Ja TRGOVAC magazin - listopad 2013. by Ja TRGOVAC

Broj 30 | Listopad 2013.

Drogerije Glavni kanal za neprehranu Dossier Informacijske tehnologije Proizvodi za njegu tijela Kategorija pod pritiskom

Juha U fokusu

Broj 30 | Listopad 2013.

Uvodnik

Maroje Sabljić glavni urednik

Made in EU

rvatska je već četvrti mjesec Made in EU, ali ma koliko to bilo laskavo na papiru ne čini se baš da se na političko-gospodarskom bilu naše zemlje osjetio koji otkucaj više. Ali eto, iz Europskog parlamenta stižu najave da će proizvodi koji izlaze s traka u Europskoj uniji uskoro morati imati označenu zemlju porijekla, ali će moći i na sebi nositi samo oznaku “Made in Europe”. Možda nam to pomogne. Ne tako davno predsjednik uprave jedne od vodećih prehrambenih kompanija u regiji, čije je sjedište u Hrvatskoj, govorio je upravo o tome kako bi europska oznaka umnogome pomogla boljem plasmanu proizvoda jer osigurava prepoznatljivost na globalnom tržištu. Treba gledati prema vani, to je poruka koju slušamo

“Na otvorenom tržištu pogled prema vani donosi uvijek nove perspektive i mogućnosti” već dugo, jer onima koji gledaju samo prema domaćem tržištu pogled i nije odviše vedar i veseo. Ali možda se i doma poboljšaju stvari dogodine kada Vlada poveća PDV? Šalu na stranu (nadamo se da je riječ o šali), jer je domaćem gospodarstvu uistinu potreban stimulans za iskorak na strano tržište, a teško ćemo naći suvislog ekonomistu koji će ustvrditi kako povećanje porezne presije tom proklamiranom cilju može iole pripomoći. Dobre vijesti

za hrvatsku proizvodnju, poglavito duhansku, dolaze iz Europske komisije koja je uspjela ispregovarati sa Srbijom zadržavanje povlaštenih carinskih stopa na uvoz cigareta iz Hrvatske u tu zemlju. A eto ga, neki pozitivan povjetarac zapuhao je i kod hrvatskih potrošača čiji optimizam lagano raste, iako još u recesijskom raspoloženju, već nekoliko zadnjih mjeseci. Usporedo s tim raste i potrošnja kućanstava pa od svibnja bilježimo pozitivne stope prometa u trgovini na malo, premda je još prerano govoriti o oporavku potrošnje. Mnogo je zanimljivih tema u sektoru koji prolazi kroz vrlo izazovno razdoblje, a mi smo u broju pred vama detaljno obradili kategorije juha koje zasigurno nećete tako često kupovati u drogerijama, kao kraljicama neprehrambenog asortimana, čiji opsežan pregled također možete pročitati u nastavku. Da je konkurentnost bitna to znaju i vrapci na grani, a da su informacijske tehnologije jedne od najbitnijih segmenata koje mogu osigurati konkurentnost domaćeg gospodarstva nikada nije izlišno za naglasiti i podcrtati. Uglavnom, opet smo si dali truda te se unaprijed radujemo predstojećim blagdanskim mjesecima koji uvijek donose nove zanimljivosti na ovom propulzivnom tržištu. Recesiji unatoč.

maroje@jatrgovac.hr

IMPRESSUM ISSN 1847-9987 / Godina 3 / Broj 30 / Besplatni primjerak GLAVNI UREDNIK: Maroje Sabljić IZVRŠNI UREDNIK: Goran Pavlović AUTORI I SURADNICI: Ines Kovačić, PressCLIPPING Mirna Pajtak, AC Nielsen Antonia Branston, Euromonitor Int. Helena Folnegović, AC Nielsen Damjan Geber, Brigada Ivica Ivančić, Maloprodajni servisi Tatjana Kovačević, AC Nielsen

www.jatrgovac.hr

Mladen Kožić, GfK Croatia Darko Pavić, Service Plus Grupa Gordan Beraković, Ipsos Puls Ana Šunjić, Akcija Elvira Mlivić Budeš, Filaks GRAFIČKI UREDNIK: Neža Šiptar FOTOGRAFIJE: Goran Katić, iStockphoto PRIJEVOD: Marijana Pasarić

PRODAJA I MARKETING: Daria Maroević telefon: 01/559 5056 e-mail: prodaja@jatrgovac.hr

NAKLADA: 8.020 primjeraka

TISAK: GZH d.o.o. Radnička cesta 210, 10 000 Zagreb IZDAVAČ: KunaPak d.o.o. Ilica 1a, 10 000 Zagreb telefon: 01/559 5056 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr

Digitalno izdanje magazina dostupno je na: www.jatrgovac.hr

Listopad 2013.

Sadržaj 6

Vijesti Rast potrošnje u kolovozu ubrzao na 2,6 posto

| VIJESTI

Agrokor planira IPO na Londonskoj burzi

| DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE

kolovozu je u Hrvatskoj promet u trgovini na malo porastao 2,6 posto na godišnjoj razini, što je četvrti mjesec zaredom kako raste, i to više od očekivanja. Naime, promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u kolovozu je prema kalendarski prilagođenim podacima nominalno porastao 5,4 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, dok je realno ojačao 2,6 posto. To predstavlja ubrzanje rasta, s obzirom da je u srpnju potrošnja porasla 0,4 posto. Promet u trgovini na malo neprestano je padao od ožujka prošle godine, da bi od svibnja ove godine počeo rasti. Međutim, analitičari ocjenjuju kako se, unatoč ostvarenom rastu prometa već četiri mjeseca zaredom, značajniji oporavak potrošnje ne očekuje tako skoro zbog slabosti tržišta rada.

Karlovačka pivovara predstavila svoje četvrto izvješće o održivosti

| PROMOCIJE

Lidl predstavio robnu marku Okusi zavičaja

| MEDIJSKI BAROMETAR TRGOVAČKIH LANACA Nastavak poreznog nadzora

| INTERVJU:

MILKA GAVRANOVIĆ Gavranović

| DROGERIJE

| PROIZVODI ZA

Glavni kanal za neprehranu

NJEGU TIJELA

Kategorija pod pritiskom

| UREĐENJE TRGOVINE

| IZVJEŠTAJ S TERENA

INICIJALNA JA

Osjetiti prostor na vlastitoj koži Strani trgovački lanci i hrvatska privreda

JUHA

Agrokor pla A

grokor planira inicijalnu javnu ponudu (IPO) dionica na Londonskoj burzi u iduće dvije godine, a tako prikupljen novac mogao bi iskoristiti za akvizicije u Turskoj i Rusiji, kazao je osnivač i većinski vlasnik tvrtke Ivica Todorić Financial Timesu (FT). FT podsjeća da

40 str.

| INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE Društvena kupovina

| INTERVJU: MATE KRPAN

| IZ REGIJE

| IZ SVIJETA

| DUHOVNI MENADŽMENT

64 66

| NOVO NA POLICI

mStart

Usuglašene carinske stope za uvoz cigareta Nestlé nagovijestio prodaju “loših” brendova Suživot i suradnički odnosi

| IZLOG

Listopad 2013.

Nastavljen rast optimizma domaćih potrošača

ijekom rujna potrošači su ponovno iskazali novu, iako blažu dozu optimizma te je GfK indeks povjerenja potrošača porastao na 40,18 bodova, ali je i dalje ostao u recesijskom ozračju. Pozitivan pomak dogodio se kao i u ranijem mjerenju kod svih komponenti indeksa: od ocjene sadašnjeg financijskog stanja i očekivanja budućeg dohotka do sklonosti potrošnji trajnih dobara. Iz GfK ističu kako je ipak prerano govoriti o oporavku povjerenja potrošača pošto smo sličnu situaciju imali u 2011. godini kada je indeks u drugom kvartalu porastao preko 40 bodova da bi zatim u prosincu započeo ponovno seriju sve nižih očitanja.

www.jatrgovac.hr

VNA PONUDA

nira IPO na Londonskoj burzi je Agrokor, koji se bavi poljoprivrednom i prehrambenom proizvodnjom te maloprodajom, u lipnju dogovorio kupnju 53,1 posto udjela u najvećem slovenskom maloprodajnom lancu Mercatoru za 240 milijuna eura, kako bi stvorio regionalnog maloprodajnog diva, pod privremenim imenom

Adria retail. Ta kompanija imala bi zajedničke prihode od 7 milijardi eura godišnje, zaradu prije kamata, otpisa i amortizacije od 500 milijuna eura i 60.000 zaposlenika, po čemu bi bio najveći privatni poslodavac na području nekadašnje Jugoslavije. Jednom kad regulatorne agencije odobre spajanje

s Mercatorom i kada ono bude u potpunosti provedeno, Todorić kaže da će se razmotriti širenje kompanije i izvan zapadnog Balkana. IPO bi bio ključan za to, no Agrokor će još pričekati dok se sasvim ne pripremi za ponudu. O točnom vremenu izlaska na tržište i strukturi izdanja tek treba odlučiti.

Atlantic Grupa: Zakon o poticanju investicija pripomogao ulaganju u Novu Gradišku

konkurenciji više od 90 potencijalnih investicijskih lokacija u Europi i regiji Atlantic Grupa odabrala je Novu Gradišku kao najpovoljniju za svoju novu tvornicu u kojoj će se proizvoditi energetske pločice iz asortimana sportske i aktivne prehrane. Riječ je o projektu ukupno vrijednome 120 milijuna kuna koji će u prvoj godini proizvodnje otvoriti 50 novih radnih mjesta, a na kraju, uz planirani rast poslovanja, 160. Odabiru lokacije za novu tvornicu pripomogao je i Zakon o poticanju investicija. “Atlantic Multipower kao nositelj ulaganja podnio je Ministarstvu gospodarstva prijavu za dodjelu statusa nositelja poticajnih mjera u skladu sa Zakonom o poticanju investicija. Tijekom provedbe projekta dostavljat ćemo dokaze o konkretnim ulaganjima na temelju kojih ćemo u zakonom propisanoj visini i roku ostvarivati prava na porezne olakšice i novčane potpore”, kažu u Atlanticu.

www.jatrgovac.hr

Listopad 2013.

Vijesti Agrokor i Podravka žele poboljšati suradnju

KARIJERE Ivan Birkić iz Adria Octopusa novi predsjednik Grupacije ribolova HGK

a sjednici Grupacije ribolova, koja je održana sredinom listopada u HGK, Ivan Birkić je izabran za novog predsjednika grupacije. Birkić dolazi iz tvrtke Adria Octopus iz Biograda na moru i jedna je od vodećih tvrtki koja se bavi ulovom plave ribe. Zapošljava 26 ljudi te ostvaruje godišnji prihod od 4 milijuna kuna. Na sjednici Grupacije se raspravljalo o aktualnoj problematici u ribarstvu s posebnim naglaskom na mjere potpora Sektoru u narednom razdoblju, izradi strateških dokumenata i povlačenju novca iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo.

Otvoren novi pogon tvrtke “Baranjski voćnjaci”

•••

U Kneževim Vinogradima sredinom listopada otvoren je objekt za preradu i skladištenje voća tvrtke “Baranjski voćnjaci”, vrijedan oko 35 milijuna kuna, od čega je 11,2 milijuna kuna osigurano iz europskog pretpristupnog fonda IPARD. Objekt se sastoji se od komora za dugotrajno skladištenje voća, pogona za preradu voća u sok, prostora za pripremu, sortiranje i pakiranje voća i uredskih prostora, a ima kapacitet dugotrajnog skladištenja voća od 2.700 tona. Direktor tvrtke “Baranjski voćnjaci” Nikola Velicki rekao je kako pogon ima mogućnost čuvanja jabuke i do 12 mjeseci, a u novom objektu planiraju proizvoditi i prirodni sok od jabuke i breskve. Kazao je kako su višegodišnji dobri rezultati u izvozu sadnica i proizvodnji voća doveli tvrtku na jednu od vodećih pozicija ne samo u Hrvatskoj, već i u regiji. Tvrtka “Baranjski voćnjaci” dio je “Werkos” grupacije i ima oko 140 hektara proizvodnih poljoprivrednih površina.

Listopad 2013.

Koprivnici je početkom listopada održan sastanak vodećih ljudi koncerna Agrokor i prehrambene tvrtke Podravka koji je imao za cilj utvrditi dodatne mogućnosti unapređenja suradnje dviju kompanija. O važnosti susreta govori i to da je delegaciju Agrokora predvodio predsjednik koncerna Ivica Todorić, dok je Podravku predstavljao predsjednik uprave Zvonimir Mršić. “S obzirom da je riječ o dva velika partnera, razgovaralo se o mogućnostima dodatnog unapređenja dosadašnje uspješne poslovne suradnje. Zaključeno je kako postoje razna područja kao i zajednički interes za proširenje suradnje”, objavili su iz Podravke. Dosadašnja poslovna suradnja ove dvije kompanije odvijala se, između ostalog, u segmentu trgovine i proizvodnje.

Hrvati godišnje online potroše između 5 i 6 milijardi kuna

rema istraživanju Mediascope, koje je tvrtka IAB Europe provela od rujna 2011. do veljače 2012. godine, u Hrvatskoj je na online kupnju u tom razdoblju potrošen 401 milijun eura (nešto više od tri milijarde kuna). Iz toga se može procijeniti da se potrošnja na godišnjoj razini kreće između pet i šest milijardi kuna. U Europskoj uniji je, prema istom izvoru, kupnja internetom dosegla gotovo 188 milijardi eura (više od 1,4 bilijuna kuna). Prosječan je hrvatski kupac tijekom spomenutog razdoblja obavio sedam kupnji i pritom potrošio oko 1700 kuna, a prosječni Europljanin potrošio je oko 4000 kuna u 13 kupnji.

ZSE: Franck otišao s uređenog tržišta

etak, 18. listopada, bio je zadnji dan trgovanja dionicama prehrambene industrije Franck u kotaciji Redovnog tržišta na Zagrebačkoj burzi. Burza je u petak zaprimila zahtjev Francka za povlačenje dionica društva s uvrštenja na uređeno tržište. Odluku o povlačenju dionica Francka s burze dioničari su donijeli na Glavnoj skupštini društva održanoj 30. kolovoza ove godine. Zadnji dan trgovanja na Redovitom tržištu dionica Francka završila je s cijenom od 510 kuna i prometom od 509,54 tisuće kuna. U posljednja 52 tjedna vrijednost dionice kolebala je između 425 i 562 kune, a ukupni promet iznosio je 207,75 milijuna kuna. Krajem rujna dioničarima je isplaćena dividenda od 10 kuna po dionici.

www.jatrgovac.hr

Za trgovinu važna suradnja s domaćom proizvodnjom

redsjednica Udruženja trgovine HGK i starija izvršna potpredsjednica Agrokora Ljerka Puljić na skupu trgovaca i proizvođača iz poljoprivredno-prehrambene industrije MAGROS 2013 kazala je kako povezivanje prehrambene industrije i trgovine kroz različite oblike suradnje može i u uvjetima krize doprinijeti da se osigura i minimalan rast. Još uvijek imamo prostora za rast i na domaćem tržištu, rekla je, no moramo osigurati da mi budemo ti koji rastemo, a ne da rastu neke privatne robne marke koje nisu ovdje proizvedene. Prema njezinim riječima, hrvatska proizvodnja mora odgovoriti na konkurentski izazov koji je pred njom - agresivnom ulasku stranih brendova i njihovih privatnih marki. Trgovina mora biti ta koja će joj u tome dati podršku, kazala je Puljić ističući kako najveći doprinos razvoju trgovine mora biti suradnja s domaćom proizvodnjom.

Zabrana promidžbe duhanskih proizvoda na Ustavnom sudu

ritish American Tobacco (BAT), Duhanka Zagreb, tvrtka u čijem je vlasništvu tvornica rezanog duhana iz Udbine, udruga trgovaca Meta Grupa, kiosci Glasa Istre te dva distributera aparata za prodaju cigareta zatražili su od Ustavnog suda ocjenu ustavnosti Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda, potvrdio je Tomislav Fučkar, regionalni direktor BAT-a za Hrvatsku. Razlog podizanja ustavne tužbe je prekratak prijelazni rok za prilagodbu novim zakonskim odredbama koje zabranjuju bilo kakvu izravnu ili neizravnu promidžbu duhanskih proizvoda. Naime, odredbama Zakona određen je dvomjesečni rok za prilagodbu u kojem će gospodarski subjekti koji se bave trgovinom duhanskim proizvodima na malo i upravljanjem elektroničkim kioscima morati ukloniti sve oblike izravne i neizravne promidžbe duhanskih proizvoda.

Vijesti KARIJERE Nino Beneta imenovan menadžerom za licencne proizvode Molson Coorsa za Rusiju i Ukrajinua

ino Beneta je imenovan generalnim menadžerom za licencne proizvode Molson Coorsa za Rusiju i Ukrajinu. Na toj poziciji Beneta će biti odgovoran za cjelokupan portfelj licencnih Molson Coorsovih brendova koji se pune putem kompanije partnera Anheuser-Busch InBeva, ponajprije brenda Staropramen čija prodaja u Rusiji i Ukrajini doseže gotovo milijun hektolitara. Uspješna karijera Nina Benete vrlo se brzo razvijala te je do najnovijeg imenovanja obnašao više dužnosti unutar organizacije. Timu Zagrebačke pivovare priključio se 2007. godine u sklopu programa pripravnika u menadžmentu, nakon čega je preuzeo poziciju mlađeg menadžera za globalni program komercijalne izvrsnosti. U sljedećim godinama obavljao je više zaduženja kao marketinški menadžer, a do ovog imenovanja obnašao je dužnost menadžera veleprodaje za Velpro i Roto Dinamic na koju je imenovan u ožujku ove godine. Nino Beneta na novoj će poziciji izravno odgovarati CEO-u Molson Coors Internationala za globalne licence Brettu Vyeu.

Najniža stopa inflacije u zadnje tri godine

otrošačke cijene u Hrvatskoj u rujnu ove godine bile su za 1,1 posto veće nego u istom lanjskom mjesecu, što je najniža razina inflacije u nešto više od tri godine. To je znatno usporavanje rasta, s obzirom da je u kolovozu njihov godišnji rast iznosio 1,9 posto. To je i najniža godišnja stopa inflacije još od kolovoza 2010. godine, kada je iznosila 0,9 posto. Godišnji rast potrošačkih cijena prije svega je potaknut rastom cijena prehrambenih proizvoda. Tako su

cijene prehrane porasle za 2,6 posto na godišnjoj razini, što je usporavanje u odnosu na godišnji rast od 4,0 posto u kolovozu. Cijene povrća su pri tome niže za 6,8 posto godišnje. Međutim, razmjerno snažan rast u rujnu su ostvarile cijene mlijeka, sira i jaja (11,1 posto godišnje) te cijene ribe (7,6 posto godišnje). I utjecaj srpanjskog rasta cijena duhana vidljiv je na potrošačkim cijenama. Cijene duhana su u rujnu bile više za 14,6 posto godišnje.

Jägermeister drži četvrtinu ukupnog tržišta stranih alkoholnih pića u Hrvatskoj

ompanija G3 Spirits, zastupnik Jägermeistera za Hrvatsku, predstavila je prodajne rezultate ovog brenda za prva tri kvartala koji pokazuju da je brend potvrdio svoju vodeću poziciju na hrvatskom tržištu koju drži već duže od jednog desetljeća. Kao najprodavaniji uvozni brend u Hrvatskoj, navode iz tvrtke, Jägermeister od 2008. bilježi prodaju na razini od milijun prodanih 0,7-litrenih boca godišnje, što je dvostruko više od drugoplasiranog ino-

zemnog alkoholnog pića na hrvatskom tržištu. Nakon prva tri kvartala ove godine najpoznatiji biljni liker na svijetu ostvario je prodaju od 629.545 boca od 0,7 l, a prema trenutnim projekcijama i ove se godine približava brojci od milijun prodanih boca. Trenutno Jägermeister zauzima oko četvrtine ukupnog tržišta stranih alkoholnih pića u Hrvatskoj, što predstavlja nastavak rasta njegovog udjela u ukupnoj prodaji u tom segmentu, kažu u G3 Spirits.

Podravka zbrinjava višak od 150 radnika Uprava Podravke donijela je odluku o zbrinjavanju viška radnika za Podravku d.d. i njena ovisna društva u Republici Hrvatskoj čime se nastavlja proces restrukturiranja u cilju povećanja učinkovitosti poslovanja i osiguranja održivosti radnih mjesta. Zbrinjavanjem će biti obuhvaćeno oko 150 radnika grupe Podravke u Hrvat-

Listopad 2013.

•••

skoj, kojima će biti isplaćena otpremnina u iznosu od 4000 kuna po svakoj godini radnog staža u grupi Podravka. Ukupni iznos otpremnina koje će se isplatiti radnicima je oko 15 milijuna kuna, a povrat isplaćenog iznosa u tvrtki očekuju u periodu od 12 mjeseci.

www.jatrgovac.hr

Billa u Osijeku otvorila preuređeni supermarket

Zaštićeni neretvanska mandarina i baranjski kulen

onferencijom o zemljopisnim oznakama sredinom listopada je obilježen završetak projekta “Potpora kvalitetnim prehrambenim proizvodima u Hrvatskoj za poboljšanje veza poljoprivredno-prehrambenih tvrtki i proizvođača”. Riječ je o zajedničkom projektu EBRD-a i UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), koji je proveden u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, Neretvanskom udrugom voćara “Mandarina”, Udrugom proizvođača kulena “Baranjski kulen” te koncernom Agrokor. Kao rezultat ovog projekta neretvanska je mandarina zaštićena s oznakom izvornosti, a baranjski kulen s oznakom zemljopisnog podrijetla. Sljedeći je korak da Europska komisija Hrvatskoj prizna njezine proizvode sa zaštićenim nazivom na nacionalnoj razini tako da oni budu priznati i na europskom tržištu.

akon tri mjeseca preuređenja otvoren je Billa supermarket u ulici Kneza Trpimira 14 u Osijeku. Prostor je veličinom i asortimanom prilagođen novim zahtjevima kupaca te sada prodajna površina iznosi 1660 četvornih metara, sa sedam blagajni i dvije brze blagajne te olakšanim pristupom s velikim parkiralištem. Simboličnim presijecanjem vrpce, preuređenu Billu otvorili su gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Vrkić i rukovoditelj prodaje Bille Tomislav Bekavac. Billa u svojoj ponudi ima više od 10.000 proizvoda, od čega više od 5000 proizvoda dolazi od hrvatskih proizvođača, navode iz trgovca. Ujedno, u sklopu Bille u Ulici Kneza Trpimira otvorena je i drogerija Bipa.

Franck završio godišnji otkup krumpira

agrebački Franck završio je ovogodišnji otkup krumpira koji koristi za proizvodnju čipsa. Od svojih dugogodišnjih kooperanata koji obrađuju preko 260 hektara zemlje na području Hercegovca u blizini Garešnice, Franck je otkupio osam tisuća tona krumpira visoke kvalitete. Franck je tržišni lider u proizvodnji i prodaji čipsa na hrvatskom tržištu te drži 34% udjela u kategoriji, kažu u tvrtki dodajući kako poziciju vodećeg proizvođača Franck zahvaljuje ne samo snazi svog brenda Čipi Čips nego i iznimnoj kvaliteti sirovine, tj. krumpira kojeg otkupljuje isključivo od hrvatskih proizvođača.

www.jatrgovac.hr

Listopad 2013.

Vijesti Proizvodnja mlijeka pada 15. mjesec zaredom

Podravka pokrenula suradnju s Fundacio Tecnalia Research & Innovation

sklopu prehrambeno-prerađivačkog klastera Republike Hrvatske, osnovanog početkom ove godine, Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske predložilo je španjolsku Fundacio Tecnalia Research & Innovation kao primjer izvrsne ustanove koja je istraživačko-razvojni “motor” za jačanje konkurentnosti španjolske i europske industrije. Kao nositelj projektne ideje za Centar kompetencija, Podravka se odlučila za pokretanje suradnje s ovom renomiranom institucijom za istraživanje i razvoj, prvoj takvoj u Europi. Podravka i Tecnalia surađivat će na područjima razvoja inovativnih prehrambenih proizvoda i usluga, umrežavanja kroz platformu otvorenih inovacija te suradnju na europskim istraživačkim programima. Suradnja će također obuhvatiti i promociju istraživanja i razvoja te povezivanja inovacija radi podizanja konkurentnosti proizvoda.

astavlja se osjetan pad količina prikupljenog mlijeka u Hrvatskoj i pad proizvodnje mlijeka za piće. U kolovozu je ukupna količina prikupljenog kravljeg mlijeka bila 17,8 posto manja nego u kolovozu prošle godine, a proizvodnja mlijeka za piće pala je za 40,3 posto. U Hrvatskoj je u kolovozu ove godine prikupljeno 40.392 tone kravljeg mlijeka, što je 8.748 tona manje nego u kolovozu prošle godine. U odnosu na prosjek 2012. godine, kada

Badelovom vinu zlatna medalja na natjecanju u Italiji

rhunsko vino Badela 1862 Korlat Merlot osvojilo je zlatnu medalju na međunarodnom natjecanju u talijanskom Bergamu koje je održano od 17. do 19. listopada. Natjecanje “Emozioni dal Mondo – Merlot e Cabernet insieme” (Emocije iz svijeta – merlot i cabernet zajedno) specifično je po tome što se ne ocjenjuje samo kvaliteta vina, nego i doživljaj koje ono izaziva kod konzumenata. Badelovo vino osvojilo je najviše priznanje u jakoj konkurenciji 207 uzoraka vina sorti merlot i cabernet i njihovih kupaža koji su stigli iz 17 zemalja. Vina je ocjenjivalo ukupno sedam žirija, od kojih je svaki imao 12 članova.

se prosječno mjesečno prikupljalo 50.180 tona kravljeg mlijeka, u kolovozu ove godine prikupljeno je 19,5 posto manje mlijeka. Kolovoz je tako 15. mjesec zaredom u kojem statistika bilježi pad otkupljenih količina mlijeka, a to je već 12. mjesec zaredom sa smanjenjem većim od 10 posto.

