Ja TRGOVAC magazin – srpanj/kolovoz 2015. by Ja TRGOVAC

Broj 45 | Spr/Kol 2015.

Intervju

Helmut Anton Fenzl Spar Hrvatska

Analize kategorija

Bezalkoholna pića Meso i mesne prerađevine Tjestenina Ulje

U fokusu

Tržište kataloga i letaka

Broj 45 | Spr/Kol 2015.

Uvodnik

Maroje Sabljić glavni urednik

Dobra godina

udeći po prvih šest mjeseci 2015., pa i uz sav oprez i u našoj stvarnosti opravdanu i već uvriježenu skepsu, ipak možemo više nego realno zaključiti: bit će ovo dobra godina! Nastavlja se rast potrošnje i potrošački optimizam, nižu se nove uspješne akvizicije, spajanja i preuzimanja, rast izvoza i proizvodnje, a i

“Izdanje pred vama, nikad bolje i bogatije, također je posebno: jubilarnih pet godina je iza nas“

na njihovom izuzetnom doprinosu kvaliteti sadržaja, te posebice kolegama, bivšim i sadašnjim, koji su predanim radom ugradili sebe u ovaj uspješan i edukativan medij, referentnu točku informiranja s područja maloprodaje robom široke potrošnje. Djelatnici čine razliku, kaže Helmut Anton Fenzl, predsjednik Uprave Spar Hrvatska d.o.o. u ovomjesečnom intervjuu, kao i pošten odnos prema njima, što je uvijek bio i ostao jedini ispravan put za uspjeh na tržištu. S tom mišlju zaključit ću ovaj uvodnik i zaželjeti nam svima nastavak uspješne 2015. godine te ugodan i dobrano zaslužen ljetni godišnji odmor.

vremenski uvjeti idu na ruku dobrog uroda i uspješne turističke sezone. Slave se i obilježavaju obljetnice, promoviraju i nagrađuju zaposlenici, pozitivno ozračje je u zraku. Izdanje pred vama, nikad bolje i bogatije, također je posebno: jubilarnih pet godina je iza nas. Ovom prilikom tako se želim zahvaliti svim partnerima i oglašivačima na podršci, autorima i suradnicima

maroje@jatrgovac.hr

IMPRESSUM ISSN 1847-9987 / Godina 5 / Broj 45 / Besplatni primjerak GLAVNI UREDNIK: Maroje Sabljić IZVRŠNI UREDNIK: Goran Pavlović AUTORI I SURADNICI: Jozo Knez, Ja TRGOVAC Daria Rendulić, Ja TRGOVAC Ines Kovačić, PressCLIPPING Ivana Rašić Bakarić, Ekonomski ins. Gordan Stanić, Euromonitor Int. Majda Babić, ACNielsen Melani Cipot, Focus Marko Havaši, Focus Jan Jurjević, AGB Nielsen Karla Kovač, Ipsos Puls Mladen Kožić, GfK Jasminka Samardžija, Motivacijski govornik

www.jatrgovac.hr

Krešimir Štivičić, ACNielsen Jelena Jakšić, Ipsos Puls Darko Pavić, Service Plus Group Lisa Byfield-Green, IGD Credos odjel analize Maja Juričan, Mediana Fides

GRAFIČKI UREDNIK: Miroslav Šiptar FOTOGRAFIJE: In-house, Dreamstime PRIJEVOD: Marijana Pasarić PRODAJA I MARKETING: Ivana Grubešić, Krešimir Vuletić telefon: 01/559 5057 e-mail: prodaja@jatrgovac.hr

TISAK: GZH d.o.o. Mičevečka ulica 7, 10 000 Zagreb

NAKLADA: 8.080 primjeraka

IZDAVAČ: KunaPak d.o.o. Ilica 1a, 10 000 Zagreb telefon: 01/559 5056 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr Ja TRGOVAC je stručni magazin o maloprodaji i industriji robe široke potrošnje. Kontroliranom distribucijom besplatno se dostavlja na trgovce, proizvođače i distributere robe široke potrošnje te prateću industriju.

Digitalno izdanje magazina dostupno je na: www.jatrgovac.hr

Srpanj - Kolovoz 2015.

Sadržaj 6

Vijesti British American Tobacco kupio TDR

| VIJESTI

Rast potrošnje deseti mjesec zaredom

| DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE

ritish American Tobacco (BAT) kupio je Tvornicu duhana Rovinj (TDR) za više od pola milijarde eura. BAT je osim TDR-a postao i vlasnik tvrtki u sastavu Adrisove duhanske strateške poslovne jedinice - Istragrafike, Hrvatskih duhana te maloprodajnih lanaca iNovina i Oprese. Transakcija, nakon odbitka obveza TDR-a, iznosi 505 milijuna eura. Novi vlasnik se kupoprodajnim ugovorom obvezuje zadržati proizvodnju u Kanfanaru najmanje pet godina od trenutka preuzimanja te osigurati dodatnih 50 milijuna eura u slučaju prijevremenog zatvaranja tvornice. Osim toga, TDR je BAT-u prodao i svoj 25-postotni udio u Tisku. “Smatram iznimno važnom činjenicu da je ugledna kompanija prepoznala dodatnu vrijednost u našem integriranom poslovnom modelu koji uključuje otkup i preradu duhana, proizvodnju cigareta, ambalaže, distribuciju i maloprodaju. Za sve nas važno je da će proizvodnja u Kanfanaru biti nastavljena i da će radna mjesta biti sačuvana”, kazao je predsjednik Uprave TDR-a i član Uprave Adrisa Mato Zadro.

P&G i Lidl obnavljaju dječje domove

| PROMOCIJE

| MEDIJSKI BAROMETAR

Veliki uspjeh Podravkinih proizvoda Na vrhu bez promjene

| SEKTORSKA ANALIZA HRANA I PIĆE

Industrija visokog potencijala

| BEZALKOHOLNA PIĆA

| SVJEŽE MESO

| ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ

| MOTIVACIJSKI GOVOR

U uzlaznoj putanji Povjerenje imena

Otvorenost za znanje i nove ideje

Organizacijski sustav motiviranja i nagrađivanja

| INTERVJU: HELMUT ANTON FENZL

Spar Hrvatska

| KATALOZI I LETCI

| TRADE PROMOCIJE

DOKAPITALIZAC

Lice odnosa s kupcima Manje je više

TJESTENINA

Popularnost bez premca

odravka je na Zagrebačkoj burzi zainteresiranim aktualnim i potencijalnim velikim investitorima predstavila proces dokapitalizacije te tvrtke. Glavna skupština Podravke je početkom lipnja odlučila o povećanju temeljnog kapitala izdavanjem do 1,7 milijuna novih dionica, po cijeni od 300 kuna po dionici, čime ta kompanija očekuje prikupiti do 510 milijuna kuna.

str.

| IT ODJEL

| PROFIL KOMPANIJE

Rast potrošnje deseti mjesec zaredom

| IZ REGIJE

| IZ SVIJETA

| ULJE

| ŠTO JEDEMO

| JA TRGOVAC

| NOVO NA POLICI

Standardizacija tehnologije Badel 1862 d.d.

Stanić otvorio tvornicu u BiH Delhaize i Ahold dogovorili spajanje Različiti stilovi stalnog korištenja Ulje - Namirnica koja život znači Drugačiji startup

Srpanj - Kolovoz 2015.

Hrvatskoj je u svibnju promet u trgovini na malo realno porastao za 4,1 posto na godišnjoj razini, već 10. mjesec zaredom, što nije zabilježeno još od 2007. godine. Državni zavod za statistiku objavio je da je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u svibnju, prema kalendarski prilagođenim podacima, nominalno porastao 3,2, a realno 4,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. To je znatno brži rast nego mjesec dana prije, kada je potrošnja ojačala 2,5 posto i najveći rast od rujna 2007. godine.

www.jatrgovac.hr

CIJA PODRAVKE

Pola milijarde kuna za investicije i jačanje konkurentnosti

Upis novih dionica u prvom i drugom krugu započeo je 7. srpnja. U prvom krugu, koji je trajao do 13. srpnja, pravo upisa i uplate imali su radnici Podravke i njenih povezanih društava (Danica, Belupo i Ljekarne Deltis Pharm). U drugom krugu, koji je trajao od 7. do 20. srpnja, pravo upisa i uplate dionica imali su dioničari Podravke koji su, u skladu s pravilima SKDD-a, imali evidentirane dionice

na svom računu nematerijaliziranih vrijednosnih papira u SKDD-u na dan 3. lipnja. Sukladno odluci glavne skupštine, Uprava Podravke će u roku od pet radnih dana od zaključenja drugog kruga odlučiti o eventualnom provođenju trećeg kruga. “Prikupljena sredstva Podravka prvenstveno planira koristiti za financiranje akvizicije dionica ljubljanskog Žita, za ulaganje u širenje poslovanja na

novim tržištima te kao djelomični izvor financiranja investicije izgradnje nove tvornice krutih, polukrutih i tekućih lijekova Belupa”, naglasio je predsjednik Uprave Podravke Zvonimir Mršić. U proces dokapitalizacije uključit će se i država jer Vlada želi zadržati kontrolni paket dionica. Država će tako sudjelovati s nešto više od 40 milijuna kuna, a HZMO i Kapitalni fond s ukupno oko 68 milijuna kuna.

Kozmo se vraća u okrilje Konzuma

gencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) odobrila je koncentraciju kojom trgovački lanac Konzum stječe 100 posto udjela u temeljnom kapitalu drogerije Kozmo. Specifičnost ove koncentracije je povratak Konzuma na mjerodavno tržište trgovine na malo kozmetičkim i toaletnim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama na području Hrvatske, navode iz Agencije. Kozmo je, naime, u sklopu Konzuma poslovao od 2005. da bi tvrtka Kozmo bila osnovana u

www.jatrgovac.hr

2009. te prodana društvu Nexus. Ovom transakcijom Konzum ga vraća u svoj portfelj, a razlozi za to su potreba za financijskom konsolidacijom poslovanja Kozma kroz povećanje konkurentnosti na tržištu. Koncentracija će, navodi se, omogućiti dugoročnu održivost i daljnji razvoj poslovanja Kozma. Kozmo posluje u 17 hrvatskih županija, a najznačajnije udjele, od 10 do 20 posto, ostvaruje na području Dubrovačko-neretvanske, Ličko-senjske, Istarske i Požeško-slavonske županije.

Srpanj - Kolovoz 2015.

Vijesti Agrokorova online trgovačka platforma starta krajem godine

KARIJERE Željku Smodlaki nova funkcija u Henkelu

eljko Smodlaka, predsjednik Uprave Henkel Adria, preuzeo je mjesto generalnog direktora sektora Beauty Care za Srbiju, čime se pridružio Izvršnom odboru kompanije Henkel Srbija. Smodlaka će uz novu poziciju nastaviti obnašati funkciju predsjednika Uprave za Henkel Adria regiju koja uključuje Hrvatsku, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju i Crnu Goru kao i funkciju generalnog direktora poslovnog sektora Beauty Care za istu regiju. Smodlaka već 15 godina radi u kompaniji Henkel, a na mjesto predsjednika Uprave zaduženog za Henkel Adria regiju imenovan je u studenom 2008. godine.

Branko Roglić ulaže u proizvodnju kulena

srpnju ili kolovozu u selu Gat pokraj Belišća trebala bi biti dovršena gradnja industrijskog pogona za proizvodnju kulena, u što je svojih više od milijun eura uložio Branko Roglić. Roglićev je partner u tom projektu nagrađivani kulenar Slađan Novosel, prema čijoj će se recepturi kulen i proizvoditi. “Hrana i turizam okosnice su razvoja”, kratko komentira Roglić svoju odluku da uđe u proizvodnju kulena. Uz Novoselovo zemljište, Roglić je kupio još 24 hektara zemljišta na kojima će se proizvoditi vlastita hrana za uzgoj oko 500 svinja.

Srpanj - Kolovoz 2015.

grokorova online trgovačka platforma A007, već prozvana regionalnom inačicom kineskog Alibabe, startat će krajem ove, odnosno početkom iduće godine. Mate Krpan, glavni koncernov IT operativac i predsjednik Uprave mStart komunikacija, izjavio je da su odabrali tehnološko rješenje. Navodi da će prvo krenuti s Hrvatskom, a plan je pokriti regiju. Ponuda nove

internetske trgovine, koju Krpan najviše voli uspoređivati s Amazonom, neće biti ograničena samo na ono što prodaju Konzum i Mercator, već će se nuditi i potrošačka elektronika i drugi proizvodi. “Cilj je ponuditi personalizirano prodajno iskustvo te iskoristiti sve sinergijske efekte koje mogu pružiti sve članice koncerna Agrokor, poput dostavne logistike koju je za svoju internetsku trgovinu napravio Konzum”, naglasio je Krpan.

Franck preuzima slovenske brendove kave Santana i Loka

upoprodajni ugovor između Ivero Tradea, povezanog društva Francka, i tvrtke Mercator EMBA o preuzimanju robnih marki mljevene kave Santana i Loka potpisan je krajem lipnja. Proizvodnja Santane i Loke nastavlja se u proizvodnim pogonima Mercatora EMBA u Logatecu u Sloveniji, a Franck će nastaviti s ulaganjem u kvalitetu proizvoda i distribuciju te daljnju podršku snažnijem marketinškom pozicioniranju ovih brendova kroz promotivno komunikacijske platforme, poručili su iz hrvatske tvrtke. Franck ovim potezom preuzima drugu poziciju u kategoriji mljevene kave na slovenskom tržištu.

Rast internetske kupovine

Poništen natječaj za Badel 1862

prava tvrtke Badel 1862 objavila je da je donijela odluku o poništenju javnog poziva za prikupljanje ponuda za strateško povezivanje i dokapitalizaciju, navodeći kako je “od strane konzultanta jednog od potencijalnih ponuditelja ukazano na mogućnost postojanja rizika povrede prava tržišnog natjecanja provedbom javnog poziva”. Napominje se da neovisno o poništenju javnog poziva, Uprava Badela 1862 intenzivno nastavlja s aktivnostima za okončanje postupka predstečajne nagodbe i postizanje kapitalne adekvatnosti, kao bitnih uvjeta za osiguranje dugoročne opstojnosti tvrtke. Javni poziv objavljen je sredinom ožujka ove godine, a rok za dostavu pomican je u dva navrata, na 17. lipnja.

•••

Istraživanje MasterIndex pokazalo je kako je korištenje kartica prilikom internetske kupovine u porastu budući da 81% Hrvata povremeno kupuje putem interneta, što je porast u odnosu na listopad 2014. godine (76%) i svibanj

2014. (73%). Čak 28% ispitanika putem interneta kupuje barem jednom tjedno ili jedan do dva puta mjesečno. Proizvodi i usluge koje Hrvati vole kupovati na internetu su odjeća, obuća i slični modni dodaci (60%) te elektronika (48%).

www.jatrgovac.hr

Deset godina Spara u Hrvatskoj

rgovački lanac Spar Hrvatska na prigodnoj je konferenciji za medije u Zadru obilježio deset godina poslovanja na hrvatskom tržištu. Tvrtka je svoj prvi prodajni objekt, hipermarket Interspar, otvorila 2005. godine upravo u Zadru, a danas posjeduje 52 poslovnice, od čega je 17 Interspar hipermarketa i 35 Spar supermarketa. Prošlu je godinu obilježio rast poslovanja te je ostvaren bruto promet u visini 2,4 milijarde kuna. “Kontinuirana ulaganja Spar Austria Grupe u Hrvat-

sku, koja se kreću oko 300 milijuna kuna godišnje, osigurala su stalni rast Spara Hrvatska. Ono što je posebno važno je da naš rast ne znači samo više radnih mjesta u našoj kompaniji, već snažno pozitivno utječemo i na naše poslovne partnere. Hrvatski proizvođači ostvaruju gotovo 400 milijuna kuna prometa kroz Spar mrežu izvan Hrvatske i ponosni smo što pomažemo izvoz kvalitetnih domaćih proizvoda”, rekao je predsjednik uprave Spar Hrvatska Helmut Anton Fenzl.

Otvorena tri Super Konzuma

rgovački lanac Konzum nastavio je širenje i poboljšanje svoje prodajne mreže otvorenjem tri nove prodavaonice. Super Konzum u Rovinju na 1.300 m² moderno uređenog prodajnog prostora nudi asortiman s više od 18.000 artikala, a tim povodom predstavljena je i posebna linija proizvoda “Okusi Istre”. U Zadru je otvoren Super Konzum s novim prodajnim konceptom i unaprijeđenim asortimanom, u kojem je zaposleno 72 djelatnika. Raspolaže s ukupnom prodajnom površinom od 3.600 m², ima 17 blagajni, od čega su četiri samoposlužne. Super Konzum u Kaštel Šućurcu također je moderno uređen prodajni prostor od 3.500 m² koji raspolaže s ukupno 15 blagajni.

Vijesti Žito planira investicije od 1,4 milijarde kuna

KARIJERE HUP - Udruga trgovine izabrala novo vodstvo

druga trgovine Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) izabrala je novo vodstvo. Za predsjednika Udruge izabran je Dražen Kocijan, direktor Tiska, a za dopredsjednike su imenovani Danijel Vidiš iz Spara Hrvatska te Mirko Budimir iz Delfina. Udruga trgovine jedna je od najsnažnijih i najstarijih Udruga koja okuplja najvažnije predstavnike prehrambenog i neprehrambenog sektora te je svoje dodatno djelovanje organizirala i kroz rad pet Koordinacija kojima rješava specifičnu problematiku auto kuća, generalnih zastupnika, medicinskih proizvoda, bijele tehnike i duhanskih proizvoda.

Podravka gradi tvornicu u Tanzaniji

ovodom pokretanja dokapitalizacije Podravka je predstavila prospekt za investitore. Među ostalim investicijama, osobito je pažnju privukla informacija da Podravka planira otvaranje tvornice u Tanzaniji. Iako je još početkom godine iz Podravke najavljeno otvaranje tvrtke u Tanzaniji (Vegeta Podravka Ltd.) o tvornici u toj državi nije bilo riječi. “Investicija se odnosi na izgradnju građevinskog objekta i kupnju tehnološke i ostale opreme te će se istom omogućiti širenje baze proizvodnih kapaciteta - u kategoriji Podravka jela i dodataka jelima – te ulazak na nova tržišta zemalja Afrike. Ulaganje u iznosu od 26 milijuna kuna Podravka namjerava financirati kombinacijom vlastitih sredstava i kredita”, ističe se u prospektu.

Srpanj - Kolovoz 2015.

arko Pipunić, vlasnik i direktor osječke Žito grupe, na svečanosti u povodu obilježavanja 25 godina njezina rada, izjavio je kako ta poljoprivredna kompanija u proizvodnju hrane u Slavoniji planira uložiti 1,5 milijardi kuna i na tomu zaposliti 250 - 300 mladih ljudi. Nove bi investicije, kako je rečeno, trebale generirati prihod od milijardu kuna godišnje u četiri suvremeno opremljena proizvodna objekta, čija je gradnja počela krajem lipnja na području Ovčare, pored Čepina. Osnovni prehrambeni proizvodi poput jaja, ulja, šećera,

brašna kao i stočna hrana te meso već se nalaze u asortimanu Žito grupe, a daljnju budućnost razvoja Žito vidi u preradi mlijeka i mesa, koji potječu s vlastitih farmi i koje će plasirati na tržište u obliku visokokvalitetnih proizvoda: pršuta, trajnih salama i suhomesnatih proizvoda. Planirana je godišnja proizvodnja od oko 150.000 pršuta, 3.000 tona trajnih kobasica i salama te 2.200 tona drugih suhomesnatih proizvoda prvorazredne kvalitete sa znakom ekoproizvoda. Svečanosti su nazočili predsjednik Vlade Zoran Milanović s ministrima te druge osobe iz javnog i političkog života.

Prehrambena industrija povećava udjel u izvozu

rvatska prehrambena industrija relativno je dobro podnijela posljedice recesije, ali najnoviji trendovi potvrđuju snažan konkurencijski pritisak i potrebu jačanja izvozne konkurentnosti. Koncentracija na manji broj izvoznih proizvoda ukazuje na neiskorištene potencijale i potrebu većeg ulaganja u inovacije i razvoj novih proizvoda, pokazuje analiza izvozne konkurentnosti prehrambene industrije Hrvatske koju je predstavio Ekonomski institut Zagreb. I dalje su najznačajnija izvozna tržišta BiH, Slovenija, Srbija i Italija, gdje se izvozi pola (53 posto) ukupnog izvoza hrane i pića. Procjenjuje se da je u 2013. godini Hrvatska izvezla 22 posto vrijednosti svoje prehrambene proizvodnje, ali uz postojanje značajnog vanjsko-trgovinskog deficita.

Lidl promovirao 67 voditelja trgovina

rgovački lanac Lidl Hrvatska uručio je diplome te nove ugovore o radu koji uključuju veće plaće i službene automobile svojim voditeljima trgovina. Nastavak je to Razvoja potencijala, posebnog Lidlovog projekta individualnog razvoja svih voditelja trgovina kojih diljem Hrvatske ima više od 80, a svrha mu je osnažiti njihove rukovoditeljske i stručne kompetencije. Svi su voditelji pristupili tzv. Razvojnom danu, gdje se procjenjivao njihov potencijal za preuzimanjem većeg spektra odgovornosti, a čak 84% voditelja uspješno je savladalo taj izazov. Nakon toga, svi voditelji trgovina dobili su individualni razvojni plan koji se sastoji od različitih stručnih treninga i seminara usmjerenih na razvoj osobnih i profesionalnih kompetencija.

www.jatrgovac.hr

Dionica Leda rast će na 10.521 kunu

nalitičari Erste banke podigli su jednogodišnju ciljanu cijenu za dionice Leda s 9.748 na 10.521 kunu. S obzirom da očekivani prinos iznosi oko 31 posto, preporuka za investitore je povećana s razine “akumulirati” na razinu “kupiti”. Prema mišljenju analitičara, kompanija je uložila znatne napore u pripremu ove sezone. Broj prodajnih mjesta je od 2011.

do 2014. porastao više od 25 posto. Sredinom prošle godine kompanija je započela plasman svojih sladoleda kroz lance Müller, dm-drogerie markt i Hrvatsku poštu, čiji će pun učinak biti vidljiv ove godine. Također, prve isporuke za američki lanac Kroger su krenule u lipnju ove godine, tako da bi prvi učinci tih isporuka trebali biti vidljivi u rezultatu za treći kvartal.

JEDNOSTAVNO C

Promet industrije povećan četvrti mjesec zaredom

vibanj je četvrti mjesec zaredom kako se bilježi povećanje prometa industrije na godišnjoj razini - u veljači je taj rast iznosio 5,6%, u ožujku 11,2%, a u travnju 7,4%. Stoga se, usprkos padu od 1,9% u siječnju, na razini prvih pet mjeseci ove godine prema istom razdoblju lani također bilježi povećanje prometa industrije, i to za 5%. Godišnja usporedba, svibanj ove prema istom mjesecu prošle godine, pokazuje

rast prometa industrije na domaćem tržištu za 1,1%, a na stranim tržištima za 6,6%. Na godišnjoj je razini najviše, za 16,8%, povećan promet u grupaciji kapitalnih proizvoda, dok se kod trajnih proizvoda za široku potrošnju bilježi rast od 7,2%.

NAJBOLJI

CMY

Može netko reći da „svatko svoju kravu hvali“, no svatko tko je upoznao Dragu, uvjerio se da je ona nešto posebno. Inspirirana zelenim baranjskim pašnjacima i beskonačnim plavim nebom, Draga svakog dana s lakoćom daje i do 32 litre iznimno kvalitetnog mlijeka. Tom mlijeku mi dodajemo naše najfinije vrhnje, malo probrane soli i tako nastaje ABC svježi krem sir, jedan od najomiljenijih mliječnih proizvoda na ovim prostorima.

Makedonski biznismen Janevski želi preuzeti Badel 1862

akedonski poduzetnik Svetozar Janevski izjavio je u intervjuu za srpski dnevnik Večernje novosti da želi preuzeti hrvatsku kompaniju Badel 1862. Janevski je nedavno zakupio pogon Beogradske industrije piva za 50.000 eura mjesečno, a prije nekoliko godina preuzeo je Vinariju Tikveš. “Ideja je da uz Tikveš i BIP preuzmem i hrvatski Badel koji je u problemima, i da zaokružim sve segmente od vina, piva pa do žestokih pića”, rekao je Janevski u intervjuu za srpski list.

www.jatrgovac.hr

facebook.com/abc.sir Lipanj - Srpanj 2015. 11

Vijesti Rast izvoza u prvih pet mjeseci 9,5 posto

rvatski je robni izvoz, izražen u kunama, u prvih pet mjeseci ove godine porastao za 9,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, usporivši u odnosu na 11,4 postotni rast iz prva četiri mjeseca. Hrvatska je u razdoblju od siječnja do kraja svibnja ove godine izvezla roba u vrijednosti 33,8 milijardi kuna, što je 9,5 posto ili 2,9 milijardi kuna više nego u istom lanjskom razdoblju. Uvoz je istodobno rastao po dvostruko nižoj stopi, od 4,3 posto ili za 2,3 milijarde kuna i iznosio je 55,8 milijardi kuna. Tako je manjak u vanjskotrgovinskoj

razmjeni Hrvatske s inozemstvom na kraju svibnja iznosio 21,99 milijardi kuna i bio je 2,7 posto manji nego krajem lanjskog svibnja, dok je pokrivenost uvoza izvozom porasla za 2,9 postotnih bodova, s prošlogodišnjih 57,7 na 60,6 posto krajem svibnja ove godine.

iba 2015

d 12. do 17. rujna 2015. iba će biti mjesto susreta stručnjaka iz područja pekarstva, slastičarstva i industrije grickalica. Više od 1.200 izlagača iz cijeloga svijeta predstavit će svoje najnovije inovacije, trendove i tehnička postignuća u Münchenu. Svjetski vodeći stručni sajam za pekarstvo, slastičarstvo i grickalice privlači više od 70.000 posjetitelja iz više od 160 zemalja svijeta. Ovogodišnje teme u fokusu – grickalice i kava posebno su istaknute u raznovrsnoj i širokoj ponudi sajma. Više informacija potražite na www.iba.de.

Maraska očekuje rekordan urod višnje maraske

Nova poslovnica Kauflanda u Dalmaciji

iše od 170 novih radnih mjesta otvoreno je u sklopu nove poslovnice trgovačkog lanca Kaufland u Trogiru. Novi hipermarket ukupno je 34. poslovnica Kauflanda u Hrvatskoj te peta po redu na području Dalmacije. Poslovnica u Trogiru ima 170 parkirnih mjesta, a u sklopu objekta su i specijalizirane trgovine. Na više od 2.500 četvornih metara nalazi se oko 20.000 različitih proizvoda pri čemu za čak 2.500 proizvoda u Kauflandu jamče diskontno niske cijene.

Srpanj - Kolovoz 2015.

adarski proizvođač alkoholnih i bezalkoholnih pića, tvrtka Maraska, započela je s berbom višnje maraske na svojoj plantaži i ove godine očekuje rekordan urod od više od tisuću tona, izvjestili su iz te tvrtke, koja stoga neće otkupljivati višnje od privatnih proizvođača osim onih s kojima ima važeće ugovorne odnose. Plantaža Vlačine se prostire na 202 hektara s više od 95.000 stabala autohtone višnje maraske, a u tvrtki očekuju rekordan urod, više od 1.000 tona višnje maraske.

Tommy došao do 182 trgovine

rgovački lanac Tommy otvorio je tri nove prodavaonice te je svoju mrežu povećao na ukupno 182 prodajna mjesta različitih tipova, od marketa do hipermarketa. Posjetitelji od sada mogu pronaći sve nužno za svakodnevnu potrošnju u hipermarketima na Rabu i u Ninu te supermarketu u Marini. Sve su poslovnice uređene u skladu s najnovijim maloprodajnim standardima i nude bogat asortiman prehrambenih i neprehrambenih artikala.

www.jatrgovac.hr

Strateško partnerstvo tvrtke Smeh Group i De Rigo Refrigeration Srl

vremenu brzih promjena i globalizacije tržišta, koji stvaraju potrebu za dinamičnim pristupom novom poslovnom okruženju, Smeh Grupa je ove godine sklopila ugovor o zajedničkom radu s tvrtkom De Rigo Refrigeration Srl. Novi potez tvrtke Smeh rezultat je višegodišnjeg razvoja i procesa proširenja djelatnosti na područje rashladne opreme te na nova tržišta. Ova značajna novost prvenstveno je uvedena radi što uspješnije realizacije planirane ekspanzije na tržišta gdje je De Rigo kao globalni brend prisutan već 50 godina, unapređenja globalnih procesa nabave, kao i kontinuiranog razvoja i inoviranja proizvoda u skladu s potrebama kupaca i općim tržišnim potrebama i uvjetima. Cjelokupan prodajni program za opremanje trgovina ostaje nepromijenjen i bit će preusmjeren na novoosnovane tvrtke De Rigo Refrigeration d.o.o. u Ljubljani, Zagrebu i Staroj Pazovi.

Otvoren Plodine centar u Pagu

cilju učvršćivanja svoje druge pozicije na tržištu riječki trgovački lanac Plodine otvorio je novi prodajni centar na otoku Pagu uloživši pet milijuna eura i zaposlivši 40 djelatnika. To je ukupno 75. prodavaonica ovog trgovca u Hrvatskoj te druga na otoku Pagu. Novi supermarket prostire se na 2.000 četvornih metara prodajne površine te nudi asortiman od 15.000 proizvoda.

Od ulaska u EU isplaćeno 5,3 milijarde kuna potpora

a ime izravnih potpora hrvatskoj poljoprivredi u 2013. i 2014. ukupno je isplaćeno 5,3 milijarde kuna iz EU izvora. Upravo taj, financijski efekt kroz potpore i discipliniranje njihove isplate naši poljoprivrednici i navode među (prvim) pozitivnim efektima prve dvije godine od ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Istovremeno, na druge efekte ulaska u EU domaći poljoprivrednici još uvijek čekaju da ih osjete na svojoj koži.

ZOO CITY je iz ljubavi za ljubimce otvorio 3 nove poslovnice!

rva poslovnica otvorena je krajem 2008. godine od kada je otvoreno više od 118 novih radnih mjesta. Na ovaj način maloprodajni lanac ZOO CITY i krovna tvrtka ZOO HOBBY, najveći specijalizirani regionalni distributer u sektoru hrane i opreme za kućne ljubimce, nastavljaju razvijati platformu za razvoj industrije kućnih ljubimaca u regiji. Kao i sve poslovnice u ZOO CITY mreži i novootvorene zadovoljavaju sve najnovije standarde u opremanju prostora, posebice u tehničkim i životnim uvjetima za sve životinje. Asortiman uključuje preko 5.000 artikala za sve vrste kućnih ljubimaca. ZAPOSLENICI – KLJUČ USPJEHA „Iz ljubavi za ljubimce“ je slogan ZOO CITY-ja, ali i način življenja svih zaposlenika i cijele ZOO CITY zajednice. Naša vizija je stvoriti najpoželjnije mjesto za kupnju proizvoda za kućne ljubimce. Vrhunski doživljaj kupnje u našim poslovnicama omogućuju Vam susretljivi, stručni i educirani zaposlenici. Osim iznimnih napora koji se ulažu u zadovoljavanje naših kupaca i ispunjavanje potreba

njihovih ljubimaca, jednaka pažnja posvećuje se i samim zaposlenicima. S obzirom na povećani obujam posla prilikom otvaranja novih poslovnica otvoreno je i 12 novih radnih mjesta. Zbog specifičnosti HUNTER programa, zaposlenici vezani uz taj asortiman također su prošli dodatnu obuku na edukaciji u Njemačkoj, kod samog proizvođača. Vjerujemo da su upravo ljudi ključan razlog uspješnog poslovanja tvrtke te time i pokretač napretka i razvoja ekonomije te društva općenito. Iznimna važnost pridaje se zadovoljstvu zaposlenika na radnom mjestu. Zbog konstantnog praćenja trendova, novih smjerova razvoja tvrtke i poslovanja, neprestano se usavršavamo i prenosimo znanje, kako međusobno, kroz interne edukacije i treninge, tako i kroz vanjska školovanja i

specijalizacije. Trud i zalaganje zaposlenika posebno se cijeni te se istaknuti pojedinci stoga nagrađuju. Svaki iznimni zaposlenik, uz činjenicu da služi kao pozitivan primjer i motivacija svim ostalim kolegama, ima i izravne benefite od nagrade.

POSLOVNICA

DATUM OTVARANJA

POVRŠINA

ZOO CITY-Avenue Mall

11.03.2015.

190 m2

ZOO CITY-Gračani

28.03.2015.

127 m2

HUNTER powered by ZOO CITY

12.06.2015.

48 m2

Poticajna okolina, poštivanje temeljnih vrijednosti tvrtke te odnos među kolegama rezultiraju dugogodišnjim uspjehom tvrtke i pogledom na ZOO HOBBY kao na najpoželjnije mjesto za rad.

PROMO

Društveno odgovorno poslovanje “Budućnost u Adrisu” poziva mlade da se vrate u Hrvatsku

dris grupa raspisala je treći ciklus natječaja u sklopu programa “Budućnost u Adrisu” putem kojeg zapošljava mlade ljude nakon završenog fakulteta te im omogućuje dodatno usavršavanje, a ovogodišnji natječaj prati i kampanja i izvan granice Hrvatske, kako bi motivirala mlade da ostanu kod kuće, odnosno kako bi mladima na odlasku pokazala

P&G i Lidl obnavljaju dječje domove

da, unatoč svemu, ima budućnosti i u Hrvatskoj. Naime, u inozemnim zračnim lukama poput Münchena, Frankfurta i Dublina, gdje slijeće najveći broj mladih u potrazi za poslom, postavljeni su Adrisovi jumbo plakati s natpisom “Razveseli mamu i vrati se doma”. Adris nudi radna mjesta u tvrtkama Maistra, Cromaris i Croatia osiguranje.

dm GREEN CITY PROJECT

sklopu zajedničke humanitarne kampanje Reci DA!, koju održavaju tvrtke Procter&Gamble i Lidl Hrvatska, započele su pripreme za uređenje četiriju dječjih domova u kojima će se djeci uljepšati svakodnevica i omogućiti ugodnije odrastanje. Osim uređenja prostora, predstavnici tvrtki P&G i Lidl Hrvatska su prilikom posjeta Dječjem domu Antun Gustav Matoš u Zagrebu donirali proizvode za njegu tijela i kose, proizvode za njegu rublja te prehrambene proizvode svojih tvrtki za 47 djece, a dom je obišla i dizajnerica interijera Mirjana Mikulec.

dm nagradio osam ekoloških projekata

m green city project kojim dm potiče sugrađane na odgovoran odnos prema zdravlju, zajednici i okolišu, završio je dodjelom priznanja za doprinos zaštiti okoliša. Nagrade pojedincima i tvrtkama koji su se najviše istaknuli u zaštiti okoliša uručila je Marija Šćulac Domac, pomoćnica ministra zaštite okoliša i prirode. Grand Prix je zaslužila Osnovna škola Mladost iz Osijeka koja je ujedno osvojila i nagradu za najbolji

Donacija Jane Centru za rehabilitaciju Silver

sklopu humanitarnog projekta tvrtke Jamnica koji se odvija pod nazivom “Jana – voda s porukom” prikupljen je dovoljan broj virtualnih kapljica za Centar za rehabilitaciju Silver pa će ovom donacijom Jana pomoći slijepim i slabovidnim osobama te doprinijeti unapređenju i razvoju programa socijalizacije pasa

Srpanj - Kolovoz 2015.

pomagača koji svakodnevno pomažu slijepim i slabovidnim osobama te osobama s invaliditetom. Ovu lijepu humanitarnu priču došli su podržati i voditeljice Barbara Kolar i Sanja Doležal, voditelj i pisac Bruno Šimleša, ali i mnogi drugi koji su se kao socijalizatori uključili u pomoć i kvalitetnije funkcioniranje samog centra.

eko edukativni projekt. U projektu “Čistimo i na Zemlju mislimo” sudjelovalo je gotovo 500 učenika, 250 roditelja te članovi lokalne zajednice. Cilj projekta bio je učenicima približiti važnost očuvanja vode provođenjem anketa, istraživanjem te razvojem i proizvodnjom ekološkog deterdženta “Bljesak”. Područna škola Gotalovo ove je godine osvojila nagradu za najbolju eko akciju “Bicikliramo mi u obitelji svi”.

Pravilnik o uvjetima doniranja hrane u listopadu stupa na snagu

listopadu bi trebao stupiti na snagu pravilnik kojim će se propisati detaljni uvjeti, kriteriji i načini doniranja hrane i hrane za životinje. Izrada pravilnika je u tijeku, a na snagu bi mogao stupiti tijekom listopada. U Hrvatskoj se godišnje baca 400 tisuća tona hrane, a jedan od razloga je i apsurdni zakon da se na donacije plaća PDV od 25 posto.

www.jatrgovac.hr

Promocije Vina Belje predstavila novu berbu graševine

ina Belje predstavila su u Akademiji vina u Zagrebu graševine berbe 2014. i selekciju odabranih vina koja će na tržište izaći ovog ljeta. U posebnoj degustaciji graševina, enolozi Belja Marijan Knežević i Marijana Nedoklan predstavili su tri tipa graševine iz berbe 2014. – Select, Premium i Goldberg te arhivsku graševinu berbe iz 2006. kao posebnost i izazov kušanja. Berba 2006. pokazala je potencijal odležavanja graševine, a graševine iz 2014. oduševile su svježinom i bogatstvom okusa. Uz graševine na degustaciji je predstavljen i prvi rose Vina Belje.

Šest DLG zlata za Vindiju

gledno njemačko agrikulturno udruženje Deutsche Landwirtschafts-Gesselschaft (DLG) dodijelilo je šest zlatnih medalja proizvodima varaždinske prehrambene tvrtke Vindija. Najviše priznanje pripalo je Oviduru, tvrdom ovčjem siru kojem je ovo već sedma zlatna medalja dodijeljena od strane ovog vodećeg europskog agrikulturnog udruženja. Zlatnu DLG medalju osvojio je i Vivis svježi krem sir natur u pakiranju od 125 grama. U asortimanu mlijeka i mliječnih napitaka trijumfirali su ‘z bregov shake od vanilije, ledena kava i Efekt trajno mlijeko bez laktoze, dok se iz ponude svježih mlijeka svojom vrhunskom kvalitetom istaknulo ‘z bregov ESL mlijeko s 3,2% mliječne masti.

POTVRDA IZVORNOSTI

Plidentama HealthCare dodijeljen znak “Izvorno hrvatsko”

ove Plidente HealthCare dobile su još jedno važno priznanje inovativnosti i originalnosti proizvoda – potvrdu “Izvorno hrvatsko”, koju Hrvatska gospodarska komora dodjeljuje samo autohtonim i jedinstvenim hrvatskim proizvodima natprosječne kvalitete koji uključuju značajke hrvatske tradicije, razvojno-istraživačkog rada te inovacije i invencije. Da bi zaslužile znak “Izvorno hrvatsko”, Plidente HealthCare su prošle niz rigoroznih kontrola i testiranja kojim se provjeravala dokumentacija, certifikati, norme i ostale značajke novih proizvoda, kao što su visoka vrijednost i ekološka prihvatljivost materijala, funkcionalnost, uporabna vrijednost, prepoznatljivost, suvremeni dizajn i dugotrajnost. Znak “Izvorno hrvatsko” kupcu je jamstvo da je riječ o

proizvodima koji jamačno predstavljaju sam vrh svjetske ponude u svojoj klasi. Osim Plidenti HealthCare, znak “Izvorno hrvatsko” od prije ima i poznata Plidenta Herbal. Vrijedno priznanje dobila je i nova Plidenta Magic Clean koju je Savjet za kvalitetu HGK uvrstio u popis proizvoda sa znakom “Hrvatska kvaliteta”.

Cedevita u novome ruhu

itaminski napitak Cedevita doživio je redizajn. Sa svojom svježom dozom vitamina nova Cedevita poziva na aktivnost, kreativnost, upornost, motivaciju, snagu, entuzijazam i time podsjeća na sve atribute značenja svoje prepoznatljive narančaste boje koja je, s obzirom na novi narančasti logo, prisutna na svakom novom

Srpanj - Kolovoz 2015.

pakiranju. Cedevita je redizajnom dobila i svoj jedinstveni element, zaštitni znak, prepoznatljivu Cedevita čašu. Čaša je stilizirana i obogaćena karakterističnim dodacima poput naočala, brkova, usana i šešira. Uz to, Cedevita GO! od sada nastupa samo pod imenom Cedevita, čime je postignuta apsolutna konzistentnost asortimana.

www.jatrgovac.hr

Veliki uspjeh Podravkinih proizvoda

Zlatno doba aerobika vratilo se u centar Zagreba

latno doba aerobika uz hitove iz osamdesetih vratilo se u centar Zagreba. U povodu predstavljanja novog okusa b.Aktiv LGG Smoothieja borovnica-banana, Dukat je pokrenuo projekt Smoothie Fit Pop up retro aerobic – program grupnog vježbanja po uzoru na slavnu Jane Fondu u kojem je u Zagrebačkom plesnom centru sudjelovala i poznata voditeljica Andrea Andrassy. Uz dramatične frizure, šminku u jarkim bojama, šarene trikoe, tajice od lycre, štucne i nezaobilazne trake za kosu, posjetitelji su vježbali retro aerobik, nakon čega su se zabavljali uz hitove osamdesetih te uživali u ponudi Dukatovih smoothieja i bezalkoholnih koktela.

ak 17 Podravkinih proizvoda dobilo je ovogodišnje priznanje Superior Taste Award Međunarodnog Instituta za okus i kvalitetu proizvoda koje je dodijeljeno na svečanoj ceremoniji u Bruxellesu. Prestižno priznanje dobili su Podravka čaj Limun limeta, Studena, Podravka ajvar blagi i ljuti, Podravka jetrena pašteta, Lino wafelada duo, Fant mješavina za fino varivo, Fant mješavina za fini gulaš iz pećnice, Podravka krem juha od buće, Vegeta Asia, Fant mješavina za punjene paprike iz pećnice, Podravka krem juha od gljiva, Podravka krem juha od šparoga, Vegeta marinada s pivom, Dolcela Gourmet puding od vanilije s komadićima jagode, Dolcela gourmet puding od čokolade s komadićima narančine korice i Lino choco drink. Podravka je dosad osvojila čak 50 Superior Taste Award nagrada. Proizvode ocjenjuje stručni žiri koji se sastoji od 120 renomiranih europskih šefova kuhinja i sommeliera koji dolaze iz 15 kulinarskih institucija.

