Ja TRGOVAC magazin – srpanj/kolovoz 2014. by Ja TRGOVAC

Broj 37 | Srp/Kol 2014.

e m co ia... t a Cro Sektorska analiza Hrana i piće

U fokusu Video oglasi

Zimnica

Zabava za čitavu obitelj

Ljetna kulinarska razbibriga i rade za Vas“ Namazi:

c l We

C o t

„Kreativci koji

e m co ia... t a Cro

i rade za Vasâ&#x20AC;&#x153;

Broj 37 | Srp/Kol 2014.

THE MOST INFLUENTAL INTERNATIONAL 5TH FMCG, RETAIL & AGRIBUSINESS ARENA WILL BE HELD IN NOVEMBER

BOOK YOUR TIME!

5 FMCG, Retail & Agribusiness Arena 2014 th

16th to18th November, 2014 hotel Dubrovnik Palace in Dubrovnik The 5th FMCG, Retail & Agribusiness Arena 2014 is an ideal opportunity to meet the representatives of the companies and top decision makers from private and public sector and investors from 7 regions in one place in only 3 days! EARLY BIRD OFFER 15% lower price VALID TILL 15th August 2014 In the conference will participate representatives of the companies from South-Eastern Europe, Central and Eastern Europe, Commonwealth and Independent States, European Union, Russia, North Africa and Middle East. In 5th FMCG, Retail & Agribusiness Arena 2014 you can hear about priorities and financial programmes of the EBRD,

exchange experience and new technologies through various examples in practice / hot spot tables / workshops and find partners for business co-operation in mentioned regions. More information on this and other conferences which are coming soon can be seen on www.infoarena.biz. Have questions? Contact us! vanja.kokanovic@infoarena.biz Join us this year in the 5th FMCG, Retail & Agribusiness Arena 2014!!! Your Infoarena team

www.infoarena.hr | tel: +385 1 6431 454 | fax: +385 1 557 1851 | e-mail: konferencije@infoarena.hr

Uvodnik

Maroje Sabljić glavni urednik

Niti smo lijeni, niti nesposobni

ito, korupcija, nelikvidnost, nezaposlenost, neproduktivnost, nekompetentnost, stvari su koje nas konstantno okružuju i o kojima stalno slušamo. Stagnacija, damping, recesija, deflacija... čini se da crnilu nema kraja. Mada, barem kada listam stranice našeg magazina, odnosno osvrnem se na aktivnosti u ovoj industriji u posljednjih nekoliko godina, stvari se uopće ne doimaju toliko negativnima. Usprkos izrazito teškoj gospodarskoj situaciji, kroničnom

“U ovoj branši, siguran sam, to se dokazuje iz mjeseca u mjesec”

uzimati zdravo za gotovo, već su to teme koje bi valjalo češće isticati za razliku od ranije navedenih, negativnih, od kojih smo se već dobrano umorili. Znam da mi dobro radimo svoj posao te kvalitetno i slikovito prezentiramo stanje u branši te bez obzira na ove krizne uvjete uvijek izvlačimo maksimum, u što ćete se imati priliku uvjeriti i u ovom izdanju. No, te svijetle priče i primjeri ipak su plod vašeg profesionalnog i odgovornog rada. Suprotno od onoga kako nas se stalno pokušava kolektivno etiketirati: Hrvati nisu lijeni, niti nesposobni. U ovoj branši, siguran sam, to se dokazuje iz mjeseca u mjesec. Zato u mjesecu koji slijedi želim nam svima ugodan i dobro zasluženi ljetni godišnji odmor.

nedostatku novca i padu kupovne moći, konstantno se nešto trguje, netko nekoga kupuje, prodaje, pokreće, nešto se ipak radi i proizvodi. Hrvatska je tvrtka najveći trgovac u regiji, određeni proizvođači među vodećih sto u svijetu u svojoj industriji, drugi su pak najveći regionalni izvoznici - to definitivno nisu rezultati koje bi trebali

maroje@jatrgovac.hr

IMPRESSUM ISSN 1847-9987 / Godina 4 / Broj 37 / Besplatni primjerak GLAVNI UREDNIK: Maroje Sabljić IZVRŠNI UREDNIK: Goran Pavlović AUTORI I SURADNICI: Ines Skender, Ja TRGOVAC Ines Kovačić, PressCLIPPING Kristijan Hobolić, EY Ivana Rašić Bakarić, Ekonomski institut Boris Vulić, Erste Group Procurement Milanka Ćorić, AC Nielsen Mladen Kožić, GfK

www.jatrgovac.hr

AGB Nielsen Media Research Domagoj Davidović, Jasno & Glasno Karla Kovač, Ipsos Puls Ivica Ivančić, Maloprodajni servisi Melani Cipot, Focus Marko Havaši, Focus GRAFIČKI UREDNIK: Miroslav Šiptar FOTOGRAFIJE: Goran Katić, Dreamstime PRIJEVOD: Marijana Pasarić

PRODAJA I MARKETING: Ivana Grubešić, Vedran Škorić telefon: 01/559 5057 e-mail: prodaja@jatrgovac.hr

NAKLADA: 8.080 primjeraka

TISAK: GZH d.o.o. Radnička cesta 210, 10 000 Zagreb IZDAVAČ: KunaPak d.o.o. Ilica 1a, 10 000 Zagreb telefon: 01/559 5056 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr

Digitalno izdanje magazina dostupno je na: www.jatrgovac.hr

Srpanj - Kolovoz 2014.

Sadržaj 8

| VIJESTI

Završen proces kupnje Mercatora

| DRUŠTVENO ODGOVORNO

POSLOVANJE Izgradnja parka za pse u Zagrebu

| PROMOCIJE

Podravka predstavila novi Web

| MEDIJSKI BAROMETAR

Kupnja Mercatora u centru pažnje

| SPAJANJA I PREUZIMANJA

Rast aktivnosti nije zaobišao ni Hrvatsku

| SEKTORSKA ANALIZA

Hrana i piće

| INTERVJU: MILJENKO VAIĆ

Nestlé Adriatic

| UNAPREĐENJE PRODAJE

Pozicioniranje kao bitan element

| NAMAZI

Nešto malo tanji sloj

Vijesti Atlantic Grupa želi preuzeti Kanaan

DUGO OČEKIVA

tlantic Grupa je objavila da je s tvrtkom Kanaan iz Donjeg Miholjca ugovorila stratešku suradnju na uslužnoj proizvodnji asortimana slanog snacka te započela proces dubinskog snimanja kompanije s mogućnošću vlasničkog preuzimanja. U okviru strateškog poslovnog područja Slatko i slano, s novom robnom markom Chipsos, Atlantic širi asortiman slanog snacka paletom čips proizvoda. Uz ugovorenu uslužnu proizvodnju čipsa, u procesu dubinskog snimanja razmatraju se mogućnosti vlasničkog povezivanja Atlantic Grupe i Kanaana, odnosno preuzimanja većinskog udjela u vlasništvu te tvrtke. Atlantic Grupa je s kompanijom Soko Štark vodeći regionalni proizvođač flipsa sa širim asortimanom slanog snacka. Osnovna djelatnost tvrtke Kanaan su proizvodnja i promet čipsa (61 posto), ekstrudiranih proizvoda (37 posto) i kukuruznih kokica (2 posto).

| NEPOZNATO O POZNATOM

Od male trgovine do globalne franšize

| INTERVJU: DAVID FLAM

TDR

Agrokor za

| TV OGLAŠAVANJE

Kruha i igara

| PRIMIJETILI SMO…

Pogledaj pa gledaj

oncern Agrokor 27. lipnja 2014. uspješno je zaključio proces kupnje većinskog udjela Poslovnog sistema Mercator i postao njegovim većinskim vlasnikom. Ukupna vrijednost transakcije je 544 milijuna eura, od čega su 324 milijuna eura za stjecanje stopostotnog vlasništva,

| ZAČINSKE MJEŠAVINE

Po začinu se jelo poznaje

| IZVJEŠTAJ S TERENA

Dobar dojam ključ je dobre prodaje

| ZIMNICA

Zabava za čitavu obitelj

| IZ REGIJE

Rast TDR-a na svim tržištima regije

| IZ SVIJETA

Reynolds kupuje Lorillard

| ŠTO JEDEMO...

Govedina - Ugodna oku, radosna nepcu

| JA TRGOVAC

| LEAFLET REPORT

Mini market Ana Informacija iz prve ruke

70 74 8

| NOVO NA POLICI | IZLOG

Srpanj - Kolovoz 2014.

Todorić: Mercator će biti najuspješnija tvrtka u regiji

lasnik i direktor koncerna Agrokor Ivica Todorić izjavio je da će od Mercatora napraviti najuspješniju tvrtku u regiji te da je njezino spajanje s Agrokorom potez koji će donijeti korist potrošačima u Sloveniji i regiji. “Trgovci u regiji su premali, bez udruživanja ne možemo konkurirati globalnim igračima. Mercator će vrlo brzo postati najjača i najuspješnija trgovačka tvrtka u regiji, a što je najvažnije, njegovi će ga potrošači voljeti”, rekao je Todorić te dodao kako otpuštanja u Mercatoru neće biti.

www.jatrgovac.hr

ANA VIJEST

avršio proces kupnje Mercatora 200 milijuna eura za smanjenje financijskih obaveza Mercatora, a 20 milijuna eura za operativno financiranje tekućeg poslovanja Mercatora. Na osnovu ugovora, koji je Agrokor 14. lipnja potpisao s vlasničkim konzorcijem od 12 prodavatelja o kupnji 53,12% dionica Poslovnog sistema Mercator,

te na osnovu kasnijih aranžmana s bankama – vlasnicama Mercatora, Agrokor je u cilju preuzimanja većinskog vlasništva platio većinski paket dionica. Završnom preuzimanju prethodio je i Ugovorom predviđeni sporazum s bankama o reprogramiranju duga Mercatora u visini od jedne

milijarde eura, kao i suglasnost regulatornih tijela u državama u kojima djeluju Mercator i Agrokor. Zajedno, dvije kompanije će ostvarivati gotovo sedam milijardi eura godišnjeg prihoda, zapošljavati više od 64.000 ljudi te biti vodeća tvrtka u sektoru maloprodaje i proizvodnje hrane u regiji i šire.

Podravka ugovorila kredit od 73,4 milijuna eura

odravka je početkom srpnja s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) te tri komercijalne banke (Erste Group Bank AG, Raiffeisen Bank International AG i Unicredit Bank Austria AG) sklopila sindicirani ugovor o kreditiranju u iznosu od 73,4 milijuna eura. Putem ovog ugovora Podravka planira refinancirati postojeće kreditne obveze uz znatno nižu kamatnu stopu te prolongirane rokove dospijeća. EBRD će kao aranžer sindikata sudjelovati s 30 milijuna eura vlastitih sredstava, dok će 43,4 milijuna eura doći od ostalih banaka u sindikatu.

www.jatrgovac.hr

Srpanj - Kolovoz 2014.

