MOLLER-MAERSK OČEKUJE SLABIJU POTRAŽNJU U 2023.

Danska tvrtka za kontejnerski prijevoz Moller-Maersk najavila je znatno slabije poslovne rezultate u ovoj godini zbog očekivane slabije potražnje u uvjetima posustajanja svjetskog gospodarstva. U prve dvije godine pandemije Maersku su na ruku išle visoke vozarine u okruženju snažne potražnje za potrošačkom robom koja je ispraznila zalihe proizvođača i opteretila kapacitete prijevoznika, podupirući globalnu trgovinu. U 2022. gospodarska je aktivnost usporila, problemi u nabavi postupno

Carlsberg Sweden Pokre E Elektri Nu Flotu

Carlsberg Sweden pokrenuo je svoju prvu električnu flotu za prijevoz robe iz svojih skladišta, priopćila je danska pivovara. Tvrtka je pokrenula električni transport između svoje pivovare u švedskom Falkenbergu i vanjskog skladišta koje se nalazi na E6, koje je od pivovare udaljeno manje od 10 kilometara. Ulaganje je u skladu s ciljem Carlsberg Sweden da stvori logistički lanac bez fosilnih goriva i za 80 tona smanji emisiju ugljičnog dioksida godišnje. Uvođenje električnih vozila su ublaženi, a kompanije su počele gomilati zalihe i to je zakočilo trgovinu i pritisnulo vozarine, koje su u četvrtom tromjesečju bile za četvrtinu niže nego u prethodna tri mjeseca, tumači Maersk. U ovoj godini danska kompanija očekuje pad globalne potražnje za kontejnerskim prijevozom za 2,5 posto. “Situacija na tržištu pomorskog prijevoza trenutno je loša. Vozarine su se stabilizirale na nižoj razini koja za nas nije katastrofalna”, naglasio je izvršni direktor Vincent Clerc, dodavši ipak da će se fokusirati na smanjenje troškova. također će omogućiti Carlsberg Sweden da smanji svoj godišnji ugljični otisak za 93% u usporedbi s prethodnim dizelskim prijevozima na ruti.

Pandemijska iskustva sve više potiču razmišljanja o dizajnu uredskih prostora

Pandemija iz koje se polako vraćamo u “normalu”, uvelike je promijenila naše životne i radne navike. Sada sve više napuštamo rad od kuće i vraćamo se u urede. Većini je nedostajao timski rad, sastanci uživo, druženje i razgovori s kolegama. Ipak, uredske prostore više ne doživljavamo “zdravo za gotovo”. Pandemijska iskustva sve više potiču promišljanja o dizajnu uredskog prostora i o tome kako ih učiniti produktivnijom i ugodnijom radnom okolinom.

“Dizajn ureda postao je važniji no ikada, to je prostor koji treba potaknuti produktivnost, ali i imati sve elemente kako bi se u njemu dobro osjećali. Želimo da naš ured savršeno predstavlja naš brend, da je ugodan poslovnim partnerima koji nas posjećuju i atraktivan sadašnjim i potencijalnim zaposlenicima”, ističe Anamaria Burazin Eškinja, voditeljica Sobočan dizajn studija.

Početci razmišljanja o svim važnim aspektima oblikovanja ureda nisu novi, kaže Anamaria te dodaje kako se o tome razmišljalo još i početkom 20. stoljeća kad je Frank Lloyd Wright projektirao upravnu zgradu tvrtke Larkin u Buffalu koja se bavila proizvodnjom sapuna. U njoj je revolucionarno predstavio središnji ured kao veliki open space visine kao i sama zgrada od pet katova, koji prirodno svjetlo dobiva preko ostakljenog stropa, s namještajem koji je dizajniran modularno i rasklopivo te centralnim sustavom grijanja i hlađenja.

DOBROBITI UREDA

Mnoga istraživanja pokazuju da osim financijskih uvjeta i benefita koje zaposlenici imaju, fizičko radno mjesto također utječe na njihovu produktivnost i motivaciju.