Rio Mare - dva puta tjedno za zdravlje T

una je bez dvojbe jedna od riba s najvećom hranjivom vrijednošću. Konzervirana riba je hrana bogata tvarima nužnima za naše zdravlje: fosforom, vitaminima, mineralima i esencijalnim masnim kiselinama te plemenitim bjelančevinama. Riblje bjelančevine se nazivaju “plemenitima” jer sadrže sve

vrste aminokiselina koje su ključne za održavanje našeg organizma zdravim. Bjelančevine su ključne za zdravlje jer sudjeluju u izgradnji tkiva i izmjeni stanica. Tunjevina osigurava zdrav i lagan obrok. Samo 100 g ocijeđene tunjevine u

maslinovom ulju sadrži 24 g bjelančevina, više od sirovog odreska jednake težine. Također, za probavljanje tunjevine potrebno je samo dva sata, dvostruko manje nego za meso. Nutricionisti preporučuju konzumaciju ribe najmanje dva puta tjedno te zagovaraju unos od najmanje 300 g tjedno. Zašto ne početi već danas s jednostavnim, brzim, a zdravim obrokom?

Tikvice punjene tunjevinom i bosiljkom Sastojci za četiri osobe: 4 velike tikvice, 1 šaka pinjola, 1 konzerva Rio Mare tunjevine u maslinovom ulju 160 g, 2 žlice ribanog sira Pecorino, bosiljak, 1 režanj češnjaka, morska sol, ekstra djevičansko maslinovo ulje. Odrežite oba kraja tikvica, narežite ih na tri dijela i malim nožem izvadite unutrašnjost kako biste dobili prazne školjke. Blanširajte u slanoj vreloj vodi nekoliko minuta i dobro

ocijedite na upijajućem papiru. Nožem nasjeckajte malo unutrašnjosti tikvica, režanj češnjaka, lišće bosiljka, pinjole i sir Pecorino te smjesi dodajte polovicu komadića fileta tunjevine. Ovom smjesom napunite školjke tikvica te ih zatim stavite na nauljeni pleh. Zapecite u prije zagrijanoj pećnici 10 minuta na 190°C. Posluživanje: tikvice poslužite na zasebnim ravnim tanjurima i prekrijte ih preostalim filetima

tunjevine. Dekorirajte lišćem bosiljka, mrvicom papra i prženim pinjolima. Savjet kuhara: Unutrašnjost tikvice bogata je vodom, što

znači da pri kuhanju često postane kašasta, naročito veće vrste. U ovom receptu upotrijebite obilnu količinu. To čini nadjev mekšim i sočnijim.

PROMO

Nutricionisti preporučuju konzumaciju ribe najmanje dva puta tjedno te zagovaraju unos od najmanje 300 g tjedno

Promocije

“Turistička” kampanja za Pan pivo

udući da Pan pivo uvijek nudi osvježavajuć i nov pogled na život, uz njega sve, pa i ljeto u vlastitom gradu u tren oka može postati zabavno. Jer ljeto nije samo godišnji odmor, putovanje na neku od morskih destinacija i izležavanje na plaži. Ljeto je toplo, dugo i veselo i u vašem gradu, ako se dobro zabavljate i družite s dragim ljudima. A upravo su to otkrili i potvrdili i popularni glumci – Marija Borić i Enes Vejzović, te nogometaši Slaven Belupa Mateas Delić, Mario Gregurina i Vedran Purić koji su u pauzi od svojih proba i treninga u svojim rodnim gradovima, na opće oduševljenje ostalih sugrađana, postali turisti. U sklopu nove reklamne kampanje za Pan pivo predstavljen je TV spot čiji su glavni protagonisti Ivan Ožegović i Jernej Čampelja na čelu s Janom Kerekešem koji također postaju turisti u vlastitom gradu.

Nova kampanja i rast prodaje Juicy Vite

LIDLOVA TRŽNICA

Lidl predstavio kampanju “Svježina”

rend voćnih sokova i napitaka Juicy, lider na tržištima Hrvatske i BiH, bilježi izvrsne prodajne rezultate linije praškastog napitka Juicy Vita nakon lansiranja reklamne kampanje “Vedrina iz vitamina”, koju režiserski potpisuje naš proslavljeni režiser Dalibor Matanić. Odlični rezultati reklamne kampanje, koja je povećala vidljivost i prepoznatljivost Juicy Vita portfelja, pretočeni su i u prodajne rezultate. Iz tvrtke Stanić Beverages ističu kako je prodaja kompletnog Juicy Vita portfelja u prvih pet mjeseci ove godine porasla za 14 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

rgovački lanac Lidl Hrvatska predstavio je u Zagrebu svoju kampanju “Svježina – Voće i povrće”. Poznati kuhar Tomislav Škunca Škuf, uz pomoć Renate Sopek, na prezentaciji je pripremao ukusne i zdrave obroke od svježeg voća i povrća. Namirnice s Lidlove tržnice uvijek su svježe i kontrolirane te zajamčene kvalitete i najpovoljnije cijene. Lidlova tržnica mami sočnim jabukama, zrelim citrusima, povrćem punim vitamina. Baš kao i na omiljeni plac, na Lidlovu tržnicu dolazimo kako bismo svakodnevno iz obilja svježeg voća i povrća odabrali najbolje namirnice od kojih se kuhaju ukusna, zdrava i raznolika jela. Lidlovo voće i povrće u tržnice se dostavlja svakodnevno, a iskusni radnici kontroliraju njegovu svježinu i kvalitetu, posebno pazeći da su temperatura i vlažnost zraka idealni za prijevoz i skladištenje voća i povrća pa su tako u trgovini samo sočne i mirisne namirnice.

PIK Vrbovec nastavlja s edukativnom kampanjom “Manje je više” Postavljanjem Zdravstvenog kutka PIK Vrbovec nastavlja s edukativnom kampanjom “Manje je više” kojom želi dodatno educirati građane i svoje potrošače o zdravstvenim prednostima mesnih prerađevina pod brendom PIK koje ne sadrže gluten, soju, pojačivače okusa ni umjetna bojila. Stručna domaćica Zdravstvenog kutka, uz majstora kuhara Branka Ognjenovića, bila je i nutricionistica Karmen

Srpanj - Kolovoz 2015.

Matković Melki iz Definicije hrane. Na degustaciji, koja je održana u Super Konzumu na zagrebačkom Črnomercu, sudjelovali su i košarkaši Cibone Ivica Zubac, Marko Jagodić i Marin Rozić koji su govorili o svom načinu prehrane te su imali priliku čuti i brojne savjete nutricionistice za pravilnu prehranu vrhunskih sportaša te načinima kako još bolje pripremiti mišiće za buduće sportske uspjehe.

www.jatrgovac.hr

DLG priznanje Gavrilovićevim trajnim salamama

jemački DLG, krovna europska organizacija za nezavisno testiranje i ocjenjivanje kvalitete prehrambenih proizvoda, dodijelila je tri zlatne medalje Gavrilovićevim trajnim salamama. Zlatno priznanje dobile su Zimska salama i Di Giusto salame - Romana i Divina. Nagrađene Gavrilovićeve salame su, pored rigoroznih laboratorijskih analiza i kontrole deklaracije, prošle zahtjevna senzorička ispitivanja stručnjaka, čime su dobivena priznanja postala nepobitni dokaz kvalitete proizvoda. To znači da stručnjaci DLG-a nisu imali niti jednu zamjerku. Najuglednija europska organizacija u sektoru prehrane i agrikulture, DLG (Deutsche Landwirtschafts-Gesselschaft), institucija sa sjedištem u Frankfurtu, godišnje ispita više od 20.000 namirnica, a zlatne medalje za kvalitetu dodjeljuju samo najkvalitetnijim prehrambenim proizvodima koji se pojavljuju na tržištu.

Korlat Aronija dobila nagradu u Bruxellesu

adelov liker Korlat Aronija na ovogodišnjem je prestižnom testiranju “ITQI Superior Taste Award 2015” osvojila dvije zlatne zvjezdice za vrhunsku kvalitetu i okus (ocjena između 80-90% mogućih bodova). Priznanje dodjeljuje International Taste and Quality Institute iz Bruxellesa, koji ocjenjuje kvalitetu okusa svih kategorija proizvoda iz segmenta hrane i pića. Korlat Aronija jedini je proizvod iz segmenta jakih alkoholnih pića iz Hrvatske koji je nagrađen na ovom testiranju.

i l e t k o k y b s r e Som Za vase najmastovitije ljetno osvjeZenje!!! v

Kreativne kombina cije aroma na e at av ež izl ko je uključuju sva tri Bilo da se lijeno Someru potrazi sby okusa dostupn omiljenoj plaži ili ste a na hrvatlom gradu, skom tržištu – jab za hladom u uzavre uk u, kr ušku vašim omilje i kupinu, prizvat će maštoviti kokteli s op uš te nu su om pravi atmosferu ljetnih nim Somersby cider ko kt el ba roa nog i svim va, usporit će svak odabir! Od popular od ne vn i riy Mojita, tam, a vaše slobo omiljenog Somersb dne trenutke y sb er m So og obojiti svježinom preko uzbudljiv ! sičnijih A najbolje od sveg Royala, pa sve do kla a je što sve sbyja s to, uz malo truda, kombinacija Somer m ožete , whiskeyem ponoviti i u vlastito vodkom, ginom ili m domu te orita, nasta vaše ljetne partyje ovih će 5 ljetnih fav uč in iti još eg najpoznatij zabavnijim! lih prema receptu ajstora Uživajte cijelo ljeto hrvatskog koktel-m uz Soim sigurno sv sa a, mersby koktele u od Marina Nekić abranim e nj no osvježe kafićima i barovim donijeti tako želje a diljem Hrvatske ili ih prip u vaše vruće dane. remite kod kuće uz recept e koje vam donosimo.

Somersby MojiytJao buka ili

ersb Svježe 5cl Som uma, 1/2 R l c 5 , a Krušk to Mint 2cl Moji a limete, -10 listić sirup , 8 d e L , mente

Somersby Roy 8cl Some al rsb

y Kruška Kupina, 2 ili cl Vodka , 1cl Gin, 2cl Liker, Jagoda, 2cl Sirup Grenadin a 1cl Swee t and sou r Led

Medijski barometar trgovačkih lanaca

Na vrhu bez promjene Mediji su se tijekom lipnja nešto manje bavili tematikom vezanom za trgovačke lance. Pritom u redoslijedu vodećih nije bilo promjena: prvi je Konzum, slijedi Lidl, a treći je Spar

olovina 2015. godine je iza nas. Mediji su cijelo to vrijeme najveću pažnju pridavali Konzumu, iako mu se u jednom trenutku Lidl jako približio. No do promjene na čelu ipak nije došlo. I u lipnju je, kao i u prijašnjim mjesecima, najzastupljenija tema bila vezana za poslovanje, poslovne planove, rezultate... Analiza medijskog publiciteta trgovačkih lanaca u Hrvatskoj donosi rezultate o kojim se trgovačkim lancima u lipnju najviše pisalo, te u kojim kontekstima. Praćen je publicitet 12 trgovačkih lanaca u tiskanim medijima te na internetskim portalima. Analizom su obuhvaćene samo kvalitetne (sadržajne) objave, to jest one u kojima su trgovački lanci glavni samostalni ili glavni nesamostalni subjekti/teme u objavi. Iako su se mediji u lipnju, u odnosu na mjesec ranije, nešto manje bavili tematikom vezanom za trgovačke lance, poredak prvog trojca ostao je isti. Tako je prvi Konzum, slijedi Lidl, a treći je Spar. Tommy je napredovao za dva mjesta, te je sada na četvrtom, a Plodine su pete, jedno mjesto niže negoli u svibnju. SVI NA MORE O Konzumu se najviše pisalo o poslovanju te o asortimanu i cijenama proizvoda. Obje teme su dominantne

Srpanj - Kolovoz 2015.

i kod Lidla i Spara, samo su drugačije zastupljene. O Lidlu i Sparu se najviše objavljivalo vezano za asortiman i cijene proizvoda, a zatim o poslovanju. U Zadru je otvoren, kako su mediji prenijeli, najmoderniji Super Konzum u Hrvatskoj s novim prodajnim konceptom i unaprijeđenim asortimanom. Uz otvorenje, Konzum je Socijalnoj samoposluzi samostana sv. Frane u Zadru donirao 30.000 kuna. Trgovački lanac Lidl u sklopu je svog projekta Razvoj potencijala podijelio

ma, i ostali trgovački lanci su otvarali nove poslovnice. U Starom Gradu na otoku Hvaru otvoren je preuređeni hipermarket Tommy, Plodine su otvorile svoju poslovnicu na otoku Pagu, a Kaufland je bogatiji za novu poslovnicu u Trogiru.

TISAK ISPRED PORTALA Najviše se objava (35,94%) odnosilo na poslovanje (poslovni rezultati, uprava, analize tržišta). Slijedi tematika vezana za asortiman i cijene s udjelom od 30,21% od ukupnog broja zabilježenih objava. U lipnju se Obilježavanje obljetnica i objavljiotvaranje novih prodavaonica više valo u tiskanim medibile su glavne teme u lipnju jima (61%). Među medijima koji su pojedivoditeljima svojih trgovina načno najviše objavljivali 67 diploma, nove ugovore vezano za tematiku trgovine o radu s većim plaćama te u Hrvatskoj i trgovačkim službene automobile. Spar lancima nalaze se 24 sata, Hrvatska ove godine obiljejatrgovac.com, Slobodna žava 10 godina poslovanja, Dalmacija, Večernji list i a budući da je priča počela dnevno.hr. Na portalima se u Zadru, u tom su gradu i više objavljivalo o poslovaodlučili proslaviti svoj junju, poslovnim rezultatima bilarni rođendan. Tom su i planovima te o tematici prigodom predstavili svoju vezanoj za usluge i odnos uspješnu poslovnu priču, prema kupcima. O preostale a osim impresivnim ulaje tri teme više objava zabiganjima u rast poslovanja, lježeno u tiskanim medijipohvalili su se i društveno ma. Najveća razlika unutar odgovornim poslovanjem teme zabilježena je za asori sudjelovanjem u brojnim timan i cijene proizvoda sa humanitarnim akcijama. 79,30% udjela u korist tiskaOsim već navedenog otvonih medija. renja novog Super Konzu-

Trgovački lanci broj objava lipanj 2015. Konzum

140 Lidl

83 Spar

79 Tommy

64 Plodine

57 Kaufland

50 Mercator

40 Billa

27 Diona

9 NTL

5 Kerum

3 Getro

Teme o kojima mediji najčešće pišu kada se radi o trgovačkim lancima Poslovanje

35,94% Asortiman, cijene

30,21% Promidžba i sponzorstva

23,18% Ostalo

6,25% Usluge i odnos prema kupcima

4,43%

Ines Kovačić PressCLIPPING www.jatrgovac.hr

www.jatrgovac.hr

Travanj 2015.

Sektorska analiza - Hrana i piće

Industrija visokog

POTENCIJALA

Hrvatska industrija hrane i pića ima dugu tradiciju i prepoznatljive tržišne marke te čini 28,2% ukupne proizvodnje i 20% ukupne zaposlenosti prerađivačke industrije pa bi, s obzirom na svoj značaj, trebala biti postavljena kao strateška industrijska grana hrvatskog gospodarstva

roizvodnja hrane i pića, u usporedbi s drugim granama prerađivačke industrije u Hrvatskoj, ostvaruje najveći udio u bruto domaćem proizvodu (BDP) i ukupnoj zaposlenosti. Osim gospodarskom krizom, negativna su kretanja koja obilježavaju hrvatsku industriju hrane i pića posljednjih godina uvjetovana i gubitkom povlaštenog izvoznog statusa na tržištima CEFTA-e koji je uslijedio ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Udio industrije hrane i pića u BDP-u Hrvatske u 2012. godini iznosio je 4,1% (od čega je udio proizvodnje hrane 3,2%, a proizvodnje pića 0,9%). Istovremeno je udio proizvodnje hrane i pića u BDP-u prerađivačke industrije iznosio 28,2% pri čemu proizvodnja hrane prisvaja udio od 21,8%, a proizvodnja pića 6,4%. U ukupnoj je zaposlenosti prerađivačke industrije u prvom tromjesečju 2015. godine sektor proizvodnje

Srpanj - Kolovoz 2015.

hrane i pića sudjelovao s prosječno 19%. Od toga je industrija hrane činila 16,8%, a industrija pića 2,2% ukupne zaposlenosti prerađivačke industrije.

zvodnja hrane tako na razini cijele 2014. godine bilježi međugodišnju stopu rasta od 2%. Na naznake oporavka ove industrije ukazuju i desezonirani podaci prema kojima je proizvodna aktivPOZITIVNE NAZNAKE nost industrije hrane u razNakon što je proizvodnja doblju od prosinca 2014. do hrane zabilježila negativne veljače 2015. povećana za međugodišnje stope rasta 2,1% u odnosu na prethodno troU industriji hrane i pića aktivno mjesečje. Usprkos je više od 3.000 registriranih povećanju aktivnosti poslovnih subjekata tijekom prošle dvije godine zaredom (pad godine, industriju hrane od 1,9% na međugodišnjoj obilježava smanjenje broja razini u 2012. i 2013. godizaposlenih i stagnacija plani), prošle je godine došlo ća. Tako je u veljači 2015. do blagog oporavka. Proigodine zaposlenost sma-

njena za 3,4% u odnosu na isti mjesec lani, dok su mjesečne bruto plaće u istom periodu realno povećane za 1,3%, a nominalno za 0,9%. U pogledu zaposlenosti, industrija hrane je u veljači ove godine zapošljavala 32.747 radnika s prosječnom bruto plaćom u visini od 6.342 kune. Za razliku od prehrambenog sektora, industrija pića u 2014. godini bilježi međugodišnji pad proizvodne aktivnosti u visini od 3,1%. Usporedbe radi, proizvodna je aktivnost ove industrije na međugodišnjoj razini u 2013. pala za 2,2%, a u 2012. za 4,1%. Premda je, prema desezoniranim podacima, proizvodna aktiv-

Kretanja prosječne mjesečne bruto plaće po godinama Referenca

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

Republika Hrvatska (kn)

7.543

7.711

7.679

7.796

7.875

7.939

7.954

Prerađivačka industrija (kn)

6.568

6.620

6.615

6.702

6.829

6.943

7.049

Proizvodnja hrane (kn)

6.656

6.677

6.566

6.558

6.636

6.594

Proizvodnja pića (kn)

8.657

8.555

8.720

9.075

9.217

9.444

9.552

Izvor: Državni zavod za statistiku

www.jatrgovac.hr

28,2% udio industrije hrane i pića u ukupnoj proizvodnji

nost industrije pića u razdoblju od prosinca 2014. do veljače 2015. povećana za 1,5% u odnosu na prethodno tromjesečje, još uvijek je prerano donositi zaključke o oporavku ove industrije. Pad broja zaposlenih obilježava i industriju pića, ali to je praćeno i značajnim smanjenjem realnih bruto plaća. Tako je u veljači 2015. godine ova industrija zapošljavala 4.281 radnika, odnosno 4,2% manje nego u istom mjesecu 2014. godine. Istodobno je prosječna bruto plaća u ovoj industriji bila nominalno manja za 21,4%, a realno za 21,1%, no unatoč tome plaće u ovoj industrijskoj grani i dalje su među najvećima u sektoru prerađivačke industrije. Naime, prosječna nominalna bruto plaća isplaćena u veljači 2015. godine u industriji pića iznosila je 8.989 kuna, što je bilo za 14,7% iznad prosjeka gospodarstva te za 31,7% iznad prosjeka cjelokupne prerađivačke industrije. www.jatrgovac.hr

cijene proizvođača pića zabilježile su međugodišnji rast od 2,1%. Obje industrije, i prehrambena industrija i industrija pića, u prvom tromjesečju ove godine bilježe međugodišnji porast proizvodnosti rada: industrija hrane od 5,5%, a industrija pića od 1,2%. Porast proizvodnosti rada obiju industrija posljedica je sporijeg pada proizvodne aktivnosti od pada zaposlenosti. Industrija hrane i pića je u 2014. godini sudjelovala s 10,2% u ukupnom robnom izvozu prerađivačke industrije (8,8% industrija hrane i 1,4% industrija pića), dok je u ukupnom robnom izvozu Republike Hrvatske taj udio iznosio 8,9% (7,7% industrija hrane i 1,2% industrija pića). U ukupnom uvozu prerađivačke industrije, pak, industrija hrane i pića lani je POKAZATELJI PRODUKTIVNOSTI sudjelovala s 12,2% (11,2% Proizvođačke cijene u proprehrambena industrija i izvodnji prehrambenih 1% industrija pića). Potrebproizvoda bilježe manji pad no je napomenuti da obje industrijske grane ostvaU prvom kvartalu 2015. obje ruju vanjskoindustrijske grane bilježe trgovinski povećanje proizvodnosti rada deficit. Izvoz prehrambene industrije u od pada cijena na razini 2014. godini povećan je za cjelokupne prerađivačke 18,1% a uvoz za 9,8% u odindustrije. Tako su u travnju nosu na godinu prije, dok 2015. u usporedbi s travindustrija pića bilježi međunjem 2014. godine proizvogodišnji rast izvoza od 8,6% đačke cijene u proizvodnji i uvoza od 22,4%. hrane pale za 1,1%, dok su TRENDOVI U INDUSTRIJI istovremeno cijene na razini prerađivačke industrije zabi- Ukupna je proizvodnja industrije hrane u 2014. lježile pad od 3,9%. S druge godini smanjena za 4,1% strane, u istom razdoblju

u odnosu na 2008. godinu, što je imalo negativnog odraza i na kretanje zaposlenosti, plaća i likvidnosti sektora. Ova je industrija lani u prosjeku zapošljavala 33.900 radnika, što je 4.212 (ili 15,3%) radnika manje u usporedbi s prosjekom 2008. godine. Prosječne bruto plaće isplaćene u 2014. godini u industriji hrane bile su nominalno manje za 0,9% u odnosu na prosjek 2008. godine. Promotri li se odnos plaća isplaćenih u proizvodnji hrane i plaća na razini cjelokupne prerađivačke industrije tijekom razdoblja od 2008. do 2014. godine, mogu se uočiti dva podrazdoblja. U prvom su podrazdoblju od 2008. do 2009. godine plaće isplaćene u prehrambenoj industriji bile na razini prosjeka prerađivačke industrije (čak i malo iznad prosjeka). Međutim, u podrazdoblju od 2010. do 2014. godine one padaju na razinu ispod prosjeka prerađivačke industrije, pri čemu se jaz između visine plaća sve više povećava. Dok su u 2010. godini plaće isplaćene u industriji hrane činile 99,3% prosjeka prerađivačke industrije, one u 2014. godini padaju na tek 93,5%. Tijekom navedenog sedmogodišnjeg razdoblja bruto plaće isplaćene u prehrambenoj industriji kreću se ispod državnog prosjeka te su 2008. godine bile na razini od 88,2%, dok su 2014. godine pale na razinu

Vanjskotrgovinska razmjena Sektor Proizvodnja hrane Proizvodnja pića

Pokazatelj (mil. kuna)

2008.

2010.

2012.

2014.*

Indeks 2014./2008.

Izvoz

4.415,0

4.410,9

5.344,4

6.101,8

138,2

Uvoz

8.485,9

7.921,9

10.500,5

12.333,4

145,3

Izvoz

728,1

739,4

940,2

942,0

129,4

Uvoz

722,9

649,3

760,3

1.068,5

147,8

Izvor: Izračun autorice prema podacima Državnog zavoda za statistiku, * podaci za 2014. godinu su preliminarni

Srpanj - Kolovoz 2015.

Sektorska analiza - Hrana i piće od 82,9% državnog prosjeka. Ukupna je proizvodnja industrije pića u 2014. godini bila za 14,6% manja u odnosu na 2008. godinu. Lani je u industriji pića bilo

do 2012. godine rasle su po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,3% (u 2013. za 3,7%, u 2012. za 4,3%, u 2011. za 1,5%). Porast proizvodnosti rada zabilježen je u obje industrijske Početkom 2015. zaposlenost grane, no to je najvećim diu industriji hrane manja je jelom poslje3,4%, a u industriji pića 4,2% dica snažnijeg pada broja zaposlenih u u prosjeku zaposleno 4.563 odnosu na pad proizvodnje radnika, odnosno 2.209 tijekom razdoblja od 2010. radnika (32,6%) manje do 2013. godine. Proizvodu usporedbi s prosjekom nost rada prehrambene 2008. godine. Analizira li se industrije u 2013. godini kretanje prosječnih mjeseč- bila je za 11% veća u odnonih bruto plaća industrije su na 2010. godinu, dok je pića, može se primijetiti da proizvodnost rada u induje nakon smanjenja plaća striji pića u istom periodu u 2009. godini uslijedilo porasla za 8,8%. Analizira li se kretanje razdoblje njihovog konizvoza i uvoza proizvoda tinuiranog rasta tijekom naredne četiri godine. Tako prehrambene industrije od 2008. do 2014. godine, je prosječna mjesečna brumože se ustvrditi da unatoč to plaća isplaćena u ovoj globalnoj gospodarskoj industriji u 2014. godini krizi dolazi do povećanja bila nominalno veća za obujma vanjsko-trgovinske 10,3% u odnosu na 2008. razmjene industrije hrane, te za 11,7% u odnosu na pri čemu je povećanje uvo2009. godinu. K tome je za bilo veće od povećanja prosječna mjesečna bruizvoza. Uvoz industrije to plaća isplaćena u ovoj hrane u razdoblju od 2008. industriji tijekom cijelog razdoblja od 2008. do 2014. do 2014. godine povećan je za 45,3%, a izvoz za 38,2%. godine bila iznad prosjeka Brži rast uvoza od rasta plaća kako u prerađivačkoj izvoza doveo je do pogorindustriji, tako i prosjeka šanja vanjsko-trgovinske ukupnoga gospodarstva. TRGOVINSKA RAZMJENA Analiza kretanja proizvođačkih cijena za razdoblje od 2008. do 2013. godine ukazuje na kontinuirani rast cijena u obje industrijske grane. Tako su cijene proizvođača hrane u razdoblju od 2008. do 2013. godine rasle po prosječnoj godišnjoj stopi od 5,9%. Cijene proizvođača prehrambenih proizvoda na međugodišnjoj su razini u 2013. bile veće za 2,3%, u 2012. za 3,1%, a u 2011. za 7,6%. Cijene proizvođača pića tijekom razdoblja od 2008.

Srpanj - Kolovoz 2015.

bilance prehrambene industrije i samim time manje pokrivenosti uvoza izvo-

doblja (s izuzetkom 2009. godine), industrija pića u 2014. godini ostvaruje negativnu vanjIndustrija hrane i pića lani je sko-trgovinsku razmjenu, u ukupnom robnom izvozu što rezultira padom pokriRH sudjelovala s 8,9% venosti uvoza izvozom ove zom koja je u 2013. iznosila industrije na 88,2% u 2014., dok je primjerice 2012. go49,5%, dok je 2008. godine dine iznosila čak 123,7%. bila na razini od 52%. S druge strane, izvoz induVODEĆ A TRGOVAČKA DRUŠTVA strije pića je u 2014. godini Uvid u financijske pokazabio za 29,4% veći nego u telje deset vodećih trgovač2008., a uvoz za 47,8%. kih društava u djelatnosti Za razliku od prethodnih proizvodnje hrane ukazuje godina promatranog raz-

Prosječne vrijednosti odabranih pokazatelja poslovanja vodećih deset trgovačkih društava u djelatnosti proizvodnje hrane Pokazatelj

2013.

2014.

2014./2013.

Ukupni prihodi (mil. kuna)

14.189,0

14.147,0

99,7

Dobit prije oporezivanja (mil. kuna)

404,7

741,9

183,3

Broj zaposlenih

11.646

11.535

99,0

Bruto marža (%)

2,9

5,2

183,9

Profitabilnost imovine (%)

2,6

4,5

174,0

Proizvodnost rada (prihod u mil. kuna po zaposlenom)

1,2

100,7

Koeficijent obrtaja ukupne imovine

1,0

93,3

Koeficijent tekuće likvidnosti

0,6

100,4

Koeficijent ukupne zaduženosti

0,4

101,6

Napomena: Obuhvat vodećih trgovačkih društava: Vindija, PIK Vrbovec – Mesna industrija, Podravka, Dukat, Ledo, Mesna industrija braća Pivac, Zvijezda, Kraš, Franck i PPK Izvor: Poslovna Hrvatska

www.jatrgovac.hr

Najtiražniji poslovni Voditelji nabave Asistenti m mjesečnik u zemlji

Trade mar

Voditelji kategorije Product manageri Eve najboljih u 2014. ušao je PPK, a iz te je skupine izašla Viro tvornica šećera. Financijski podaci vodećih trgovačkih društava u prehrambenoj industriji ukazuju na poteškoće s održavanjem likvidnosti. Koeficijent tekuće likvidnosti deset vodećih proizvođača hrane u 2014. godini iznosio je 0,6. Vrijednost koeficijenta tekuće likvidnosti manja od 1,5 implicira mogućnost da poduzeće ostane bez sredstava za podmirenje kratkoročnih obveza. Koeficijent zaduženosti je u 2014. godini iznosio 0,4, što je neznatno iznad razine iz 2013. godine. Budući da se smatra da je trgovačko društvo relativno zaduženo kada koeficijent zaduženosti iznosi više od 0,5 odnosno kada vrijednost ukupnih obveza premaši 50% vrijednosti ukupne imovine, može se zaključiti kako vodeća poduzeća u industriji hrane nemaju većih problema sa zaduženošću. Prema dostupnim podacima Poslovne Hrvatske, povećanje prihoda u 2014. godini u odnosu na 2012. godinu ostvarili su PPK (12%), PIK Vrbovec – Mesna industrija (10%), Kraš (3,9%), Dukat (1,6%) i Franck (0,9%). S druge strane, unutar analizirane skupine poduzeća najveće smanjenje prihoda ostvarili su Zvijezda (-10,3%), Vindija (-7,1%), Podravka (-4,5%) i Ledo (-1,6%). Prošlogodišnji financijski pokazatelji deset vodećih trgovačkih društava u djelatnosti proizvodnje pića ukazuju na smanjenje aktivnosti ovog sektora. Naime, ukupni su prihodi deset vodećih proizvođača pića u 2014. smanjeni za 3,7% u odnosu na prethodnu godinu, dok bruto dobit bilježi međugodišnji pad od čak 18,3%. Međugodišnji

Direktori prodaje

Area manageri

Pro 8.080 Konzultanti BTL

Gospodarske komore PR agencije tiskanih primjeraka

Komercijalisti Najefikasniji tiskani Voditelji ključnih kupaca medij s dostavom na ruke Člano i ime bez remitende

na nastavak usporavanja aktivnosti ovog sektora tijekom prošle godine. Naime, ukupni su prihodi deset vodećih trgovačkih društava ovog sektora u 2014. bili manji za 0,3% u odnosu na prethodnu godinu. Pad prihoda uz istovremeno smanjenje zaposlenosti rezultiralo je gotovo nepromijenjenom proizvodnošću rada u visini od 1,2 milijuna kuna po zaposlenom. U obje promatrane godine deset najvećih trgovačkih društava prehrambene industrije kumulativno ostvaruje dobit. Pritom je dobit u 2014. povećana za čak 83,8% u odnosu na 2013. godinu. Zanimljivo je istaknuti da je svih deset najvećih trgovačkih društava u djelatnosti proizvodnje hrane u stopostotnom domaćem i privatnom vlasništvu. Kao i prošle godine, unutar deset vodećih proizvođača hrane, tri društva (Ledo, PIK Vrbovec – Mesna industrija i Zvijezda) članovi su Agrokor koncerna. U sastavu grupa poduzeća posluju i Kraš (dio Kraš grupe) te Franck (dio Franck grupe). Među deset www.jatrgovac.hr

Distributeri Voditelji razvoja Shop manageri Med Poslovođe Voditelji 99,55%programa Project manageri Trgovačke udruge Account manageri Najposjećeniji portal o efikasnost dosega

Potro Media direktori

maloprodaji robom Direktori financija široke potrošnje Business development manageri

Voditelji odno

60.000

Članovi nadzornog odbora Pr lja mjesečno posjetite

Brand manageri Country manageri

Vodite

Voditelj

Regionalni v PR manageri

HR manageri Plane Voditelji transporta Rukovo www.jatrgovac.hr Magazin i portal

Istraživačke agencije

Kreativni direktori Marketinške agenci Lipanj - Srpanj 2015.

Sektorska analiza - Hrana i piće Deset vodećih trgovačkih društava u djelatnosti proizvodnje hrane – odabrani financijski pokazatelji, 2014. Trgovačko društvo

Ukupni prihodi (mil. kuna)

Koeficijent zaduženosti

Koeficijent tekuće likvidnosti

Bruto marža

Vindija d.d.

2.575,3

0,6

1,0

0,7

PIK Vrbovec – Mesna industrija d.d.

2.190,6

0,6

1,5

4,1

Podravka d.d.

1.957,9

0,5

2,7

10,3

Dukat d.d.

1.711,9

0,4

1,0

4,4

Ledo d.d.

1.157,3

0,1

4,9

14,8

Mesna industrija braća Pivac d.o.o.

1.105,2

0,3

1,8

7,0

Kraš d.d.

891,1

0,5

1,3

2,3

Zvijezda d.d.

882,9

0,2

2,7

5,3

PPK d.d.

869,7

0,5

1,9

Franck d.d.

804,9

0,4

1,2

3,0

Izvor: Izračun autorice prema podacima Poslovne Hrvatske

Prosječne vrijednosti odabranih pokazatelja poslovanja vodećih deset trgovačkih društava u djelatnosti proizvodnje pića Pokazatelj

2013.

2014.

2014./2013.

Ukupni prihodi (mil. kuna)

5.194,6

5.001,4

96,3

Dobit prije oporezivanja (mil. kuna)

735,7

601,4

81,7

Broj zaposlenih

3.750

3.771

100,6

Bruto marža (%)

14,2

12,0

84,9

Profitabilnost imovine (%)

10,7

8,1

75,7

Proizvodnost rada (prihod u mil. kuna po zaposlenom)

1,4

1,3

95,7

Koeficijent obrtaja ukupne imovine

0,9

91,4

Koeficijent tekuće likvidnosti

0,9

108,1

Koeficijent ukupne zaduženosti

0,5

98,8

Napomena: Obuhvat vodećih trgovačkih društava: Jamnica, Zagrebačka pivovara, Coca-Cola HBC Hrvatska, Heineken Hrvatska, Badel 1862, Carlsberg Croatia, Maraska, Slavonija slad, Agrolaguna i Imota Izvor: Izračun autorice prema podacima Poslovne Hrvatske

Deset vodećih trgovačkih društava u djelatnosti proizvodnje pića – odabrani financijski pokazatelji, 2014. Trgovačko društvo

Ukupni prihodi (mil. kn)

Koeficijent zaduženosti

Koeficijent tekuće likvidnosti

Bruto marža

Jamnica d.d.

1.505,3

0,2

2,4

15,2

Zagrebačka pivovara d.o.o.

914,1

0,6

0,7

23,1

Coca-Cola HBC Hrvatska d.o.o.

818,5

0,4

1,3

6,5

Heineken Hrvatska d.o.o.

695,2

0,4

1,7

20,3

Badel 1862 d.d.

295,7

1,0

0,4

-14,9

Carlsberg Croatia d.o.o.

294,7

0,4

0,9

-5,9

Maraska d.d.

149,8

0,8

0,7

-17,6

Slavonija slad d.o.o.

147,6

0,8

4,1

-4,5

Agrolaguna d.d.

102,7

0,4

0,9

0,6

Imota d.d.

77,9

1,1

0,2

76,6

Izvor: Izračun autorice prema podacima Poslovne Hrvatske

Srpanj - Kolovoz 2015.

pad prihoda uz istovremeno blago povećanje zaposlenosti (broj zaposlenih povećan je za 0,6%) za posljedicu je imalo smanjenje proizvodnosti rada za 4,3%. U usporedbi s vodećim proizvođačima hrane, vodeća trgovačka društva iz djelatnosti proizvodnje pića ostvarila su veću likvidnost tijekom prošle godine. Koeficijent tekuće likvidnosti, koji mjeri sposobnost podmirivanja kratkoročnih obveza, kod deset vodećih proizvođača pića iznosio je 1,1 u 2014. te 1,2 u 2013. godini. S obzirom na vrijednost ovog pokazatelja, najveću likvidnost u 2014. godini bilježi Slavonija slad, zatim slijede Jamnica, Heineken Hrvatska i Coca-Cola HBC Hrvatska. Zanimljivo je napomenuti kako su sva navedena društva značajno popravila likvidnost u odnosu na 2013. godinu. Probleme s likvidnošću u 2014. godini imali su Imota, Badel 1862, Maraska i Zagrebačka pivovara. BURZOVNA VRIJEDNOST Na Zagrebačku burzu uvršteno je 17 trgovačkih društava iz djelatnosti prehrambene industrije i tri trgovačka društva iz djelatnosti proizvodnje pića (Jamnica, Badel 1862 i Maraska). Od vodećih deset proizvođača hrane na Zagrebačku burzu uvršteni su Podravka, Dukat, Ledo, Kraš, Zvijezda i Franck. U sastavu burzovnog indeksa Zagrebačke burze CROBEX nalaze se tri proizvođača hrane, i to Ledo (s težinom u indeksu od 7,10%), Podravka (s težinom u indeksu od 7,49%) i Kraš (s težinom u indeksu od 2,37%). Kako bi se olakšalo praćenje tržišnih trendova i donošenje investicijskih odluka, od 22. veljače 2013. godine na Zagrebačku burzu uvewww.jatrgovac.hr

83,8% rast dobiti vodećih proizvođača hrane u 2014.

deni su i sektorski indeksi, koji su inače uobičajeni na velikim svjetskim burzama. Jedan od sektorskih indeksa je i CROBEXnutris kojim se prate prinosi i rizici u sektoru proizvodnje i prerade hrane. Radi se o cjenovnom indeksu. Uvjet za uvrštenje u indeks najmanje je 70%

i podaci o tržišnoj kapitalizaciji i prometu dionicama društava iz te djelatnosti. Prema izvještaju o pregledu trgovine na Zagrebačkoj burzi u 2014. godini, sektor proizvodnje hrane čini značajan udio u ukupnoj tržišnoj kapitalizaciji i ukupnom prometu ostvarenom na Zagrebačkoj burzi (8% trIndustrija hrane čini 8% žišne kapitatržišne kapitalizacije i 13% lizacije i 13% ukupnog ukupnog prometa na ZSE prometa Zagrebačke dana trgovanja, a broj saburze u 2014. godini). stavnica je neograničen (pri STRATEŠKA INDUSTRIJSKA GRANA čemu svaka sastavnica ima Iako hrvatska industrija jednaku težinu u indeksu). hrane i pića ima dugu tradiBazni datum je 21. veljače ciju i prepoznatljive tržišne 2013., a bazna vrijednost marke te čini 28,2% ukupne je 1.000. U sastavu ovog indeksa su trenutno dionice proizvodnje i 20% ukupne zaposlenosti prerađivačke tvrtki Atlantic grupa, Beindustrije, ona još nije polje, Kraš, Ledo, Podravka, stavljena kao strateška inZvijezda i Vupik. Indeks dustrijska grana hrvatskog CROBEXnutris u 2014. gospodarstva. Na značaj ove je ostvario pad od 8,4% industrije ukazuju i rezultati u odnosu na prethodnu nedavnog istraživanja o stagodinu. U usporedbi s prnju i potencijalu prehramvim tromjesečjem 2014., benog sektora na domaćem CROBEXnutris je u prvom i izvoznim tržištima koje je tromjesečju 2015. pao za proveo Ekonomski institut, 4,2%. Na značaj sektora Zagreb. Provedenom anaproizvodnje hrane ukazuju www.jatrgovac.hr

lizom utvrđeni su snažni multiplikativni učinci ove industrijske grane, odnosno uočeno je da porast potražnje za prehrambenim proizvodima od milijun kuna dovodi do porasta zaposlenosti za 1,95 osoba. Usporedi li se s ostalim sektorima, prehrambena industrija je treći multiplikator po važnosti. Razina specijalizacije u djelatnostima proizvodnje hrane među županijama u Hrvatskoj se razlikuje. Visoku specijalizaciju u proizvodnji hrane imaju Koprivničko-križevačka (4,8 puta veća od državnog prosjeka), Varaždinska (2,3) i Bjelovarsko-bilogorska županija (2,1), dok najvišu specijalizaciju u proizvodnji pića ima Požeško-slavonska županija (5,2 puta veća od državnog

prosjeka), a zatim slijede Karlovačka, Zagrebačka, Koprivničko-križevačka, Osječko-baranjska, Zadarska i Šibensko-kninska županija. Iako Grad Zagreb prisvaja gotovo četvrtinu (24,7%) ukupne zaposlenosti hrvatske industrije pića, udio zaposlenih u ovom sektoru u ukupnom gospodarstvu grada (0,3%) ispod je državnog prosjeka (0,4%). Stoga je i razina specijalizacije gospodarstva Grada Zagreba u ovoj djelatnosti ispod državnog prosjeka. Najnižu razinu specijalizacije u proizvodnji pića bilježi Krapinsko-zagorska županija (0,03). Prema podacima Poslovne Hrvatske, u industriji hrane i pića aktivno je više od 3.000 registriranih poslovnih subjekata (od čega 1.878 trgovačkih društava i 1.396 obrta). Najprofitabilnije djelatnosti u ovom sektoru su proizvodnja i prerada mlijeka i sira, proizvodnja piva, prerada čaja i kave te proizvodnja bezalkoholnih pića, a jedna od važnih grana hrvatske prehrambene industrije je i konditorska industrija. Najznačajniji izvozni proizvodi industrije hrane i pića su dodaci jelima, keksi i vafli, punjena čokolada, konzervirane srdele, gotove juhe, maslinovo ulje, pivo i alkoholna pića. Dr. sc. Ivana Rašić Bakarić Znanstvena suradnica irasic@eizg.hr Ekonomski institut, Zagreb

iše o ovoj temi može pročitati na internetskim stranicama Ekonomskog instituta, Zagreb (http:// www.eizg.hr/hr-HR/Novi-broj-Sektorskih-analiza-1450.aspx). Sektorske analize – Hrana i piće, broj 37, godina 4, ISSN: 1848-8986, Ekonomski institut, Zagreb, autorica: Ivana Rašić Bakarić.