Vijesti Zvijezda, Jamnica i PIK Vinkovci preuzeli jamstva za kredite Agrokora

KARIJERE Luka Burilović izabran za predsjednika ICC-a

redsjednik HGK Luka Burilović izabran je za novog predsjednika ICC Hrvatska na 4. sjednici skupštine Nacionalnog odbora Međunarodne trgovačke komore – ICC Hrvatska. Za potpredsjednike su izabrani Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka, i Leo Andreis, član Upravnog i Izvršnog odbora Hrvatske odvjetničke komore. “Glavni ciljevi Nacionalnog odbora bit će usmjereni na privlačenje novih članica, organizaciju seminara, a sve u cilju edukacije hrvatske poslovne zajednice i pronalaženju svjetskih iskustava i globalnih standarda međunarodnog poslovanja”, rekao je Burilović povodom imenovanja. Nacionalni odbor Međunarodne trgovačke komore – ICC Hrvatska osnovan je 2003. godine, a suosnivači su Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska odvjetnička komora, Hrvatska udruga banaka i Hrvatska obrtnička komora. Odbor broji 50-ak članova iz redova hrvatske poslovne i akademske zajednice, profesionalnih udruga te državnih tijela i regulatora, a članstvo je dobrovoljno.

ompanije iz koncerna Agrokor – Zvijezda, Jamnica i PIK Vinkovci – preuzele su jamstva za kredite Agrokora s austrijskom bankom VTB i francuskom BNP Paribas. Agrokor je s VTB bankom sklopio ugovor o kreditu u iznosu od 210 milijuna eura, a glavnica je podijeljena u tri tranše, od kojih je jedna u iznosu od 90 milijuna, a preostale dvije u iznosu od po 60 milijuna eura. Dodatkom ugovora o kreditu kod BNP Paribas banke iz travnja ove godine, iznos glavnice tog kredita

povećan je s 50 milijuna na 100 milijuna eura. Prema ugovoru, 50 milijuna eura Agrokor će vratiti do polovine listopada ove, a preostalih 50 milijuna do listopada iduće godine.

PricewaterhouseCoopers povjerenik za Agrokor/Mercator

vrtka PricewaterhouseCoopers povjerenik je za Agrokor/ Mercator, a taj će povjerenik obavljati poslove praćenja provedbe mjera sudionika koncentracije i izvještavati Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) o ispunjenju tih mjera i uvjeta. Agencija je 24. ožujka ocijenila uvjetno dopuštenom koncentraciju koncerna Agrokor i slovenskog trgovačkog lanca Mercator te je prihvatila mjere i uvjete Agrokora, a koje su sudionici koncentra-

cije dužni ispuniti kako bi se otklonili negativni učinci te koncentracije na tržišno natjecanje u rokovima utvrđenim za njihovo ispunjenje. Agrokor je prijedlog mjera u više navrata modificirao i dopunjavao da bi, konačno, prijedlog od 25. veljače 2014. Agencija ocijenila realnim i dostatnim za uklanjanje negativnih učinaka koncentracije. Agrokor se tako obvezao na području Hrvatske dezinvestirati ukupno 96 prodavaonica iz kombinirane mreže Konzuma i Mercatora.

U svibnju najveći pad potrošnje u više od godinu dana

Hrvatskoj je u svibnju promet u trgovini na malo realno pao za 1,8 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je najoštriji pad potrošnje u više od godinu dana. To je, prema kalendarski prilagođenim podacima, i prvi pad potrošnje nakon četiri pozitivna mjeseca. Naime, nakon blagog, 0,2-postotnog

Srpanj - Kolovoz 2014.

rasta u siječnju, potom stagnacije u veljači, u ožujku je promet u trgovini na malo porastao za 1,3, a u travnju za 0,3 posto na godišnjoj razini. Prema izvornim, neprilagođenim indeksima, u prvih pet mjeseci ove godine promet u trgovini na malo bio je 0,5 posto manji u odnosu na isto razdoblje lani.

www.jatrgovac.hr

Kraš među 100 najvećih svjetskih konditora

merička kompanija Mars najveći je proizvođač slatkiša na svijetu s prihodima od 17,64 milijarde dolara, pokazalo je istraživanje specijalizirane revije Candy industry. Slijedi također američka kompanija Mondelez International, bivši Kraft Foods, s 15 milijardi dolara prihoda. Treći na ljestvici je najveći švicarski konditor Nestlé s godišnjim prihodom od 11,76 milijardi dolara. Među vodećom petorkom su još japanski Meiji (11,74 milijarde dolara) te talijanski Ferrero (10,9 milijardi dolara). Među sto najvećih je i naš Kraš koji je sa 163 milijuna dolara prihoda od prodaje na 79. mjestu globalne ljestvice. Na 86. mjestu je srpski Pionir koji godišnje od prodaje slatkiša utrži 140 milijuna dolara.

Otvoren novi Velpro centar u Zadru

elpro je u Poslovnoj zoni Murvica u Poličniku kod Zadra otvorio novi, 23. po redu centar u Hrvatskoj. Time se poslovanje Konzumove veleprodaje seli s lokacije Uvala Bregdetti u novoizgrađeni centar u poslovnoj zoni grada i novim uvjetima značajno unaprjeđuje ponudu te dostupnost i povezanost s kupcima. Novi centar u Zadru, na više od 6.500 m2 prodajne površine nudi više od 10.000 artikala namijenjenih trgovcima te kupcima iz HoReCa segmenta. Uz asortiman robe široke potrošnje, svježeg mesa, voća i povrća, dnevno svježe ribe te bogatom ponudom različitih pića za ugostitelje, centar nudi širok asortiman proizvoda trgovačke marke za ugostitelje Profi line i Profi line exclusive.

Vijesti KARIJERE Jorn Pedersen odlazi iz Uprave Podravke

adzorni odbor Podravke i Jorn Pedersen sklopili su sporazum o odlasku spomenutog člana Uprave Podravke iz ove kompanije. Pedersen je imenovan članom Uprave u veljači 2012. godine, dok mu je zadnji radni dan bio 18. srpnja 2014. godine. U gotovo dvije i pol godine provedene u Podravki prvotno je bio zadužen za međunarodna tržišta, a nakon toga za program dezinvestiranja. “Nakon izražene želje za radom na određenim razvojnim projektima izvan Podravke, donijeli smo odluku o sporazumnom prekidu suradnje s Jornom Pedersenom kao članom Uprave Podravke”, naglasio je Dubravko Štimac, predsjednik Nadzornog odbora Podravke. Pedersen je izjavio kako će i dalje nastaviti živjeti i raditi u Hrvatskoj te se posvetiti određenim poslovnim idejama koje želi pretvoriti u stvarnost.

Atlantic preuzeo distribuciju Monstera

AgroFructus otvorio novi proizvodni pogon

groFructus Grupa otvorila je novi proizvodni pogon za preradu voća i povrća u Slatini. Investicija je vrijedna oko 7 milijuna eura te omogućava tvrtki da dočeka sezonu u potpuno novom proizvodnom pogonu kojim se značajno povećavaju kapaciteti te se osigurava proizvodnja na suvremenim linijama za pasterizaciju voća i povrća. U novom po-

gonu otvoreno je 250 radnih mjesta, a osiguran je i novi posao za više od 2.000 malih kooperanata. Ove se godine planira prerada 15 tisuća tona voća i povrća. Sirovina za proizvodnju trenutno dolazi od kooperanata iz pet slavonskih županija, a grupa ostvaruje godišnji promet od 650 milijuna kuna i zapošljava oko 450 stalnih radnika.

Podravka zadržava dobit

Kaufland otvorio novu prodavaonicu u Umagu

kupština dioničara Podravke usvojila je odluku o zadržavanju dobiti Podravke, koja za 2013. godinu iznosi 51,4 milijuna kuna, te se raspoređuje za unos u zakonske rezerve u iznosu od 2,6 milijuna kuna, za unos u rezerve za vlastite dionice u iznosu od 45,8 milijuna kuna te za unos u ostale rezerve u iznosu od 3 milijuna kuna. Skupština dioničara usvojila je i prijedlog odluke o davanju razrješnica članovima Uprave kojom se odobrava kako su vodili Društvo u 2013. godini, a usvojen je i prijedlog odluke o davanju razrješnice članovima Nadzornog odbora kojom se odobrava njihov rad i obavljeni nadzor vođenja poslova Podravke u 2013. godini.

aufland je početkom srpnja otvorio novu prodavaonicu u Umagu u kojoj je posao pronašlo 120 djelatnika. Nova poslovnica je ukupno 32. prodajno mjesto Kauflanda u Hrvatskoj te treće u Istri. Raspolaže s 2.500 četvornih metara prodajne površine te asortimanom od 20.000 različitih proizvoda. Uz 230 parkirnih mjesta, u sklopu dućana su i specijalizirane trgovine. Poslovnicu su otvorili direktor prodaje Kauflanda Damir Grlač i gradonačelnik Umaga Vili Bassanese. Na otvorenju dućana uručena je donacija u iznosu od 20.000 kn dječjem vrtiću “Duga” iz Umaga za nabavu uređaja za djecu s govorno-slušnim poteškoćama.

tlantic grupa je dogovorila regionalnu distribucijsku suradnju s američkim brendom Monster. Asortiman energetskih napitaka Monster već je uspješno lansiran u Srbiji i Makedoniji. Monster je drugi najveći svjetski brend u segmentu energetskih pića, a prisutan je na 49 tržišta širom Europe, Bliskog istoka i Afrike. Ukupno ima sedam različitih okusa.

Srpanj - Kolovoz 2014.

Glavna skupština Francka 22. kolovoza Uprava Francka sazvala je glavnu skupštinu za 22. kolovoza, na kojoj će dioničarima uz isplatu dividende biti predložena i odluka o povećanju temeljnog kapitala. Ostvarena dobit Francka za poslovnu 2013. poslije oporezivanja

•••

iznosila je 20,1 milijun kuna. Predlaže se njezino raspoređivanje na način da se 18,5 milijuna kuna unese u temeljni kapital, 5 posto ili nešto više od milijun kuna u zakonske rezerve, a 597,5 tisuća kuna rasporedi u zadržanu dobit.

www.jatrgovac.hr

Otvoren Super Konzum u Omišlju na Krku

Omišlju na otoku Krku, na adresi Ulica Pušća 150, otvoren je Super Konzum, ujedno 61. u Hrvatskoj i druga po redu Super Konzum prodavaonica na otoku Krku. U novootvorenoj prodavaonici, ukupne površine 1.800 m2 zaposleno je 60 djelatnika. Uvažavajući Krk kao izrazito turističku destinaciju novi prodajni centar se vizualno i konceptualno razlikuje od drugih trgovačkih centara na tom otoku. Tako će uz Super Konzum prodavaonicu uskoro će biti otvoren i infor-

Belje smanjuje temeljni kapital

prava Belja sazvala je glavnu skupštinu za 18. kolovoza, na kojoj će dioničarima predložiti smanjenje temeljnog kapitala za gotovo 493 milijuna kuna radi pokrića gubitaka iz prošle i prethodnih godina. Gubitak Belja u 2013. godini iznosio je 127,49 milijuna kuna, a predlaže se njegovo pokrivanje u visini od 124,5 milijuna kuna smanjenjem temeljnog kapitala. Ostatak od 2,9 milijuna kuna pokrit će se na teret rezultata budućih razdoblja. Nadalje, predlaže se pokrivanje prenesenog gubitka iz prethodnih razdoblja od 368,4 milijuna kuna. Pojednostavljeno smanjenje kapitala Belja provest će se smanjenjem nominalnog iznosa redovnih dionica sa 100 kuna na 40 kuna, odnosno za 60 kuna, pa će temeljni kapital time biti smanjen sa 821,5 na 328,6 milijuna kuna, odnosno za 492,9 milijuna kuna.

mativni županijski turistički centar namijenjen informiranju gostiju otoka Krka, ali i Cresa, Lošinja i Raba. Info centar sufinanciran je od strane Ministarstva turizma RH, a cijeli kompleks zapravo predstavlja veliki multimedijalni prostor koji atraktivnim izgledom privlači pažnju građana i turista.