Agroproteinki 5,5 milijuna kuna za centar za sakupljanje otpada životinjskog podrijetla

gencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je 5,48 milijuna kuna tvrtki Agroproteinka za ulaganje u izgradnju i opremanje centara za sakupljanje otpada i nusproizvoda životinjskog podrijetla. Riječ je o isplati na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa, za završeno ulaganje u sklopu mjere 103 “Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribarskih proizvoda”. Agroproteinka je izgradila tri sabirališta i to na području Pazina, Garčina i Grubišnog Polja, a lokacije postojećih sabirališta izabrane su strateški kako bi se omogućilo ekonomski opravdano i učinkovito prikupljanje svih količina životinjskih nusproizvoda.

Saponia ostvarila rast prodaje od 8,2% Osječka Saponia u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila je 8,2-postotni rast prodaje, što je dvostruko više od rasta za 4 posto planiranog za to razdoblje. Pola prodaje ostvareno je na domaćem a pola na 15-ak izvoznih tržišta. Damir Skender, predsjednik Uprave,

Listopad 2013.

•••

naglasio je da su takvim rezultatima u kompaniji zadovoljni, to više što su oni ostvareni u uvjetima nastavljenog pada tržišta maloprodaje, kako u Hrvatskoj, tako i na njezinim gotovo svim izvoznim tržištima. Skender sličan poslovni iskorak očekuje i u sljedećoj, 2014. godini.

www.jatrgovac.hr

Društveno odgovorno poslovanje Štrumpfovi posjetili mališane u bolnicama

rojekt “Štrumpforija u Konzumu” koji je započeo kroz program nagrađivanja vjernosti kupaca, ima i svoju društveno odgovornu dimenziju. Naime, kako bi mala plava stvorenja razveselila što više najmlađih diljem Hrvatske, Konzum organizira i posjet Štrumpfova dječjim bolnicama. Pravo oduševljenje veseli su Štrumpfovi izazvali prilikom posjeta mališanima u

Humane zvijezde za 20. rođendan SOS Dječjeg sela Lekenik

SOS Dječjem selu Lekenik odigrana je humanitarna nogometna utakmica između Humanih zvijezda Hrvatske i ekipe Prijatelja SOS Dječjeg sela Lekenik. Utakmica je bila humanitarnog karaktera, a ukupan iznos od 746 prodanih ulaznica po pojedinačnoj cijeni od 10 kuna doniran je SOS Dječjem selu Lekenik. U dresu Prijatelja SOS Dječjeg sela pred nekoliko stotina oduševljene djece zaigrali su bivši kapetan Vatrenih Zvonimir Boban, socijalno angažirani hrvatski glumac i predsjednik HDDU-a Goran Grgić, glumac Mile Biljanović (Šegrt Hlapić), prof. Dubravko Klarić, kapetani nogometnih momčadi iz klubova Općine i brojni drugi prijatelji SOS Dječjeg sela Lekenik. Svojim dolaskom događaj su uveličali Andrea Ikić-Boehm, veleposlanica Republike Austrije u RH, predsjednik Uprave Lidla Boris Lukšić, zamjenik županice Sisačko – moslavačke županije Zdenko Vahovec, načelnik Općine Lekenik Ivica Perović i brojni drugi.

Specijalnoj bolnici za djecu s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama Goljak u Zagrebu te odjelu Dječje pedijatrije Opće bolnice Šibenik. Maskote popularnih Štrumpfova – Trapavi i Štrumpfeta – odgovarali su na brojna pitanja znatiželjnih štrumpfoljubaca te se fotografirali za trajnu uspomenu na veselo druženje. Predstavnici Konzuma ovom su prigodom djeci uručili prigodne poklon pakete artikala s popularnim Štrumpfovima, kao i igračke za bolnice koje će poslužiti u igri i vježbama s mališanima.

KARLOVAČKA PIVOVARA

Predstavljeno izvješće o održivosti K arlovačka pivovara je predstavila svoje četvrto izvješće o održivosti Proizvodimo bolju budućnost koje donosi pregled napretka, dostignuća i prioriteta u području društvene odgovornosti i odgovornosti prema okolišu u 2012. godini u tri glavna strateška područja: stalno poboljšanje utjecaja na okoliš marki i poslovanja, osnaživanje zaposlenika i zajednica u kojima kompanija posluje te pozitivan utjecaj na ulogu piva u društvu. “Uz uspješno vođenje poslovanja, vodimo računa i o održivosti. Kako bismo smanjili negativan utjecaj naših aktivnosti, ulažemo u poboljšanje tehnologije i internih pro-

cedura. Također radimo na jačanju naše lokalne zajednice kroz otvoren dijalog s ključnim dionicima, sponzorstva nekih od glavnih lokalnih događaja, kroz donacijski natječaj i razvijanje odnosa s našim susjedima putem sastanaka i zajedničkih aktivnosti poput uklanjanja divljeg odlagališta na Strmcu prošle godine”, rekao je predsjednik Uprave Karlovačke pivovare Alexander Gerschbacher.

Promocije Jägerfest u Laubi okupio oko 600 gostiju

ägermeister je sredinom listopada održao tradicionalni veliki godišnji event, ovoga puta pod nazivom Jägerfest, koji je pod voditeljskom palicom poznatog zabavljača Marija Petrekovića u raskošnom prostoru zagrebačke umjetničke galerije Lauba okupio preko 600 gostiju. Kako je događanje tematski bilo u potpunosti vezano uz Njemačku, brojne poznate osobe su uz najpoznatiji svjetski biljni liker mogle uživati u prepoznatljivim specijalitetima tamošnje kuhinje. Uz dojmljivu scenografiju, glazbeno-scenski doživljaj zaokružila je najnovija njemačka atrakcija Jägermeister Blasskapelle – puhački ansambl upotpunjen bubnjarima i plesačima koji na potpuno jedinstven način interpretira glazbene klasike i novije hitove. A da dobre glazbe ne nedostaje do ranih jutarnjih sati pobrinuo se DJ Bizzo iz popularnog dvojca Bolesna braća.

U Belju održan prvi “Zlatni dan graševine”

društvu brojnih uzvanika i ljubitelja graševine u Starom podrumu Vina Belje u Kneževim Vinogradima sredinom listopada je održan prvi “Zlatni dan graševine”, događaj posebno posvećen najvažnijoj vinskoj sorti u Hrvatskoj. Uz degustacije biranih beljskih graševina te izvrsno sljubljivanje s baranjskim specijalitetima, na “Zlatnom danu graševine” predstavljen je Vinski dvor Princa hrvatskoga Podunavlja, klub ljubitelja Vina Belje, koji će okupljati istinske ljubitelje vina i aktivno sudjelovati u promociji upravo graševine iz Podunavlja.

AUTOHTONI PROIZVODI

Lidl predstavio robnu marku Okusi zavičaja

rgovački lanac Lidl Hrvatska predstavio je novu robnu marku Okusi zavičaja koja obuhvaća 60 autohtonih proizvoda iz svih dijelova Hrvatske. U okviru linije nalaze se suhomesnati, riblji i mliječni proizvodi, kruh i tjestenina, voće i povrće te med i ulje, a na Lidlovim policama dostupna je od 17. listopada. Iz Lidla su prigodom predstavljanja poručili kako ovim potezom dodatno podržavaju domaće proizvođače. Neki od proizvoda iz ponude su primjerice Sir Škripavac, Fileti slanih inćuna u djevičanskom maslinovom ulju, Čvarci, Domaći rezanci s jajima, Domaća kravlja skuta, Jabuke,

Mandarine, Bilogorski bagremov med, Međimursko Bučino ulje od koštica buće s međimurskih polja i mnoštvo drugih autohtonih proizvoda. Iz Lidla ističu kako će se linija Okusi zavičaja u budućnosti proširivati i nadopunjavati novim autohtonim proizvodima.

Mercator predstavio BIO liniju proizvoda

egustacijom proizvoda i recepata pripremljenih s isključivo ekološki uzgojenim namirnicama Mercator je sredinom listopada predstavio BIO liniju od 60 proizvoda koji u svom sastavu imaju najmanje 95% sastojaka poljoprivrednog porijekla proizvedenih isključivo po ekološkim principima. Povodom predstavljanja proizvoda za posjetitelje zagrebačkog Mercator centra u Vuko-

Listopad 2013.

varskoj ulici pripremljen je izbor zdravih i hranjivih jela, a kulinarsko natjecanje priredile su Mirna Maras i Mila Elegović. Zelenu oznaku “BIO” u Mercatorovom asortimanu imaju svi prehrambeni proizvodi koji sadrže najmanje 95% sastojaka poljoprivrednog porijekla, proizvedenih na ekološki način, što među ostalim znači da ne sadrže GMO niti su tretirani pesticidima.

www.jatrgovac.hr

Medijski barometar trgovačkih lanaca

Nastavak

poreznog nadzora Rokovi plaćanja u maloprodaji se dobrim dijelom nisu poštivali s obzirom da je nadzorom utvrđeno kako su neplaćeni računi dosegli iznos od 884 milijuna kuna

rujnu je nastavljen porezni nadzor koji su financijski inspektori Ministarstva financija ovoga puta izvršili nad 26 najvećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj, a cilj su bili rokovi plaćanja, odnosno ispunjavanje obveza prema vjerovnicima. Utvrđeno je da se rokovi dobrim dijelom nisu poštivali, s tim da su obveze koje su dospjele nakon utvrđivanja rokova od 30 i 60 dana dosegle iznos od 884 milijuna kuna. Analiza medijskog publiciteta trgovačkih lanaca u Hrvatskoj donosi rezultate o kojim se trgovačkim lancima u kolovozu najviše pisalo, te u kojim kontekstima. Praćen je publicitet 12 trgovačkih lanaca u tiskanim medijima te na internetskim portalima. Analizom su obuhvaćene samo kvalitetne (sadržajne) objave, to jest one gdje su trgovački lanci glavni samostalni ili glavni nesamostalni subjekti/teme u objavi. KONZUM I DALJE VODI Medijskim je prostorom u rujnu ponovno vladao Konzum. Mercator je isto tako sačuvao svoju drugu poziciju, dok je nakon tri mjeseca Lidl preuzeo treće mjesto od Kauflanda. O Konzumu se ponovno

Listopad 2013.

najviše pisalo o poslovanju i poslovnim rezultatima. Zanimanje medija izazvala je i nova usluga mobilnog plaćanja m-kupi nastala u suradnji sa Zagrebačkom bankom. Nastavljen je i projekt ‘’Štrumpfajmo zajedno’’ te je na turneju po Hrvatskoj krenulo ‘’Štrumpf selo’’ – zabavni park koji nudi pregršt igara i zanimljivosti, a prodavaonice Konzuma pripremile su zanimljiv asortiman proizvoda s likovima Štrumpfova. Kod Mercatora se najveći broj objava (78%) odnosio na poslovanje tog trgovca, pri čemu se o preuzimanju

bavljačima Lidl se, uz Spar, nalazi u pohvalnoj skupini onih koji svoje račune plaćaju na vrijeme.

NAPREDAK PROMIDŽBE Najveći se broj objava, kao i prošlih mjeseci, u rujnu odnosio na poslovanje (poslovni rezultati, uprava, analize tržišta), s natpolovičnih 55% udjela. Na drugom je mjestu došlo do promjene. Naime, tematika vezana za promidžbu i sponzorstva zauzela je drugo mjesto koje je do sada uvijek bilo “rezervirano” za asortiman i cijene. U rujnu je nešto više o trgovačkim lancima objavljivano Nakon tri mjeseca Lidl je na portalima od Kauflanda povratio (53%), u odnosu na 47% objava treću poziciju u tiskovinama. Pojedinačno gleod strane Agrokora pisalo dajući, mediji koji je najviše o postupku ocjene utjecaja objavljivali o trgovačkim novonastale koncentralancima su dnevnik 24sata cije, premda postupak i portal limun.hr dok se o formalno još nije započeo najpopularnijoj tematici jer Agrokorova prijava – Poslovanje – više objavkoncentracije još nije ocijeljivalo na portalima (62,5% njena ispravnom. Lidl je u objava). Tiskani su mediji istraživanju kvalitete Qudal više prenosili o promidžbi osvojio najveći broj glasova i sponzorstvima, dok su za vrhunsku kvalitetu u čak najveću razliku ostvarili osam istraženih kategorija. u asortimanu i cijenama Postao je i novi partner hosa 78,3% objava u odnosu kejaškog kluba Medveščak, na 21,7% objava o ovoj a u već spomenutoj tematici tematici na internetskim oko rokova plaćanja doportalima.

Trgovački lanci broj objava rujan 2013. Konzum

239 Mercator

178 Lidl

106 Plodine

98 Kaufland

81 Billa

80 Tommy

77 Spar

76 Diona

41 Kerum

31 Getro

28 NTL

Teme o kojima mediji najčešće pišu kada se radi o trgovačkim lancima Poslovanje

55,22% Promidžba i sponzorstva

16,42% Asortiman, cijene

15,49% Usluge i odnos prema kupcima

9,33% Ostalo

3,54%

Ines Kovačić PressCLIPPING www.jatrgovac.hr

DOBRODOŠLI U EU! Otkrijte ukusne prehrambene proizvode kao npr. specijalitete od mlijeka, sira, šunke, narezaka i slanine najbolje kvalitete. Proizvodi koji se mogu naći u posebnim regijama Austrije gdje se s puno ljubavi prerađuju u specijalitete koje su diljem Europe vrlo uspješni. Započnite putovanje kroz bogatstvo ovih delicija – komadić po komadić – doživljaj za Vas i Vaše kupce!

Iskoristite i Vi potencijal austrijskih prehrambenih proizvoda na svojim tržištima. Rado ćemo Vas poduprijeti. Pošaljite nam jednostavno priloženu razglednicu na e-poštu: reinhard.schuster@ama.gv.at ili nas kontaktirajte direktno: Österreichisches AußenwirtschaftsCenter (Austrijski ured za vanjsku trgovinu), Zagreb, tel.: +385 1 488 19 00, e-pošta: zagreb@wko.at.

Kao znak zahvalnosti čeka Vas detaljna karta Austrije za Vaš budući boravak u našoj zemlji.

www.ama.at

Intervju

PARTNERSKIM ODNOSOM

DO RASTA

Tvrtka Gavranović je od početnih deset trgovina u Ogulinu tijekom dva desetljeća poslovanja uspjela izgraditi trgovački lanac koji danas broji 170 prodajnih mjesta prisutnih u devet županija s više od 700 zaposlenih. Više o njihovoj razvojnoj priči govori Milka Gavranović, direktorica uprave društva

d skromnih početaka do danas, uz predani rad i odricanja čitave obitelji, zdrav i kvalitetan odnos s partnerima oduvijek je bio temelj razvoja i rasta, ističe Gavranović.

Gavranović danas predstavlja stabilnog regionalnog trgovca sa značajnim potencijalima za širenje poslovanja. Kada je tvrtka osnovana, u kojim sve županijama poslujete te kako ste provodili svoju strategiju ekspanzije od osnutka pa do danas?

Gavranović d.o.o. je osnovan 1991. godine privatnim kapitalom. Počeli smo kao obiteljska tvrtka orijentirana isključivo na veleprodaju i mikrodistribuciju robe hrvatskih proizvođača: Saponije, Podravke, Kraša, Francka i sl. Najveći zaokret u poslovanju napravili smo 2003. godine preuzimanjem maloprodajne mreže od deset prodavaonica lokalnog trgovca u Ogulinu u kojima i danas poslujemo. Na takav iskorak bili smo prisiljeni isključivo zbog poteškoća s naplatom i tada nismo niti razmišljali da će taj potez biti temelj današnjem poslovanju. Nakon toga preuzimali smo poslovanje dijela naših veleprodajnih kupaca ili lokalnih većih trgovaca: Primorja d.d. - Senj, Pik prometa - Vrbovsko, pa tako i u skoroj budućnosti dijela prodajne mreže Dione – Dinove što je za nas veliki iskorak. Širili smo se uvijek pomoću vlastitog kapitala ili s minimalnim zaduživanjem kod banaka, nikad na teret dobavljača ili poslovnih partnera. Danas tako imamo mrežu od 170 maloprodajnih objekata i to u devet županija: Gradu Zagrebu te Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj, Bjelovar-

Listopad 2013.

sko-bilogorskoj, Primorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj i Zadarskoj županiji. Većina prodavaonica nalazi se u manjim mjestima (Vrbovsko, Ogulin, Hrvatska Kostajnica ....), kvartovima većih gradova (Zagreb, Karlovac, Senj ...) ili turističkim središtima (Novi Vinodolski, Crikvenica, otok Vir ...) i to su objekti do 500 m2. S obzirom na formate prodavaonica i njihove pozicije asortiman je formiran kako bi zadovoljio dnevne potrebe kupaca te je baziran na prehrambenim proizvodima (pekarskim, mliječnim, suhomesnatim), tiskovinama, duhanskim proizvodima, sredstvima za čišćenje domaćinstva, papirnatoj konfekciji, sredstvima za osobnu njegu i raznim sitnim kućnim potrepštinama. Asortiman je osim formatima također prilagođen regiji u kojoj se prodajno mjesto nalazi. U svemu

ostvaruju s osnove volumena iako nismo nikada bili opterećeni samom veličinom poduzeća. Najvažnije nam je da se naše poslovanje razvija na zdravim osnovama.Tajne za uspjeh nema. Iza našeg poslovanja stoji veliki angažman naše obitelji, puno odricanja, konstantnog usavršavanja, naši djelatnici od kojih su neki s nama od prvog dana, vrlo realno postavljeni ciljevi i prije svega korektnost prema svim našim poslovnim partnerima zbog čega smo često, bez obzira na volumen, imali odlične uvjete nabave robe ili povoljne cijene usluga.

“Najvažnije nam je da se naše poslovanje razvija na zdravim osnovama”

Preuzimanjem dijela maloprodajne mreže Dione – Dinove učvrstit ćemo svoje poslovanje na području Karlovaca, Gline, Gvozda, Zagreba i proširiti se na Petrinju i Sisak gdje do sada nismo poslovali. Spomenutim preuzimanjem obitelj Gavrilović nam je iskazala veliko povjerenje, a koje smo izgradili kroz naše korektno poslovanje posljednjih desetak godina s njihovom cijenjenom kućom, a u posljednje četiri godine i kao kolege u grupaciji NTL. Na tome im se ovim putem zahvaljujemo. Pripajanjem tih prodavaonica u sljedećoj godini Gavranović očekuje rast prihoda od 40% što je iznad trendova prijašnjih godina. Zbog toga ne očekujemo, s izuzetkom otvorenja našeg novoizgrađenog trgovačkog centra u Turnju kod Karlovca, značajnijih i većih akvizicija u idućoj godini, već ćemo se usmjeriti na unapre-

pokušavamo pratiti tržišne trendove koje nameću veći trgovački lanci i za sada se pokazalo da u tome uspijevamo. Također želim istaknuti kako nam je članstvo u udruženjima trgovaca Ultra gros, a danas u NTL-u od velike važnosti. Maloprodaja kao malo koja djelatnost podliježe zakonitostima ekonomije volumena pa imamo situaciju gdje nekoliko trgovaca zajednički drže dominantan tržišni udio. Kako se u tim uvjetima snalaze manji trgovački lanci poput Gavranovića? Koja je tajna vašeg uspjeha?

Sadašnjim članstvom u NTL-u osiguravali smo uvjete kod dobavljača koji se

Sredinom rujna ste preuzeli 26 prodavaonica Dione u središnjoj Hrvatskoj (Karlovac, Petrinja, Glina). Što planirate postići ovim poslovnim potezom i o kojim se sve formatima prodavaonica radi?

www.jatrgovac.hr

trgovački lanac Gavranović ima đenje poslovanja u postojećim objektima. Preuzimanjem 26 objekata Dione – Dinove ulazimo u nešto veće formate u odnosu na dosadašnje, pa nam je u planu značajnije širenje ponude voća i povrća, svježeg mesa i pekarskih proizvoda. To želimo ostvariti u suradnji s lokalnim proizvođačima za što su već mnogi iskazali ozbiljan interes. Koliko imate zaposlenih te možete li nam reći nešto o svojim poslovnim rezultatima. Koliki vam je prihod i dobit u prvom polugodištu 2013. godine u usporedbi s istim lanjskim razdobljem?

Trenutno imamo više od 600 zaposlenih, dok će preuzimanjem trgovina Dione ta

Milka Gavranović Gavranović

brojka narasti za još 174 radnika. Što se tiče ostvarenih poslovnih rezultata ova godina prati trend prošle godine, a to znači blagi rast prihoda, pa tako i dobiti. Vjerujemo da ćemo ovu godinu završiti u okviru rasta prihoda i dobiti do 8%. Gavranović d.o.o. član je udruženja Narodni trgovački lanac (NTL). Kako vi, kao predsjednica skupštine NTL-a, gledate na budućnost poslovanja udruženja te koje

www.jatrgovac.hr

sve koristi ono pruža svojim tvrtkama članicama?

Za Gavranović je od presudne važnosti biti član NTL-a jer grupacija nije samo

“Pripajanjem prodavaonica Dione – Dinove, u sljedećoj godini očekujemo rast prihoda od 40%” formalno klaster – udruženje na papiru već ozbiljna organizacija iza koje stoji kvalitetno organiziran niz aktivnosti koje su nama članicama danas neophodne za razvoj i praćenje tržišnih trendova. Osim krovnog ugovaranja, NTL za nas organizira uvoz, izradu trgovačkih robnih marki, distribuciju dijela robe, nacionalni marketing, a posljednju godinu nam je najveći dobavljač voća i povrća. Širenjem grupacije u maloprodaji jača se snaga grupacije i daje dodana vrijednost samom udruženju jer nas poslovni partneri više ne shvaćaju kao udruženje za potrebe zajedničkog ugovaranja već je u nekim regijama NTL lider sa svojom maloprodajnom mrežom. Centralizacijom službi uvoza, dijela nabave, marketinga i distribucije, članice pojedinačno ostvaruju značajnu uštedu jer iste te odjele nemamo potrebe organizirati unutar vlastitog sustava. Veliki pothvat za NTL bio je preuzimanje objekata Biljemerkanta u stečaju te nastavak poslovanja u prodajnim objektima i područjima gdje je ova nekad uspješna slavonska trgovačka kuća djelovala. Kako ste vi kao članica grupacije zadovoljni s ovim preuzimanjem te može li se već sada govoriti da su postignuti dobri prodajni

170 trgovina

rezultati u ovih pola godine koliko posluju ovi objekti NTL-a na tržištu?

Uprava NTL-a odradila je veliki posao preuzimanjem cjelokupne mreže Biljemerkanta ponajprije jer su se neke odluke vezane za preuzimanje morale donijeti u vrlo kratkom roku. Riječ je o ozbiljnom poslu koji je odrađen u nevjerojatno malo vremena: cca. 200 inventura, reorganizacija poslovanja, promjena informatičkog sustava i postavljanje novih planova poslovanja. Dvojbe nije bilo treba li ući u taj posao ili ne, razmišljalo se o socijalnom aspektu, očuvanju preko tisuću radnih mjesta, sačuvati poslovanje brojnih regionalnih proizvođača i dobavljača kao i očuvanje ugleda same grupacije. Planovi za ovu godinu postavljeni su vrlo realno i za sada nema pada prometa. Bili smo jedino prisiljeni zatvoriti nekoliko prodajnih mjesta koja nisu bila profitabilna. Većina dobavljača nam je ukazala povjerenje od prvog dana, neki su bili pomalo skeptični, no sada NTL maloprodaja radi sa svim dobavljačima kao i uvijek do sada. Kako ste organizirali sustav privatne trgovačke marke? Koliko proizvoda imate, te u kojim kategorijama?

Nabavu i izradu robnih marki organizira NTL prateći i tržišne trendove i potrebe članica. Robna marka ponajprije u dijelu prehrambenog asortimana čini značajan udio prodaje svake članice i gotovo je nezamislivo danas funkcionirati bez te robe. Tako danas u asortimanu imamo preko 500 artikala vlastite robne marke iz gotovo svih kategorija proizvoda. Na koji način organizirate marketinške i promotivne aktivnosti Gavranovića? Koliko u tom dijelu sami djelujete, a koliko nastupate kao sastavni dio tržišne komunikacije NTL grupacije?

Gavranović samostalno organizira regionalni marketing pritom uvijek i s velikom pažnjom uzimajući u obzir specifičnosti podneblja na kojima poslujemo. Cijelu godinu organiziramo tjedne akcije koje uvijek obuhvaćaju sve kategorije proizvoda kako bi našem kupcu ponudili najpovoljniju košaricu. Također radimo distribuciju letaka i objavu akcija na lokalnim radio stanicama. Paralelno uz naše marketinške aktivnosti sudjelujemo u svim nacionalnim marketinškim aktivnostima koje organizira NTL: TV vikend akcije, mjesečni katalozi i TNC aktivnosti na prodajnom mjestu. Listopad 2013.

Drogerije

GLAVNI KANAL za neprehranu Drogerije su u proteklih nekoliko godina potvrdile svoju vodeću ulogu kada je riječ o maloprodaji neprehrambenih kategorija te i u 2013. bilježe rast unatoč smanjenju ukupnoga tržišta

z godine u godinu Nielsen bilježi smanjenje ukupnog broja objekata maloprodajnih trgovina neprehrambenih kategorija. Naime, u 2010. je takvih trgovina na hrvatskom tržištu bilo 13.394, godinu potom njihov je broj pao na 12.748, dok je prema cenzusu provedenom 2012. godine taj broj dodatno smanjen i iznosi 12.447. Međutim, kanal drogerija se može pohvaliti rastom broja objekata tako da u ovoj godini s

Listopad 2013.

442 maloprodajna objekta drži 37% ukupne prodaje košarice neprehrambenih kategorija. Formati u kojima se odvija značajna prodaja neprehrambenih kategorija, i koji po svojoj važnosti slijede drogerije, su supermarketi (objekti površine 301 – 2500 m2) s

25% i hipermarketi (objekti površine veće od 2500 m2) sa 17% važnosti.