Srpanj - Kolovoz 2015.

Bezalkoholna pića - Trendovi

Gordan Stanić

Analitičar tržišnog istraživanja, Euromonitor International gordan.stanic@euromonitor.lt

U UZLAZNOJ

putanji

Nakon snažnog pada od početka krize, kategorija bezalkoholnih pića postepeno raste te je na pravom putu da ostvari nekadašnje razine potrošnje

rvatsko tržište bezalkoholnih pića pretrpjelo je snažan volumenski pad u posljednjih nekoliko godina i tek odnedavno se nazire svjetlo na kraju tunela. U 2013. i 2014. godini ovo se tržište ipak počelo oporavljati ostvarivši volumenski rast. Iako je to pozitivna vijest, ne radi se o poboljšanju standarda lokalnog stanovništva, već o utjecaju turizma. Naime, broj turista koji su posjetili Hrvatsku zadnjih je godina konstantno rastao pa je tako s 8,7 milijuna u 2009. narastao na 11,6 milijuna u 2014. godini. Taj rast broja stranih gostiju imao je snažan utjecaj na sezonsku potražnju za robom široke potrošnje i to prvenstveno za bezalkoholnim pićima. Međutim, navedeni oporavak nije bio dovoljan da nas dovede na

Srpanj - Kolovoz 2015.

istu razinu potrošnje s početka krize jer je volumenska kumulativna stopa rasta u razdoblju 2009. – 2014. smanjena za 2,9 posto te se potrošnja bezalkoholnih pića nalazi na 80 posto volumenske potrošnje u 2008. godini. SOKOVI U VODENOM OKRUŽENJU Već spomenuti utjecaj potrošnje turista daje dojam

Što se tiče strukture potrošnje u Hrvatskoj po kategorijama pića, prevladava potražnja za gaziranim pićima koja iznosi 62 posto ukupne potrošnje bezalkoholnih pića. Tu je bitno napomenuti da se samo polovina odnosi na gazirana pića s udjelom šećera, dok druga polovica odlazi na gaziranu vodu. Sve češće se spominje

Rast kategorije bezalkoholnih pića usko je povezan s turističkom potrošnjom veće potrošnje bezalkoholnih pića po glavi stanovnika na godišnjoj razini, ali svejedno nismo na vrhu ljestvice istočne Europe. Primjerice, u Bugarskoj je potrošnja gaziranih pića toliko velika da gotovo dostiže potrošnju flaširane vode.

debljanje kao rastući problem današnjeg društva, a gazirana pića su jedan od uzročnika. Pogledamo li preferencije hrvatskih potrošača vezano za bezalkoholna pića, naspram istočne i zapadne Europe, Hrvatska je specifična po visokom udjelu potrošnje gazirane

vode. U ukupnoj potrošnji bezalkoholnih pića u Hrvatskoj, naime, na flaširanu vodu odlazi čak 54 posto konzumacije pri čemu na gaziranu otpada 31 posto, dok negazirana ima 20 posto, aromatizirana 2 posto i funkcionalna 1 posto udjela. Gazirana bezalkoholna pića (uključuje sva gazirana pića izuzev gazirane vode) imaju udio od 31 posto, voćni sokovi zauzimaju 12 posto, ledeni čaj 3 posto, dok je udio hladnih napitaka na bazi kave te sportskih i energetskih napitaka gotovo zanemariv u ukupnom volumenu kategorije. Cjelokupna potrošnja vode u ambalaži u Hrvatskoj je slična kao u zapadnoj Europi, no razlozi takvoga trenda su drugačiji. Veliki udio potrošnje vode u nas je uvjetovan velikom potražnjom za gaziranom vodom, dok je na Zapadu potrošnja vode nužnost zbog nečiste vode iz slavina pa tako flaširana negazirana voda ima udio od čak 35 posto u potrošnji kategorije bezalkoholnih pića. U istočnoj Europi je u prosjeku potražnja za vodom u ambalaži naspram ostalih bezalkoholnih pića znatno manja, prvenstveno zbog povjerenja u vodu iz slavine. INSTANT NAPITCI Cjelokupno gledano, Hrvatska u prosjeku ima sličan trend potrošnje po kategorijama. Međutim, naša zemlja ima jednu specifičnost i to www.jatrgovac.hr

-2,9% volumenski pad bezalkoholnih pića u periodu 2009.-2014. na globalnoj razini. Riječ je o potrošnji instant napitaka u prahu po čemu je Hrvatska jedna od vodećih u svijetu. Zemlje s najvećom potrošnjom napitaka u prahu po glavi stanovnika su Novi Zeland, Argentina, Meksiko, a Hrvatska je odmah iza njih, na četvrtom mjestu. Kao što se da primijetiti, navedene zemlje su geografski vrlo daleko jedna od druge te imaju različitu kulturu. Potrošači u Novom Zelandu sve više brinu o svome zdravlju te vide ovu kategoriju kao dijetetski proizvod. Argentina ima dugu tradiciju u pripremi instant napitaka, pogotovo u kategoriji sirupa. U novije vrijeme sirupe nadomještaju praškasti instant napitci koji su jeftiniji i praktičniji. U Meksiku su razlozi konzumacije potpuno drugačiji od primjerice Novog Zelanda. Razlog uspjeha napitaka u prahu kod meksičkih potrošača vezan je za snažan okus i praktičnost pripreme. Uspjeh napitaka u prahu u Hrvatskoj mogao bi se okarakterizirati kao kombinacija gore navedenih razloga. Nastanak potražnje vezan je za razvoj Cedevite i načina na koji je lansirana na tržište. Inicijalno je pozicionirana kao pomoćno ljekovito sredstvo i isključivo se mogla naći u ljekarnama. Nakon određenog vremena postala je dio kulture kućanstva, a danas je dio svakodnevice do te mjere da je možemo naći i u kafićima. Unatoč krizi, praškasti instant napitci u proteklih su pet godina ostvarili volumensku kumulativnu godišnju stopu rasta od 5 posto, a taj rast se predviđa i za nadolazeći petogodišnji period. Samo je nekoliko zemalja svijeta u kojima je ova kategorija ostvarila bitan probitak na tržištu. Pitawww.jatrgovac.hr

nje se postavlja hoćemo li opet vidjeti tržišnog igrača koji će donijeti novu vrstu proizvoda koja će poljuljati status quo kategorija bezalkoholnih pića. Trenutno

kategorije za koje se predviđaju najveće stope rasta su energetski napitci, niskokalorična gazirana pića i funkcionalna voda. Jesu li ti proizvodi novi instant

napitci u prahu, koji su postali sastavni dio kulture i to toliko bitan da ih ni negativno ekonomsko okruženje ne može uzdrmati, samo će vrijeme pokazati.

Prosječna godišnja potrošnja bezalkoholnih pića (litara po stanovniku) Zemlja/regija

2014.

2015.*

2016.*

2017.*

2018.*

2019.*

Bjelorusija

88,2

89,45

91,17

93,4

98,87

Bosna i Hercegovina

95,45

96,01

97,09

98,27

99,55

Bugarska

203,15

209,16

214,63

220,29

226,97

234,53

Češka Republika

185,67

185,77

187,46

190,19

193,36

196,27

Estonija

118,91

120,07

121,1

122,64

124,78

127,29

Gruzija

80,49

86,64

92,77

99,49

106,51

113,9

Hrvatska

167,32

170,1

173,09

176,41

180,1

184,07

Latvija

95,3

99,14

103,2

107,88

113,21

118,95

Litvanija

94,22

96,29

98,74

101,74

105,22

109,04

Mađarska

200,71

202,32

204,12

206,6

209,5

212,74

Makedonija

176,89

179,94

182,99

186,17

189,57

192,89

Poljska

180,7

182,79

184,61

187,22

190,5

194,53

Rumunjska

131,04

130,97

132,45

135,24

139,14

144

Rusija

89,74

91,49

93,57

95,98

98,65

101,43

Slovačka

177,14

175,88

176,15

176,96

178,16

179,54

Slovenija

126,82

126,63

127,58

128,96

130,67

132,69

Srbija

175,11

176,61

179,15

182,19

184,88

188,03

Ukrajina

82,3

80,37

79,52

79,57

80,42

81,78

Istočna Europa

115,63

116,77

118,41

120,62

123,3

126,31

Izvor: Euromonitor International, * procjena

Broj dolazaka turista u Hrvatsku Godina

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

Milijuna dolazaka

8,69

9,11

9,93

10,37

10,96

11,61

Izvor: Euromonitor International

Ukupna potrošnja bezalkoholnih pića, 2014. (u milijunima litara) Istočna Europa

Zapadna Europa

Hrvatska

Gazirana bezalkoholna pića

Negazirana voda

Gazirana voda

35% Gazirana voda

35% Gazirana bezalkoholna pića

21% Negazirana voda

30% Gazirana voda

19% Voćni sokovi

3% Ledeni čaj

3% Sportski i energetski napitci

1% Funkcionalna voda

31% Negazirana voda

16% Voćni sokovi

17% Aromatizirana voda

31% Gazirana bezalkoholna pića

20% Voćni sokovi

12% Ledeni čaj

Aromatizirana voda

Sportski i energetski napitci

Funkcionalna voda

12% Ledeni čaj

Sportski i energetski napitci

0% Izvor: Euromonitor International (u prikazu nije uključena kategorija praškastih napitaka)

Srpanj - Kolovoz 2015.

Gazirana bezalkoholna pića - Tržište

Cola kategorija Gazirana bezalkoholna pića i dalje su prava cola kategorija jer najveći dio potrošača ova pića asocira upravo s poznatim okusom cole, a prodaja samo slijedi takve potrošačke afinitete

ovu kategoriju uključena su gazirana bezalkoholna pića s različitim okusima, najčešće cola, naranča, limun i tonic, ali dolaze i u drugim okusima ili kombinacijama. U kategoriju pak nisu uključeni proizvodi namijenjeni za industrijsku upotrebu koji se prodaju u specijaliziranim prodajnim kanalima. Nisu uključeni niti energetski napitci, gazirana voda s okusom kao ni mješavine piva ili alkoholnih pića s gaziranim sokovima. Vodeći proizvođači u kategoriji su (abecednim redom): Coca-Cola (Coca-Cola, Fanta, Schweppes, Sprite), Atlantic Grupa (Cockta), PepsiCo (Pepsi, 7UP, Mirinda), Sarajevski kiseljak (Sky), Vindija (Fis, Vindi) te trgovačke robne marke koje same nose 4% količinske prodaje. BROJKE KOJE NE OHRABRUJU Obratimo sada pozornost na prodajne rezultate koje je ova kategorija proizvoda ostvarila u MAT periodu svibanj 2014. – travanj 2015. Prije negoli pređemo na konkretne brojke, važno je naglasiti kako prodaja ne uključuje sezonske objekte, Cash&Carry, diskontne trgovine (Lidl), ugostiteljstvo te diskonte pića. A konkretne brojke nisu ohrabrujuće. Naime, u količinskom pogledu katego-

Srpanj - Kolovoz 2015.

rija gaziranih bezalkoholnih pića ostvarila je u zadnjih 12 mjeseci pad od 8,7% s ukupno prodanih 118,3 milijuna litara. Financijski je situacija još slabija jer je zabilježen dvoznamenkasti pad prodaje od 10,5%

sa 17% prodaje. Na kraju su po važnosti realizacije male trgovine mješovitom robom s 8%, a po 2% udjela drže kiosci i benzinske postaje. Podjela prema okusu otkriva premoćnu pobjedu cole koja ima čak 76,4% udjela. Gazirana bezalkoholna pića i dalje su prava cola kategorija jer najveći dio potrošača ova pića asocira upravo s poznatim okusom cole, a prodaja samo slijedi takve potrošačke afinitete. Sljedeći je po popularnosti okus naranče (12%), zatim je tu limun/limeta s 5,8%, tonic s 1,8%, dok ostali okusi zauzimaju 4% udjela u prodaji ove kategorije.

na ukupno realiziranih 704,7 milijuna kuna. Pritom je očito kako je došlo do blage korekcije cijena na niže u posljednjih godinu dana, što je u skadu s općim deflatornim pritiscima na tržištu. Supermarketi su vodeći kada je riječ o važnosti tipa prodajnog mjesta za količinsku prodaju. Njihov udio je 31%, dok drugo mjesto (po 20% udjela) imaju srednje trgovine mješovitom robom i velike trgovine mješovitom robom, a nisu daleko zaostali ni hipermarketi

Majda Babić Junior Client Executive majda.babic@nielsen.com

GAZIRANA BEZALKOHOLNA PIĆA

svibanj 2014. – travanj 2015.

% promjena u odnosu na godinu prije

Količinska prodaja (L)

118.336.900

-8,7%

Vrijednosna prodaja (HRK)

704.697.600

-10,5%

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja) 100

Podjela prema okusu proizvoda svibanj 2014. - travanj 2015. Cola

76,4% Naranča

12% Limun/Limeta

5,8% Ostali okusi

4% Tonic

1,8%

70 60

50 40

30 20

10 %

Benzinske postaje Kiosci Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2) Hipermarketi (2501 m2 +) Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2) Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2) Supermarketi (301 - 2500 m2)

svibanj 2014. - travanj 2015. Izvor: Nielsen

www.jatrgovac.hr

XXXX xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

od sada u novom, osvje탑enom izdanju. www.jatrgovac.hr

Srpanj - Kolovoz 2015.

Sokovi - Leaflet report

Dominacija brendova

Sokovi su jedna od najprisutnijih kategorija proizvoda u katalozima trgovaca. Premda i voćni sokovi imaju jake brendove, ipak pravoj dominaciji nad trgovačkim markama svjedočimo kod gaziranih sokova

okviru analize kretanja u kategoriji “Sokovi” pogledajmo koji su osnovni pokazatelji komunikacije predstavnika ove kategorije putem kataloga trgovaca. Prije nego krenemo u analizu, važno je uvodno istaknuti kako je letak važan marketinški alat za sve tvrtke koje pojačano rade na direktnom marketingu. Svi odjeli unutar tvrtke sudjeluju u procesu izrade letka koji ima ulogu da informira, educira i poziva na kupnju. U procesu obrade podataka djelatnici agencije Focus obrađuju i analiziraju svaki letak te svi uneseni podaci prolaze kroz platformu Action Focus Online. Čimbenici Focusovih metoda su broj promocija i bruto oglasna vrijednost (GAV - Gross Advertising Value). Bruto oglasna vrijed-

Srpanj - Kolovoz 2015.

Vindija koja je u prvih pet mjeseci ove godine pojačala svoju prisutnost u katalozima trgovaca u odnosu na isti lanjski period. Naime, varaždinski je proizvođač broj promocija svojih proizvoda povećao za 1 postotni poen na ukupno 33% U lecima trgovaca prisutna dok je ukupno 51 marka voćnih i udjela, mu je bruto oglasna vri42 marke gaziranih sokova jednost porasla s 28% na 31%. S dosta manjim udjeodređeni proizvod naspram lom potom dolazi Stanić konkurencije što je strateški beverages koji je pak zabiizuzetno bitno u izradi polježio pad u broju promocija slovnih planova. s 12% na 11% te u GAV-u s VINDIJA NA VOĆNOM VRHU 10% lani na aktualnih 8%. U kategoriji voćnih sokova Nisu daleko niti Maraska u periodu siječanj - svibanj koja je izgubila po 1% u oba 2015. godine u katalozima promatrana parametra te je trgovaca pojavio se ukupno na kraju svibnja ove godine 51 brend/trgovačka marka. imala 10% udjela u broju Najaktivniji proizvođač je promocija kategorije te 8% nost je kvaliteta oglašavanja, a čine ju osnovni parametri: pozicija u letku, veličina objave u cm2, format i bruto domet letka. Cilj ovog pregleda je dobiti što bolju sliku svijeta letaka kako bismo uvidjeli gdje se nalazi

u bruto oglasnoj vrijednosti, dok je Jamnica broj promocija svojih brendova povećala na 8% (+1%) pritom zadržavši GAV na istoj razini od 10% kao i lani. Na listi vodećih je i trgovački lanac Spar sa svojim privatnim markama s kojima drži 5% udjela u broju promocija (isto kao i lani), no uz smanjenje GAV pokazatelja na 4% udjela (-1%). S nešto manjim udjelima tu su još i Rauch koji je smanjio učestalost objava za 1% te sada drži 4% kategorije, ali je istodobno povećao kvalitetu oglašavanja podigavši svoj GAV s 3% na 5% udjela, dok je Vino Župa po oglasnoj vrijednosti ostala na prošlogodišnjih 2% uz blagi rast broja promocija na 5% (+1%). Ako pogledamo vrste voćnih sokova u vodećim trgovačkim lancima, www.jatrgovac.hr

96% udio brendova u kvaliteti oglašavanja gaziranih sokova vidimo kako je najprisutniji sok od jabuke, a potom slijede sok od naranče, sok od limuna te multivitamin. Ovi okusi najviše udjela imaju u katalozima Bille, Metroa i Konzuma, a dosta manji u Plodinama i Kauflandu koji više pozornosti pridaju ostalim okusima.

u bruto oglasnoj vrijednosti bio izraženiji te je smanjen s lanjskih 40% na 34% udjela. Daleko iza Coca-Cole, a opet za koplje ispred ostalih, pozicionirala se Cockta.

je povećao broj promocija sa 6% na 10%, a pozitivan je i Pepsi koji ima 9% udjela u GAV-u kategorije (+1%) te 14% u broju promocija (+5%). Značajni predstavnici kategorije su i brend Sky Trgovačke marke gaziranih koji bilježi sokova jedva su primjetne u rast broja promocija na katalozima trgovaca 9% (+1%), te bruto oglasne Ovaj je brend u promatravrijednost na 11% (+7%), nom razdoblju smanjio broj zatim Schweppes čiji je promocija s 12% na 10%, udio u broju promocija 6% dok je bruto oglasna vrijed(+2%) i GAV-u 4% (+2%), nost poskočila s 10% lani te Vindi koji je po GAV-u na sadašnjih 15%. Slijedi ostao na lanjskih 2%, dok je Fanta koja je po kvaliteti broj promocija pao na 3% oglašavanja zadržala lanjski (-1%). Svi ostali proizvođači udio od 6%, dok je broj na kraju svibnja ove godine promocija povećan na 8% zauzimali su 20% udjela u udjela (+3%). Brend Fis broju promocija te 14% u je pak ostao na istome po bruto oglasnoj vrijednosti svom GAV udjelu (3%), ali kategorije gaziranih sokova.

GAZIRANI SEGMENT U području gaziranih sokova u katalozima trgovaca pojavila su se 42 brenda ili privatne marke trgovaca. Jasno je pritom da je Coca-Cola brend koji drži uvjerljivo prvu poziciju u komunikaciji putem letaka i kataloga trgovaca. Ipak, u prvih pet mjeseci ove godine Coca-Cola je smanjila svoj udio u broju promocija s 23% lani na trenutnih 20%, dok je pad

To je relativno mali udio, što zorno govori o snazi vodećih brendova. Još znakovitiji je pokazatelj omjera brendova i trgovačkih marki u ovoj kategoriji. Naime, u prvih pet mjeseci ove godine brendovi gaziranih sokova uzimaju čak 95% udjela u broju promocija, što je rast od čak 9% u odnosu na isto razdoblje lani, dok je bruto oglasna vrijednost istodobno porasla za 5% te je na kraju svibnja ove godine iznosila premoćnih 96%. Melani Cipot m.cipot@focusmr.com Marko Havaši mhavasi@hr.focusmr.com

Broj promocija i GAV u kategoriji voćnih sokova (siječanj - svibanj 2015. vs siječanj - svibanj 2014) Vindija

Stanić Beverages

Maraska

Jamnica

Spar

Rauch

Vino Župa

Ostali proizvođači

Broj promocija

32%

12%

11%

24%

GAV

28%

10%

33%

Broj promocija

33%

11%

10%

25%

GAV

31%

10%

32%

Pokazatelj oglašavanja 2014.

2015.

Broj promocija vrsta voćnih sokova u trgovačkim lancima (siječanj-svibanj 2015. vs siječanj-svibanj 2014.) Metro Plodine Konzum Kaufland Billa 0

10%

Multivitamin

20%

30%

Ostali voćni okusi

40%

50%

Sok od jabuke

60%

70%

Sok od limuna

80%

90%

Sok od naranče

100%

Sok od povrća

Broj promocija i GAV vodećih marki gaziranih sokova (siječanj - svibanj 2015. vs siječanj - svibanj 2014) Coca Cola

Cockta

Fanta

Fis

Pepsi

President’s Choice

Schweppes

Sky

Vindi

Ostali proizvođači

Broj promocija

23%

12%

25%

GAV

40%

10%

21%

Broj promocija

20%

10%

14%

20%

GAV

34%

15%

11%

14%

Pokazatelj oglašavanja 2014.

2015.

www.jatrgovac.hr

Srpanj - Kolovoz 2015.

Bezalkoholna pića - TV oglašavanje

U stabilnoj atmo U proteklih 12 mjeseci oglasna aktivnost predstavnika kategorije nije pokazala neke dramatične skokove u bilo kojem smjeru, no zanimljivosti ipak nije nedostajalo

naliza oglašavanja kategorije “Bezalkoholna pića” provedena je na TV postajama (HTV 1, HTV 2, Nova TV, RTL, Doma TV, RTL 2) za ciljnu grupu Total 4+, koja uključuje sve pojedince u Republici Hrvatskoj

starije od četiri godine (maksimalni doseg oglašavanja obuhvaća 4.090.004 potencijalnih recipijenata), koji u kućanstvu imaju barem jedan ispravan TV prijemnik. Istraživanje je provela tvrtka AGB Nielsen istraživanje medija d.o.o. s

ukupno 1.160 instaliranih peoplemetera, dok je veličina panela 810 kućanstava. Varijable u analizi su Eq. GRP na ciljnoj grupi Total 4+. GRP je pritom zbroj rejtinga svakog individualnog spota. Eq. GRP ili 30 sek GRP jednak je GRP-u

koji bi se ostvario kada bi duljina spota bila 30 sekundi. Istraživanje se odnosi na godišnji period svibanj 2014. - travanj 2015. u usporedbi s prethodnih 12 mjeseci (MAT razdoblje). U izračun su uzete sve vrste oglašavanja izuzev telemarketinga – tv prodaje, te samooglašavanja televizija. TV NOVITETI U analizi oglasne prisutnosti u okviru kategorije bezalkoholnih pića proma-

Pregled TV oglašavanja po varijantama brendova (svibanj 2014. – travanj 2015.) Oglašivač

Droga Kolinska

Jamnica

Kampanja

Eq. GRP

Broj spotova

Neto investicija

Cockta - brand general advertising

150,13%

0,56%

365

1.761.446 kn

Cockta Rossa

222,31%

0,83%

302

2.465.165 kn

Cockta Plus

124,81%

0,47%

108

1.297.989 kn

Sky Cola - brand general advertising

803,38%

3,02%

407

6.122.268 kn

Sky Cola - competition for a prize

389,46%

1,46%

220

3.575.664 kn

Sky Cola Green

507,44%

1,91%

465

5.224.827 kn

Coca-Cola - brand general advertising

10.003,46%

37,56%

2.579

59.138.217 kn

Coca-Cola - special offer

2.255,67%

8,47%

795

18.713.153 kn

Fanta - brand general advertising

1.921,55%

7,22%

553

14.360.184 kn

Fanta Shokata

553,17%

2,08%

261

4.559.223 kn

Fanta - special offer

533,65%

2,00%

310

4.561.165 kn

Fanta Madness

420,10%

1,58%

173

4.140.492 kn

Cappy

Cappy Pulpy

1.878,00%

7,05%

1.070

14.746.113 kn

Schweppes

Schweppes - brand general advertising

2.306,14%

8,66%

867

18.822.451 kn

Fructal

Fructal - brand general advertising

680,50%

2,56%

444

9.050.641 kn

Maraska

Maraska voćni sirupi

148,40%

0,56%

115

199.483 kn

Amarena

Amarena nektar

156,06%

0,59%

118

205.699 kn

Lovely Fruit

Lovely Fruit - brand general advertising

276,47%

1,04%

109

333.394 kn

Happy Day

Happy Day - brand general advertising

397,23%

1,49%

362

3.033.560 kn

Juicy - brand general advertising

1.224,29%

4,60%

547

8.380.083 kn

Juicy Kids

602,95%

2,26%

460

2.386.330 kn

Juicy Fruits

Juicy Fruits - brand general advertising

794,90%

2,98%

405

5.787.728 kn

To - brand general advertising

282,28%

1,06%

116

2.265.503 kn

11.151

191.130.778 kn

Brend

Cockta

Sky Cola

Coca-Cola

The Coca-Cola Company

Fructal Maraska Rauch Fruchtsäfte GmbH & Co

Fanta

Juicy Stanić Beverages

Ukupno: 26.632,35% 100,00%

Izvor: AGB Nielsen

Srpanj - Kolovoz 2015.

www.jatrgovac.hr

7 oglašivača prisutno na TV ekranima

osferi trana je aktivnost gaziranih bezalkoholnih pića, voćnih sokova te voćnih (koncentriranih) sirupa. U posljednjih je godinu dana putem svojih oglasa na televiziji nastupilo sedam oglašivača - Droga Kolinska, Jamnica, The Coca-Cola Company, Fructal, Maraska, Rauch Fruchtsäfte GmbH & Co i Stanić Beverages. U pogledu oglašivača jedina TV novost je ulazak Fructala, koji u prethodnom MAT periodu nije bio prisutan u ovom komunikacijskom kanalu, dok se s istodobno s malih ekrana povukla Vindija. Pogledamo li pak brendove, osim spomenutog Fructala,

www.jatrgovac.hr

u zadnjih 12 mjeseci novitet je i brend Juicy Fruits. Ova dva brenda zauzela su upražnjena mjesta nastala odlaskom Jamnice (Jamnica Ginger) i Vindije (Vindi) pa je godina zaključena s 14 brendova, koliko ih je bilo i lani. Televizijska ponuda u segmentu komuniciranih varijanti brendova bilježi

COCA-COLA KOLO VODI Kako vidimo, kvantitativni pokazatelji otkrivaju kako je broj oglašivača i brendova ostao isti u oba promatrana godišnja perioda, dok je broj varijanti brendova istodobno blago pao. I konkretni, vrijednosni pokazatelji oglašavanja kategorije nisu zabilježili neki značajniji pomak. U zadnjih 12 mjeseci u TV Naime, u oglašavanju bilo je aktivno razdoblju svibanj 2014. – 14 brendova u 23 varijante travanj 2015. predstavnici ove kategorije imali su pad s 26 na 23 varijante, a neto investicije u iznosu noviteti predstavljeni TV od 191,1 milijun kuna publici u zadnjih 12 mjeseci (prethodnih 12 mjeseci: su: Cockta Rossa, Sky Cola 197,3 milijuna kuna), pri – competition for a prize, Sky Cola Green, Fanta Mad- čemu je emitiran ukupno 11.151 spot (prethodnih 12 ness, Fructal – brand genemjeseci: 10.417 spotova), ral advertising i Juicy Fruits te je ostvaren Eq. GRP – brand general advertising.

pokazatelj od 26.632,35% (prethodnih 12 mjeseci: 28.257,90%). Znači, nešto veći broj spotova na godišnjoj razini uz nešto manje financijsko ulaganje i ostvareni Eq. GRP pokazatelj. Vodeći oglašivač u kategoriji je i dalje The Coca-Cola Company, koja je u proteklih godinu dana za nijansu pojačala svoje televizijske aktivnosti. Tako je ukupna neto investicija zabilježila rast sa 136 milijuna kuna u prošloj na 139 milijuna kuna u ovoj godini, čime ovaj oglašivač zauzima 72,7% ukupne vrijednosti oglašavanja bezalkoholnih pića na hrvatskom tržištu. Pritom je Eq. GRP korigiran s 19.783,34% na 19.871,74%, a broj spotova je s lanjskih 5.866 porastao na aktualnih 6.608. Jamnica je također napravila korak

Srpanj - Kolovoz 2015.

Bezalkoholna pića - TV oglašavanje naprijed fokusirajući svoje marketinške snage na brend Sky Cola. Ukupna neto investicija ovog Agrokorovog brenda povećana je s lanjskih 12,8 milijuna kuna na 14,9 milijuna kuna u ovoj godini. Broj spotova osjetno je pritom porastao sa 771 na 1.092, a zabilježen je i određeni pozitivni pomak Eq. GRP pokazatelja s 1.627,61% na 1.700,28%. Stanić Beverages je ove godine, unatoč uvođenju novoga brenda na TV (Juicy Fruits), ipak smanjio svoja ulaganja s lanjskih 21,8 milijuna

na ovogodišnjih 18,8 milijuna kuna, dok je Eq. GRP smanjen s 3.387,07% na 2.904,42%. Jedino je broj spotova zabilježio lagani rast s 1.452 lani na 1.528 u ovoj godini. Cockta iz portfelja Atlantic Grupe značajno je sma-

njila intenzitet svog TV oglašavanja jer je ukupna neto investicija pala s 13,1 milijun kuna lani na samo 5,5 milijuna kuna u ovoj godini, dok je broj spotova istodobno smanjen s 1.191 na njih 775, a Eq. GRP s 1.147,3% na 497,25%.

Kod preostala tri brenda najizdašniji je bio povratnik Fructal koji je lani uložio 9,1 milijun kuna. Rauch je s brendom Happy Day više nego prepolovio svoju neto investiciju sa 6,4 milijuna na 3 milijuna kuna, dok je Maraska svoje ulaganje s 1,3 milijuna kuna srezala na 739 tisuća kuna. Jan Jurjević Client Service Executive jan.jurjevic@nielsen.com

Pregled TV oglašavanja po varijantama brendova (svibanj 2013. – travanj 2014.) Oglašivač

Droga Kolinska

Jamnica Vindija

Kampanja

Eq. GRP

Broj spotova

Neto investicija

Cockta - brand general advertising

647,04%

2,29%

603

7.124.719 kn

Cockta Chinotto

373,82%

1,32%

473

4.644.030 kn

Cockta Plus

126,87%

0,45%

115

1.368.397 kn

Jamnica

Jamnica Ginger

560,73%

1,98%

291

4.285.267 kn

Sky Cola

Sky Cola - brand general advertising

1.066,88%

3,78%

480

8.468.348 kn

Vindi

Vindi voćni sokovi

869,30%

3,08%

361

5.966.191 kn

Coca-Cola - brand general advertising

7.819,37%

27,67%

1.815

47.399.877 kn

Coca-Cola - competition for a prize

1.190,10%

4,21%

495

10.431.385 kn

Coca-Cola - special offer

1.303,87%

4,61%

320

8.794.744 kn

Coca-Cola Cherry

323,48%

1,14%

245

3.245.197 kn

Coca-Cola FIFA World Cup Trophy Tour in MSU

587,74%

2,08%

121

2.659.322 kn

Fanta - brand general advertising

2.734,14%

9,68%

739

18.627.956 kn

Fanta Shokata

686,03%

2,43%

275

5.100.616 kn

Fanta - special offer

78,95%

0,28%

767.175 kn

Fanta - competition for a prize

447,52%

1,58%

243

4.058.588 kn

Fanta Peach & Apricot

328,57%

1,16%

275

2.985.831 kn

Cappy Pulpy

1.142,68%

4,04%

400

8.908.210 kn

3.140,89%

11,12%

860

22.973.580 kn

Maraska funkcionalni sirup

385,09%

1,36%

146

633.695 kn

Maraska voćni sirupi

118,83%

0,42%

275.138 kn

Amarena nektar

113,45%

0,40%

261.439 kn

Lovely Fruit Lovely Fruit - brand general advertising

131,21%

0,46%

164.203 kn

Happy Day

Happy Day - brand general advertising

694,27%

2,46%

414

6.391.470 kn

Juicy - brand general advertising

2.276,42%

8,06%

701

15.748.188 kn

Juicy Kids

929,59%

3,29%

669

4.681.401 kn

To - brand general advertising

181,06%

0,64%

1.374.751 kn

100,00%

10.417

197.339.718 kn

Brend

Cockta

Coca-Cola

The Coca-Cola Company Fanta

Cappy

Schweppes Schweppes - brand general advertising Maraska Maraska

Rauch Fruchtsäfte GmbH & Co Stanić Beverages

Amarena

Juicy To

Ukupno: 28.257,90%

Srpanj - Kolovoz 2015.

www.jatrgovac.hr

SVAKI JE DAN NOVI UŽITAK

NEKTARI

www.jatrgovac.hr

NEKTARI SA SLADILIMA

100% JUICE

Srpanj - Kolovoz 2015.

Svježe meso - Trendovi i brendovi

Povjerenje ime Uzmemo li u obzir da oko 60% korisnika kategorije ističe kako im je jako važan brend prilikom odabira, možemo zaključiti da relativno teže prelaze s jednoga na drugi brend

ažan izvor proteina koji su zaslužni za rast i razvoj te normalno funkcioniranje cjelokupnog čovjekovog organizma pronalazimo u mesu. Najčešće vrste mesa koje ljudi danas konzumiraju u svakodnevnoj prehrani su govedina, svinjetina, piletina i puretina. Iako se u javnosti često diskutira koliko je mesa zapravo zdravo jesti i koja vrsta je bolja za čovjekovo zdravlje, neosporno možemo ustvrditi da je meso vrlo

VISOKA LOJALNOST U okviru BRANDpuls istraživanja kontinuirano se prate marketinški pokazatelji uspjeha za kategoriju svježeg mesa i pripadajućih brendova. Riječ je o alatu za brend i marketing management koji nudi detaljnu analizu tržišta i dubinsku analizu potrošača na velikom broju proizvodnih kategorija. BRANDpuls kombinira tržišne indikatore s različitim tipovima podataka kao što su demografija, psiUkupno 79% odrasle populacije hografija, kupovne u Hrvatskoj bar ponekad navike i korištenje konzumira svježe meso medija. Dakako, marvažno u čovjekovoj prehrani, ketinški pokazatelji dobivešto zbog činjenice da je vani ovim putem od iznimne žan izvor proteina, što zbog su važnosti za uspješno drugih minerala i vitamina vođenje brenda i rano uokoje nam osigurava. Većina čavanje mogućih problema nas i ne razmišlja previše o i prilika. Podaci korišteni nutritivnim svojstvima mesa u analizi koja slijedi prikujer ga jednostavno volimo pljeni su u prvoj polovici jesti, a u kojoj mjeri ljudi 2015. godine na području zapravo vole meso u svojoj Hrvatske. Rezultati otkrivaprehrani ukazuje i činjenica ju kako u populaciji stanovna koliko smo ga načina nika Hrvatske u dobi od 15 naučili spremati i koliko smo do 64 godine 79% ispitanika različitih kombinacija i recebar ponekad konzumira pata osmislili koristeći ovu kategoriju svježega mesa. važnu namirnicu. Za oko 60% korisnika kate-

Srpanj - Kolovoz 2015.

BRANDpiramide - TOP 3 brenda u kategoriji “Svježe meso” (siječanj 2015. – lipanj 2015.)

14%

Lojalnost

12%

60,7% 23% Primarno korištenje

22%

Razmatranje

42%

Iskustvo 82,2%

91%

optimal

Prepoznavanje

14%

40%

75%

56%

82,2%

Cekin

58,5% 23%

71%

91%

41%

74,4%

56,8%

5,5%

30%

42%

51%

67,9%

79,8% Korištenje

75%

20%

34%

79,8%

2,8% 60,7%

64,7%

67,9% 34%

12% 56,5%

41,7% 56%

81% 88% PIK

68,4% 82% Puris

Target: Korisnici kategorije

gorije jako je važan brend prilikom odabira iz čega se može zaključiti da relativno

teže prelaze s jednoga na drugi brend. S obzirom na visok postotak korisnika www.jatrgovac.hr

60% udio korisnika koji uvijek kod kuće imaju svježeg mesa

ena

BRANDscore - TOP 3 brenda u kategoriji “Svježe meso” Brend

BRANDscore

Cekin PIK Puris

63 61 43 Target: Korisnici kategorije

Korisnici kategorije “Svježe meso” (sij. 2015. – lip. 2015.)

Veliki 43%

Umjereni 27%

Korisnici kategorije 79%

kategorije, oni se ne razlikuju od prosjeka populacije ni po jednom socio-demografskom parametru. KORISNICI S DVA STILA S obzirom na životni stil korisnici ove kategorije skloni su dvama različitim životnim stilovima. Dio njih živi urbanim stilom www.jatrgovac.hr

Mali 9%

života, skloni su aktivnoj konzumaciji kulturnih priredbi poput kina, koncerata i kazališta. Vole se zabavljati s prijateljima i poznanicima, ali svoje interese ne svode samo na dobar provod. Mnogo važnosti polažu na osobno zdravlje, skloni su hraniti se zdravo, a na kuhanje gledati

korisnicima jako je bitno porijeklo mesa koje kupuju te su skloniji od prosjeka populacije kupovati meso poznatih domaćih proizvođača, a sigurno ga konzumiraju nekoliko puta tjedno te ga preferiraju kupovati kod lokalnog mesara. Osim općenitog praćenja kategorije svježeg mesa, unutar BRANDpuls istraživanja prate se i brendovi. Najvažniji indikator koji se prati svakako je razina korištenja (“usage”), kao marketinški indikator koji najbolje govori o vitalnosti brenda. Praćenje korištenja važno je za procjenu potrošačke mase na koju u određenom trenutku možemo računati. Korisnici brenda su isti Cekin je vodeći brend konzumirali svježega mesa i po razini u posljednjih mjesec korištenja i po svojoj snazi dana. Među korisnicima svježeg mesa najviše je korimonija te su skloni brizi za kućanstvo i uređenju doma. snika Cekin mesa. Na drugom mjestu se nalazi PIK, a Vrednuju svoje slobodno na trećem Puris. U okviru vrijeme koje provode najBRANDpulsa također radi češće u obiteljskom krugu, usporedba brendova na trne izlaze radi provoda niti žištu prema njihovoj snazi. posjećuju kina, koncerte Kombinacijom najvažnijih ili kazališta. Prate politička zbivanja i sport, ponekad se marketinških pokazatelja, služe računalom. Umjereno uzetih s potrošačke razine su religiozni, donekle tradi- (od poznavanja brenda, korištenja, uzimanja u obzir cionalnih nazora, ali to nije prilikom kupnje, lojalnosti nešto po čemu se ističu. Sei sl.) dobivena je jedinstvegment u većini čine osobe na mjera koja omogućuje srednje dobi, a tri četvrtine usporedbu brendova na su osobno roditelji. tržištu - BRANDscore. Velikih korisnika kategorije Prilikom izračunavanja koji ju konzumiraju baBRANDscore uzima u rem dva do tri puta tjedno obzir dva aspekta odnosa u populaciji Hrvatske je potrošača prema brendu 43%. Umjerenih korisnika bihevioralni i emocionalni. (konzumiraju kategoriju Poredak prema BRANDs2-3 puta mjesečno) je 27%, coreu isti je kao i kod razine a malih korisnika (konzukorištenja pa je na prvom miraju kategoriju jednom mjestu Cekin, na drugom mjesečno i rjeđe) je 9%. PIK, a na trećem Puris. KORIŠTENJE I SNAGA BRENDA Oko 60% korisnika kaKarla Kovač tegorije uvijek ima kod Research executive karla.kovac@ipsos.com kuće svježeg mesa. Ovim kao na užitak. Kada kupuju usmjereni su kvaliteti i nastoje se vezati uz marku koju prepoznaju kao upotrebljivu i svrhovitu. Visoko vrednuju obrazovanje i otvoreni su prema novim spoznajama. Važan im je ugled u društvu. Ekološki su osviješteni i mnogo značaja pridaju temama koje se odnose na to područje. Zainteresirani su za uređenje doma, ne zaziru od kućanskih poslova. Aktivno se služe računalom, zainteresirani su za suvremenu tehnologiju. Politički su osviješteni. Drugi dio ovih korisnika umjereniji je u svojim životnim nazorima. Važna im je obiteljska har-

Srpanj - Kolovoz 2015.