BIPA POKLON KARTICA

LIDER U POKLONIMA

Za BIPA poklon kartice možete kontaktirati na bipa@bipa.hr, besplatni telefon 0800 20 20 30 ili zatražite informacije u BIPA poslovnicama. Sve dodatne informacije možeš pronaći na www.bipa.hr.

Društveno odgovorno poslovanje dm dodijelio nagrade za doprinos zaštiti okoliša

sklopu završne svečanosti ovogodišnje ekološke inicijative dm green city project dodijeljena su priznanja za projekte koji su najviše doprinijeli zaštiti okoliša. Prema ocjeni stručnog žirija, nagradu za najbolji eko edukativni projekt odnio je Sisački ekološki filmski festival. Nagradu za eko inovaciju osvojila je tvrtka Svibanj projekt za LANAC za bicikle – parking za bicikle. Nagradu za korporativno dostignuće osvojila je tvrtka Nextbike za Sustav javnih

bicikala, a priznanje za eko akciju Prva gimnazija iz Zagreba za akciju prikupljanja plastičnih boca i doniranja povrata. Tvrtka S.T.P osvojila je nagradu za eko ambalažu, dok je priznanje za eko kampanju pripalo Turističkoj zajednici Ivanić-Grada za Dane ekološke proizvodnje. Ivona Jazvinšak iz Pule osvojila je nagradu za najbolju eko fotografiju, dok je Grand Prix pripao Udruzi Sunce iz Splita za dokumentarni film “Mali vodič za velike ribe”.

NESTLÉ PURINA I PET CENTAR

Najavljena izgradnja najvećeg parka za pse u Zagrebu Akcijom Reci DA! prikupljeno 243 tisuće kuna

ako bi omogućile edukaciju djeci sa sindromom Down u Hrvatskoj, tvrtke Procter&Gamble i Lidl Hrvatska provodile su tijekom svibnja i lipnja diljem Hrvatske akciju Reci DA!. Za svaki kupljeni P&G proizvod u Lidlovim trgovinama kupci su bili u prilici donirati jednu kunu za djecu sa sindromom Down. Tijekom dvomjesečne akcije u trgovinama Lidla prikupljeno je čak 243 tisuće kuna koje će se iskoristiti za nabavu suvremenih edukativnih pomagala uz pomoć kojih djeca sa sindromom Down znatno brže svladavaju vrtićke i školske programe te se lakše uključuju u svakodnevni život.

estlé Purina i Pet centar predstavili su projekt “VAU Park”, u sklopu kojeg će se, u suradnji s Gradom Zagrebom, opremiti najveći park za pse u Zagrebu. Za izgradnju parka namijenjena je zelena površina na Ravnicama od 1.970 m2 koja je ranije prostornim

planom uređenja Grada predviđena za izgradnju ovakvog parka. Otvorenje “VAU Parka” najavljeno je za jesen kada će se na ovom posebno uređenom, opremljenom i ograđenom prostoru psi moći slobodno kretati i zabavljati na postavljenim spravama, a da pritom ne ometaju prolaznike.

Nestlé predstavio “Savez za mlade” u Europi

otaknuta uspjehom inicijative za zapošljavanje mladih u Europi “Nestlé Needs YOUth”, osmišljene kako bi pomogla u rješavanju problema nezaposlenosti, tvrtka Nestlé sa svojim partnerima je pokrenula drugu fazu projekta nazvanu “Savez za mlade” (“Alliance for YOUth”). Cilj ovog programa je mobilizirati te uključiti u inicijativu i ostale kompanije koje su odlučile odigrati pozitivnu ulogu

Srpanj - Kolovoz 2014.

u zapošljavanju mladih u Europi. U regiji Adriatic tvrtka je pokrenula razgovore s 10 svojih najvećih dobavljača, a Nestléovi globalni partneri Adecco, Axa, Cargill, CHEP, DS Smith, EY, Facebook, Firmenich, Google, Nielsen, Publicis Groupe, Salesforce.com, Twitter te White&Case su već potpisali inicijativu, dok će partneri iz ostatka Europe koji su se pridružili projektu biti objavljeni u rujnu.

www.jatrgovac.hr

Promocije Najavljeni Dani piva Karlovac

anifestacija Dani piva Karlovac održat će se od 22. do 31. kolovoza na prostoru Športsko rekreacijskog centra Korana u Karlovcu. Posjetitelji će po 28. put moći uživati u zabavnom programu za koji će se pobrinuti domaći i regionalni glazbenici poput Massima, Dubioze kolektiv, Jelene Rozge i Hladnog piva. Organizator manifestacije je tvrtka Fest koja je dobila koncesiju za Dane piva Karlovac, dok je generalni sponzor i ove godine Karlovačka pivovara. Najavljene su i brojne promjene u konceptu manifestacije te 15-ak različitih pivskih brendova koji inače nisu dostupni u Hrvatskoj, a raspored svih nastupa izvođača i ostalih sadržaja bit će uskoro dostupan na promotivnim materijalima te na Facebook stranici Dana piva Karlovac.

Metro nastavlja suradnju s hrvatskim vinarima

WWW.PODRAVKA.HR

akon vina Terra Unica, Metro tržištu predstavlja LIMITED i A LA CARTE liniju vina nastalih u suradnji s dalmatinskom vinarijom Zlatan otok koja u Hrvatskoj godišnje proizvodi 900.000 butelja. Od nedavno, na policama Metroa uz redovan asortiman ove vinarije mogu se pronaći i ekskluzivne linije, kreirane specijalno za Metro. Tako sada svi kupci mogu uživati u kvalitetnom suhom bijelom vinu “Zlatan otok” limited edition, vrhunskom suhom bijelom vinu “Zlatan pošip” a la carte, kvalitetnom suhom crnom vinu “Zlatan Babić” limited edition i a la carte te vrhunskom suhom crnom vinu “Zlatan plavac Barrique” a la carte.

Podravka predstavila nove korporativne stranice

a Podravkinom brunchu pod nazivom “Kompletno kulinarsko iskustvo” predstavljene su nove tvrtkine korporativne stranice koje potrošačima na jednom mjestu nude inovativna kulinarska rješenja, ali i suvremenije korporativno komuniciranje. Osim inovativnog dizajna i sadržaja, stranica nudi i nove cjeline poput “Inspiracija” koja se prilagođava potrebama korisnika. Cjelokupni asortiman tvrtke predstavljen je novim tekstovima, fotografijama, izdvojenim sastojcima i nutritivnim vrijednostima te je povezan s receptima. Proizvodi su označeni karakteristikama (okus, stupanj

Vina Laguna osvojila prestižna priznanja

Pivo Pan Lager osvojilo priznanje Superior Taste Award

okviru prestižnog testiranja “Superior Taste Award 2014” pivo Pan Lager tvrtke Carlsberg Croatia osvojilo je najvišu moguću ocjenu - tri zlatne zvjezdice za vrhunsku kvalitetu i okus. Superior Taste Award je priznanje koje dodjeljuje International Taste and Quality Institute iz Bruxellesa kao vodeća neovisna svjetska organizacija koja ocjenjuje kvalitetu okusa svih kategorija proizvoda iz segmenta

Srpanj - Kolovoz 2014.

pripreme, obrok, halal, košer) koje omogućavaju pretraživanje prema specifičnim željama. Stranice imaju i detaljno razrađen dio namijenjen poslovnim posjetiteljima koji žele saznati više o kompaniji, istraživanju i razvoju, odgovornom poslovanju ili odnosu Podravke prema sadašnjim i budućim zaposlenicima.

hrane i pića. Inače, o značaju ove nagrade govori i činjenica da tek 10 posto od svih proizvoda koji se ocjenjuju uspije dobiti tri zlatne zvjezdice.

ina tvrtke Vina Laguna koja su ove godine osvojila četiri medalje na prestižnom ocjenjivanju vina International Wine Challenge u Londonu, oduševila su i brojne kušače na tradicionalnoj degustaciji najboljih vina s IWC natjecanja, A Taste of Gold, koje je održano krajem lipnja u Londonu. Uz to, vina ove tvrtke nagrađena su i na ocjenjivanju vina Vinagora u Budimpešti s čak tri zlatne i tri srebrne medalje te s posebnim nagradama Šampiona u kategoriji bijelih i crnih vina.

www.jatrgovac.hr

Budite drugaciji... v

DRENIK d.o.o. RadniÄ?ka cesta 1A, 10 000 Zagreb Tel. +385 1 618 22 19; Fax:+385 1 618 22 16 Mail: info@drenik.hr; Web: www.drenik-zg.com

Medijski barometar trgovačkih lanaca

Kupnja Mercatora u centru pažnje Zaključenje preuzimanja od strane Agrokora dovelo je Mercator na prvo mjesto čime se izjednačio s Konzumom u broju mjesečnih pobjeda od početka godine

olovina 2014. godine je iza nas. Lipanj je ponovno donio najviše medijskih objava vezanih za poslovne rezultate i poslovanje, no i dugo očekivanu vijest o konačnom završetku kupoprodajnog procesa Agrokora i Mercatora. VELIKA VIJEST Vijest mjeseca – kupnja Mercatora od strane Agrokora, Mercator je vratila na prvo mjesto. To mu je mjesto donijelo izjednačenje s Konzumom kada se radi o medijskoj zastupljenosti u 2014. Dva su se trgovačka lanca u prvih šest mjeseci izmjenjivala na čelnoj poziciji: u siječnju i veljači prvo je mjesto zauzeo Mercator, zatim su ožujak, travanj i svibanj pripali Konzumu, a lipanj ponovno Mercatoru. Cijelog se mjeseca objavljivalo o procesu kupnje Mercatora, a na kraju je lipnja objavljen i komentar vlasnika Agrokora za slovensku televiziju u kojem je rekao da je već bio u Mercatoru, razgovarao i sa sindikatima i s menadžmentom koji su oduševljeni i da će to biti perfektno partnerstvo. Najavio je i poslovno čudo u regiji. Konzum je na drugom mjestu. Dio se objava isto tako odnosio na kupovinu Mercatora i promjene koje slijede. Osim o poslovnim

Srpanj - Kolovoz 2014.

rezultatima i asortimanu proizvoda, objavljivalo se i o humanitarnim akcijama Konzuma te o Vatrenom kampu. Naime, Konzum, Ledo, Jamnica i PIK Vrbovec pripremili su za hrvatske navijače Vatreni kamp koji je na proputovanju Hrvatskom pružio zabavu cijelim obiteljima. Spar i Lidl su zadržali svoje prošlomjesečne pozicije. O Sparu se, kao i o Mercatoru i Konzumu, najviše objavljivalo o poslovnim rezultatima. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja odobrila je namjeru pro-