KUPOVNE NAVIKE Nielsen svake godine u isto vrijeme, obično u veljači, provodi istraživanje Shopper Trends o kupovnim navikama potrošača. Ovogodišnje istražiDječje pelene vrijednosno su vanje najprodavanija neprehrambena pokazalo je da se kategorija u drogerijama tijekom 2013.

broj posjeta drogerijama nije promijenio u odnosu na prošlu godinu s obzirom na to da prosječan hrvatski kupac dva puta mjesečno odlazi u drogerije. Međutim, u usporedbi s prošlim godinama, raste broj kupaca koji svoju kupovinu obavljaju u drogerijama pri čemu je postotak kupaca koji povremeno odlaze u drogerije porastao na 81%, dok trend rasta bilježi i broj kupaca koji su u prethodna četiri tjedna kupovali u drogerijama i kojih ima ukupno 58%, a porastao je i broj anketiranih potrošača koji su kupovali u drogerijama na 26%. Uvidom u Nielsenov panel trgovina i podatke za prodaju neprehrambenih kategorija koje Nielsen prati na hrvatskom tržištu, dolazimo do detaljnijih informacija vezanih www.jatrgovac.hr

u drogerijama se proda

37% ukupne košarice neprehrambenih kategorija

U periodu siječanj-kolovoz drogerije su zabilježile rast vrijednosne prodaje od 2,4%

za prodaju neprehrambenih proizvoda. NAJPRODAVANIJE KATEGORIJE Prodaja svih neprehrambenih kategorija je u Hrvatskoj, ako usporedimo period od siječnja do kolovoza 2013. godine s prodajom u istom periodu prošle godine, pala za 1,3%, dok su drogerije istodobno

zabilježile rast vrijednosne prodaje od 2,4%. Iako im je prodaja od početka 2013. godine smanjena za 2,1%, dječje pelene su vrijednosno najprodavanija nepre-

hrambena kategorija u drogerijama koju slijede kategorije dezodoransa, boje za kosu i njega kože lica. Od svih neprehrambenih kategorija najveći rast vrijednosne prodaje u drogerijama od početka 2013. godine zabilježile

% promjena vrijednosne prodaje

Top 10 kategorija s najvećim rastom vrijednosne prodaje 22,4%

15%

Mirna Pajtak AC Nielsen Promjena vrijednosne prodaje (%), YTD 2013. neprehrambene kategorije Promjena vrijednosne prodaje (%)

25% 20%

su kategorije osvježivača odjeće, zatim sredstava za uklanjanje mrlja i toaletnog papira. S druge strane, kategorije koje su imale najveći pad vrijednosne prodaje su korektori za lice, sredstva za čišćenje tepiha i tapisona te pilinzi za lice.

16%

Hrvatska

10%

-1,3

9,7%

7,9%

7,7%

Drogerije

7,7%

7,1%

6,6%

6,5%

2,4

6,2%

Top 10 kategorija u drogerijama (%)

0% Osvježivači Sredstva za odjeće uklanjanje mrlja

Toaletni papir

Sredstva Osvježivači za strojno prostora pranje rublja

Šamponi Insekticidi i Deterdženti Gelovi za repelenti za ručno tuširanje pranje posuđa

Higijenski ulošci

Dječje pelene

-2,1

Dezodoransi

1,9 Boje za kosu

% promjena vrijednosne prodaje

Top 10 kategorija s najvećim padom vrijednosne prodaje 0% 10%

-11,3%

-10%

-6,3%

-4,7%

-4,3%

-4,6%

4,2

Njega kože tijela i ruku

-5,5

Šamponi

7,7

20% 30%

-10,9%

-5,5%

5,6

Njega kože lica

Higijenski ulošci

-13,6%

6,2

Pasta za zube

-37,8%

3,6 Gelovi za tuširanje

40% Korektori za lice

Sredstva Pilinzi za lice Sredstva za Preparati za za čišćenje uklanjanje akne tehiha i šminke oko tepisona očiju

Njega usana

Njega kože Sredstva za Sredstva Omekšivači vode tijela i ruku njegu kože za poslije oko očiju brijanja

13.394 377 855

3.379

12.748 404 846

12.447

25%

36%

37%

Benzinske postaje Kiosci

Kiosci 5%

3.162

2.978

3.341

3.087

2.804

3.534

3.335

3.346

1.273

1.279

1.365

553 82

546 89

586 92

2010. - 2011.

2011. - 2012.

2012. - 2013.

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2) Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2) Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2) Supermarketi (301 - 2500 m2) Hipermarketi (2501 m2 +)

Napomena: broj supermarketa za 2011. godinu je ažuriran uslijed realokacije 76 trgovina iz kanala supermarketa u kanal diskontera Izvor: Nielsen

www.jatrgovac.hr

Drogerije

Drogerije Benzinske postaje

422 854

2,7

Razvoj važnosti formata u ukupnoj prodaji (ACV importance) – indeks neprehrane

Razvoj broja trgovina po formatima – indeks neprehrane Ukupno:

6,5

Britvice i brijači

11%

10%

25%

16%

17%

2010. - 2011.

2011. - 2012.

2012. - 2013.

12%

28%

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2) Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2) Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2) Supermarketi (301 - 2500 m2) Hipermarketi (2501 m2 +)

Izvor: Nielsen cenzus 2012, bazirano na košarici kategorija

Listopad 2013.

Drogerijski lanci

BIPA

lancu drogerija Bipa kažu kako su zadovoljni razvojem svog poslovanja u 2013. godini. Trenutno posluju na 56 prodajnih mjesta, a planirana su i nova otvorenja do kraja kalendarske godine. “Na ukupnom tržištu vlada izuzetno teška situacija, što ne samo da nam ne olakšava posao,

Drogerijsko tržište obilježava visoka aktivnost i specijalizacija asortimana

u određenoj mjeri posljedica specijalizacije tržišta, što u osnovi znači kako sve više i više kupaca nabavlja neprehrambeni asortiman upravo u drogerijama, a ne unutar klasičnih prodavaonica pretežito živežnim namirnicama. Iz Bipe također poručuju kako kane i dalje nastaviti putem kojim su se kretali u prvih šest godina poslovanja. “Usredotočit ćemo se na rast, uvođenje novih impulsa na tržište i truditi se svaki dan dati najbolje od sebe kako bi zadovoljili svoje kupce.”

Puni naziv tvrtke: BIPA d.o.o.

Godina osnutka/prisutnosti na hrvatskom tržištu: 2007.

Ime i prezime direktora:

već ga čini još i više izazovnim. Drogerijsko tržište nije imuno na krizu nego smo i mi u Bipi, kao i naša tri konkurenta, izuzetno aktivni pa je taj tržišni razvoj rezultat svakodnevnog mukotrpnog rada”, navode iz tvrtke. Pored toga, smatraju kako je uspjeh drogerija

Markus Geyer

Adresa sjedišta:

Jadranska avenija 2, Zagreb

Broj prodajnih mjesta: 56

ontinuirani rast udjela na ukupnom tržištu drogerijskih proizvoda i porast broja kupaca koji svakodnevno posjećuju njihove prodavaonice obilježili su poslovanje dm-a u protekloj poslovnoj godini. Time su u ovom drogerijskom lancu izrazito zadovoljni te pritom naglašavaju kako stabilnost poslovanja dm osigurava dobrom racionalizacijom i organizacijom poslovanja u svim resorima unutar tvrtke te koncentracijom

dm svoj uspjeh temelji na dobroj racionalizaciji i organizaciji poslovanja na osnovni posao - maloprodaju drogerijske i parfumerijske robe. Poslovanje dm-a usmjereno je ka kupcima i njihovim potrebama, kažu u dm-u, što se odražava i na njihovu vjernost.

Listopad 2013.

Naziv tvrtke:

dm-drogerie markt d.o.o.

Godina osnutka/prisutnosti na hrvatskom tržištu: “Kupcima izlazimo u susret s bogatim asortimanom u 152 prodavaonice diljem Hrvatske te našim programom lojalnosti Svijet prednosti koji osigurava uštede tijekom cijele godine. Kao i uvijek, u narednom razdoblju dm će se voditi dobrobiti naših kupaca. Za naše poslovanje to znači kreiranje i usavršavanje asortimana koji će im omogućiti zdrav i kvalitetan život, što ćemo osigurati širenjem ponude bezreceptnih lijekova i organskih proizvoda”, poručuju iz ove drogerije. Na kraju, naglašavaju kako svoj razvoj u

1996.

Ime i prezime direktora: Mirko Mrakužić

Adresa sjedišta:

Kovinska 5a, 10010 Zagreb

Broj prodajnih mjesta: 152

Hrvatskoj dm dugoročno vidi u investicijama u nove prodavaonice i nova radna mjesta uz uređenje i usavršavanje postojećih prodavaonica kako bi iskustvo kupovine bilo još ugodnije. www.jatrgovac.hr

Poklonite dašak ljepote, zdravlja i užitka! vašu Idealan poklon za suradnike obitelj, prijatelje, re i poslovne partne dm darovni bon!

� www.dm-drogeriemarkt.hr � www.facebook.com/dm.Hrvatska.hr

Drogerijski lanci

KOZMO

2013. godini Kozmo je nastavio s daljnjom ekspanzijom pa je tako otvoreno šest novih prodavaonica i to u Kaštel Gomilici, Sinju, Crikvenici, Novalji, te dvije nove u Splitu, a iz tvrtke najavljuju i daljnja otvorenja i širenja. Kozmo trenutno ima više od 450 zaposlenika, pri čemu je tijekom ove

KOZMO uskoro planira lansirati kategoriju zdrave prehrane godine otvoreno 50 novih radnih mjesta. S tim u svezi u ovom drogerijskom lancu posebno su ponosni na činjenicu da su već treću godinu zaredom dobitnici prestižnog Certifikata Poslodavac Partner, projekta kojim se žele prepoznati, nagraditi

i promovirati kompanije koje imaju najbolje procese upravljanja ljudskim resursima na hrvatskom tržištu rada. “Drogerija Kozmo naravno nije imuna na krizu kao ni drugi subjekti u području gospodarstva. Pratimo sve globalne trendove u gospodarstvu i nastojimo pravovremeno pripremiti odgovore i situacije koje bi nas mogle dočekati”, navode iz Kozma te dodaju kako svoje poslovanje temelje na ponudi pravog omjera cijene i kvalitete. Upravo na tom tragu posljednjih su mjeseci predstavili širok spektar nove ponude koja je vrlo konkurentna, poput brendova Naobay, 3 Free lakova - Chic i Pastel, Lautrec sjajila, Mythos, Formula 10.0.6, Depend lakova, Beauty UK i brojnih drugih. U vrlo skoroj budućnosti iz Kozma najavljuju uvođenje nove kategorije u svoj asortiman, a to je zdrava

Naziv tvrtke:

KOZMO d.o.o.

Godina osnutka/prisutnosti na hrvatskom tržištu: 2005.

Ime i prezime direktora: Krešimir Profaca

Adresa sjedišta:

Marijana Čavića 1a

Broj prodajnih mjesta: 78

prehrana čime se, kako kažu, otvara novo veliko poglavlje u poslovanju drogerije. “Mislimo da se vitalnost drogerijskog tržišta i održava s time što stalno nudimo nove i inovativne proizvode te osluškujemo potrebe naših kupaca”, zaključuju iz Kozma.

MÜLLER

oduzeće Müller trgovina Zagreb na hrvatskom tržištu posluje s ukupno 19 prodavaonica, no u planu je otvaranje novih prodajnih mjesta te obnova nekih postojećih. Svakako najznačajnija lokacija je bivša Varteksova zgrada na Trgu bana Jelačića koju bi Müller trebao uskoro preuzeti nakon čega se planira

Glavni cilj Müllera je otvaranje prodavaonica u svim dijelovima Hrvatske investirati u preuređenje kako bi se dobio uistinu ekskluzivan prodajni prostor. Prema informacijama iz tvrtke, planirano je značajnije širenje na Jadranu tijekom ove i iduće godine te moguće otvaranje i do 300 radnih mjesta. Glavni je cilj pokriti cijelu zemlju te otvoriti

Listopad 2013.

prodavaonice i u onim mjestima i područjima gdje Müller dosad nije bio dostupan. Sve to prati i širenje asortimana što je dodatno olakšano činjenicom da je Hrvatska postala članicom EU pa se na policama ove drogerije mogu pronaći i proizvodi koje prije nisu mogli uvoziti jer to nije bilo dopušteno ili je procedura bila previše komplicirana, a prvenstveno se radi o vitaminskim preparatima, zdravoj hrani i svemu što ima veze sa zdravim življenjem te hrani za životinje. Müller privatna robna marka nudi paletu više od 2500 proizvoda, od kozmetičkih proizvoda i proizvoda za njegu tijela preko sredstava za čišćenje pa sve do bioprehrambenih proizvoda i prirodne kozmetike. Müller u Hrvatskoj trenutno zapošljava oko 680 djelatnika čije su plaće, prema podacima koje su vodeći ljudi tvrtke nedavno iznijeli u javnost, iznad prosjeka trgovaca u Hrvatskoj.

Naziv tvrtke:

Müller trgovina Zagreb

Godina osnutka/prisutnosti na hrvatskom tržištu: 2003.

Direktor:

Erwin Müller

Prokurist:

Sanel Skenderovic

Adresa sjedišta:

Nadinska 29, Zagreb

Broj prodajnih mjesta: 19

www.jatrgovac.hr

PROMO

Francuski laboratorij Courtray ocijenio Violeta pelene najvišom ocjenom Za Violeta Double Care pelene ocjena Klasa A

ioleta Double Care pelene prošlog mjeseca testirane su u vodećem svjetskom laboratoriju za higijenske proizvode u Francuskoj. Courtray consulting labservice zahvaljujući brzom upijanju, količini upijene tekućine, rastezljivosti i suhoći pelena ocijenili su ove pelene najvišom mogućom ocjenom, Klasa A. To znači da Double care u potpunosti ispunjavaju najstrože zahtjeve kvalitete i sigurnosti. Violeta Double Care pelene rađene su od posebnih materijala koji bebama pružaju potpunu mekoću. Pelene se

odlikuju velikom fleksibilnošću, zahvaljujući rastezljivim panelima u struku. “Ovo je jedna od najtanjih pelena na tržištu koja omogućava da beba ostane suha i preko 12 sati zahvaljujući velikom kapacitetu upijanja. Na ovoj peleni smo radili više od dvije godine“, rekla je Ana Jasak iz razvojnog laboratorija Violete. Uz svako pakiranje pelena kupci na poklon dobivaju posebnu kremu za djecu od shea maslaca i bademovog ulja koja njeguje bebinu kožu, a čija je receptura razvijena u suradnji s vodećim pedijatrima i dermatolozima.

Drogerije u Europi

ZDRAVLJE I LJ

Zbog stroge regulacije u području maloprodaje lijekova u Europi, drogerije su prilagodile svoj asortiman te, za razliku od SAD-a gdje su lijekovi glavni izvor prihoda, poslovanje temelje na širokoj ponudi proizvoda za zdravlje i ljepotu

romotrimo li situaciju izvan Sjeverne Amerike, uočit ćemo da drogerija nije dominantan maloprodajni format za lijekove i medicinske preparate. Dominantne su ljekarne, malene trgovine koje djeluju u lokalnim zajednicama, koje vode registrirani farmaceuti i koje su na mnogim tržištima glavna, a ponekad i jedina mjesta distribucije lijekova. Ovo je svakako slučaj u zapadnoj Europi, gdje je promet ljekarni i drogerija u 2012. godini iznosio ukupno 240 milijardi dolara, čime je po vrijednosti prodaje ova regija sustigla SAD. Na većini pojedinačnih tržišta ovog prostora i dalje vladaju ljekarne. Dva glavna faktora koja utječu na stvaranje negostoljubivog okružja za drogerije jesu ograničenja spram vlasništva nad lancem

klinika. Iako tvrtke poput dm-a, Rossmanna i Alliance Bootsa posluju uspješno, niti jedna od njih na svojem tržištu nema dominaciju kakvu su u SAD-u ostvarili CVS i Walgreen. Upravo suprotno, one su morale razviti modele koji će poslovati zajedno s moćnim kanalom ljekarni, a ne umjesto njih, te koji će se širiti izvan svojih granica kako bi prebrodili ograničenja malenih pojedinačnih tržišta.

NJEMAČKE DROGERIJE dm drogerie markt i Rossmann zajedno pokrivaju 15% njemačkog maloprodajnog tržišta specijaliziranog za proizvode za zdravlje i ljepotu, što je znatno postignuće u ovom vrlo čvrsto kontroliranom maloprodajnom okruženju. U Njemačkoj, a i na brojnim drugim europskim tržištima, i lijekovi Supermarketi i hipermarketi koji se prodaju na recept mogli bi predstavljati i oni koje je najveću prijetnju za drogerije moguće nabaviti bez njega, mogu se kupiljekarni i razgranat sustav ti isključivo u licenciranim medicinskih ustanova koji ljekarnama, a zabranjeno je smanjuje potrebu za satevlasništvo trećim stranama litskim uslugama privatnih ili višestruko vlasništvo

Listopad 2013.

recept u

ljekarni. To njemačkim drogerijama ne ostavlja pristup ključnom izvoru prihoda koji imaju njihovi američki kolege. Stoga je njihova ponuda medicinskih proizvoda usmjerena prvenstveno na wellness proizvode kao što su vitaminski dodaci, ekološki uzgojena hrana, hrana za dijabetičare ili ljude alergične na gluten,

uz široku paletu kozmetike i proizvoda za kućanstvo i slobodno vrijeme. Naravno, ključan dio njihove strategije jest i razvoj vlastitih robnih marki pa tako Rossmann ima oko 40 privatnih marki koje pokrivaju sve, od pića koja zamjenjuju obroke do toaletnog papira. Iako drogerije obično imaju vrlo konkurentne cijene, www.jatrgovac.hr

Antonia Branston Senior Analyst – Retailing

JEPOTA

uspjeha

svejedno stavljaju naglasak na kvalitetu, a kako bi privukle što više kupaca, njihove proizvode često testiraju neovisne agencije. ISTOČNA EUROPA I dm drogerie markt i Rossmann uspješno su svoj poslovni model izvezli na istok, ali u pitanju nije jednostavan recept za uspjeh www.jatrgovac.hr

kao što se možda čini. Njemačka u Europi ima jedinstveno okružje zbog toga što tamo diskontni format dominira maloprodajom robe široke potrošnje. Diskonti su izrazito usmjereni prema dijelu tržišta koje traži nisku cijenu, koncentriraju se na proizvode svojih vlastitih marki i vode relativno malene trgovine koje mogu ponuditi ograničen broj proizvoda za zdravlje i ljepotu. Tako se na tržištu stvorio prostor za trgovine koje će ponuditi veći izbor široko prihvaćenih brendova srednjeg cjenovnog ranga te proizvode za wellness, ali taj prostor ne postoji na tržištima na kojima prevladavaju supermarketi i hipermarketi, koji imaju veće trgovine i širi izbor proizvoda. Tržišta istočne Europe na koja ulaze dm drogerie markt i Rossmann ne samo da imaju ista ograničenja na prodaju lijekova kao i Njemačka, već ostatkom maloprodajnog okružja manje vladaju hipermarketi i supermarketi, što je drogerijama omogućilo da stvore nišu modernih trgovina specijaliziranih za zdravlje i ljepotu. Kako će ovo tržište postajati sofisticiranije, tako će se pojaviti rizik da dm drogerie markt i Rossmann s njega budu izgurani, posebno ako slobodnija regulacija poslovanja potakne supermarkete, a pogotovo hipermarkete, da

pojačaju ponudu medicinskih proizvoda. Treći veliki njemački drogerijski lanac koji je također postao međunarodni igrač, Schlecker, pokazao je 2012. svojim spektakularnim bankrotom kako je teško ući na zrela maloprodajna tržišta. Ova je tvrtka svoju strategiju širenja fokusirala uglavnom na tržišta zapadne Europe, uključujući Francusku, Italiju i Španjolsku, ali njezine su trgovine često bile slabo prezentirane i na lošim lokacijama te su se teško nosile s vrlo kompetitivnim okruženjem. Na ovim su tržištima drogerije uglavnom povezane s trgovcima na malo robom široke potrošnje ili ciljaju na dio tržišta višeg cjenovnog ranga, kao što je to slučaj s francuskim lancem Parashop.

specijalizirane zdravstvene usluge, npr. savjetovanja kod erektilnih disfunkcija, kontracepcije, alergija, gubitka kose ili putnih cjepiva, ali većinu potreba za zdravstvenom skrbi pokriva državno zdravstveno osiguranje pa je manja potražnja za privatnim ambulantama nego u američkom modelu. Kasnih 90-ih, Boots je počeo nuditi veći broj medicinskih usluga, npr. onih iz područja dentalne medicine, zatim laserske operacije oka, lasersko uklanjanje dlaka i analizu stopala, ali je 2004. napustio te aktivnosti kako bi se koncentrirao na maloprodaju. Premda su lijekovi koji se izdaju na recept i proizvodi vezani uz zdravlje važan dio drogerijske ponude, velika je vrijednost koju im donosi i kozmetika. TRŽIŠTE VELIKE BRITANIJE Tako će veća prodavaonica Iako je 22 milijarde dolara Bootsa obično biti dijelom vrijedno specijalizirano drogerija, a dijelom robna tržište lijekova i kozmetike kuća s posebnim odjeljciu Velikoj Britaniji relativno ma skupih brendova kao maleno, ono znatno bolje što su Clinique ili Clarins. Nedavno je Boots uveo dm i Rossmann pokrivaju i frizerski 15% njemačkog tržišta Boots Styling proizvoda za zdravlje i ljepotu Bar za njegu kose i savjete za oblikoprihvaća američki model vanje frizura. Drugi veliki drogerija. U ovoj zemlji, za britanski drogerijski lanac, razliku od većine ostalih Superdrug (u vlasništvu europskih tržišta, nema AS Watsona), također nudi ograničenja na ljekarne u kozmetičke usluge, npr. lančanom vlasništvu, droge- uređenje obrva. Budući da rije mogu prodavati lijekove su mogućnosti za medina recept, a lijekovi bez cinske ambulante ponešto recepta široko su dostupni. ograničene time što velik Nedostatak ovog modela, broj usluga pokriva državbaš kao i u SAD-u, jest no zdravstveno osiguranje, određen stupanj konkurena kozmetičke usluge bolje cije od strane trgovaca mjeodgovaraju maloprodajnoj šovitom robom, kao i mnoponudi, vrlo je vjerojatno gih velikih supermarketa i da će u srednjoročnom razhipermarketa koji u svom doblju fokus ostati na kozprostoru imaju i ljekarnu, a metici. Time će se drogerije nude i velik broj proizvoda nastojati razlikovati od svoza zdravlje i ljepotu. Drojih konkurenata, trgovaca gerijski lanci nude neke mješovitom robom. Listopad 2013.

Proizvodi za njegu tijela U zadnjih 12 mjeseci kategorija proizvoda za njegu tijela bilježi negativan trend uz zabilježeni količinski pad od 5,8% te još izraženiji vrijednosni pad od 7,7%

d davnina je poznato da se korištenjem raznih aromatičnih ulja i ljekovitog bilja pokušavao zadržati lijep izgled i elastičnost kože. Njega kože posebno je naglašena u ljetnim periodima kada potrošači nastoje zadržati zdrav izgled upotrebom širokog spektra proizvoda. Nielsenova kategorija proizvoda za njegu tijela uključuje proizvode namijenjene hranjenju, zaštiti ili vlaženju kože tijela, proizvode za njegu i učvršćivanje tijela te proizvode protiv

celulita. Mogu biti u obliku krema, losiona, gelova itd. Kategorija ne uključuje: kreme za lice, sredstva za tuširanje, pudere za tijelo, kreme za depilaciju, pilinge za tijelo, sredstva za njegu stopala (isključivo), 2 u 1 gel za tuširanje s kremom, dječje kreme, sredstva za sunčanje i sredstva za samotamnjenje. PRODAJNA KRETANJA U proteklih je godinu dana (rujan 2012. – kolovoz 2013.) kroz prodajne kanale pokrivene Nielsenovim mjerenjem (koje ne uklju-

Kate

Listopad 2013.

www.jatrgovac.hr

130 milijuna kuna - vrijednost prodaje kategorije u zadnjih godinu dana Trend kategorije Količinska prodaja/1000 litara

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja) 100

rujan 2012. – kolovoz 2013.

rujan 2011. - kolovoz 2012. 80

1.183 rujan 2012. - kolovoz 2013.

-5,8%

1.114

Vrijednosna prodaja/1000 kuna rujan 2011. - kolovoz 2012.

140.816 rujan 2012. - kolovoz 2013.

-7,7%

129.933

PODJELA PREMA DJELOVANJU 59%

hidratantne

87,8%

protiv celulita

20 %

Količinski udio segmenata rujan 2012. - kolovoz 2013.

