pjesmu i ti{inu, zajedno grade budu}nost mira i tra`e smisao `ivota, zapravo, sve ono {to smo i sami do`ivjeli doku su mladi Europljani boravili u na{em gradu za vrijeme 29. europskog susreta mladih odr`anog u Zagrebu.

Ako ste i Vi, na{i dragi si{~ani, `eljni biti gost u obitelji i `upi u Bruxellesu i okolici,

obavje{tavamo vas da Susret traje od 29. prosinca 2008. do 2.sije~nja 2009.godine.

Za dodatne informacije i prijave na raspolaganju su vam Povjerenstvo za pastoral mladih Zagreba~ke nadbiskupije: tel.

01/ 48 94 866 ili se mo`ete obratiti najbli`oj skupini koja se ve} priprema i organizira zajedni~ko putovanje: @upa sv. Marije Magdalene – Sela kod Siska, Stjepan Vego; 098/17 77 770, mail. stjepan@artcroatia.com. Pripremni susreti odr`avaju se svaki petak u 20h u Pastoralnom centru.

Pripemila: Lucija Mesar

35

Iz `ivota Crkve / Bo`i} U svjetlu kri`a

U

svjetlu kri`a tre}a knjiga pre~. Alojzija Petranovi}a predstavljena je 3. studenoga 2008. u Matici hrvatskoj u Sisku. Knjigu je na po~etku predstavila njezina glavna urednica \ur|ica Lasi} Vukovi}, prof. i objasnila kako je sve teklo od ideje do realizacije. Ovo je prva knjiga u ediciji biblioteke Ljudi i doga|aji, a radit }e se na tome da se izdaju i nove knjige vezane uz va`ne ljude i doga|aje na{e `upe i na{ega grada.

Glavni promotor knjige bio je mons. Lovro Cindori, dugogodi{nji `upnik u Mariji Bistrici, a sada kanonik Prvostolnog kaptola zagreba~kog. Citiraju}i rije~i sv. Pavla, u ~ijoj se godini nalazimo,“Meni je `ivjeti Krist“, mons. Cindori zapo~eo je predstavljanje, kako on re~e, zbornika o dugogodi{njem sve}eni~kom `ivotu `upnika, dekana i po~asnog kanonika zagreba~kog, vl~.Alojzija Petranovi}a.

Kao sve}enik pjesnik, rekao je mons. Cindori, A. Petranovi} pridru`uje se brojnim

U

prosincu ove godine u prostorima Velikog kaptola u Sisku postavljena je interaktivna izlo`ba pod nazivom „Adventski Labirint“ u organizaciji `upe Uzvi{enja svetog Kri`a Sisak i udruge Mladi za Krista iz Rijeke.

Udruga Mladi za Krista (MZK) djeluje ve} 10 godina u Rijeci te {irom Hrvatske.

Udruga je interdenominacionalna te uklju~uje sve vjernike koji zajedno `ele promi{ljati svoju vjeru i djelovati u dru{tvu.

Kreativni tim MZK-a osmislio je dinami~nu i interaktivnu izlo`bu pod nazivom Adventski Labirint. Izlo`ba je bila postavljena u Rijeci u adventskom razdoblju 2004. i 2005. godine te u Zagrebu 2006. godine. Cilj izlo`be je gra|anima Siska pru`iti prostor i vrijeme

36

sve}enicima pjesnicima, kao {to su Isidor Poljak, Jeronim Korner, Hranilovi} i dr. @upnik Petranovi} bio je nazo~an preko tri desetlje}a u `ivotu na{ega Grada, zajedno s njim pro`ivljavao njegovu tjeskobu, Domovinski rat i obnovu domovine. Kao sve}enik bio je dosljedan svome pozivu, iznad svega bogoljublju, ~ovjekoljublju i domoljublju. To se posebno vidjelo u Domovinskom ratu, kada su mnogi, bez obzira na vjeru i naciju na{li utjehu na @upnom dvoru Sv. Kri`a u Sisku.

Mons. Cindori citirao je rije~i nadbiskupa Stepinca „Mogu me lomiti, ali ne i pokleknuti“, {to se mo`e uzeti kao svjedo~anstvo i za `ivot A. Petranovi}a.

Mnogi `upljani su svojim prilozima doprinijeli svjedo~enju o pjesni~kom i sve}eni~kom `ivotu A. Petranovi}a, o `ivotu ~ovjeka koji je zadu`io ovaj grad, a grad je to prepoznao daruju}i mu 1998. nagradu grada Siska, a 2003. nagradu za `ivotno djelo.

Ivanka Palac u koje se mogu skloniti za vrijeme predbo`i}nog ko{mara i “shopping“ ludila te kroz interaktivne postaje i instalacije biti izazvani promi{ljati o zna~enju i{~ekivanja Bo`i}a i stvarnom zna~enju samog Bo`i}a.

Nadamo se ovom izlo`bom obogatiti kulturni `ivot grada Siska te pomo}i njegovim gra|anima da kvalitetnije `ive, posebno u adventsko vrijeme kada materijalni zahtjevi i sekularni utjecaji nadglasaju duhovne potrebe pojedinca i zajednice.

Izlo`ba je postavljena u Velikom kaptolu, Trg bana Jela~i}a, Sisak.

Otvorenje izlo`be je u ~etvrtak, 11.12.2008. u 13.30.

Izlo`ba je otvorena svaki dan 12. – 23.12.2008. od 16 do 20h.

Pozivamo vas da posjetite izlo`bu.

Neka bi nada, ljubav, radost i mir ispunili va{ `ivot ovog Bo`i}a, @upa Uzvi{enja svetog Kri`a Sisak Udruga Mladi za Krista

Bo`i} Davni Bo`i} u Posavini (kraj tridesetih pro{log stolje}a)

U

jesensko predve~erje uo~i Sv. Katarine i prve nedjelje adventa sjedili smo za velikim stolom za kojim su neko} sjedila mnogobrojna djeca. Gospo|a Marija Iv{i} je uz topli ~aj i doma}e kola~i}e pripovijedala o Bo`i}u iz svoga ranog djetinjstva koje je provela u selu Bok pokraj Siska.

U to vrijeme selo Bok pripadalo je `upi sv. Kri`a, kao i selo Ti{ina, Strele~ko, @ir~ica Hrastelnica i Galdovo.

Na Badnjak sve je bilo spremno, kola~i pe~eni, ku}a pospremljena i od ranog jutra vladala je u`urbanost i uzbu|enje. Mama je za Badnjak pripremala ribu, koja je bila ulovljena u tada ~istoj rijeci Savi. Bilo je tu i salate od graha i krumpira.

Svi su se `urili da se poslovi u dvori{tu i {tali {to prije obave.

Mi djeca nestrpljivo smo ~ekali da zajedno s roditeljima unesemo Bo`i} u ku}u.

Na hodniku velike posavske drvene ku}e ~ekala je pripremljena svije}a, slama i velika grana bora, koju je tata na Badnjak odrezao.