Meso - zdravstveni aspekt

Crveno meso najbolji prehrambeni izvor željeza Nedostatak željeza u organizmu skriveni je uzročnik umora pa je stoga konzumacija mesa u odgovarajućim količinama jedan od najboljih pristupa u borbi protiv anemije

ko ste sve umorniji, fizičke aktivnosti obavljate teže nego inače ili pak imate učestali nedostatak koncentracije, a na licu primjećujete bljedilo i osjećate glavobolje, postoji mogućnost da imate anemiju. Nedostatak željeza i anemija ozbiljan su javnozdravstveni problem koji je sve češće prisutan u današnjem društvu. Najčešći uzroci nedostatka željeza su neadekvatan unos željeza, smanjena fizička aktivnost i povećani gubici krvi uzrokovani menstruacijom ili bolestima probavnog sustava. Namirnice bogate željezom od neposredne su važnosti za naše zdravlje. Stoga je važno znati da je crveno meso najbogatiji i najbolji prehrambeni izvor željeza. Takva prehrana osigurat će organizmu dostatan unos željeza čime se na vrijeme može spriječiti anemija. NAMIRNICE BOGATE ŽELJEZOM Važno je znati koje su namirnice bogate željezom i uvrstiti ih u svakodnevnu prehranu. Željezo se nalazi u mnogim namirnicama kao što su nemasno crveno meso, iznutrice (teleća i kokošja jetrica), riba (srdele), jaja, žitarice (kvinoja), orašasto voće i sjemenke (bučine sjemenke, sezam, chia sjemenke), voće, zeleno lisnato povrće (špinat, blitva, kelj, brokula, prokulica, kupus) i mahunarke (grah, grašak). Ipak, kao najbolji prirodni izvori izdvajaju se crveno meso, iznutrice, jaja, lisnato povrće, mahunarke, riba

Srpanj - Kolovoz 2015.

i školjke. Stručnjaci dnevno preporučuju unos dvije do tri namirnice iz skupine mesa, ribe, jaja i mahunarki. Najbolji prehrambeni izvor željeza je crveno meso jer se željezo u crvenom mesu nalazi u obliku koji je iskoristiviji nego u biljnim izvorima. Dodatni razlozi koji idu u prilog mesu su i proteini mesa koji poboljšavaju njegovu lakšu probavljivost. Osim kao vrlo vrijedan izvor željeza, crveno meso sadrži niz drugih za organizam važnih mikronutrijenata kao što su cink, selen, kalij i niz B vitamina, uključujući niacin, riboflavin, tiamin i vitamin B12. Važnost hrane bogate željezom, kao što je crveno meso, istaknuta je i u svim prehrambenim smjernicama za dojenčad i malu djecu. Naime, željezo ima značajnu ulogu u ranom spoznajnom razvoju djece, razvitku metabolizma i imunološkog sustava. KAKO NASTAJE ANEMIJA? Željezo je mineral koji je široko zastupljen u prehrambenim namirnicama pa potrebne dnevne količine unosa ovog mikronutrijenta možemo osigurati pravilnom prehranom. Kao komponenta hemoglobina u eritro-

citima (crvenim krvnim stanicama) potreban je za transport kisika u tijelu te za spremanje i korištenje kisika u mišićima. U organizmu se taloži u vrlo malim, ali bitnim količinama i kada se pokaže potreba za željezom u stanjima poput rasta i razvoja ili trudnoće ono se troši iz tih zaliha. Kada potrošimo sve zalihe željeza, potrebno ih je nadomjestiti. Apsorpcija željeza se pojačava konzumacijom adekvatnih prehrambenih izvora te izgubljene zalihe na taj način možemo lako nadomjestiti. Ukoliko prehrambeni izvori nisu adekvatni i prehrana je siromašna namirnicama s visokim udjelom željeza, dolazi do nedostatka željeza u organizmu i pojave anemije, odnosno kroničnog nedostatka željeza u organizmu. Konzumacija crvenog mesa dva do tri puta tjedno (jedno serviranje mesa iznosi 75 do 100 g) može pomoći onima koji imaju nedostatak željeza u krvi, ali i preventivno spriječiti mogućnost razvoja anemije. Karmen Matković Melki, Tena Niseteo, Sanja Ćosić Definicija hrane www.definicijahrane.hr www.jatrgovac.hr

Trajne i polutrajne salame - Tržište

Prodaja u

mješovitom robom (20%) i srednje trgovine mješovitom robom (17%), dok male trgovine mješovitom robom sa 7% ipak pomalo zaostaju. Dva su tipa proizvoda koja nose ovu kategoriju jer kombinirano čine više od polovice prodaje. Vodeći je parizer s 31,6% udjela, a na drugom mjestu slijedi šunka s 22% prodaje. S pojedinačno znatno manjim sudjelovanjem u prodaji kategorije značajni su predstavnici još i mortadela (6,7%), tirolska (4,9%), čajna (4,4%), vratina (4,2%) te zimska i pršut (po 2,8%). Na sve ostale proizvode odnosi se preostala petina prodaje kategorije trajnih i polutrajnih salama (20,7%).

crvenom

Kategorija je u zadnjih 12 promatranih mjeseci zabilježila smanjenje prodajnih pokazatelja, i to za 4,6% u količinskom i 6,3% u vrijednosnom pogledu

od trajnim i polutrajnim salamama podrazumijevamo proizvode od mesa i peradi koji su upakirani (vakuumirani, na podlošku, u crijevu) i spremni za konzumaciju. Mogu biti cijeli, odnosno u koma-

ne manje od šest mjeseci godišnje), u periodu travanj 2014. – ožujak 2015. kategorija trajnih i polutrajnih salama ostvarila je pad prodaje u odnosu na prethodnih 12 mjeseci. Naime, količinska prodaja je dosegla 31.821 tonu, što je 4,6% manje na meTrgovačke robne marke đugodišnjoj same zauzimaju 16% razini, dok je količinske prodaje kategorije vrijednosna prodaja zbog manjih cijena du, ili narezani, soljeni i ostvarila i nešto značajniji sušeni, dimljeni ili prženi. pad od 6,3% pa je na kraju Kategorija uključuje sve ovogodišnjeg ožujka ukutrajne, polutrajne i ohlađene mesne prerađevine Podjela prema tipu proizvoda sa ili bez dodataka. Vodeći travanj 2014. - ožujak 2015. proizvođači u kategoriji Parizer su (abecednim redom): 31,6% Gavrilović (Gavrilović), Šunka Perutnina Ptuj (Poli, PP/ 22% Perutnina Ptuj), PIK VrOstalo bovec (Pik, Piko, Sljeme), 20,7% Podravka (Podravka), Mortadela Vindija (Cekin, Vindon) 6,7% te trgovačke robne marke Tirolska koje same nose 16% koli4,9% Čajna činske prodaje. 4,4%

PARIZER I ŠUNKA NOSITELJI Prema podacima o prodaji, koji ne uključuju veleprodaju, diskontne trgovine (Lidl), mesnice te sezonske trgovine (otvorewww.jatrgovac.hr

Vratina

4,2% Zimska

2,8%

pno ostvareni financijski rezultat kategorije iznosio 1,63 milijarde kuna. Prodaja po tipu prodajnog mjesta dosta je ravnomjerno raspoređena. Supermarketi ipak prednjače s 36% udjela u količinskoj prodaji kategorije. Tri su sljedeća formata dosta zbijeni po udjelima koje zauzimaju: hipermarketi (21%), velike trgovine Meso i mesne prerađevine

travanj 2014. – ožujak 2015.

% promjena u odnosu na godinu prije

Količinska prodaja (kg)

31.821.000

-4,6%

Vrijednosna prodaja (HRK)

1.634.656.900

-6,3%

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja) 100

2,8%

90 80 70

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2)

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2)

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2)

40 Hipermarketi (2501 m2 +)

30 20

36 Supermarketi (301 - 2500 m2)

10 %

Pršut

Majda Babić Junior Client Executive majda.babic@nielsen.com

travanj 2014. - ožujak 2015. Izvor: Nielsen

Srpanj - Kolovoz 2015.

Polutrajne salame - Kupovne navike

Polutrajne salame čine najveći segment mesnih prerađevina te s visokom penetracijom od čak 93% uistinu predstavljaju trajnu vrijednost ove kategorije proizvoda

Trajna vrijednost P

opularnost mesnih prerađevina u Hrvatskoj dokazuje činjenica da ih kupuje 99% kućanstava, što ih svrstava među kategorije s maksimalnom penetracijom. S obzirom da je riječ o kategoriji visoke cjenovne osjetljivosti (visoka penetracija, visoka frekvencija kupovine) u kojoj su prosječne cijene pale za 4%, ne iznenađuje da u godišnjem razdoblju MAT Ožujak 2015. (travanj 2014. – ožujak 2015. vs travanj 2013. – ožujak 2014.) kupovina mesnih prerađevina za potrebe kućanstva količinski raste.

tržišta koncentrirano u rukama šest jakih igrača: Gavrilović, Konzum (trgovačke marke), Lidl (trgovačke marke), Perutnina Ptuj, PIK Vrbovec i Vindija. Vindijine salame (Cekin i Vindon) imaju najveći broj ekskluzivnih kupaca (kupci koji kupuju isključivo tu marku). Ima ih čak 306 tisuća. S druge strane, čak 412 tisuća kupaca kupuje i Vindijine i Konzumove salame (trgovačke marke). Preklapanje kupaca između četiri jaka igrača (Konzum TM, Lidl TM, Vindija, Perutnina Ptuj) je relativno nisko te iznosi 65 tisuća. Najveći stopu rasta u snažnoj ŠEST JAKIH IGRAČA konkurenciji bilježe Lidlove Polutrajne salame (parizer, trgovačke marke čije polupileća, posebna, tirolska, trajne salame kupuje svako mortadela i sl.) prate ovaj peto kućanstvo. Glavni potrend rasta te s 32% količinkretač rasta Lidlovih salama je switching između brenVindijine salame (Cekin i dova pri čemu Vindon) imaju najveći broj najviše uzimaju Vindijinim ekskluzivnih kupaca (1,2 milijuna kuna) te skog udjela čine najveći seKonzumovim salamama gment mesnih prerađevina. (1,1 milijun kuna). Afinitet Za potrebe kućanstva kurazmjene najveći je s Konpuje ih čak 93% kućanstava. zumovim salamama (indeks Ukupno je 4/5 vrijednosti afiniteta 127), a najmanji sa

Srpanj - Kolovoz 2015.

Tommy, Interspar i Konzum imaju najveći neiskorišteni potencijal u ovoj kategoriji

kategorijom i brendom. Share of wallet analiza pokazuje nam koliko uspješno trgovac uspijeva zadržati novac svog kupca koji kupuje kategoriju (ili brend) i kod njega i kod konkurencije. Ako se fokusiramo na prodaju salama Vindije kod sedam trgovaca (Konzum, Kaufland, Interspar, Billa, Tommy, Plodine, KTC), uočavamo kako

salamama PIK Vrbovca (indeks afiniteta 54). USPJEŠNOST TRGOVACA Uz klasične tržišne udjele brendova i trgovaca, GfK Consumer Panel omogućuje dodatne analize uspješnosti trgovaca u upravljanju

Preklapanje kupaca u kategoriji Polutrajne salame, MAT Ožujak 2015. (tisuća kupaca) Konzum 28%

Vindija 68% 305,5

63,3

179,4 11 50,8

137,2 50,9

77,8

116,8

64,9

35,8 Lidl 27%

51,4

17,1

5,5 8,7

Perutnina Ptuj 32%

www.jatrgovac.hr

99% udio hrvatskih kućanstava koja kupuju mesne prerađevine ANKETA

lojalnost u ovom segmentu. Stoga se može zaključiti kako trgovac koji se želi pozicionirati među Zvijezde treba osmisliti optimalni koncept upravljanja kategorijom, upravljanja brendom, upravljanja policom i upravljanja dodanom vrijednošću. Pritom ne mislimo na cjenovne ratove kao osnovni model rasta.

Tommy, Interspar i Konzum imaju najveći neiskorišteni potencijal te slabije od Plodina, Kauflanda, Bille i KTC-a zadržavaju novac svojih kupaca koji kupuju salame Vindije. U konkurenciji ovih sedam trgovaca, KTC i Kaufland najuspješnije zadržavaju novac kupaca Vindijinih salama jer imaju i visok potencijal kupaca i visoku

Mladen Kožić Client Relationship Manager

mladen.kozic@gfk.com

Izvor rasta Lidlovih trgovačkih marki u kategoriji Polutrajne salame, MAT Ožujak 2015. vs MAT Ožujak 2014. (u tisućama kuna)

Ukupni dobitci 5.340 Indeks afiniteta

Ukupni dobitci za Lidl TM u brend switchingu 4.742 Vindija

1.152

Konzum TM

1.056

127

Perutnina Ptuj

554

PIK Vrbovec

240

Gavrilović

Potencijal trgovaca u salamama Vindije, MAT Ožujak 2015. (u tisućama kuna)

Indeks iskorištenosti vrijednosnog potencijala

Visoki potencijal kupaca Visoka lojalnost kupaca

Vrijednosni potencijal (u tisućama kuna)

100

Zvijezde

Kaufland

KTC

Billa 50

Ostalo Plodine

-50

Tommy

-100

-40

Spar

Konzum

Razlika između konzumiranog i preferiranog

rvati su veliki “mesokusci” jer se meso redovito nalazi na trpezi gotovo svakog hrvatskog kućanstva. No, rezultat ankete otkriva kako si domaći potrošači ne mogu priuštiti ono meso koje uistinu preferiraju pa slijedom toga izbor mesa koje najčešće jedu i mesa koje najviše vole pokazuje značajno odstupanje. Trećina ispitanih građana (33,6%) svakodnevno jede meso, a nekoliko puta tjedno ovu namirnicu konzumira dodatnih 57,2% ispitanika, što znači da je velikih konzumenata mesa više od 90%. Nasuprot tome, onih koji meso konzumiraju nekoliko puta mjesečno ima 4,1%, a da meso konzumiraju rijetko ističe njih 3,3%. O popularnosti ove namirnice govori i podatak da samo 1,8% sudionika ankete navodi kako ne jedu meso. Upitani koju vrstu mesa najčešće jedu, uvjerljiva većina potrošača mesa (62,9%) ističe kako preferira piletinu. Svinjetina (18,9%) i teletina (14,4%) vrlo su blizu po stupnju konzumacije, dok još jedino puretina ima koliko toliko značajan udio od 3,4%. Janjetina s 0,2% i kozletina s 0,1% zauzimaju marginalan udio u konzumaciji. Dosta je drukčije mišljenje ispitanika kada su upitani koju vrstu mesa najviše vole. Tu je uočljiv značajan napredak janjetine koja je s udjelom od 14,8% gotovo izjednačena sa svinjetinom koja ima 14,9% udjela. U odnosu na stupanj konzumacije, bolji rezultat bilježi i puretina koja je najdraže meso za 6,4% potrošača. Prema tome, očito je kako vodeća piletina visok udio u konzumaciji duguje širokoj dostupnosti i pristupačnoj cijeni jer ovu vrstu mesa najviše voli tek 39,4% ispitanika, što je dosta veliko odstupanje u usporedbi s udjelom ljudi koji tu vrstu mesa konzumiraju (spomenutih 62,9%). To zapravo znači da čak 23,5% konzumenata piletinu jede samo zato što mora i što si ne može priuštiti neku drugu mesnu deliciju. Nauštrb piletine napredovala je i teletina koja je najdraža vrsta mesa za četvrtinu ispitanih (24,1%). Vrlo male udjele u preferenciji potrošnje mesa ima i divljač (0,3%) te zečetina (0,1%). Kobasica je na vrhu liste suhomesnatih proizvoda koji se najčešće konzumiraju s 26,8% udjela. Potom slijede špek/slanina s 19,9% i šunka sa 17,3%, a dvoznamenkast udio u konzumaciji ima još jedino parizer s udjelom od 11,5%. S druge strane, od suhomesnatih proizvoda koje potrošači najviše vole pršut je dobio najviše glasova (24%), a kobasica se spustila na drugo mjesto s 20,4% udjela. Potpuno identičan rezultat od 16,4% ostvarili su špek/slanina i šunka, a u stopu ih slijedi kulen s 15,4% udjela.

Potencijal -20

Relativni udio vrijednosnog potencijala Izvor: GfK Consumer Panel

www.jatrgovac.hr

Srpanj - Kolovoz 2015.

Istraživanje i razvoj U mnogim se tvrtkama poruka iz naslova načelno ističe kao smjernica poslovanja, no malo je kompanija koje su svoje interne rezerve znanja i ideja odlučile sistematizirati te pritom potaknuti sve zaposlenike na otvorenu komunikaciju i dijeljenje ideja. Upravo u tome PIK Vrbovec napravio je značajan korak naprijed

za kompanije PIK Vrbovec koja je danas vodeća mesna kompanija u Hrvatskoj, s više od 40 posto udjela na hrvatskom tržištu u kategoriji mesa i mesnih prerađevina, stoji povijest duga 70 godina. Najveći preokret u poslovanju kompanije dogodio se 2005. godine, kada PIK Vrbovec ulazi u sastav Agrokor koncerna. Kontinuiranim i intenzivnim ulaganjima u visoku tehnologiju i inovacije, koja su u proteklih deset godina premašila iznos od milijardu kuna, PIK Vrbovec je postao tržišni lider koji kreira trendove na domaćem i inozemnim tržištima. U cjelokupnom asortimanu brenda PIK nalazi se oko 1.500 proizvoda koji se, osim u Hrvatskoj, prodaju i na dvadesetak tržišta, kako u regiji, tako i u zemljama Europske unije. U PIK Vrbovcu ponosno ističu kako neprestano ulažu veliki trud u inovacije, osmišljavanje novih mesnih delicija te unapređenje tehnologija proizvodnje. Takvim strateškim pristupom u mnogočemu prelaze okvire mesne industrije, koja je u odnosu na ostale industrije robe široke potrošnje – uglavnom tradicionalna. Prava potvrda takve strategije kompanije i veliki korak naprijed, ne samo u mesnoj industriji nego i u

Srpanj - Kolovoz 2015.

Otvoreno I NOV

prehrambenoj općenito, je projekt PIK-a predstavljen tržištu ove godine pod nazivom “Manje je više”, što znači da niti jedan proizvod pod brendom PIK ne sadrži pojačivače okusa, umjetna bojila, gluten ni soju. Ovaj veliki projekt rezultat je višegodišnjeg rada cijele kompanije gdje su ključnu ulogu imali stručnjaci zaposleni u odjelu Razvoja.

USTROJ ODJELA Ulaskom u sastav Agrokor koncerna prepoznata je potreba za formiranjem jedinstvenog odjela, čija bi primarna zadaća obuhvaćala razvoj proizvoda pa je ubrzo osnovan odjel Razvoja. Odjel u kojemu radi osam visokokvalificiranih zaposlenika, predvodi direktorica Ines Bertinovec. “Glavna je premisa bila da zaposlimo

stručnjake kojima je kreativnost, vlastiti razvoj te unapređenje proizvoda i kompanije izuzetno važno”, kaže direktorica Bertinovec. Uzimajući u obzir nedostatak stručnjaka za mesnu indu-

striju na hrvatskom tržištu, pronalaženje odgovarajućeg profila zaposlenika pokazalo se izazovnim zadatkom pa stoga direktorica odjela ne krije zadovoljstvo svojim uspješnim timom. Inženjeri prehrambene PIK Vrbovec godišnje na tehnologije, tržište lansira i do 30 novih ili nutricionisti, inženjer kepoboljšanih proizvoda mije i stručno usavršeni www.jatrgovac.hr

2005. oformljen odjel Razvoja

ost za znanje VE IDEJE

tehničar specijalizirani su za pojedine kategorije proizvoda i proizvodnih procesa. PIK Vrbovec godišnje plasira i do 30 novih proizvoda na tržište, što je znatno iznad prosjeka mesne industrije pa se tvrtka opravdano pozicionira kao predvodnik trendova u svom sektoru. “Tijekom godine zajedno s kolegama iz marketinga kreiramo bazu ideja koja uključuje sva raspoloživa saznanja iz istraživanja tržišta, fokus grupa, sudjelovanja na sajmovima te praćenja trendova i noviteta”, ističe Bertinovec. Iznimno je bitna jako dobra suradnja i timski rad s odjelom marketinga na svakom projektu. “Svi proizvodi koji jednom uđu u razvojni proces, ujedno su i proizvodi koji će se plasirati na tržište. Vođeni primjenom najnovijih znanstvenih trendova i stvaranjem proizvoda najviše razine kvalitete, razvoj www.jatrgovac.hr

novog proizvoda ili poboljšanje postojećih proizvoda u PIK Vrbovcu živimo svaki dan”, ističe zamjenica direktora marketinga Jasenka Talapko Blažević. Na brojnim razvojnim pro-

industrijske uvjete da vidimo kako će se ponašati receptura”, kaže Diana te dodaje kako pritom iznimno važnu ulogu ima tehnička podrška. “Kada dobijemo odgovarajuće proizvode iz industrijske proizvodnje, PIKlub je interna inovacijska na njima platforma u kojoj se pratimo rok trajnosti, vrširazmjenjuju ideje i znanja mo senzorske analize, ispijektima radila je nutriciotivanja tržišta i fokus grupe nistkinja Diana Pavlić, koja da vidimo ima li taj proije u PIK Vrbovcu zaposlena zvod zaista potencijal na trveć 17 godina. Diana nam žištu”, dodaje Dijanin kolega je objasnila kako od zakljuIvan Magerle, također nutričaka dobivenih iz spomecionista te zamjenik direknutih istraživanja i praćenja tora razvoja. Put od ideje do trendova dobivamo gotov kobasica, šunki i mortadela proizvod u odjelu Razvoja. nije unaprijed determiniran “Krećemo od osmišljavanja pa je teško precizno reći ideje koju teoretski razradikoliko je vremena potrebno mo na papiru, a zatim poda bi se proizvod našao na stavljamo recepturu i obavpolicama trgovina. Ovisno ljamo probna testiranja. o težini zadatka i željenom Kad smo zadovoljni prvim ishodu, nije neuobičajeno probama, testiranja selimo u da složeni razvojni proces

traje i po godinu dana. Međutim, stručnjaci iz PIK-ovog odjela Razvoja imaju bogato iskustvo u suočavanju s profesionalnim izazovima. “Primjerice, ako razvoj proizvoda zahtijeva dodatne investicije u smislu razrade tehničkog aspekta proizvodnje, proces traje duže jer se dodatni tim bavi posebnim aspektom projekta. U krajnjem slučaju, može se dogoditi da krajnji plan produžimo”, nadovezuje se direktorica Ines. Manje zahtjevni razvojni projekti uključuju pak proizvode o kojima već postoji pozadinsko znanje i koje je moguće uklopiti na postojeće proizvodne linije pa proizvod može nastati u razdoblju od nekoliko mjeseci. PIKLUB Ono po čemu je PIK Vrbovec doista specifičan i primjer svim drugim proizvodnim kompanijama je interna inovacijska platforma, simboličnog naziva – PIKlub. Ambiciozno zamišljen, projekt počiva na dva krucijalna cilja: 1. otvaranje “bottom-up” internih komunikacijskih kanala u svrhu razmjene ideja na razini cijele kompanije, 2. međusobno povezivanje timova kako bi se pokrenulo sustavno upravljanje te dijeljenje znanja i inovacija. U PIK Vrbovcu duboko su uvjereni da svaki od 1.965 zaposlenika, koji u ovom trenutku rade u kompaniji, imaju korisna i vrijedna znanja, ideje i sugestije kojima se mogu unaprijediti pojedini proizvodi, poslovni procesi ili primjena tehnologije. PIKlub, čijih je 17 članova završilo odgovarajuću edukaciju, zaposlenicima neprestano stoje na raspolaganju, bilježe i razmatraju svaku pojedinu ideju na sastancima koji se održavaju svaka tri tjedna. Kako bi Srpanj - Kolovoz 2015.

Istraživanje i razvoj ojačali inovacijsku klimu, u PIK Vrbovcu je uspostavljen transparentan sustav prepoznavanja i nagrađivanja zaposlenika koji konstruktivnim idejama pozitivno utječu na cjelokupan proizvodni proces. “Potičemo ljude da kreativno razmišljaju i da imaju prostora iskazati kreativnost koju će poslodavac prepoznati i nagraditi”, pojašnjava Ines Bertinovec.

Drugi aspekt PIKluba uključuje povezivanje zaposlenika i odjela koji se ne susreću u svakodnevnom radu, ali koji zajedničkim naporima i znanjem efikasnije i lakše mogu doći do željenih rezultata. U PIK Vrbovcu s ponosom ističu da su prva kompanija u Hrvatskoj koja je razvila ovakav model upravljanja znanjem i internim komunikacijama, a očekivana korist vidljiva je već sada. TVORNICA 21. STOLJEĆA Usporedno s ulaganjima u obrazovanje i usavršavanje zaposlenika, u kompaniji je stavljen velik naglasak i na uvođenje impresivne tehnologije i stvaranje suvremenih, automatiziranih procesa proizvodnje. U PIK-u ne

Srpanj - Kolovoz 2015.

kriju zadovoljstvo u postavljanju trendova i na drugim razinama poslovanja. Naime, 2009. je u pogon puštena nova tvornica svježeg mesa, a tri godine potom nova tvornica trajnih kobasica, pogon za narezivanje i pakiranje PIK narezaka i skladište znatno većeg kapaciteta. “Kad je otvorena nova tvornica za trajne kobasice, kao najsuvremenija tvornica

posao pronašla upravo u PIK Vrbovcu. Na početku je radila u proizvodnji, a sada je kao članica odjela razvoja zadužena za polutrajne mesne proizvode i šunke. Zajedno s dvadesetak kolega, Ivana je angažirana i na organoleptičkom ocjenjivanju svojstava proizvoda u okviru senzorskog panela, koji na educiranoj razini uz ostale testove tržišta donosi odluke o plasmanu proizvoda na tržište. “Radimo preliminarna ocjenjivanja tehnoloških i drugih karakteristika proizvoda, a potom s drugim timovima odlučujemo koje ćemo proizvode testirati na skupinama potrošača”, pojašnjava Gregurić-Tissot. Važan aspekt u proizvodnji i modelima očuvanja svježine i kvalitete mesa i mesnih prerađevina svakako je i ambalaža. Svaki proizvod zahtijeva specifično pakiranje koje, osim trajnosti, proizvodu treba omogućiti i vizualnu prepoznatljivost. Primarnom, sekundarnom i tercijarnom ambalažom bavi se Ana Rešček koja je uključena u sve razvojne projekte, a na Fakultetu kemijskog inženjerstva i te vrste u regiji, imala sam tehnologije doktorirala je sreću što sam mogla raditi na temi aktivne ambalaže. na implementaciji i radnim Ističe da su najnoviji trend procesima dok smo transferirali proizvodnju u potpuno u pakiranju mesa pojedinačna pakiranja zbog čega automatiziranu tvornicu”, se troši više ambalaže po govori Valerija Šimunec, jedinici pakiranja, ali U kompaniji planiraju daljnji se i sačuva rast, povećanje izvoza i više hrane. otvaranje novih radnih mjesta Naročito izazovno područje za Anu predstavljaju materijali inženjerka prehrambene od kojih se izrađuju pakitehnologije, koja je u međuranja. “Iako izgleda da se vremenu upisala doktorat u ambalaža sastoji od jednog okviru projekta na kojemu materijala, tu je i do devet radi. Njena kolegica Ivana različitih slojeva u miGregurić-Tissot, koja je krometarskim veličinama diplomirala prehrambeno od kojih svaki ima svoju inženjerstvo na Prehrambefunkciju”, ističe Rešček, još no – biotehnološkom fakuljednom potvrđujući da je tetu u Zagrebu, svoj je prvi

uspjeh kompanije protkan konstantnim inovacijama. KAMPANJE I PLANOVI Zapažena kampanja PIK Vrbovca “Manje je više” pokrenuta je s ciljem da se potrošačima omoguće još kvalitetniji i zdraviji mesni proizvodi. U sklopu ove kampanje, PIK Vrbovec na stol svojih kupaca donosi samo najbolje mesne prerađevine bez pojačivača okusa, umjetnih bojila, glutena i soje te dodatno educira sve kupce koji brinu o pravilnoj prehrani, kao i one koji za to imaju zdravstvenih razloga. U kompaniji su prepoznali da potrošači imaju povjerenje u kvalitetne i zdravstveno ispravne proizvode koji su nutritivno obogaćeni, što se nadovezuje i na priznanje kroz oznaku “Meso hrvatskih farmi”. PIK je, naime, prva mesna industrija u Hrvatskoj koja je, zahvaljujući konceptu sljedivosti od polja do stola, zadovoljila uvjete za dobivanje navedene oznake. Sinergija bogate tradicije, moderne tehnologije i ulaganja u zaposlenike i dalje će predstavljati stratešku odrednicu poslovanja PIK-a, kaže nam direktorica marketinga Tihana Vujčić te otkriva kako planovi za budućnost uključuju i dodatno širenje na inozemna tržišta. “Primarno smo fokusirani na tržišta zemalja u regiji i Europskoj uniji te očekujemo daljnji rast izvoza koji sada ima oko 15 posto udjela u ukupnim prihodima tvrtke. Po svemu viđenom, hrvatska tvrtka ima se čime pohvaliti na zahtjevnom tržištu razvijenih zemalja, a svoj će planirani uspjeh i dalje temeljiti na aktivnom pristupu razvoju, praktičnoj primjeni novih znanja i implementaciji suvremenih tehnologija. Daria Rendulić redakcija@jatrgovac.hr www.jatrgovac.hr

www.jatrgovac.hr

Srpanj - Kolovoz 2015.

Motivacijski govor

Dr.sc. Jasminka Samardžija Motivacijski govornik d.o.o.

jasminka.samardzija@motivacijski-govornik.hr

ORGANIZACIJSKI SUSTAV

motiviranja i nagrađivanja Motivacijski sustav čini sveukupnost motivacijskih faktora, poticajnih mjera i strategija motiviranja koje se svjesno i sustavno ugrađuju u radnu i organizacijsku situaciju s ciljem motiviranja ljudi odnosno ostvarivanja ciljeva organizacije

emamo svi jednake potrebe, a samim tim niti jednake motivatore. Motivi se razlikuju. Tradicionaliste motivira sistem vjerovanja u tvrtku, estetičarima je važno da je lijepo, druge zanima novac i pitaju se što tu ima za mene, a neki su gladni znanja i uvijek žele znati više. Dok jedni vide motiv u individualnosti, snazi i autentičnosti, druge motivira pomaganje drugima i stavljanje interesa drugih ispred svojih interesa ili kombinacija navedenih motiva. Motivacijski sustav čini sveukupnost motivacijskih faktora, poticajnih mjera i strategija motiviranja koje se svjesno i sustavno ugrađuju u radnu i organizacijsku situaciju s ciljem motiviranja ljudi odnosno ostvarivanja ciljeva organizacije proizvodnosti, ekonomičnosti, produktivnosti i konkurentnosti. Zašto je potrebno nagrađivati zaposlenike? Kako bismo povezali ciljeve tvrtke sa zalaganjem zaposlenika, a motivirani zaposlenici postigli dobre financijske rezultate i bili konkurentni na tržištu rada jer tada tvrtka postaje poželjni poslodavac koji na taj način privlači nove kvalitetne zaposlenike i klijente,

Srpanj - Kolovoz 2015.

a da pritom zadržava postojeću fleksibilnost prilagođavajući se organizacijskim promjenama, ali i promjenama na tržištu. INTRINZIČNO VS. EKSTRINZIČNO Motivacija može biti intrinzična, a podrazumijeva poduzimanje aktivnosti radi vlastitog zadovoljstva, dakle proizlazi iz zaposlenika npr. Želim razviti svoje kompetencije, Želim isprobati granice svojih mogućnosti, Uživam u..., Najviše volim... Ekstrinzična je ona koja proizlazi iz vanjskih razloga, a aktivnosti se poduzimaju radi nagrade ili izbjegavana neželjenih posljedica: Kada učiniš (ovo)...dobit ćeš (ono), Završi ovaj zadatak i moći ćeš...

nog čovjeka i neefikasnog menadžera na kojeg ekstrinzična motivacija neće imati velikog utjecaja. Intrinzična motivacija je prirodna motivacija koja proizlazi iz naše potrebe za kompetentnošću i autonomijom. Čovjek je izražava riječima: Ovo je zanimljivo, Ovo je zabavno, Uživam u ovome što radim. Tako vanjski događaji ne mogu stvoriti intrinzičnu motivaciju, ali je mogu poduprijeti i potpomoći ako ona već postoji. Zato razborita upotreba vanjskih stimulansa može utjecati ne samo na ekstrinzičnu nego i intrinzičnu motivaciju neke osobe. Intrinzičnu motivaciju treba stalno unapređivati jer od toga osoba ima koristi na planu ustrajanosti, kreativnosti, konceptualnog razumijevanja i subjektivnog osjećaja dobrobiti. Motivacija je rezultanta dviju sila: tendencije i želje za uspjehom i želje za izbjegavanjem neuspjeha, odnosno strah od greške i neuspjeha.

POKRETAČKA SNAGA Što to pokreće ljude, a da nije novac? Zanimljiv i izazovan posao, zadaće koje uključuju samopotvrđivanje, napredovanje u karijeri i Informacija, znanje, moć i nagrade poslovni kontakti, dobri radni uvjeti, klizno radno omogućavaju zaposlenima vrijeme, kraći radni tjedan ili mogućnost rada od slobodnije djelovanje kuće, podizanje digniteta, Važno je imati na umu da je potrebno fiziološkog zdravlja, intelektualnog nagraditi ono ponašanje koje želite i emocionalnog rasta, promicanje potaknuti. Ukoliko postavimo osobu konstruktivnih socijalnih odnosa sa koja nema intrinzičnu motivaciju za suradnicima, poticajna radna okolina postignućem, dobit ćemo nezadovolji status radnog mjesta kao i organizawww.jatrgovac.hr

vlastiti cije. Percepcija drugih o Vama se itekako mijenja ukoliko radite u dobroj tvrtki na dobroj funkciji, a nije ovisna isključivo o Vašim kompetencijama. Trendovi reward managementa ukazuju na to da osnovna plaća iz perspektive zaposlenika predstavlja vrijednost kojom on pridonosi organizaciji. Povišica odnosno rast osnovne plaće trebala bi zaposleniku pružati jasnu sliku rasta njegovog doprinosa kompaniji. Varijabilni bi dio plaće trebao prezentirati vrijednost rezultata koje zaposlenik postiže, a beneficije predstavljaju odraz priznanja i podrške zaposleniku, ali i pozitivan doprinos kompanije u postizanju ravnoteže između posla i rada. Otkrivanje vlastitih potencijala je izuzetan motivator.Vlastiti uspjeh je najbolji motivator. Ljudi vole pohvale, žele priznanja, status, vole kada ih se

uvažava, vole koristiti svoje sposobnosti. Osnaživanje (empowerment) opisuje organizacijske aranžmane koji zaposlenicima daju veću autonomiju i odgovornost za donošenje odluka. Osnaživanjem zaposlenika raste motivacija za izvršavanje zadataka jer ljudi unapređuju svoju vlastitu efektivnost, a birajući način na koji će izvršiti zadatak koriste svoju kreativnost. Četiri ključna elementa omogućavaju zaposlenima slobodnije djelovanje u izvršenju svojih zadataka, a to su: informacija, znanje, moć i nagrade. www.jatrgovac.hr

uspjeh je najbolji motivator

Porastom moći zaposlenika raste i njihova motivacija za ostvarenje zadataka jer oni tada unapređuju svoju vlastitu efikasnost.

jedinci s takvim potrebama više teže zadacima koje karakterizira socijalna interakcija. Motiv postignuća postaje ključni faktor ekonomske uspješnosti i bitna dimenzija poduzetničkog duha, MOTIVACIJA POSTIGNUĆEM a povezanost između potrebe postiProfesori američkog Sveučilišta gnuća i menadžerskog potencijala je Harvard David McClelland i John potvrđena istraživanjima. To je trajna Atkinson razvili su teoriju motivacije karakteristika ličnosti, a nesumnjivo postignućem. Primjer: Na razgovoru je da najveću motivacijsku snagu ima aktivnost koja Porastom moći zaposlenika raste i njihova maksimizira sve te dimenzije. motivacija za ostvarenje zadataka Nadalje, imamo i teoriju kogniza posao kandidat kaže: “Želim potivne evaluacije. Primjer: Dominika sao u kojem mogu dobivati zadatke i je završila studije dizajna i zaposlila potom preuzeti osobnu odgovornost se. Plaća joj je bila ispod standardne u za njihovo izvršenje. Želim zadatke toj branši, a jedan komentar njezinog koji imaju umjerenu mogućnost riziposlodavca objasnio je cijelu priču. ka, želim svoj tim ljudi kojima mogu Dominika tako voli taj posao da bi ga upravljati, a od organizacije očekujem radila i bez novčane naknade. Teško je ući u cipele nekoga drugog. Što Vi volite raditi najviše od svega? A sada zamislite da Vam netko oduzme mogućnost bavljenja tom aktivnošću. A što bi se dogodilo kada biste dobili priliku raditi baš ono što volite i još bi Vas za to plaćali? Osmijeh i osjećaj koji sada imamo je indikativan, a materijalno nagrađivanje pada u drugi plan. Ili možda ne? Ovisno je o osobnom rangiranju motiva. Čekate li kraj radnoga dana kako biste konačno radili ono što volite? Teorija kognitivne evaluacije tvrdi kako davanje ekstrinzičnih nagrada za ponašanje koje je prije pružalo intrinzično zadovoljstvo ima tendenciju smanjivanja ukupne razine motivacije. Kada se nekome dodijeli ekstrinzična nagrada za obavljanje zanimljivog posla, to uzrokuje pad interesa za sam zadatak. Osoba doživljava gubitak kontrole nad vlastitim ponašanjem tako da se smanjuje prijašnja intrinzična mopovratnu informaciju, praćenje radne tivacija. Pitanje koje se nameće je uspješnosti, plaću i javnu pohvalu. čemu onda služi mjerenje radne Spreman sam za rad. Kada krećemo?” uspješnosti i nagrađivanje usklađeKandidat je osoba koja je usmjereno s rezultatima rada? Iako je teona na visoko postignuće, a motiv je rija dobila mnoge potvrde u istratežnja za uspjehom. Ovako konciživanjima primila je jednako tako i piran model proširio je McClelland brojne kritike u pogledu metodolododajući dvije nove varijable, a to gije korištene u tim istraživanjima su moć i afilijacija. Potreba za moći i interpretacije dobivenih rezultata. manifestira se u želji i tendenciji za Vrijedi razmisliti o navedenom te utjecajem i kontrolom ponašanja pozitivno iskoristiti i potaknuti drugih. Afilijativna potreba izražava potencijal pojedinca otkrivanjem težnju za pripadnošću i povezanošću onoga što njega uistinu raduje. s drugim ljudima, a to znači da poSrpanj - Kolovoz 2015.

Neka egida

Danas kompanija zapošljava 2.773 zaposlenika, od kojih su čak 68 posto žene. Ovim putem želimo zahvaliti svim našim zaposlenicima što nam već 10 godina pomažu da rastemo!

Lipanj - Srpanj 2015.

www.jatrgovac.hr

Lipanj - Srpanj 2015.

Intervju

DJELATNICI ČINE RAZLIKU

Pošten odnos prema djelatnicima sastavni je dio Sparove filozofije od samoga početka. To je jedini ispravan put za uspjeh na tržištu jer upravo cijenjeni i zadovoljni djelatnici u najboljem svjetlu reprezentiraju našu tvrtku, kaže Helmut Anton Fenzl, predsjednik Uprave Spar Hrvatska d.o.o.

mamo jako puno djelatnika koji rade u Sparu od prvoga dana, a mnogi od njih napredovali su od prodavačica pa sve do voditeljica poslovnica, ističe Fenzl.

Možete li ukratko dati presjek poslovanja Spara Hrvatska od otvorenja prvog INTERSPAR hipermarketa u Zadru 2005. godine pa do danas? Koji su glavni događaji obilježili vaših prvih deset godina u Hrvatskoj?

Vjerujem da u ime svih zaposlenih mogu reći da smo ponosni na sve što smo napravili u ovih prvih deset godina. Počeli smo u Zadru 2005. godine te ovaj dalmatinski grad volimo zvati “kolijevkom” Spara u Hrvatskoj. Nakon toga se sve odvijalo vrlo brzo. Do 2009. smo već imali šest INTERSPAR hipermarketa. A upravo ta, 2009. godina, bila je za nas uistinu izuzetna: pored dva otvorenja INTERSPAR hipermarketa preuzeli smo Ipercoop hipermarkete te otvorili prvi SPAR supermarket. Narednih godina nastavili smo sa širenjem mreže, a 2012. smo uveli i novi format trgovine – SPAR gradske supermarkete – koji su otvoreni u Zagrebu, najprije u stambenim naseljima Sopot i Središće u Novom Zagrebu. A onda je došla za nas značajna 2014. godina koju je obilježilo preuzimanje 20 trgovina Dione te otvaranje prestižne “flagship” prodavaonice u sklopu pošte u Jurišićevoj ulici u strogom centru Zagreba. U 2015. smo ušli vrlo radno: otvorili smo supermarkete u Varaždinu, što

Srpanj - Kolovoz 2015.

nam je ujedno drugi supermarket u tom gradu, pa prekrasnu trgovinu u ulici grada Mainza te nešto ranije veliki supermarket u Dubravi. Kako ste zadovoljni ostvarenim rezultatima u 2014. godini? Koliko je iznosio ukupni promet tvrtke?