11% Drogerije

18% 6%

3,6% 4%

Hipermarketi Supermarketi Velike trgovine Srednje trgovine Male trgovine (2501 m2 +) (301 - 2500 m2) mješovitom robom mješovitom robom mješovitom robom (101 - 300 m2) (41 - 100 m2) (0 - 40 m2)

za učvršćivanje

3,5% ostalo

5,1%

Izvor: Nielsen

čuje Cash&Carry, specijalizirane trgovine, ljekarne i diskontne objekte) prodano

(101 - 300 m2) sa 6%, srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2) s 4% te male trgovine mješovitom Najvažniji kanal prodaje za robom (ispod ovu kategoriju su drogerije s 40 m2) s 2% količinske čak 59% udjela prodaje. Prema ostvarenoj 1,1 milijun litara u vrijedkoličinskoj prodaji, vodeći nosti od 130 milijuna kuna. proizvođači s pripadajuU odnosu na isto razdoblje ćim robnim markama u prošle godine, kategorija promatranih 12 mjeseci su bilježi negativan trend uz Beiersdorf (Nivea, Atrix), zabilježeni količinski pad Unilever (Dove), Afrodita od 5,8% te još izraženiji (Afrodita, Body Slim), te vrijednosni pad od 7,7%. trgovačke robne marke koje

PODJELA PROIZVODA Proizvode za njegu tijela dijelimo prema njihovom djelovanju na hidratantne koji dominiraju s 88% količinskog udjela u kategoriji, zatim su tu proizvodi protiv celulita s 4% udjela, dok iza njih slijede proizvodi s učvršćivajućim učinkom te ostali. Najprodavaniji su proizvodi za njegu tijela za normalnu kožu, a slijede ih proizvodi za suhu i osjetljivu kožu s manjim količinskim udjelima. Uzmemo li u obzir teksturu proizvoda za

PODJELA PREMA TIPU KOŽE normalna

57,3% suha

31,3% osjetljiva

3,2% ostalo

8,4%

PODJELA PREMA TEKSTURI PROIZVODA krema

47,4% mlijeko

21,7% losion

19,6% ostalo

11,3%

tegorija pod PRITISKOM Za proizvode za njegu tijela uvjerljivo najvažniji kanal prodaje su drogerije s čak 59% udjela u količinskoj prodaji. Daleko iza njih pozicionirali su se supermarketi (301 - 2500 m2) sa 17% i hipermarketi (iznad 2500 m2) s 11% udjela. Po važnosti potom slijede velike trgovine mješovitom robom www.jatrgovac.hr

Hidratantni proizvodi za njegu tijela zauzimaju 88% količinskog udjela u kategoriji čine oko 30% količinske prodaje kategorije i bilježe blagi pad prodaje od 2,3% u odnosu na prethodno godišnje razdoblje.

njegu tijela najveći udio u kategoriji imaju kreme s 47%, dok iza njih dolaze mlijeka s 22% količinskog udjela te losioni i ostali proizvodi. Promatrajući vrstu pakiranja, pak, potrošači su najskloniji

kupnji proizvoda u bočici, dok su najzastupljenije veličine pakiranja one od 250 ml koje drže oko 27% ukupne količinske prodaje na tržištu, a slijede ih proizvodi od 400 ml sa 17% tržišta te ostala pakiranja.

Helena Folnegović Mlađi voditelj klijenata, AC Nielsen Listopad 2013.

Proizvodi za njegu tijela - na polici KOZMETIKA AFRODITA

prodavanima zbog praktičnosti i atraktivnosti manje ambalaže. Ostala mlijeka za tijelo su u pakiranjima od 400 ml te je i na tim proizvodima nedavno napravljen redizajn. Radi se o Sweet almond (badem), Red grapes (grožđe), Aloe vera, Blueberries (borovnica) i Afro rain proizvodima. Osim mlijeka za tijelo Kozmetika Afrodita je, kažu u tvrtki, vrlo popularna i cijenjena po svojim proizvodima za borbu protiv celulita i strija – tri vrste proizvoda protiv celulita te dnevna i noćna njega protiv strija. Osim u drogerijama i trgovačkim lancima, navedene proizvode može se pronaći i u zagrebačkoj Nami i Iris trgovini. O promotivnim aktivnostima iz Kozmetike Afrodita navode kako njihovi proizvodi svaki mjesec sudjeluju u raznim i brojnim akcijama na prodajnim mjestima.

ozmetika Afrodita, vodeće slovensko kozmetičko poduzeće, već više od 40 godina djeluje u Rogaškoj Slatini, gradu poznatom po termalnim izvorima mineralne vode koju ova tvrtka koristi i pri izradi svojih kozmetičkih proizvoda. Široka paleta ponude Kozmetike Afrodita sadrži linije za njegu lica, tijela i kose. Izrazito je poznata po tradicionalnim linijama proizvoda na bazi badema i kamilice, a također se diči kontinuiranim razvojem novih proizvodnih linija baziranih na prirodnim sastojcima kao što su Jojoba Oil, Acai Berries, Mineral Water i Green Tea za njegu tijela. Upravo navedeni proizvodi za njegu tijela su prvi od Kozmetike Afrodita u pakiranjima od 250 ml, što ih čini interesantnijima i odlično

DOVE

nutar segmenta proizvoda za njegu tijela Dove se nalazi među vodećim robnim markama na tržištu. Od proizvoda za njegu tijela ova Unileverova robna marka nudi kreme, mlijeko i losione za tijelo te kreme za ruke. Svi Dove losioni, mlijeka i kreme za ruke sadrže novu tehnologiju pod nazivom Deep Care kompleks s hranjivim sastojcima koji prodiru duboko u površinski sloj kože te tako poboljšavaju ključne biološke procese kože kako bi ona očuvala svoju prirodnu hidratantnu barijeru i elastičnost. Losioni i mlijeko za tijelo dolaze u ergonomski dizajniranim bočicama od 250 ili 400 ml, Dove Silk krema za tijelo u okrugloj posudici od 300 ml, dok se univerzalna Dove krema može naći u pakiranjima od 75, 150 ili 250 ml. “Prilikom izrade inovativne ambalaže imalo se u vidu ne samo lakše rukovanje proizvodom, već i utjecaj na okoliš te je pakiranje lakše do 5% čime se, na globalnoj razini, reducira 70 tona plastike godišnje i smanjuje CO2 emisija, dok nova ambalaža nudi i odličnu vidljivost na polici, što svakako predstavlja prednost za trgovce”, poručuju iz Unilevera Hrvatska. Pritom dodaju kako se Dove proizvodi distribuiraju u svim većim trgovačkim lancima te drogerijama na hrvatskom tržištu. Uz već postojeće Dove losione i mlijeko za tijelo, asortiman je upotpunjen i novim varijantama losiona za tijelo - Coconut Milk, Shea butter i Almond Cream, a tu su i nove Dove Purely Pampering varijante za vrhunsku njegu tijela, navode iz tvrtke.

Listopad 2013.

a na tržištu proizvoda za njegu tijela konkurira dezodoransima koji se mogu pronaći u svim trgovačkim lancima u Hrvatskoj. Fa paleta dezodoransa jako je široka; se sastoji od deosprejeva, roll-onova i stickova te pokriva sve osnovne potrebe potrošača. Osim što postoje dezodoransi za žene i muškarce, oni se dijele na alkoholne i antiperspirante. Osnovno pakiranje deosprejeva je bočica od 150 ml, a kao promotivno pakiranje postoji i bočica od 200 ml, dok stickovi i roll-onovi dolaze u pakiranju od 50 ml. Najprodavanija linija ženskih dezodoransa je Fa Pink Passion koja, osim ugodnog cvjetnog mirisa, sadrži formulu prilagođenu koži koja pruža 48 h zaštite protiv neugodnih tjelesnih mirisa i pouzdanu dugotrajnu svježinu bez bijelih tragova na koži i odjeći. Najprodavanija linija muških dezodoransa je antiperspirant Fa Double Power Power Boost koji pruža 72 h ultra suhe deo-zaštite te uklanja neugodne tjelesne mirise uzrokovane bakterijama. Zadnji noviteti Fa dezodoransa obuhvatili su i ženski i muški segment. Romantic Moments, linija romantičnog mirisa biiele ruže, sastoji se od deospreja i roll-ona. Obogaćena kašmirom pruža 48 h zaštite protiv neugodnih tjelesnih mirisa te ne ostavlja bijele tragove. Attraction Force linija za muškarce sastoji se od deospreja, roll-ona i sticka. Zavodljivog je mirisa s formulom obogaćenom feromonima.

www.jatrgovac.hr

GARNIER

arnier Body linija za tijelo sadrži proizvode koji pokrivaju potrebe svih tipova kože, ali najveći dio prodaje u ovoj kategoriji ostvaruje linija za izrazito suhu kožu – Intensive Care linija. Mlijeko za tijelo 250 ml, krema za ruke 100 ml i univerzalna krema 50 ml iz te linije najprodavaniji su Garnierovi proizvodi u kategoriji njege tijela. Iz L’Oreala ističu kako su proizvodi dostupni u svim relevantnim drogerijskim i trgovačkim lancima (dm, Bipa, Kozmo, Konzum, Spar, Plodine i dr.), te pritom od ovogodišnjih marketinških aktivnosti u ovoj kategoriji kao najznačajnije izdvajaju lansiranje Ultimate beauty suhog ulja za ljepotu kože tijela - prvog ulja za tijelo s 5x većom koncentracijom hranjivih elemenata od njihovog uobičajenog losiona za tijelo. Obogaćeno s četiri dragocjena ulja - argan, makadamija, badem i ruža, ovo upijajuće ulje vidno transformira kožu, navode u L’Orealu, a izuzetan miris daju mu sljedeći sastojci: citrus, ciklama, kokos (top note), suncokret, frangipani (srednje note) te vanilija, mošus, sandalovina (bazne note). Dolazi u pakiranju od 150 ml (pumpica). Drugi važan proizvod u ovoj godini je Body Repair Surgras obnavljajući balzam za tijelo za jako suhu kožu koji dolazi u pakiranju od 200 ml te je obogaćen 20%-tnim glicerinom koji hidratizira kožu i karite maslacem koji kožu čini mekom.

Lajkaj, podijeli, komentiraj i svoj omiljen brend!

Posjeti www.facebook.com/jatrgovac

NIVEA

IVEA proizvodi za njegu tijela razlikuju se prema linijama proizvoda za normalnu, suhu ili vrlo suhu kožu. Unutar asortimana njege za kožu mogu se pronaći mlijeka ili losioni u pakiranju od 250 ml ili 400 ml. Početkom ove godine na tržištu je provedeno relansiranje asortimana za njegu kože s kojim je promijenjen dizajn bočice pakiranja i poboljšana formula proizvoda koji sada sadrže Hydra IQ – aktivni sastojak temeljen na dvije prirodne komponente, glukozi i glicerolu. Hydra IQ stimulira proizvodnju novih akvaporina, vodenih kanalića koji su odgovorni za prijenos vode među stanicama kože. Poboljšana formula s Hydra IQ osigurava trenutačnu, ali i dugotrajnu hidrataciju. Istovremeno pruža osjećaj glatke i meke kože, što pri testiranju proizvoda potvrđuje 86% naših potrošača, ističu u Beiersdorfu te dodaju kako NIVEA ima nacionalnu distribuciju tako da se proizvodi mogu pronaći u gotovo svim dućanima u Hrvatskoj. Lansiranje inovacije In shower mlijeko i losion za tijelo u tvrtki ističu kao najvažniji projekt u ovoj godini unutar asortimana za njegu kože. Od lipnja NIVEA predstavlja prvu liniju regeneratora za tijelo za hidrataciju pod tušem koja sadrži formulu za njegu koju aktivira voda - nanosi se nakon pranja gelom za tuširanje i trenutno upija u mokru kožu koja ostaje hidratizirana i nakon brisanja ručnikom.

Uređenje trgovine Prodajni prostor može biti samo još jedan u nizu ili pak može, uz adekvatno uređenje, postati mjesto u kojem će se kupci osjećati ugodno, rado mu se vraćati i pretvoriti ga u svoj prvi, a možda i jedini izbor

ržište kozmetičkim proizvodima svakako je jedno od najdinamičnijih, kako u inovacijama, konkurenciji i marketingu, tako i u dizajnu, ne samo ambalaže i vizualne komunikacije, već i prostora u kojima se proizvodi izlažu. Proizvođači proizvoda za ljepotu, na prilično zasićenom svjetskom tržištu, svakodnevno traže nove mogućnosti izdvajanja iz konkurencije i pozicioniranja na drugačiji i jedinstven način. Nove formule, potpuno prirodni sastojci s novo otkrivenim revolucionarnim

uglavnom generičkih polica. Takav, klasičan pristup je ustaljen u praksi jer prodajna mjesta u pravilu određuju količinu i mogućnosti individualizacije pojedinog brenda ili proizvoda unutar cjeline trgovine. Način na koji se kampanje u prodajnim prostorima produciraju rijetko omogućuje kreiranje kompleksnije prostorne intervencije i stvaranje specifičnog osjećaja u prostoru koji bi se adekvatno vezao na osnovnu poruku. Koncept organizacije prostora koji donekle pruža mogućnosti individualnog pristupa i diferencijacije u prostoru U vlastitom prostoru često se može moguće je kontrolirati sve naći u skloaspekte prodajnog iskustva pu robnih kuća velikog formata koje svojstvima, vječna mladost unutar svojih prostora imaju i ljepota, energija i svježina, dovoljno mjesta za “shopmirisi koji osvajaju... Sve to in-shop” segmente. Premda i još mnogo drugih stvari prostorno ograničeni, svokreiraju priču koja će uz jim dizajnom oni su gotovo poznato lice, kao potvrdu uvijek dovedeni do savršenkvalitete, novom proizvodu stva, a s obzirom na blisku dati minimalnu prednost i fizičku prisutnost konkupogurati ga na vrh, barem rencije, estetika i kvaliteta na neko vrijeme. produkcije često prevladaju nad jedinstvenim prodajnim DRUGAČIJA PRODAJNA PRIČA doživljajem. Većina “velikih” brendova Međutim, među pojedinim je spremna investirati gobrendovima u kozmetičkoj leme budžete u reklamne industriji postoji i drugačiji kampanje kojima se stvara pristup stvaranju prepoželjeni imidž, a tek posredznatljivog imidža među kono ih “spuštati” na razinu risnicima proizvoda koji se prodajnog prostora kroz snažno veže uz jedinstvenost razne promocije, organizakoncepta prodajnog mjesta cije evenata i naglašavanje kao vrlo bitnog, a često i

Listopad 2013.

OSJETIT na vlas

jedinog kanala komunikacije. Takav način se nerijetko pokazao kao vrlo uspješan u stvaranju novog brenda, njegovom brzom rastu i osvajanju svjetskog tržišta. Kao početnik u ovom svijetu, teško se s ograničenim budžetom može izboriti za dobru poziciju na tržištu, unutar specijaliziranih trgovina ili čak i na samoj

polici. Tvrtke poput Lush-a, Aesop-a ili L’occitane-a su zanimljivi primjeri kako se s kvalitetnom pričom i jedinstvenim prodajnim konceptom može vrlo dobro izdvojiti od konkurencije. U vrlo kratkom roku (u poslovnim razmjerima naravno), oni su od malih lokalnih proizvođača izrasli u ozbiljne globalne brendove. www.jatrgovac.hr

pretvorite običnu kupovinu u

iskustvo, a kupce iz potrošača u ambasadore

Dakako da postoji i tradicionalan način širenja na bazi osobne preporuke ili dijeljenjem iskustva među prijateljima i poznanicima, no takav pristup prodaji ostaje ograničen na vrlo malo tržište, a proizvodnja najčešće manufakturna. Internet s druge strane kao jedina prava alternativa klasičnim oblicima trgovine omogućuje, uz malo ili puno sreće, iznimno brzo širenje svijesti o proizvodima te ih je u stanju pretvoriti u globalni hit u vrlo kratkom roku. Glavni alat koji internet prodaju čini zaista konkurentnom je upravo ono što je najjači adut tradicionalnih oblika prodaje - osobna preporuka. U ovom mediju osobna preporuka postaje virtualna, ali u toj svojoj virtualnosti ona nije ništa manje vrijedna. Naprotiv, preporuke, komentari, “lajkovi” i slična svjedočanstva nekih nepoznatih, ali (vjerojatno) stvarnih ljudi koje stoje uz proizvode postaju relevantna preporuka te joj dovoljno vjerujemo da ćemo u par klikova platiti i u pošti dočekati paketić za koji

zentiraju proizvodi više nije dovoljno. Prilikom osmišljavanja prodajnih koncepata za trgovine kozmetičkim proizvodima, posebno one u začetku, pronalaženje vlastite priče i jedinstvene pozicije od iznimne je važnosti. Kada je borba s velikim i bogatim konkurentima u mješovitim trgovinama unaprijed izgubljena bitka, a ambicije su ipak iznad manufakture i

širenje, temeljit i originalan pristup osmišljavanju proizvoda i prodajnog koncepta podjednako je važan.

STVARANJE PREPOZNATLJIVOSTI Koliko god možda bilo teško za vjerovati, ali priče o iznenadnom uspjehu, pogotovo među kozmetičkim brendovima nisu rijetkost pa stoga niti takvu opciju ne treba već u startu u potpunosti otpisati i krenuti adhoc u otvaranje Jedinstveni koncept trgovine bez prodajnog mjesta vrlo je barem okvirne ideje o tome u bitan kanal komunikacije što bi sve u budućnosti mogla dosega šireg kruga prijatelja izrasti. Prije spomenute tvrti rodbine, otvaranje vlastite ke upravo su takvi primjeri, trgovine je vrlo riskantan, od dobre ideje do velikih ali dobar prvi korak. U vlastvari stigli su u vrlo kratkom stitom prostoru moguće je u roku, a već od samog početpotpunosti kontrolirati sve ka podjednaku pažnju polaaspekte prodajnog iskustva gali su u razvoj proizvoda i na svim osjetilnim razinaprodajnih koncepata. Lush ma. Materijali su u skladu s svojim prostorima i načinom imidžom, svjetlo je podešeno, izlaganja robe povezuje proiglazba je prikladna, mirisi su zvode s prehranom što stvara usklađeni, a prodajno osoblje vrlo jednostavne asocijacije. u potpunosti živi ideju brenAesop kao proizvođač specida i vjeruje u njega. Takvo fično osmišljenih proizvoda iskustvo jače je od bilo kakve sve svoje trgovine u svijetu radi unikatno, angažirajući lokalne mlade arhitekte za koje procijene da se ističu iz gomile. L’Occitane se kroz dizajn prostora i način prodaje veže na svoju tradiciju i podrijetlo proizvoda kao najjači adut u diferenciranju na tržištu. Koji god smjer odabrali, činjenica je da su svi ovi i slični primjeri toliko prepoznatljivi da im je klasičan način oglašavamarketinške kampanje jer nja gotovo nepotreban. U stvara povjerenje u proizvokonačnici, prodajni prostor de, njihovo podrijetlo i učinmože biti samo još jedan kovitost. Informacije iz prve u nizu ili uz podjednaku ruke, testiranje na vlastitoj veličinu investicije postati koži (doslovno), razmjena mjesto u kojem će se kupci iskustava ili pravovremeni osjećati ugodno, rado se savjet pretvaraju običnu kuvraćati i pretvoriti ga u svoj povinu u iskustvo, a kupce prvi, a možda i jedini izbor. iz potrošača u ambasadore. Damjan Geber Bilo da se radi o jednoj, dvije Kreativni direktor, Brigada trgovine ili planu za globalno

TI PROSTOR astitoj koži MOĆ OSOBNE PREPORUKE Kao svaki proizvod i kozmetika mora naći svog kupca na nekoj polici u stanovitom prostoru u kojem se roba razmjenjuje za novac. To može biti jednostavna kvartovska trgovina, specijalizirani lanac ili tržnica, ali bez izlaganja na vidljivom mjestu tržišna će pozicija proizvoda vrlo teško i sporo rasti. www.jatrgovac.hr

je preko 200 ljudi od povjerenja reklo da im se sviđa. INDIVIDUALNI PRODAJNI KONCEPT Internet prodaja će i dalje neminovno rasti, ali upravo radi toga potrebno je još više i kvalitetnije ulagati u razvoj novih prodajnih koncepata jer isključivo uljepšavanje prostora u kojem se na policama i gondolama pre-

Listopad 2013.

Izvještaj s terena

Ivica Ivančić

Maloprodajni servisi

STRANI TRGOVAČKI LANCI

i hrvatska privreda

Strani trgovački lanci donijeli su mnogo toga dobroga na hrvatsko maloprodajno tržište te ih se uglavnom nepravedno stigmatizira kao kariku u lancu nabave koja ne podržava domaću privredu

maloprodajnim krugovima vječito je aktualna tema o utjecaju maloprodajnih lanaca u stranom vlasništvu na hrvatsku privredu. O ovoj se temi već godinama vode rasprave, često gledajući stvari samo crno-bijelo, bez pravih argumenata, a najčešće s puno uključenih emocija. Povremeno se o tome povede

temeljem predrasuda, ali i da određeni interesni krugovi žele formirati javno mnijenje onako kako njima najviše odgovara. Ovim ću člankom pokušati zaista nepristrano i objektivno analizirati utjecaj trgovačkih lanaca u stranom vlasništvu na hrvatsku privredu. Mojih više od deset godina radne prakse u dva trgovačka lanca u stranom vlasništvu omogusu mi da stvari saJedino se kod maloprodaje postavlja ćili gledam realno, a često pitanje tko je vlasnik tvrtke, dok sam i sam promišljao o ulozi kompanije u industrija prolazi “ispod radara” kojoj radim i interesima hrvatske privrede. rasprava, ali koliko je meni poznaMožda ovo zvuči previše idealistički to nitko se ozbiljnije nije pozabavio ili romantično, no ja se nadam i vjenavedenom temom. Primijetio sam, rujem da i danas u raznim tvrtkama nažalost, da se puno zaključaka donosi postoje zaposlenici koji razmišljaju o

Listopad 2013.

širem kontekstu, privredi kao cjelini, socijalnom i društvenom aspektu poslovanja, poslovnoj pravednosti, a ne samo i jedino o profitu koji su dužni osigurati ili samo i jedino o onome što im je šef naložio. DVOSTRUKI KRITERIJI Formalno, svaki tzv. strani trgovački lanac je hrvatska tvrtka, registrirana u Hrvatskoj, često i s hrvatskim menadžmentom i u pravilu isključivo s hrvatskim zaposlenicima. Dakle, s jedne strane pogrešno je govoriti o stranom trgovačkom lancu jer je formalno riječ o hrvatskom trgovačkom društvu. Ono što stranu tvrtku razlikuwww.jatrgovac.hr

i strani i domaći trgovci u asortimanu nude je od tvrtke koja je u općoj percepciji hrvatska je državljanstvo i/ili nacionalnost osnivača i vlasnika. Tako su osnivači tzv. stranih tvrtki matične tvrtke iz inozemstva, a osnivači tzv. hrvatskih tvrtki hrvatski građani ili tvrtke čiji je pak vlasnik hrvatski građanin. Želim na početku analize o utjecaju hrvatskih maloprodajnih društava u stranom

vlasništvu (čini mi se da bi to bio najkorektniji naziv) skrenuti pažnju na jedan nevjerojatan fenomen. Žustre diskusije na ovu temu vode se jedino u branši maloprodaje prehrane i uglavnom je ta branša vruća tema oko koje polemizira prehrambena industrija u Hrvatskoj i maloprodajna trgovačka društva u vlasništvu hrvatskih građana. Ako želimo razgovarati o tvrtkama na hrvatskom tržištu koje su u stranom vlasništvu, kako to da primjerice nitko nije postavio pitanje da hrvatsko nacionalno pivo broj jedan proizvodi kompanija u stranom vlasništvu? Marketinški, njihov je nastup izrazito hrvatski, vezan uz nogometnu reprewww.jatrgovac.hr

hrvatske proizvode

zentaciju. Uvijek mi je bilo zanimljivo kako to da oni koji su kritični prema trgovačkim lancima u stranom vlasništvu nisu kritični prema proizvođačima poznatih hrvatskih prehrambenih

stika vezana uz Hrvate, još više ksenofobični mogu biti i neki drugi narodi. Tako nešto mogla bi dokazati samo opsežna sociološka studija. Igranje s nacionalnim osjećajima može biti poslovno korisno. U svakoj zemlji, trgovac Igranje s nacionalnim osjećajima čiji je vlasnik građaponekad može biti poslovno korisno nin domicilne zemlje želi svoju nacionalnu pripadnost iskoristiti kao prednost, a svog konkurenta koji je možda u vlasništvu stranog državljanina diskreditirati upravo po pitanju nacionalne pripadnosti. Radi se samo i jedino o marketingu. Evo jednog primjera: u našoj susjednoj Austriji postoje četiri glavna trgovačka lanca: Spar, Billa, Lidl i Hoffer (Aldi). Sve do pred desetak godina dva najveća takmaca - Spar i Billa (slična poslovna koncepcija, supermarketi) bili su u austrijskom vlasništvu. No, tada je Karl Wlaschek, utemeljitelj i vlasnik Bille, prodao svoj biznis njemačkoj REWE grupi. Sada u austrijskoj maloprodaji imate samo jednu trgovačku tvrtku u vlasništvu austrijskih državljana – Spar. Tako mi je prilikom kupnje u jednom austrijskom Sparu upao u oči natpis na kraju izdanog računa koji je glasio otprilike ovako: “Još od 1950. godine kuca srce Spara za Austriju – naša Austrija, naš Spar”. Možda nisam do u riječ točno zapamtio, ali uglavnom, prenio sam smisao. Dakle – igranje s nacionalnom pripadnošću i osjećajem svaka će kompanija koristiti kada to može. Nije neobično ako nam nacionalnu pripadnost i nacionalne osjećaje servira vodeći hrvatski maloprodajni lanac (sasvim prirodno koristi svoju prednost), ali nije li komično da nam hrvatsko pivo brendova u stranom vlasništvu ? Mogu broj jedan servira proizvođač u stranizati više primjera - hrvatsko trajno nom vlasništvu – i to nitko ne tematimlijeko broj jedan proizvodi kompazira kao nekakav problem a trgovačke nija u stranom vlasništvu. Hrvatski lance tematiziramo kao problem? gazirani napitak broj jedan proizvodi kompanija u stranom vlasništvu. Ipak, POZITIVNI UTJECAJI nikada nisam čuo diskusiju o tim kom- Pokušajmo sada sagledati činjenice panijama i o tim proizvodima. I to je i zaista navesti što su pozitivni a što dobro, ali zanimljivo da primjećujemo negativni utjecaji trgovačkih društava samo maloprodaju dok industrija prou maloprodajnom prehrambenom seklazi “ispod radara” interesa. toru u stranom vlasništvu na hrvatsku privredu i hrvatske potrošače: “NACIONALNI” MARKETING Pozitivno: Ksenofobija se definira kao strah pre1) Zapošljavaju hrvatske građane. ma strancima ili nepoznatom. Jesmo Činjenica je da ti hrvatski građani neli mi Hrvati pomalo ksenofobični? maju radne uvjete i plaće kao njihovi Naravno, nije ksenofobija karakteriradni kolege u matičnoj zemlji, bez Listopad 2013.