Nije se kitio bor. Pazilo se na svaku sitnicu, pa tako i na to, tko }e nositi {ibice kojima se palilo bo`i}no svijetlo.

Tata je nosio granu bora, djeca svije}u i slamu, a mama kola~. Kada je tata u{ao s granom u sobu izgovorio je rije~i: ÂťHvaljen budi Jesu{ Kristu{, na tom mladom letu daj nam Bog pilekov, racekov, telekov i nek `ito rodiÂŤ.

Prvo se upalila svije}a, a onda velika lampa petrolejka koja je visjela iznad stola i

palila se samo na velike blagdane, onda se stavila slama na stol preko koje se stavljao veliki pisani {areni stolnjak koji je i{ao na stol samo na Bo`i}. Slama je i{la i pod stol i na njoj smo se mi djeca igrala.

Grana bora stavljala se u kut sobe, oko stola i klupe. Kitila se orasima zamotanim u bijeli papir, bombonima, a bilo je i kuglica.

Na stol se stavljala posuda sa `itom.

Djeca nisu i{la na polno}ku, samo mu{ki i bra~ni parovi koji su i{li pje{ice u Sveti Kri`.

Velike lampe gorile su cijelu no}, da bi mali Isusek vidio do}i.

37

Bo`i} Na bo`i}no jutro na{li bi skromne darove koje je Isusek donio - bombone i koju naran~u.

Poslije doru~ka od posavskih makaruna i pe~enice krenuli smo na misu u Sisak, koja je bila u 11 sati. I{lo se pje{ice i trebalo nam je oko sat vremena. Bo`i} je bio veliki obiteljski blagdan, nije se i{lo nikuda, niti najbli`oj obitelji, osim u crkvu.

Bo`i} je bio veliko i{~ekivanje jer se obla~ila i nova roba u crkvu. Tu su bile i prekrasne posavske no{nje, samo za crkvu.

Kada smo s bo~kog puta do{li na Ti{insku cestu, danas ulica Marijana Celjaka, bila je puna ljudi iz Ti{ine, Strele~kog i @ir~ice koji su i{li na misu u Sv. Kri`. I danas vidim, ka`e Marija, mno{tvo: mlade, stare, mu{karce, `ene i djecu kako u najljep{oj no{nji pjevaju}i idu prema crkvi .

Crkva svetog Kri`a bila je puna ljudi, Sje}am se borova naki}enih kuglicama, ne tako velikih kao sada i jaslica. Pjevalo se i ~estitalo.

Na Bo`i} nave~er svi bi iza{li na put i tu se pjevalo do pola no}i, uz kuhano vino.

Na [tefanje se i{lo u ~estitare Stjepanima i tu se opet pjevalo.

Na Ivanu{a je bila misa u Boku. Do{ao bi sve}enik iz Sv. Kri`a i toga dana poslije mise bio je blagoslov ku}a. Sve}eniku se tada nije davao novac, ve} ono {to su ljudi imali; jaja, bra{na, masti i vina.

Poslije bi netko vele~asnog s darovima odvezao na kolima u Sisak. Gospo|a Marija ponosno je istaknula, kako je u to vrijeme bilo poznato da je selo Bok davalo najvi{e darova za potrebe svoje `upe. Da je to bilo

38

tako i u novije vrijeme, sje~a se gospo|a Marija, kako je `upnik Alojzije Petranovi} prilikom osnivanja `upe sv. Kvirina, u {ali molio da neka selo Bok i dalje ostane u `upi sv. Kri`a.

Gospo|a Marija s rado{}u se prisjetila i balova u Boku na [tefanje i Ivanu{a na koje su svi i{li. Na balovima su svirali doma}i tambura{i i oni su se odr`avali kod onih doma}ina koji su imali ve}i prostor u svojim ku}ama i koji su rado pristali da se bal kod njih odr`i. Isti~e, kako se na balove nije nosila hrana i pi}e, osim za tambura{e, jer kako ka`e, bal je bio radi plesa, pjesme i dru`enja, a ne radi jela i pila.

Kada smo gospo|u Mariju zapitali kako se do~ekivala Nova godina odgovorila nam je da nije bilo nikakvih do~eka. Na Novu godinu obvezno se i{lo na misu u Sisak, a nave~er je bio bal.

Da, i na Sv. tri kralja znao je biti bal. Dan uo~i Sv. tri kralja se postilo. Na taj blagdan bila je misa u Sv. Kri`u, ve~ernja u 3 sata popodne. Gospo|a Marija se sje}a kako je sa kanticom od tri litre i{la pje{ice u Sisak na misu i nosila punu kantu blagoslovljene vode natrag u Bok. Na misu se i{lo bez obzira na vremenske prilike, bilo da je padala ki{a, snijeg, bilo da je bilo blato do koljena. Blagoslovljenu vodu podijelili smo i sa drugima koji nisu i{li u Sisak. S vodom tata je blagoslivljao ku}u, uku}ane, dvori{te, {talu i blago.

Tako su protjecali lijepi bo`i}ni dani u mome djetinjstvu, rekla nam je gospo|a Marija. Tako se trudila i svojim osmero djece usaditi u srca radost Bo`i}a.

Skupina za povijesna istra`ivanja

Bo`i} Bo`i} u Betlehemu

O

tajstvo Utjelovljenja vje~ne Rije~i, koje na osobiti na~in postaje opipljivo o blagdanu Bo`i}a, svoju prvu objavu imalo je u Betlehemu. Onamo su mudraci s istoka slijedili zvijezdu, ondje su pastiri vidjeli an|ele i ~uli an|eosku pjesmu: »Slava Bogu na visini, a na zemlji mir ljudima, miljenicima njegovim.« Ondje se rodio Krist. Upravo to i danas pi{e na latinskom jeziku na srebrnoj zvijezdi koja u Betlehemu ozna~ava mjesto Kristova ro|enja: »Hic de Virgine Maria Jesus Christus natus est - Ovdje se od Djevice Marije rodio Isus Krist.« Rije~ je o sredi{njem dijelu betlehemske {pilje u kojoj se jo{ nalazi i mjesto jaslica kamo je Marija polo`ila novoro|enog Kralja, malenog Isusa.

Iznad ove {pilje podi`e se velika bazilika, poznata kao Bazilika Isusova ro|enja. Podi-

gao ju je najprije car Konstantin u 4. st., a potom ju je znatno pro{irio i obogatio bizantski car Justinijan u 6. st. U njoj slu`bu dana vr{e tri Crkve: Gr~ka pravoslavna Crkva jeruzalemskog patrijarhata, Armenska isto~na Crkva i Katoli~ka Crkva. U ime cijele Katoli~ke Crkve za Svetu zemlju, pa tako i za betlehemsko sveti{te brinu se franjevci. Tako ondje sura|uju s drugima kako bi katoli~ki hodo~asnici iz cijeloga svijeta mogli na miru posjetiti mjesto Gospodinova ro|enja i sve~ano proslaviti Bo`i} u samom Betlehemu.