Trenutno Spar zauzima oko 6 posto hrvatskog tržišta. U 2014. smo rasli 8,6 posto, što znači da smo među najbrže rastućim trgovačkim lancima. Bruto promet narastao je na više od

“Spar u ovom trenutku zauzima oko 6 posto hrvatskog maloprodajnog tržišta” 2,4 milijarde kuna, a to je samo djelomično posljedica integracije prodavaonica Dione u Sparovo poslovanje. Kroz koliko poslovnica djeluje Spar Hrvatska? Kako ste zadovoljni s integracijom bivših trgovina Dione te možete li reći nešto više o investicijama u prilagodbu kako osoblja, tako i samih prodajnih prostora?

Spar Hrvatska u ovom trenutku posluje u ukupno 52 poslovnice: 17 velikih INTERSPAR hipermarketa i 35 SPAR supermarketa. Akvizicijom Dioninih trgovina preuzeli smo poslovanje i sve djelatnike, dok smo prostore uzeli u dugoročni najam. Ovakav način preuzimanja pokazao se

vrlo učinkovitim. Dionini radnici su redom sve iskusni djelatnici s dugogodišnjom praksom koji znaju svoje kupce te kako dišu kvartovi oko njihovih trgovina, tko su im susjedi, koje su im navike. Prošli su temeljnu edukaciju upoznavanja s našim sustavom rada te asortimanom, a dali smo im i mogućnost da se premjeste u filijale koje su im bliže mjestu stanovanja. Što se tiče uređenja, većinu trgovina smo zatekli u vrlo dobrom stanju i tu su bili potrebni samo manji zahvati, prvenstveno promjene Sparovog POS materijala i dakako prilagodba korporativnog identiteta. Pet trgovina smo pak preuredili, a zadnja takva investicija bila je ovog proljeća u Zaprešiću. Za ljeto planiramo renoviranje još dvije trgovine. Kolika je ukupna površina svih Sparovih trgovina te postoje li značajne razlike u ponudi asortimana između vaših formata hipermarketa i supermarketa?

INTERSPAR hipermarketi su velike prodajne površine od 3.000-5.000 četvornih metara, supermarketi su nešto manji s površinom od 1.0002.000 četvornih metara, dok gradski supermarketi većinom imaju od 400-600 kvadrata prodajne površine. Veličina prostora diktira i asortiman. U velikim hipermarketima imamo i do 40.000 različitih proizvoda i to je jedan od razloga zašto nas kupci odabiru za veliku kupovinu. U manjim trgovinama naglasak je na svježem asortimanu uz osnovne živežne na-

www.jatrgovac.hr

2005. početak poslovanja Spara u Hrvatskoj mirnice i neprehranu koje se kupuju svakodnevno. Koliko ukupno kupaca na godišnjoj razini prođe kroz trgovine Spara Hrvatska te koliki je dnevni prosjek posjete? Po čemu je Spar specifičan u odnosu na konkurenciju te koji su ključni argumenti kojima privlačite svoje kupce i osiguravate njihovu vjernost?

Godišnje uslužimo više od 30 milijuna kupaca. Već sam naglasio da je širina asortimana jedan od razloga zašto nam se kupci vraćaju. U nekim istraživanjima koje smo proveli, kupci navode kako se u našim trgovinama osjećaju ugodno te kako vjeruju da su

lice, da tako kažem, “napunimo” proizvodima hrvatskih proizvođača. Ima još nešto što je naša prednost, a to su privatne robne marke. Naime, mi

“Puno ulažemo u edukaciju te smo lani imali više od 16.000 sati internog školovanja” smo u nekim našim robnim markama otišli korak dalje pa nudimo specifične proizvode, odnosno proizvode za specifične potrebe određenih skupina kupaca. Tako, na primjer, nudimo vegetarijanske proizvode robne marke SPAR Veggie, proizvode bez glutena i laktoze SPAR free from, posebno prilagođene proizvode Vital za osobe koje traže zdraviju prehranu. Tu su naravno i Natur pur BIO proizvodi koje smo počeli uvoditi prije gotovo deset godina, a sada sigurno imamo najširi asortiman na tržištu. Koliko imate djelatnika u ovom trenutku? Koliki je iznos u ovih deset godina poslovanja izdvojen za plaće djelatnika te kakva je njihova spolna i dobna struktura?

Helmut Anton Fenzl Spar Hrvatska

artikli koje kod nas kupuju kvalitetni. Sve više ulažemo u edukaciju naših djelatnika pa se tako i kvaliteta usluge i ljubaznost osoblja navodi kao razlog povratka u naše trgovine. Pomno slušamo što nam govore naši kupci i znamo da rado kupuju hrvatske proizvode pa smo se potrudili da naše powww.jatrgovac.hr

Svoje smo poslovanje započeli s nešto više od 200 ljudi, dok u ovom trenutku u Sparu radi 2.773 djelatnika. Samo u posljednjih nekoliko mjeseci zaposlili smo gotovo 300 djelatnika. Moram napomenuti da bez obzira na teške tržišne uvjete krize, u ovih deset godina isplata plaće nikada nije bila upitna. Do sada smo kumulativno za plaće izdvojili 1,25 milijardi kuna. Prosječna dob zaposlenika je 38,14 godina, a čak 65 posto su žene tako

da nam sigurno nitko ne može prigovoriti da nerado zapošljavamo žensku radnu snagu. Dapače, voditelji poslovnica su većinom žene pa čak i na nivou direktora većinu čini ženski kadar. Imamo jako puno djelatnika koji rade u Sparu od prvog dana, a mnogi od njih napredovali su od prodavačica pa sve do voditeljica poslovnica. Smatrali smo da na neki način moramo zahvaliti svim djelatnicima koji su pomogli da Spar raste i napreduje pa smo povodom deset godina izdali monografiju koja je rađena samo za djelatnike. Svaki primjerak monografije je personaliziran i svakome je osobno uručen. To je na neki način naša zahvala za trud, a djelatnicima će ostati kao trajna uspomena. Koliko kao tvrtka poklanjate pozornosti edukaciji svojih djelatnika? Na koji način se provodi njihovo osposobljavanje?

Svi djelatnici prije nego što počnu raditi prolaze edukaciju, čak i u upravi gdje se edukacija odvija kroz sve odjele kako bi dobili predodžbu tko što radi i tako znali cijeniti tuđi rad. To će im pomoći i u boljoj organizaciji svojeg posla u budućnosti. Stari, osposobljeni djelatnici pomažu u edukaciji kolega koji počinju raditi u novim poslovnicama. Zadarska ekipa puno puta je uskakala i pomagala kod otvorenja novih filijala. Kada smo preuzeli Ipercoopove trgovine pun autobus kolega iz Zadra je iznenadio već jako umorne zagrebačke kolege. Ušli su u trgovinu pjevajući i bilo je dirljivo kako su ih iznenadili i obradovali. Educirani zaposlenik je jedan od ključnih uvjeta za uspješno poslovanje. Jako puno polažemo na edukaciju i organiziramo

“Hrvatski su proizvođači u 2014. kroz Sparovu mrežu ostvarili 50 milijuna eura izvoza” posebne seminare za specifične poslove, npr. za mesare, blagajnice, pekare, ali i za rukovodeći kadar. U 2014. smo imali više od 16.000 sati internog školovanja, a uskoro počinjemo s e-learningom, online platformom za učenje. Već sam rekao da su mnogi zaposlenici u tvrtki napredovali, recimo od prodavačice do voditeljice poslovnice, od Srpanj - Kolovoz 2015.

Intervju

dekoraterke do stručnog suradnika u marketingu. Vrijedi spomenuti kako je dobar dio zaposlenih u centrali došao iz prodavaonica. U kojoj mjeri se trudite privući nove kadrove te na koji način zainteresirani prodavači mogu doći u kontakt s vama? Kako provodite selekcijski proces?

Na našoj web stranici objavljujemo sve aktualne natječaje, ali isto tako postoji e-mail adresa preko koje nam svi zainteresirani mogu slati svoje molbe. S obzirom na našu konstantnu ekspanziju, stalno tražimo nove stručne i vodeće kadrove. Pratimo forume i mišljenja javnosti i može se zaključiti da smo vrlo poželjan poslodavac. Na primjer, kada smo otvarali filijalu u Varaždinu, javilo se više od 1.000 kandidata za 30 radnih mjesta. Tijekom godina razvili ste odličnu suradnju s hrvatskim proizvođačima te im pomogli da iskorače i izvan granica naše zemlje. Možete li pojasniti kako se odvija ova suradnja te koliki promet ostvaruju hrvatski proizvođači u Sparovoj mreži izvan Hrvatske?

Prvenstveno želim istaknuti kako su od prvog dana na našim policama bili zastupljeni gotovo svi hrvatski dobavljači. Sa svim dobavljačima ima-

Srpanj - Kolovoz 2015.

mo odličnu suradnju. Dapače, dobri partnerski odnosi i redovno plaćanje za mnoge je bio temelj opstanka kroz sve ove teške godine. Samo u prošloj godini plasirali smo proizvoda hrvatskih dobavljača na police Spar koncerna u inozemstvu u vrijednosti 50 milijuna eura. Cedevita, Čokolino, Argeta, pršut i salame PIK Vrbovca, proizvodi Leda, Dukata, Vindije samo su dio proizvoda koji su već sada na policama Spara izvan Hrvatske. Ula-

“Ukupno smo u ovih deset godina za plaće djelatnika izdvojili 1,25 milijardi kuna” zak na Sparove police za male, lokalne proizvođače omogućili smo i kroz suradnju na SPAR Premium proizvodima. Takvi proizvođači često imaju kvalitativno izvrstan proizvod koji se radi u malim serijama u manufakturnim uvjetima i nemaju dovoljno sredstava niti znanja za adekvatnu promociju i marketing. U tome im možemo pomoći putem naših robnih marki. Mnogi hrvatski lokalni proizvođači rasli su s nama i Spar se u tome dokazao kao pouzdan partner. Dobri pri-

mjeri za to su Mariolina s Krka, Pršut Voštane, Pisinium iz Pazina, Ingomat iz Samobora, mljekara BIZ iz okolice Požege, Viksi iz Vinkovaca te Euromilk iz Zeline. Zahvaljujući centralnom skladištu u prilici smo širiti suradnju i kod nabavke svježeg voća i povrća na sve više obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Nažalost, mnogi nemaju dostatne količine pa ih potičemo da se što više udružuju. Zadnjih ste godina izuzetno aktivni u širenju svoje maloprodajne mreže. Planirate li nastaviti jednakim tempom i do kraja ove godine? U kojim dijelovima Hrvatske možemo očekivati nove Spar trgovine?

Mi sigurno nećemo stati s razvojem. Naši planovi su i dalje ambiciozni. Nikada nismo bili nepromišljeni, nego smo pomno pratili razvoj situacije na tržištu i to je jedan od razloga našeg kontinuiranog rasta i uspjeha. Za sljedeće godine imamo dosta projekata u planu. Nadamo se da ćemo uspjeti otvoriti prvu trgovinu u Istri, čekaju nas novi projekti u Rijeci i okolici, u Splitu trgovina u novom trgovačkom centru, a i dalje namjeravamo nastaviti s otvaranjem gradskih SPAR supermarketa, odnosno malih kvartovskih trgovina. www.jatrgovac.hr

www.jatrgovac.hr

Srpanj - Kolovoz 2015.

Katalozi i letci – Tržište

Lice odnosa Katalozi i letci postali su poput osobne karte trgovaca koja predstavlja lice njihove komunikacije s kupcima. Ono se stalno uljepšava i unapređuje, mora izgledati atraktivno i nuditi kvalitetnu vrijednost svaki dan jer kupac uvijek traži samo najatraktivniju ponudu

orba za mjesto u svijesti potrošača odvija se na svim frontovima, bez obzira o kojem je mediju i vidu promocije riječ. Strukturirana i jasno usmjerena komunikacija nešto je bez čega današnji proizvođači i trgovci ne mogu zamisliti svoje mjesto u maloprodaji robom široke potrošnje te se na sve načine trude osmisliti i prezentirati svoj imidž, asortiman i pogodnosti za potrošače. Kako se o potrošnji ne može govoriti a da se pritom ne osvrnemo na krizu i utjecaj koji recesijsko okruženje ima na psihu potrošača te njihovu spremnost (i mogućnost) potrošnje, jasno je da su u tom vremenu pojedini oblici odnosa s kupcima izrasli na temeljima komunikacije pogodnosti i ostvarivanja lojalnosti, ali u tim uvjetima nedvojbeno glavna motivacija za kupnju ipak predstavlja njena preuzvišenost - cijena. I to što niža cijena. A upravo za komunikaciju cijena i ponude jedan od najprikladnijih medija je definitivno katalog ili letak trgovačkih lanaca.

Srpanj - Kolovoz 2015.

kataloga, ova djelatnost je u 2014. doživjela svoj vrhunac s ukupno tiskanih 332,7 milijuna komada, što je za gotovo 100 milijuna komada više nego u godini ranije (226,3 milijuna komada). Preciznije podatke o kretanjima na tržištu ponudila je specijalizirana agencija Focus. Gledajući bruto oglasnu vrijednost, tržište letaka u Hrvatskoj svoj je vrhunac doseglo 2013. godine kada je vrijedilo nešto više od milijardu kuna da bi se u 2014. blago spustilo do vrijednosti od 945 milijuna kuna. Sve do lanjskog pada ovo je tržište od 2008. bilježilo eksponencijalni rast započevši s inicijalnih 295 milijuna kuna te je u idućih nekoliko godina U svijesti potrošača letak za postaje sve ozbiljniji argument poraslo ukupno tri i pol puta. pri odluci za kupnju Usporedo s tim, broj poslovnih (komercijalnih) promocija (pojedinačni kataloga. Druga kategorija katalozi/letci) rastao je iz koja se odnosi na kataloge i godine u godinu te je sa 125 letke trgovaca u službenoj se tisuća u 2008. došao na 274 statistici vodi pod nazivom tisuće u 2014. godini. To “Ostali tiskani poslovni (koznači da je lani, unatoč rastu mercijalni) materijal i slično broja promocija za gotovo (isključuje poslovne katalo15 tisuća izdanja, ukupna ge)”. Za razliku od poslovnih bruto oglasna vrijednost STATISTIČKI POGLED U statističkim pregledima katalozi i letci trgovaca promatraju se u sklopu dvije kategorije koje mogu dati određenu općenitu sliku ovog segmenta poslovanja. Prema podacima koje smo dobili od Hrvatske gospodarske komore, djelatnost “Tiskanje poslovnih (komercijalnih) kataloga” u 2014. godini ostvarila je značajan pad u odnosu na ranije godine kada se njihov broj kretao blizu pola milijarde tiskanih kataloga da bi u 2013. i premašio tu brojku dosegavši 531,8 milijuna komada. Međutim, lani je došlo do snažnog pada te je godina zaključena sa samo 234,5 milijuna otisnutih

pala za nepunih 68 milijuna kuna. Ukupno gledano, u promatranom sedmogodišnjem periodu zabilježeno je 1,5 milijuna promocija, čija je kombinirana bruto oglasna vrijednost iznosila 4,8 milijardi kuna. LERES ISTRAŽIVANJE Tvrtka Focus Research International osnovana je u Austriji 1994. godine, a na hrvatskom tržištu djeluje od 2007. godine. Riječ je o tvrtki koja je neupitni autoritet kada je riječ o svijetu letaka i kataloga trgovaca koja sustavno obrađuje ove vrste objava te ih analizira prilagođenim alatima kako bismo dobili sliku ovog kowww.jatrgovac.hr

274.000 broj objavljenih kataloga/letaka u 2014.

a s kupcima Vindija je u 2014. bila uvjerljivo vodeći oglašivač po bruto oglasnoj vrijednosti

munikacijskog kanala koji u zadnjih nekoliko godina sve više dobiva na značaju. Focus danas posluje u 31 zemlji Europe, ima 970 klijenata te ukupno 480 zaposlenika. Istraživanje LERES (LEaflet REsearch Study), Focus provodi svake dvije godine tijekom lipnja. “Istraživanje je upravo provedeno pa možemo ekskluzivno objaviti i određene rezultate koji otkrivaju kakav je sadašnji stav domaćih potrošača spram informiranja putem letaka. Pažljivom analizom dobivenih podataka možemo zaključiti kako se iz godine u godinu bilježi trend rasta značaja kataloga i letaka trgovačkih lanaca www.jatrgovac.hr

te je očita njihova sve bolja prihvaćenost od strane čitatelja odnosno kupaca”, ističe Erlanda Ivić-Mandić, direktorica Focusa za Hrvatsku. Istraživanje se provodi metodom telefonskog intervjua na uzorku od 500 građana Republike Hrvatske

pokazali su kako ogromna većina ispitanika, njih čak 91%, prima kataloge/letke trgovaca, promotivna pisma na kućnu adresu ili novine koje sadrže ovakav oblik promocije u obliku umetka. Pritom je riječ o rastu od devet postotnih bodova u odnosu na istovjetno Tržište letaka u periodu od istraživanje 2008. do 2014. godine bilježi provedeno 2011. godine, eksponencijalni rast čime je Hrvatska došla starijih od 15 godina pri u europski vrh kada je riječ čemu je uzorak nacionalo ovakvom obliku inforno reprezentativan prema miranja potrošača. Naime, uzrastu, spolu i regionalnoj ispred Hrvatske su u 2013. zastupljenosti. Rezultati bili jedino Češka i Poljska istraživanja iz 2013. godine koje imaju doseg od 92%, a

iza trećeplasirane Hrvatske dolaze Slovenija (90%), Slovačka (89%), Austrija (81%), Mađarska (73%), Srbija (63%), Rumunjska (62%) i Bugarska (60%). Aktualno LERES istraživanje u Europi je još u tijeku pa ostaje za vidjeti hoće li se ovaj trend rasta povjerenja u letke nastaviti i u 2015. godini ili je možebitno došlo do saturacije tržišta. KORISNICI LETAKA Aktualitet koji možemo analizirati je usporedba korištenja letaka kroz godine. Pogledamo li općenito stanje korištenja svih letaka (bez obzira na djelatnost poduzeća koja ih izdaju), u 2015. Srpanj - Kolovoz 2015.

Katalozi i letci – Tržište godini čak 28% čitatelja letke koristi za kupovinu, što je dramatičan rast u odnosu na stanje iz 2013. kada je letke za kupovinu koristilo 6% čitatelja (u 2011. ih je bilo 5%). U aktualnom istraživanju iz 2015. natpolovični udio od 52% ispitanika navodi kako letke detaljno pregledaju; za usporedbu, takvih je 2013. bilo 33%, a 2011. tek 20%. Oba navedena pokazatelja zorno govore o tome da potrošači sve ozbiljnije doživljavaju letke koji im služe kao važan oblik informiranja za kupnju ili donošenja odluke za kupnju. Usporedo s tim smanjuje se broj čitatelja koji površno pregledavaju letke. Njih je u 2015. bilo 19%, što je dvostruko manje od stanja iz 2013. kada ih je bilo 40% (37% u 2011.). No, možda i najzanimljiviji zaključak istraživanja je udio ispitanika koji bacaju letke. Takvih gotovo da i nema. Naime, u 2015. letke baci bez pregledavanja samo 1% ispitanih, dok je u 2013. to činilo 13%, a u 2011. ukupno 18% čitatelja. Najnoviji podaci za 2015. godinu pokazali su i kakav je stav čitatelja kada

smanjen je udio onih koji letke u 2015. detaljno pregledaju na 28% u odnosu na 2013. kada ih je bilo 34% (u 2011. samo 19%). Površno letke u 2015. čita 12% ispitanika, što je značajno manje u odnosu na prethodne dvije godine (2013. – 21%, 2011. – 24%). U 2015. godini čak 57% čitatelja U Hrvatskoj je u koristi letke supermarketa 2013. bilo ukupno prilikom kupovine 78% korisnika letaka i kataloga trgovaca, što se radi o letcima/katalozima je značajan porast u odnosu isključivo trgovaca pretena 2011. kada ih je bilo 62%. žito prehrambenim proiRast korištenja letaka prisuzvodima. Sasvim logično, tan je u svim maloprodajnim proizvodi za svakodnevnu kanalima, a kategorija preegzistenciju donose još veću razinu povjerenja u letke, što hrane je pritom vodeća jer letke ove vrste u 2013. koristi najbolje sugerira podatak da u 2015. čak 57% čitatelja ove 72% korisnika (+16% u odnosu na 2011.), zatim dolaze promotivne materijale koritrgovački centri/robne kuće sti prilikom kupovine čime je napravljen ogroman korak te robne kuće s namještajem naprijed u odnosu na 17% iz sa 63% udjela (+18%), trgovine elektronikom imaju 2013. i 13% iz 2011. godine. 60% (+21%), trgovine odjeS obzirom na tako osjetan ćom 54% (+18%), trgovine rast korištenja za kupovinu,

Srpanj - Kolovoz 2015.

sportskom opremom 49% (+14%), drogerije 46% (+11%), te uradi sam trgovine s 38% udjela (+6%). KRETANJA U 2014. U promatranom sedmogodišnjem periodu (2008. – 2014.) porastao je udio promocija prehrambenih proizvoda. I dok je, primjerice, udio prehrane u bruto oglasnoj vrijednosti tržišta u 2009. godini iznosio 36,5%, u 2013. je narastao na 47,7% da bi se u 2014. blago spustio za nekoliko decimala na 47,3% udjela. Udio proizvođačkih brendova zadnjih je godina vrlo stabilan te je lani iznosio 46%, dok je udio trgovačkih marki najvišu razinu dosegao 2013. godine sa 17%, dok je lani taj udio manjih ali još uvijek respektabilnih 15%. Tijekom 2014. godine u segmentu trgovine robom široke potrošnje prosječno je objavljeno 59 letaka tjedno, odnosno ukupno 3.047 na razini cijele godine.

Najoglašavanije kategorije su meso i mesni proizvodi s udjelom od 10,4%, a slijede kućanski uređaji i oprema s 8,2% te dvije kategorije s približno istim udjelima slatkiši/grickalice sa 6,6% i mliječni proizvodi sa 6,1%. Od oglašivača Vindija je lani bila uvjerljivo vodeća po bruto oglasnoj vrijednosti zaključivši godinu s udjelom od blizu 6,8%, što je gotovo dvostruko više od vrijednosti koju su ostvarila prva dva pratitelja - Podravka i Henkel (po 3,5%). Na razini udjela od oko 3% nalaze se Procter & Gamble (3,2%), Dukat (3,1%), PIK Vrbovec (3%) i Kraš (2,9%), a nešto iza njih slijede Saponia s 2,2% i Ledo s 2,1%. Listu vodećih oglašivača u lecima zaključuju Franck (1,5%), Nestlé (1,4%), Zvijezda (1,3%) i L’Oreal (1,1%). DIGITALIZIRANI POTROŠAČ Osim letaka koji se tiskaju i dostavljaju na adresu potrošača, važna komunikacijska www.jatrgovac.hr

91% udio potrošača koji primaju kataloge/letke trgovaca Udio potrošača koji barem ponekad primaju letke, kataloge, osobno adresirana pisma ili promotivne dodatke u sklopu novina/časopisa u svoj poštanski sandučić Austrija

81% Bugarska

Broj objavljenih kataloga/letaka supermarketa 2008.

1.676

2009.

2.044

2010.

2.209

2011.

2.283

2012.

2.620

2013.

2.727

2014.

3.049 Izvor: Focus ispitivanje tržišta

60% Hrvatska

91% Češka

92% Mađarska

73% Poljska

92% Rumunjska

62% Srbija

63% Slovačka

89% Slovenija

90% Izvor: Focus ispitivanje tržišta

platforma koja sve više doprinosi važnosti ove vrste promocija je internet. Jedan od najagilnijih portala na domaćoj web sceni u domenu trgovačkih kataloga i letaka je Jeftinije.hr. Ovaj je portal tijekom prošle godine objavio ukupno 4.409 kataloga i letaka u 13 različitih kategorija od gotovo 200 trgovina. Kategorije Dom&Vrt, Supermarketi te Ljepota i zdravlje naju-

Ured i Škola objava novih kataloga uglavnom temelji na sezonskim razmacima. “Među najgledanijim katalozima neovisno o kategoriji u 2014. godini bili su katalozi lanaca Konzum, Lesnina i Kaufland koji imaju uvjerljivo najveći mjesečni broj pogleda, a osim spomenutih lanaca, u Top 5 kataloga prema prosječnom broju mjesečnih pogleda smjestili su se i katalozi Spara i Plodina. Naravno, Najoglašavanije kategorije broj mjeprehrane su meso i mesni sečnih proizvodi s udjelom iznad 10% posjeta rastao je u sezonskim čestalije su po broju novorazdobljima povećane poobjavljenih kataloga i letaka trošnje pa smo tako najviše i u tim se kategorijama novi korisnika rubrike Katalozi i katalozi objavljuju u redoviletci na Jeftinije.hr zabilježili tim tjednim razmacima. U u siječnju, ožujku, srpnju, kategorijama poput Sport, studenom i prosincu”, istiAudio&Video oprema i če Ivana Galetić, urednica Računalna oprema katalozi portala Jeftinije.hr. Pomalo izlaze u mjesečnim intervaiznenađujuće, u konkurenlima, dok se u kategorijama ciji supermarketa prema Odjeća i Obuća, Turizam, broju tiskanih letaka lani je www.jatrgovac.hr

Vodeći proizvođači po bruto oglasnoj vrijednosti u katalozima/letcima trgovaca, 2014. Vindija

6,76%

Podravka

3,50%

Henkel

3,48%

Procter & Gamble

3,24%

Dukat

3,13%

PIK Vrbovec

3,00%

Kraš

2,85%

Saponia

2,19%

Ledo

2,11%

Franck

1,48%

Nestlé

1,36%

Zvijezda

1,29%

L'Oreal

1,09% Izvor: Focus ispitivanje tržišta

Vodeće kategorije po bruto oglasnoj vrijednosti u katalozima/letcima trgovaca, 2014. Meso/kobasice

10,39%

Kućanski uređaji i oprema

8,23%

Slatkiši/grickalice

6,61%

Mliječni proizvodi

6,09%

Alkoholna pića

3,30%

Prilozi i dodaci hrani

3,07%

Bezalkoholna pića

2,74%

Kuhinjski proizvodi

2,65%

Smrznuta hrana

2,49%

Kruh/kolači

2,25%

Sredstva za rublje

2,06%

Igre/igračke

1,86%

Kućni tekstil

1,80% Izvor: Focus ispitivanje tržišta

na ovom portalu vodeći bio splitski Tommy, a potom dolaze Metro, Interspar, Konzum, Kaufland, Billa, KTC, Lidl, Mercator i Plodine. Galetić ističe kako online katalozi i letci iz godine u godinu dobivaju na

popularnosti kod hrvatskih potrošača. “Smatramo da je toj popularnosti pridonio razvoj navika potrošača u proteklih pet godina odnosno transformacija potrošača u pametnog kupca koji zna koristiti internet kao Srpanj - Kolovoz 2015.

Katalozi i letci – Tržište Vrijednost tržišta kataloga/letaka (2008. - 2014.) 300

1.200

tisuća komada

250

1.000

200

800

150

600

100

400

200

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

milijuna kuna

GAV (bruto oglasna vrijednost)

broj promocija

Izvor: Focus ispitivanje tržišta

Korištenje svih letaka u Hrvatskoj Godina

Koristim ih za kupovinu (%)

Detaljno pregledam (%)

2015.

2013.

2011.

Bacim Površno ih bez pregledam pregledavanja (%) (%)

Izvor: Focus ispitivanje tržišta

Korištenje letaka trgovina pretežno prehranom, 2015. Godina

Koristim ih za kupovinu (%)

2015.

2013.

2011.

Detaljno pregledam (%)

uobičajen kanal informiranja i komunikacije. Možemo reći da je gospodarska kriza tijekom godina generalno utjecala na tu transformaciju i promjenu potrošačkih navika, ali današnju rastuću popularnost online kataloga i letaka dugujemo prvenstveno trendu rasta digitalnih tehnologija”, kaže ova urednica. Osim promjena na strani potrošača, koji su u sve većoj mjeri informatički pismeni, osviješteni te žele pametno kupovati, vidljive su promjene i na strani trgovaca. Naime, tijekom godina odnos se trgovaca prema promidžbenim katalozima i letcima promijenio pa slijedom toga kontinuirano ulažu u redizajn, izgled i funkcionalnost kataloga te ih sve više doživljavaju kao iznimno važan kanal ko-

Srpanj - Kolovoz 2015.

Površno pregledam (%)

odnosno potencijalnog kupca. “Ono što mi smatramo svojom prednošću u odnosu na druge kanale je to što smo dostupni na velikom ekranu 24 sata dnevno i to s nekoliko klikova daljinskim upravljačem. A televizija je i dalje najutjecajniji medij”, kaže Kaleb te dodaje kako u ovom trenutku imaju 50-ak klijenata, dok je u kategoriji Prehrana prisutno desetak trgovaca te još četiri u kategoriji Drogerije. Prema njegovim riječima, u tvrtki su zadovoljni jer broj pregledanih kataloga raste iz mjeseca u mjesec te je sve više redovnih gledatelja. Uz to, odnedavno su kroz uslugu MojKupon gledateljima omogućili dobivanje personaliziranih popusta na zahtjev u obliku besplatnog sms-a, što je jedinstvena usluga u Hrvatskoj, ali i šire.

NAJVAŽNIJI KANAL Upitali smo i trgovačke lan34 21 ce o tome koliko je informi19 24 ranje kupaca putem kataloIzvor: Focus ispitivanje tržišta ga i letaka važno za njihovo poslovanje. U Konzumu munikacije i interakcije sa odgovaraju kako je katasvojim potrošačima. log/letak za njih najvažniji Digitalni potencijal planira marketinški alat s najvećim iskoristiti i Katalog TV, inkomunikacijskim dosegom. teraktivni televizijski kanal Konzumov katalog je nacikoji donosi sve kataloge i in- onalni, ali postoje i dodatni formacije o atraktivnim akletci za pojedina područja u cijskim ponudama trgovačHrvatskoj koji imaju za cilj kih kuća. Vjekoslav Kaleb, zadovoljiti potrebe pojedidirektor Katalog TV-a, ističe nih regija. Redovni katalog kako je pokretanje ovog izlazi jednom tjedno, ali televizijskog kanala došlo tiskaju se i dodatni katalozi kao odgovor na zahtjeve ovisno o sezonama i temama pa je tako u prošloj goPrema tržišnoj penetraciji dini Konzum letaka Hrvatska se nalazi u otisnuo više od stotinu samom europskom vrhu različitih materijala pri modernog potrošača. Kao čemu navode kako konačni prednost digitalne komubroj kataloga ovisi o markenikacije navodi da je riječ o tinškoj strategiji i godišnjem jeftinijem i ekološki prihvat- planu. “Upravo su letci i ljivijem načinu distribucije katalozi jedan od najkvaliinformacije do čitatelja tetnijih alata komunikacije 28

akcijske ponude, nagrađivanja kupaca sa specijalnim kuponima, upoznavanja s trenutnim aktivnostima u kojima mogu sudjelovati, dodatnim pogodnostima i novitetima iz našeg poslovanja. Posljednja istraživanja pokazuju da je informiranje kupaca o ponudama trgovačkih lanaca putem letaka i kataloga u kontinuiranom porastu, a ispred informiranja putem tiska, radija ili televizije”, ističu iz ovog trgovca dodajući kako sve promotivne akcije i kataloge komuniciraju i na svojoj web stranici, na Facebook profilu i putem mobilne aplikacije. Ovaj način smatraju glavnim oblikom komunikacije s kupcima i u Metro Cash & Carryju. Ovaj veletrgovac godišnje tiska više od 300 milijuna stranica i to kroz kataloge koji izlaze dva puta mjesečno, a prosječno imaju 60.000 primatelja po broju. Uz redovne kataloge koji dobivaju svi kupci, katalozi se za svaki broj pripremaju prema unaprijed definiranom planu koji se prilagođava različitim grupama kupaca. Isti je princip i Metro web kataloga koji ima 40 tisuća pretplatnika. Naime, i u online kanalu postoje katalozi koji se dostavljaju svima te oni koji su prilagođeni posebnim grupama kupaca (ugostitelji, hoteli i sl.). “Povratne reakcije kupaca vrlo su pozitivne. Primijetili smo da prate svako novo izdanje kataloga, letaka i newslettera te kao posljedicu toga vidimo ciljano kupovanje artikala na akcijama u našim centrima”, navode iz Metroa. U Sparu nam kažu kako precizni podaci o izdanjima njihovih kataloga spadaju u poslovnu tajnu te su samo poručili kako veliku pažnju poklanjaju komunikaciji s kupcima putem letaka koji www.jatrgovac.hr

milijardu kuna bruto oglasna vrijednost tržišta letaka u 2013. distribuirala je više od 511 milijuna letaka. Navode pritom da je tržište letaka stabilno i ne bilježi pad godišnjeg volumena. Štoviše, svi značajni trgovački lanci povećavaju svoju aktivnost, prvenstveno zbog proširenja poslovanja, odnosno otvaranja novih trgovina. “S obzirom da je neadresirana distribucija letaka još uvijek naše osnovno poslovanje, distribucija letaka ima udjel od 98% u našoj ukupnoj godišnjoj distribuciji”, kažu nam u Weber Escalu.

se objavljuju na tjednoj bazi i to zasebno za Spar supermarkete, Spar gradske supermarkete te Interspar hipermarkete. Uz to, distribuiraju i tematske kataloge te knjižice s bodovima za popuste. “Možemo zaključiti kako su letci i katalozi najvažniji komunikacijski kanal s kupcima te da imamo i izuzetno veliku online aktivnost na temu letaka”, poručuju iz Spara Hrvatska. DISTRIBUTIVNI ASPEKT U Hrvatskoj pošti ističu kako se katalozi trgovaca distribuiraju uglavnom putem usluga izravne pošte i neadresirane pošte, a u trgovačkom sektoru ih je u protekloj godini bilo oko 70 milijuna od čega je udio količina neadresiranih pošiljaka (neadresirani katalozi i letci) dominantan, odnosno oko 85%. Dodaju pritom kako se u proteklih nekoliko godina bilježi porast ovih vrsta pošiljaka pogotovo u dijelu neadresiranih letaka i www.jatrgovac.hr

kataloga. Količine adresiranih promidžbenih pošiljka (i onih s katalozima) bilježe stagnaciju u količini, ali uz

milijuna kataloga, letaka i ostalih neadresiranih pošiljki koje se u sklopu usluge Tisak paket dostavljaju od vrata do vrata, u poštanske Tijekom godina letci su sandučiće i postali najvažnije glasilo mjesta namijenjena za povoljnosti cijena ostavljanje takvih mateblagi porast broja korisnika rijala. U tvrtki ističu kako koji predaju manje količine kontinuirano bilježe porast pošiljaka. Neki veći korisniu ovom segmentu poslovaci proteklih godina smanjili nja. Na to ukazuju i rezulsu broj tiskanih kataloga i tati prvog kvartala pa stoga letaka isprobavajući i druge očekuju kako će u 2015. komunikacijske (digitalne) ostvariti bolje rezultate nego kanale za distribuciju svojih lani. Udio neadresirane kataloga, dok su drugi koridistribucije zauzima više od snici ustrajni u distribuciji 25% u ukupnoj godišnjoj svojih kataloga u “opipljidistribuciji Tisak paketa. vom” - tiskanom izdanju, “Osim trgovačkih lanaca, navode iz Pošte. Ukupni sve veći broj poduzeća iz udio ovih pošiljaka u koostalih segmenata poslovaličinama (pošiljke izravne nja počinje koristiti ovakvu pošte i neadresirane pošte vrstu distribucije pošiljaka iz trgovačkog sektora) u što pokazuje potencijal za distribuciji svih poštanskih rast i osvajanje sve većeg pošiljaka je oko 23%. tržišnog udjela”, odgovorili Tijekom prošle godine Tisak su na upit iz Tiska. Tvrtka je distribuirao više od 200 Weber Escal u 2014. godini

VRIJEDNOST ZA NOVAC U sklopu analize željeli smo dati što širi pregled tržišta letaka i kataloga trgovačkih lanaca iz različitih aspekata i područja poslovanja. Sveukupno, gledano iz svih navedenih podataka, stavova tržišnih aktera te konkretnih podataka s terena, može se bez ikakve sumnje ustvrditi kako je letak postao nezamjenjiv komunikacijski kanal u današnjoj maloprodaji. Medij je to koji trgovci smatraju najvažnijom poveznicom sa svojim kupcima. Tehnologija sa svoje strane donosi širu dostupnost pa je kupcima omogućeno ne samo da letke pogledaju u tiskanom obliku, nego i putem računala, pametnog telefona ili čak televizijskog kanala. A za današnjeg prinudno izbirljivog potrošača to je upravo ono što želi – pravovremenu informaciju o najpovoljnijoj ponudi kako bi ostvario najbolju vrijednost za svoj novac. A to je pak mantra moderne maloprodaje koju više nitko ne zanemaruje nego je postala sastavnica svakodnevnog promišljanja svih dionika u maloprodaji, kako potrošača, tako i trgovaca. Goran Pavlović goran@jatrgovac.hr Srpanj - Kolovoz 2015.