Izvještaj s terena obzira na poziciju unutar kompanije, ali eto, te tvrtke su se prilagodile hrvatskim uvjetima i mogućnostima koje im daje zakonodavac. Ne možemo od njih očekivati da budu dobri samaritanci ili humanisti. Ipak, ako govorimo o tvrtkama u maloprodaji prehrane, sve one vrlo uredno i korektno plaćaju svoje zaposlenike. 2) U svojem asortimanu drže sve bitne hrvatske proizvođače. Jeste li ikada ušli u tzv. strani trgovački lanac u kojem nema hrvatskih proizvoda? Niste i nikada nećete. Svaka će trgovačka tvrtka prodavati one proizvode na koje su potrošači naviknuti. 3) Redovno plaćaju svoje dobavljače. Raspitajte se među hrvatskim uvoznicima i proizvođačima. Neka navedu jedan tzv. strani trgovački lanac koji im ne plaća redovno. Nema takvoga. 4) Potaknuli su konkurentnost. Sjećate se hrvatske trgovine krajem 80-ih i početkom 90-ih? Kakav ste izbor imali u dućanima? Na koliko ste mjesta morali ići da bi kupili meso, voće i povrće, vino i prehranu? Sjećate se akcijskih prodaja – jeste li tada i jedan proizvod mogli kupiti sa sniženom cijenom? 5) Potakli su sniženje cijena. Sjećate se rata cijena koji je uzrokovao ulazak prvog trgovačkog društva u Hrvatskoj - Bille 1999. godine? Pa zatim Metro? Pa zatim rat cijena i sniženja prilikom ulaska svakog novog takmaca. Je li vam bilo korisno kao potrošaču da možete proizvode koje inače redovno kupujete sada kupiti po nižoj cijeni nego prije? Ako ste prije 2000. godine imali potrebu sjedati u auto, voziti 200 km do Leibnitza, Graza ili Nagykanizse, nekako mi se čini da to više ne morate?

FMCG-a čiji su osnivači stranci a koje je državi nešto dužno?

STRAH OD KONKURENCIJE Kako ciljana propaganda može imati jak utjecaj čak i na ljude na višim pozicijama za koje bismo pretpostavili da su obrazovani, učeni ljudi, intelektualci koji će razmisliti svojom glavom pa donijeti zaključke dobro mi je ostalo u sjećanju prilikom jednog svečanog poslovnog ručka koji je prije više od deset godina, tijekom zagrevelesajma, odrČinjenica je da trgovci čije su matične bačkog žao jedan od vodećih hrvatskih proizvođača kuće na stranim tržištima uglavnom vina i jakih alkoholnih uvoze u Hrvatsku pića. Domaćin, predsjednik uprave te kom6) Uveli su nove standarde. Priznajmo, panije, druženje je otvorio riječima: dolaskom tzv. “stranaca” u Hrvatskoj “Eto vidite, dragi moji domaći trgovci, smo dobili nove standarde uređenja stigli su nam strani trgovački lanci koji prodajnog prostora ili usluge. Tko je će uništiti sve nas i hrvatske trgovce i od toga imao koristi? Ja mislim da hrnas hrvatske proizvođače.” Sjedio sam vatski građani tj. potrošači definitivno tamo kao predstavnik jednog takvog jesu imali koristi. tzv. stranog trgovačkog lanca i nisam 7) Redovno plaćaju poreze, doprinose i mogao vjerovati svojim ušima što sam razna državna davanja. Nisam siguran upravo čuo od domaćina. Naravno, može li itko navesti ijedno hrvatsko nije mi preostalo ništa drugo nego da trgovačko društvo u maloprodaji se zahvalim na pozivu, pojasnim da

Listopad 2013.

mi je jasno da nisam dobrodošao i odem. Nakon odlaska, u automobilu sam malo razmišljao – što je navelo tog čovjeka da je tako uvjeren da će ga tzv. strani trgovci uništiti. U tom trenutku asortiman njegovih proizvoda bio je ili jednak ili gotovo sigurno još i širi nego kod tzv. domaćih trgovaca (najviše iz razloga što su tzv. strani trgovci počeli s većim formatima pa je trebalo popuniti sav taj prostor a i iz razloga određenog kompleksa strane kuće pa se trebalo dokazati s domaćim asortimanom), i dok mu tzv. strani trgovac redovno plaća novcem trideseti dan, mnogi drugi trgovci plaćaju mu nakon 60 ili 90 dana i to čokoladama, uljem, sokom, ili raznoraznim vratolomnim cesijama. I naravno, ako ste domaći proizvođač i lider u npr. proizvodnji vina – nemate se čega plašiti – jasno je da vas strana konkurencija ne može “pregaziti” ako ste kod svojih potrošača stvorili lojalnost i naviku. Odličan primjer tome su mnogi hrvatski proizvođači, kao što su recimo Franck ili Saponia. U Mađarskoj ili Češkoj u kategoriji kave dominira npr. Nestlé ili Sara Lee ili netko treći, a u deterdžentima P&G ili Henkel. Zašto? Jednostavno – te zemlje nisu www.jatrgovac.hr

kvalitetni domaći brendovi ne moraju brinuti za svoju

imale jaki domaći brend. Hrvatska je u pojedinim kategorijama imala jake domaće brendove i konkurentni proizvodi izvan granica nisu ih istisnuli s tržišta. Pouka – jačajte svoj brend a ono što će se kasnije događati kod trgovca, bez obzira je li trgovac u stranom ili domaćem vlasništvu samo je posljedica a ne uzrok. Uzmimo primjer Vindije ili Leda – teško mogu zamisliti da ih strani proizvođač istisne s tržišta – to bi zahtijevalo ogromna i neopravdana ulaganja tog novog konkurenta i dosta vremena. NEGATIVNI UTJECAJI Ipak, postoje i određene negativne pojave u poslovanju tzv. stranih kuća i mogući rizični utjecaji: 1) Protok robe samo u jednom smjeru. Činjenica je da trgovci čije su matične kuće na stranim tržištima uglavnom uvoze u Hrvatsku te ne izvoze naše proizvode na svoje matično tržište. Paradoksalno je ipak da, ako pogledate podatke carinske uprave o najvećim uvoznicima hrane u Hrvatsku, tamo ćete pronaći podatak da su to tzv. hrvatske tvrtke a ne tzv. strani lanci. Neobično? Razumijem želju hrvatske industrije i jasno je da očekuju da tzv. www.jatrgovac.hr

opstojnost

strani trgovci učine nešto i za njih – pomognu u izvozu na strana tržišta. Ipak, velika je iluzija očekivanje hrvatske industrije da će im trgovci u stranom vlasništvu pomoći izvesti njihove proizvode. Zamislite samo jedan Tesco – kada bi Tesco u Veliku Britaniju uvezao sve one domaće jake brendove na tržištima na kojima posluje – kako bi izgledao asortiman Tesca u Velikoj Britaniji i koliko bi velike trebale biti prodavaonice za sve te proizvode s raznih tržišta gdje Tesco posluje? I što ako čak i izveze, ali se ta roba ne prodaje jer je “no name brand” na drugom tržištu? 2) Dvostruka mjerila prema zaposlenima, potrošačima i dobavljačima. Neosporna je činjenica da zaposlenici trgovačkih društava u vlasništvu stranog osnivača imaju bitno lošije radne uvjete nego njihovi kolege u domicilnim zemljama. No, tu ne možemo zamjeriti trgovcima – oni su se jednostavno prilagodili hrvatskim uvjetima i prosjeku. Naravno na svoju korist. Odnos prema potrošačima – sjetimo se samo cijena koji su pojedini teleoperateri naplaćivali hrvatskim građanima za usluge roaminga i prijenosa podataka prije ulaska Hrvatske u EU. Odnos prema dobavljačima – pouzdano znam da u istim poslovnim situacijama pojedini trgovci ne tretiraju jednako dobavljače u domicilnoj zemlji i one u drugim zemljama. Dakle, radi

običaje ili mentalitet. Tu je negativnu pojavu lijepo opisao prof. dr. Ivo Andrijanić u svojoj knjizi “Vanjska trgovina” u obveznoj literaturi Ekonomskog fakulteta. Preporučujem knjigu.. 4) Predrasude. Nažalost, nitko na to nije imun bez obzira na obrazovanje, socijalni položaj ili porijeklo. Svi mi manje ili više imamo neke predrasude o pojedinim nacijama. Hrvati su ovakvi ili onakvi, ovdje je vladao komunizam pa su ljudi lijeni, ili, Hrvati su dio balkanskog mentaliteta (u negativnom kontekstu) pa ih trebamo preodgajati na zapadni mentalitet. Kako to izgleda vrlo dobro znaju oni koji rade za takvog šefa iz neke strane zemlje, a koji je sebi za misiju uzeo učiti hrvatske zaposlenike osnove ponašanja, kao s djecom u osnovnoj školi a ne s ravnopravnim akademski obrazovanim stručnjacima. Nasreću, puno je više dobrih primjera gdje se na Hrvate gleda kao vrijedne i ravnopravne suradnike. Imam sreću da sam u svojoj karijeri više surađivao s upravo takvim profesionalnim i ozbiljnim stranim menadžerima. 5) Ostaci kolonijalističkih razmišljanja u modernom svijetu. Ukratko, takva razmišljanja imaju svoje korijene u točkama 2, 3 i 4. Budimo realni, mnoga su se trgovačka društva poslovnom ekspanzijom na određeni način “vratila” na neke davne državne granice. U podsvijesti ljudi, nemoguće je izbjeći sjećanja… Takvi Dolazak stranih trgovačkih lanaca se stavovi, zapisani potaknuo je tržišnu utakmicu u Hrvatskoj negdje u podsvijesti, očituju u se o klasičnom receptu – ako prođe, poslovnoj kulturi, odnosu prema doprođe. A zašto prolazi ? Stvar odnosa maćim zaposlenicima, odnosu prema snaga u pregovorima, državna politipartnerima na tržištu i slično. ka, makroekonomska politika, radno Hrvatska ne može biti otok pa je pazakonodavstvo i sl. radoksalno željeti biti u Europi, a isto3) Nedostatak poslovne kulture. Doći vremeno se buniti kada Europa dolazi poslovati u stranu zemlju a pritom ne k nama (mislim na strane investicije). poštovati lokalne navike i mentalitet Zasada, nisam prepoznao opasnost da znak je privatne i poslovne nekulture. bi strani trgovci uništili hrvatsku induIli još gore – strane kompanije koje striju, a ako bi se takav rizik i pojavio te lokalne navike i mentalitet poštuju mislim da bismo svi trebali reagirati. na velikim tržištima jakih nacija (npr. Na kraju, pogledajte police – svi tzv. kada dođu poslovati u Francusku, strani trgovci prodaju hrvatske brenItaliju, Veliku Britaniju ili Rusiju), ali dove. Jedina razlika je kome imenom na manjim tržištima siromašnijih nai prezimenom odlazi zarada na kraju cija (npr. Hrvatska, Češka, Slovenija, dana. A zašto bi mene smetalo da straSrbija) nastoje silom nametnuti svoj ni državljanin zarađuje na biznisu u obrazac ponašanja koji oni smatraju Hrvatskoj ukoliko je korektan prema prikladnim i primjerenim, potpuno ne društvu, državi, zaposlenima, potrošauvažavajući lokalne navike, poslovne čima i dobavljačima? Listopad 2013.

Juha

NEZAOBILAZNI početak objeda Iako je juha nezaobilazno obilježje našeg podneblja, pad količinske i vrijednosne prodaje juha u vrećici pokazuje da domaći potrošači ipak malo zaobilaze početak objeda

rema definiciji juha je topla tekuća hrana koja se može pripremati od povrća, mesa, kostiju, riba, rakova, začina i soli. Varijanti je nebrojeno i svaka zemlja ima svoj nacionalni ponos, svoju juhu s kojom se hvali i koja je nadaleko poznata. Može se reći da juha slovi kao jedno od “najzdravijih” jela, pa se tako sigurno svi sjećaju kako su nas mame ili bake tjerale da pojedemo još jednu žlicu više kako bi izrasli veliki, snažni i zdraKoličinski udjeli prema vrsti juhe kolovoz 2012. - srpanj 2013. Bistra juha

78% Krem juha

22%

Količinski udjeli prema okusu kolovoz 2012. - srpanj 2013. Povrće

31% Govedina

30% Piletina

23% Gljive

11% Ostalo

Listopad 2013.

vi, te kako smo svi ponekad izliječili prehladu s tanjurom pileće juhe. Povijest juhe seže u daleku prapovijest, no predmet ove analize su dakako komercijalne juhe koje su prvi puta proizvedene u 19. stoljeću u Sjedinjenim Američkim Državama. Naime, dr. John T. Dorrance, kemičar u Campbell Soup Company, bio je prvi koji je osmislio koncept konzervirane juhe koja se mogla odmah konzumirati čime je izazvao pravi “bum” na tržištu. Danas imamo nebrojeno mnogo varijanti komercijalnih juha: instant juhe

u konzervi, instant juhe koje se moraju samo pomiješati s vrućom vodom, dehidrirane bistre i krem

zahtijevaju kuhanje, i isto tako uključuje instant juhe u prahu za čiju je pripremu potrebna vruća voda i mogu se Na godišnjoj razini količinska odmah jesti. Takve juhe je prodaja smanjena za su uglavnom manjeg paki4,4%, a vrijednosna za 4% ranja i služe za pripremu juhe, mesne, povrtne, riblje, jednog obroka (tanjura). egzotične juhe u plastičnim Uputstva za pripremu čašama... su uvijek naglašena na pakiranju tako da je PRODAJNI REZULTATI jednostavno odrediti Po Nielsenovoj definiciji radi li se o instant juhi ili kategorija uključuje juhe u običnoj juhi u prahu. Mogu prahu koje se pripremaju biti različitih okusa: pileća, u kombinaciji s vodom i goveđa, minestrone, proljetna, a pakirane su najčeLokacija prodaje (količinska) prema tipu trgovine šće u vrećice. Kategorija juha je u za100 Male trgovine 6 dnjih 12 mjeseci (kolovoz mješovitom robom 90 (0 - 40 m2) 2012. - srpanj 2013.) na 14 80 hrvatskom maloprodajnom Srednje trgovine mješovitom robom tržištu (koje ne uključuje 18 70 (41 - 100 m2) Cash&Carry, diskontne i 60 Velike trgovine ugostiteljske objekte, kao ni mješovitom robom 50 sezonske objekte), ostvarila (101 - 300 m2) 39 prodaju od 1,1 milijun kilo40 Supermarketi grama, što je za 4,4% manje 30 (301 - 2500 m2) u odnosu na isto razdoblje 20 prošle godine. Vrijednosna Hipermarketi 22 prodaja istodobno je izno10 (2501 m2 +) sila 105 milijuna kuna, što % je pad od 4% u odnosu na MAT 2013. Izvor: Nielsen isti prošlogodišnji period. www.jatrgovac.hr

u zadnjih godinu dana prodano

Većina količinske prodaje kategorije juha prolazi kroz velike formate: hipermarketi (iznad 2500 m2) imaju 22% količinskog udjela, dok se u supermarketima (301 - 2500 m2) proda najviše, čak 39% ukupnih količina. Slijede velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2) s 18%, zatim srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2) s 14%, te male trgovine mješovitom robom (do 40 m2) sa 6% količinskog udjela. TRENDOVI NA TRŽIŠTU Promatranjem dugoročnog trenda može se uočiti da kategorija ima blago povećanu prodaju u ljetnim mjesecima, što je možda neobično na prvi pogled. No moguće je da potrošači u ljetnim mjesecima izbjegawww.jatrgovac.hr

1,1 milijun kilograma juha

spomenuli, juhe dijelimo prema tipu na bistre i krem juhe. Bistre juhe vaju preveliko drže 78% količinske prodazadržavanje kod je, dok na krem juhe otpada štednjaka pa pribjegavaju preostalih 22% tržišta. Oba “bržoj” varijanti kuhanja segmenta bilježe pad u prodaji, kako količinskoj, Kroz supermarkete i tako i u vrihipermarkete proda se 61% jednosnoj. Prema podjeli količina cijele kategorije na regularne i instant juhe, juha, a ne možemo zanema- važno je naglasiti kako seriti niti utjecaj velikog broja gment instant juha bilježe turista. Kao što smo već rast, no to je uistinu mali

segment s tek 7% količinskog udjela koji nema posebno značajnog utjecaja na cijelu kategoriju. Govedina i povrće su okusi koji se najviše prodaju i oni zajedno drže više od polovice ukupne prodaje svih juha. Uvjerljivi lider u ovoj kategoriji je Podravka, a slijede Nestle i Unilever. Privatne marke, iako prisutne, imaju tek 5% količinskog udjela, uz stabilan trend. Tatjana Kovačević Voditelj klijenata, AC Nielsen Listopad 2013.

Juha - na polici KNORR

norr je nastao još u 19. stoljeću i najveći je prehrambeni brend u Unileveru. Na hrvatskom je tržištu lansiran 1968. godine, a danas ima široku paletu proizvoda različitih kategorija među kojima se posebno izdvajaju juhe za kuhanje. Knorr je oduvijek bio poznat po svom asortimanu kremnih juha, a kao najprodavaniji proizvod ističe se krem juha od gljiva s vrganjima. U Unileveru kažu kako surađuju s gotovo svim trgovačkim lancima pa su Knorr proizvodi potrošačima dostupni u

MAGGI

AGGI je u Hrvatskoj prisutan u kategoriji dehidriranih juha, kocki za juhu kao i drugih kulinarskih proizvoda. Ponuda dehidriranih juha iz MAGGI asortimana na našem je tržištu vrlo raznovrsna, ističu u Nestléu, a ponuda se neprestano prilagođava željama i ukusima lokalnih potrošača. Upravo zato su početkom listopada lansirane dvije nove juhe - MAGGI “Hello Kitty” i MAGGI “Spiderman”. Time je postojeći portfelj dječjih juha dodatno osnažen, a čine ga najprodavanija dječja juha na tržištu MAGGI ABC juha i Vesela juhica. Nove MAGGI juhice laganog

PODRAVKA

odravka juhe na tržištu su prisutne od davne 1957. godine kada su četiri juhe predstavljene na jesenskom Zagrebačkom velesajmu – to su bile prve juhe u vrećici na tržištu tadašnje Jugoslavije. Važno je napomenuti kako je pojava prvih Podravka juha označila pravu kulinarsku revoluciju na ovim prostorima. Program “10 novih juha” predstavljen 1961. godine postavio je temelje za budući razvoj asortimana Podravka juha, ali je bio i poticaj za kreativnost i razvoj ostalih Podravkinih proizvoda. Podravka asor-

Listopad 2013.

svim većim formatima te brojnim manjim prodavaonicama. Kao prevladavajući trend na tržištu prehrambenih kategorija označavaju povratak korijenima, odnosno

zdravijoj i prirodnijoj prehrani jer potrošači zahtijevaju da proizvodi na policama sadrže prirodne sastojke. “Knorr proizvodi rade se od povrća, začina i začinskog bilja koji su uzgojeni i dozreli na suncu, ubrani u sezoni kad im je kvaliteta najveća i sušeni da bi zadržali svoj prirodni okus”, ističu iz tvrtke. Govoreći o promotivnim aktivnostima, u Unileveru kažu kako Knorr pokušava svoje aktivnosti provoditi u suradnji s trgovcima, pri čemu fokus nije samo na velikim lancima, već se pozornost posvećuje i trgovinama manjih formata.

okusa sadrže male komadiće povrća i zabavne oblike tjestenine povezane s današnjoj djeci najdražim crtanim likovima. Osim zanimljivih

oblika tjestenine, nove MAGGI juhe imaju i smanjen sadržaj soli što ih čini posebno prilagođenima ukusu najmlađih potrošača. Iz Nestléa poručuju kako će lansiranje novih MAGGI dječjih juha biti podržano kroz televizijsku kampanju, kao i brojnim aktivnostima na prodajnim mjestima. Osim toga, u ponudi su i druge bistre juhe (Pileća, Kokošja, Goveđa) te posebno popularne MAGGI juhe s griz okruglicama. U krem segmentu MAGGI je u prvom dijelu godine lansirao nove jedinstvene proizvode na tržištu - Krem juhu od rajčice s tjesteninom i Krem juhu od češnjaka.

timan u maloprodaji broji 28 raznovrsnih okusa bistrih juha, osam aromatičnih okusa bogatih krem juha i šest vrsta instant juha Fini-Mini. Posebno mjesto imaju Kokošja i Goveđa juha s tjesteninom, klasične juhe koje su lansirane na tržište još

davne 1958. godine, ali i danas čine značajan udio u prodaji na svim tržištima na kojima su prisutne. “Ključne vrijednosti koje Podravka pruža svojim potrošačima upravo su domaći i prepoznatljiv okus, duga tradicija, distribucija te odličan omjer cijene i kvalitete”, navode iz tvrtke. Novost u asortimanu su Podravka dječje juhe i Talianette. Juhica pričalica, Juhica zvjezdica, Juhica okruglica i dvije Talianette, Špageti mljacketi i Tjestenina smazolina, proizvodi su blagog okusa prilagođenog upravo djeci, a brze i jednostavne pripreme.

www.jatrgovac.hr

Promo

Juha - na polici INDOMIE

NISSIN

SCHNEEKOPPE

odine 1958. kompanija Nissin Food predstavila je Chicken Ramen, prvu instant noodles juhu. Koncept je bio jednostavan - sve što je trebalo napraviti je staviti noodlese u kipuću vodu i pustiti ih da odstoje tri minute. Ubrzo se Chicken Ramen počeo prodavati iznad svih očekivanja, a od tog vremena Nissin je započeo s predstavljanjem inovativnih noodlesa. Asortiman noodles juha u čaši - Nissin Cup noodles – obuhvaća pet varijanti u pakiranju od 67 g a to su pileća juha, goveđa juha, juha s račićima, pileća juha s gljivama i pileća curry juha. U ponudi juha u vrećici Top Ramen su pileća, goveđa i oriental juha. Nissin juhe mogu se kupiti u najvećim trgovačkim lancima u Hrvatskoj: Konzum, Mercator, Plodine, Metro, Spar i Billa. Iz zastupnika, tvrtke Nikas, poručuju kako će i ove godine u svakom trgovačkom lancu imati više promotivnih prodaja s akcijskim cijenama.

LEDO

ndofood je najveći svjetski proizvođač instant tjestenine koji svoje proizvode distribuira na svim kontinentima. Tvrtka je 1982. počela kao mali, obiteljski vođen biznis, da bi danas postala jedna od najuspješnijih poslovnih pothvata u povijesti Indonezije. U Hrvatskoj je u svakom bolje opskrbljenom dućanu dostupan Indomie, Indofoodova marka koja obuhvaća dva popularna proizvoda - instant tjesteninu s juhom u vrećici te instant tjesteninu u čaši. Odlikuju se jednostavnom pripremom - proizvod treba istresti u vrećicu, zaliti kipućom vodom te pustiti da odstoji nekoliko minuta. Maloprodajna cijena jediničnog proizvoda je svega 2,39 kuna. Uz praktičnu cijenu Indomie tjestenina s juhom u vrećici prodaje se u praktičnom pakiranju s pet vrećica što konzumentu omogućuje da uživa u ovom ukusnom obroku svaki radni dan ili čak više puta dnevno.

Listopad 2013.

edo se unutar svog asortimana smrznutih juha trenutno može pohvaliti s tri inovativna proizvoda. Ledo Riblja juha lansirana je krajem prošle godine te je do danas postigla odlične rezultate. U rujnu ove godine predstavljena su i dva nova proizvoda u liniji smrznutih juha: Krem juhu od povrća i Krem juhu od gljiva. Obje juhe pakirane su u kartonsku kutijicu koja sadrži vrećicu s komadima povrća odnosno gljiva i vrećicu s biranim začinom. Krem juha od povrća sadrži 200 grama visokovrijednog povrća - brokule, cvjetače i mrkve, dok krem juha od gljiva sadrži 185 grama pažljivo usitnjenih gljiva. Kao i već potvrđena riblja Ledo juha, i najnovije Ledo juhe ne sadrže umjetne boje i konzervanse te ih također karakterizira niska kalorična vrijednost i brza i jednostavna priprema. Ledo smrznute juhe mogu se kupiti u velikim trgovačkim lancima Konzum, Plodine, Spar, NTL, Plodine, Tommy i Ultra.

chneekoppe juhe su jedine gotove juhe na tržištu koje ne sadrže gluten i pogodne su kako za zdrave osobe, tako i za osobe s intolerancijom bjelančevine gluten, odnosno koji boluju od celijakije. Jedina terapija bolesti je striktno, doživotno pridržavanje bezglutenskog režima prehrane, što podrazumijeva izbjegavanje proizvoda koji sadrže pšenicu, ječam, raž, zob i žitarice nastale njihovim križanjem. Schneekoppe nudi instant juhe u tri okusa - juha od rajčice, juha od šumskih gljiva i juha od poriluka i krumpira. Sve juhe su dostupne u pakiranju od 60 g što je dostatno za pripremu 0,5 l juhe. Proizvodi se mogu naći u većim prodavaonicama Konzuma, Mercatora, Tommyja te drogerijama dm-a. Iz tvrtke ističu kako zasad nemaju u planu širiti asortiman proizvoda na tržištu.

www.jatrgovac.hr

Promo

Jeste li znali: • Prva Knorr juha nastala je još davne 1889. godine i imala je oblik kobasice. Zvala se Erbswurst (grašak sa šunkom), i još se i danas prodaje u Njemačkoj. U tome je razdoblju popularizirana, zahvaljujući teškoj njemačkoj hladnoći, od strane radnika u industriji koji su se skupljali na jednom mjestu, grijali vodu i pripremali ovu juhu koja je tada predstavljala okrepljujući obrok • Knorr proizvodi danas se rade od povrća, začina i začinskog bilja uzgojenih i dozrelih na suncu te ubranih u sezoni kad im je kvaliteta najveća • Knorr ima svoj tim kuhara koji stoje iza Knorr proizvoda, a čini ga 250 vrhunskih kuhara širom svijeta koji stvaraju za vas • Od 2001. Knorr tvornice su smanjile: utrošak energije za 37%, potrošnju vode za 14% te emisiju Co2 za 53%. Jer brinemo o našim resursima • Knorr na kineskom znači “Sretna obitelj”

Juha – trendovi i brendovi

NIŽIM CIJEN

do potrošača Unatoč tomu što je broj kupaca ostao isti, zbog pada maloprodajnih cijena u proteklih je godinu dana na juhe potrošeno 8% manje u odnosu na prethodno razdoblje

ajskuplju juhu na svijetu, prema Guinnessovoj knjizi rekorda, možemo za 1000 kn pojesti u jednom londonskom restoranu. Ipak, juha se izvorno povezuje uz manje imućne stolove, te je čak i riječ restoran kreirana prema

Iako ju mnogi sami spremaju u svojim kuhinjama, 2/3 hrvatskih kućanstava kupuju juhe u vrećici barem jednom godišnje.