Proslava Bo`i}a zapo~inje na Badnjak kad katoli~ki biskup Jeruzalema, koji nosi naslov patrijarha, kre}e iz Jeruzalema prema Betlehemu. Na ulasku u Betlehem ~ekaju ga gradona~elnici Betlehema, i dvaju okolnih kr{}anskih gradi}a. Nakon toga svi zajedno

Procesija pred Bazilikom Isusova ro|enja

39

Bo`i}

Skauti u Betlehemu

sti`u na glavni betlehemski trg ispred Bazilike ro|enja, koji se zove Trg jaslica, gdje ih do~ekuju brojni hodo~asnici, a me|u njima su svakako najzanimljiviji skauti pra}eni glazbom gajdi i bubnjeva. Sve~ana procesija tada ulazi u Baziliku, a iz nje u katoli~ku `upnu crkvu sv. Katarine, koja se nalazi neposredno uz mjesto Isusova ro|enja. Ondje zapo~inje sve~ana ve~ernja molitva. Kroz cijelu ve~er, sve do jedanaest sati, u {pilji Predbo`i}ni mir u {pilji ro|enja

40

ro|enja izmjenjuju se u potpunoj ti{ini brojni hodo~asnici, a povremeno poneka od hodo~asni~kih skupina zapjeva i koju bo`i}nu pjesmu na svome jeziku.

To~no u jedanaest sati nave~er zapo~inje zajedni~ka molitva u crkvi sv. Katarine, a u pono} i sama polno}ka koju predvodi jeruzalemski katoli~ki patrijarh. Crkva je svake godine premalena da bi primila sve hodo~asnike, pa ih je jo{ vi{e na Trgu jaslica.

Kad se oglasi himan »Slava«, patrijarh ispod oltara otkriva i kadi karakteristi~an lik betlehemskog Isusa. Na kraju polno}ke u procesiji toga melenoga Isusa nosi u {pilju ro|enja. Ondje |akon zapo~inje pjevati evan|eoski tekst o Isusovu ro|enju. I kad spomene Mariju i kako ona »porodi sina svoga, prvoro|enca« (Lk 2,7), uzme iz patrijarhovih ruku lik djete{ca Isusa, te ga polo`i na onu srebrnu zvijezdu na mjestu njegova ro|enja. Nakon toga nastavi pjevati re~enicu do kraja, gdje se ka`e: »Povi ga«, pa onda pokrije Isusa bogato ukra{enim pokriva~em. Nastavljaju}i dalje, otpjeva i

Bo`i} Boga i govore}i: „Slava Bogu na visini, a na zemlji mir ljudima miljenicima njegovim“« (Lk 2,13-14). Nato svi prisutni u {pilji prihvate pjesmu i do kraja otpjevaju himan »Slava Bogu na visini.« Velik je do`ivljaj za svakoga tko je barem jednom do`ivio Bo`i} u Betlehemu i imao mogu}nost i povlasticu da u tim trenucima bude u {pilji ro|enja.

Mjesto Isusova ro|enja i danas svjedo~i o Bo`joj ljubavi koja je htjela uzeti tijelo i nastaniti se me|u nama. Svjedo~i o Sinu Bo`jemu koji je htio biti svjetlost svijeta.

Svjedo~i o vrijednosti svakoga ~ovjeka, jer je za svakoga od nas Otac poslao svoga Sina da se rodi u {tali i da rasvijetli tamu betlehemske {pilje. fra Darko Tepert

Mjesto Isusova ro|enja sa srebrnom zvijezdom

rije~i: »polo`i ga u jasle, jer za njih nije bilo mjesta u svrati{tu.« Tada uzme Isusa sa zvijezde i odnese ga nekoliko koraka dalje, do mjesta gdje su stajale jasle, te ga polo`i ondje. Nastavi potom dalje pjevati o pastirima kojima se javio an|eo, sve do onog mjesta gdje se ka`e kako se tome an|elu pridru`ila »silna nebeska vojska, hvale}i Biskup kadi lik malenoga Isusa Mjesto jaslica

41

Bo`i} Bo`i}no srce Tamna no} je Kraj godine je I hladno je Zar Svjetlo iz Betlehema zasvijetlilo nije?

A Bog? Gdje li je?

No}as se rodi Onaj koji straha nas oslobodi Ljubavlju sve nas vodi Kralj na{ mladi No}as On srca na{a pohodi!

On ~ekao i ~ekao je...

Na vrata srca moga kucao je Dok shvatila nisam: Ta On je!

Tako Bo`i}na no} do{la je.

I sva moja tuga odjednom pro{la je.

Ja otvorih srce svoje I Bog do|e u srce moje.

Sada u meni radost je.

42

Prijatelju, On kuca i na srce tvoje!

O, kakve li ~asti!

Srce mi puno milosti [to tuga ga napusti A ispuni ga `ar radosti!

Svjetlo je zasjalo Du{u mi je obasjalo To djete{ce malo, Kako li je samo znalo?

Snagu mi je dalo I sve {to mi je trebalo To djete{ce malo, No}as me spasilo I `e| je moju ugasilo I krunom me ljubavi ukrasilo!

Monika Pranji}

Iz povijesti Povijest crkve sv. Kri`a u Sisku II. Obnova crkve nakon Domovinskog rata

@

upna crkva Uzvi{enja sv. Kri`a u Sisku znatno je stradala u Domovinskom ratu, prete`no od granata, koje su s okupiranog podru~ja upu}ivane na Sisak. Najte`i i neposredni pogodak crkva je dobila no}u 4/5. studenoga 1991. godine. Tada je sru{en krov iznad sveti{ta crkve, poru{eni tavanski zidovi i probijen svod u sveti{tu u promjeru oko 2 metra. O{te}en je glavni oltar, krovi{te iznad la|e crkve, oslikani prozori, a na zidovima crkve nastale su brojne opasne pukotine.

Popravcima na sveti{tu crkve pri{lo se ve} tijekom 1992. godine, bez obzira {to ratne opasnosti jo{ nisu prestale. Zazidana je rupa na svodu, tavanski zidovi su uzidani i oja~ani armirano betonskim serkla`om i injektirane sve pukotine na zidovima. Iznad sveti{ta je postavljen posve novi krov i pokrov od novoga crijepa.

Godine 1994. vr{eni su razni istra`ni radovi za potrebe projektiranja sanacije cijele crkve. Godine 1995. izvedeni su obimni radovi na krovi{tu la|e crkve. Zamijenjena je o{te}ena i dotrajala gra|a, uklju~uju}i i rogove, nakon ~ega je postavljen novi pokrov, nove letve i novi crijep. Vezni rogovi na tavanu, svaki ~etvrti, zategnuti su jakim ~eli~nim zategama. U isto vrijeme je postavljena nova limarija i nova gromobranska instalacija.

