Vijesti o dodacima prehrani

DONOSI

Gospina trava - pomoć u menopauzi

Gospina trava najčešće se koristi za ublažavanje simptoma blage do umjerene depresije, za što postoje snažni znanstveni dokazi. Nova studija upućuje na to da korištenje gospine trave može pomoći u smanjenju jačine i učestalosti valova vrućine, simptoma menopauze kao i depresije kod žena u postmenopauzi.

Znanstvenici su proveli randomizirano dvostrukoslijepo istraživanje, kontrolirano placebom, u koje su uključili 80 žena u postmenopauzi, u dobi između 45 i 60 godina. Tijekom dva mjeseca nasumično su dobivale po 0,990 mg ekstrakta gospine trave na dan, ili placebo. Rezultati su pokazali da su učestalost i intenzitet valova vrućine znatno smanjeni kod žena koje su uzimale ekstrakt gospine trave kao dodatak prehrani. Do kraja 8. tjedna, 62,9% žena koje su ga uzimale više nije imalo valove vrućine u odnosu na samo 2,9% u kontrolnoj skupini. Također, nakon dvomjesečnog praćenja, četiri od pet žena iz skupine koja je uzimala ekstrakt gospine trave nije imalo simptome depresije u odnosu na samo 5,7% žena iz kontrolne skupine. Izvor: Complementary Therapies in Medicine

Peptidi kolagena pokazuju dvostruki utjecaj na zdravlje kostiju

Prema nedavnom istraživanju, uzimanje kolagenskih peptida kao dodatka prehrani može imati utjecaj na poboljšanje formiranja kostiju i smanjenje loma kostiju. Kolagen je ključna komponenta kostiju, jer predstavlja 80% ukupne proteinske mase u kosturu, pa time ima važnu ulogu u strukturi koja omogućuje pohranjivanje minerala. Formirajući duga vlakna, kolagen pruža kostima snagu i fleksibilnost da se odupiru prijelomu.

Kombinirajući in vivo, ex vivo i klinički pristup, znanstvenici su istraživali stanične mehanizme pomoću kojih bioaktivni peptidi kolagena djeluju na kostur. Model ex vivo dizajniran je tako da u obzir posebno uzme promjene kroz koje prolaze peptidi kolagena uneseni oralno, prolaskom kroz probavni sustav. Istraživanje je provedeno na miševima, a pokazalo je da serum miševa obogaćen metabolitima kolagenskih peptida ima izravan stimulativni utjecaj na aktivnost osteoblasta, stanica koje izgrađuju koštanu masu te na procese uključene u formiranje koštane mase. Nadalje, inhibirana je i diferencijacija osteoklasta, stanica koje razgrađuju koštanu masu. Ti učinci nisu primijećeni u kontrolnoj skupini.

Da bi se procijenila važnost tih rezultata za ljude, dizajn studije bio je prilagođen za ponavljanje na ljudskim dobrovoljcima. Deset zdravih dobrovoljaca gladovalo je 12 sati, a zatim su uzeli 25 g kolagenskih peptida ili hidroliziranog kazeina otopljenog u vodi. U prvom satu nakon uzimanja, prikupljena je krv da bi se dobio serum obogaćen metabolitima, a ispitivanja bioaktivnosti izvedena su na modelima ljudskih stanica u skladu s metodologijom koju su razvili istraživači. Rezultati su u potpunosti bili u skladu s onim povedenim na mišjim stanicama. Također, istaknuto je da su kolagenski peptidi iz različitih sirovina (goveda, svinje, ribe) pokazali usporedive učinke.

Takvi nalazi, podržani na pretkliničkoj i kliničkoj razini, posebno su značajni, jer se učestalost osteoporoze povećava na globalnoj razini, pa proizvođači nastoje razviti nove, sigurne proizvode za promicanje zdravlja kostiju koji će služiti kao prehrambeno preventivno rješenje očuvanja zdravlja. Izvor: Nutrients

Omega-3 masne kiseline smanjuju rizik od srčanog udara

Osobe koje uzimaju omega-3 masne kiseline imaju manji rizik od srčanog udara i drugih kardiovaskularnih bolesti, ali ne i u prevenciji moždanog udara. Na Harvardu je napravljena nova meta-analiza koja je obuhvatila tri nedavno završena velika ispitivanja, čime se veličina uzorka povećala za 64%. Ukupno analizirana populacija obuhvatila je gotovo 13.000 odraslih osoba u 13 randomiziranih ispitivanja širom svijeta, uključujući VITAL pokus, najveće randomizirano ispitivanje omega-3 masnih kiselina dosad.