Trade promocije

MANJE JE VIŠE

Tvrtke bi trebale dizajnirati manje, bolje, odnosno “pametnije” promocije radije nego više velikih. Potrebno je prihvaćanje procesa optimiziranja troškova ili jednostavnim rječnikom: koliko i kako je potrošeno može omogućiti bolji povrat investicije

današnje vrijeme loših gospodarskih uvjeta i negativnih trendova velikog broja kategorija, mnogi proizvođači odlučuju se na daljnje povećanje razine promocija na prodajnim mjestima kako bi osigurali ciljane rezultate. Posljedica ovog trenda je rast troškova trade promocija (promocija unutar prodajnog objekta) koji i ovako na globalnoj razini predstavljaju drugi najveći trošak (više od 20% u odnosu na ukupne prihode) proizvođača nakon nabave si-

svjesni potrebe za poboljšanjem procjene rezultata promocija kako bi poboljšali suradnju s trgovcima i bili uspješniji u predviđanju rezultata a također i reduciranju troškova promocija općenito. Uzmemo li u obzir rezultate globalnog istraživanja provedenog od strane tvrtke Nielsen (Nielsen Trade Promotions Global Trend Analysis 2015), koje pokazuje da samo 41% promocija prosječno donese zaradu, dok je veći dio (59%) promocija neučinkovit i ne uspije pokriti niti vlastite troškove, postavlja se pitanje Nakon nabave sirovina, ima li smisla trade promocije predstavljaju prethodno navedena najveći trošak proizvođača strategija. Na nekima od rovina. Dugoročno gledano, tržišta neuspješne promocije rastući promotivni pritisak čine i više od 70% promotiv(volumen kategorije prodan ne prodaje. na promociji) u određenoj kategoriji neminovno NEUČINKOVITOST PROMOCIJA dovodi do pada lojalnosti Nielsenova studija također robnim markama te pada ukazuje na sljedeće činjeprofitabilnosti u kategoriji nice: pa možemo reći da proizvo• U mnogim kategorijama đači ovim pristupom sami promocije daju tek neznatan sebi čine “medvjeđu uslugu”. povrat ulaganja Iako povećavaju budžete • Vrijednosni rast kategorija namijenjene promocijama, u značajnoj se mjeri pokumnogi proizvođači izjavljušava ostvariti upravo kroz ju da je situacija daleko od promocije. No, u zapadnoj idealne pa čak 70% njih nije Europi uz 24% vrijednosne zadovoljno trenutnim planiprodaje koja dolazi od proranjima, alatima i tehnologi- mocija stvara se jedva vidljiv jom vezanima uz promocije. prosječan rast od +0,7% Proizvođači su uglavnom uzrokovan više povećanjem

Lipanj - Srpanj 2015.

cijena nego rastom prodanih volumena. • Drugim riječima, povećana razina promocija više rezultira održavanjem nego povećanjem vrijednosti kategorije. • Količinski rast je uglavnom skroman ili čak u opadanju u mnogim kategorijama odnosno čini se da više nema direktne proporcionalne veze između rasta kategorije i povećane razine promocija. Primijetili smo također da se mnogi od ovih trendova pojavljuju i na tržištima istočne Europe. Primjerice, u Češkoj Republici se otprilike trećina svih proizvoda prodaje na promociji, dok je sveukupno kretanje roba široke potrošnje u 2014. godini iznosilo -0,3%. Sve ovo događa se u okruženju u kojem euro slabi, ekonomije diljem regije su uglavnom narušenog zdravlja, a čak i na velikim tržištima kao što su Italija i Francuska razina povjerenja potrošača ostaje niska. Rast je vidljiv samo u ograničenom broju tzv. super-kategorija poput alkoholnih i bezalkoholnih pića, grickalica i osobne njege. Općenito gledano, u kategorijama u kojima se “konzumira koliko se kupi”, kao što su pivo i slastice, promocija i dalje ima snažan utjecaj na pokretanje vrijednosnog rasta. Ipak, u velikom broju kategorija potrebno je razmišljati o rješenju problema

neučinkovitih promocija koje isporučuju mali ili nikakav pozitivan utjecaj na rast kategorije. Od početka globalne ekonomske krize 2008./’09. rast roba široke potrošnje u Europi dolazi uglavnom od cijene. Količinski rast bio je konzistentno nizak širom Europe. Uzme li se 2008. godina kao referentna točka indeksa 100, indeks količinskog rasta Europe zaključno s 2014. godinom iznosio je 108, a indeks vrijednosnog rasta 129 (Nielsen Growth

www.jatrgovac.hr

59% udio promocija koje su neučinkovite reporter 2014, Total Europe). Jasno je vidljivo da ni u Hrvatskoj situacija nije nešto naročito bolja: u zadnjih godinu dana dolazi do kontinuiranog količinskog,

odnos između tržišnih udjejenjenog troškovima promomodel fonda za rast omogula i profitabilnosti koji nužno cija u prodajnom objektu. ćila bi prebacivanje budžeta “ne drži vodu”. Kupci za koje Čini se da dolazi vrijeme da sa slabo uspješnih promocija se tvrtke toliko žestoko bore se promijene ova očekivanja na aktivnosti koje donose da bi ih pridobile putem proodnosno navike. Voditelji bolji povrat investicije. Ovaj mocija koštaju sve više i više odgovorni za upravljanje model također pruža veći sa svakim ciklusom te ih te budžetima legitimitet vodstvu tvrtke te iste tvrtke također educiraju namijenjepouzdanost u trošenju resurČak 70% proizvođača nije nima za sa. Također se radi o promje- da čekaju promocije i gledazadovoljno trenutnim kretanjima promocije ni koja je, s troškovne strane ju samo na cijene. Generalno na progledano, neutralna i ne zahti- gledajući, promjena modela vezanim uz promocije odnosno pristupa trade prodajnom jeva dodatna ulaganja. Kako mocijama također može biti mjestu bi ovaj pristup funkcionirao ali isto tako i vrijednosnog usklađena s naporima uklatrebali bi odbaciti pretpou praksi svaki od odjela tvrtpada roba široke potrošnje njanja viška asortimana i postavku da trebaju potrošiti ke trebao bi početi s uobičaiako otprilike četvrtina pro100% budžeta. Umjesto toga jenim operativnim budžetom jednostavljenja iskustva kupdaje dolazi od promocija nje za potrošače. Čini se da u tvrtke bi mogle zahtijevati da umanjenim za postotak prebačen u fond za rast te (Nielsen Growth reporter današnje vrijeme u procesu se priželjkivani budžet finanmogućnosti apliciranja za Croatia Q1 2015). upravljanja promocijama cira iz povrata prethodnih sredstva u fondu za rast za može vrijediti izreka “Manje promocija čime se naglasak dovoljno uvjerljive prilike za ŠTO NAPRAVITI? je više”, koja bi ujedno mogla stavlja na učinkovitost istih. Tvrtke bi trebale dizajnirati ulaganje. Povrh toga, moglo postati novi slogan FMCG Pojavljuje se također i ideja manje, bolje, odnosno “pabi se zahtijevati da timovi industrije širom Europe. Poo modelu poslovanja tememetnije” promocije radije uzmu nekoliko kratkih odstoje naravno komplikacije u ljenom na fondu za rast a ne nego više velikih. Potrebmora od promotivnih aktivprovedbi promjena ove vrste na fiksnim budžetima pono je prihvaćanje procesa nosti za vrijeme kojih bi se zbog struktura tvrtke nejedinih odjela. Kako bismo optimiziranja troškova ili sredstva uobičajeno potrošepovezanih s budžetiranjem. lakše razumjeli ovaj koncept jednostavnim rječnikom: na na promoPresudna je također potpora koliko i kako je potrošeno cije slijevala i razumijevanje trgovaca u Viša razina promocija prije može omogućiti bolji povrat direktno u ovom procesu kako bi se rezultira održavanjem nego investicije. Fokusiranje profond za rast. osiguralo da ne dođe do Često se desi mocija na najprofitabilnije gubitka podrške na polici. povećanjem vrijednosti da pritisak za poslovnice odnosno kanale Ovo može biti prilično teško. ostvarivanjem prodaje također je od kritičIpak, ne pronaći način za rezultata u obliku tržišnog nog značaja. Općenito promjene ove vrste zajamčit zamislimo situaciju gdje je uobičajen pristup će daljnje trošenje promotivtvrtka neočekivano prepozna udjela nadmašuje želju za smanjenjem troškova proda proizvođači svake nih budžeta na nedostatne i priliku za brzo lansiranje mocija. Kao posljedica toga godine teže k tome jalove povrate ulaganja. inovativnog proizvoda temetrošak promocija nastavit će da potroše 100% ljeno na novo identificiranoj spiralno rasti sve dok tvrtke budžeta namipotražnji na tržištu. Trebala Krešimir Štivičić ne prihvate da su spremne bi biti u mogućnosti povući Sales Effectiveness Leader Adriatics kresimir.stivicic@nielsen.com odreći se određenih prodajodređene resurse za ovakvu nih količina kako bi dugoprigodu, no ulaganje nakon ročno povratile i poboljšale samog lansiranja ovisilo bi profitabilnost. Naime, dao uspješnosti istog. Sličnim našnji model podrazumijeva pristupom tvrtke prilagođavaju ATL i neke druge vrste Koliko dodatne/inkrementalne prodaje troškova budžetirane za generiraju promocije? određen proizvod ili portfelj Dodatna prodaja po tjednu i objektu tijekom promocije kroz godinu temeljeno na povratu investicije naveUtjecaj na prodaju proizvoda A (rast prodaje) denog ulaganja. Ovakvim Utjecaj na prodaju brenda 302% 298% pristupom odmičemo se od Utjecaj na prodaju kategorije modela zajamčenog budžeta 176% 173% odnosno troška i krećemo prema modelu fonda za rast 48% 39% 20% 20% 18% i razvitak koji se aktivira 16% 2% 0% sukladno potencijalu poje4 + 2 gratis 2 pakiranja za 70% 10% sniženje cijene + 10% sniženje cijene + dine inicijative. Promjena iz letak + dodatno izlaganje dodatno izlaganje Izvor: Nielsen modela fiksnog budžeta u www.jatrgovac.hr

Lipanj - Srpanj 2015.

Tjestenina – Trendovi i brendovi U populaciji stanovnika Hrvatske od 15 do 64 godine danas imamo čak 93% konzumenata tjestenine, što samo po sebi dovoljno govori o popularnosti ove namirnice u našim kućanstvima

jestenina ili pašta je skupni naziv za sve proizvode od rezanog svježeg ili sušenog tijesta koje se priprema kuhanjem. Ne znamo odakle točno potječe i koliko je stara ova namirnica. Pretpostavlja se da su metode za izradu tjestenine razvijene na više mjesta u svijetu. Fusilli, farfalle, penne, tagliatelle makaroni, špageti ili lazanje, nije bitno o kojoj od 350 vrsta tjestenine se radi, ova je namirnica danas popularna

medija. Dakako, marketinški pokazatelji dobiveni ovim putem od iznimne su važnosti za uspješno vođenje brenda i rano uočavanje mogućih problema i prilika. Podaci korišteni u analizi koja slijedi prikupljeni su u prvoj polovici 2015. godine na području Hrvatske. Rezultati otkrivaju kako u populaciji stanovnika Hrvatske od 15 do 64 godine danas imamo čak 93% konzumenata tjestenine. Ova iznimno velika brojka govori o popularnosti namirnice u

u cijelom svijetu. Sve što vam treba za savršeni obrok je veliki lonac, voda, malo soli i umak po želji.

našim kućanstvima. Važno je napomenuti da od velike količine korisnika samo njih 35% smatra da im je bitna marka tjestenine koju jedu.

Popularnost bez

TREĆINA VJERNIH U okviru BRANDpuls istraživanja kontinuirano se prate marketinški pokazatelji uspjeha za kategoriju tjestenine i pripadajućih brendova. Riječ je o alatu za brend i marketing management koji nudi detaljnu analizu tržišta i dubinsku analizu potrošača na velikom broju proizvodnih kategorija. BRANDpuls kombinira tržišne indikatore s različitim tipovima podataka kao što su demografija, psihografija, kupovne navike i korištenje

Srpanj - Kolovoz 2015.

KORIŠTENJE, STILOVI I STAVOVI Velikih korisnika tjestenine imamo 35%. Ovi korisnici tjesteninu jedu 2-3 puta tjedno i češće. Ukupno 53% korisnika konzumira tjesteninu najviše jednom tjedno do 2-3 puta mjesečno i to su umjereni korisnici, dok je 5% malih korisnika koji tjesteninu jedu jednom mjesečno i rjeđe. Veliki korisnici ove kategorije podjednako su muškarci i žene, a najviše ih nalazimo u dobi od 30 do 49 godina. Iznadprosječ-

no ih ima u Istri i Dalmaciji. S druge strane, 7% nekonzumenata tjestenine nalazimo najviše među muškarcima, mlađe dobi (do 19 godina), koji žive na selu. Veliki korisnici tjestenina dijele se u dvije skupine. Jednima je važan obiteljski sklad te su

koncerte ili kazališta. Prate politička zbivanja i sport, ponekad se služe računalom. Umjereno su religiozni, donekle tradicionalnih nazora. Segment u većini čine osobe srednje dobi, tri četvrtine su osobno roditelji. Druga skupina živi urbanim stilom života, skloniji su aktivnoj U dobnoj skupini od 30 do konzumaciji 49 godina nalazimo najviše kulturnih priredbi poput velikih korisnika tjestenine kina, koncerata i kazališta. skloni brizi za kućanstvo i Vole se zabavljati s prijateljima i poznanicima, ali svoje uređenju doma. Vrednuju interese ne svode samo na svoje slobodno vrijeme koje dobar provod. Veliku važprovode najčešće u obiteljnost poklanjaju osobnom skom krugu, ne izlaze radi zdravlju, skloni su hraniti se provoda niti posjećuju kina,

www.jatrgovac.hr

35% udio korisnika kojima je bitna marka tjestenine BRANDpiramide - TOP 3 brenda u kategoriji “Tjestenina” (siječanj 2015. – lipanj 2015.) 17%

Lojalnost

17%

47,9%

8,2%

16% 63,5%

50%

26%

Iskustvo

45,3%

73%

84,4%

57%

optimal

49% 46%

84,4%

Prepoznavanje

73,6% 23%

69%

89%

49,6% 17%

87,2% Korištenje

31,9%

59,3%

44%

87,2%

86%

9,6% 79,7%

Razmatranje

73%

24,1%

35%

79,7%

50%

2,6%

47,9%

35% Primarno korištenje

44%

2,3%

71,4%

71,7%

86%

79%

64%

Barilla

Podravka

Pasta Zara

Target: Veliki korisnici – koriste kategoriju jednom ili više puta dnevno

Korisnici kategorije “Tjestenina” (sije. 2015. – lip. 2015.)

Veliki 35%

z premca zdravo, a na kuhanje gledati kao na užitak. Visoko vrednuju obrazovanje i otvoreni su prema novim spoznajama. Zainteresirani su za uređenje doma, ne zaziru od kućanskih poslova, aktivno se služe računalom te su zainteresirani za suvremenu tehnologiju. Čak 70% velikih korisnika redovito koristi različite vrste i oblike tjestenina. Njih 50% smatra da tjestenina mora sadržavati prirodne sastojke, bez umjetnih aditiva, a 56% korisnika jede tjesteninu često zbog brzine i jednostavnosti pripreme. Ovi korisnici ne misle da su trgovačke marke tjestenina jednako kvalitetne kao proizvođačke.

www.jatrgovac.hr

Umjereni 53%

Korisnici kategorije 93%

sljednjih mjesec dana. Prvi brend tjestenina po broju korisnika u zadnjih mjesec dana je Barilla s 50% korisnika, gledano na populaciji Hrvatske od 15-64 godine. Drugi brend je Podravka, a treći Najviše onih koji ne Pasta Zara. konzumiraju tjesteninu ima U okviru među mladima do 19 godina BRANDpulsa također se uspoređuju brendovi niji indikator koji se prati na tržištu prema njihovoj svakako je razina korištenja snazi. Kombinacijom najvaž(“usage”) - marketinški innijih marketinških pokazatedikator koji najbolje govori lja, uzetih s potrošačke razine o vitalnosti brenda. Praćenje (od poznavanja brenda, korištenja važno je za prokorištenja, uzimanja u obzir prilikom kupnje, lojalnosti i cjenu potrošačke mase na koju u određenom trenutku sl.), dobivena je jedinstvena možemo računati. Korisnici mjera koja omogućuje uspobrenda su isti koristili u poredbu brenBRENDOVI TJESTENINE Osim općenitog praćenja kategorije tjestenine, unutar BRANDpuls istraživanja prate se i brendovi. Najvaž-

Mali 5%

dova na tržištu - BRANDscore. Prilikom izračunavanja BRANDscore uzima u obzir dva aspekta odnosa potrošača prema brendu - bihevioralni i emocionalni. I prema BRANDscoreu Barilla je vodeći brend u kategoriji tjestenina u Hrvatskoj. Njezini brend indikatori su iznimno dobri te joj osiguravaju čvrstu vodeću poziciju. BRANDscore - TOP 3 brenda u kategoriji “Tjestenina” Brend

BRANDscore

Barilla Podravka Pasta Zara

73 45 42

Target: Veliki korisnici – koriste kategoriju jednom ili više puta dnevno

Jelena Jakšić Product Manager jelena.jaksic@ipsos.com Srpanj - Kolovoz 2015.

Tjestenina - Leaflet report

PUNO IGRAČA

NA MALOM TERENU Kategorija tjestenine je specifična po velikoj ponudi brendova i trgovačkih marki koje se bore za svoje mjesto na policama trgovina. Uz lidera u vidu Barille, te domaće Marodi i Ragusa tjestenine, svi ostali predstavnici zauzimaju male udjele na tržištu

okviru analize kretanja u kategoriji “Tjestenina” pogledajmo koji su osnovni pokazatelji komunikacije predstavnika ove kategorije putem kataloga trgovaca. Čimbenici Focusovih metoda su broj promocija i bruto oglasna vrijednost (GAV - Gross Advertising Value). Bruto oglasna vrijednost je kvaliteta oglašavanja, a čine ju osnovni parametri: pozicija u letku, veličina objave u cm2, format i bruto domet letka. BOGATSTVO PONUDE U prvih pet mjeseci 2015. godine broj promocija u segmentu obične tjestenine (bez dodataka) ostao je na istoj razini (89%) kao i u istom lanjskom periodu, dok je segmentu tjestenine s dodacima (mesa ili povrća, poput tortelina, njoka i sl.) pripao ostatak od 11% udjela. Gledano prema kvaliteti oglašavanja, GAV pokazatelj segmenta standardne tjestenine ove je godine smanjen za 1 postotni poen u odnosu na 2014. godinu te je iznosio 80%, dok je za tu nijansu povećana kvaliteta oglašavanja segmenta ostale tjestenine s 19% u prvih pet mjeseci

Srpanj - Kolovoz 2015.

lani na 20% u istom periodu 2015. godine. Kategorija tjestenine je specifična po velikoj ponudi brendova i trgovačkih marki koje se bore za svoje mjesto na policama trgovina. Ukupno ih ima 135, a sasvim očekivano među njima je i u promociji putem letaka vodeća Barilla koja je ove godine

Barilla kao vodeći brend kategorije zauzima 19% udjela po broju promocija zauzela 19% udjela u broju promocija kategorije (+2% u odnosu na lani), dok je GAV ovog talijanskog brenda zabilježio značajan korak unatrag te je na kra-

ju ovogodišnjeg svibnja iznosio 13% udjela (-4% u odnosu na lani). Čakovečki Marodi je po broju promocija napredovao na 11% (+3%), dok je po kvaliteti oglašavanja ostao na 5% koliko je imao i prošle godine u periodu siječanj

Broj promocija i GAV vodećih brendova (siječanj-svibanj 2015. vs siječanj-svibanj 2014.) Barilla

Marodi

Paradiso

Cetina

Ostali proizvođači

Broj promocija

17%

66%

GAV

17%

72%

Broj promocija

19%

11%

64%

GAV

13%

77%

Pokazatelj oglašavanja 2014.

2014.

Vodeći proizvođači po broju promocija u trgovačkim lancima (siječanj-svibanj 2015. vs siječanj-svibanj 2014.) Lidl Kitro Megamarket NTL Billa Kaufland Plodine Konzum Tommy Spar Metro 0

10% Ostali

20%

30% Barila

40%

50%

60% Marodi

70%

90%

80%

100%

Ragusa

www.jatrgovac.hr

- svibanj. Tvrtka Ragusa sa sjedištem u Varaždinu prisutna je u katalozima trgovaca s brendom Paradiso čiji je udio u padu u usporedbi s prethodnom godinom. Tako je Paradiso na kraju svibnja ove godine izgubio po 2% udjela u oba parametra te je po broju promocija imao udio od 3%, a po bruto oglasnoj vrijednosti 2%. Sličan rezultat ostvario je i brend Cetina koja dolazi iz Omiša. Ovaj je brend po kvaliteti oglašavanja zauzeo 2% GAV-a, što je isto kao i lani, dok je po broju promocija pao na 3% udjela (-1%). Ostali brendovi/ trgovačke marke zauzimaju 64% udjela u kategoriji, što je smanjenje od 2% u odnosu na prvih pet lanjskih mjeseci, dok je GAV istodobno povećan sa 72% na aktualnih 77%. BRENDOVI AKTIVNIJI Pogledamo li prisutnost vodeća tri proizvođača tjestenine (Barilla, Marodi, Ragusa), po broju objava u katalozima trgovačkih lanaca, sasvim je očekivano da ova trojka najmanji udio zauzima u Lidlu (3,6%) s obzirom da u ponudi ovog diskontnog trgovca dominiraju njegove privatne marke. Sljedeći je NTL gdje ova tri brenda imaju 9,4% udjela po broju promocija, a potom dolazi Kaufland s 13,6% udjela. Tri vodeća

brenda najviše prostora dobivaju u katalozima Tommyja (50,5%), Spara (49,1%) te nešto manje na stranicama kataloga Bille (37,5%). U pogledu sezonalnosti, kategorija tjestenine je dosta stabilna pri čemu je ipak zamjetan veći broj promocija u zadnja četiri mjeseca (rujan - prosinac). Uz to, primjetna je značajno veća aktivnost brendova tjestenine koji su tijekom 2014. godine imali ukupno 4.817 objava, dok su trgovačke marke zabilježile gotovo pet puta manje ili okruglih 1.000 objava. Po tipu promocije najprisutnija je klasična (blank) objava koja komunicira fotografiju i cijenu bez dodatnih oblika komunikacije. Taj tip oglasa u prošloj je godini imao 53% udjela po broju promocija te 57% u GAV-u kategorije. Slijedi komunikacija snižene cijene (X%cheaper) koja čini 35% broja promocija i 38% GAV-a, dok “Member C.” tip oglasa (loyalty program) ima 10% udjela u broju promocija i 3% u kvaliteti oglašavanja. Melani Cipot m.cipot@focusmr.com Marko Havaši mhavasi@hr.focusmr.com

Broj promocija i GAV (siječanj-svibanj 2015. vs siječanj-svibanj 2014.) Obična tjestenina

Tjestenina s dodacima

Broj promocija

89%

11%

GAV

81%

19%

Broj promocija

89%

11%

GAV

80%

20%

Pokazatelj oglašavanja 2014.

2014.

www.jatrgovac.hr

Srpanj - Kolovoz 2015.

Tjestenina - TV oglašavanje

OSJETAN PAD PRISUTNOSTI

Kategorija tjestenine nije nastavila trend iz ranijeg godišnjeg perioda nego je u zadnjih 12 mjeseci prepolovila vrijednost ulaganja u svoju televizijsku prisutnost

naliza oglašavanja kategorije “Tjestenina” provedena je na TV postajama (HTV 1, HTV 2, Nova TV, RTL, Doma TV, RTL 2) za ciljnu grupu Total 4+, koja uključuje sve pojedince u Republici Hrvatskoj starije od četiri godine (maksimalni doseg oglašavanja obuhvaća 4.090.004 potencijalnih recipijenata), koji u kućanstvu imaju barem jedan ispravan TV prijemnik. Istraživanje je provela tvrtka AGB Nielsen istraživanje medija d.o.o. s ukupno 1.160 instaliranih peoplemetera, dok je veličina panela 810 kućanstava. Varijable u analizi su Eq. GRP na ciljnoj grupi Total 4+. GRP je pritom zbroj rejtinga svakog individualnog spota. Eq. GRP ili 30 sek GRP jednak je GRP-u koji bi se ostvario kada bi duljina spota bila 30 sekundi. Istraživanje se odnosi na godišnji period svibanj 2014. - travanj 2015. u usporedbi s prethodnih 12 mjeseci (MAT razdoblje). U izračun su uzete sve vrste oglašavanja izuzev telemarketinga – tv prodaje, te samooglašavanja televizija. MANJE JE VIŠE U protekle dvije godine potrošačima su se preko svojih oglasnih poruka obraćala samo dva oglašivača u kategoriji tjeste-

Srpanj - Kolovoz 2015.

nine - Ledo i Marodi. U zadnjih 12 mjeseci bode u oči značajno smanjenje ulaganja u ovaj oblik oglašavanja s

praktično prepolovljen te je iznosio 696,81% (u prethodnih 12 mjeseci: 1.255,03%). Ledo je na televiziji prisutan s tri varijante brenda - LiI s dvostruko manjim snato tijesto, ulaganjima Ledo je povećao Tijesto za savijače te Njoki broj spotova na televiziji i valjušci. U usporedbi dva obzirom na to da su ukupne godišnja razdoblja vidljivo je investicije iznosile 4,2 miliju- kako su ulaganja dvostruko na kuna, što je ogroman pad manja: s 8,1 milijuna kuna u odnosu na prethodnih 12 lani pala su na 4,1 milijun mjeseci kada su ta ulaganja kuna u zadnjih 12 mjeseci. dosegla gotovo 11 milijuna Zanimljivo je kako je, unatoč kuna. Pad je zabilježen i kod ovako drastičnom padu neto broja spotova (s 476 na 300), investicije, broj spotova podok je Eq. GRP pokazatelj većan s 279 na 296. Marodi

se u zadnjih 12 mjeseci gotovo u potpunosti povukao s televizije. Naime, čakovečki proizvođač je uložio svega 55.680 kuna u svoja četiri oglasa za varijantu Valoviti rezanci izbacivši u potpunosti generalnu promociju brenda na koju je u godini ranije investirao čak 2,9 milijuna kuna te imao ukupno 197 oglasa. Jan Jurjević Client Service Executive jan.jurjevic@nielsen.com

Pregled TV oglašavanja po varijantama brendova (svibanj 2014. – travanj 2015.) Broj spotova Neto investicija

Proizvođač

Brend

Kampanja

Eq. GRP

Ledo Lisnato tijesto

172,75%

24,79%

985.398 kn

Ledo

Ledo Tijesto za savijače

243,67%

34,97%

103

1.688.014 kn

Ledo Njoki i valjušci

258,57%

37,11%

100

1.442.876 kn

Marodi Valoviti rezanci

21,82%

3,13%

Marodi

Ukupno: 696,81% 100,00%

55.680 kn

300

4.171.968 kn

Pregled TV oglašavanja po varijantama brendova (svibanj 2013. – travanj 2014.) Proizvođač

Ledo

Marodi

Brend

Ledo

Marodi

Kampanja

Eq. GRP

Broj spotova

Neto investicija

Ledo Lisnato tijesto

409,98%

32,67%

118

3.510.973 kn

Ledo Tijesto za savijače

257,01%

20,48%

2.177.354 kn

Ledo Njoki i valjušci

290,58%

23,15%

2.436.780 kn

Marodi - brand general advertising

258,49%

20,60%

191

2.862.088 kn

Marodi Valoviti rezanci

38,97%

3,11%

9.150 kn

476

10.996.345 kn

Ukupno: 1.255,03% 100,00%

www.jatrgovac.hr

Srpanj - Kolovoz 2015.

IT odjel

Standardizacija TEHNOLOGIJE

Jasno definiranje svjetskih tehnoloških standarda koji se primjenjuju u trgovini dovodi do značajnih smanjenja operativnih troškova i investicija te profitabilnijeg poslovanja trgovaca

ational Retail Federation (NRF) najveća je udruga trgovaca u svijetu koja baštini tradiciju dužu od jednoga stoljeća (osnovana davne 1911.) te ima sjedište u glavnom gradu Sjedinjenih Američkih Država Washingtonu. S više od 2.600 članica iz 46 zemalja, National Retail Federation predstavlja i krovnu organizaciju za stotinjak nacionalnih i internacionalnih udruga trgovaca. Kao takva, NRF je najveći zastupnik interesa trgovaca u svijetu. Po vlastitoj izjavi, osnovna zadaća im je “zastupanje interesa trgovaca kroz promicanje ispravnih vrijednosti, obrazovanje i komunikaciju”. OKVIR DJELOVANJA NRF-A Osnovna pododjeljenja NRF-a su: - Association for Retail Technology Standards (ARTS): najinternacionalnije odjeljenje NRF-a koje se koncentrira na tehnologiju u trgovini. S ciljem redukcije troškova vezanih za tehnologiju, ARTS se bavi definiranjem svjetskih tehnoloških standarda; - The National Council of Chain Restaurants (NCCR):

Lipanj - Srpanj 2015.

udruženje koje zastupa interese restoratera; - Retail Advertising & Marketing Association (RAMA): udruga marketinških stručnjaka zaposlenih u trgovini, specijaliziranih agentura i proizvođača marketinških sadržaja; - Shop.org: udruga trgovaca koji prodaju putem interneta; - International Retail Federation (IRF): udruga trgovaca čiji je fokus ekspanzija na svjetska tržišta. Za nas je najzanimljivije ARTS odjeljenje čiji rad s posebnim interesom prate svi svjetski trgovci. Njegova najvažnija zadaća je standardizacija tehnologije koja

vjerne kupce i mnogi drugi, jasno je vidljivo koliko je dobrodošla svaka pomoć koja će trgovcu preporučiti na koji način može objediniti ove tehnologije te ih optimalno iskoristiti. Članice ovog udruženja dijele se na trgovce i proizvođače tehničkih rješenja, a njihov National Retail Federation je omjer oko je najveći zastupnik interesa 65% naprema 35%. Ovaj trgovaca u svijetu omjer, koji je u korist trgose primjenjuje u trgovini te vaca, osigurava da sve što se posljedična redukcija operadefinira potječe od samih tivnih troškova i investicija. problema trgovine te je S obzirom na količinu moshodno tome i primjenjivo u gućih tehnoloških rješenja iz praksi. Na strani proizvođača modernih područja kao što su renomirane svjetske tvrtke su društvene mreže, cloud kao što su IBM, NCR, Wintehnologija, mobilni uređaji, cor Nixdorf, Bizerba, Mettler, online trgovina, aplikacije za SAP, HP i mnoge druge. Kao

predstavnika jugoistočnog dijela Europe, te svih njenih specifičnosti, možemo spomenuti tvrtku članicu Service Plus Group iz Hrvatske. TEHNOLOGIJE U TRGOVINI Sam rad ARTS-a može se podijeliti na tri cjeline: prvotno je to istraživački rad, potom dolazi informativni dio, dok treća cjelina obuhvaća samu standardizaciju. Na području istraživačkog rada ARTS se bavi temama koje su aktualne te posebno interesantne za trgovinu. Rezultati ovih istraživanja se objavljuju u nizu javno publiciranih dokumenata, takozvanih “White papers”. Nabrojimo samo neke od njih: “Integracija platnih sustava u trgovačka rješenja”, “Cloud computing u trgovini”, “Osnove mobilne www.jatrgovac.hr

NRF ima 2.600 članica iz 46 zemalja trgovine”, “Internet of Things”, “Društvena trgovina” i mnogi drugi. Ukoliko pričamo o informativnim aktivnostima u djelovanju ARTS-a, važno je napomenuti kako ARTS organizira veliki broj webinara, konferencija, okruglih stolova i kao krunu svih događaja veliki godišnji

ručja rada ovog udruženja je sama standardizacija tehnologija i procesa u trgovini. Najvažniji standardi su svakako sljedeći: - Standardizacija podataka u poslovanju trgovaca: Standard “Model podataka trgovca” koji definira vrstu svih podataka u poslovanju trgovaca te njihovu strukturu i organizaciju. S obzirom da se model podataka prostire preko svih korištenih aplikacija i sustava, samim time u ogromnoj mjeri smanjuje troškove integracije između samih sustava. Osim toga, on je neiscrpan izvor ideja za trgovce. Ovdje se misli na poboljšanje poslovnih procesa, uvođenje novih oblika poslovanja ili jednostavno optimiziranje postojećih. - Standardizacija svih trgovačkih procesa: Standard “Model poslovnih procesa” naslanja se na model podataka te modelira i opisuje sve procese u trgovini, i to neovisno o segmentu poslovanja samog trgovca. - Standardizacija komunikacije s dobavljačem: Što je

sajam tehnologije za trgovinu. Ovaj sajam, pod nazivom NRF Big Show, održava se svake godine tijekom siječnja u New Yorku. Na njemu se okupe stotine izlagača te ga obiđe više od 33.000 posjetitelja, što ga čini najvećim stručnim sajmom tehnologije za trgovine u svijetu. Jedan od najvažnijih pod-

tehnologija kompleksnija to je teže naći pravo rješenje. Standard “Standardni upiti za ponude dobavljača (RFP) i primjeri standardnih ugovora nabave i implementacije” daje trgovcima vrlo moćan alat kako da lakše i brže prođu kroz proces izbora optimalnog dobavljača za određene dijelove svog

www.jatrgovac.hr

Web Servicea, definira pristup uređajima kao što su barkod čitači, printeri računa, trgovački displeji i drugi. Objava ovog standarda očekuje se krajem 2015. godine. - JSPOS – standardizacija povezivanja mobilnih telefona i standardnih trgovačkih uređaja: Jedna od najvažnijih primjena ovog stanRedukcija troškova ključni darda može je benefit koji donosi se naći u JSPOS-u. Ritehnologija u trgovini ječ je o open source biblioteci koja omogućuje direktno RFP za izbor rješenja video povezivanje trgovačkih ureanalitičkih sustava, RFP za đaja s mobilnom aplikacijom rješenje skladišnog rješenja putem programskih jezika i mnogi drugi. Pored RFP HTML5 i JavaScript. dokumenata, ARTS izrađuje i preporučuje i čitav niz stan- “S obzirom na sve veću rasprostranjenost mobilnih dardnih ugovora za nabavu uređaja očekujemo da će i implementaciju tehničkih važnost WS-POS standarda rješenja. - UnifiedPOS – standardibiti sve veća. JSPOS omoguzacija hardvera namijenjena ćuje brzu i laku implementrgovini: Ovo je standard taciju ovog standarda u bilo koji definira arhitekturu koju mobilnu aplikaciju. uređaja u trgovini. To se Ovaj projekt postaje još inposebno odnosi na uređaje teresantniji ako zamislimo koji se integriraju na samoj budućnost trgovine vezanu blagajni ili se nalaze negdje za ‘Internet of Things’”, kaže drugdje u trgovini. Gotovo Antonio Horvatić, tehnički svi proizvođači hardvera i voditelj open source projekta softvera za trgovinu slijede JSPOS. ovaj standard. On dovodi do U zaključku, možemo samo toga da je trgovac neovisan o podsjetiti koji su to ključni proizvođaču određenog har- benefiti koje ARTS donosi dvera. Zamjena jednog hartrgovcima. Naime, globalidverskog uređaja s uređajem zacija trgovaca i promjene drugog proizvođača harponašanja kupaca uvjetuju dvera moguća je bez ikakve sve veću kompleksnost trgopromjene same aplikacije. vačkih sustava. Samim time Nažalost, još uvijek su česte raste i važnost ovakvih nelokalno razvijene aplikacije ovisnih organizacija kao što koje ne koriste ovaj standard je NRF, odnosno ARTS. Na te time uzrokuju dodatne kraju, ove organizacije kroz troškove integracije kod svoj rad ostvaruju veliki besamog trgovca. Najpoznatiji nefit za trgovce, a to je prije predstavnici ovog standarda svega redukcija troškova. su OPOS i JavaPOS s kojima se označava aplikativni Darko Pavić interface između blagajničCEO, Service Plus Group darko.pavic@serviceplus-it.com ke aplikacije i korištenog Twitter: @PavicDarko hardvera. Najnoviji razvoj ovog interfacea poznat je pod imenom WS-POS koji, udaljenim pristupom putem poslovanja. On ne samo da objedinjuje najvažnije informacije i funkcije koje se zahtijevaju od dobavljača, nego omogućuje i laku usporedbu između dobavljača. Neki od ovih RFP-a su: RFP za izbor POS aplikacije, RFP za izbor cloud rješenja, RFP za izbor rješenja za plaćanje,

Lipanj - Srpanj 2015.

IT odjel Ipsos predstavio DotMetrics

akon dvije godine razvoja, Ipsos Puls je i službeno u Hrvatskoj pokrenuo DotMetrics - projekt mjerenja posjećenosti internetskih medija (Internet audience measurement), zasnovan na analitičkom sustavu razvijenom od strane strateškog partnera FistNeta. DotMetrics prikuplja podatke o posjećenosti hrvatskih internetskih portala tako što bilježi i pohranjuje cjelokupan promet web stranice, povezujući ga s demografskim podacima iz anketa i bazičnih istraživanja. DotMetrics predstavlja istinski Big Data sustav, prvi takvog tipa proizveden u potpunosti u Hrvatskoj.

ULAZAK NA VELIKA VRATA

M Davor Kršul novi direktor poslovanja Visa Europe u Hrvatskoj

avor Kršul imenovan je novim direktorom poslovanja Visa Europe u Hrvatskoj. Karijeru je započeo radeći za domaću franšizu American Expressa, gdje je u 20 godina obnašao različite funkcije vodeći poslove naplate, odnose s trgovcima, razvoj poslovanja, razvoj proizvoda te marketing i programe vjernosti. Nakon uspješne karijere u Hrvatskoj radio je kao kartični manager za međunarodne banke grupe Intesa Sanpaolo u Milanu te je izravno bio uključen u uspostavljanje Intesa Sanpaolo Card Product Factory u Zagrebu gdje je preuzeo poziciju izvršnog direktora za prodaju i marketing. Prije prelaska u Visa Europe bio je na poziciji starijeg stručnjaka za kartično poslovanje u Hypo Alpe-Adria Grupi sa sjedištem u Austriji.

Pet velikih britanskih trgovaca uvodi Apple Pay

arks & Spencer, Waitrose, Spar, Boots i Pret a Manger, kao jedni od vodećih trgovačkih lanaca na tržištu Velike Britanije, do kraja će srpnja uvesti uslugu mobilnog plaćanja Apple Pay. Dugo očekivani sustav beskontaktnog plaćanja za iPhone mobilne telefone, koji je premijerno predstavljen u SAD-u prošle godine, sada će biti dostupan i na 250.000 prodajnih lokacija u Velikoj Britaniji. Više od 620 prodajnih objekata Marks and Spencera, uključujući i franšize na željezničkim postajama i zračnim lukama, ponudit će ovu uslugu koja korisnicima omogućava da obave kupnju uz pomoć svojih iPhone 6, iPhone 6 Plus i Apple Watch uređaja. “M&S već sada ima razvijenu beskontaktnu infrastrukturu koja je među vodećima na bri-

tanskom tržištu pa smo više nego spremni i za integraciju Apple Pay usluge”, izjavila je Laura Wade-Gery, izvršna direktorica za multikanalnu prodaju Marks & Spencera.

MasterCard testira plaćanje računa sefijem

artičarska kuća MasterCard objavila je da testira novu mobilnu aplikaciju koja bi koristila tehnologiju prepoznavanja lica za autentikaciju korisnika. Takva bi se tehnologija, prema njihovoj zamisli, koristila na način da korisnik prilikom autorizacije plaćanja (primjerice prilikom kupovine na internetu) umjesto PIN broja ili lozinke treba svojim mobilnim uređajem samo – snimiti selfie.

Hrvatske tvrtke u finalu Microsoftove globalne partnerske konferencije Microsoft Worldwide Partner konferencija održana je sredinom srpnja u američkom gradu Orlandu. Svoja rješenja koja su i ove godine rezultirala odličnim uspjehom i ušla u finale tog globalnog natjecanja predstavile su i hrvatske tvrtke. U CEE regiji ukupno je pet finalista od kojih su dva iz Hrvatske. Fina-

Lipanj - Srpanj 2015.

•••

listi iz Hrvatske su tvrtke Comping i Omega Software, dok je tvrtka Proteron savjetovanje osvojila nagradu Microsoft Country Partner of the Year 2015. Na konferenciji je sudjelovalo više od 2.300 natjecateljskih tvrtki iz 108 zemalja svijeta.

www.jatrgovac.hr

NIJE SVE VIRTUALNO Nešto je i stvarno HPpromo provjerene usluge direktnog marketinga

NEADRESIRANA POŠTA Usluga za masovnu i brzu distribuciju vaših tiskanih, neadresiranih materijala.

GEOMARKETING

Usluga koja omogućava selektiranu dostavu neadresirane pošte prema geomarketinškim značajkama.

IZRAVNA POŠTA

KREATIVNA POŠTA

Adresirane pošiljke promotivnog sadržaja - za vaše usmjerene i personalizirane poruke prema identificiranim primateljima.

Posebna kategorija izravne pošte – za neuobičajene oblike promotivnih pošiljaka koji će privući pozornost i duže se zadržati u primateljevoj ruci.

POŠILJKA S PLAĆENIM ODGOVOROM Besplatan i diskretan odgovor za pošiljatelja – dobar alat za zaprimanje narudžbi, prikupljanje podataka od potrošača ili anketiranje.

Želite li zakazati sastanak i istražiti dodatne mogućnosti, molimo vas da popunite jednostavni i neobvezujući informativni formular na našoj internetskoj stranici www.posta.hr/poslovni-korisnici-direktni-kontakt ili nas nazovite na tel. brojeve: 01 4981 047 (Sektor prodaje Hrvatske pošte) ili 072 303 304 (Kontaktni centar Hrvatske pošte)

www.jatrgovac.hr

73 Lipanj - Srpanj 2015. pošta Vaša Hrvatska

IT odjel - Globalna kretanja

KINA PREDVODI globalno online tržište

Prometi online trgovine robom široke potrošnje u Kini sve su veći jer se kupci sve češće okreću upravo ovom prodajnom kanalu koji stoga sazrijeva brže no što je to slučaj na drugim tržištima

rema IGD-ovom izvještaju Top 10 online tržišta robe široke potrošnje, vrijednost kineskog internetskog tržišta procijenjena je na gotovo 180 milijardi američkih dolara do 2020. godine, što je skoro pet puta više od njegove sadašnje vrijednosti od 41 milijarde. Na drugim vodećim tržištima očekuje se nastavak dvoznamenkastog rasta što ulaganja u online prodajni kanal čini nužnima za tvrtke koje žele pratiti razvoj kupca koji kupuje u višestrukim kanalima te odgovoriti na njegove potrebe.

ćina prodaje odvija se na digitalnim tržištima poput Tmalla (u vlasništvu Alibabe) i JD.com-a, koji nude velik izbor proizvoda. Kupci u Kini na online tržištu traže uvoznu robu, uključujući prehrambene proizvode koje doživljavaju kao luksuz koji si mogu priuštiti. Sa sve većim prelaskom kupaca u online okružje i s porastom broja stanovnika u Kini, očekujemo da će se ovaj rast nastaviti.

NOVE INOVACIJE U međuvremenu se na zrelijim tržištima, kao što je ono Ujedinjenog Kraljevstva (druProcjenjuje se da će online go po veličini tržište tržište u Kini do 2020. godine online robe široke potrošnje na porasti čak pet puta svijetu), zbivaju snažan rast i inovacije. Trgovci BRZ RAST KINE Prometi online trgovine na malo novu su priliku u Kini sve su veći jer se za poticanje vjernosti i kupci sve češće okreću pridobivanje kupaca s upravo ovom prodajnom udaljenih lokacija pronašli kanalu koji stoga sazrijeva u pod-kanalu “klikni i pobrže no što je to slučaj na kupi”. Koncem lipnja, Asda drugim tržištima. Mobilje u Haydocku otvorila ne tehnologije glavni su svoj prvi 24-satni punkt pokretač ovog rasta. Veza preuzimanje kupljene

Lipanj - Srpanj 2015.

robe što je koncept koji bismo uskoro mogli vidjeti i na ostalim Walmartovim tržištima. Preuzimanje kupljene robe testira se i u Belgiji gdje je Carrefour tu uslugu uveo na parkiralištima tvrtki u vrijeme nakon posla, te u Australiji, gdje su dva vodeća trgovca na malo uvela sandučiće s

robom i drive-thru rješenja. U Ujedinjenom Kraljevstvu trenutno 27 posto kupaca mjesečno kupuje robu preko interneta, a 11 posto online navodi kao svoj glavni način kupnje. Programi vjernosti kao što su npr. bonovi za dostavu potiču učestalost potrošnje u višestrukim kanalima.

IGD-ovih 10 vodećih svjetskih online tržišta robe široke potrošnje i prognoze do 2020. (u milijardama USD) Francuska UK 2020.: 16 mlrd. 2020.: 28 mlrd. 2015.: 9 mlrd. 2015.: 15 mlrd.

Belgija 2020.: 2 mlrd. 2015.: 1mlrd.

Nizozemska 2020.: 2 mlrd. 2015.: 0,5 mlrd.

Njemačka 2020.: 6 mlrd. 2015.: 3 mlrd.

Japan 2020.: 22 mlrd. 2015.: 12 mlrd.