Tijekom 1996. godine obavljeno je projektiranje i ugovaranje radova. Glavni radovi na sanaciji izvedeni su tijekom 1997. godine Oko svih otvora u zidovima, oko vrata i prozora, izbetonirani su jaki armirani okviri. Svi unutra{nji zidovi su oja~ani dodatnim betonskim `eljezom. U popre~nom smjeru, pri

stropu, postavljene su ~etiri jake ~eli~ne zatege promjera 40 mm. Izvedena je nova elektroinstalacija, nova rasvjeta i novo ozvu~enje. Postavljeni su lusteri u crkvi, sakristiji i na koru. Izvedeno je elektri~no podno grijanje zbog ~ega je razina poda podignuta za 17 cm u odnosu na raniji pod.

Pro{iren je kor za oko 3 m uz dodatak 2 stupa, koji nose pro{ireni dio kora. Iznad stubi{ta za kor postavljeno je koso jednostre{no krovi{te. A ispod istog stubi{ta je ure|en WC s umivaonikom. Zbog toga je u taj prostor uvedena vodoinstalacija, kao i u sakristiju, gdje je tako|er postavljen umivaonik. Crkva, sakristija i kor poplo~eni su novim kamenim plo~ama vel. 40x40 cm.

Obnovljeno je svih 9 o{te}enih oslikanih prozora, s tim da su dodana i tri nova, dva u sakristiji i jedan u crkvi iza glavnog oltara.

Nakon grubih radova, crkva je o`bukana iz vana i iznutra s izvedenim soboslikarskim radovima. Tom prilikom je na stropu obnovljena i kartu{a iz 1759. godine s natpisom: DEO OPTIMO ET IN CRUCE FILIO. U tako obnovljenu crkvu unesene su i nove klupe i

43

Iz povijesti

postavljen novi kri`ni put, dar sisa~kog akademskog slikara Slave Striegla. Ovako obnovljena crkava, zajedno s novim kri`nim putem, blagoslovljena je na godi{nji `upni blagdan 14. rujna 1997. godine.

Neki radovi nastavljeni su i u sljede}im godinama. Godine 1998. postavljene su u crkvi dvije nove ispovjedaonice, a u sakristiji dva nova ormara. Iste godine je sisa~ki akademski salikar Slavo Striegl naslikao i poklo-

nio crkvi dvije velike slike u sveti{tu crkve: svetoga Kvirina i bla`enog Alojzija Stepinca.

Te slike je na `upni blagda, 14. rujna 1999. blagoslovio dubrova~ki biskup @elimir Pulji}.

Iste 1999. godine, a dijelom i 2000., obnovljeni su, obojani i pozla}eni oltari, propovjedaonica, krstionica i kipovi u crkvi. Godine 2000. postavljeni su u crkvi amboni, rezbareni iz slavonske hrastovine. Iste godine nabavljeno je i novo zvono od 870 kg, umjesto o{te}enoga, koje je skinuto. Novo zvono je nazvano po bl. Alojziju Stepincu, tona je „E“, pa su nam sada zvona u akordu: E-GisCis. Iste godine su temeljito obnovljene crkvene orgulje iz 1912. godine. Na blagdan Sv. Cecilije, 22. studenoga 2000., blagoslovljeno je novo zvono i obnovljene orgulje. U isto vrijeme je obnovljen toranjski sat i elektrificirana zvona, {to je sve bilo u pogonu na novu godinu 2001., na samom ulasku u 21. stolje}e.

Lojzo Buturac

Sestre milosrdnice – tko smo mi?

M

nogi od vas ve} dugi niz godina `ive i sura|uju sa sestrama milosrdnicama ovdje u Sisku, a mo`da i negdje izvan Siska.

No, vjerujem da ima i onih koji ne znaju mnogo o njima, tj. nama: tko smo, odakle potje~emo i kako smo do{le ovdje, te {to radimo. Zato }emo sad poku{ati zajedno malo pro{etati kroz na{u povijest, od na{eg „ro|enja“ pa sve do dana{njih dana.

Jo{ davne 1581. godine, 24. travnja, u Pouyu, u pokrajini Gaskonji u Francuskoj ro|en je sv. Vinko Paulski. Bio je sin jedne siroma{ne obitelji. Potaknut takvom te{kom materijalnom situacijom u obitelji koju `eli popraviti, odlu~uje postati sve}enik. I tako

44

Sv. Vinko Paulski

Iz `ivota Crkve je 1600. godine zare|en za sve}enika. No s vremenom se po~elo njegovo mi{ljenje mijenjati nakon {to je i sam osjetio {to zna~i biti nemo}an i prepu{ten na milost i nemilost drugih. To je pro`ivio kad je bio zarobljen od gusara na jednom brodu i bio prodan kao rob.

Nakon oslobo|enja i sam siroma{an po~inje obilaziti siroma{ne i od bogatih plemi}a i biskupa moliti novac kako bi ih mogao svakodnevno prehranjivati. Mnogi od njih bili su bolesni i na umoru. Uskoro mu se pridru`uju bogate pari{ke gospo|e, ali kako one nisu bile spremne za one najprljavije poslove, okuplja siroma{ne djevojke. U suradnji sa sv. Lujzom de Marillac osniva K}eri kr{}anske ljubavi. One poma`u siromasima, nose im i dijele hranu, povijaju im rane i njeguju ih u Zavodu sv. Lazara u koji sv. Vinko smje{ta bolesne siromahe kojih su pari{ke ulice bile prepune. Uz ovu dru`bu, tako|er osniva Misijsku dru`bu, danas poznatu pod nazivom Oci lazaristi, kojoj je prvotna zada}a odgoj sve}enika.

Sv. Vinko umro je 27. rujna 1660. godine u Parizu. Postao je za{titnikom svih karitativnih djela u cijelome svijetu.

Za svoga `ivota nije nikad mislio da bi osnovao kakve redovni~ke zajednice, a jo{ manje da bi se njegovo djelo slu`enja siromasima ovako ra{irilo i za`ivjelo u cijelome svijetu. K}eri kr{}anske ljubavi su se uskoro pro{irile i bile tra`ene u drugim krajevima pa tako i izvan Francuske. Nastale su mnoge grane ovih milosrdnih sestara po uzoru na one koje je osnovao sv. Vinko.

Jedna od grana su i Sestre milosrdnice kakve mi danas u ovim krajevima poznajemo.

A sad malo o nama.

Sestre milosrdnice u Hrvatsku dolaze iz Zamsa, iz Tirola u Austriji. One dolaze u Zagreb na poziv zagreba~kog biskupa Jurja

Haulika da bi pou~avale `ensku mlade`. Kad je 1845. godine zavr{ila izgradnja njihovog samostana u dana{njoj Frankopanskoj ulici, iz Zamsa 5. rujna iste godine sti`e prvih 6 sestara od kojih su 2 bile zavjetovane sestre i 4 novakinje. Od njih je sve krenulo. Ubrzo dolazi jo{ sestara, a polako im po~inju dolaziti i doma}e k}eri, koje postaju prve hrvatske sestre milosrdnice. Sestre najprije u Zagrebu, a nakon toga i izvan Zagreba po~inju osnivati i graditi {kole i bolnice.