“Pritom je važno uzeti o obzir više detalja poput osvjetljenja ureda, prozračnosti, temperature, sadržaja, ergonomski oblikovanog namještaja i drugih elemenata. Ukupna atmosfera prostora utječe na produktivnost, ali i zadovoljstvo zaposlenika”, pojašnjava Anamaria.

KOMUNIKACIJA UNUTAR UREDA - FIZIČKA I APSTRAKTNA

Danas se sve češće vode rasprave o tome trebaju li zaposlenici u većoj mjeri biti zajedno, u open space prostorima, ili je za njihovu produktivnost ipak bolje da imaju kutak samo za sebe.

“Ne postoji recept koji će reći open space je dobar ili loš. Važno je prostor prilagoditi potrebama svake pojedine tvrtke i djelatnosti kojom se bavi. Zato je važno da dizajner najprije dobro upozna klijenta kako bi dobio kvalitetne inpute za daljnje osmišljavanje koncepta uredskih prostora”, kaže Anamaria.

Veličina tima i broj zaposlenika također uvelike određuje koncepciju ureda, prije svega zbog nužne komunikacije i suradnje timova.

“Za veće urede i veće timove treba promisliti što će potaknuti zaposlenike da se dignu sa svog stola i odu do drugog dijela ureda gdje će susresti i razgovarati s kolegama s kojima nisu nužno u istom odjelu po opisu posla. Jako je važno spriječiti stvaranje ‘izoliranih’ grupa zaposlenika. To nije dobro niti za radnu atmosferu niti za produktivnost tvrtke”, naglašava Anamaria.

ODRŽIVOST U UREDIMA

Danas gotovo da i nema tvrtke koja u svoje poslovne strategije ne ugrađuje politike održivosti koje su iznimno važne s aspekta konkurentnosti na tržištu. Klijenti, kupci, korisnici usluga danas su sve osvješteniji te svoje povjerenje sve više daju tvrtkama koje “misle zeleno”.

“Koliko god uredi i uredski namještaj može biti projektiran ‘zeleno’ i izrađen od materijala koji dolaze samo od provjerenih dobavljača, toliko je važno i da poslovne politike i procedure budu definirane na način da se pametno i savjesno upravlja resursima, od malih detalja kao što su printanje i potrošnja papira, do racionalnog trošenja energije, rasvjete, grijanja i hlađenja, ali i do načina prijevoza te odabira partnera i dobavljača. Često se biofilni dizajn interijera koristi kao lažni dojam zelenog poslovanja. Ako imaš biljke u uredu ne znači da posluješ zeleno. Zato su važne ukupne održive politike poslovanja”, kaže Anamaria te dodaje kako u Sobočanu posebnu pažnju posvećuju održivosti kako bi bili što efikasniji i u korak s trendovima te modernizaciji proizvodnih procesa uz uspješno povlačenje sredstava iz fondova Europske unije.

Što se tiče održivosti samog namještaja, uz materijal od kojeg je izrađen, važan je i njegov dizajn.

“Kod dizajniranja namještaja važno je ‘predvidjeti’ način na koji se nakon određenog vremena može nadograditi, presložiti i reorganizirati ovisno o povećanju ili smanjenju tima, ali i reorganizaciji prostora”, pojašnjava Anamaria.

VANJSKI SADRŽAJI KAO POTICAJ KREATIVNOSTI, ALI I

ZDRAVIJEG RADNOG OKRUŽENJA

Mnoge tvrtke danas traže uredske prostore koji, uz atraktivan interijer, imaju i razne vanjske sadržaje, koji omogućuju druženje i sastanke tima na svježem zraku.

“Većina poslodavaca danas brine o zadovoljstvu zaposlenika i zdravoj radnoj okolini. Sve više ureda uz svoje poslovne prostore koristi i terase ili vrtove. Na taj način zaposlenicima se omogućuje prirodno osvjetljenje, svježi zrak i prostor za šetnju u kojem mogu ‘razbistriti um’ ili kreativno promišljati s kolegama. Uz to, vanjski prostori, pažljivo osmišljeni i uređeni svakako pridonose i atraktivnosti samog ureda”, zaključuje Anamaria.