Australija 2020.: 5 mlrd. 2015.: 2 mlrd.

Francuska 2020.: 18 mlrd. 2015.: 7 mlrd.

Kina 2020.: 178 mlrd. 2015.: 41 mlrd.

Južna Koreja 2020.: 13 mlrd. 2015.: 7 mlrd.

www.jatrgovac.hr

Lisa Byfield-Green Senior Analyst - online and digital

SVE VEĆA ULAGANJA Uzbudljive se promjene dešavaju i na većim tržištima, pogotovo u SAD-u gdje je Walmart povećao ponudu kako bi potaknuo online prodaju robe široke potrošnje uz procjenu da bi prometi iz online i digitalne kupnje u trgovinama mogli porasti na 6 posto ukupnih prihoda do 2017. Inovacije i brza dostava velike su teme na ovom tržištu, koje potiču očekivanja kupaca. U tom smislu posebno je aktivan Amazon koji spaja globalne trendove rasta male samoposluge, mobilne trgovine i programa vjernosti s novim uslugama kao što je Amazon Prime Now koja omogućuje dostavu robe unutar sat vremena od kupnje i koja je dostupna isključivo pre-

ko mobilnih uređaja za članove Amazon Prime kluba u 14 gradova u SAD-u, a od početka srpnja i u Londonu. Disruptori – tvrtke inovatori koje uvode nove načine poslovanja u kanal, a koje se pojavljuju uslijed sve većeg korištenja tehnologije - kao što su Instacart i Uber - također potiču

inovacije u ovom kanalu i premošćuju praznine ondje gdje trgovci na malo još nisu prisutni. U Njemačkoj, prema nedavnim istraživanjima, kupci su sve skloniji online kupnji namirnica pa već uhodani online trgovci na malo, kao što je primjerice Rewe, pojačavaju ulaganja

u ovaj kanal. I diskonti, Aldi i Lidl, počinju ulagati u online prodaju u odabranim područjima poput prodaje vina ili hrane za kućne ljubimce. Zajedno s Amazonom, ti trgovci na malo svojim sve većim ulaganjima imaju potencijal značajno promijeniti njemačko tržište.

Na što bi trgovci na malo i dobavljači trebali usmjeriti svoja nastojanja?

a trgovce na malo i dobavljače u sektoru FMCG-a, kanal online prodaje donosi mnoge prilike. Na vodećim tržištima, trgovci na malo većinu rasta u sljedećih pet godina ostvarit će u internetskoj prodaji, tako da je nužno fokusirati se na ovaj brzorastući kanal. Na većini će tržišta mnogi trgovci na malo ući u područje online prodaje zbog čega će upravo fleksibilnost biti važna. Razumijevanje rasta pod-kanala kao što su “klikni i pokupi” te onih mobilne i nosive tehnologije, također će biti ključni za ostvarivanje novih potencijala.

Ključna pitanja za trgovce na malo i dobavljače:

• Što se mijenja i kako će te promjene utjecati na moje tržište/prodajnu kategoriju/kupce? • Raspolažem li pravim resursima? • Kako se mogu povezati s kupcima u novim inicijativama, na novim tržištima, u razvoju pod-kanala, širenju formata malih samoposluga i personalizaciji usluge? • Koji kupci i koja tržišta predstavljaju najveće prilike za moj brend? • Ima li moja tvrtka strategiju za višestruke kanale? Uključuje li to i mobilnu prodaju?

www.laserline.hr laserline@laserline.hr Tribje 17, Umag; 052 725 600

vjedoci smo zanimljivih vremena i izazovnih okolnosti u kojima posluju suvremene organizacije. Ogromna konkurencija na domaćem tržištu, ulazak stranih lanaca, grupiranje trgovaca, novi trendovi i koncepti prodaje, uvođenje novih tehnologija u standardne poslovne procese, elektroničko poslovanje, nove navike potrošača, fluktuacija menadžera i druge pojave predstavljaju velike izazove za svaki gospodarski subjekt. Budućnost svakog poduzetnika prvenstveno ovisi o brzini kojom se može prilagoditi novim zahtjevima tržišta. Svim poduzetnicima je zajednička upravo konstantnost promjene, a u

konačnici će opstati samo oni koji će biti najuspješniji upravo u sposobnosti promjene i prilagodbe tržištu. LASERLINE nudi informacijski sustav koji se izvrsno uklapa u zahtjeve modernog poslovanja. tehnologija je primarna platforma na kojoj je izgrađen LASERLINE ERP, koji uključuje poslovna rješenja za upravljanje svim poslovnim procesima koji se javljaju u trgovini. S obzirom na veliki broj implementacija u različitim poslovnim sustavima i stečenim poslovnim iskustvom, LASERLINE projektanti vrlo lako razumiju potrebe svakog korisnika i rješenje prilagođavaju zadržanim specifičnostima ili sasvim novim procesima.

Puno puta dokazana u praksi, naša programska rješenja predstavljaju optimalan odabir za organizaciju koja u fokus svog interesa postavlja upravljanje poslovnim procesima, a u cilju zadovoljavanja potreba svojih klijenata. Naša misija je održavanje dugoročnih odnosa s klijentima i posvećenost zajedničkom cilju - učinkovitoj implementaciji informacijskog sustava i stvaranju uvjeta za brzi povrat investicije. Briga za klijenta i dokazana strast za nove tehnologije razlozi su zbog kojih se danas LASERLINE može pohvaliti partnerstvom s velikim brojem cijenjenih kuća. Provjerite i Vi zašto nas smatraju specijalistima za poslovne procese u industriji trgovine.

LASERLINE partner s dodatnom vrijednošću

Profil kompanije

BADEL 1862 d.d. Tvrtka koja predstavlja sinonim za jaka alkoholna pića u Hrvatskoj i regiji, nakon niza godina neizvjesnosti, danas okreće novi list u potrazi za strateškim partnerom uz čiju pomoć želi stabilizirati svoje poslovanje

adel 1862 najveći je i najstariji proizvođač vina i alkoholnih pića u Hrvatskoj, koji kvalitetom svojih proizvoda nastavlja i oplemenjuje bogatu tradiciju naslijeđenu od kompanija Pokorny, Patria, Arko i Badel Vinoprodukt. Sinonim je za jaka alkoholna pića u Hrvatskoj i široj regiji, a s četiri vinarije u svom sastavu (Vinarija Daruvar, Vinarija Benkovac, Vinarija Križevci, Kurija Nespeš) objedinjeno je cjelokupno bogatstvo vinorodnog područja Hrvatske, od aromatičnih bijelih vina sa sjevera do jakih i punih s juga, čime Badel 1862 danas reprezentira vinsku kartu Hrvatske. Uz proizvodnju jakih alkohol-

Srpanj - Kolovoz 2015.

nih pića, vina, bezalkoholnih pića i licencu PepsiCo asortimana, Badel 1862 je i ekskluzivni zastupnik za tržište Hrvatske svjetski poznatih

trgovinama. Rijetko viđena upornost ubrzo je počela donositi plodove: od svoje je proizvodnje tijekom vremena stvorio najveću izvoznu silu u branši. Prvi kvartal 2015. godine Ubrzo je proširio svoja društvo je završilo s dobiti tržišta na brojne srednjoeuod 5,46 milijuna kuna ropske zemlje, a svojim je proizvođača jakih alkoholnih likerima, osim značajnijih pića: Tradall, Marie Brizard, europskih metropola, opBorco i Underberg. skrbljivao i carski francuski dvor Napoleona III. Drugo BADELOV VREMEPLOV poznato ime, Mijo Arko, Franjo Pokorny, koji je 1862. jedan od prvih hrvatskih godine postavio temelje stručnjaka u podrumarstvu, proizvodnje alkoholnih 1867. godine utemeljio je pića, isprva je posve sam trgovinu vina i rakije. Njegov proizvodio jaka alkoholna sin Vladimir naslijedio je i pića, pakirao ih i distribuirao razvio industrijsku proizvod-

nju žestice i likera i njegovom je zaslugom tvornica “Arko” postala cijenjenim imenom u proizvodnji konjaka, pjenušca, ruma, rakije, likera i dugih pića. Tvornica Patria osnovana 1886. godine isticala se bogatom ponudom probranih alkoholnih pića posjedujući vlastitu pecaru. Glavni proizvod Patrije bio je Patria brandy medicinal, koji je svojom omiljenošću nadživio tvrtku. Završetkom Drugog svjetskog rata dolazi do značajnih promjena te se osniva tvornica likera i rafinerija alkohola “Marijan Badel”. Četvrt stoljeća kasnije spaja se s poduzećem “Vinoprodukt” koje je u svojem vlasništvu imalo većinu vinarija diljem www.jatrgovac.hr

1862. godine - osnovana tvrtka Pokorny Hrvatske čime je započela tradicija vinarstva u Badelu. Ulaskom u 21. stoljeće Badel 1862 pušta u rad modernu punionicu izvorske i mineralne vode u Apatovcu, podno Kalnika, koju 2010. godine prodaje Atlantic Grupi. Od 2006. godine u Badel Grupi djeluje i Eurobev d.o.o. (tvrtka koja proizvodi voćne sokove, nektare i sirupe te gazirana i negazirana osvježavajuća bezalkoholna pića), koji je početkom 2011. godine integriran u sustav Badela 1862 d.d. BADEL GRUPA Badel 1862 d.d. Sarajevo tržišni je lider u prodaji i distribuciji jakih alkoholnih pića na tržištu Bosne i Hercegovine, a različitim promotivnim i edukativnim aktivnostima značajno se uključuje i u nove trendove

konzumiranja vina zauzimajući sve važniju ulogu i u ovom segmentu. Osim prodaje i distribucije širokog asortimana Badelovih marki jakih alkoholnih pića i vina, od 2008. godine postaje ekskluzivni distributer svjetski poznatih robnih marki

kada je kompanija i osnovana, Badel 1862 Beograd postepeno povećava svoj tržišni udio. Na kraju 2014. godine tvrtka je imala dva zaposlena. Badel 1862 AD Skopje je lider na tržištu jakih alkoholnih pića u Makedoniji s tržišnim Badel 1862 najveći je i udjelom od oko 70% ukunajstariji proizvođač vina i pnog uvoza. Direktnom alkoholnih pića u Hrvatskoj distribucijom i sinkroniziBacardi i Martini. Tvrtka je ranom reakcijom na potrebe osnovana 2001. godine sa potrošača, omogućen je posjedištem u Sarajevu i trenut- nosni imidž “domaće” tvrtke no broji 22 zaposlenika. jer Badelove marke stanovBadel 1862 Beograd d.o.o. nici Makedonije doživljavaju bavi se distribucijom Badesvojim domaćim markama. lovih vina i jakih alkoholnih Osnovna djelatnost tvrtke je pića na teritoriju Srbije. Dio prodaja i distribucija jakih asortimana iz grupe jakih alkoholnih pića, od čega je alkoholnih pića proizvodi veći dio prometa i potrošnje po licenci. Od 2001. godine, (79%) u on-trade sektoru.

BILANCA (u tisućama kuna)

3./2015. kons.

AKTIVA A) DUGOTRAJNA IMOVINA 2. Materijalna imovina

1.013 434.311

3. Dugotrajna financijska imovina 4. Dugoročna potraživanja B) KRATKOTRAJNA IMOVINA

GLAVNA OBILJEŽJA POSLOVANJA Rezultati poslovanja Grupe tijekom 2014. godine pod utjecajem su provođenja procesa predstečajne nagodbe. Društvo je uspjelo provesti određene mjere restrukturiranja poslovanja,

1.981 63 243.420

75.672

2. Ostali poslovni prihodi

2.935

B) POSLOVNI RASHODI

-2.637

2. Materijalni troškovi

50.397

3. Troškovi osoblja

15.094 4.162

2. Kratkoročna potraživanja

92.729

4. Amortizacija

3. Kratkotrajna financijska imovina

6.139

5. Vrijednosno usklađivanje i rezerviranja

4. Novac u banci i blagajni

25.227

6. Ostali poslovni rashodi i troškovi

D) GUBITAK IZNAD KAPITALA

680.724

F) IZVANBILANČNI ZAPISI

72.106

1. Neto smanjenje vrijednosti zaliha

119.326

C) PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI

78.607

1. Prihodi od prodaje

1. Zalihe

E) UKUPNO AKTIVA

3./2015. kons.

RDiG (u tisućama kuna) A) POSLOVNI PRIHODI

437.305

1. Nematerijalna imovina

Proizvodi koje distribuira Badel 1862 AD Skopje neizostavan su dio asortimana svakog lokala i trgovačkih lanaca. Ponuda obuhvaća 120 proizvoda svjetskih marki jakih alkoholnih pića, vina, ouza, prirodnih sokova, kave i snackova. Tvrtka je osnovana 1993. godine kao Badel trade, a u skladu s aktualnim gospodarskim trendovima 1997. godine promijenila je naziv u Badel d.o.o. Skopje, da bi u 2007. godini dobila današnju strukturu dioničkog društva, kao i naziv Badel 1862 AD Skopje.

0 5.090

OPERATIVNA DOBIT

6.464

C) FINANCIJSKI PRIHODI

2.021

D) FINANCIJSKI RASHODI

2.751

NETO FINANCIJSKI RASHODI

730

E) IZVANREDNI - OSTALI PRIHODI

-22.551

F) IZVANREDNI - OSTALI RASHODI

313.762

G) UKUPNI PRIHODI

80.628

C) DUGOROČNE OBVEZE

24.593

H) UKUPNI RASHODI

74.894

D) KRATKOROČNE OBVEZE

648.389

I) DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA

5.734

PASIVA A) KAPITAL I REZERVE 1. Temeljni (upisani) kapital

E) ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEGA RAZDOBLJA KAPITAL I REZERVE PRIPISANO IMATELJIMA KAPITALA MATICE

www.jatrgovac.hr

-22.551

J) POREZ NA DOBIT

K) DOBIT RAZDOBLJA

5.734

L) DOBIT PRIPISANA IMATELJIMA KAPITALA MATICE

5.460

Srpanj - Kolovoz 2015.

Profil kompanije 3./2015. kons.

NOVČANI TOK (u tisućama kuna) NOVČANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI

9.751

NOVČANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI

-930

Primici od prodaje materijalne i nematerijalne imovine

Izdaci za kupnju materijalne i nematerijalne imovine

1.328

NOVČANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

-10 3./2015. kons.

PROMJENE KAPITALA (u tisućama kuna) TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL

313.762

REVALORIZACIJA DUGOTRAJNE MATERIJALNE IMOVINE

100.012

KAPITAL I REZERVE PRIPISANO IMATELJIMA KAPITALA MATICE

-22.551

Vlasnik/nositelj računa / Suovlaštenik/imatelj VP Redovne dionice

Stanje

[%]

CERP - REPUBLIKA HRVATSKA

2.123.568

67,68

KAPITALNI FOND

320

10,20

PERKOVIĆ ANTO

53.274

1,70

VICTORIA FOND

32.558

1,04

RUŽDIJAK MARIJAN

31.940

1,02

PBZ D.D.

28.306

0,90

VRANČIĆ ANTE

18.000

0,57

KOVAČ IVAN

10.000

0,32

ROHAK MILAN

9.110

0,29

10.

GRAFPEX D.O.O.

9.000

0,29

2.635.756

84,01

Ukupno:

Prema važećim podacima SKDD-a za uredovni dan 1.6.2015.

Performans dionice u odnosu na indeks Datum

CROBEX

BD62-R-A

2.1.2012.

1.746,71

37,00

31.12.2012.

1.740,39

39,40

Promjena %

-0,36%

6,49%

2.1.2013.

1.763,45

38,00

31.12.2013.

1.794,28

17,17

Promjena %

1,75%

-54,82%

2.1.2014.

1.804,55

15,00

31.12.2014.

1.745,44

16,25

Promjena %

-3,28%

8,33%

Badel 1862 d.d. - tržišni podaci

kako u matici, tako i u pojedinim društvima Grupe, a u cilju ostvarenja stabilnog poslovanja, smanjenja rizika financijske i tržišne izloženosti. Poslovni prihodi u 2014. zabilježili su pad od 6,2 posto te su ukupno iznosili 348,1 milijun kuna. Prihodi od prodaje za isto razdoblje niži su 4,7 posto te su iznosili 343,3 milijuna kuna. Uzrok pada prihoda u kompaniji komentiraju uvođenjem nove komercijalne politike na tržištu Hrvatske, značaj-

cijski rashodi u iznosu od 27,9 milijuna kuna rezultat su korektivnih knjiženja u skladu s odredbama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi i to prvenstveno na poziciji kamata. Neto gubitak Grupe u 2014. godini iznosio je 34,7 milijuna kuna, što je značajno bolji rezultat u odnosu na 2013. kada je gubitak iznosio 86,2 milijuna kuna. S danom 17. ožujka 2015. potpisane su nagodbe u sudskim procesima Badela i bivšeg predsjednika Uprave Ante PerkoviTijekom 2014. godine Grupa ća te Badela i je značajno smanjila gubitak društva Bobita Co d.o.o. iz iz poslovanja Čitluka čime je omogućen nim padom kupovne moći u daljnji nesmetan nastavak cijeloj regiji uslijed dugogopredstečajne nagodbe i redišnje recesije, elementarnim strukturiranja društva. Prvi nepogodama i poplavama te kvartal 2015. godine društvo lošom turističkom sezonom. je završilo s dobiti od 5,46 Poslovni rashodi bilježe milijuna kuna. Generator također pad tijekom 2014. pozitivnog poslovanja bili godine i to za 12,9 posto na su bitno viši poslovni prirazinu od 370,6 milijuna hodi nego u istom razdoblju kuna. Najveći dio pada rasprošle godine praćeno nehoda odnosi se na smanjenje znatnim porastom poslovnih materijalnih troškova od rashoda. 31,2 milijuna kuna zbog smanjene proizvodnje. Pove- STRATEŠKO POVEZIVANJE ćanje troškova osoblja od 2,7 Dionicama Badela trguje se posto prouzročeno je povena Zagrebačkoj burzi i to ćanjem visine doprinosa na pod oznakom BD62-R-A. plaću te zbrinjavanjem viška Dionica nije sastavnica radnika u skladu s planom indeksa. Iako s relativno restrukturiranja. Niži finanniskim ukupnim prometom Pokazatelji poslovanja*

Posljednja 4 kvartala

2014.

Prihodi od prodaje

350,02

343,28

Poslovni prihodi

356,93

348,03

EBIT

-15,14

-22,66

Neto dobit

-17,44

-34,68

EBITDA

29,58

22,41

Operativni novčani tok

29,78

22,60

Slobodni novčani tok

19,20

12,05

Cijena dionice za izračun (HRK)

27,80

Kapital i rezerve

-22,83

-27,92

Broj dionica (redovne)

3.137.616

Aktiva

680,72

688,95

Broj dionica (povlaštene)

Broj zaposlenih

507

509

Tržišna kapitalizacija (milijuna kuna)

87,23

Srpanj - Kolovoz 2015.

*svi iznosi u milijunima kuna

www.jatrgovac.hr

348,1 milijun kuna - poslovni prihodi u 2014. Fundamentalni pokazatelji

Posljednja 4 kvartala

2014.

P/S

0,25

P/E

-5,00

-2,52

P/B

-3,82

-3,12

BVPS

-7,28

-8,90

EPS

-5,56

-11,05

404,92

407,18

EV/EBITDA

13,69

18,17

P/EBITDA

2,95

3,89

P/EBIT

-5,76

-3,85

P/EA

-303,12

P/CF P/FCF

Dividenda

2014.

2013.

Iznos (HRK)

0,00

Dividendni prinos

0,00%

Referentna cijena (HRK)

27,80

Profitabilnost

Posljednja 4 kvartala

2014.

ROE

ROA

-2,56%

-5,03%

EBIT marža

-4,24%

-6,51%

EBITDA marža

8,29%

6,44%

NETO PROFITNA MARŽA

-4,80%

-9,83%

-5,08

Likvidnost

Posljednja 4 kvartala

2014.

2,93

3,86

Koeficijent tekuće likvidnosti

0,38

4,54

7,24

Novac po dionici (HRK)

10,00

9,57

od svega 3,46 milijuna kuna tijekom 2014. godine, dionica ipak ima određeni kontinuitet trgovanja ako u obzir uzmemo relativno mali broj dionica u slobodnoj ponudi (vodeća dva dioničara predstavljaju udjel od 77,88% temeljnog kapitala). Tijekom

dokapitalizaciju društva u okviru postupka predstečajne nagodbe, a 27. travnja i dopunu Javnog poziva kojem je cilj provođenje mjera iz plana financijskog restrukturiranja kako bi društvo postalo likvidno i solventno. Putem stranica Zagrebačke burze društvo je Badel Grupa ima svoje 22. svibnja podružnice u Bosni i poslalo obavijest Hercegovini, Srbiji i Makedoniji o produženju prvih pet mjeseci tekuće roka za prikupljanje ponuda godine premašen je ukupni zaključno sa 17. lipnja 2015. promet ovom dionicom iz godine. 2014. godine. Društvo je 17. Ipak, Uprava društva je 8. ožujka 2015. objavilo Javni lipnja donijela Odluku o poziv za prikupljanje ponuda poništenju Javnog poziva za strateško povezivanje i za prikupljanje ponuda za

strateško povezivanje i dokapitalizaciju društva Badel 1862 d.d. u okviru postupka predstečajne nagodbe, a nakon što je na sjednici o tome informirano Povjerenstvo za provedbu Javnog poziva, koje čine predstavnici Ministarstva gospodarstva, Ministarstva financija, Ministarstva poljoprivrede, Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom i Centra za restrukturiranje i prodaju. Naime, od strane konzultanta jednog od potencijalnih ponuditelja u procesu ukazano je na mogućnost postojanja rizika povrede prava tržišnog natjecanja provedbom Javnog poziva. Neovisno o donošenju poništenja Javnog poziva,

Promet i kretanje cijene dionice BD62-R-A 1.1.2012. - 31.5.2015. 1.000.000

100,00

900.000

90,00

Cijena Promet

800.000

80,00

700.000

70,00

600.000

60,00

500.000

50,00

400.000

40,00

300.000

30,00

200.000

20,00

100.000

10,00

. 15

20 .4.

Credos odjel analize credos@credos.hr

NAPOMENA

avedene informacije su dane u svrhu općeg informiranja, nisu preporuka za kupnju ili prodaju te ne mogu biti zamjena za neovisan financijski savjet niti se njihovim objavljivanjem stvara bilo kakva obveza za investicijsko društvo Credos d.o.o. Credos d.o.o. ne prihvaća odgovornost za bilo kakvu štetu nastalu uporabom informacija i cijena iz ovog materijala niti jamči za njihovu cjelovitost i točnost. Izvor informacija su javno objavljeni podaci na web stranicama Zagrebačke burze te korporativnim web stranicama promatranih kompanija.

.1.

9.1

.7. 16

0.2

. 14

.4. 28

3. 01

.20 3.2

0.2

13 .20

1.7

20 .4.

1.1

. 13

20 11

.2.

.20

12 30

.11

.9. 18

.20 9.7

.3. 22

.20 9.1

www.jatrgovac.hr

0,00

priopćeno je kako Uprava društva intenzivno nastavlja s aktivnostima za okončanje postupka predstečajne nagodbe i postizanje kapitalne adekvatnosti kao bitnih uvjeta za osiguranje dugoročne opstojnosti društva.

Srpanj - Kolovoz 2015.

Iz regije Vlasnik Tikveša zakupio BIP

akedonski poduzetnik Svetozar Janevski, predsjednik Upravnog odbora vinarije “Tikveš”, zakupio je Beogradsku industriju piva (BIP) za 50.000 eura mjesečno. Prema ugovoru o najmu, makedonski poduzetnik može koristi-

ti i brend BIP pa će tako pivo pod ovom robnom markom proizvedeno u tvornici u Beogradu biti zapravo proizvod tvrtke “M6 Eden Srb” koja je u vlasništvu Janevskog. Nadzorni odbor tvrtke vjeruje da je ovaj način poslovanja jedina šansa za opstanak beogradske pivovare, dok mali dioničari, u čijem je vlasništvu 48 posto tvrtke, smatraju da je njihovo poduzeće oštećeno.

ŠIRENJE KAPACITETA

Carrefour preuzima Billu u Rumunjskoj

jemačka trgovačka grupa Rewe oglasila je prodaju mreže supermarketa Billa na rumunjskom tržištu, a prema neslužbenim informacijama, kupac bi mogao biti francuski Carrefour. Belgijska Delhaize grupa sa svojom podružnicom Mega Image pregovarala je prošle godine o preuzimanju rumunjske Billa mreže, ali sporazum nije postignut. Carrefour je lani preuzeo poslovanje Bille u Italiji, a za akviziciju mreže njemačkog trgovca u Rumunjskoj pregovori još uvijek traju te su, prema pisanju tamošnjih medija, “blizu završetka”. Billa je na rumunjskom tržištu prisutna od 1999. godine i posluje kroz 85 supermarketa. Rewe se pak želi fokusirati na ona tržišta na kojima drži vodeće pozicije.

Radenska u pohodu na tržišta regije Prodaja Radenske češkoj kompaniji Kofola iz ožujka ove godine otvorila je mogućnost za daljnji razvoj prodaje na prostorima bivše države. “Prvo želimo ponovno osvojiti tržišta nekadašnje Jugoslavije”, rekao

Srpanj - Kolovoz 2015.

Stanić Beverages otvorio tvornicu u BiH

vrtka Stanić Beverages, koja je vlasnik Juicy portfelja, uz otvaranje nove tvornice voćnih sokova i napitaka u BiH, vrijedne 6,1 milijun eura, najavila je daljnje širenje na tržišta EU, CEFTA-e te Bliskog istoka. Kako bi proizvodnim kapacitetima pratili prodajne planove puštena je u pogon nova punionica u Kreševu u BiH u kojoj je zaposleno više od 60 radnika. Inače, tvrtka Stanić Beverages je 2013. od Jamnice kupila punionicu sokova u Jastrebarskom i preuzela brendove sokova Juicy koje će odsad proizvoditi i u Kreševu. Proizvodnja iz nove tvornice trebala bi biti dostatna za zadovoljavanje trenutne potražnje za Juicyjem u BiH i u široj regiji, dok će se tvornica u Jastrebarskom fokusirati na pokrivanje potražnje u Hrvatskoj i

planiranog jačeg izvoza na tržišta zemalja EU. Posebno se planira jačanje nastupa Juicyja u Sloveniji i Litvi te otvaranje novih tržišta poput Švedske i Švicarske.

Oporavak tuzlanske Dite

vornica deterdženata Dita iz Tuzle nastavlja “punom parom” s proizvodnjom, a nova pošiljka njihovih proizvoda uskoro će se naći na policama trgovina diljem BiH. Nakon prve količine od 25 tona proizvoda, među kojima je najpopularniji deterdžent za pranje posuđa 3de, u narednom razdoblju očekuje se proizvodnja od dodatnih 100 tona. Najviše je proizvoda zasad prodano u objektima trgovačkog lanca Bingo.

•••

je Marian Šefčovič, direktor Radenske. Jannis Samaras, predsjednik Uprave Kofole, dodao je kako smatra da Radenska ima veliki potencijal na tržištima regije, ali i na širem europskom tržištu.

BiH odobren izvoz mlijeka u EU Bosni i Hercegovini je odobreno da bude na listi zemalja kvalificiranih za izvoz termički obrađenog mlijeka i mliječnih proizvoda, potvrdio je Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

•••

“Ovo je jedna od dobrih vijesti za Bosnu i Hercegovinu i jedna od najboljih kada je u pitanju mljekarski i poljoprivredni sektor BiH”, rekao je Šarović. Količina mlijeka namijenjenog za izvoz nije ograničena.

www.jatrgovac.hr

Iz svijeta GLOBALNA SCENA

Delhaize i Ahold dogovorili spajanje

elgijska kompanija Delhaize i nizozemski Ahold dogovorili su spajanje čime će biti stvoren lanac s više od 6.500 prodavaonica širom svijeta i 375.000 zaposlenih. Spajanjem te dvije kompanije ukupne vrijednosti od 26,07 milijardi eura, bit će stvoren jedan od najvećih lanaca supermarketa u SAD-u. “Ovo je pravo spajanje jednakih, kombiniranje dva vrlo komplementarna poslovanja za stvaranje vodeće maloprodaje hrane u svijetu”, naveli su predsjednici Aholda i Delhaizea, Jan Hommen i Mats Jansson. Iako obje kompanije imaju sjedišta u Europi,

Ferrero preuzima britanski Thorntons

alijanski proizvođač čokolada i slatkiša Ferrero pokrenuo je prijateljsko preuzimanje britanske konditorske tvrtke Thorntons. Ferrero je ponudio 1,45 funti (2,3 dolara) po dionici, čime je britanska tvrtka procijenjena na nešto manje od 112 milijuna britanskih funta, što predstavlja premiju od 43 posto u odnosu na vrijednost njezinih dionica krajem lipnja. Putem svoga ogranka talijanska je obiteljska tvrtka, poznata po proizvodima poput namaza od lješnjaka i čokolade Nutella i čokoladnih bombona Ferrero Rocher, već osigurala oko 34,5 posto dionica iz vlasništva menadžmenta Thorntonsa. Također još planiraju kupiti preostale dionice u sklopu obvezujuće ponude.

Partnerstvo Rewea i E.Leclerca

uropski trgovački giganti Rewe Group i E.Leclerc najavili su stvaranje trgovinskog saveza koji će im, kako se navodi, unaprijediti suradnju u nekoliko segmenta poslovanja. Iz uprave lanaca objašnjavaju da će ovaj partnerski odnos biti usmjeren na razvoj organskih kategorija proizvoda, logistiku i nabavu. Tvrtke će zajednički nastupati na tržištu, ali će sačuvati svoju neovisnost u poslovanju.

Metro prodao Kaufhof Hudson’s Bayu

jemački maloprodajni div Metro objavio je da je pristao prodati lanac robnih kuća Kaufhof kanadskoj grupi Hudson’s Bay za 2,83 milijarde eura. “Metro je potpisao ugovor s Hudson’s Bay Company o prodaji

Pad prodaje Marks & Spencera Pad prodaje u segmentu odjeće i opreme za dom prekinuo je u prvom fiskalnom tromjesečju trend poboljšanja poslovnih rezultata britanske maloprodajne kompanije Marks & Spencer (M&S). Kompanija je u

www.jatrgovac.hr

oko 60 posto svoje prodaje ostvaruju na američkom tržištu. Njihovim spajanjem nastaje jedan od 20 najvećih svjetskih maloprodajnih lanaca s godišnjom prodajom u 2014. od 54,1 milijardu eura. Procjenjuje se kako će ovo spajanje donijeti uštede od oko 550-650 milijuna eura godišnje. Mats Jansson, predsjednik Uprave Delhaize Group, postat će predsjednik Uprave zajedničke kompanije Ahold Delhaize.

•••

“izazovnom” tromjesečnom razdoblju do 27. lipnja zabilježila pad organske prodaje u neprehrambenom segmentu, uključujući odjeću, za 0,4 posto, dok je organska prodaja hrane povećana za 0,3 posto.

Galeria Kaufhofa koji uključuje robne kuće u Njemačkoj (Galeria Kaufhof ) i Belgiji (Galeria Inno), kao i odgovarajući portfelj nekretnina”, objavila je njemačka tvrtka. Ovom transakcijom Metro očekuje pozitivan novčani priljev od približno 1,6 milijardi eura, kao i da će značajno smanjiti neto dug, za oko 2,7 milijardi eura. Transakcija bi trebala biti zaključena do kraja rujna.

Coca-Cola i lani najprodavaniji brend Kompanija Kantar Worldpanel svake godine objavljuje listu brendova koji su se najviše kupovali. Coca-Cola je najprodavaniji brend na svijetu, a slijede Colgate u vlasništvu Colgate-Palmolivea na drugom te

•••

Maggi u vlasništvu Nestléa na trećemu mjestu. Vodećih deset dalje čine: Lifebuoy (Unilever), Nescafé (Nestlé), Pepsi (PepsiCo), Lay’s (PepsiCo), Knorr (Unilever), Dove (Unilever) i Tide (Procter & Gamble).

Srpanj - Kolovoz 2015.

Ulje – Profil potrošača

Različiti stilovi sta Ulje je prisutno u praktično svakom kućanstvu, no ipak ima razlike u životnim stilovima potrošača ovisno o tome koju marku ulja koriste

lje je namirnica koju koristimo svakodnevno u prehrani. Pored svoje energetske uloge, ulje osigurava normalan rad našeg organizma, služi kao izvor topline, omogućuje apsorpciju vitamina A, D, E i K te ima cijeli drugi niz zadataka. S obzirom na svoju funkciju i dobrobit koju posjeduje, malo koga će iznenaditi podatak da je čak 97% Hrvata u posljednjih 12 mjeseci upotrebljavalo ulje.

ulje. Pritom je najviše velikih korisnika, odnosno onih koji ulje upotrebljavaju više od jednom dnevno. Institut za istraživanje tržišta i medija Mediana u svojoj analizi koristi multifunkcionalni alat Target Group Index (TGI) koji je namijenjen kompanijama u zadovoljavanju osnovnih potreba za analizama potrošača, tržišta i konkurencije. Korisnik TGI baze može brzo i lako analizirati kako svoje postojeće i potencijalne potrošače, tako i potrošače konkurencije, FREKVENCIJA KORIŠTENJA te precizno definirati straU pogledu frekvencije tegije i smjernice markeupotrebe ulja i podjele tinškog oglašavanja. Ono svih korisnika na: male što TGI istraživanje čini (one koji upotrebljavaju posebnim, osim velikog ulje jednom mjesečno ili uzorka, pokrivenosti cijele Hrvatske i kontinuiraKonzumenti Zvijezda ulja nosti, je u su osobe koje preferiraju tome što je riječ o “sindomaće proizvode gle source” istraživanju, rjeđe), umjerene (one koji što znači da jedna osoba upotrebljavaju ulje dva odgovara na sva pitanja puta mjesečno do dva puta koja upitnik sadrži. Pored tjedno) i velike korisnike konzumacije hrane i pića, (one koji upotrebljavaju korištenja proizvoda za ulje više od jednom dnevdomaćinstvo te medijskih no), uvijek je zanimljivo preferencija, u TGI istražividjeti i analizirati udio vanju postoji i više od 250 velikih i umjerenih koristajališta koja se odnose na snika, odnosno svih korirazne životne sfere. U sklasnika koji su u proteklih du s tim zanimljivo je pogodinu dana upotrebljavali gledati i kakva su obilježja

Srpanj - Kolovoz 2015.

životnog stila osoba koje upotrebljavaju ulje. TRI BREND PROFILA Kada govorimo o robnim markama ulja koje potro-

šači najviše upotrebljavaju u Hrvatskoj, prva tri mjesta zauzimaju Zvijezda, Čepin i Floriol. Iz dobivenih podataka možemo zaključiti da su konzu-

Obilježja životnog stila konzumenta Zvijezda ulja Prednost dajem proizvodima koji imaju dugotrajnu garanciju. U ovo vrijeme važno je znati koordinirati obvezama u isto vrijeme.

Kada god mogu kupujem proizvode proizvedene u Hrvatskoj. Kada trebam informaciju najprije pogledam na internet.

ZVIJEZDA Zanimaju me međunarodna događanja.

Smatram se kreativnom osobom. Izvor: TGI Mediana, 2014.

www.jatrgovac.hr

97% udio Hrvata koji su u zadnjoj godini upotrebljavali ulje

talnog korištenja prvo pogledaju na internet a prednost daju proizvodima s dugotrajnom garancijom. Korisnici Čepin ulja su osobe koje vole kvalitetne stvari, lovci su na popuste, vole posebne ponude te prilikom kupovine prikupljaju bodove na svojoj kartici. Korisnici Floriol marke ulja su osobe koje vole kupovati darove te često primjećuju oglašavanje na plakatima. Također su to osobe koje smatraju da pušenje na javnim mjestima treba zabraniti. Kada je u pitanju povjerementi Zvijezda ulja osobe koje preferiraju domaće proizvode, kreativci koji su zainteresirani za međunarodna događanja. Pri traženju informacija

nje u medije korisnici ulja najviše vjeruju televiziji kao mediju (36%), zatim internetu (34%), radiju (17%), te tiskanim medijima (13%). Već smo na početku naglasili da je ulje namirnica neophodna za nesmetano funkcioniranje organizma. Njezina uloga je višestruka u građi svih živih stanica, te pomaže u probavi hrane. Ova je namirnica saživjela u svim svjetskim civilizacijama, o čemu govori i ova drevna kineska poslovica: “Kiša u proljeće vrijedi poput ulja.”

Maja Juričan Researcher maja.jurican@mediana.hr

Indeks konzumacije ulja Veliki korisnici

68% Umjereni korisnici

31% Mali korisnici

Obilježja životnog stila konzumenta Čepin ulja

Obilježja životnog stila konzumenta Floriol ulja

Lovac sam na popuste.

TV oglasi su mi zanimljivi i često razgovaram o njima.

Volim kvalitetne stvari. Obično prikupljam bodove na svojoj loyalty kartici prilikom kupovine.

Zanima me oglašavanje financijskih usluga.

Pristao bih žrtvovati svoje vrijeme za pravednu stvar.

Trebalo bi zabraniti pušenje na javnim mjestima.

ČEPIN

Volim iskoristiti posebne ponude gdje se mogu kupiti dva proizvoda za cijenu jednog.

www.jatrgovac.hr

Uvijek pitam za savjet kad kupujem nešto novo.

Stvarno uživam u kupovini.

FLORIOL Često zamijetim oglas (plakat) pored ceste.

Volim kupovati darove. Izvor: TGI Mediana, 2014.

Srpanj - Kolovoz 2015.

Ulje - Tržište

Pad pod pritiskom CIJENA

Uz podnošljivo smanjenje prodanih količina, niže su cijene proizvoda ipak dovele do velikog pada financijske realizacije koja je potonula čak 13,5%

ategorija jestivih ulja uključuje sve vrste ulja namijenjenih kuhanju ili pripremi salata, poput suncokretovog, biljnog, bučinog, maslinovog ulja te mješavina istih. Neka od tih ulja koriste dodatne okuse i/ili sastojke (npr. čili). Kategorija ne obuhvaća preljeve za salate, masti za kuhanje ni margarine za kuhanje. Vodeći proizvođači po količinskom udjelu u kategoriji jestivih ulja su: Dijamant (Dijamant), IPK tvornica ulja Čepin (Tena, Čepin), Victoria Oil (Iskon), Zvijezda (Zvijezda, Omegol) te trgovačke robne marke koje same nose 13% količinske prodaje. Proizvođači su navedeni abecednim redom, a od robnih marki one poznatije.

SUPERMARKETI I SUNCOKRET Prema podacima o prodaji, koji ne uključuju

Srpanj - Kolovoz 2015.

sezonske objekte, Cash&Carry, diskontne trgovine (Lidl), ugostiteljstvo te institucionalnu prodaju, kategorija jestivih ulja je u MAT periodu travanj

pala podnošljivih 2,4% na 30,1 milijun litara. Međutim, financijska realizacija bilježi dvoznamenkasti pad te je potonula čak 13,5% na ukupno ostvarenih 344,7 milijuna kuna. Trgovačke robne marke u Glavni uzrok ovoj kategoriji zauzimaju 13% tako velikog vrijednosnog količinske prodaje pada je smanjenje cijena 2014. – ožujak 2015. napo kojima se jestivo ulje pravila značajan korak prodavalo u proteklih gounatrag, poglavito u vridinu dana. Najveći dio prodaje reajednosnom pogledu. Kolizira se u supermarketiličinska prodaja pritom je ma, ukupno 41%. Potom slijede hipermarketi s 21%, velike trgovine mješovitom robom s 18%, srednje trgovine

mješovitom robom s 15% i male trgovine mješovitom robom s 5% udjela u prodaji kategorije jestivih Podjela prema vrsti proizvoda travanj 2014. – ožujak 2015. Suncokretovo ulje

86% Biljna ulja

7% Maslinovo ulje

6% Ostala ulja

JESTIVA ULJA

travanj 2014. – ožujak 2015.

% promjena u odnosu na godinu prije

Količinska prodaja (milijuna litara)

30,091

-2,4%

Vrijednosna prodaja (milijuna kuna)

344,7

-13,5%

www.jatrgovac.hr

344,7 milijuna kuna vrijednosna prodaja kategorije ANKETA

Prema suncokretu se potrošači okreću

ulja. Prema vrsti proizvoda čak 86% udjela zauzima suncokretovo ulje. Biljna ulja drže 7% kategorije, maslinovo ulje 6%, dok na ostala ulja otpada 1% prodaje.