Ve} nakon 11 godina od njihova dolaska, sestre su se toliko osamostalile i ukorijenile u na{em narodu da se 22. listopada 1856. godine utemeljuje Dru`ba sestara milosrdnica sa sjedi{tem u Zagrebu i time se odcjepljuje od mati~ne ku}e u Zamsu.

Njihovo se polje rada po~elo {iriti po cijeloj Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Sloveniji Srbiji pa ~ak i u Bugarskoj. Kao plod toga {irenja osnivaju se provincije i delegature, a Ku}a matica je u Zagrebu.

Sestre odlaze i preko oceana u Ju`nu i Sjevernu Ameriku za na{im iseljenicima koji tamo tra`e bolje uvjete za `ivot. U Ju`noj Americi, u Argentini i Paragvaju, tako|er su ubrzo u Dru`bu u{le mnoge doma}e k}eri i tako je Dru`ba za`ivjela na tim podru~jima, dok, na`alost, u Sjevernoj Americi se polako djelovanje na{ih sestara gasi jer nema doma}ih zvanja koja bi ju odr`ala.

Njihovo djeSv. Lujza Marillac lovanje gdje god su bile, bilo je vrlo uspje{no i od Gospodina blagoslovljeno.

Ali je onda dolaskom komunizma na vlast njihov rad naglo prekinut, sve {kole i bolnice i

45

Iz `ivota Crkve

Duhovno-obrazovni centar, Lu`nica

mnoga imanja koja su imale bili su nasilno oduzeti, a sestre istjerane na ulicu. Tu po~inje te{ko razdoblje za `ivot cijele Dru`be. Da bi mogle raditi u dr`avnim slu`bama i tako se prehraniti, sestre su morale skinuti svoja redovni~ka odijela i raditi u civilnoj odje}i.

Bilo je ~ak i onih koje su bile optu`ene da su pomagale neprijateljima za vrijeme Drugog svjetskog rata, pa su zavr{ile i u zatvorima i logorima, a neke su i strijeljane zajedno s vojnicima.

Nakon pada komunizma sestre ponovno po~inju normalno djelovati kao i prije. Ponovno rade u bolnicama, {kolama, a i same ih osnivaju, vrti}ima koje tako|er same vode, u stara~kim domovima, sa siromasima‌ Neki od posjeda koji su im oduzeti, ponovno su im vra}eni u vlasni{tvo, ali ima ih jo{ mnogo koji im se ne}e vratiti. Danas na{e sestre djeluju u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Srbiji, Bugarskoj, Italiji, Njema~koj, Austriji, Francuskoj, Kanadi, Argentini i Paragvaju. Podijeljene su u 6 provincija, od kojih su 3 u Hrvatskoj i to sa sjedi{tima u Zagrebu, Rijeci i Splitu, 1 u Bosni i Hercegovini sa sjedi{tem u Sarajevu i 2 u Ju`noj Americi, u Argentini i Paragvaju.

Uz to postoje i 2 delegature, u Bugarskoj, sa sjedi{tem u Plovdivu, i u Rimu.

Na{a, Provincija Bezgrje{nog Za~e}a Bla`ene Djevice Marije sa sjedi{tem u

46

Zagrebu, kojoj pripadamo i mi sestre iz Siska, je najve}a provincija. Njen teritorij se prote`e kontinentalnim dijelom Hrvatske i obuhva}a jo{ jednu preostalu filijalu u Kamniku u Sloveniji i u Zemunu u Srbiji. Sestre djeluju kao katehistice, sakristanke i kuharice na mnogim `upama, mnoge rade u {kolama, bolnicama.

U Zagrebu su 1995. godine otvorile @ensku op}u gimnaziju koja je otvorena svim djevojkama, {to ni u kom slu~aju ne zna~i da one moraju biti ~asne sestre. Ova gimnazija je samo nastavak nekada{nje @enske realne gimnazije koja je 1945. godine bila zatvorena i oduzeta. Svake godine upisuje se 90 djevojaka iako ih se prijavi mnogo vi{e, no zbog manjka prostora, trenutno nije u mogu}nosti sve primiti.

Novo polje rada otvorilo se pro{le godine otvorenjem Duhovno – obrazovnog centra Marijin dvor u Lu`nici, kod Zapre{i}a. Tu se nalazi stari dvorac s kraja 18. stolje}a s velikim imanjem koji su sestre kupile kako bi prehranile bolesnike u Vinogradskoj bolnici, a i Ku}u maticu u Zagrebu. Kao i sve ostalo, i ovdje je bio oduzet veliki dio imanja, no sestre su u njemu i dalje `ivjele. Danas kad su u njemu bili poprili~no naru{eni uvjeti za `ivot, uz pomo} dobrih ljudi izgradila se pokraj dvorca ku}a za sestre i goste, a dvorac je prenamijenjen za odr`avanje duhovnih susreta, obnova, raznih seminara‌ Oko njega se prote`e prekrasan park s jezerom i s ure|enim stazama za {etnju.

Tako danas djeluju i `ive sestre milosrdnice. Iako broj sestara svake godine sve vi{e opada, na{e polje rada je veliko i zato nam treba jo{ mnogo odva`nih djevojaka koje }e biti spremne odazvati se na rad na Gospodnjoj njivi. s. M. Tea Juratovi}

Intervju INTERVJU: ^ASNA SESTRA HUBERTINA D@IMBEG

Da se ponovo rodim, opet bih bila ~asna sestra

V

jerojatno je vrlo malo Si{~ana koji ne pamte ~asnu sestru Hubertinu, dugogodi{nju instrumentarku na Odjelu kirurgije u sisa~koj Op}oj bolnici Dr. Ivo Pedi{i}.

Pamte je po dobrom srcu i {irokom osmjehu.

Radila je ona u Bolnici i u vrijeme kada je dr. Pedi{i} bio {ef. Svoj `ivotni put sestre milosrdnice zapo~ela je rade}i u bolnicama, a danas, na zalasku svog ovozemaljskog puta, opet je u bolnici. Boravi u Ku}noj bolnici Sestara milosrdnica u Zagrebu.

Kri` ljubavi: Sje}ate li se vremena kad ste odlu~ili po}i u samostan?

Sestra Hubertina: O, davno je to bilo. Ali sje}am se. S petnaest godina sam oti{la u samostan k ~asnim sestrama da me prime, ali sam bila premlada i rekli su mi da se vratim ku}i. Nisam se htjela vratiti, jer me moji jedva pustili, pa sam prihvatila drugu mogu}nost koju su mi ponudili, a to je bilo da odem u Zemun u samostan, da poma`em u kuhinji i da dvorim na `upnom dvoru.

