Srčane aritmije

Danas se srčane aritmije mogu liječiti s uspjehom do 94%. Suvremeni standard u liječenju i prvi terapeutski izbor je metoda ablacije. Za Hrvatsku je pohvalno da se na taj postupak čeka do tri mjeseca, dok je u drugim zemljama lista čekanja znatno duža.

Javna tribina o srčanim aritmijama, s naglaskom na atrijsku fibrilaciju (AF) kao najčešću aritmiju, održana je 19. studenog u Zagrebu. O važnosti prepoznavanja simptoma, pravodobnoj dijagnozi i učinkovitom liječenju srčanih aritmija govorili su dopredsjednica Hrvatskog kardiološkog društva i predstojnica Klinike za kardiologiju KB Sestre milosrdnice prof.dr. Dijana Brkljačić Delić, predsjednik radne skupine za aritmije i elektrostimulaciju srca Hrvatskog kardiološkog društva doc.dr.sc. Šime Manola, prof. dr. Goran Krstačić iz Poliklinike “Srčana“ Zagreb kao predstavnik UPUZ-a, kardiologinja KBC-a Zagreb dr.sc. Borka Pezo Nikolić, doc.dr.sc. Sandro Brusich iz KBC-a Rijeka, dr. Dubravka Pezelj Duliba iz HZZO-a, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu prof. Ivica Belina i oboljeli od atrijske fibrilacije gospodin Jerko Santini. Zajednička poruka svih govornika bila je da se opasne komplikacije mogu izbjeći prepoznavanjem i liječenjem atrijske fibrilacije na vrijeme.

Istaknuto je da broj ljudi s atrijskom fibrilacijom raste, te da su najčešći simptomi te nove milenijske epidemije, osjećaj lupanja srca, umor, nedostatak zraka, malaksalost, omaglica, tjeskoba i bol u prsnom košu.

Uzroci epidemije

Atrijska fibrilacija je rastuća zdravstvena epidemija koja predstavlja kritičan financijski teret za zdravstvene sustave, uz godišnji raspon troška u visini od 0,7-3,2 milijardi eura u većim zemljama EU. U Europi 11 milijuna ljudi ima AF, stanje kojemu je svojstven nepravilan i često brz srčani ritam. Nepravilan srčani ritam može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija, uključujući stvaranje krvnih ugrušaka i povećan rizik od zatajenja srca za 5 puta, te moždanog udara za 2,4 puta. Međutim, rano otkrivanje AF i raniji pristup liječenju mogu promijeniti progresiju bolesti i poboljšati kvalitetu života bolesnika te ukupni očekivani životni vijek.

U Hrvatskoj od AF boluje oko 50 tisuća ljudi, a tijekom života razvit će se kod jedne od četiri osobe starije od 40 godina. Predviđa se da će do 2030. godine broj ljudi s AF porasti za do 70%, a do 2050. Europa će imati najveći porast broja oboljelih s AF u usporedbi s drugim svjetskim regijama, zahvaljujući faktorima kao što su ekonomski rast, starenje populacije i povećana prevalencija faktora rizika za AF u zapadnim zemljama.

Liječenje aritmija

Moderna kardiologija danas uspješno liječi srčane aritmije metodom ablacije koja se u Hrvatskoj uspješno izvodi od 2007. Kateterska ablacija vrlo je učinkovita i ekonomična opcija liječenja. Podaci pokazuju da je nakon takvog liječenja do 46% niža incidencija smrti, moždanog udara, srčanog zastoja i hospitalizacija zbog kardiovaskularnih problema tijekom sedam godina, u usporedbi s liječenjem antiaritmicima.

Doc.dr.sc. Šime Manola naglasio je da su srčane ablacije, zbog kliničke i troškovne učinkovitosti, postale prvi terapeutski izbor i suvremeni standard u liječenju aritmija: “Srčane aritmije često mogu biti tiha bolest, jer dio oboljelih nema nikakve simptome. Rano liječenje vrlo je važno zato što može poboljšati očekivani životni vijek bolesnika i kvalitetu njihovog života. Postoje lijekovi za liječenje srčanih aritmija i metoda ablacije koja danas donosi velik uspjeh uz malen rizik. Riječ je o intervencijskom postupku kojim se kreiraju mali ožiljci na ciljanim dijelovima srčanog tkiva koji blokiraju nepravilne električne signale odgovorne za aritmiju. Iako invazivna, ona je istodobno vrlo jednostavna i sigurna. Nakon ablacije pacijent drugog dana odlazi iz bolnice izliječen i nema potrebe za dodatnim terapijama.“

Kod mladih i zdravih ljudi aritmije su rijetko životno ugrožavajuće, ali bitno smanjuju kvalitetu života. Takve se aritmije liječe ablacijom s uspjehom do 94% uz stopu komplikacija od samo 1%. Kad je riječ o aritmijama koje se javljaju u starijoj dobi, 10% stanovništva ima fibrilaciju atrija, čija je česta komplikacija moždani udar. Njih 20% umre, a 60% ostaje s teškim invaliditetom. No, dobra je vijest da se kod čak 80% ljudi nakon ablacija tijek bolesti mijenja nabolje.

Liječenja ablacijom u Hrvatskoj

Broj postupaka raste iz godine u godinu, tako da se u sedam hrvatskih zdravstvenih ustanova godišnje napravi nešto više od 2.000 postupaka. Za Hrvatsku je pohvalna činjenica da se na postupak ablacije čeka do tri mjeseca, dok je u drugim zemljama lista čekanja puno duža. Brojem postupaka jednostavnih ablacija stojimo uz bok razvijenim zemljama u okruženju. Dobra je vijest da je HZZO, prepoznajući potrebe hrvatskih pacijenata, u 2019. godini odobrio dodatna vanlimitna sredstva u iznosu od gotovo 12 milijuna za nabavu katetera za kompleksne aritmije kojima se obavljaju ablacije.

No, postoji potreba za povećanjem broja postupaka složenih ablacija koje čine 30- 35% ukupnog broja zahvata. Stoga je korak dalje, poručuju stručnjaci, osigurati dodatna sredstva za izvođenje kompleksnih ablacija.

Postoji velik raspon mogućih uzroka, pri čemu su postojeća srčana bolest, starija dob, opterećujuća obiteljska anamneza, visok krvni tlak, konzumiranje alkohola, pretilost i druga kronična stanja, faktori rizika koji pridonose razvoju atrijske fibrilacije. Stoga je vrlo važno na vrijeme prepoznati, dijagnosticirati i liječiti tu bolest da bi se spriječile njene komplikacije i negativni ishodi.

S druge strane, važno je i da liječnici razumiju kako najučinkovitije mogu smanjiti pritisak na bolničke resurse, izbjeći troškove hitne medicinske skrbi koji se mogu spriječiti, te poboljšati živote milijuna ljudi koji žive s tim stanjem.