Majda Babić Junior Client Executive majda.babic@nielsen.com

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja) 100

80 70

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2)

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2)

Hipermarketi (2501 m2 +)

30 20

41 Supermarketi (301 - 2500 m2)

10 %

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2)

lje je namirnica bez koje naša kuhinja gotovo da ne može funkcionirati. Premda postoje razlike u preferencijama pojedinih regija, ipak, gledano u hrvatskom globalu, od svih dostupnih vrsta daleko najpopularnije je suncokretovo ulje. Da se u kućanstvu bez ulja praktički ne može pokazuje rezultat ankete po kojemu čak 83,5% ispitanika ističe kako kupuju jestivo ulje, dok ih samo 16,5% ne kupuje ovu namirnicu. Gledano po mjestu kupnje jestivog ulja, trgovina je gotovo isključivo mjesto nabavke s čak 98,2% udjela, dok samo 1,8% ispitanika ulje nabavlja direktno kod proizvođača. Zanimljivo je kako domaći kupci jako puno drže do porijekla ulja koje kupuju. Naime, gotovo tri četvrtine njih (73,6%) ističe kako im je kod kupnje jestivog ulja važna zemlja porijekla, dok za jednu četvrtinu (26,4%) ispitanika porijeklo ulja nije bitno. U prehrani se najviše koristi suncokretovo ulje koje na prvo mjesto stavlja uvjerljivih 85,8% sudionika ankete. Biljno ulje u prehrani najčešće koristi 5,6% ispitanika, maslinovo ulje njih 4,9%, a bučino ulje 1,3% anketiranih. Slične smo odgovore dobili i na pitanje koje se jestivo ulje najčešće koristi za kuhanje/pečenje. Dominantna većina od 83,6% anketiranih građana i ovdje najviše vjeruje suncokretovom ulju. Na drugom mjestu je biljno sa 6,3%, treće je maslinovo s 4,3%, a četvrto bučino ulje s 0,3% udjela. Istraživanje magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal o kupnji i konzumaciji jestivog ulja provedeno je tijekom svibnja 2015. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina. Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz metodu slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

travanj 2014. - ožujak 2015. Izvor: Nielsen

www.jatrgovac.hr

Srpanj - Kolovoz 2015.

Ulje - Kupovne navike

Jednom smrkne, U kontekstu snažnih cjenovnih ratova teško je govoriti o pobjednicima i gubitnicima, ali ako nekoga treba istaknuti to su Clever, Sunčani cvijet i Čepin ulje koji povećavaju volumen unatoč padu kategorije

AFINITET RAZMJENE U kontekstu snažnih cjenovnih ratova teško je govoriti o pobjed-

nicima i gubitnicima, ali ako nekoga treba istaknuti to su Clever, Sunčani cvijet i Čepin ulje koji povećavaju volumen. Sve tri marke povećavaju broj kupaca: Clever ima 233 tisuće, Sunčani cvijet 343 tisuće, a Čepin ulje 783 tisuće kupaca. Glavni pokretač rasta Sunčanog cvijeta je prelazak (switching) između marki pri čemu najviše uzima Kauflandovom ulju Vitae d’Oro (2,2 milijuna kuna). S obzirom da je Sunčani cvijet prisutan jedino u Kauflandu i Lidlu, ne čudi da je afinitet razmjene visok upravo s trgovačkim markama Kauflanda (indeks afiniteta 283) i Lidla (indeks afiniteta 109). KONCEPT UPRAVLJANJA Uz klasične tržišne udjele brendova i trgovaca, GfK Consumer Panel omogućuje dodatne analize uspješnosti trgovaca u

Srpanj - Kolovoz 2015.

upravljanju kategorijom i brendom. Share of wallet analiza pokazuje nam koliko uspješno trgovac uspijeva

(Konzum, Kaufland, Interspar, Billa, Tommy, Plodine, NTL), uočavamo kako Billa, Interspar i Konzum imaju najveći Clever, Sunčani cvijet i Čepin neiskorišteni potencijal ulje kombinirano imaju 1,36 te slabije od Plodina, Kaumilijuna kupaca flanda, NTL-a i Tommyja zadržati novac svog kupca zadržavaju novac svojih koji kupuje kategoriju (ili kupaca koji kupuju Čepin brend) i kod njega i kod ulje. U konkurenciji ovih konkurencije. Ako se fokusedam trgovaca, Plodine i siramo na prodaju Čepin NTL najuspješnije zadržavaulja kod sedam trgovaca ju novac kupaca Čepin ulja Potencijal trgovaca u Čepin ulju, 2014. Indeks iskorištenosti vrijednosnog potencijala

lje kupuje 97% kućanstava u Hrvatskoj pri čemu je primjetno kako kupovina za potrebe kućanstva količinski raste u 2014. u odnosu na 2013. godinu. Ipak, zbog drastičnog pada cijena (-18%), vrijednost kategorije je značajno manja.

Visoki potencijal kupca Visoka lojalnost kupaca

Vrijednosni potencijal (u tisućama kuna) Zvijezde

400

Ostalo

Kaufland 0

-200

-15

Plodine NTL

Plodine

200

Spar

-10

Billa -5

Tommy

Konzum 0

Potencijal 5

Relativni udio vrijednosnog potencijala

www.jatrgovac.hr

-18% pad cijena ulja u 2014.

DRUGOM SVANE jer imaju i visok potencijal kupaca i visoku lojalnost u ovom segmentu. Neki recepti se mogu jednostavno prepisati. Ali ovo nije jedan od takvih. Trgovac koji se želi pozicionirati među Zvijezde (u gornji desni kvadrant matrice), treba osmisliti optimalni koncept upravljanja kategorijom, upravljanja brendom, upravljanja policom i upravljanja dodanom vrijednošću. Mladen Kožić Client Relationship Manager

mladen.kozic@gfk.com

www.jatrgovac.hr

Izvor rasta ulja Sunčani cvijet, 2014. vs 2013. (u tisućama kuna)

Ukupni dobitci 9.776 Ukupni dobitci u brend switchingu 8.505

Indeks afiniteta

Vitae D’Oro

2.202

283

Čepin

1.196

Zvijezda

1.067

Lidl TM

911

109

Dijamant

591

Plodine TM

341

Srpanj - Kolovoz 2015.

Što jedemo...

NAMIRNICA

koja život znači Ulje je u današnje vrijeme namirnica bez koje ne može niti jedna kuhinja. Koristi se za prženje, pirjanje, poeliranje - fraza koju obožavaju u Masterchefu, zalijevanje salate, a neka svoj put polako pronalaze i u medicini

anas je ulje svuda oko nas. Jedina razlika je što se u različitim krajevima svijeta koristi različito ulje. Tako na Mediteranu vole koristiti maslinovo ulje, oko Ekvatora kokosovo, a jedno od najrasprostranjenijih ulja u cijelome svijetu je pak suncokretovo ulje. “Globalna proizvodnja jestivog ulja od 2000. do 2014. godine porasla je s 90 milijuna tona na više od 170 milijuna tona, a čak 85 posto svjetskog ulja dobiva se od suncokreta, palme, soje i uljane repice”, kaže Marko Obranović, dipl. ing., asistent u laboratoriju za tehnologiju ulja i masti na Prehrambeno – biotehnološkom fakultetu u Zagrebu. Osim jestivih biljnih ulja koje dobi-

Srpanj - Kolovoz 2015.

vamo od raznih biljki i sjemenki od kojih smo neke i spomenuli, postoje i masna ulja životinjskog porijekla, riblja ulja, zatim mineralna

nost dva puta veća od vrijednosti ugljikohidrata i bjelančevina. “Za normalan rad, rast i razvoj organizma potrebni su kvalitetni izvori omega-3 i omega-6 Ljudski organizam bez masnih konzumacije ulja ne bi mogao kiselina koje su normalno funkcionirati odgovorne za zdravlje te eterična ulja koja se ne srca, krvnih žila, pravilan koriste u prehrani. Kako rad jetre i crijeva, a sve se niti jedna kuhinja ne može to nalazi u ulju i mastima”, bez ulja ili masti, isto je i kaže Marija Andrijašević, s našim organizmom koji dipl.ing nutricionizma. bez njih ne bi mogao funk“Europske i američke cionirati. Glavni sastojak agencije zadužene za saživotinjskih i biljnih masti vjetovanje stanovništva o i ulja su trigliceridi koji su pravilnoj prehrani nalaze se esteri glicerola i masnih na prekretnici zbog novih kiselina. Masti su moleznanstvenih spoznaja koja kule u kojima dominiraju govore kako zasićene masti zasićene masne kiseline i nisu toliko štetne koliko se na sobnoj temperaturi su smatralo zadnjih 40-50 gou krutom ili polukrutom dina. Izbjegavanje ‘masnog’ stanju, dok su ulja spojevi nije temelj zdrave prehragdje dominiraju nezasićene ne”, dodaje Obranović. masne kiseline te se na sobnim temperaturama nalaze UVIJEK PREMA SUNCU u tekućem obliku. Masti i Suncokret (lat. Helianthus ulja su zbog svog sastava annuus), jedina biljka koja savršena zaliha metasvoju privrženost Suncu boličkog goriva pokazuje na uistinu fascii njihova nantan način, prateći ga je enercijeli dan po obzoru i ne getska ispuštajući ga iz vida, povrijedtječe iz Sjeverne Amerike i

njegova je povijest prilično zanimljiva. Prvi su ga kultivirali američki Indijanci na području današnje Arizone i Novog Meksika, negdje oko 3000. godine prije nove ere, a komercijalizaciju je doživio u Rusiji. Neki arheolozi čak smatraju da je suncokret kultiviran prije sveprisutnog kukuruza. Indijanci su suncokret koristili na brojne načine i u razne svrhe. Mljeli su sjemenke kako bi dobili brašno, neki su ga miješali s drugim povrćem poput graha i jeli kao salatu, drugi su pak grickali sjemenke, a postoje i dokazi o prešanju ulja iz sjemenki suncokreta čak i u to doba. Osim u prehrani, biljka i sjemenke su korištene u raznim ceremonijama. Europljani su, za njih tada egzotičnu biljku upoznali oko 1500. godine kada su je Španjolci prenijeli preko oceana. Suncokret se brzo proširio zapadnom Europom, www.jatrgovac.hr

suncokret se kultivira već 5000 godina

uglavnom kao ukrasni cvijet. Tek se 1716. godine u Engleskoj prijavio patent za prešanje ulja iz sjemenki

programom križanja u Krasnodaru započeo revoluciju i zaslužio da se danas nagrada izvrsnosti u industriji suncokreta Masti i ulja su savršena zaliha zove upravo metaboličkog goriva i imaju njegovim imenom. veliku energetsku vrijednost Suncokret se tek 1926. suncokreta. Tijekom 18. godine vratio u Ameriku i stoljeća biljka je postala počeo svoj put prema koiznimno popularna, a vemercijalizaciji. Iz Rusije se liku uslugu proizvođačima suncokret raširio cijelom suncokreta u to je vrijeme Europom i tijekom 20. učinila Ruska pravoslavna stoljeća moglo ga se naći u crkva koja je zabranila sva svakom botaničkom vrtu, ulja tijekom korizme osim a i šire. suncokretovog ulja. Biznis je procvjetao. Do početka PRVI U PREHRANI 19. stoljeća ruski farmeri Značaj suncokreta dolazi sadili su suncokret na više od njegove kvalitete sjemeod dva milijuna hektara na koje u prosjeku sadrži 43 zemlje. Tijekom tog vremeposto ulja, 18 posto bjelanna prepoznate su kvalitete čevina, 26 posto celuloze, suncokreta, a za povećanje 10 posto nedušičnih stvari prinosa najveće zasluge i 3 posto minerala. Zbog idu ruskom znanstveniku svojih raznolikih kemiji agronomu Vasiliju Stepaskih sastojaka suncokret se noviču Pustovoitu koji je može koristiti u kemijskoj www.jatrgovac.hr

i prehrambenoj industriji, kao stočna hrana i kao pogonsko gorivo. Veliku zastupljenost u prehrani suncokretovo ulje zaslužuje i radi svoje visoke energetske i biološke važnosti pa ga stoga ne treba izbjegavati. “Iako u ovo moderno vrijeme mnogi ulja nepravedno razapinju kao glavnog uzročnika raznih bolesti te pretilosti, ovu namirnicu ne treba izuzimati iz svakodnevne prehrane, a zastupljenost svih masti u prehrani bi trebala biti oko

zna strojna ulja i za podmazivanje specijalnih strojeva, što ga čini veoma iskoristivom biljkom. U Hrvatskoj je ekonomska važnost i isplativost suncokreta također prepoznata, a suncokretovo ulje se najviše koristi u domaćinstvima zbog svoje kvalitete i relativno niske cijene. Posljednje istraživanje magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal pokazalo je da u Hrvatskoj suncokretovo ulje u prehrani zauzima prvo mjesto s velikih 85,8 posto. Daleko nakon njega slijede biljno ulje s 5,6 posto i maslinovo s 4,9 posto. Od 2007. godine pa do 2013., prema podacima Državnog zavoda za statistiku, površine pod suncokretom su gotovo udvostručene s početnih 20.615 hektara do 40.805 hektara 2013. godine. Iako se površina povećavala, urod je varirao između 2,6 do 3,2 tone po hektaru. U svjetskim razmjerima, najveći proizvođač suncokreta je Ukrajina, zatim Rusija, pa Argentina, Kina, Francuska i Rumunjska.

OLEA PRIMA... “Olea prima omnium arborum est (Maslina je prva među drvećem)”, rekao je Kolumela, najvažniji pisac o agrarnim zbivanjima u Antičkom Rimu, čime je izrazio veliku zahvalnost ovoj, mogli bi reći i svetoj biljci dodijelivši joj prvo mjesto među svim voćkama. PoČak 85 posto svjetskog ulja vijesne priče dobiva se od suncokreta, o maslini prvi su pokrenuli palme, soje i uljane repice grčki i rimski pisci koji su 25 posto”, govori Andrijaše- uzgoj tog drveta upravo smjestili na područje Medivić. U industrijskoj preradi terana. Prema njihovim tusuncokretovo ulje se koristi mačenjima, prvi primjerci u proizvodnji margarina, ovog stabla, koje je simbol majoneza, biljnih masti te mira, plodnosti, napretka, raznih medicinskih pripranade, mudrosti i snage, vaka, konzerviranju, za raSrpanj - Kolovoz 2015.

Što jedemo... posađeni su u oazi Siua na granici Egipta, da bi se s tog mjesta proširila diljem kontinenta. Jedna pak grčka legenda kaže kako je prvo stablo masline izraslo kada je božica Atena tijekom prepirke s Posejdonom svojim kopljem udarila u tlo te je tim činom označila mjesto rađanja prve masline. Maslinova grančica dobila je svoje mjesto i u Svetom pismu kada se bijela golubica vratila iz Noine arke noseći grančicu kao najavu novog početka života, a u Bibliji se spominje više od tisuću puta. Za razvoj masline i maslinarstva ipak su najzaslužniji Rimljani koji su za vrijeme Rimskog carstva proširili maslinu na ostatak Europe, Afrike i Azije. Prvi su došli i do spoznaje o velikoj kvaliteti maslinovog ulja, a čak su razlikovali razne kategorije kvalitete ulja. U Hrvatskoj, točnije Istri, maslina je poznata više od 2.500 godina. Podaci govore da su Grci zaslužni za uzgoj raznih sorti maslina u Istri, a neki dokazi čak upućuju da se maslina uzgajala na našim područjima i prije Grka, no tek su Rimljani kultivirali masline i vinovu lozu na području Istre i Dalmacije, čime je počeo svestraniji

da svaki zasađeni vrt mora imati, između ostalog, najmanje šest stabala maslina. Maslinarstvo se stihijski razvijalo do kraja 19. stoljeća dok ministarstvo poljoprivrede u Beču, jer smo tada bili u Austro Ugarskoj, nije shvatilo svu vrijednost maslina te je počelo ozbiljnije pomagati razvoj maslinarstva i uljarCarska Rusija je zaslužna za stva. Potkraj 19. stoljeća afirmaciju suncokreta kao broj stabala važne poljoprivredne kulture u Dalmaciji je brojao oko 4 milijuna. ratarski razvoj na tom poDanas masline, iako nekad dručju. Dokaza o rimskim izgleda da svi koji žive na pothvatima s uljem i masliobali imaju maslinike, po nama ne nedostaje. U Saloslužbenoj statistici zauzini je pronađen kameni mlin maju samo 1,4 posto od koji datira iz 1. stoljeća, dok ukupne poljoprivredne je na Ugljanu na lokalitetu površine. Naime, 2009. je Muline pronađena kompovršina pod maslinicima pletna uljara s mlinom, pre- iznosila 15.304 hektara te šom i skladištem za maslise proizvodilo 32.592 tone, novo ulje. U “Statutu grada dok je 2013. donijela blagi Splita” iz 1312. godine stoji pomak naprijed s 18.590

Srpanj - Kolovoz 2015.

manje od 2 posto”, navodi Obranović. Maslinovo ulje najvažniji je izvor masnoća u mediteranskoj prehrani koja se učestalo preporučuje kao jedna od najzdravijih tipova prehrane.

hektara te proizvodnjom od 34.269 tona. Najuspješnija je pak bila 2012. godina kada je proizvedeno 50.945 tona. Plod masline sačinjava kožica, mesnati dio koji sadrži 70 posto ulja i koštica iz koje se dobiva preostalih 30 posto ulja. Ulje se u maslini počinje stvarati kada plod u potpunosti sazre, dok se prije samog sazrijevanja u maslinama može pronaći niz organskih kiselina i šećera. Najcjenjenije ekstra djevičansko maslinovo ulje dobiva se prvim prešanjem sirovine. Ono sadrži najviše aromatičnih tvari, tamnozelene je boje i moglo bi se reći da mu popularnost raste, premda je očito kako se posljednjih godina kvaliteta ulja snizila radi loših klimatskih uvjeta. “U svjetskoj proizvodnji, unatoč velikoj medijskoj popularnosti, udjel ekstra djevičanskog maslinovog ulja iznosi

HLADNO PREŠANO Trenutno u svijetu prevladava pomama za hladno prešanim uljima koja dobivamo iz sve egzotičnijih izvora. “Sve je veća popularnost hladno prešanog konopljinog, lanenog, repičinog i ulja koštica marelice, a svakodnevno se javljaju i novi izvori čime dolazi do zbunjenosti i nemogućnosti potrošača da razlikuju nove proizvode”, pojašnjava Obranović. Ulje sjemenki konoplje sastoji se od 80 posto (pa čak i više) nezasićenih masnih kiselina. Repičino ulje bogato je oleinskom kiselinom koja pripada grupi omega -9 jednostruko nezasićenih masnih kiselina. Bogato je omega -3 masnim kiselinama i sadrži vrijedne alfa linolenske kiseline te ima visoku točku dimljenja, što ga čini izvrsnim za pečenje i pirjanje za razliku od drugih hladno prešanih ulja kojima je točka dimljenja izrazito niska pa se pečenje na tim uljima ne preporučuje. “Kratkolančane omege -3 moguće je dobiti iz biljnih ulja kao što su laneno, konopljino ili repičino, dok je njihova konverzija u ljudskom organizmu u dugolančane omege -3 nešto slabija zbog čega se preporučuje konzumacija i ribljeg ulja ili ulja račića krila bogatih dugolančanim omega -3 masnim kiselinama”, poručuje Obranović te pritom upozorava kako su ulja bogata omega -3 masnim kiselinama sklonija brzom kvarenju tj. oksidaciji. Jozo Knez jozo@jatrgovac.hr www.jatrgovac.hr

www.jatrgovac.hr

Srpanj - Kolovoz 2015.

Ja TRGOVAC

Drugačiji STARTUP

Rođaci Igor i Jakov dućan su podigli na noge vlastitim snagama i trenutno surađuju s više od 50 OPG-ova i domaćih proizvođača hrane i pića. Na otvaranje Mrkvice ih je potaknuo moto - ako ne probaš, nećeš ni uspjeti

anas kada mladi ljudi odlaze u inozemstvo u potrazi za boljim životom, poslom ili većom plaćom i nadom da je negdje drugdje ipak bolje, postoje neki koji tako ne razmišljaju. Igor i Jakov odlučili su ostati u Hrvatskoj i ne tražiti posao, već ga stvoriti, kako sebi tako i drugima. A kako su uopće došli na ideju dućana zdrave domaće hrane? OBITELJSKA ZAJEDNICA “Prije svega volimo dobro pojest i popit pa se ideja nametnula sama po sebi. Dugo smo razmišljali što bi otvorili i na kraju smo se odlučili za trgovinu domaćom hranom”, započinje Igor. “Osim što volimo jest i pit, volimo i domaće. Obojica dolazimo iz krajeva gdje je domaća hrana nešto što ljudi uzimaju pod normalno pa je i nama ideja trgovine s domaćim proizvodima zvučala najbliže nama”, zaključuje Jakov. Iako su u poslu manje od dva mjeseca i trgovina još nije do kraja popunjena artiklima, ljudi dolaze i odlaze zadovoljni, čak im ni blizina velikog trgovačkog lanca ne smeta,

Srpanj - Kolovoz 2015.

štoviše, pomaže im. “Zadovoljni smo s brojem ljudi koji nam dolaze, a još smo sretniji kada nam se kupci vraćaju”, kaže Igor. “Ne bojimo se velikih lanaca. Zapravo nam odgovara da su nam oni prvi susjedi jer nemaju ono što mi imamo, a to privlači kupce”, dodaje Jakov. Mrkvica surađuje s više od 40 obiteljskih gospodarstva pa se u trgovini mogu naći proizvodi od OPG Veselić, OPG Novaković, OPG Janković i mnogih drugih. Zastupljeni su i suhomesnati proizvodi poput pršuta koje im dostavlja Brkić pršuti. Osim hrane, u Mrkvici se može naći ulje industrijske konoplje

pa sam tamo ostvario dosta kontakata. Trenutno nam od tamo dolaze svježi sirevi, brašno, sokovi od bazge, a u Konjevratima, u zaleđu Zadra, otvorili smo i sušaru mesa. Svatko može doći sa svojim komadom mesa i tamo ga sušiti”, govori Igor. “Kombinacija Slunja i Skradina odakle ja dolazim, otvorila nam je mogućnost povezivanja kontinenta i mora, što smo dobro iskoristili i to pokazujemo svojim proizvodima na policama”, zaključuje Jakov.

VLASTITA PROIZVODNJA Imanje u Slunju koje posjeduju u budućnosti bi moglo biti od presudne važnosti. Cilj rođaka je osim preproOsim domaće hrane u daje domaće, asortimanu Mrkvice mogu uzgajati i vlastitu hranu se naći ulja, rakije i pivo čime bi zaokružili cijeli proces, od polja od stola. CannaBio, pivo Medved“Za sada, jedini naš proigrad, vina s Plješevice i zvod u trgovini je rakija, a u rakije koje proizvodi sam planu nam je raditi sokove Igor. “Oko sebe smo okuod vlastitog voća, imati pili mnoštvo OPG-ovaca i svoje povrće i raditi domaće proizvođača domaće hrane zimnice, govori Jakov. “U koje smo upoznali na sajmovima, a mnoge smo znali dućanu još samo nedostaje janjetina”, kroz smijeh će i od prije. Ja sam iz Slunja

Igor. Ali i to bi se uskoro moglo promijeniti. “Da, već smo dobili upite s raznih strana o domaćoj janjetini, ali nam za to treba škrinja, koju trenutno nemamo. Našli smo i proizvođača koji bi nam mogao isporučivati zapakiranu eko janjetinu, ali to je još u stadiju pregovora. Vjerujemo da bi se ljudima ta ideja svidjela i da se janjetina ne bi dugo zadržavala u Mrkvici”, zaključuje Jakov. Entuzijazam rođake ne napušta ni u teškim trenucima kojih u početku svakako ima. Od raznih propisa, papirologije do zakona u kojima se u početku teško snaći. Iako u sebi maloprodaja sadrži riječ malo, dolazi do velikih problema, posebno u startu cijele priče. “Morali smo odgoditi otvaranje jer nismo imali senzorsku pipu!? Eto, tko bi o tome mislio. U trgovini smo imali www.jatrgovac.hr

10 dućana Mrkvica - plan za budućnost kada nas netko preporuči na svoju ruku to daje na težini i ljudi više vjeruju drugim ljudima nego reklami”, kaže Jakov i dodaje da jednostavno još nisu imali vremena za razmišljati o reklamiranju uz sve Uspjeh dućana bit će i veliki obaveze oko poticaj za daljnje unapređenje poslovanja. Na pitanje vlastite proizvodnje hoće li kao mnogi danas napraviti i web shop odmabude ti lakše”, kaže Igor. huju rukom i daju jako za“Ovo je tek početak pa se nimljivo viđenje situacije s javljaju i početnički proonline prodajom. “Ne razublemi. Evo, na primjer, još mijemo ljude koji bi jabuke uvijek ne baratamo dobro s ili salatu naručivali preko količinama pa nam nekad interneta. Zar nije veći gušt ostane povrća, nekad ga je doći u trgovinu, osjetiti te premalo, još nismo uhvatili mirise svježeg voća i povrća puls ljudi da znamo što i i sam si izabrati salatu ili kada žele i trebaju”, govori bilo što drugo. Ako ljudi Jakov. Iako povrća i voća žele zdrave namirnice naponekad ostane na policaručiti iz svoje fotelje, jasno ma, ništa se ne baca. Dečki je koliko se brinu o svom ostatke podijele ili uzmu za sebe doma. “Nama ne smeta zdravlju. Ljudi, hodajte, krećite se i po hranu dođite malo osušena blitva”, kažu u naš dućan. Voću i povrću rođaci. nije mjesto na internetu”, zaključuje Jakov. Za sada o dostavi na vrata razmišljaju samo u smjeru cijeđenih sokova koje svakodnevno u rano ujutro cijede zaposlenice Dragana, Zdenka i Hana. “Svježe cijeđeni sokovi nam za sada idu odlično. Puno je tvrtki tu u blizini, a poslovnjaci vole svoje svježe sokove pa nam je u planu te sokove i dostavljati, kaže Igor. Pred dvojicom rođaka svi putevi prema uspješnoj PLANOVI ZA BUDUĆNOST budućnosti su širom otvoKako sami priznaju, možda reni. S planom o vlastitoj su malo ubrzali s otvaraproizvodnji u Slunju i plasiranju svojih proizvoda na njem dućana, pošto su s radom krenuli tijekom ljeta, police Mrkvice ne mogu pogriješiti. “Kada ostvaripa će uspješnost dućana mo proizvodnju u Slunju, moći odmjeriti tek nakon otvorit ćemo bar još deset ljetnih mjeseci. Osim toga, Mrkvica”, kažu Jakov i Igor, još se ne reklamiraju, osim a mi im držimo palčeve da na Facebooku koji su otvoto zaista i ostvare. rili netom prije pisanja ovog teksta. “Za sada je Jozo Knez sve usmena predaja, a to je jozo@jatrgovac.hr možda i najbolji način jer osjeća jer se rođaci trude i uspijevaju biti na sve strane i sve obaviti baš onako kako treba, vrhunski. “Da, zaista se trudimo biti na sve strane što nekad iscrpi čovjeka, ali kad znaš da radiš za sebe,

Naziv dućana: Mrkvica – domaći proizvodi Naziv tvrtke: Domaća spiza j.d.o.o. Adresa: Ulica kneza Ljudevita Posavskog 34a Vlasnici: Igor Magdić i Jakov Pavasović Godina otvorenja: 2015. Kvadratura: 40 m²

dvije pipe, jednu u WC-u, a drugu, veliku inox, smo planirali koristiti za pranje voća i povrća. Ali kada su ljudi iz minimalnih tehničkih uvjeta stigli u pregled prostora ostali su zatečeni jer nemamo senzorsku pipu. Možete misliti koliko smo tek mi bili zatečeni kada smo čuli da moramo odgoditi otvaranje zbog pipe na senzor. Nismo znali trebamo li plakati ili se smijati, www.jatrgovac.hr

ali u konačnici nije bilo druge nego ugraditi senzorsku pipu. Sada su nam u ostavi pipe na sve strane”, kroz smijeh govori Jakov. Kako bi pokrili troškove dućana, obojica rade i druge poslove. Igor već duže vremena s bratom proizvodi domaće rakije i distribuira ih diljem zemlje, dok je Jakov svoje stalno zaposlenje pronašao u osiguranju. Uz toliko posla, Mrkvica kao da to ne

Srpanj - Kolovoz 2015.

Novo na polici Kremasti Afrodita gelovi

remasti gelovi za tuširanje Kozmetike Afrodita dostupni su u mirisima svježe maline, slatke pistacije, sočne naranče te bourbon vanilije u pakiranjima od 250 ml. Proizvodi ne sadržavaju parabene, parafin i silikone, primjereni su i za osjetljivu kožu te ne narušavaju pri-

rodnu pH ravnotežu kože. Proizvodi su na raspolaganju u drogerijama i trgovačkim lancima kao što su dm, Bipa, Kozmo, Plodine, Tommy, Interspar, Nama te u vlastitoj maloprodaji ove kozmetičke tvrtke. Preporučena maloprodajna cijena novih gelova je 14,99 kn.

Dukatos limun kolač med

edinstvene kremaste strukture i bogatog okusa, Dukatos grčki tip jogurta još jednom će osvojiti one koji znaju uživati u životu i najfinijim jogurtima. Ove godine u Dukatu su pripremili nešto posebno – neponovljivom Dukatos grčkom tipu jogurta dodali

smo limun, kolač i med. Osvježavajući limun i ukusni kolač te med, sastojci su koji

se savršeno spajaju s obožavanim kremastim grčkim tipom jogurta, čineći ga pravom delicijom. Božanski užitak ima okus limuna, kolača i meda, sve u neodoljivo kremastom grčkom tipu jogurta. Nova kombinacija okusa Dukatos limun kolač i med dostupan je u čašici od 150 grama.

Pitroid s novim proizvodima i dizajnom

itroid ove sezone dolazi u potpuno novom, atraktivnijem brandingu i dizajnu. Osim toga, Pitroid na tržište uvodi posebno dizajnirani električni aparat najnovije generacije s tehnologijom krutog punjenja koje osigurava neprekidnu 15-dnevnu zaštitu od komaraca 24 sata na dan s indikatorom trajanja djelovanja. Specifičnost je novog Pitroida deklarirano djelovanje protiv tigrastih komaraca. Također, asortiman Pitroida upotpunjen je novom generacijom traka protiv moljaca s produljenim tromjesečnim djelovanjem.

Unaprijeđena receptura Fitness Original žitarica

estlé žitarice lansirale su na hrvatsko tržište Fitness Original žitarice za doručak s 30% manje šećera u odnosu na raniju recepturu, uz isti okus. Količina šećera smanjena je i u ostalim Nestlé Fitness žitaricama za doručak – s okusom čokolade, tamne čokolade, s voćem te s medom i bademima.

PREPORUKA

Zvijezda predstavila mazive margarine s okusima

vijezda je predstavila nove proizvode – premium liniju Margo mazivih margarina s okusima. Prva dva proizvoda u novoj liniji su Margo Mediteran i Margo šunka. Margo Mediteran odlikuje kombinacija aromatičnog mediteranskog začinskog bilja i bogatog okusa margarina, a Margo šunka delikatesni gurmanski namaz obogaćen aromom šunke. Margo je bogat dobrim mastima koje nam pomažu u održavanju zdravlja srca i krvožilnog sustava, ne sadrži kolesterol te je obogaćen vitaminima A, D i E zbog čega ima važno mjesto u uravnoteženoj prehrani. U liniji Margo dosad je bilo četiri proizvoda (Margo Nova, Margo Balance, Margo Aero i Margo Jogurt), a Margo Mediteran i Margo šunka začetnici su nove grane Margo margarina.

Srpanj - Kolovoz 2015.

www.jatrgovac.hr

Nivea hidratantna linija

okviru nove osnovne linije proizvoda za njegu lica s anti-age učinskom Nivea je predstavila dva nova proizvoda - za dnevnu i noćnu njegu. Nivea hidratantna dnevna krema protiv bora za sve tipove kože sadrži brzo upijajuću formulu sa snažnim uljem sjemenki grožđa i vitaminom E koja pruža koži dugotrajnu hidrataciju. Dubinska hidratacija prodire duboko u kožu, smanjuje bore i

www.jatrgovac.hr

čini kožu prekrasno glatkom, a UV-filteri učinkovito štite kožu od štetnih sunčevih zraka. Nivea hidratantna noćna krema protiv bora za sve tipove kože sadrži ulje sjemenki grožđa i pantenol koji pomažu regeneraciju kože tijekom noći. Intenzivna hidratacija koju pruža zaglađuje bore. Oba proizvoda dolaze u pakiranju od 50 ml po preporučenoj maloprodajnoj cijeni od 48,90 kn.

Jana bijeli čaj marelica

očetkom ljeta Jana Ice Tea predstavila se tržištu s novim okusom – bijeli čaj marelica. Ekstrakt bijelog čaja i prirodna aroma marelice daju ovom ledenom čaju poseban okus koji će na prvu zavoljeti sofisticirani čajoljupci, ali i obožavatelji ledenih čajeva. Jana Ice Tea – bijeli čaj marelica punjen na bazi prirodne mineralne vode Jana, bez konzervansa i umjetnih bojila, najbolje je rješenje za ljetne vrućine, poručuju iz Jamnice.

Srpanj - Kolovoz 2015.

Novo na polici

UHU ljepljive trake

HU je sinonim za lijepljenje i ljepila te s ponosom predstavlja UHU ljepljive trake. S ciljem proširenja asortimana i ulaska UHU-a u novi segment, ponuda je proširena s tri nova proizvoda: UHU ljepljivu traku transparent 7,5 m s postoljem za traku, UHU ljepljive trake punjenje 2x7,5 m i UHU ljepljiva traka transparent 3x7,5 m s postoljem za traku. UHU ljepljive trake idealne su za upotrebu u kućanstvu, uredu i školi. Gotovo su nevidljive na svim površinama te su idealne za pričvršćivanje i pakiranje. Bitne karakteristike UHU ljepljivih traka su otpornost i temperaturna otpornost do 60°C, da ne sadrže otapala te mogućnost pisanja po njima.

Nove mesne delicije u asortimanu PIK narezaka

a uštedu dragocjenog vremena u prodavaonici, na poslu ili kod kuće idealno rješenje su PIK naresci koji donose širok izbor omiljenih trajnih salama, šunki i drugih proizvoda. PIK naresci su praktični, inovativni i iznad svega kvalitetni, a širokom asortimanu pridružili su se novi članovi, izvrsna Mortadela s crnim maslinama, Wiener, Sendvič i Tirolska kobasica. Već narezani i spremni za konzumaciju, PIK naresci ne sadrže gluten, soju, pojačivače okusa i umjetna bojila.

ackpot je jedinstven sladoled na štapiću, okusa vanilije koja je prožeta umakom od nugata, a dodatno uzbuđenje potrošačima je i mogućnost da osvoje i novčanu

Olivalovi prirodni repelenti

z Olivala dolazi najnoviji prirodni repelent Natural defence i Natural defence kids, koji svojim ugodnim mirisom vrlo učinkovito i neškodljivo tjeraju dosadne kukce. Ispitivan je na tri tipa komaraca od kojih je najbolju učinkovitost pokazao baš na tigrastom tipu komarca. Ovaj repelent izrađen je od eteričnih ulja šest najučinkovitijih biljaka, među kojima prevladavaju limunski mirisi: kajeput, niauli, litsea cubeba, menta i lavanda, otopljeni u bademovom ulju pa preparat istovremeno štiti i njeguje kožu te se brzo upija. U potpunosti je neškodljiv jer ne sadrži DEET, parabene, silikone, umjetna bojila niti umjetne mirise. Učinkovitost je potvrđena dugotrajnim procesom testiranja, a predviđeno djelovanje je dva do tri sata. Natural defense za odrasle (49,90 kn) i Natural defence kids (54,90 kn) mogu se kupiti u dm-u, Kozmu, Bipi, Intersparu, Plodinama i bolje opremljenim ljekarnama.

Srpanj - Kolovoz 2015.

Ledo Jackpot nagradu jer se u svakom pakiranju nalazi srećka Hrvatske lutrije koja može donijeti dobitak čak i od 10.000 kuna. Na pakiranju sladoleda je označeno da je ukupni fond novčanih

nagrada 810.000 kn te da je sladoled namijenjen samo starijima od 18 godina. Gramaža sladoleda je 67 g, a preporučena maloprodajna cijena je 10,00 kn.

Alpro kokos vrhnje za kuhanje

kusno, kremasto Alpro kokos vrhnje za kuhanje jednostavno je za korištenje u pripremi toplih i hladnih jela. Nutritivni profil izrazito je vrijedan jer proizvod sadrži samo 10% masti. Dodatni su benefit provjerena visoka kvaliteta i stabilnost proizvoda na sobnoj ili hladnoj temperaturi, dok Tetra Pack pakiranje sa zatvaračem jamči svježinu i jednostavnost primjene. Proizvod dolazi u pakiranju od 250 ml.

www.jatrgovac.hr

Calvados Pere Magloire

vrtka Valentić d.o.o. iz Sesveta, koja se bavi distribucijom renomiranih svjetskih brendova pića, lansirala je još jedan novitet na hrvatsko tržište. Radi se o piću pod nazivom Calvados pere magloire koje dolazi iz francuske pokrajine Normandije. Calvados je inače po svojoj definiciji brandy koji se spravlja od jabuka. Odabirom i uzgojem posebnih sorti jabuka, nakon berbe nastaje jabukovača iz koje se potom destilacijom dobiva brandy. Odležavanjem u hrastovim bačvama, nakon određenog broja godina, dobiva se Calvados iznimno ugodne arome i okusa, od V.S, koji odležava dvije godine, pa sve do najkvalitetnijih i najduže odležanih vrsta. Konzumi-

PROVJERITE

ra se kao čist – s ledom, u koktelima ili kao aperitiv. Vrlo često ga znalci koriste u sredini obroka u malim čašicama kako bi još potaknuli i stimulirali apetit. Naravno, iznimno je dobar i kao digestiv. “Svakom potencijalnom kušaču a nadasve znalcima bez imalo uvijanja možemo preporučiti ovo potpuno prirodno piće koje će vas ugodno iznenaditi svojim osebujnim okusom i aromama”, poručuju iz Valentića. Proizvod se može već sada pronaći na policama Metro Cash & Carryja, a uskoro i u drugim trgovačkim lancima. Više o ovom i drugim pićima možete doznati na www.valentic-drinks.com.

Inovativni proizvodi za kućanstvo u području čišćenja, pranja kao i kuhinjska pomagala najviše kvalitete. Maksimalna funkcionalnost i atraktivan dizajn!

O V O N

Ekskluzivni zastupnik, uvoznik i distributer za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu MATRAM d.o.o. Kraj 3c, 21232 Dicmo Telefon: + 385 21 476 262; Fax: + 385 21 476 263 Email: info@matram.hr; Web: www.matram.hr

Metro predstavio prvi jogurt za muškarce - MEN Metro Cash&Carry je hrvatskom tržištu predstavio prvi jogurt namijenjen muškarcima - MEN - jogurt s proteinima poljskog proizvođača Bakoma. MEN, prvi jogurt s proteinima na tržištu, predstavlja konkretnu porciju proteina iz mlijeka (od kojih 1,7% BCAA aminokiselina, 1,7% izoleucin i valin) te je važan i za očuvanje kvalitete kostiju. MEN jogurt utječe na zdravlje probave, povećanje i održavanje tjelesne mase i razvoj mišića, u sebi sadrži 8% proteina na 100 grama te dolazi u više okusa: mango, jagoda, šumsko voće, jagoda, kruška i breskva. U pakiranju od 200 grama u čašici te 230 grama u bočici, MEN jogurti s proteinima dostupni su u svim Metro centrima po cijeni od 12,99 kuna.

Izlog Hello

jatrgovac.hr

Od sada i na vašem mobilnom telefonu! www.jatrgovac.hr

ŽELITE PRIMATI JA TRGOVAC MAGAZIN? Broj 45 | Spr/Kol 2015.

Intervju

Helmut Anton Fenzl Spar Hrvatska

Analize kategorija

Bezalkoholna pića Meso i mesne prerađevine Tjestenina Ulje

Ja TRGOVAC magazin, najbolji izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje, besplatno se dostavlja na ime ključnih ljudi sektora (trgovci, proizvođači, distributeri robom široke potrošnje, gospodarske udruge i komore). Želite li besplatno primati svoj primjerak, a djelatna ste osoba navedenih sektora, pošaljite nam sljedeće podatke poštom, na mail ili fax:

Ime i prezime: Poduzeće: Adresa: Poštanski broj:

U fokusu

Tržište kataloga i letaka Redakcija Ja TRGOVAC, KunaPak d.o.o. Iica 1a, 10 000 Zagreb Tel: +385 1 559 5056, fax: +385 1 555 2598 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr

Telefon/mobitel: Mail: Funkcija: Djelatnost: Nakon zaprimanja i provjere vaših podataka, naša služba pretplate javit će vam ispunjavate li uvjete za svoj besplatni primjerak.

ELEGANTNA. IZUZETNA. NESVAKIDAŠNJA. Poštovani partneri,

Sadržaj nije dostupan za javno prikazivanje zbog poštivanja zakonske zabrane oglašavanja duhanskih proizvoda i jakih alkoholnih pića.

Davidoff, kao cigareta beskompromisne kvalitete, najjači je adut Imperial Tobacco portfelja. S ponosom Vam predstavljamo novi dodatak Davidoff obitelji na hrvatskom tržištu – DAVIDOFF MAGENTA SUPERSLIMS. Ova elegantna cigareta namijenjena je sofisticiranim potrošačima koji odabiru brand kojim nadopunjavaju svoj osobni stil. Davidoff Superslims predstavlja klasičnu eleganciju. S ovom cigaretom, važni su sitni detalji koji čine veliku razliku – od atraktivnog dizajna pakiranja do iznimnog uživanja u samoj cigareti. Davidoff Magenta Superslims NTCo: 0,6/6/5mg Cijena: 26Kn

UVOZNIK: Imperial Tobacco Zagreb d.o.o. Gajeva 44 10000 Zagreb, Hrvatska Tel. + 385 1 44 94 055

DISTRIBUTER: Veletabak d.o.o. Kovinska 4a 10000 Zagreb, Hrvatska Tel. + 385 1 78 88 617

Ova publikacija namjenjena je isključivo proizvođačima i prodavačima duhanskih proizvoda. Ne pokazivati potrošačima niti ostavljati na mjestima vidljivim potrošačima.

Pušenje ubija