Naravno da se ku}i nisam vra}ala. Oti{la sam u Zemun, radila sve {to je bilo potrebno i 1937. godine su me primili u samostan kao kandidaticu, pa u novicijat. Prve sam zavjete polo`ila 1939. godine, a vje~ne 15. kolovoza 1942. godine.

Kri` ljubavi: [to je bilo presudno da odlu~ite po}i u samostan?

Sestra Hubertina: Potje~em iz brojne katoli~e obitelji iz Otoka kod Sinja. Otac je ostao udovac, pa se ponovo o`enio. Tako nas je ukupno bilo sedmero djece. Prvu sam ~asnu sestru vidjela u Sinju kad sam i{la u

foto: A.S.

{kolu. Bila je to majka Roza koja je bila jedna vrlo draga osoba i koja je samnom uvijek razgovarala. Svi|alo mi se kako je pristupala nama djeci. Osim toga, moja polusestra, koja je starija od mene, oti{la je u ~asne sestre.

Ona je bila ~asna sestra Herkulana. Bila je pekarica i svakodnevno je pekla kruh i pecivo u samostanu. Vjerojatno je i to dijelom utjecalo na moju odluku. Vidjela sam se u tome da poma`em ljudima i da s njima budem u kontaktu. Uvijek ima puno onih koji su u potrebi.

Kri` ljubavi: A najvi{e su u potrebi bolesnici. Jeste li zbog toga odabrali posao u bolnici?

Sestra Hubertina: A tako je i{la Bo`ja providnost. Nakon {kole zavr{ila sam te~aj za usavr{avanje bolni~ara i radila na po~etku u sanatoriju Merkur, pa u bolnici u Oto~cu, zatim u Vrap~u. Bilo je to u vrijeme Drugog svjetskog rata. Vrlo te{ko vrijeme. Zbog potrebe sam ~ak jedno vrijeme bila na ispomo}i sestrama u Livnu, jer im je izgorjela

47

Intervju Sestre milosrdnice iz Dru`be sv. Vinka Paulskog kroz povijest dale su veliki obol radu u radu sisa~ke Bolnice. U znak zahvalnosti u bolni~kom je krugu napravljena kapelica posve}ena sv. Vinku Paulskom kako bi se odalo priznanje svim milosrdnicama koje su u bolnici radile.

bolnica, pa su zbrinjavale bolesnike i ranjenike u svojoj ku}i. Tu me zatekao zavr{etak rata. To su tek bila stra{na vremena. Zavr{etak rata bio je po~etak velikog progona Hrvata.

Hapsili su sve redom. Naro~ito su se okomili na sve}enike i ~asne sestre.

Kri` ljubavi: I vas su uhapsili. Kako je to bilo?

Sestra Hubertina: Me|u sestrama optu`enim poslije rata najvi{e je bilo sestara bolni~arki koje su po`rtvovno i najvi{e pomagale ljudima. Uhapsili su me u Livnu 1945. godine. Odveli su me u Sinj gdje sam bila zatvorena u samicu. Na su|enje su me vodili u Gospi}. Bilo nas je vi{e ~asnih sestara koje je tada{nji ÂŤNarodni sudÂť osudio uglavnom na smrt. I mene su zbog navodne veleizdaje i kao neprijatelja naroda osudili na smrt.

Nakon ulo`ene `albe tu su presudu promijenili i odredili mi kaznu zatvora. Odslu`ila sam 6,5 godina u kaznionici u Po`egi. Iz Po`ege sam iza{la u sije~nju 1951. godine i

48

tada sam bila kod ku}e u Otoku na oporavku.

Po~etkom kolovoza te iste godine sam do{la na slu`bu u Sisak.

Kri` ljubavi: Kakav je dojam na vas ostavio Sisak u tim prvim danima? Kakvi su bili ljudi koje ste sretali?

Sestra Hubertina: ^im sam do{la u Sisak, odmah sam po~ela raditi u Bolnici. Dobila sam mjesto sestre instrumentarke na kirurgiji i tu sam ostala do mirovine.

Kri` ljubavi: Kako su vas kao ~asnu sestru primili u Bolnici. Jeste li imali problema?

Sestra Hubertina: Problemi su nastali odmah zbog redovni~ke robe. Naredba je bila da se sve ~asne sestre trebaju presvu}i iz redovni~kog i obu}i u civilnu odje}u. Ili ne mogu ostati raditi. Tada je nas ~asnih sestara

Intervju stru~njak. Takav je odnos prema meni i sestri Dragoslavi ostao sve do na{eg odlaska u mirovinu.

Kri` ljubavi: Odlaskom iz Bolnice nastavili ste aktivno raditi u samostanu u Sisku.

Bili ste i predstojnica do odlaska u Ku}u Maticu 1987. godine. Kakvo je bilo to vrijeme bez bolni~ke gu`ve, bez operacija?

Sestra Hubertina: Bilo je to za mene najljep{e vrijeme. U samostanu smo imale vrti} i u njemu smo imali petnaestero djece razli~itog pred{kolskog uzrasta. U taj na{ vrti} i{la su djeca svih onih koji su to `eljeli bez obzira na vjersku pripadnost. Raditi i igrati se s tom djecom - Kraj svog radnog vijeka do~ekala sam bio je lijepi zavr{etak rade}i s djecom u samostanskom vrti}u. moga radnog vijeka.

Bilo mi je to najdra`e vrijeme, iako je i u Iz Siska sam oti{la bolnici bilo lijepo. Ali svako vrijeme nosi 1987. godine u Ku}u svoje. Sje}am se tih mali{ana. Bili su tu: Maticu. Prvo sam u Vjeko, Miroslav, Petra, Josipa, Dijana i ku}noj bolnici dvoDanijela i jedna mala pravoslavka Mirjana. rila bolesne sestre, a Ma svima su vrata na{eg vrti}a bila otvosad evo u toj istoj rena. U Sisku su tad govorili:- Daj dijete bolnici dvore mene. ~asnama. One ne pitaju za pla}u. Svakog primaju.

Davorka Ba{i}

bilo 17 u bolnici.

Milosrdne sestre sv.

Kri`a se nisu htjele presvu}i i napustile su Bolnicu. Ostale smo samo nas tri iz Dru`be sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog. Sestra Dragoslava, sestra Felicitas i ja. Sve tri smo stanovale u Bolnici. Imale smo svoju sobu u kojoj smo obavljale sve svoje redovni~ke du`nosti. Stanuju}i u bolnici, zapravo smo danono}no bile u pripravi. I mogu re}i da su me vrlo ~esto dizali zbog potrebe pacijenata.

Kri` ljubavi: Kakav je bio odnos lije~nika i ostalog osoblja prema vama? Svi su znali da ste vas tri ~asne sestre?