POSLOVANJE I OSTALE TEME Ukupno gledajući, najveći se broj objava (55,15%) odnosio na poslovanje (poslovni rezultati, uprava, analize tržišta). Slijedi tematika vezana za asortiman i cijene s neznatnom razlikom u odnosu na tematiku vezanu za promidžbu i sponzorstva. O trgovačkim su lancima i vezanoj tematici u lipnju tiskani mediji i portali objavljivali gotovo jednako. Pojedinačno gledajući, najviše se o trgovačkim lancima pisalo u dnevnim novinama, pri čemu je na prvom mjestu 24 sata, a na trećem i četvrtom Večernji list Uz tri vodeće dnevne novine o i Jutarnji list. Društvo trgovačkim je lancima u lipnju im jedino najviše pisao portal jatrgovac.hr radi portal jatrgovac.hr koji je zauvedbe koncentracije kojom zeo drugo mjesto. U tiskaSpar Hrvatska stječe 20 nim se medijima nešto više prodajnih mjesta Dione na objavljivalo o tematici vepodručju Grada Zagreba zanoj za asortiman i cijene, i Zagrebačke županije. Za uslugama i odnosu prema Lidl su mediji prenijeli kupcima te o promidžbenim najviše objava vezanih za aktivnostima i sponzorpromidžbu i sponzorstva. stvima. Na portalima se Zajedno s Caritasom i tvrtprednost daje poslovanju i kom Unijapapir, Lidl je poposlovnim rezultatima. O krenuo nacionalnu humaposlovanju se tijekom lipnitarnu akciju “Spremni za nja i najviše pisalo, ukupno dobro!” s ciljem prikuplja55,15% od ukupnog broja nja i prodaje starog papira zabilježenih objava. Najveća kako bi osigurali sredstva razlika u odnosu tiskanih za pomoć djeci iz siromašmedija i internetskih portala nih obitelji u nabavi novih je unutar tematike asortiman udžbenika za nadolazeću i cijene proizvoda - 86% u školsku godinu. korist tiskanih medija.

Trgovački lanci broj objava Lipanj 2014. Mercator

236 Konzum

175 Spar

87 Lidl

82 Plodine

58 Diona

41 Kaufland

36 Billa

31 Tommy

19 Getro

17 NTL

8 Kerum

Teme o kojima mediji najčešće pišu kada se radi o trgovačkim lancima Poslovanje

55,15% Asortiman, cijene

17,75% Promidžba i sponzorstva

17,56% Usluge i odnos prema kupcima

5,53% Ostalo

4,01%

Ines Kovačić PressCLIPPING www.jatrgovac.hr

MI SMO JASNO & GLASNO I PROIZVODIMO:

JASNO & GLASNO PREDSTAVLJA HRVATSKU U INTERNATIONAL CONTENT MARKETING FORUMU.

www.jasnoiglasno.com kontakt@jasnoiglasno.com Tel. 01/466-0347

Spajanja i preuzimanja

Kristijan Hobolić EY

RAST AKTIVNOSTI

nije zaobišao ni Hrvatsku Očekivano kompletirano preuzimanje Croatia osiguranja od strane Adris Grupe, zatim Mercatora od strane Agrokora te druge transakcije koje su u tijeku, zasigurno će značajno utjecati na daljnje povećanje ukupne vrijednosti preuzimanja u 2014. godini

edavno dovršena velika preuzimanja te druge takve transakcije koje su u tijeku zasigurno će značajno utjecati na daljnje povećanje ukupne vrijednosti preuzimanja u 2014. godini. Ono što je svakako značajno istaknuti je povećani broj transakcija provedenih između domaćih kupaca i prodavača koji

2014., ipak bi se mogla očekivati veća razina aktivnosti u odnosu na 2013. godinu, pogotovo ako se u obzir uzmu svi privatizacijski projekti. Očekivano kompletirano preuzimanje Croatia osiguranja od strane Adris Grupe, preuzimanje Mercatora od strane Agrokora te druga preuzimanja koja su u tijeku zasigurno će značajno utjecati na daljnje povećanje ukupne vrijednosti preuzimaHrvatsko M&A tržište u 2013. je nja u 2014. godini. poraslo u odnosu na godinu ranije Ono što je svakako značajno istaknuti i na taj način pokušavaju umanjiti posljeje povećani broj transakcija dice krize te povećati konkurentnost na provedenih između domadomaćem i stranim tržištima. ćih kupaca i prodavača koji i na taj način pokušavaju M&A AKTIVNOSTI U HRVATSKOJ umanjiti posljedice krize U Hrvatskoj je u 2013. godini tržište te povećati konkurenspajanja i preuzimanja (M&A) poraslo tnost na domaćem i u usporedbi s 2012., no aktivnosti su još stranim tržištima. uvijek na relativno niskim razinama. Do kraja 2014. Najveće transakcije završene u 2013. godine očekujegodini odnose se na preuzimanje Baslera mo nastavak od strane Uniqe te preuzimanje Juicy rasta aksegmenta od strane Stanić grupe. Daljnji tivnosti rast aktivnosti očekuje se s poboljšanjem spajaekonomske situacije koja se još uvijek nja i ne događa u Hrvatskoj, ali s obzirom na pozitivne trendove u Europskoj uniji u

Srpanj - Kolovoz 2014.

preuzimanja te konsolidaciju na raznim segmentima poslovanja. Sve veći broj poslovnih subjekata u problemima izazvanim dugotrajnom ekonomskom krizom, utjecat će na povećanje potrebe za ulaganjima bilo stranih ili zainteresiranih domaćih ulagača. S druge strane, i subjekti koji su u relativno dobrom stanju u ovoj situaciji vide priliku za okrupnjavanje poslovanja i poboljšanje svoje pozicije na tržištu kroz povećanu konkurentnost i rast prihoda putem preuzimanja. Treći izvor novih spajanja i preuzimanja vidimo u najavama Vlade za daljnju privatizaciju društava u državnom vlasništvu, kao i manjinskih udjela u nekim poduzećima. Ipak, poučeni prethodnim iskustvima, teško je očekivati da bi se

www.jatrgovac.hr

13,9 mlrd dolara iznos najveće M&A transakcije u 2014. takve transakcije uspjele finalizirati tijekom 2014. godine; realnije je očekivati završetak tijekom sljedeće godine ili čak i kasnije. Jedan veliki projekt koji očekujemo tijekom ove godine odnosi se i

sudionici tržišta transakcija značajno su ve Lucozade i Ribena japanskoj komoprezniji i usmjereni na operativnu učin- paniji Suntory Beverage & Food iz kovitost. Međutim, najjači preuzimači i razloga što ti brendovi nisu bili dovoljno dalje imaju želju za velikim transakcijaprepoznatljivi na tržištima u razvoju na ma jer nastoje optimizirati svoje portfekoja se GSK želio fokusirati. Unilever je lje. Ako pogledamo bio jedan od najaktivnijih prodavatelja: aktivnosti početprodao je svoje sporije rastuće brendove Do kraja 2014. očekuje se nastavak rasta kom 2014. godine prehrambenih proizvoda, poput Skippy aktivnosti spajanja i preuzimanja na globalnoj razini, maslaca od kikirikija i Wishbone preljeneke od većih va u želji da se fokusira na brže rastuće na najavljenu monetizaciju Hrvatskih transakcija bile su kupovina kompanije kategorije proizvoda za osobnu njegu i autocesta (koja je već trebala biti u zaBeam Inc. od strane Suntory Holdings tržišta u razvoju. Pregledi portfelja trevršnoj fazi), ali zbog problema u pripreza 13,9 milijardi dolara, potom, L’Oréal bali bi se provoditi redovito kako bi se mi inicijalne dokumentacije, glavnina SA je otkupio udio u Nestlé SA za 8,2 odredio daljnji strateški put kompanije, procesa trebala bi biti prebačena za jesen milijardi dolara, a AB InBev u Oriental međutim, bez obzira na strateške benefi2014. godine. Iako je situacija na tržištu Brewery za 5,8 milijardi dolara. Možemo te, kompanije se često opiru dezinvestii dalje nestabilna, recesija može biti prizaključiti da čak i jake kompanije, koje ranju brendova kada moraju generirati lika za preuzimanja koja u drugačijim se odlučuju za velika preuzimanja, stavrast prihoda. Kao rezultat toga, mnoge okolnostima ne bi bila moguća ili bi bila ljaju fokus na područja koja su im već kompanije u potrošačkom sektoru dopreskupa te prekomplicirana za ulagače jako dobro poznata jer žele minimizirati puštaju da se njihovi manje popularni da ih provedu, ali moramo imati na umu moguće rizike. Danas mnoge kompanije brendovi polako ugase, umjesto da i povećane rizike vezane uz preuzimanje vide dezinvestiranje kao alat za fokusiraunovče ono što bi kupcu koji je spredruštava u problemima kako ne bi došli nje resursa na ključne kategorije proizvo- man investirati moglo biti jako vrijedno. u situaciju da se poslovanje nakon proUspostavljanje vedbe transakcije pogorša i time dovede procesa redovnog Preuzimanje Baslera (Uniqa) i Juicyja ulagača u ozbiljne probleme ukoliko svi pregleda portfelja (Stanić) najveće su transakcije u 2013. rizici nisu na vrijeme bili identificirani omogućuje komte adekvatno adresirani tijekom samog panijama da im procesa preuzimanja. Ulagači moraju da. Poduzeća u potrošačkom sektoru su se pravilno pristupi i na osnovu toga biti svjesni svih stvarnih i potencijalnih se povijesno gledajući vrlo teško odricala donesu dugoročne, proaktivne odluke o obveza vezanih za transakciju u koju svojih brendova, ali brze promjene trenbrendovima u koje vrijedi dalje ulagati i ulaze kako ne bi narušili i svoje poslovne dova i ukusa potrošača navode sektor da onima koje bi trebalo prodati. Primjena izglede, likvidnost te samu konkurenviše strateški preispituju svoje portfelje. ovakvog procesa, kao dijela strateškog tnost na tržištu u budućnosti. Istraživanje koje je nedavno proveo EY planiranja kompanije, omogućuje runa temu dezinvestiranja pokazalo je da, kovoditeljima predviđanje trendova i GLOBALNI TRENDOVI kao glavni razlog mogućeg dezinvestiprocjenu učinaka pojedinih brendova S rastom političkih rizika i usporenim ranja, poduzeća u potrošačkom sektoru tijekom određenog vremenskog razrastom na tržištima u razvoju, mnogi navode proizvode izašle iz trenda (58%), doblja, kao i poboljšanje komunikacije s nakon čega slijedi smanjena potražnja ili investitorima i drugim dionicima. gubitak tržišnog udjela (44%). Tu postoje brojni primjeri velikih PREDVIĐANJA I OČEKIVANJA kompanija poput CamTeško je predvidjeti što će biti fokus pbell Soup Company ulagača u narednom periodu. To ovisi o koja je, da bi se fokusituaciji na tržištu, preferencijama pojesirala na brže rastuće dinih ulagača te prilikama za preuzimaproizvode, prodala nje koje se otvore. Sigurno je da će fokus kompaniji CVC Caulagača i u narednim periodima djelopital Partners svoju mično biti na privatizaciji, budući da europsku diviziju država još uvijek nije provela sve postupjuha i umaka. ke privatizacije koji su planirani, tako da GlaxoSmiu bliskoj budućnosti očekujemo obnovu thKline procesa prodaje Hrvatske poštanske banprodao ke, Croatia Airlinesa kao i nekih društava je svoje u turističkom sektoru. Također očekujebrenmo pojačanje aktivnosti preuzimanja u doproizvođačkom i prerađivačkom sektoru, farmaciji te raznim uslužnim djelatnostima koje su i do sada činile značajan udio u ukupnom broju transakcija u 2012. i 2013. godini. www.jatrgovac.hr

Srpanj - Kolovoz 2014.