Rezultati su pokazali da je kod osoba koje su svakodnevno unosile riblje ulje bogato omega-3 masnim kiselinama, u usporedbi s onima koje su uzimale placebo, smanjen rizik za većinu kardiovaskularnih bolesti, uključujući i 8% manji rizik za srčani udar i smrt uzrokovanu koronarnom bolesti srca. Povezanost je bila posebno uočljiva kod uzimanja većih doza ribljeg ulja. To otkriće sugerira da suplementacija omega-3 masnim kiselinama iz ribljeg ulja u dozama iznad 840 mg/dan, koja se koristi u većini randomiziranih kliničkih ispitivanja, može pružiti značajnije smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti. Istraživači dodaju da bi se preporuke trebale usredotočiti na povećanje konzumacije ribe, pravilnu prehranu, tjelesnu aktivnost i druge zdrave životne navike, ali i na veće korištenje omega-3 masnih kiselina kao dodatka prehrani. Izvor: Journal of the American Heart Association

Nizak unos vitamina A u ranoj trudnoći povezan je s urođenim poremećajima

Japanski znanstvenici otkrili su da je unos vitamina A tijekom trudnoće obrnuto povezan s rizikom prirođene dijafragmalne hernije (CDH). To je poremećaj nepotpunog razvitka dijafragme koji se javlja prije rođenja. Iako patogeneza CDH nije poznata, poznato je da vitamin A igra ulogu u razvoju dijafragme. Studija je analizirala 89.658 majki iz japanske kohortne studije u razdoblju od 2011.-2014. godine. Ukupno je dokumentirano 40 slučajeva CDH-a. Validirani upitnik o učestalosti konzumiranja hrane korišten je za procjenu dnevnog unosa vitamina A, retinola, provitamina A (karotenoida) i povrća. Istraživači su utvrdili da je glavni izvor vitamina A u Japanu provitamin A - karotenoidi iz povrća, posebno zelene i žute boje. Podaci o učestalosti i količini konzumacije prikupljeni su dva puta, tijekom prvog tromjesečja i drugog/trećeg tromjesečja (27. tjedan gestacije).

Studija je otkrila da je s većim unosom vitamina A u prvom tromjesečju (srednji unos = 468 µg/dan) omjer vjerojatnosti za pojavu CDH-a iznosio 0,6, u usporedbi s nižim unosom ukupnog vitamina A (srednji unos = 230 µg/dan).

Smanjenje rizika uočeno je i kod većeg unosa α i β-karotena, općenito povrća te zelenog i žutog povrća. Istraživači nisu otkrili povezanost između ukupnog unosa vitamina A i CDH u prehrambenim unosima u kasnoj trudnoći. Objasnili su da biološki mehanizam može biti posljedica signalnog puta retinoične kiseline za koju se zna da ima važnu ulogu u dijafragmalnoj morfogenezi. Retinoična kiselina vjerojatno regulira ekspresiju gena koji su povezani s razvojem dijafragme.

Istraživači su naveli nekoliko ograničenja studije – iako se studija fokusirala na vitamin A, kolin, metionin i cistein koji su uklju

VIJESTI O DODACIMA PREHRANI

DONOSI

čeni u put metilacije DNA i također povezani s CDH-om, potrebna su dodatna ispitivanja da bi se detaljno istražio doprinos metilacije DNA u razvoju dijafragme.