SMANJENA POTROŠNJA GfK Consumer Panel prati kupovine kućanstava u Hrvatskoj posljednjih 13 godina. Analizirali smo Podravka, Maggi i Knorr drže čak 87% tržišnog udjela kupovinu juha u vrećici u razdoblju u kategoriji juha rujan 2012. – kolovoz 2013. francuskom nazivu za jeftiu odnosu na prethodnih 12 nu juhu kakva se prodavala mjeseci. Podaci pokazuju u Francuskoj u 16. stoljeću. da smo u promatranom Ilustracija migracije kupaca u razdoblju rujan 2012. – kolovoz 2013. na primjeru Maggi juhe Napredak

Uspjeh

Neto dobitak/gubitak

1200 1000

Podravka

800

Knorr

600

ostali

400 200

Mammita

Mikado

-200 -400

Fineta 0

Upozorenje

Listopad 2013.

Indeks lojalnosti

100

120

140 Alarm

razdoblju na juhe potrošili 8% manje u odnosu na prethodni period. Broj kupaca ostao je isti, ali kupovali smo juhe nešto rjeđe i po nižim cijenama, što je uzrokovalo vrijednosni pad kategorije. Jedna od mogućih hipoteza smanjenja kupovine juha govori kako se juhe više nego dosad spremaju u vlastitom aranžmanu. U prilog toj tezi govore i podaci kako hrvatska kućanstva povećavaju kupovinu svježeg povrća i svježeg mesa, a upravo su to namirnice koje se u određenim količinama koriste u pripremi juhe. Čitava bitka brendova u juhama svodi se na tri snažna brenda (Podravka, Maggi i Knorr) te dvije trgovačke marke (NTL-ova Fineta i Kauflandova Mammita). TROBOJ BRENDOVA Top 3 igrača drže čak 87% tržišta što ne ostavlja previše prostora potencijalnim izazivačima. Podravka juhe i Knorr bilježe vrijednosni pad koji je veći od pada kategorije, dok Maggi bilježi značajan rast. Koja je tajna Maggi recepta? Ne ulazeći u

očito uspješne pregovaračke vještine Nestleovih prodajnih stručnjaka i taktike pozicioniranja na policama, primjećujemo jednu zanimljivu činjenicu. Maggi je snizio cijenu u zadnjih godinu dana, dok su cijene Podravka i Knorr juha rasle, tako da je trenutno Maggi dostupan za oko 20% nižu cijenu u odnosu na Knorr te oko 15% nižu cijenu u odnosu na Podravka juhe. Za razliku od Knorra koji gubi kupce, Podravka juhe zadržale su isti broj kupaca, ali oni su smanjili svoju lojalnost Podravci i više nego dosad www.jatrgovac.hr

bitka se vodi između

NAMA

3 brenda i 2 trgovačke marke

ANKETA

Instant ili domaća, juha je uvijek pri ruci

a su juhe nezaobilazno predjelo na stolovima hrvatskih potrošača pokazalo je i anketno istraživanje koje su magazin Ja TRGOVAC i agencija Hendal proveli tijekom listopada na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske. Tako je čak 95,8% sudionika ankete odgovorilo potvrdno na pitanje: “Volite li jesti juhu?”, dok je onih koji ne konzumiraju ovo popularno predjelo samo 4,2%. Blizu dvije trećine ispitanika (62,9%) kaže kako juhu konzumiraju nekoliko puta tjedno, dok si svakodnevno ovo toplo predjelo priušti 23% anketiranih. Barem jednom tjedno juha se nađe na meniju kod 10,4% potrošača, nekoliko puta mjesečno konzumira je njih 2,4%, a rijetko 1,3% ispitanih. Gledano po vrstama, kokošja juha je najpopularnija te ju kao glavni izbor navodi 31,2% konzumenata, a s malo manjom popularnošću slijedi goveđa juha koju preferira 27,8% anketiranih građana. Dobro se drži i povrtna juha s udjelom od 16%, a potom dolaze juha od gljiva (9,2%), juha od rajčice (5,7%) i riblja juha (4,5%). Na pitanje kupuju li i konzumiraju instant juhe iz vrećice ukupno 47,4% ispitanika odgovara potvrdno, dok nešto više od polovice ispitanika (52,6%) nema običaj kupovanja ove vrste proizvoda. S druge strane, visoki postotak od čak 72,6% konzumenata ističe kako kuhaju domaću juhu, dok preostalih 27,4% nema običaj pripremati ovo toplo predjelo u kućnoj radinosti.

skloniji su koketiranju s konkurentskim brendovima. Maggi je značajno povećao broj kupaca te preuzima dio vrijednosti konkurentima. Gornja dva kvadranta matrice (Napredak i Uspjeh) prikazuju brendove od kojih Maggi www.jatrgovac.hr

uzima vrijednost. Čak 2/3 njegova rasta dolazi od kupaca Podravka juha, a 1/3 od Knorr juha. Mladen Kožić Sales Manager, GfK Croatia Listopad 2013.

Informacijske tehnologije

acebook, Twitter, Instagram i druge društvene mreže postale su neodvojivi dio našeg života. One uvjetuju ne samo promjenu naše komunikacije i ponašanja, nego mijenjaju i današnju trgovinu. Čak 97% vlasnika pametnih telefona koriste ih kako bi se informirali o proizvodima planirane sljedeće kupnje, uspoređuju cijene, čitaju korisničke izvještaje i preporuke. Ova činjenica neminovno diktira promjene u poslovnim strategijama i tehničkim okruženjima trgovaca. Vrlo brzo možemo očekivati u poslovnicama naših omiljenih trgovaca twittove i like-ove. Ili su oni možda već tamo? Jedna od osnovnih karakteristika ljudskog duha je znatiželja i radoznalost. A jedna od osnovnih želja je saznati što nam donosi budućnost. Priča o trendovima je priča o budućnosti. Međutim, ta naša znatiželja o tome kako će izgledati sljedeći period našeg postojanja često

zamagli naš pogled u sadašnjosti tako da uopće ne primijetimo da je budućnost već tu. Budite iskreni, koliko vi ili vaša djeca provodite vremena na internetu? Nevezano zato komunicirate li s prijateljima ili članovima obi-

mo u komunikaciji s drugima i to putem interneta. Pritom najviše koristimo društvene mreže koje su već danas u cijelosti promijenile način međuljudske komunikacije. Jedna od posljedica je da čak i moderni komunikacijski mediji kao što je e-mail

polako izumire. Daleko je lakše i brže napisati twitt ili postaviti poruku na zid Facebooka nego sastaviti i poslati e-mail. Promatrajte pažljivo mlađe generacije i primijetit ćete da oni gotovo više i ne pišu e-mailove. TRENDOVI U TRGOVINI Sve ove promjene neminovno utječu na nas i naše okruženje. Jedno od tih okruženja je i trgovina i to neovisno o tome radi li se o supermarketu, restoranu

telji koji su na drugom kraju svijeta ili tražite recept nekog egzotičnog jela kako bi iznenadili svoje životne suputnike ili pak čitate o nastajanju kineske Ming dinastije – vrijeme koje danas provedemo na internetu je nemjerljivo veće nego prije nekoliko godina. Druga činjenica je da 75% vremena provede-

Podatak da 97% vlasnika pametnih telefona ih koriste kako bi se informirali o proizvodima planirane sljedeće kupnje, uspoređuju cijene, čitaju korisničke izvještaje i preporuke neminovno diktira promjene u poslovnim strategijama i tehničkim okruženjima trgovaca

DRUŠTVENA

Listopad 2013.

www.jatrgovac.hr

75% naše komunikacije s drugima odvija se putem interneta ili robnoj kući. Tako, naprimjer, u Njemačkoj već sedam od deset kupaca koriste online aplikacije za informiranje prije odlaska u samu trgovinu. Ovu pojavu nazivaju u svijetu trgovine “ROBO”, što je skraćenica za “research-online-buy-offline”, u prijevodu “istražuj online, a kupuj offline”. Drugi rasprostranjeni naziv,

s nešto negativnijim značenjem je “Showrooming”. Ono što je najviše doprinijelo razvoju ROBO ponašanja potrošača su mobilne tehnologije. Po rezultatima istraživanja konzultantske tvrtke Deloitte, u Njemačkoj je korištenje mobilne tehnologije u 2012. godini naraslo za 29%. Čak 97% vlasnika pametnih telefona ih koriste za istraživanja vezana za jednu od sljedećih planiranih kupovina. Pri tome je utvrđeno sljedeće ponašanje:

- 49% koristi pametne telefone da lociraju željenu poslovnicu trgovca, - 63% koriste pametne telefone u tijeku same kupovine kako bi se dodatno informirali o proizvodima, - 24% koriste pametne telefone u tijeku same kupovine i to ponajviše s ciljem usporedbe cijena, - 28% koriste pametne telefone kako bi obavili samu kupovinu. Deloitte čak predviđa porast ROBO kupaca do 2016. godine za 44%. U smislu društvenih mreža ovaj trend ide ruku pod ruku s područjima društvenih aplikacija kao što su: - social shopping – mogućnost online kupovine na samim druš-

tvenim mrežama, - vrednovanje proizvoda i korisnički izvještaji, - preporuke, - razmjena informacija po forumima i online grupama, - ostale društvene aplikacije kao što su online igre. Razvoj tehnologije u ovim smjerovima te njihova sve rasprostranjenija primjena u svim aspektima svakod-

nevnog života zasigurno će u narednim godinama nastaviti svoj vrtoglavi rast. Trgovci su prisiljeni reagirati na novonastalu situaciju.

SAD-u, Target, uklonio je sve Amazonove Kindle čitače sa svojih polica. Razlog je to što je Amazonova aplikacija za provjeru cijena jedna od najrasprostranjenijih u Americi. PRIMJERI REAKCIJE Druga reakcija na trenU principu postoje dvije dove u području drušmoguće reakcije. Jedna tvenih mreža i mobilnih je negativna i nažalost se tehnologija je sudjelovanje u njihovom razvoju, a ne Broj kupaca koji istražuju borba protiv online a kupuju offline do njih. Trgovci 2016. će porasti za 44 posto koji biraju ovu strategiju spoznali kod nekih trgovaca već su da ne mogu zaustaviti primjenjuje. Osnovica je razvoj tehnologije. sprečavanje showroominAnalizirajući situaciju kod ga pri kojemu kupac dolatrgovaca koji su izabrali zi u trgovinu kako bi vidio ovu strategiju može se prii doživio proizvod mijetiti da su kratkoročni i “uživo”. Zatim se srednjoročni trendovi: informira npr. - pojačano uvođenje cuputem aplikacije stomer loyalty rješenja na pametnom odnosno customer loyalty telefonu gdje metoda s velikim udjelom je najjeftiniji društvenih mreža, proizvod te ga - razvoj svojih mobilnih nakon toga rješenja u smislu m-trgovii kupuje ili ne na uređajima kao što su online ili u pametni telefoni i tableti, poslovnici - Customer relationship konkurencimanagement (CRM) u smije. Tako, na slu povezivanja više raznih primjer, izvršni kanala i marketinških indirektor Best strumenata nevezano za to Buya, devetog po veličini radi li se o tradicionalnim trgovca u SAD-u, smatra: ili modernim kao što su “Borba protiv showrodruštvene mreže, ominga je prioritetni - pojednostavljenje platnog problem broj 1 za svakog procesa u trgovini. trgovca.” Tako je Best Buy Kad se dalje počne analiziuklonio sve univerzalne rati što je sve neophodno oznake proizvoda (npr. kako bi se ovi trendovi i barkodove) kako bi sprije- ostvarili, može se zaključiti čio online pretrage za tim da je u osnovi svakog od proizvodima, a time i one- njih pridobivanje novih mogućio showrooming. kupaca te identifikacija Drugi vodeći trgovac u postojećih.

A kupovina www.jatrgovac.hr

Listopad 2013.

Informacijske tehnologije NAJVEĆA BAZA KUPACA Najveća baza kupaca na svijetu, s više od milijardu korisnika je Facebook. Ako uz to pribrojimo i ostale društvene mreže možemo s pravom reći da su one najveća baza kupaca na svijetu. Ne samo da su tamo kupci pohranjeni sa svojim imenom i prezimenom, nego su tamo i podaci o tim kupcima. Što vole ili ne vole, što gledaju, za što se interesiraju itd. Cilj bilo kojeg customer loyalty sustava je upravo to, prikupiti sve te podatke i potom iz njih generirati informacije potrebne za poslovne odluke. Kroz društvene mreže upravo to već i postoji. Ali ne samo to, implementacija društvenih mreža je takva da omogućuje virtualno širenje informacija. Drugim riječima, kanali za pridobivanje novih kupaca isto tako već postoje. Znači, postojeće društvene mreže već nude sljedeće: - najveću bazu potencijalnih kupaca na svijetu, - mogućnost virtualnog širenja informacija, što je osnovica pridobivanja novih kupaca, - informacije o kupcima, njihovom okruženju i ponašanju, - moguća direktna interakcija s kupcem.

I sve to u realnom vremenu. Vrlo je logično da je sljedeći korak u trgovini pustiti društvene mreže u trgovinu i iskoristiti sve njene prednosti. Prvi korak koji se već počeo događati je integracija postojećih customer loyalty rješenja s društvenim mrežama. Tako su, recimo, neke tvrtke kao što su SNAP ili Beanstalk Loyalty iz SAD-a implementirale rješenja koja se nalaze između postojećih customer loyalty rješenja i društvenih mreža te omogućuju njihovu integraciju. SNAP aplikacija omogućuje trgovcu da ovisno o transakciji objavi poruku na društvenoj mreži kupca. Nakon završetka prodajnog procesa te identifikacije kupca putem

kartice, blagajnica će vas pitati želite li objaviti vašu kupovinu na Facebooku. Ako potvrdite, POS aplikacija će poslati transakciju na vaš zid na Facebooku ili Twitteru. Osim transakcije može se objaviti i bilo koja druga poruka koja je vezana za događaj na POS-u.

Društvene mreže iz kojih maloprodaja i veleprodaja pridobivaju kupce

Stupanj korištenja društvenih mreža od strane trgovaca u SAD-u

100

Facebook

Twitter

Google+

Pinterest Izvor: Hubspot

Listopad 2013.

MARKETINŠKE AKCIJE Drugi paralelni trend je uključivanje integriranja društvenih mreža u CRM rješenja. Ovim integracijama društvene mreže postaju vrlo bitan dio marketinške kampanje. Primjer jedne interesantne kampanje tog tipa je akcija tvrtke Dominos Pizza iz Engleske. Ideja je bila da za svaki #letsdolunch koji je netko podijelio na Twitteru, Pizza bude penny jeftinija za sve. Akcija je trajala dva sata i cijena je u tom vremenu pala s 15.99 funti na čak 7.74 funte. Na kraju akcije je cijena ručno promijenjena na blagajni. Pravi bi tehnološki podvig bio da se nova cijena ovisno o tweetovima automatski mijenjala i na blagajni i to u realnom vremenu. Iako ovo još nije implementirano, sigurno je da je taj dio integracije ono što nas očekuje u vrlo bliskoj budućnosti. Jedan drugi primjer sudjelovanja društvene mreže u marketinškoj kampanji trgovca nam daje C&A koji je u Brazilu na vješalicama za odijela integrirao displaye koji pokazuju trenutni broj like-ova s Facebooka za taj komad odjeće. Kupac time može vidjeti koje je odijelo na društvenoj mreži najo-

Facebook

Twitter

Google+

Izvor: Socialmediatoday, 2013.

www.jatrgovac.hr

na Facebooku oglašava miljenije. Na drugoj strani i veliki, svjetski poznati igrači na sceni profesionalnih POS rješenja počinju igru s elementima društvenih mreža. Tako recimo NCR svojim kupcima koji spadaju u grupu malih i srednjih trgovaca nudi rješenje NCR Silver mobile POS s direktnom integracijom s Facebookom. Trgovci koji koriste ovo rješenje u mogućnosti su

jednostavno uključiti i društvene mreže u svoje marketinške kampanje. Treći trend se može očekivati onog trenutka kad uslijedi spoznaja kako nema smisla imati dvostruke baze kupaca, vlastitu i onu od društvene mreže. Ta spoznaja će uvjetovati integraciju funkcija iz društvenih mreža s onim iz CRM, CL i POS rješenja. Pored ovih trendova očeku-

ju nas i trendovi kao što su Social Commerce i F-Commerce koji označavaju vezu

Društvene mreže predstavljaju najveću kupaca na svijetu između e-trgovine i samih društvenih mreža. Činjenica je da se naše ponašanje

Interesantne činjenice o Facebooku: • 1,15 milijardi aktivnih korisnika mjesečno • 819 milijuna mjesečno aktivnih korisnika na mobilnim uređajima (telefoni i tableti) • više od milijun tvrtki koje oglašavaju • više od 18 milijuna tvrtki imaju svoje stranice • aplikacija “Facebook for Every Phone” ima više od 100 milijuna korisnika • prosječna količina fotografija koja se dnevno objavi na Facebooku je 350 milijuna • prosječno vrijeme provedeno na Facebooku prilikom jedne posjete je 20 minuta • prosječno vrijeme mjesečno provedeno na Facebooku je 8,3 sati • svaki dan na Facebooku se pogleda onoliko You Tube videa za koje bi nam individualno trebalo 500 godina

(Izvor: Facebook, 2013.)

www.jatrgovac.hr

milijun tvrtki

i okruženje iz dana u dan mijenja. Puno promjena se događa tiho, ali konstantno. One postaju dio naše nove svakodnevice i bazu to na način da to čak nismo ni primijetili. S obzirom na to da je u fokusu trgovine kupac te njegove navike i ponašanje, trgovci nemaju izbora nego adekvatno odgovoriti na sve te promjene. Za nas kupce je ovo odlična situacija jer svaki novi trend sve više služi zadovoljenju naših potreba i želja. Zadovoljenje kupca postaje sve više cilj svakog trgovca. Iz tog razloga se može poručiti svim kupcima: “Uživajte u novim trendovima!”. Darko Pavić Izvršni director, Service Plus Grupa

Listopad 2013.

Informacijske tehnologije - intervju

INVESTIRANJEM

u ICT povećavamo konkurentnost U Agrokoru smatramo da je upravo investiranje u ICT jedan od načina da povećamo konkurentnost, tako da smo u proteklih nekoliko godina pokrenuli neke od naših najvećih ICT projekata, naglašava Mate Krpan, direktor tvrtke mStart iz sastava Agrokor koncerna

ledano i po opsegu i po iznosu investicije, implementacija novog sustava za praćenje robnih tokova u Konzumu najveći je ICT projekt u okviru Agrokor koncerna od njegova osnivanja, ističe Krpan. Suvremeno poslovanje nezamislivo je bez primjene ICT tehnologija. Koje su primarne koristi koje nove tehnologije donose tvrtkama u prehrambenoj industriji i maloprodaji?

ICT tehnologije jedan su od pokretača maloprodaje: prije njihove primjene veličina skladišta, prodavaonica i asortiman bili su ograničeni radi nemogućnosti praćenja prodaje, zaliha, cijena itd. Danas Konzum s dva distributivna centra pokriva više od 700 prodavaonica u Hrvatskoj. Nakon što je Agrokor preuzeo Tisak, došlo je do potpune transformacije poslovanja a prvi projekt bila je informatizacija prodajnih mjesta. Prije projekta, informacija o prometu na kiosku došla bi s 40 dana zakašnjenja i to nakon inventure na prodajnom mjestu; danas su svi kiosci spojeni na centralni informatički sustav što znači da su informacije o transakcijama dostupne u realnom vremenu. No nisu se samo procesi promijenili, nego i ponuda: osim tiskovina, cigareta i trgovačke robe, danas dio asortimana predstavljaju proizvodi dostupni putem platforme za e-commerce, kao što su prepaid bonovi, lutrija, elektronički novac, karte za javni

Listopad 2013.

prijevoz, parking i manifestacije, nadoplata za ENC i sl., a plaćanja su na svim prodajnim mjestima moguća i s kreditnim karticama. U prehrambenoj industriji zahvaljujući ICT tehnologijama pratimo proces od prikupljanja narudžbi kupaca putem mobilnih aplikacija, ulaska sirovine do isporuke krajnjeg proizvoda kupcu. Sva mehanizacija i postrojenja u Agrokorovim poljoprivrednim tvrtkama opremljena su mjernim uređajima i GPS sustavima koji prikupljaju podatke temeljem kojih se donose odluke o daljnjim aktivnostima, bilo

“Domaće IT kompanije po kompetencijama mogu konkurirati bilo gdje u svijetu” da se radi o dohrani, sjetvi ili gnojidbi a sve u cilju povećanja produktivnosti. Kao zaključak možemo reći da su ICT tehnologije ubrzale poslovanje, optimizirale troškove i povećale efikasnost a samim time i kvalitetu usluga i proizvoda kako u prehrambenoj industriji, tako i u maloprodaji. Kakvo je stanje općenito u hrvatskom ICT sektoru? Što su glavne poteškoće s kojima se ovaj sektor suočava te primjećuje li se smanjena potražnja za ICT uslugama na domaćem tržištu zbog utjecaja dugotrajne recesije?

Unatoč relativno malom hrvatskom tržištu, u proteklih 20-ak godina

razvio se zavidan broj vrhunskih IT tvrtki. Imamo priliku surađivati s domaćim i stranim tvrtkama i mogu reći da domaće IT kompanije po kompetencijama mogu konkurirati bilo gdje u svijetu. Trenutno ICT tržište u Hrvatskoj stagnira, ali unatoč - ili možda bolje reći - zahvaljujući općenito smanjenoj potražnji ICT usluga, u ovom izazovnom periodu nastalo je nekoliko novih hrvatskih tvrtki koje su upravo u recesiji vidjele svoju priliku za nuđenje novih usluga i proizvoda. Usprkos gospodarskoj krizi, i općenitom trendu smanjivanja investicija u ovom sektoru, u Agrokoru smatramo da je upravo investiranje u ICT jedan od načina da povećamo konkurentnost, tako da smo u proteklih nekoliko godina pokrenuli neke od naših najvećih projekata u ovom dijelu poslovanja. ICT poslovanje koncerna Agrokor objedinjeno je kroz tvrtku mStart kojoj ste na čelu. Kako je došlo do osnivanja zasebne tvrtke te na koji način je poslovanje ustrojeno danas? Koliko mStart ima zaposlenih te koje sve zadatke obavljate u tvrtkama članicama koncerna?

Agrokor ICT, odnosno centralna informatika Koncerna, do 2010. bila je dio Agrokor d.d.-a, no radi povećanja efikasnosti odlučili smo je izdvojiti u zaseban pravni subjekt, mStart d.o.o. Nakon izdvajanja proveli smo djelomičnu konsolidaciju ICT resursa na razini Koncerna. Pod djelomičnom mislim na to da smo konsolidirali one kompetencije koje su potrebne u

www.jatrgovac.hr

mStart zapošljava više od jedne kompanije, čime smo postigli sinergijski efekt i dijeljenje znanja i resursa, dok su stručnjaci sa specifičnim kompetencijama ostali u svojim kompanijama. Kako bi mogli ispuniti zahtjeve i očekivanja našeg poslovanja, presudno je razumijevanje poslovnih procesa, gdje ključnu ulogu imaju direktori IT-a u pojedinim kompanijama. Svaka djelatnost ima svoje specifičnosti tako da su i zahtjevi prema mStart-u vrlo široki te smatramo da sa 130 ICT stručnjaka koje mStart trenutno zapošljava možemo odgovoriti na sve izazove koji su pred nama. No komunikacija nije

Mate Krpan mStart

jednosmjerna od poslovanja prema mStart-u, već nastojimo biti proaktivni i inovativni te predlagati našim kompanijama nova rješenja i unaprjeđenja postojećih sustava. Koje su kompanije iz sastava koncerna posebno prednjačile u investicijama u ovom segmentu poslovanja?

www.jatrgovac.hr

Ako gledamo kroz prizmu financija, do sada je Konzum najviše investirao u implementaciju novog sustava za praćenje robnih tokova; radi se

“Tvrtka mStart osnovana je 2010. s ciljem boljeg povezivanja ICT poslovanja u Agrokor koncernu” o “state of the art” sustavu za maloprodajne lance od kojeg očekujemo značajna unapređenja u poslovanju. Radi se o najvećem ICT projektu u Koncernu od osnivanja, gledano i po opsegu i po iznosu investicije. Odmah nakon Konzuma slijedi Belje s projektom implementacije novog ERP-a, gdje se radi o vrlo složenoj implementaciji koja pokriva preko 15 različitih djelatnosti kojima se ta tvrtka bavi. U svim proizvodnim kompanijama radili smo razna unaprjeđenja poslovnih sustava, a zahvaljujući ICT tehnologiji proveli smo objedinjavanje distribucije više kompanija do krajnjih kupaca, što je procesno vrlo složen projekt. Što možete reći o budućnosti? Koje planove i buduća ulaganja kanite realizirati u idućoj godini? Na što se planirate fokusirati?

U nadolazećoj godini planiramo dovršiti projekt implementacije novog SW za upravljanje robnim tokovima u Konzumu, nakon čega ćemo isti sustav implementirati u Konzumu u BiH i Idei u Srbiji. U planu je i dovršetak spomenutog projekta informatizacije Belja, novi ERP sustav u Solani Pag i Agrolaguni

130 ICT stručnjaka

te implementacija novog SW za optimizaciju dostavnih ruta u distribuciji. Osim što je vodeći trgovački lanac po tržišnom udjelu, Konzum prednjači i po implementaciji novih tehnoloških rješenja. Možete li spomenuti neke od inovacija koje su uvedene u proteklim godinama?