Sektorska analiza – hrana i piće

PERSPEKTIVA K

nije uspjela

POLJULJATI Proizvodnja hrane i pića zadržala je karakteristike stabilnog sektora prerađivačke industrije, otpornog na gospodarsku krizu. Dodatni korak naprijed može se napraviti jačim povezivanjem ovih industrija s poljoprivrednim sektorom, a potencijal za razvoj leži i u turističkoj potrošnji te otvaranju novih izvoznih tržišta

ektor proizvodnje hrane i pića jedan je od najznačajnijih industrijskih sektora u Hrvatskoj. Prehrambena industrija ima ključnu ulogu u pokretanju aktivnosti poljoprivredne proizvodnje. Najprofitabilnije djelatnosti u sektoru proizvodnje hrane i pića su proizvodnja i prerada mlijeka i sira, proizvodnja piva, prerada čaja i kave te proizvodnja bezalkoholnih pića, a jedna od važnih grana hrvatske prehrambene industrije je i konditorska industrija. Udio industrije hrane i pića u bruto domaćem proizvodu (BDP-u) Hrvatske prema zadnjim raspoloživim podacima iz 2010. godine iznosio je 3,7% (od čega 2,9% čini proizvodnja hrane, a 0,8% proizvodnja pića). Udio proizvodnje hrane u BDP-u prerađivačke industrije iznosio je 18,5%,

Srpanj - Kolovoz 2014.

dok je proizvodnja pića imala udio od 4,8%. U ukupnoj je zaposlenosti prerađivačke industrije u prvom tromjesečju 2014. godine sektor industrije hrane i pića sudjelovao s prosječno 20,2% (industrija hrane 17,8%, a industrija pića 2,4%). Za razliku od ukupne industrijske proizvodnje čija desezonirana vrijednost tijekom prva tri mjeseca 2014. ostvaruje međugodišnji rast od 1,8%, industrija hrane bilježi smanjenje proizvodne aktivnosti u visini od 1,6%. Nakon po-

pad. Proizvodna aktivnost ove industrijske grane u 2012. pala je za 3%, a u 2013. za 1,8% na međugodišnjoj razini. Na naznake oporavka ove industrije u 2013. godini, pored desezoniranih podataka, ukazuje i blago uzlazni trend kretanja proizvodne aktivnosti.

OSNOVNI POKAZATELJI Usporedno sa smanjenjem aktivnosti tijekom 2014. godine, industriju hrane obilježava smanjenje broja zaposlenih i stagnacija plaća. U veljači ove godine U industriji hrane početkom zaposlenost je 2014. radilo je 35.115, a u tako smanjena za 2,2%, dok industriji pića 4.624 radnika je mjesečna bruto plaća većanja proizvodne aktivnorealno ostala na razini jedsti industrije hrane u 2011. nakoj onoj iz istog mjeseca godini (2,1%), u naredne je prošle godine uz nominalni dvije godine uslijedio njen pad od 0,7%. Industrija

hrane je u veljači ove godine zapošljavala 35.115 radnika, s prosječnom bruto plaćom u visini od 6.285 kuna. Slična kretanja zabilježena su i u industriji pića, koja u prva tri mjeseca 2014. godine bilježi smanjenje desezonirane vrijednosti industrijske proizvodnje za 0,7% u odnosu na isto razdoblje 2013. godine. Za usporedbu, u prethodne je dvije godine ostvarila međugodišnji pad, i to 3,8% u 2013. godini te 0,9% u 2012. godini. Industriju pića također je obilježilo smanjenje broja zaposlenih, ali popraćeno značajnim porastom realnih bruto plaća. Tako je u veljači 2014. godine ova industrija zapošljavala 4.624 radnika, odnosno čak 6,2% www.jatrgovac.hr

760,9 milijuna kuna bruto dobit vodećih 10 proizvođača pića u 2013.

KOJU NI KRIZA

manje nego u istom mjesecu 2013. godine. Međutim, ova industrijska grana ima, poslije duhanske, farmaceutske industrije te industrije popravaka i instaliranja strojeva i opreme, najviše plaće u sektoru prerađivačke industrije. Prosječna nominalna bruto plaća isplaćena u veljači 2014. godine u industriji pića iznosila je 11.439 kuna, što je bilo za 46,5% iznad prosjeka gospodarstva te za 63,3% iznad prosjeka cjelokupne prerađivačke industrije. U usporedbi s veljačom prethodne godine, prosječna je bruto plaća u ovoj industriji bila veća za čak 30%. Proizvođačke cijene u proizvodnji prehrambenih proizvoda bilježe veći www.jatrgovac.hr

pad od pada cijena na razini cjelokupne prerađivačke industrije. Tako su u ožujku 2014. u usporedbi s ožujkom 2013. godine proizvođačke cijene u proizvodnji hrane

godine bilježe međugodišnji porast proizvodnosti rada. Pritom proizvodnost rada industrije hrane ostvaruje rast od 1,1%, a proizvodnost rada industrije pića od 3,4%. Porast proizvodnosti rada Proizvodnja industrije hrane obiju industriu 2013. je smanjena za 6% u ja posljedica je sporijeg pada odnosu na 2008. proizvodne aktivnosti od pale za 3,2%. Istovremeno su pada zaposlenosti. Inducijene na razini prerađivačke strija hrane i pića je u 2013. industrije zabilježile pad od godini sudjelovala s 9,6% u 2,5%. S druge strane, cijene ukupnom robnom izvozu proizvođača pića zabilježile prerađivačke industrije (8,2% su u istom razdoblju međuindustrija hrane i 1,4% ingodišnji rast od 2,2%. Obje dustrija pića), dok je u ukuindustrije, i prehrambena pnom robnom izvozu Repuindustrija i industrija pića, blike Hrvatske sudjelovala s u prvom tromjesečju ove 8,5% (7,3% industrija hrane i

1,2% industrija pića). U ukupnom uvozu prerađivačke industrije, industrija hrane i pića lani je sudjelovala s 12,2% (11,4% prehrambena industrija i 0,9% industrija pića). Potrebno je pritom napomenuti da, dok industrija hrane ostvaruje vanjskotrgovinski deficit (izvoz 4,9 milijardi kuna, uvoz 10,9 milijardi kuna), industrija pića u 2013. ostvaruje pozitivnu vanjskotrgovinsku razmjenu (izvoz 836,6 milijuna kuna, uvoz 831 milijun kuna). Izvoz prehrambene industrije tijekom svih 12 lanjskih mjeseci smanjen je za 7,6% u odnosu na godinu ranije, dok je uvoz povećan za 3,2%. S druge strane, industrija pića u 2013. bilježi međugodišnji pad izvoza od 11% i rast uvoza od 9,3%. Analizira li se kretanje izvoza i uvoza proizvoda prehrambene industrije od 2008. do 2013. godine, može se ustvrditi da je unatoč globalnoj gospodarskoj krizi zabilježeno povećanje obujma vanjsko-trgovinske razmjene industrije hrane, pri čemu je povećanje uvoza bilo veće od povećanja izvoza. Uvoz industrije hrane je u tom razdoblju povećan za 28,5%, a izvoz za 11,8%. Brži rast uvoza od rasta izvoza doveo je do pogoršanja vanjsko-trgovinske bilance ove grane pa je tako pokrivenost uvoza izvozom proizvoda prehrambene industrije 2013. godine iznosila 45,3%, što je značajan pad u usporedbi s 2008. godinom kada je bila na razini od 52%. U proizvodnji pića situacija je nešto drugačija. Izvoz ove industrijske grane u 2013. godini bio je za 14,9% veći Srpanj - Kolovoz 2014.

Sektorska analiza – hrana i piće nego u 2008., a uvoz za 15%. Za razliku od prehrambene industrije, industrija pića u gotovo svim godinama promatranog razdoblja (s izuzetkom 2009. godine) ostvaruje pozitivnu vanjskotrgovinsku razmjenu. Pokrivenost uvoza izvozom proizvodnje pića u 2013. godini iznosila je 100,7%, što je jednako razini iz 2008. godine. TRENDOVI U SEKTORU Ukupna je proizvodnja industrije hrane u 2013. smanjena za 6% u odnosu na 2008. godinu. Smanjenje proizvodnje negativno se odrazilo na kretanje zaposlenosti, plaća, likvidnosti i profitabilnosti sektora. Ova je industrija u prošloj godini u prosjeku zapošljavala 35.838 radnika što je 2.275 (ili 6%) radnika manje u usporedbi s prosjekom 2008. godine. Međutim, uslijed bržeg pada zaposlenosti u ukupnoj prerađivačkoj industriji od pada zaposlenosti u industriji hrane, povećan je udio ove industrijske grane u ukupnoj zaposlenosti prerađivačke industrije (s 15,3% u 2008. na 17,7% u 2013. godini). Prosječna bruto plaća isplaćena u 2013. godini u industriji hrane iznosila je 6.594 kune, što je nominalno za 0,9% manje u odnosu na prosjek 2008. godine. S druge strane, ukupna je industrijska proizvodnja pića u 2013. bila za 11,9% manja u odnosu na 2008. godinu. Nakon što je na međugodišnjoj razini industrijska aktivnost proizvodnje pića u 2009. godini smanjena za 3,3%, a u 2010. godini za 8,8%, u naredne tri godine dolazi do usporavanja njenog pada. Tako je ukupna industrijska aktivnost proizvodnje pića u 2011. smanjena za 6,4% u odnosu na 2010., u 2012. za 4,1% u odnosu na 2011., da bi u 2013. godini međugodišnji pad proizvodnje pića

Srpanj - Kolovoz 2014.

Prosječne vrijednosti odabranih pokazatelja poslovanja vodećih 10 trgovačkih društava u djelatnosti proizvodnje hrane, 2012. i 2013. 2012.

2013.

2013./2012.