Sestra Hubertina: Da, svi su znali da smo mi ~asne. Pa tako su nas i oslovljavali. Unato~ tom vremenu koje je bilo kakvo je bilo, i u kojem se nastojalo omalova`iti sve {to je vezano uz crkvu, nas su svi lijepo i s po{tovanjem prihvatili po~ev{i od {efa dr.

Pedi{i}a, koji je bio izuzetan }ovjek i

49

Duhovni kutak Majko Isusova i Majko na{a

G

ospodine, dao si svoga sina jednoro|enca da bi nas oslobodio grijeha, da bi nas spasio. A da bi to u~inio htio si da Tvog sina rodi „obi~na `ena“, da se rodi kao ~ovjek, da `ivi kao ~ovjek, da umre kao ~ovjek.

Izabrao si Djevicu Mariju za majku, onu koja }e oslobo|ena isto~nog grijeha u svojoj utrobi nositi Spasitelja svijeta.

Mladoj, neiskusnoj, bogobojaznoj djevojci an|eo navje{}uje osjenjenje – za~e}e na{eg Otkupitelja.

Neiskusna je ona, ne razumije potpuno ono {to joj se navje{}uje, ali u dubini du{e i srca zna ona da je to ne{to va`no, ne{to krasno, ne{to {to }e obilje`iti njezin `ivot i `ivot ~ovje~anstva.

Gledaju je poprijeko: mlada, neudata, trudna. No, tu je Josip mlad ~ovjek koji je cijeni voli i nakon saznanja da je nositeljica Spasitelja uzima za `enu i zajedno s njom ve} prije poroda prolazi kroz razne te{ko}e, bore}i se za jo{ nero|enog Isusa.

Nitko ih ne prima u ku}u. Osu|ena je roditi dijete Isusa u strahu, u bijednoj {talici, polo`eno na slamici, te iskazati prve nje`ne maj~ine rije~i u ~ovjeku nedostojnom okru`enju.

Ipak tu je prvi put zagrlila svoje dijete, dala svoj prvi poljubac, prvi put u naru~je svila i njemu se molila.

Kako lijepo zvu~i ta rije~ mama, koju je mali Isus upu}ivao svojoj majci. Kako se i mi osje}amo sigurno uz svoju majku, u njezinu krilu i okru`eni njenom ljubavlju.

Bla`ena Djevica Marija, Isusova i na{a majka utjeha je svima nama. Svi je zazivamo, {tujemo njenu nje`nost, ustrajnost, samozatajnost, ljubav i vjeru, vjeru u sve ono {to joj je Gospodin poru~ivao.

Majko, ti koja si Isusa u svojoj utrobi nosila, u {talici rodila, svojim prsima dojila, hodati i govoriti u~ila njegova u~iteljica bila,

50

Bogorodica s djetetom iz Siska, Ivan Komersteiner, kraj 17. st.

u svoje bezgrje{no srce uzmi i nas grje{nike, tje{i nas u ~asu trpljenja i boli, otvori na{a srca za ljubav Tvog sina i nastani u na{a srca svoj mir, svoju ljubav i dobrotu.

Pomozi nama majkama da budemo dobre majke, da svoju djecu odgajamo u duhu vjere u po{tene i vrijedne ljude.

Pomozi nam da bar za ove Bo`i}ne dane, sve majke svijeta budu sretne uz svoju djecu, da ih ljube kao {to si ti ljubila, a svima nama neka Isusovo ro|enje bude znak da `ivot samo u svjetlu materijalnoga ne zna~i ni{ta ako nema ljubavi, ljubavi koja je {irila zrake u maloj {talici, ljubavi koja je zra~ila iz srca Marijina i tek ro|enog Isusa. Ljubavi koju si nam Majko dala!

Unesi ljubav u na{a srca za ove Bo`i}ne blagdane i unesi u na{a srca MIR, mir du{e i tijela.

Za sve ti Majko HVALA. A. Potkonjak

Duhovni kutak Rodi li se Bog u srcu, ra|a se i ~ovjek Nazaret…

Djevica iz Nazareta, `ena koja je svojim „Neka mi bude“ promijenila `ivot cijeloga svijeta… Ona koja je izabrala {utnju, neznatnost i jednostavnost, Bogu bija{e dostojan stan za Njegova Sina.

Isus iz Nazareta, sin Marije i Josipa, plod je Marijina odgovora te postaje Utjelovljena ljubav Boga za ~ovjeka.

Pri~a nam znana s poznatim likovima. Ali pri~a koja zapo~inje iznenadnim posjetom an|ela, neo~ekivanom molbom i jednostavnim Marijinim odgovorom. Odgovorom kojeg je i sam Bog i{~ekivao, a cijelo ~ovje~anstvo pri`eljkivalo.

Betlehem… ^ekalo se i pitalo se: Gdje je? Kad }e? Ho}e li i mo`e li k ovakvom ~ovje~anstvu? Evan|elje daje potvrdan odgovor. Uistinu svako vrijeme i mjesto je pogodno.

Pa i Sisak… @ivot preda me stavlja upite… Tko su za mene likovi iz Evan|elja? Pristajem li odustati od vlastitih planova poput Marije i prionuti uz Bo`je? Imam li odva`nosti krenuti s Marijom u avanturu `ivota, avanturu koja vodi u skrivenost Nazareta, skromnost Betlehema, bol Kalvarije… Dopu{tam li da njena {utnja u meni rodi Rije~? Nalazi li Rije~ kona~i{te u mom srcu? Postaje li Rije~ izgovorenom? Prerasta li u progovaranje mojim `ivotom?

Promatram misterij Utjelovljenja, misterij Ljubavi, mnoge stvari ne razumijem, ne shva}am, ali prihva}am evan|eosku misao kako sjeme mora umrijeti, da bi se `ivot rodio, da bi bio plod… I shva}am za{to se o slavlju Bo`i}a ~esto poku{ava zadr`ati samo ono {to je lijepo i dirljivo, a odbacuje ono zahtjevno. Zar u `ivotu pri`eljkujemo samo Bo`i}e, a odbacujemo putove Kalvarije? Zaboravljamo da se ~ovjek ra|a u boli i radosti te da mu tako protje~e i `ivot.

Ljudskost u meni odve} ~esto zastaje pred tajnom Bo`je malenosti… A ti i ja zar ne smjeramo ~esto veli~ini. Tra`imo ga u veli~ajnosti, u posebnim prigodama i mjestima. A on dolazi u svakom ~asu, u svakom doga|aju i bi}u. Dolazi u na~inima i trenucima za koje i ne pomi{ljamo da dolazi.

Upravo u onome {to smo mi u napasti shvatiti kao sporedno ili bezna~ajno. Njegova logika suprotstavlja se na{oj. Kao da dovikuje: „^ovje~e, veli~ina je u malenosti!“ U obi~ajnosti svakodnevice, ljubavlju `ivljene.