Konzum je lider u uvođenju ICT tehnologija i novih usluga za svoje kupce, što je popraćeno značajnim investicijama. Jedna od najraširenijih usluga je plaćanje uplatnica s 2D kodom. U kratkom roku uveli smo prodaju lutrijskih igara, isplatu gotovine i mobilno plaćanje te pružili kupcima dodatne usluge: Konzum je prvi trgovački lanac u Hrvatskoj koji je omogućio self-scan uslugu. Uvođenjem express blagajni kupcima je omogućena potpuna kontrola nad izradom računa i plaćanjem. Pokrenuli smo potpuno automatizirane samoposlužne benzinske postaje, što je također prva takva usluga u Hrvatskoj. Kakvo je stanje s ostalim kompanijama iz sastava Agrokora kada ih uspoređujemo s europskom i globalnom konkurencijom u pogledu ICT konkurentnosti?

Stupanj informatizacije Agrokorovih proizvodnih tvrtki ne zaostaje za maloprodajom jer nastojimo održavati jednaki visoki standard i stupanj informatizacije na razini Koncerna, bez obzira o kojoj se poslovnoj grani radi. Ledo, Zvijezda, Dijamant, Jamnica, Pik Vrbovec, mogu se mjeriti s bilo kojim konkurentom u svijetu. Unatoč tome što je Vupik među zadnjima ušao u sastav Agrokora, odmah smo nakon preuzimanja implementirali novi ERP sustav i povezali s proizvodnim pogonima, dok se za Belje, nakon dovršetka projekta informa-

“Agrokorove tvrtke po stupnju informatizacije mogu se mjeriti s globalnim konkurentima” tizacije, može reći da će po stupnju informatizacije biti ogledni primjerak. No za nas posao tu ne završava jer treba održavati postojeće sustave i konstantno tražiti prostor za unaprjeđenja i inovacije. Listopad 2013.

Informacijske tehnologije – baze podataka Sustav Big Data može se koristiti za različite ciljeve kompanije poput poboljšanja odnosa prema kupcima, ponude kvalitetnijih, prilagođenijih proizvoda i usluga, poboljšanja prodaje i rasta profita

vatko tko danas prati trendove u industriji pohranjivanja, obrade i korištenja podataka, vjerojatno je čuo za pojam Big Data. Što je Big Data i čemu služi pokušat ćemo opisati u ovom članku. Također ćemo se osvrnuti na mogućnosti korištenja Big Data u sektoru maloprodaje uz primjere kako Big Data koriste neki veliki trgovci u svijetu. PREPLAVLJENOST PODACIMA Procjenjuje se da je u 2012. u svijetu kreirano, replicirano i korišteno ukupno 2,84 petabajta digitalnih podataka. Jedan petabajt (eng. Petabyte) sadrži milijun gigabajta podataka. Za ilustraciju, jedan petabajt pjesama u mp3 formatu bi bez ponavljanja mogli slušati dvije tisuće godina. Također, jedan petabajt podataka je ekvivalent 223 tisuće DVD diskova. Iduće godine, pak, smatra se kako će se u svijetu kreirati 6,12 petabajta podataka, i to ne računajući već postojeće podatke. Gledamo li ukupnu količinu digitalnih podataka u svijetu, procjena

podataka ne analizira jer je to nepotrebno i gotovo nemoguće. Prema procjenama agencije IDC, tek je nešto manje od četvrtine svih digitalnih podataka potencijalno korisno za analizu, a stvarno se uspije analizirati tek pola posto podataka. Mnoštvo podataka se ne analizira

BIG DATA

enormno skladište

zbog tri glavna razloga. Prvi razlog je nedostatak hardverskih i softverskih resursa, odnosno njihova cijena. Ekstreman primjer je Amazon koji za podatke koristi više od 150 tisuća servera. Čuvanje i obrada velike količine podataka zahtijeva i skupu opremu. Drugi razlog je nedostatak stručnjaka za upravljanje i obradu tako velike količine podataka. Sa sveučilišta tek u posljednje Više od 90% od 500 vrijeme donajvećih tvrtki u svijetu koristi laze kadrovi koji se educiili planira koristiti Big Data raju za takve zahtjeve. govori o nekih 3 zetabajta Za obradu velikih količina podataka (jedan zetabajt podataka potrebni su stručsadrži milijun petabajta). njaci za skladišta podataka, Očito je da smo preplavljeni za datamining, textmining, podacima te da se većina tih strojno učenje, neuralne

Listopad 2013.

mreže itd. Na kraju, jedan od problema predstavlja i nedostatak organizacijske strukture koja bi bila u mogućnosti koristiti Big Data analize. Naime, kod spomenutih se analiza vrlo često radi o analizama koje se odvijaju u realnom (ili gotovo realnom) vremenu i na koje treba promptno reagirati.

3V MODEL Kad se govori o Big Data, obično se spominje 3V model: 1. Volume - Volumen podataka. Big data je zaista puno podataka. Ne radi se o relacijskim bazama od tisuću – dvije zapisa već o skladištima podataka koja sadrže milijune informacija. Već je i samo pohranjivanje i pristupanje tim podacima problem

zbog velike količine. 2. Variety - Raznolikost podataka. Dok su u “klasičnim” bazama podataka podaci obično dobro strukturirani, kod Big Data to ne mora biti slučaj. Big Data obuhvaća i neke postupke obrade i analize tekstualnih podataka (textmining) koji nisu strukturirani. Oko 50% podataka u Big Data sustavima je nestrukturirano. To konkretnije rečeno znači da umjesto uobičajenih unaprijed definiranih podataka, poput transakcijskih podataka o prodaji ili o kupcima, ovdje u sustav ulaze i različiti tekstualni podaci, slike i video zapisi. Podaci koji se koriste mogu biti interni ili iz eksternih izvora, prikupljeni izvan organizacije. Prema istraživanju IBM-a o

www.jatrgovac.hr

ove je godine u svijetu utrošeno

30 milijardi dolara u razvoj Big Data sustava uštede efikasnim korištenjem Big Data tehnologija u javnom i državnom sektoru u Velikoj Britaniji mogle iznositi i do 30 milijardi funti. U ovome području vjerojatno je najpoznatiji Googleov projekt Flu Trends koji u određenim državama u svijetu na temelju pojmova pretraživanja predviđa buduću pojavu žarišta i širenja gripe.

korištenju Big Data tehnologije objavljenom ove godine, između 30 i 40 posto podataka koje organizacije koriste potječu iz vanjskih izvora. 3. Velocity - Brzina. Podatke

PRIMJERI U MALOPRODAJI Iako Big Data nije raširen u maloprodaji kao u nekim drugim sektorima, uskoro se može očekivati značajnije širenje i u toj branši. Dodatni poticaj širenju Big Data tehnologije predstavlja i širenje online kupnje, sve veća upotreba pametnih telefona u svijetu koristi ili planira i tableta, kao i društvenih koristiti Big Data. Prema mreža. Prema podacima IBM-ovim podacima, u agencije Ipsos Puls svaki treći Big Data najviše ulažu tegrađanin Hrvatske stariji od lekomunikacijske tvrtke, 15 godina posjeduje smarpružatelji turističkih usluga tfon, a 45% naših sugrađana koristi društvene mreže, najčešće Facebook. Ti postoci iz godine u godinu rastu, što ukazuje na dodatni motiv za uvođenje Big Data korištenja i usluga putovanja te finanpodataka. Istraživanje koje cijski sektor, i to u prosjeku je ove godine provela konizmeđu 20 i 25 milijuna zultantska kuća Brick Meets američkih dolara po tvrtki u Click na uzorku stručnjaka u 2012. godini. Maloprodajni maloprodaji i trgovaca, kao sektor je pri dnu što se tiče glavne izvore podataka identificiraju podatke iz Manje od četvrtine svih POS trandigitalnih podataka potencijalno sakcija, podatke iz je korisno za analizu senzora u trgovinaulaganja u Big Data s oko 5 ma i skladištima, porukama milijuna dolara u 2012., tek prikupljenih od kupaca te nešto više od energetskog automatskog prepoznavanja sektora. Što se tiče povrata proizvoda. Jedan od najvećih investicija (ROI) tvrtke u svjetskih lanaca, američki prosjeku očekuju 45% poWalmart jedan je od pionira vrata investicija u godini uvođenja Big Data sustava dana. Big Data ne koristi općenito. Walmart u svojem samo komercijalni sektor. sustavu kombinira javne poPotencijal Big Data uočen je datke s podacima iz društvei u javnom sektoru. Procjenih mreža te podatke o trannjuje se kako bi potencijalne sakcijama kupaca. Walmart

informacija se u Big Data paradigmi nastoji prikupljati, analizirati i prikazivati u realnom vremenu.

ULAGANJE I POVRAT Big Data prve su počele koristiti visoko tehnološki napredne tvrtke poput Googlea ili Amazona, no ubrzo su i ostale tvrtke u različitim sektorima počele uviđati potencijalnu korist od ulaganja u Big Data tehnologiju. Agencija ABI Research procjenjuje kako će ove godine u svijetu organizacije u Big Data uložiti više od 30 milijardi američkih dolara, a iznos ulaganja će 2018. godine narasti do 114 milijardi dolara. Prema podacima revizorske i konzultantske tvrtke Deloitte, više od 90 posto od 500 najvećih tvrtki www.jatrgovac.hr

je čak preuzeo nekoliko startup tvrtki koje su se bavile Big Data tehnologijama kako bi razvili posebne softverske alate samo za Walmart. Na primjer, razvili su sustav koji prati aktivnost korisnika na društvenim mrežama i koji automatski identificira potrebe za kupnjom te u skladu s time šalje podatke o akcijama, cijenama i sl. Neke od čestih primjena Big Data u maloprodaji su: - Praćenje obrazaca kupnje i sklonosti kupaca određenim proizvodima u realnom vremenu - Ciljano promoviranje i preporučivanje proizvoda u skladu s potrebama pojedinih kupaca - Sprečavanje nestanka zaliha ili prekomjernih viškova na skladištima - Predviđanje fluktuacija na tržištima pojedinih proizvoda - Segmentiranje kupaca, kontaktiranje kupaca kroz kanal koji preferiraju kad se nalaze na određenoj lokaciji s ponudom koja im je baš tada potrebna ili koju žele. Ovo su samo neke od mogućih i korištenih uporaba Big Data paradigme. Neke od njih zvuče jako sofisticirano, a donedavno su bile i izgledale nemogućima. Naravno, niti jedan sustav nije savršen pa tako određeni dio primjerice personaliziranih ponuda budu promašaji, no sustav je ipak bolji od slučajnog pogađanja. Osim toga, tehnologija i rješenja se vremenom usavršavaju. Budućnost je svakako u Big Data usprkos nekima koji tvrde da se radi o prolaznom trendu. Možda će samo postati uobičajen pa se o tome neće puno pričati, ali Big Data stvarno puno obećava, a i uloženo je previše novca da bi završio kao promašaj. Gordan Beraković Stariji istraživač, Ipsos Puls Listopad 2013.

Informacijske tehnologije - oglašavanje na Facebooku Zbog mjerljivosti oglašavanja u svakom trenutku, na Facebooku imamo potpunu kontrolu troškova i onoga što dobivamo za uloženi novac

acebook oglasi danas su jedan od ključnih marketinških alata za uspješno online oglašavanje. U prilog ovoj konstataciji zasigurno ide brojka od preko milijardu korisnika u svijetu, odnosno milijun i 600 tisuća u Hrvatskoj. Na Facebooku se nalaze osobe svih starosnih dobi, od tinejdžera do umirovljenika. Ono što je jedna od njegovih glavnih prednosti je dvosmjerna komunikacija koja korisnicima daje mogućnost da pitaju sve što ih zanima i da pritom, u većini slučajeva, dobiju povratnu informaciju brže nego putem drugih kanala. Druga bitna prednost komunikacije i oglašavanja na Facebooku je izvrsna mogućnost targetiranja. Glavno pitanje

ISPLATIVO

marketinško ulaganje poruka ciljanoj skupini te je u konačnici privući na stranicu da postanu fanovi, počnu komunicirati i s vremenom postanu kupci. Svaki brend, poduzeće ili udruga ima ciljanu skupinu kojoj nudi svoje usluge ili proizvode i na društvenim mrežama želi komunicirati s tom skupinom te zajednicu koju okupi oko svog brenda (na stranici) pretvoriti u kupce. Broj fanova na nekoj stranici ne znači ništa, čak predstavlja i trošak, ako ti fanovi nisu ciljana skupina brenda.

TARGETIRANJE OGLASA Facebook oglasi omogućuju vrlo precizno targetiranje prema demografskim karakteristikama, zemljopisnoj lokaciji, interesima te načinu na koji korisnici Jednom kreirani Facebook pristupaju oglasi mogu se mijenjati i internetu odnosno Facekonstantno prilagođavati booku. Tako oglase mou nastupu na društvenim žemo usmjeriti, primjerice, mrežama je kako na straniosobama ženskog spola, cu privući ciljanu skupinu starosti od 18 do 50 godina, određenog brenda te kako s koje su u braku, imaju djecu njom komunicirati objavate ih zanima kuhanje i vrt, ma. Odgovor je: Facebook a Facebooku pristupaju oglasima! Pomoću njih će se putem iPhonea. U ovom pronaći, targetirati i poslati primjeru želimo im oglaPratite Ja TRGOVAC na društvenim mrežama!

Listopad 2013.

šavati aplikaciju za iPhone namijenjenu ženama koja im omogućava planiranje obroka za cijeli tjedan i cijelu obitelj te ih podsjeća na brigu o biljkama ovisno o godišnjem dobu, količini vode kojom ih treba zalijevati i fazi razvoja u kojoj se nalaze. Prilično precizno targetiranje, zar ne? Dodatni plus za Facebook oglase je njihova jednostavnost. Kratkim tekstom i efektnom sličicom prenosimo poruku, privlačimo ciljanu skupinu na stranicu, promoviramo konkretan proizvod ili uslugu te ih usmjeravamo na određenu web stranicu. Nisu potrebna ulaganja u kreiranje video oglasa, di-

www.facebook.com/jatrgovac

zajniranih bannera ili nešto treće što zahtjeva veće troškove za izradu oglasa. VRSTA, POZICIJA, PLAĆANJE Od vrsta oglasa koje možemo raditi na Facebooku razlikujemo oglase za privlačenje fanova na stranicu, oglase kojima promoviramo određenu objavu sa stranice kojom oglašavamo konkretnu ponudu ili prenosimo konkretnu poruku, oglase kojima promoviramo web stranicu direktnim linkom (oglasom) koji vodi na nju, te oglase kojima promoviramo nagradni natječaj koji organiziramo na Facebooku ili event za naš događaj koji smo kreirali. Možemo birati www.twitter.com/jatrgovac

www.jatrgovac.hr

u Hrvatskoj ima želimo li da se oglasi prikazuju u news feedu korisnika ili sa strane u traci za oglase ili na oba načina, da se prikazuju na mobilnim aparatima ili samo na desktop računalima. Isto tako, oglase možemo napraviti i kao klasične oglase ili kao priče, odnosno da korisnici dobivaju informaciju kako je njihov Facebook

prijatelj nešto napravio (komentirao, lajkao stranicu, ide na određeni event, sudjeluje u nagradnom natječaju) i time Facebook korisnici postaju prenositelji naše poruke – ambasadori brenda. Oglase možemo plaćati po kliku ili po prikazivanju. To je još jedna od opcija koja nam se nudi i omogućava kontrolu troškova. FACEBOOK ALATI Facebook konstantno radi na poboljšanju svojih alata, posebno onih koji nam omogućuju bolje targetiranje i privlačenje ciljane skupine te promocije putem Facebooka. Jedan od takvih alata je i Power editor koji

1,6 milijuna Facebook korisnika

Facebook oglase možemo plaćati po kliku ili po prikazivanju je nastao kao nadogradnja Facebookovom klasičnom oglasnom sučelju. Power editor nudi dodatne mogućnosti pozicioniranja oglasa, kao što je npr. mogućnost izbora hoće li se oglas prikazivati na mobitelima ili samo na računalima, kako smo već prethodno naveli. Dodatne mogućnosti ovog alata odnose se na targetiranje korisnika i ograničavanje budžeta, odnosno definiranje cijene klika ili iznosa koji smo spremni platiti za akciju (npr. za like stranice). Ovo su opcije koje su iznimno značajne za kontrolu troškova. Prilikom definiranja naslova, teksta, pozicioniranja i targetiranja za jedan oglas, možemo odjednom kreirati šest različitih oglasa, odnosno šest oglasa s različitim fotografijama čime zapravo štedimo vrijeme. Kreirajući više oglasa, dajemo Facebooku mogućnost da filtrira najefikasnije. Oni će s vremenom, kako se budu prikazivali i što se više bude klikalo na njih, postati i najjeftiniji. Jednom kreirani oglasi mogu se mijenjati i konstantno prilagođavati. MJERLJIVOST I TROŠKOVI Facebook oglasi su mjerljivo ulaganje. Što to znači? Administrator oglasa na uvid dobiva statističke podatke kao što su: koliko košta like stranice, koliko klik na oglas, koliko će osoba potencijalno vidjeti oglas, koliko je osoba kliknulo na oglas, koliki je prosječan trošak klika na oglas ili lajka stranice..., a budžet se može mijenjati u bilo ko-

jem trenutku. Ovime imamo potpunu kontrolu troškova i onoga što dobivamo za uloženi novac. Prema tome, za Facebook oglase možemo ustvrditi da su jednostavni, precizni i mjerljivi. Međutim, bez obzira na njihovu jednostavnost, oglase treba znati izraditi te im treba posvetiti

vremena. Jednom kreirane oglase treba pratiti i poboljšavati. Bez prethodne edukacije ili angažmana profesionalne agencije, za uspjeh s Facebook oglasima treba više vremena nego nekome tko je educiran ili se profesionalno bavi oglašavanjem na Facebooku. Ana Šunjić Social media marketing manager, Akcija

Primjeri Facebook kampanja

okazat ćemo dva primjera uspješnog oglašavanja na Facebooku koje je radila agencija specijalizirana za marketing na društvenim mrežama Akcija. Primjeri su iz različitih sektora, turizam i zdravstvo. Hotel Park Menadžment Hotela Park u Splitu odlučio je organizirati jazz večeri kako bi upotpunio ponudu hotela i privukao lokalno stanovništvo u restoran. Prva jazz večer koju su organizirali protekla je s manjim brojem posjetitelja, a za drugu večer uprava je odlučila angažirati agenciju za oglašavanje. Tri dana prije te, druge jazz večeri, na službenoj Facebook stranici hotela objavljen je poziv na jazz večer te je promoviran tri dana kroz opciju “Promote”, putem sponsored storyja te preko klasičnih oglasa koji su se prikazivali korisnicima iz Splita i okolice starijima od 25 godina. Jedna od promoviranih slika s pozivom na događaj dostigla je više od 500 lajkova, 70 dijeljenja i 50 komentara uz doseg koji je premašio 70.000 korisnika. Sve je to rezultiralo značajno većim odazivom te je druga jazz večer bila iznimno dobro posjećena. Stomatološka ordinacija dr. Perković Dr. Perković je stomatološke usluge određeno vrijeme promovirao putem Facebooka ali bez ulaganja u oglase. Nakon nekog vremena je shvatio da se mora početi oglašavati ako želi kvalitetnije doseći do ciljane skupine. Uložio je određeni iznos u oglašavanje, a ciljevi su mu bili: • povećati broj korisnika na Facebook stranici ordinacije, • oglasima približiti potencijalnim pacijentima stomatološke usluge na stvarnim primjerima, • stvoriti određenu bazu korisnika s kojima klijent može svakodnevno biti u komunikaciji i odgovarati na njihove upite u stvarnom vremenu, objasniti im svoje usluge i sl. Nakon samo nekoliko dana, promovirana objava dobila je 400 lajkova, tri dijeljenja te više od 80 komentara. Paralelno s objavom, korisnici su u velikom broju postavljali upite i u inbox stranice ordinacije, raspitivali se o cijeni usluge, terminima inicijalnog pregleda, dugotrajnosti procesa i slično. Tijekom perioda od nekoliko mjeseci provođenja oglasne kampanje dr. Perković je ostvario povećanje broja pacijenata od čak 30%.

www.youtube.com/user/jatrgovac

www.jatrgovac.hr

Listopad 2013.

Iz regije Auchan očekuje veliki povrat u Rumunjskoj

uchan u Rumunjskoj očekuje udvostručiti prodaju između 2012. i 2015. godine. Govoreći na otvaranju prvog rebrendiranog Real hipermarketa, generalni direktor Auchan Rumunjska Patrick Espasa je procijenio da će prodaja dosegnuti 2 mili-

jarde eura do 2015. godine zahvaljujući rebrendiranim trgovinama Reala i još dvjema prodavaonicama koje će biti otvorene. Espasa također očekuje da će broj kupaca porasti za 30 posto do kraja 2015. Rebranding i renoviranje 20 Real hipermarketa bit će završeno do ljeta 2014. godine i francusku će kompaniju koštati oko 40 milijuna eura.

UVOZ CIGARETA U SRBIJU

Srbija: O koncentraciji Agrokora i Mercatora odluka do 3. prosinca

akon što je za mišljenje upitala druge trgovce i dobavljače srpska Komisija za zaštitu konkurencije o koncentraciji Agrokora i Mercatora odlučit će do 3. prosinca. Agrokor je početkom listopada srpskoj Agenciji za zaštitu konkurencije dopunio zahtjev te ga, očekivano, najteža bitka očekuje upravo na srpskom tržištu. Iz agencije su pojasnili kako je koncentracija povezana s dva jaka sudionika na srpskom tržištu maloprodaje robe pretežno namijenjene dnevnoj potrošnji, koji su također sudionici na tržištu veleprodaje te robe. Da idu u postupak odlučili su 3. rujna, a rok za donošenje odluke istječe 3. prosinca.

Skuplje cigarete u BiH

•••

Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH trebala bi uskoro donijeti odluku o utvrđivanju posebne i minimalne trošarine na cigarete za 2014., na osnovu koje će cigarete od početka iduće godine biti skuplje mini-

Listopad 2013.

Usuglašene carinske stope

rbijanski ministar Branko Ružić potvrdio je da je vlada Srbije usuglasila carinske stope za uvoz cigareta iz Hrvatske i čitave EU i naglasio kako ta odluka neće staviti Srbiju u degradirajući položaj, već će joj pružiti dodatnu priliku za izvoz. Ružić je objasnio da se koordinacijsko tijelo srbijanske vlade za pristupanje EU odlučilo za prilagođavanje svih 88 tarifnih linija. Dodao je da kvota od 1625 tona ne vrijedi samo za Hrvatsku, već za cijelu EU te da će izvan te kvote potrošnja cigareta iz uvoza biti opterećena carinama po stopi od 57 posto. Riječ je o godišnjoj kvoti od 1625 tona cigareta iz Tvornice duhana Rovinj, za koje se temeljem sporazu-

ma CEFTA plaćala carina samo 15 posto, dok su pri uvozu cigareta iz država EU carine iznosile 57 posto. Ružić je objasnio i da izvoz cigareta iz Srbije u zemlje EU, uključujući i Hrvatsku, neće biti carinski opterećen jer će biti na snazi nulta carinska stopa, što će biti dodatna prilika za srpsko gospodarstvo.

Lidl Slovačka za domaće proizvode

idl u Slovačkoj je objavio detaljnu listu proizvoda lokalnog podrijetla na vratima svih svojih trgovina u toj zemlji. Reakcija je to na publikaciju slovačkog Ministarstva poljoprivrede koje je njemački diskontni lanac svrstalo među trgovce s najnižim udjelom domaćih proizvoda, na ukupno 61. mjesto među svim trgovcima na malo.

Nectar širi kapacitete malno za 0,23 eura (45 feninga) po kutiji. Uz eventualno povećanje cijena proizvođača moguće je da cigarete od iduće godine poskupe i više od tog iznosa.

•••

Nectar će do kraja ove godine preraditi još 30.000 tona raznih sirovina – voća i rajčice, pa će ukupna količina u 2013. iznositi 100.000 tona, izjavio je generalni direktor tvornice “Nectar” Čedo Praška. On

je dodao kako za sljedeću godinu planiraju proširenje kapaciteta, što će dovesti do povećanja ukupne količine sirovina za preradu.

www.jatrgovac.hr

Iz svijeta RESTRUKTURIRANJE PORTFELJA

Nestlé nagovijestio prodaju “loših” brendova Švicarski prehrambeni div Nestlé nagovijestio je početkom listopada da je sve bliže odluci da proda “loše” brendove i poboljša svoj portfelj odustajanjem od tvrtki koje su kroz dulje razdoblje ostvarivale slabe poslovne rezultate. Izvršni direktor Paul Bulcke kazao je ulagačima da Nestlé sastavlja listu poduzeća čije se poslovanje može poboljšati i onih kod kojih to nije slučaj. “Prodat ćemo neke dijelove poslovanja. Želimo poslovati, ne vegetirati”, rekao je Bulcke. “Liste su već sastavljene i sada su na

Cigarete s dodatnim okusima bit će zabranjene u EU

uropski zastupnici su u blažoj varijanti od prijedloga Europske komisije izglasali prijedlog promjene direktive o duhanu na temelju kojeg će o konačnom tekstu zakona razgovarati s državama članicama. Parlament je podržao prijedlog da se na kutije cigareta stavljaju “šokantne fotografije” o štetnim posljedicama pušenja i da upozorenja o štetnosti pušenja trebaju zauzimati 65 posto površine kutije. Zastupnici su zatražili tranzicijsko razdoblje od osam godina za zabranu cigareta s dodatkom mentola, dok bi cigarete s drugim dodatnim okusima trebale biti zabranjene. Nije prošao prijedlog Komisije da se zabrane tanke cigarete.

Unileveru sporiji rast prihoda

nilever grupa priopćila je da u trećem tromjesečju očekuje organski rast u rasponu od 3 do 3,5%, u usporedbi s 5% koliko je iznosio u prvoj polovini godine i u drugom tromjesečju. Kao razlog sporijeg rasta prihoda u Unileveru navode usporavanje tržišta u nastajanju, gdje grupa ostvaruje 57% prihoda. Stoga su osjetljivi na slabiji rast zemalja kao što su Indija i Kina.

