VIJESTI
O DODACIMA PREHRANI DONOSI Gospina trava pomoć u menopauzi Gospina trava najčešće se koristi za ublažavanje simptoma blage do umjerene depresije, za što postoje snažni znanstveni dokazi. Nova studija upućuje na to da korištenje gospine trave može pomoći u smanjenju jačine i učestalosti valova vrućine, simptoma menopauze kao i depresije kod žena u post menopauzi. Znanstvenici su proveli randomizirano dvostrukoslijepo istraživanje, kontrolirano placebom, u koje su uključili 80 žena u postmenopauzi, u dobi između 45 i 60 godina. Tijekom dva mjeseca nasumično su dobivale po 0,990 mg ekstrakta gospine trave na dan, ili placebo. Rezultati su pokazali da su učes talost i intenzitet valova vrućine znatno smanjeni kod žena koje su uzimale ekstrakt gospine trave kao dodatak prehrani. Do kraja 8. tjedna, 62,9% žena koje su ga uzimale više nije imalo valove vrućine u odnosu na samo 2,9% u kontrolnoj skupini. Također, nakon dvomjesečnog praćenja, četiri od pet žena iz skupine koja je uzimala ekstrakt gospine trave nije imalo simptome depresije u odnosu na samo 5,7% žena iz kontrolne skupine.
masu te na procese uključene u formiranje koštane mase. Nadalje, inhibirana je i diferencijacija osteoklasta, stanica koje razgrađuju koštanu masu. Ti učinci nisu primijećeni u kontrolnoj skupini. Da bi se procijenila važnost tih rezultata za ljude, dizajn studije bio je prilagođen za ponavljanje na ljudskim dobrovoljcima. Deset zdravih dobrovoljaca gladovalo je 12 sati, a zatim su uzeli 25 g kolagenskih peptida ili hidroliziranog kazeina otopljenog u vodi. U prvom satu nakon uzimanja, prikup ljena je krv da bi se dobio serum obogaćen metabolitima, a ispitivanja bioaktivnosti iz vedena su na modelima ljudskih stanica u skladu s metodologijom koju su razvili istraživači. Rezultati su u potpunosti bili u skladu s onim povedenim na mišjim stanicama. Također, istaknuto je da su kolagenski peptidi iz različitih sirovina (goveda, svinje, ribe) pokazali usporedive učinke. Takvi nalazi, podržani na pretkliničkoj i kliničkoj razini, posebno su značajni, jer se učestalost osteoporoze povećava na globalnoj razini, pa proizvođači nastoje razviti nove, sigurne proizvode za promicanje zdravlja kostiju koji će služiti kao prehrambeno preventivno rješenje očuvanja zdravlja. Izvor: Nutrients
Izvor: Complementary Therapies in Medicine
Peptidi kolagena pokazuju dvostruki utjecaj na zdravlje kostiju Prema nedavnom istraživanju, uzimanje kolagenskih peptida kao dodatka prehrani može imati utjecaj na poboljšanje formiranja kostiju i smanjenje loma kostiju. Kolagen je ključna komponenta kostiju, jer predstavlja 80% ukupne proteinske mase u kosturu, pa time ima važnu ulogu u strukturi koja omogućuje pohranjivanje minerala. Formirajući duga vlakna, kolagen pruža kostima snagu i fleksibilnost da se odupiru prijelomu. Kombinirajući in vivo, ex vivo i klinički pris tup, znanstvenici su istraživali stanične mehanizme pomoću kojih bioaktivni peptidi kolagena djeluju na kostur. Model ex vivo dizajniran je tako da u obzir posebno uzme promjene kroz koje prolaze peptidi kolagena uneseni oralno, prolaskom kroz probavni sustav. Istraživanje je provedeno na miševima, a pokazalo je da serum miševa obogaćen metabolitima kolagenskih peptida ima izravan stimulativni utjecaj na aktivnost os teoblasta, stanica koje izgrađuju koštanu 38
www.inpharma.hr
Omega-3 masne kiseline smanjuju rizik od srčanog udara Osobe koje uzimaju omega-3 masne kiseline imaju manji rizik od srčanog udara i drugih kardiovaskularnih bolesti, ali ne i u prevenciji moždanog udara. Na Harvardu je napravljena nova meta-analiza koja je obuh vatila tri nedavno završena velika ispitivanja, čime se veličina uzorka povećala za 64%. Ukupno analizirana populacija obuhvatila je gotovo 13.000 odraslih osoba u 13 randomiziranih ispitivanja širom svijeta, uključuju ći VITAL pokus, najveće randomizirano ispitivanje omega-3 masnih kiselina dosad. Rezultati su pokazali da je kod osoba koje su svakodnevno unosile riblje ulje bogato omega-3 masnim kiselinama, u usporedbi s onima koje su uzimale placebo, smanjen rizik za većinu kardiovaskularnih bolesti, uključujući i 8% manji rizik za srčani udar i smrt uzrokovanu koronarnom bolesti srca. Povezanost je bila posebno uočljiva kod uzimanja većih doza ribljeg ulja. To otkriće sugerira da suplementacija omega-3 masnim kiselinama iz ribljeg ulja u dozama iznad 840
mg/dan, koja se koristi u većini randomiziranih kliničkih ispitivanja, može pružiti značajnije smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti. Istraživači dodaju da bi se preporuke trebale usredotočiti na povećanje konzu macije ribe, pravilnu prehranu, tjelesnu aktivnost i druge zdrave životne navike, ali i na veće korištenje omega-3 masnih kiselina kao dodatka prehrani. Izvor: Journal of the American Heart Association
Nizak unos vitamina A u ranoj trudnoći povezan je s urođenim poremećajima Japanski znanstvenici otkrili su da je unos vitamina A tijekom trudnoće obrnuto povezan s rizikom prirođene dijafragmalne hernije (CDH). To je poremećaj nepotpunog raz vitka dijafragme koji se javlja prije rođenja. Iako patogeneza CDH nije poznata, poznato je da vitamin A igra ulogu u razvoju dijafragme. Studija je analizirala 89.658 majki iz japanske kohortne studije u razdoblju od 2011.-2014. godine. Ukupno je dokumentirano 40 slučajeva CDH-a. Validirani upitnik o učestalosti konzumiranja hrane korišten je za procjenu dnevnog unosa vitamina A, retinola, provitamina A (karotenoida) i povrća. Istraživači su utvrdili da je glavni izvor vitamina A u Japanu provitamin A - karotenoidi iz povrća, posebno zelene i žute boje. Podaci o učestalosti i količini konzumacije prikupljeni su dva puta, tijekom prvog tromjesečja i drugog/trećeg tromjesečja (27. tjedan gestacije). Studija je otkrila da je s većim unosom vitamina A u prvom tromjesečju (srednji unos = 468 µg/dan) omjer vjerojatnosti za pojavu CDH-a iznosio 0,6, u usporedbi s nižim unosom ukupnog vitamina A (srednji unos = 230 µg/dan). Smanjenje rizika uočeno je i kod većeg unosa α i β-karotena, općenito povrća te zelenog i žutog povrća. Istraživači nisu otkrili povezanost između ukupnog unosa vitamina A i CDH u prehrambenim unosima u kas noj trudnoći. Objasnili su da biološki mehanizam može biti posljedica signalnog puta retinoične kiseline za koju se zna da ima važnu ulogu u dijafragmalnoj morfogenezi. Retinoična kiselina vjerojatno regulira eks presiju gena koji su povezani s razvojem dijafragme. Istraživači su naveli nekoliko ograničenja studije – iako se studija fokusirala na vitamin A, kolin, metionin i cistein koji su uklju-