U sestri i bratu kraj tebe prisutnom. Zato, ne zaokuplja me ~ovjek iz filozofije, psihologije, ve} ~ovjek iz svakida{njeg `ivota, ~ovjek „od krvi i mesa“. Mogu li o njemu govoriti? Ne, ako nije pro{ao kroz moju misao, srce i osje}aj. Vjerujem i znam da je ~ovjek po naravi dobar. Ali ipak doga|a se da mislim o ~ovjeku bez ~ovjeka i isklju~ujem tu dobrotu.

Poku{avam ga staviti u svoje okvire, odgajati svojim vlastitim metodama kroz sustave i programe, umjesto da ga prihvatim i volim onakva kakav jest… I slijed misli govori mi: „[to }e mu ste~eno znanje, naslovi i polo`aji, ako nije za`ivio istinom, pravdom, pra{tanjem, dobrotom i ljubavlju prema bratu ~ovjeku?“ Zar u kona~nici svijet svoje oznake ne dobiva po ~ovjeku. Samo po ~ovjeku on je lijep ili ru`an, istinit ili la`an, dobar ili zao. Odlu~uje li se za lijepo i plemenito odaje Bo`ji trag. ^ovjek je neprocjenjiva vrijednost. Potvr|uje to i sam Bog koji je odlu~io biti ~ovjekom. Je li time sebe umanjio? Ne, naprotiv, uzdigao je na{e ~ovje{tvo i pokazao koliko nas voli. ^ini nam se ponekad kao da u svojoj ljubavi pretjeruje jer nadilazi granice na{eg ljudskog razumskog zaklju~ivanja. Ali upravo ta neshvatljiva Njegova ljubav prema ~ovjeku neka nam ne dopu{ta da odustajemo jedni od drugih. Neka nas vodi ususret ~ovjeku i darovanoj mu slobodi. Prihvatimo ~ak i rizik njegove slobode kao {to ga je prihvatio i sam

51

Duhovni kutak Bog. U protivnom, la` je na{ vapaj i uzdisaj Bogu, la` je na{a vjera i pobo`nost ako ljubav i sloboda nisu na{le mjesto u nama. Nemogu}e je istinski ljubiti Boga, a da istovremeno ne ljubimo i ~ovjeka. Budimo suputnici i supatnici `ivljenja. U bo`i}nom otajstvu u~imo od Djeteta i promatrajmo `ivotni hod kojim }e i}i. Istovremeno prepoznajmo kako je mnogo darovanosti sazdano u na{em bi}u i kako nam je jo{ potrebno raditi da bismo bili dostojni nositi to ime: ~ovjek. Bez borbe i bez otpora postajemo slabi}i. Veliki hrvatski pisac [enoa pjevao je:“Budi svoj“. Time je htio re}i: idi odabranim putem naprijed, neustra{ivo, nepopustljivo i ne budi kao slamka koju svaki da{ak vjetra prevr}e. A ponekad nam se ~ini da je dana{nji ~ovjek ~esto sve drugo, samo nije to. Sva~iji je pomalo, ni~iji potpuno, a najmanje svoj. Zato u svome `ivotu poku{ajmo

biti postojani i stojimo iza onoga {to je dobro.

Toliko je znakova Bo`je ljubavi, dobrih djela i dobrih ljudi. Samo uo~avanje i otkrivanje te dobrote u na{oj svakodnevici mijenja nas i ~ini svjedocima svjetla tamo gdje se `eli nametnuti tama.

Zastanimo i odazovimo se pozvanosti utjelovljenja Boga u vlastitom srcu. Jer kad se u nama rodi Bog, rodit }e se i ~ovjek. Ili drugim rije~ima koliko je u nama Bo{tva, toliko je i ~ovje~nosti. Bog u ~ovjeku, ~ovjek u Bogu. Po nama On postaje vremenit, a mi po njemu vje~ni…Nije li to oboga}ivanje?

Oboga}eni njime bivamo dar drugima. …Uistinu, mali Bo`i} veliki je DAR-ovatelj… Ho}u li mu ~ime uzvratiti...? Poku{at }u… sebedarjem. s. M. Patricija Ma|er

U SJE]ANJE

DR. NADA DU@I]-PRPI]

@

upa Uzvi{enja svetoga Kri`a i grad Sisak siroma{niji su za kvalitetu dobrote odlaskom, na Dan @alosne Gospe 15. rujna ove godine, s ovoga svijeta uzorne vjernice, majke i supruge te kvalitetne lije~nice dr. Nade Du`i}- Prpi}. Preselila se zaslu`eno u “prostranstva svjetlosti i mira “.

Ostvarila je u punini sve svoje odnose kao ~ovjek i vjernik, i prema Bogu kao prakti~na vjernica,”ne rije~ju i jezikom nego djelom i istinom”, i prema ljudima, lije~e}i svaku ranu, i na tijelu i na du{i.

Oti{la je prerano i dosta naglo, u 57. godini `ivota i ostavila staru majku Dragicu, supruga Borisa, dva prekrasna sina, Kre{imira i Domagoja te malog unuka Martina, kao i

52

svoje drage brojne pacijente, koji su je neobi~no voljeli i uz brojno mno{tvo na drugi svijet ispratili. Voljeli su je jer su u njoj nalazili toplo srce, iz kojeg je zra~ila dobrota Kristovog srca, koje ju je ispunjalo. Ljubila je to Srce za kojega je `ivjela i kojemu je kroz dugi niz godina u crkvenom zboru pjevala.

Krista je zvala svojim prijateljem i njega je u svojim pacijentima prepoznavala.”Bio sam bolestan i pohodili ste me”.

Upravo zato jer je bila istinski dobra, draga Bogu i ljudima, razumljive su suze koje su iz brojnih o~iju za njom potekle.

Ispratilo ju je 7 sve}enika koje je lije~ila, u ime kolega lije~nika oprostila se dr. Ena Grbi}, a za vjerni~ko svjedo~enje zahvalio se dirljivim rije~ima njen prijatelj i dugogodi{nji `upnik Alojzije Petranovi}.

Ne}emo pogrije{iti budemo li slijedili primjer njezinog `ivota i rada jer je to bio put Krista i ljubavi.

Alojzije Petranovi}

Grad Sisak

Sisa~ko-moslava~ka `upanija

LJUCKANOV d.o.o.

PROJEKTIRANJE, INŽENJERING, MARKETING

SISAK, HRVATSKA MIHANOVIĆEVA OBALA 29 Tel./fax. 044540256 Mb 1048511

SI-ING d.o.o.

Trg hrvatske državnosti 1 44010 Sisak, Croatia Tel: +385 (044) 53-75-55, 53-45-55 Fax: (044) 54-90 28 Mobitel: 098/20-82-82, 098/26-20-30 E-mail: si-ing.sisak@sk.tel.hr

“DOM-ING” d.o.o.

GRADITELJSTVO I USLUGE 44000 SISAK, F. Livadi}a 12 Tel/fax: 044/573-488, Mob: 098/261-525 e-mail: zeljko.bunardjijaºsk.htnet.hr

Iz `ivota crkve

54