14.712,0

14.084,1

95,7

Dobit prije oporezivanja (u mil. kuna)

637,7

415,8

65,2

Broj zaposlenih

12.154

11.579

95,3

Bruto marža (u %)

4,3

3,0

68,1

Profitabilnost imovine (u %)

3,6

2,5

69,0

Proizvodnost rada (prihod u mil. kn po zaposlenom)

1,2

100,5

Koeficijent obrtaja ukupne imovine

1,0

0,9

99,0

Koeficijent tekuće likvidnosti

0,7

0,6

87,2

Koeficijent ukupne zaduženosti

0,5

0,4

91,6

Ukupni prihod (u mil. kuna)

U skupini vodećih su Vindija, Podravka, PIK Vrbovec, Dukat, Ledo, Mesna industrija braća Pivac, Zvijezda, Kraš, Franck i Viro-tvornica šećera. Izvor: Poslovna Hrvatska

Deset vodećih trgovačkih društava u proizvodnji hrane – odabrani financijski pokazatelji, 2013. Ukupni prihodi (mil. kn)

Koeficijent zaduženosti

Koeficijent tekuće likvidnosti

Bruto marža

Vindija

2.773,3

0,7

2,1

0,6

Podravka

2.050,3

0,5

1,2

1,9

PIK Vrbovec - Mesna industrija

1.983,4

0,6

0,8

3,3

Dukat

1.684,6

0,3

1,1

0,3

Ledo

1.176,2

0,1

0,7

12,9

Mesna industrija braća Pivac

1.107,6

0,3

6,1

4,9

Zvijezda

984,2

0,2

2,7

3,7

Kraš

880,7

0,4

3,6

1,1

Franck

798,2

0,4

7,3

2,5

Viro tvornica šećera

645,9

0,5

2,1

2,9

Izvor: Poslovna Hrvatska

iznosio 2,2%. U 2013. godini u industriji pića bilo je u prosjeku zaposleno 4.919 radnika, odnosno 1.853 radnika (27,4%) manje u

industrije, i to s 2,7% u 2008. na 2,4% u 2013. godini. Analizira li se kretanje prosječnih mjesečnih bruto plaća ove industrije, može se primijetiti da je nakon Industrijska proizvodnja smanjenja pića u 2013. je bila za 1 1,9% plaća u 2009. godini uslijemanja u odnosu na 2008. dilo razdoblje njihovog usporedbi s prosjekom 2008. kontinuiranog rasta tijegodine. Uslijed bržeg pada kom naredne četiri godine. zaposlenosti ove industrijske Tako je prosječna mjesečna grane od pada zaposlenosti bruto plaća isplaćena u inprerađivačke industrije, dustriji pića u 2013. godini dolazi do smanjenja udjela u iznosu od 9.444 kune bila industrije pića u ukupnoj nominalno veća za 9,1% u zaposlenosti prerađivačke odnosu na 2008. godinu, te

za 10,4% veća u odnosu na 2009. godinu. K tome, prosječna mjesečna bruto plaća isplaćena u ovoj industriji tijekom cijelog razdoblja od 2008. do 2013. godine bila je iznad prosjeka plaća u prerađivačkoj industriji i prosjeka gospodarstva. Analiza kretanja proizvođačkih cijena za razdoblje od 2008. do 2012. godine ukazuje na kontinuirani rast cijena u obje industrijske grane. Tako su cijene proizvođača hrane u razdoblju od 2008. do 2012. godine rasle po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,2%. Cijene proizvođača prehrambenih proizvoda www.jatrgovac.hr

Sektorska analiza – hrana i piće su u 2012. godini bile veće za 3,1% na međugodišnjoj razini, dok su u 2011. godini bile veće za 7,6%, a u 2010. za 3,7%. Cijene proizvođača pića su tijekom razdoblja od 2008. do 2012. godine rasle po prosječnoj godišnjoj stopi od 1,4%. Gledano po godinama, u 2012. bile su veće za 4,3% u odnosu na 2011., a u 2011. za 1,5% u odnosu na prethodnu godinu, dok je u 2010. zabilježen međugodišnji pad cijena od 2,5%. Porast proizvodnosti rada zabilježen je u obje industrijske grane. Međutim, on je najvećim dijelom posljedica snažnijeg pada broja zaposlenih u odnosu na pad proizvodnje tijekom razdoblja od 2008. do 2012. godine. Obje je industrijske grane, i industriju hrane i industriju pića, nakon pada proizvodnosti rada u visini od 0,8% u 2009. u odnosu na baznu 2008., tijekom naredne tri godine obilježio rast proizvodnosti. Proizvodnost rada prehrambene industrije u 2012. godini bila je za 8,3% veća u odnosu na 2008. godinu. U odnosu na baznu 2008. godinu, proizvodnost rada u industriji pića bila je u 2012. godini veća za 8,2%. VODEĆA TRGOVAČKA DRUŠTVA Uvid u financijske pokazatelje deset vodećih trgovačkih društava u djelatnosti proizvodnje hrane ukazuje na usporavanje aktivnosti ovog sektora tijekom 2013. godine. U skupini vodećih su Vindija, Podravka, PIK Vrbovec, Dukat, Ledo, Mesna industrija braća Pivac, Zvijezda, Kraš, Franck i Viro tvornica šećera. Kumulativno gledano, ukupni prihodi vodećih deset proizvođača u prošloj su godini iznosili 14,1 milijardu kuna te su bili manji za 4,3% u odnosu na 2012. Pad prihoda uz istovremeno smanjenje zaposlenosti rezultiralo je gotovo

Srpanj - Kolovoz 2014.

nepromijenjenom proizvodnošću rada u visini od 1,2 milijuna kuna po zaposlenom. U obje promatrane godine, i u 2012. i u 2013., deset najvećih trgovačkih društava prehrambene industrije kumulativno ostvaruje dobit. Pritom u 2013. ostvarena dobit prije oporezivanja u visini 415,8 milijuna kuna, što je 34,8% manje u usporedbi s godinom ranije kada je iznosila 637,7 milijuna kuna. Financijski podaci pokazuju da vodeća trgovačka društva u prehrambenoj industriji imaju određenih problema s održavanjem likvidnosti. U 2013. koeficijent tekuće likvidnosti, koji mjeri sposobnost financiranja kratkoročnih obveza, za deset vodećih proizvođača hrane iznosio je 0,6. Općenito se smatra da trgovačko društvo ima problema s tekućom likvidnošću ako je taj pokaza-

na 2012. godinu ostvarili su samo PIK Vrbovec (6,2%) i Podravka (5%). S druge strane, unutar analizirane skupine poduzeća najveće smanjenje prihoda ostvarili su Viro tvornica šećera (41,5%) i Zvijezda (11%). Financijski pokazatelji deset vodećih trgovačkih društava u djelatnosti proizvodnje pića ukazuju na povećanje aktivnosti ovog sektora tijekom 2013. godine. U skupini vodećih su Jamnica, ZaBruto dobit vodećih tvrtki grebačka piu industriji pića u 2013. je vovara, Coca Cola HBC porasla za 28,3% Hrvatska, Karlovačka telj manji od 1,5. Koeficijent pivovara, Badel 1862, Carlszaduženosti je u 2013. godini berg Croatia, Slavonija slad, iznosio 0,4, što u odnosu na Maraska, Agrolaguna i JIL prethodnu godinu predstavsokovi. Na međugodišnjoj su lja poboljšanje vrijednosti razini ukupni prihodi deset ovog pokazatelja, odnosno vodećih proizvođača pića smanjenje zaduženosti. Naiporasli za 3,7% na gotovo 5,3 me, smatra se da je trgovačko milijardi kuna, dok je bruto društvo relativno zaduženo dobit istodobno poskočila kada koeficijent zaduženosti za 28,3% na 760,9 milijuna poprimi vrijednost veću od kuna. Međugodišnje poveća0,5 odnosno kada vrijednost nje prihoda uz istovremeno ukupnih obveza premaši 50% smanjenje zaposlenosti (broj vrijednosti ukupne imovine. zaposlenih smanjen je za Do smanjenja koeficijenta 2,8%), rezultiralo je povećazaduženosti došlo je zbog njem proizvodnosti rada za relativno većeg smanjenja 6,6%. U usporedbi s vodećim ukupnih obveza vodećih proizvođačima hrane, vodetrgovačkih društava ove inća trgovačka društva iz proidustrije (za 11,5%) u odnosu zvodnje pića obilježava veća na smanjenje njihove ukupne likvidnost tijekom 2013. imovine (za 3,3%). Prema godine. Koeficijent tekuće dostupnim podacima iz Polikvidnosti za deset vodećih slovne Hrvatske, povećanje proizvođača pića iznosio prihoda u 2013. u odnosu je 1,2 u 2013., a 1,4 u 2012.

iše o ovoj temi može pročitati na internet stranicama Ekonomskog instituta, Zagreb (http://www. eizg.hr/hr-HR/Sektorske-analize-o-industriji-hrane-i-pica-1230.aspx). Sektorske analiza – hrana i piće, svibanj 2014, broj 29, godina 3, ISSN: 1848-8986, Ekonomski institut, Zagreb, autorica: Ivana Rašić Bakarić.

godini. Najveću likvidnost u 2013. godini bilježe Jamnica, Slavonija slad i Coca Cola HBC Hrvatska. Probleme s likvidnošću, pak, lani su imali Badel 1862, Zagrebačka pivovara i Maraska. Spomenuta tri proizvođača imala su i probleme povezane s prevelikom zaduženošću na što ukazuje koeficijent zaduženosti veći od 0,5. Među analiziranim poduzećima najveće povećanje ukupnih prihoda u 2013. u odnosu na prethodnu godinu ostvarili su Agrolaguna (10,6%) i Maraska (5,3%). Nasuprot tome, najveće smanjenje ukupnih prihoda lani su imali Slavonija slad (18,2%) i Badel 1862 (14,3%). Četiri od ukupno deset vodećih trgovačkih društava proizvođača pića 2013. godinu zaključilo je s gubitkom. To su Badel 1862, Carlsberg Croatia, Slavonija slad i Maraska. ZAKLJUČAK I OČEKIVANJA Industrija hrane i pića predstavlja najveću granu prerađivačke industrije Europske unije. Ova industrija ostvaruje 14,9% ukupnog prihoda prerađivačke industrije EU i zapošljava 4,5 milijuna zaposlenih, uglavnom u ruralnim područjima (15% zaposlenih u prerađivačkoj industriji EU). Proizvodnja hrane i pića zadržala je karakteristike stabilnog sektora prerađivačke industrije, otpornog na gospodarsku krizu. Ova industrija prerađuje 70% www.jatrgovac.hr

1,2 mil. kn po zaposlenom proizvodnost rada u industriji hrane poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na području Unije. Najveći proizvođači hrane i pića u EU su Njemačka, Francuska, Italija, Velika Britanija i Španjolska. Ukupno 26 nacionalnih udruženja, 25 sektorskih udruženja i 17 najvećih poduzeća, proizvođača hrane i pića, udruženo je u udruženje europskih proizvođača hrane i pića FoodDrinkEurope. Udruga surađuje s europskim i međunarodnim institucijama u cilju promoviranja razvoja zakonodavnog i gospodarskog okruženja koje bi bilo poticajno za povećanje konkurentnosti ovih industrija, povećanje kvalitete i sigurnosti proizvoda, zaštite potrošača, a uz uvažavanje općeprihvaćenih načela zaštite okoliša. Članstvo u FoodDrinkEurope ima Hrvatska udruga poslodavaca – Udruga prehrambene industrije i poljoprivrede te Agrokor grupa, kao predstavnik vodećih proizvođača hrane i pića. Prema dokumentu “Industrijska strategija Hrvatske od 2014. do 2020. godine” prehrambena industrija svrstana je u skupinu industrija - čuvara hrvatskog gospodarstva, odnosno u skupinu industrija koje su dosegle svoje granice rasta i nemaju potencijala za daljnji rast. Svrstavanje prehrambene industrije u skupinu čuvara neprihvatljivo je i za Ministarstvo poljoprivrede i za Vijeće za praćenje stanja u poljoprivredno-prerađivačkom sektoru prehrambene industrije. Ministarstvo poljoprivrede smatra da je prehrambena industrija od strateškog interesa zemlje te priliku za razvoj industrije hrane i pića vidi u sinergiji s poljoprivrednom industrijom kao sirovinskom bazom, odnosno u segmentu udruživanja i suradnje te u poticanju inovacija. Naime, www.jatrgovac.hr

Prosječne vrijednosti odabranih pokazatelja poslovanja vodećih 10 trgovačkih društava u djelatnosti proizvodnje pića, 2012. i 2013. 2012.