SAD: Prihodi od online oglašavanja dosegli 20 mlrd dolara

rihodi od online oglašavanja u SAD-u u prvom polugodištu narasli su na rekordnih 20,1 milijardu dolara. Najveći rast ostvaren je u segmentu mobilnih reklama, od čak 145%, u iznosu od 3 mi-

Diageo: Rast prodaje

•••

Britanski proizvođač alkoholnih pića Diageo povećao je prodaju za 3% u trećem tromjesečju ove godine. Rast prodaje uslijedio je prije svega zahvaljujući rastu aktivnosti na latinoameričkom tržištu, koji je kompenzirao

www.jatrgovac.hr

redu konkretni potezi. Vremenski okvir treba biti mudro definiran, ali svakako ćemo napraviti nešto konkretno”, rekao je Bulcke na prezentaciji za ulagače. Prioritet je upravljanje portfeljom, te strukturna efikasnost i smanjenje kapitalnih ulaganja, naglasio je. Ne imenujući konkretne brendove, Bulcke je kazao da su neki od njih “predugo nastojali izbjeći pozornost, zaobilazeći suradnju na razini grupe”.

lijarde dolara. Impresivan rast ostvarilo je i video oglašavanje na koje je potrošeno 1,3 milijardi dolara. Zanimljivo, 10 najvećih američkih online kompanija ukupno je uzelo čak 70% svih online oglašivačkih dolara. Prihodi Googlea, Yahooa i Binga i drugih tražilica iznosili su 8,7 milijardi dolara, što predstavlja rast od 7% u odnosu na 2012.

TV premijera Kauflanda pad u zapadnoj Europi. Proizvođač čuvenog viskija Johnnie Walker i votke Smirnoff povećao je prodaju za 10,9% u regiji Latinska Amerika-Karibi.

•••

Kaufland je u Njemačkoj lansirao TV kampanju. To je prvi puta u povijesti da je ovaj lanac hipermarketa u vlasništvu Schwarz grupe povukao ovakav marketinški potez. Prvi spotovi fokusiraju

se više na unaprijeđenu sliku tvrtke u javnosti nego na promidžbu cijena proizvoda. Kampanja je inače razvijena u suradnji s agencijom Grabarz & Partner iz Hamburga.

Listopad 2013.

Duhovni menadžment

Mr.sc. Elvira Mlivić Budeš Poslovno učilište Filaks

SUŽIVOT

i suradnički odnosi Od uspješnih ljudi danas se očekuje da budu brzi, fleksibilni, osviješteni, proaktivni, snalažljivi, kreativni i optimistični. Osobe koje znaju pružiti poticaj drugima istinski su pobjednici i kreatori uspješnih međuljudskih odnosa

repuno brzih i nepredvidivih promjena, današnje tržište stvara osjećaj nemoći. Nemogućnost predviđanja trendova i poteškoće u kreiranju učinkovitih poslovnih strategija dodatno pojačavaju nesigurnost svih tržišnih igrača. Uspješno ploviti po ovom uzburkanom moru pravi je izazov i velika prilika za osobni rast i razvoj. U vremenu nezadovoljstva, izazovno je i održavati uspješne međuljudske odnose i podržavati sve zakonitosti uspješnog timskog rada. Razvoj karijere može izgledati kao planinarenje. Ponekad je strmo, ponekad se malo spuštamo, a nekada hodamo ravnim dijelovima uživajući u pogledu. Upravo je takva situacija i u obavljanju svakodnevnih poslovnih aktivnosti. Kao što se u slučaju lošeg vremena penjanje dodatno komplicira, jednako postaje teško kada moramo surađivati s teškim ljudima. Penjanje može biti zabavno i koristiti kondiciji, no teško se penjati svaki dan i to najmanje osam sati. Međutim, ako želimo ići ukorak s promjenama i zahtjevima posla, tržište od

Listopad 2013.

nas traži spremnost za uspon. Skoro je nemoguće ostati na istoj razini. Po potrebi, oni preumorni ili odluče ili su primorani spustiti se. To naravno ovisi o motivaciji, samomotivaciji i unutarnjoj snazi. UZBUDLJIVO RAZDOBLJE Međutim, bez obzira koliko je teško, iz sebe treba izvući najbolje i znati da loša razdoblja prolaze jednako kao i dobra i da samo “uzbudljivo razdoblje” u našem životu daje priliku za učenje i usavršavanje novih poslovnih vještina. Teško je da možemo ostati na starim znanjima, rutini i ponašanju koje je u prošlosti rezultiralo

koristimo novu bazu podataka u našem mozgu za kreiranje svježih i inovativnih ideja i pristupa. Od uspješnih ljudi danas se očekuje da budu brzi, fleksibilni, osviješteni, proaktivni, snalažljivi, kreativni i optimistični. U vremenu kada su nam dostupni skoro svi sadržaji, podaci i znanja, zaista ne bismo trebali tražiti izgovore za osobne neuspjehe. Ljudi se na različite načine nose s promjenama oko nas. Više nije važno što se zapravo dogodilo, važno je koji zaključak ćete vi iz svega izvući i kako ćete situaciju okrenuti u svoju korist. Neki su uvijek spremni na novu utakmicu, netko je na klupi, neki se zagrijavaju… Korisne vještine, pozitivan stav i očekivanje uspjeha daju nam motivaciju da idemo naprijed.

ENTUZIJAZAM PAR EXCELLENCE Za početak, treba promijeniti razmišljanje iz pogrešnog smjera: “Tko je meni ikad nešto pomogao, pohvalio me, učinio uslugu i slično?” u pravi smjer: “Koliko ja pomažem drugima da svoj posao obave najbolje što Korisne vještine, pozitivan stav i Trudim li očekivanje uspjeha daju nam motivaciju mogu? se pomoći kupcima ili poslovnim da idemo naprijed partnerima da uspjehom. Nova tržišna pravila, nove uživaju u suradnji sa mnom? Jesam li situacije, promjena ponašanja suradod nečega odustao da bi druga osoba nika i poslovnih partnera tjera nas da mogla imati koristi? Pomažem li drusvakodnevno učimo nova pravila igre gima da rastu i razvijaju se? Ulažem i prilagođavamo se. Stara znanja poli u sebe kako bih bio bolji suradnik, vezujemo s novim spoznajama i tako kolega, poslovni partner, menadžer www.jatrgovac.hr

loša razdoblja donose i ili poslodavac? Preporučujem li i pohvaljujem kolege?”. Osobe koje znaju pružiti poticaj drugima istinski su pobjednici i kreatori uspješnih međuljudskih odnosa. Svakom čovjeku je potrebna pomoć, ohrabrenje, podrška, pohvala ili zahvala. Kada bismo se potrudili da svakom čovjeku kojeg sretnemo u danu poklonimo nešto od toga, život bi svima bio ljepši, a poslovni odnosi puno ugodniji. Kada bismo to doživjeli kao pokret, tko zna u kojem smjeru bi to odvelo naše društvo? Međutim, čini se da se ljudi češće ponašaju drugačije. Puno poslovnih ljudi vrlo rijetko ili skoro nikada ne pruža podršku ili priznanje drugima. To je šteta jer nikada ne znate kako će riječ pohvale ili podrške utjecati na osobu i kakvo čudo to može pokrenu-

ti u njenom životu. Kada bismo ujutro izašli iz kuće i odlučili da ćemo svakoj osobi s kojom razgovaramo tijekom radnog dana darovati barem smiješak ili najjednostavniji kompliment, sigurno bismo se i sami bolje osjećali. Osjećati se kao istinski pobjednik i kada stvari u životu ne idu najbolje, stvar je dosljednosti i discipline, odnosno čvrste odluke o tome kakvu ulogu želimo imati u tuđim životima. Osoba sa sviješću nadmetanja i dowww.jatrgovac.hr

prilike

minacije stvara konkurentske odnose u svakoj situaciji, smatra da treba biti na oprezu i nikome ne treba vjerovati, želi sve uzeti sebi, često je puna ljutnje

slušamo prigovore, ogovaranja, zlobne komentare, loše primjere. Ponekad se čini da ljudi znaju kako bi riješili političku ili gospodarsku situaciju samo da imaju pet minuta Svakodnevno moramo učiti nova vlasti. Isto tako, svi su za nogomet pravila igre i prilagođavati se tržišnim stručnjaci dok stoje za šankom omiljenog ugostiteljpromjenama skog objekta. Svi znaju i neopisive frustracije. Iz toga proizlakako bi netko drugi trebao izgledati, zi i ogromna količina stresa jer sve te odgajati djecu ili ponašati se u poslu. osjećaje i razmišljanja nije lako podMeđutim, prerijetko prvo pometemo nijeti i s njima živjeti. S druge strane, ispred svog praga. Toliko toga moosoba s kreativnom sviješću, jednožemo raditi na sebi i riješiti sami sa stavno zna da u svakoj situaciji treba sobom da je stvarno šteta trošiti drabiti podrška drugima koji to žele prigocjeno vrijeme na komentiranje tumiti, gleda svijet i odnose kroz prizmu đih aktivnosti. Na tuđe ponašanje ne šireg konteksta i plemenitosti, smiremožemo utjecati. Ostaje nam jedino na je, kreativna, učinkovita i otmjena. da se pobrinemo za sebe i svoje ponašanje jer ono što radimo danas ostavit će posljedice na naše “sutra”. Ono što smo radili jučer je naše “danas”. Nešto znati, a ništa ne poduzimati u svom životu jednako je potpunom neznanju. Informacije pospremljene u memoriju ne koriste ničemu ako ne djelujemo, ako nismo aktivni, ako ne ulažemo svoj trud i energiju u pokretanje i poboljšanje svih aspekata svog života. Kako možemo raditi na sebi? Postoji bezbroj načina, od meditiranja, unutarnjih razgovora, radionica, članaka, časopisa, knjiga i razgovora s konzultantima. Svatko može odabrati način koji mu najviše odgovara, no treba početi odmah. Razmislite zaslužujete li u životu nagrade ili ćete zauvijek ostati komentatori tuđih života dok vaš život prolazi pored vas.

S takvim osjećajima je puno ugodnije živjeti. Kakva osoba želite biti ili što će vas od svega navedenog više privući, odluka je samo na vama! PROMIJENITI SEBE, NE DRUGE Sigurno vam je poznata izreka: “Jučer sam bio pametan, stoga sam želio mijenjati svijet. Danas sam mudar, stoga mijenjam sebe”. Nije dobro u potpunosti ignorirati stvarnost niti zabiti glavu u pijesak, no zaista prečesto

POSTAVLJANJE CILJEVA Uspješni ljudi znaju postavljati ciljeve i često do kraja života ostvare većinu ciljeva na svojoj listi. Jeste li pokušali zapisati svojih 60 ciljeva koje želite ostvariti u sljedeće tri godine? Oni skloni planiranju i ambiciozniji ne mogu stati na brojci 60, dok neki ne mogu nastaviti nakon pet ili šest navoda. Ako nemamo ciljeve ili se zadovoljavamo malim stvarima, vjerojatno će nas to pratiti kroz cijeli život i poslovni razvoj. Neki misle da nije dobro previše očekivati, neki misle da ne zaslužuju, netko će pomisliti da je to pretežak zadatak, dok nekima neće ni biti važno. Često se događa da ljudi imaju naviku preuzimati tuđe ciljeve ili živjeti po tuđim pravilima. Listopad 2013.

Duhovni menadžment Zapitajte se što biste željeli kada ne bi bilo prepreka! Zamislite što bi bilo da vam je zaista stalo! Promislite što bi bilo dobro imati/postići/ostvariti kada bi živjeli u idealnim okolnostima! Dok razmišljate o svojim mogućnostima na ovaj način, sigurno će se iskristalizirati više odgovora pomoću kojih ćete doći do konkretnijih ciljeva i vizije. Uspješni ljudi vide život kao beskrajno polje mogućnosti. Znaju da mogu postići i ostvariti sve što planiraju. Vjeruju da mogu preskočiti sva moguća ograničenja u poslovnom okružju. Često vjeruju i u čuda, a ona se njima i događaju. ODGAĐANJE U PRAKSI Poznajete li ljude koji stalno odlažu i planiraju da će nešto početi u nedefiniranom budućem vremenu? Radeći s klijentima i poslovnim ljudima, u praksi često naiđem na ovaj problem. Kada pitate pojedince kada počinju raditi na odluci koju su donijeli, uvijek je odgovor od ponedjeljka, od jeseni, za par mjeseci. Ne znaju točan datum. Ne znaju točan trenutak. Često ne znaju žele li uopće početi jer unaprijed ne vide sve korake koji vode do cilja. Kada uočite da ste spori i odgađate, sjetite se Lincolnovih riječi: “Oni koji čekaju možda i dočekaju, no samo stvari koje su ostavili oni koji nešto poduzimaju.” Svi uspješni ljudi naginju aktivnostima i kontinuiranom djelovanju. Žele početi odmah! Ne sutra, ni za mjesec dana, niti kada riješe ovo ili ono. Odmah! Ovo ne znači da nije potrebno planirati ili kretati u projekte s nataknutim ružičastim naočalama. S planiranjem i uspješnom pripremom dio zadatka je već obavljen, no ako čovjek ne krene realizirati plan počevši i najsitnijim korakom, plan će ostati samo obično slovo na

Uspješni ljudi vide život kao polje mogućnosti papiru ili beznačajna zamisao u glavi. Ljudi provedu cijeli život ili dobar dio života čekajući da se nešto posloži, da ih netko ili nešto pokrene, čekaju neko nadahnuće, potvrdu od drugih, potvrdu da će sigurno uspjeti ili čekaju da ih netko sufinancira. Nema savršenog vremena da se nešto učini niti certifikata koji vam unaprijed

Listopad 2013.

može dati jamstvo da će stvari teći prema unaprijed definiranoj špranci ili formuli. Upravo iz tog razloga treba početi odmah! Često nas na putu realizacije našeg cilja čekaju i teški trenuci ili možda zadaci koji nam se zaista ne sviđaju. Ukoliko postoji mogućnost te teške stvari treba obaviti odmah ili ih rješavati isti trenutak kada se pojave, a onda naknadno uživati u onim jednostavnijima. Kao što nitko za nas ne može početi vježbati trbušnjake, tako nitko beskrajno za nas neće ni započeti realizaciju našeg cilja niti za nas ostvariti naše želje i snove. Ako malo zastanemo i osvrnemo se, možemo u miru sagledati kako svakodnevno doživljavamo poslovne obveze i uživamo li u svakom koraku svog poslovnog puta. Ako se radi s čarolijom, ne iščekujemo blagdane, godišnji odmor ili slobodne dane. Ako svaki dan uživamo u poslovnom putu i ako se svaki dan trudimo dati nešto više

bez obzira na ljude i situaciju oko nas, pokrenut ćemo val optimizma koji će motivirati i inspirirati druge da čine isto. Nažalost, ljudi vjeruju da je teško govoriti o inspiraciji, preokretu, zadovoljstvu životom, a svjesni smo situacije u društvu oko nas. Obzirom da jest tako, vjerujem da ni nemamo izbora. Ako nam je loše, možemo ići prema naprijed ili ostati tu gdje jesmo. Kada nemate što izgubiti, vrijedi se potruditi i pokušati napraviti nešto bolje životne uvjete za sebe. Svojim ponašanjem, stavovima, razmišljanjima i namjerama utječemo na ljude oko nas. Ne možemo promijeniti makro okružje, niti uspostaviti ravnotežu u cijelom svemiru, ali svi to možemo učiniti prvo u sebi, a onda u svojim obiteljima i u društvu naših prijatelja. Pronađite vrijeme za dobre ljude, koji u vama potiču pozitivne emocije, za ljude koje imaju dobre namjere i veliko srce. Ako se bolje osvrnemo, naći ćemo ih zaista puno i u kompeticiji sklonom poslovnom svijetu. www.jatrgovac.hr

Voditelji nabave Event manageri Konzultanti Product manageri Gospodarske komore Proizvođači Voditelji razvoja Trgovci Direktori prodaje IT manageri

Komercijalisti PR agencije Članovi uprave Media planeri Trade marketing manageriAsistenti marketinga Savjetnici Voditelji programa Account manageri Poslovođe Area manageri Voditelji kategorije Kreativni direktori Direktori marketinga

Distributeri

Regionalni voditelji Direktori financija

Voditelji klučnih kupaca Vlasnici trgovina Izvršni direktori Promotori

BTL agencije

Rukovoditelji izvoza

Trgovačke udruge

Svi čitaju Marketinške agencije

Direktori nabave

Analitičari Voditelji odnosa s kupcima

Project manageri

Članovi nadzornog odbora

Brand manageri Country manageri Istraživačke agencije www.jatrgovac.hr

Voditelji logistike Uvoznici

HR manageri

Voditelji merchandisinga

PR manageri

Potrošači Listopad 2013.

Novo na polici Promotivno pakiranje Dr. Oetker pudinga

r. Oetker Original puding najpoznatiji je puding sa 120 godina tradicije. Prvi je praškasti puding kojeg su koristile domaćice na našim prostorima. Zato je Dr. Oetker za ovo predstojeće razdoblje darivanja pripremio promotivno pakiranje u kojem je jedan puding GRATIS! Dr. Oetker Original Puding 3+1 gratis, s okusom vanilije ili čokolade, savršena je kombinacija i najslađi poklon za sve potrošače. Iskoristite promotivnu ponudu Dr. Oetker Original Pudinga 3+1 gratis i povećajte atraktivnost ovog segmenta na svom prodajnom mjestu. Logističke informacije: Puding vanilija 3+1, 152 g, EAN 5997381341936; Puding čokolada 3+1, 196 g, EAN 5997381341943. Transportno pakiranje: 8 kom/kart, 198 kart/pal.

Podravka dječje juhe i Talianetta

ri Podravka juhe i dvije Talianette proizvodi su blagog okusa prilagođenog djeci. Podravka juhica pričalica je bistra pileća juha iznimno bogata tjesteninom u obliku svih slova abecede koja potiču djecu na igru “slovkanja” i čini obrok zabavnijim. Podravka juhica zvjezdica je bogata povrtna juha koja nudi povrće sjedinjeno sa sitnom tjesteninom u obliku zvjezdica. Podravka juhica okruglica je vesela, lagana juha blagog povrtnog okusa sa zelenim i narančastim gris okruglicama. Talianetta špageti mljacketi su

pripremljene od kvalitetnih špageta u karakterističnom umaku od rajčice, goveđeg mesa, povrća te mirisnih mediteranskih začina. Talianetta tjestenina smazolina je jelo pripremljeno od spiralne tjestenine u kremastom i hranjivom umaku od sira s odabranim začinima. Marketinška podrška: TV (spot 30” i 15”), tisak, radio, internet, oglašavanje na prodajnim mjestima i dr. Proizvođač: Podravka d.d, Ante Starčevića 32, Koprivnica. Besplatni telefon: 0800 08 08. Web stranica: www.podravka.com.

Francuska linija za njegu kože Mixa u Hrvatskoj

enomirana francuska robna marka za njegu kože Mixa od ovog je mjeseca dostupna i na hrvatskom tržištu. Cjelokupna linija od 26 proizvoda lansiranih ekskluzivno u Bipa drogerijama sadrži proizvode za čišćenje i njegu lica, njegu tijela i proizvode za bebe. Riječ je o brendu koji je lansiran davne 1924. godine, a danas je prepoznat kao stručnjak za osjetljivu kožu. Ključna godina u Mixinoj povijesti je 1962. kada nastaje krema za ruke s alantoinom od kada počinje veliki uspjeh na francuskom tržištu. Godina 1997. donijela je povijesni proizvod za njegu suhe kože tijela, mlijeko s lipidima, a 2004. jedan od najuspješnijih hidratantnih proizvoda za njegu osjetljive kože lica.

PREPORUKA

Dr. Oetker Mini dekori za kolače

z već postojeći asortiman Dr. Oetker dekora predstavljena je i nova linija Dr. Oetker “mini” dekori. Mini ambalaža pobrinut će se da svatko za svoje slastice ima spremne različite dekore kod kuće. Tri su osnovna mini dekora: Srebrne perle, Mix zvjezdice i Mix perle. Svojom malom i atraktivnom ambalažom te pristupačnom cijenom sigurno će osigurati dodatni promet i veću obrtajnost na polici. Ulistajte

Listopad 2013.

ove nove dekore na vrijeme i povećajte atraktivnost asortimana. Logističke informacije: Srebrne perle soft - 10 g, EAN 5907707055157; Mix perle soft - 10 g, EAN 5907707055164; Mix zvjezdice - 10 g, EAN 5907707055171; 25 kom/kart, 390 kart/pal. Uvoznik: Dr. Oetker d.o.o., Josipa Lončara 9a, Zagreb. Tel./fax: +3851/3438299, +3851/3496-391. Web stranica: www.oetker.hr.

www.jatrgovac.hr

Dva nova proizvoda u ponudi vina J.P. Chenet

vrtka Valentić d.o.o. iz Sesveta, koja se bavi uvozom i distribucijom alkoholnih pića i vina, kao zastupnik tvrtke J.P. Chenet iz Francuske, ove će godine po prvi puta na Hrvatsko tržište plasirati dva proizvoda iz portfelja ovog renomiranog Francuskog proizvođača, a to su: MAGNUM (pakiranje od 1,5 litre) i ICE EDITION. “Ukazana nam je čast da uz još nekoliko Europskih država budemo jedni od prvih distributera koji će u svom prodajnom programu imati ograničenu seriju ICE EDITION-a, a također po prvi puta na Hrvatsko tržište dolazi i MAGNUM

Jamnica Ice Tea postaje Jana Ice Tea

rirodna mineralna voda Jana postala je baza za ledene čajeve te se Jamnica ledeni čajevi od listopada proizvode pod robnom markom Jana, a u skladu s tim redizajnirana je i ambalaža. Jana ledeni čajevi proizvode se na bazi prirodne mineralne vode Jane na najsuvremenijim aseptičkim linijama, bez konzervansa i umjetnih bojila u tri okusa: breskva, šumsko voće i limun.

pakiranje koje će za ovu priliku biti i posebno upakirano. Do sada smo u Hrvatskoj mogli pronaći nekoliko vrsta vina i pjenušaca od ovog proizvođača ali nakon više od 20 godina, po prvi puta imamo iskorak uz dva potpuno nova proizvoda koji se pojavljuju rekli bismo u idealno vrijeme kako bi osvježili ponudu vinskih proizvoda u predstojećem blagdanskom ozračju”, poručuju iz tvrtke Valentić. Ovi će se proizvodi moći pronaći u svim boljim trgovačkim centrima i vinskim kućama u Hrvatskoj po izuzetno prihvatljivim cijenama.

Nivea Original Men Losion nakon brijanja

ovost u liniji Nivea Original je losion nakon brijanja koji svojom novom formulom s aloe verom vraća koži vlagu te joj pruža zaštitu i ugodan osjećaj. Novi losion poslije brijanja Nivea Men Original učinkovito ublažava nadraženost kože koja nastaje uslijed svakodnevnog brijanja. Aktivno održava vlažnost kože, štiti je i sprječava njeno isušivanje. Ugodnog je mirisa te pruža originalni način za obnavljanje kože nakon brijanja. Sadrži osvježavajuću formulu s vitaminom E, aktivnim sastojcima za hidrataciju kože i aloe veru. Preporučena maloprodajna cijena: 45,50 kn.

Robusne, brze i fleksibilne

Trgovačke vage sa izračunom cijene bRite Za više informacija www.mt.com

Mettler-Toledo d.o.o., Mandlova 3, HR-10000 Zagreb, Tel 01 2958 130

Izlog

Pomažemo Vam prodati više! - Potpuna kontrola prodajnog mjesta (od skladišta do police) - Distribucija promotivnog materijala (skladištenje, komisioniranje, postava) - Istraživanje tržišta (cijene, udjeli, konkurencija) - Napredan sustav izvještavanja s terena - sažete informacije za rukovodeće osoblje u roku do 12 sati

FAX to E-Mail Zamislite da možete koristiti faks na način na koji koristite e-mail. Korištenjem naše web faks usluge vaša korespondencija zasigurno će postati mnogo praktičnija, ne treba vam nikakav dodatan uređaj, a troškovi su bitno manji.

Mi smo specijalisti posvećeni rastu Vašeg prometa i jedina kompanija na tržištu koja ugovorom jamči ključne pokazatelje rezultata

Vrijeme je za online fax uz Fax.hr

Maloprodajni servisi za savjetovanje i usluge d.o.o.

40% uštede na godišnjoj pretplati za pakete Start ili Business

mail: info@maloprodajni-servisi.hr www.maloprodajni-servisi.hr

ŽELITE PRIMATI JA TRGOVAC MAGAZIN? Ja TRGOVAC magazin, najbolji izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje, besplatno se dostavlja na ime ključnih ljudi sektora (trgovci, proizvođači, distributeri robom široke potrošnje, gospodarske udruge i komore). Želite li besplatno primati svoj primjerak, a djelatna ste osoba navedenih sektora, pošaljite nam sljedeće podatke poštom, na mail ili fax:

Ime i prezime: Poduzeće: Adresa: Poštanski broj: Telefon/mobitel: Mail: Funkcija: Redakcija Ja TRGOVAC, KunaPak d.o.o. Iica 1a, 10 000 Zagreb Tel: +385 1 559 5056, fax: +385 1 555 2598 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr

Djelatnost: Nakon zaprimanja i provjere vaših podataka, naša služba pretplate javit će vam ispunjavate li uvjete za svoj besplatni primjerak.

Novo u ponudi : a j n a v a š a l g o g o vanjsk HEAD ON BOARD ma grada Zagreba.

outdoor lokacija m iji tn n e kv re jf a n a 2 metra, likom formatu n Budite prisutni u ve Ponuda od 170 panoa, dimenzija 6 X a. ručja grada Zagreb d o p g vo ta či ka ja vožn na ukupno 22 nad

, h i l a t s o d e r p s i e t i Bud ! N O D A E H budite

FRKA PLUS d.o.o. - Oglašavanje velikog formata Desinička 10, 10 000 Zagreb, Hrvatska Tel: 01/3643-799, Fax: 01/3643-794, E-mail:info@frkaplus.hr www.frkaplus.hr