Drugo ograničenje bilo je što sudionici nisu bili upitani o prehrambenim navikama tijekom razdoblja razvoja dijafragme (od 4-8 tjedna. Unatoč priznanju ograničenja čini se da rezultati podržavaju hipotezu da je nizak unos vitamina A čimbenik rizika za razvoj CDH. Izvor: British Journal of Nutrition

Dodaci prehrani popularniji su nego ikad

Novo istraživanje o korištenju dodataka prehrani utvrdilo je da se upotrebljavaju više nego ikada. Koristi ih čak 77% Amerikanaca, i to većina muškaraca i žena starijih od 18 godina. Nadalje, žene uzimaju dodatke prehrani više (79%) nego muškarci (74%). Među svim dobnim skupinama, odrasli u dobi od 35-54 godina bilježe najveću upotrebu (81%), a među njima najčešće odrasli čija su djeca mlađa od 18 godina (83%).

Istaknuto je da su vitamini i minerali i dalje najčešće korišteni dodaci prehrani, pri čemu je 76% ispitanika koristilo te proizvode u posljednjih 12 mjeseci. Druga najpopularnija kategorija su dodaci prehrani za specifične potrebe, i to neposredno ispred biljnih pripravaka, a slijede dodaci prehrani za sportaše te dodaci koji se koriste za regulaciju tjelesne mase.

Istraživanje je iznova potvrdilo snažnu naklonost potrošača dodacima prehrani te industriji dodataka prehrani u cjelini. Studija je također zabilježila porast korištenja specifičnih kategorija, poput biljnih pripravaka te dodataka za specifične potrebe, poput vitamina C i melatonina. Izvor: Council for Responsible Nutrition

Indijski ginseng za smanjenje stresa i bolji san

Ashwaganda ili indijski ginseng je adaptogena biljka koja sadrži trietilen glikol, spoj koji može pospješiti početak spavanja, a u ispitivanjima provedenim na životinjama dokazano je da poboljšava i količinu i kvalitetu sna.

Svrha studije bila je utvrditi učinkovitost i sigurnost ekstrakta korijena indijskog ginsenga kod bolesnika s nesanicom i tjeskobom. Dvostrukoslijepo randomizirano te placebom kontrolirano kliničko istraživanje otkrilo je da ekstrakt korijena indijskog ginsenga može biti sigurno i učinkovito rješenje za nesanicu i anksioznost.

Ukupno 60 sudionika nasumično je podijeljeno u dvije skupine – njih 40 u testnu, a 20 u placebo skupinu. Testni proizvod bila je kapsula koja je sadržavala 300 mg ekstrakta korijena indijskog ginsenga, a placebo je bila identična kapsula koja sadrži škrob. Kapsule su davane dva puta na dan tijekom 10 tjedana.

Aktigrafija spavanja korištena je za procjenu latencije početka spavanja (SOL), ukupnog vremena spavanja (TST), učinkovitosti spavanja (SE) i budnosti nakon početka spavanja (WASO).

Ostali parametri procjene bili su ukupno vrijeme provedeno u krevetu (dnevnik spavanja), mentalna budnost u usponu, kvaliteta spavanja, Pittsburghov indeks kvalitete spavanja (PSQI) i Hamiltonova ljestvica anksioznosti (HAM-A).

Rezultati su pokazali da su na početku os

novni parametri bili slični u obje skupine. Latencija početka spavanja poboljšana je i u testnoj i u placebo skupini tijekom 5 i 10 tjedana. Međutim, nakon 10 tjedana latencija početka spavanja bila je značajno kraća u slučaju korištenja ekstrakta u usporedbi s placebom.

Također, u skupini koja je konzumirala indijski ginseng opaženo je značajno poboljšanje učinkovitosti spavanja nakon 10 tjedana kao i značajno poboljšanje kvalitete sna. Značajno poboljšanje zabilježeno je i u svim ostalim parametrima spavanja, odnosno PSQI i anksioznosti (rezultati HAM-A).

Ekstrakt korijena indijskog ginsenga sadrži prirodni spoj koji pospješuje san, dobro se podnosi, te poboljšava kvalitetu sna i latenciju početka spavanja kod pacijenata s nesanicom, i to u dozi od 300 mg ekstrakta, dva puta na dan. To bi moglo biti od koristi za poboljšanje parametara spavanja kod pacijenata s nesanicom i anksioznošću, ali potrebne su daljnje opsežne studije, navode znanstvenici. Izvor: Cureus