2013.

2013./2012.

5.070,0

5.255,8

103,7

Dobit prije oporezivanja (u mil. kuna)

593,1

760,9

128,3

Broj zaposlenih

3.791

3.686

97,2

Bruto marža (u %)

11,7

14,5

123,9

Profitabilnost imovine (u %)

8,8

11,2

128,2

Proizvodnost rada (prihod u mil. kn po zaposlenom)

1,3

1,4

106,6

Koeficijent obrtaja ukupne imovine

1,0

99,7

Koeficijent tekuće likvidnosti

1,4

1,2

85,5

Koeficijent ukupne zaduženosti

0,5

103,0

Ukupni prihod (u mil. kuna)

U skupini vodećih su Jamnica, Zagrebačka pivovara, Coca Cola HBC Hrvatska, Karlovačka pivovara, Badel 1862, Carlsberg Croatia, Slavonija slad, Maraska, Agrolaguna i JIL sokovi. Izvor: Poslovna Hrvatska

Deset vodećih trgovačkih društava u proizvodnji pića – odabrani financijski pokazatelji, 2013.

Jamnica

Ukupni prihodi (u mil. kn) 1.641,9

0,3

Koeficijent tekuće likvidnosti 2,9

Zagrebačka pivovara

944,2

0,6

0,8

28,5

Coca Cola HBC Hrvatska

880,4

0,3

1,5

7,9

Karlovačka pivovara

705,8

0,4

1,2

19,4

Badel 1862

311,2

1,0

0,5

-30,6

Carlsberg Croatia

292,7

0,4

0,9

-11,4

Slavonija slad

157,9

0,8

2,2

-3,7

Maraska

140,1

0,8

-1,0

Agrolaguna

106,3

0,4

1,0

5,3

JIL d.o.o.

75,3

0,4

0,1

Koeficijent zaduženosti

Bruto marža 25,1

3,0 Izvor: Poslovna Hrvatska

inovacije su i na europskoj razini prepoznate kao ključni čimbenik povećanja konkurentnosti europske industrije hrane i pića. Lideri

milijuna eura bespovratnih sredstava iz fondova EU na godišnjoj razini. Naime, potrošnja prehrambenih proizvoda po glavi stanovnika u Hrvatskoj je još uvijek znaBruto dobit vodećih čajno manja prehrambenih tvrtki u 2013. od potrošnje u EU, što ukaje smanjena za 34,8% zuje na visok potencijal u inovacijama u ovoj indurasta ove industrijske grane. striji su mliječni proizvodi, Dodatni potencijal izvire iz iza kojih slijede gotova jela turističke potrošnje i otvate bezalkoholna pića. Poveranja novih izvoznih tržišta zivanje poljoprivrednog i s obzirom na to da globalno prehrambenog sektora otvatržište hrane ostvaruje visoke ra mogućnost korištenja 800 stope rasta, kako u potrošnji,

tako i u rastu cijena. Hrvatsku prehrambenu industriju obilježava snažna tradicija, prepoznatljivost na regionalnom tržištu, kvaliteta proizvoda, necikličko ponašanje u recesiji te dobra sirovinska osnova. S druge strane, slabosti su ove industrije ovisnost o primarnim proizvodima, niska produktivnost, mala ulaganja u istraživanje i razvoj te nove proizvode kao i niske profitne marže kod nekih kategorija proizvoda. Dr.sc. Ivana Rašić Bakarić Znanstvena suradnica Ekonomski institut, Zagreb Srpanj - Kolovoz 2014.

Intervju

Proaktivnim pristupom

DO RASTA

S hrvatskim trgovcima surađujemo jako dobro jer smo općenito, i jedni i drugi, fokusirani na krajnjeg potrošača i na pronalaženje načina da dugoročno dodamo vrijednost kategorijama u kojima smo prisutni na tržištu, kaže MILJENKO VAIĆ, direktor NESTLÉ ADRIATICA za tržišta Slovenije, Hrvatske te Bosne i Hercegovine

regiji smo trenutno fokusirani na održavanje dostignute pozicije na tržištu i rast tržišnih udjela kroz inovacije i renoviranje postojećih proizvoda, pojašnjava Vaić. Možete li nam ukratko predstaviti portfelj brendova koje Nestlé nudi na hrvatskom tržištu? U kojim ste sve kategorijama prisutni te koji brendovi bilježe najbrži rast?

Nestlé je u Hrvatskoj prisutan s asortimanom u kategorijama kave, kakao napitaka, konditorskim i kulinarskim asortimanom, žitaricama za doručak, hranom za djecu te hranom za kućne ljubimce, a od ovog ljeta i sa sladoledom. Nestlé hrvatskim potrošačima nudi svjetski poznate robne marke kao što su Nescafé, Nescafé Dolce Gusto, Nesquik, Kit Kat, Smarties, Lion, After Eight, Nestlé Dessert, Thomy, Maggi, Purina te Nestlé žitarice, Nestlé dječju hranu i Nestlé sladolede. Od navedenih brendova, najveći i najbrži rast na tržištu trenutno bilježe Nescafé Cappuccino, Maggi juhe i Nan zamjensko mlijeko za bebe. Kako ste zadovoljni prošlogodišnjim rezultatima te poslovanjem u prvom polugodištu 2014.?

Protekla godina bila je puna izazova – obilježena daljnjom recesijom i padom kupovne moći, izrazitom nelikvidnošću mnogih trgovačkih lanaca te pojedinim slučajevima stečaja i predstečajnih postupaka, što je imalo negativan utjecaj

Srpanj - Kolovoz 2014.

na naše poslovanje. Unatoč nestabilnom okruženju uspjeli smo ostvariti gotovo istu razinu prihoda kao i godinu ranije, uz istovremeno značajno smanjenje troškova poslovanja koje je unaprijedilo naš poslovni rezultat i time smo zbilja zadovoljni. Nadalje, ova nas je godine suočila i s još jednim izazovom. Naime, Vlada je sredinom ožujka donijela odluku kojom se od 1. travnja dodatno oporezuju određene vrste službenih vozila, što je direktno utjecalo na povećanje naših troškova poslovanja s obzirom da imamo velik broj prodajnog osoblja na terenu koji koriste službena vozila. Ipak, vjerujem da ćemo kroz rast tržišnih udjela i povećanje prihoda od prodaje do kraja godine uspjeti kompenzirati negativne

“Trenutno nemamo akvizicije u planu, no uvijek smo otvoreni za dobre prilike” vanjske učinke i tako ostvariti još jednu uspješnu poslovnu godinu. Naši stručnjaci u prodaji i marketingu već su pokrenuli niz prodajnih aktivnosti i marketinških kampanja koje bi trebale doprinijeti ostvarenju pozitivnog poslovnog rezultata u konačnici. Na koji način je organizirana distribucija Nestléovih proizvoda u Hrvatskoj te kako ste zadovoljni suradnjom s hrvatskim trgovcima?

Nestlé u Hrvatskoj distribuira svoje proizvode kroz dva poslovna modela, ovisno o tome koji model donosi najbolji omjer između kvalitete distribucije, troškova i zadovoljstva trgovaca. Tako s velikim trgovcima poput Konzuma ili Plodina surađujemo neposredno, dok većinu malih trgovaca, uključujući i impulsni kanal, poput benzinskih postaja i kioska, pokrivamo preko distributera i veleprodaja. Isto vrijedi i za specijalizirane trgovine hranom za kućne ljubimce, ljekarne, kao i za HoReCa kanal. Smatram da je u segmentima gdje nemamo kritičnu masu da bi bili troškovno učinkoviti ili gdje postoje određene specifične kompetencije bolje osloniti se na distributera ili veletrgovca koji je specijaliziran za to područje. S hrvatskim trgovcima surađujemo jako dobro jer smo općenito, i jedni i drugi, fokusirani na krajnjeg potrošača i na pronalaženje načina da dugoročno dodamo vrijednost kategorijama u kojima smo prisutni na tržištu. Osim vrhunskih proizvoda, trgovcima nudimo i naša stručna znanja kada je riječ o upravljanju kategorijama, što je važno da bi se zadovoljile potrebe krajnjeg potrošača na način da im se nudi optimalan asortiman, prihvatljive cijene kvalitetnih proizvoda, planiraju se optimalne zalihe i slično. Nestlé je prepoznat kao vodeći u Europi kada je riječ o upravljanju kategorijama te znanja i najbolje prakse s drugih tržišta nastojimo prenijeti i na naše www.jatrgovac.hr

1,5 mlrd franaka iznos ulaganja u istraživanje i razvoj u 2013. tržište. Imajući u vidu trenutnu situaciju, očekujem da ćemo se i dalje susretati s problemima vezanim uz likvidnost i naplatu potraživanja, a u kojima smo do sada izgubili znatna sredstva kao i većina hrvatskih dobavljača. Stoga smo uveli strogu kontrolu naplate, odnosno ne surađujemo s trgovcima koji ne poštuju rokove plaćanja. Jedino na taj način

Miljenko Vaić Nestlé Adriatic

možemo biti orijentirani na dugoročan uspjeh i održivi razvoj. Hrvatsko FMCG tržište već godinama prolazi kroz snažne kontrakcije. Kakva su vaša očekivanja u budućnosti vezano za tržište robe široke potrošnje? Što možemo očekivati u nadolazećim godinama te koje trendove u ovom trenutku možete anticipirati?

www.jatrgovac.hr

“S Agrokorom i Mercatorom očekujemo nastavak uspješne suradnje i u budućnosti” Hrvatska se nalazi u recesiji već više od pet godina i ne očekujemo da će naredne godine biti bolje. Pomak je moguć tek nakon restrukturiranja i nužnog smanjenja broja zaposlenih u javnom sektoru, što bi smanjilo i poreznu presiju na građane. Dok ne dođe do poreznog rasterećenja građana kroz niže poreze i doprinose na plaće kao i nižeg PDV-a ne možemo očekivati oporavak. U realnom sektoru, u privredi, plaće stagniraju uz istovremeni porast broja nezaposlenih i povećanje cijena komunalnih usluga. To jednostavno znači kako sve manji broj kućanstava ima prihode, a i oni koji imaju posao i plaću posjeduju manje raspoloživog novca za trošenje zbog povećanih troškova stanovanja. Stoga je jasno kako će tržište robe široke potrošnje nastaviti padati i smanjivati se jer ljudi jednostavno nemaju novaca. Ne očekujem da bi se situacija mogla znatno promijeniti narednih godina. Tek onog trenutka kad se značajno smanje porezi i doprinosi koje svi građani plaćaju iz svojih plaća možemo očekivati oporavak tržišta robe široke potrošnje. Jasno je da bez povećanja kućnog budžeta nema ni rasta potrošnje pa samim time ni oporavka tržišta.

Kako ste zadovoljni ostvarenim rezultatima na tržištima Slovenije i Bosne i Hercegovine za koja ste također odgovorni?

Nestlé u Bosni i Hercegovini svoje proizvode distribuira preko tvrtke MCI iz Širokog Brijega uz marketinšku podršku našeg ureda u Sarajevu. Mogu reći da smo vrlo zadovoljni postignutim rezultatima i rastom prodaje koje smo ostvarili u proteklim godinama, usprkos činjenici da je opće makroekonomsko okruženje u zemlji vrlo loše. Ove godine, na žalost, nemamo nastavak pozitivnih trendova zbog vanjskih utjecaja koji su se dogodili. Najprije smo početkom godine svjedočili dosad najvećim demonstracijama i uličnim neredima u dijelu Bosne koji su direktno utjecali na smanjenje potrošnje u tim gradovima i kantonima, a nakon toga su u svibnju došle nezapamćene poplave koje su doslovno paralizirale trećinu države. Između ostalog, poplavljeno je i više od 800 trgovina – od malih trgovačkih obrta do velikih supermarketa. Mnoge od njih ni dan danas nisu ponovno počele s

“Uveli smo strogu kontrolu naplate te ne surađujemo s trgovcima koji ne poštuju rokove plaćanja” radom. Neke manje trgovine jednostavno su propale jer vlasnici nisu osigurali robu koja je bila uništena, a nisu imali dovoljno novaca da iznova pokrenu posao. Ipak, naši su tržišni udjeli stabilni, u nekim kategorijama čak i rastu u posljednjem periodu tako da u budućnosti očekujem nastavak pozitivnih trendova na ovom tržištu. Što se tiče našeg poslovanja na tržištu Slovenije, ono se nalazi u transformaciji. Nestlé je u Sloveniji dugi niz godina poslovao preko distributera uz marketinšku podršku našeg ureda u Ljubljani. Od početka ove godine krenuli smo u direktnu distribuciju naših proizvoda što, s obzirom na vrlo visoku koncentraciju slovenskih trgovaca, smatram optimalnim pristupom za slovensko Srpanj - Kolovoz 2014.

Intervju tržište. Pri tome, zahvaljujući ulasku Hrvatske u Europsku uniju i nestanku carinskog postupka, koristimo sinergiju objedinjene logistike i distribucije za obje zemlje s našeg centralnog skladišta u okolici Zagreba. Prvi pokazatelji nakon šest mjeseci govore da je ova odluka bila ispravna jer bilježimo dobar rast prihoda na slovenskom tržištu. U drugoj polovici godine očekujem još veće ubrzanje rasta prihoda od prodaje i ostvarenje rasta tržišnih udjela.

“Znanja i najbolje prakse s drugih tržišta nastojimo prenijeti i na hrvatsko tržište” Koje je vaše mišljenje po pitanju akvizicije Mercatora od strane Agrokora? Što to vama kao kompaniji donosi?

Mercator je već nekoliko godina na matičnom slovenskom tržištu gubio tržišni udio iz godine u godinu, a istovremeno na tržištima regije nije ostvarivao rast. U tom smislu, Mercatoru je najteže bilo na hrvatskom tržištu gdje je, usprkos akvizicijama, gubio tržišni udio i prihode do te mjere da nije bio u stanju podmirivati svoje obveze prema velikom broju dobavljača što je, zbog nedostatka asortimana, dovelo do daljnjeg odljeva potrošača iz njihovih trgovina. Konzum je s druge strane vrlo uspješan ne samo u Hrvatskoj, nego i u Bosni i Hercegovini i Srbiji, i na svim svojim tržištima bilježi stabilne tržišne udjele i prihode usprkos recesiji i konkurenciji. Mi smo kao Nestlé do sada vrlo uspješno surađivali s obje kompanije te vjerujem da će se to nastaviti i u budućnosti. Vjerujem da s kvalitetom naših proizvoda i kompetencijama naših ljudi koji rade u prodaji i marketingu predstavljamo vrlo poželjnog poslovnog partnera za Konzum, Mercator i Agrokor u cjelini i da zajednički možemo doprinijeti rastu i oporavku tržišta na kojima djelujemo. Prije tri godine preuzeli ste Centroproizvod u Srbiji. Imate li u planu neke nove akvizicije na području zemalja naše regije ili se planirate fokusirati na organski rast?

Srpanj - Kolovoz 2014.

Trenutno nemamo akvizicije u planu, no uvijek smo otvoreni za dobre prilike, ukoliko se ukažu. Nestlé je poznat po tome da svoj rast bazira na dugoročno stabilnom organskom rastu iz godine u godinu, a akvizicije prvenstveno trebaju doprinijeti bržem rastu prihoda i profitabilnosti. U regiji smo trenutno fokusirani na održavanje dostignute pozicije na tržištu i rast tržišnih udjela kroz inovacije i renoviranje postojećih proizvoda. U Zagrebu je prije dva mjeseca održan godišnji trgovinski seminar tvrtke Nestlé (Nestlé Handelsseminar). Možete li nam reći nešto više o ovom skupu? Zašto je održan baš u Hrvatskoj ove godine te koji je njegov opći značaj?

Nestlé Njemačka već tradicionalno, posljednjih 30 godina organizira ovaj događaj okupljajući na jednom mjestu čelnike nekih od najvećih trgovačkih lanaca Europe čije su centrale u Njemačkoj, kao što su Edeka, Rewe, Fressnapf, Markant, Coop, dm – drogerie markt, Tegut, Lekkerland, SV Deutschland, Compass Group i Chef Culinar. Jedna od glavnih tema Nestlé trgovinskog seminara bili su novi trendovi u prehrambenoj industriji, s naglaskom na maloprodaju. U sklopu toga razgovaralo se i o relativno sporom razvoju internetske trgovine hranom i pićima. Raspravljalo se i o utjecaju medija na današnjeg potrošača. Rasprava je bila zasnovana na istraživanju B4P (Best for planning) koje su zajednički provele četiri velike izdavačke kuće: Axel Springer, Bauer Media Group, Gruner+Jahr i Hubert Burda Medien. Zaključeno je da mediji danas dotiču sve dijelove društva te da od njih usvajamo znanja i stavove, a oglašavanje je i dalje iznimno važno kada se obraćamo potrošačima. Naziv ovogodišnjeg Trgovinskog seminara bio je “Šanse i rizici ulaska u EU” te je Hrvatska, kao najmlađa zemlja članica, odabrana za domaćina.

U sklopu HUP-Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede tijekom svibnja ove godine osnovana je Koordinacija hrane i pića koju, uz Nestlé Adriatic, sačinjavaju i druge vodeće tvrtke iz ovog sektora. Što su glavni ciljevi djelovanja ove Udruge?

Tako je, u sklopu HUP-Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede osnovana je Koordinacija hrane i pića koja će se fokusirati na specifične probleme proizvođača, s ključnim ciljevima utjecaja na gospodarsku politiku, politiku okoliša i energije, zaštitu potrošača i među-

www.jatrgovac.hr

40% smanjenje potrošnje vode u Nestléovim tvornicama do 2020. su odgovorili na potrebu naših potrošača za kremastijim proizvodom s prepoznatljivom Cappuccino pjenom poput one koja se dobije kada ovaj napitak naručimo u kafićima. Naime, recepture naših proizvoda prave se na način da u potpunosti odgovaraju željama i potrebama lokalnih potrošača, uzimajući u obzir njihove preferencije kada je riječ o okusu i poštujući lokalne prehrambene tradicije.

“Nestlé je prepoznat kao vodeći u Europi kada je riječ o upravljanju kategorijama” Kao vodeća prehrambena kompanija u svijetu, Nestlé je predvodnik i po pitanju inovacija i trendova. Tako u vašim tvornicama provodite procese racionalnijeg korištenja vode kako biste ukazali na važnost ovog resursa. Na koji način se ovakva usmjerenost odražava na poslovanje vaših proizvodnih pogona u zemljama regije?

narodnu trgovinu. Također, u planu je sudjelovanje i aktivno članstvo u povjerenstvima Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva gospodarstva te Ministarstva zdravlja, s ciljem utjecaja na oblikovanje stavova po pitanjima ključnim za industriju od kojih su trenutno primarni analiza regulative te uključivanje članova u zakonodavne aktivnosti (donošenje i očitovanja na zakone, izrade akata, dopune propisa i ostalo). Članice

“Ulaskom Hrvatske u EU objedinjena je logistika i distribucija za hrvatsko i slovensko tržište” osnivači koordinacije su Badel, Coca Cola, Fami, Nestlé, Podravka, Zagrebačka pivovara, Zvijezda, Jamnica, Pik Vinkovci, a među ključnim trenutno otvorenim pitanjima osnivači su istaknuli pitanja vezana uz visoko financijsko opterećenje industrije poreznim i neporeznim nametima, probleme u poslovanju s tzv. trećim zemljama izvan EU, označavanje www.jatrgovac.hr

zemlje porijekla na pakiranju, prehrambene profile i semafore, označavanje prodaje na daljinu, označavanje nepredpakirane hrane te Prehrambenu strategiju EU. Ponosni smo da je, uz Coca-Colu, upravo Nestlé bio inicijator osnivanja ove udruge te je kolegica Olivera Međugorac preuzela i predsjedavanje udrugom u prvoj godini djelovanja. Koliko su u vašem pristupu bitne inovacije te koristite li prilagođeni pristup različitim regijama prilikom kreiranja svojih proizvoda?

Nestlé je kompanija s najvećom istraživačkom mrežom u prehrambenoj industriji u svijetu koju čine čak 34 istraživačko razvojna centra. Pored toga, svaka naša tvornica ima odjel za primjenu osnovnih istraživanja i stvaranje novih proizvoda. Prošle godine je na globalnom nivou u istraživanje i razvoj uloženo više od 1,5 milijardi švicarskih franaka. Inovacije su i u Hrvatskoj glavni pokretač rasta svih brendova. Velika inovacija u Nescafé asortimanu od ovog su proljeća novi Nescafé Cappuccino proizvodi koji

Nestlé se obvezao značajno srezati korištenje vode u Europi pa će tako potrošnju vode u svojim europskim proizvodnim pogonima smanjiti za čak 40% do 2020., u usporedbi s 2010. godinom. U tom je smislu već u periodu od 2004. do 2010. potrošnja vode u poslovanju na europskom tržištu smanjena za 36%. Kako bi obveze preuzete na razini Grupe prenijela na lokalna tržišta tvrtka je u regiji također smanjila upotrebu vode. Nestlé u regiji ima dvije tvornice koje se nalaze u Republici Srbiji. To su tvornica koja proizvodi dio kulinarskog i konditorskog asortimana u Surčinu i tvornica sladoleda u Staroj Pazovi. Nestlé je u tvornicu u Surčinu investirao gotovo 1,2 milijuna eura kako bi se izgradio pogon za pročišćavanje otpadnih voda, što je u skladu s globalnim standardima kompanije. Od 2012. godine potrošnja vode u Surčinu smanjena je za više od 60% čime je ostvarena ušteda od 35.000 kubičnih metara, što je ekvivalent 14 olimpijskih bazena ili više od 1.700 cisterni vode. Tijekom protekle dvije godine uloženo je i 300.000 eura u pročišćavanje vode u tvornici sladoleda u Staroj Pazovi. Srpanj - Kolovoz 2014.

PROMO

MORTADELA

kraljica talijanske gastronomije Nova PIK Mortadela s crnim maslinama zavela prisutne na kulinarskoj radionici „Che buona Mortadela“

hef Branko Ognjenović uz asistenciju voditeljice Nove TV Mije Kovačić, poznate po svojim gurmanskim preferencijama, održao je kulinarsku radionicu „Che buona Mortadela“. Kroz zanimljive talijanske recepte, priče iz davnih vremena i fine zalogaje predstavljena je nova PIK Mortadela s crnim maslinama. Talijanska gastronomija, prepoznata diljem svijeta upravo zbog brojnih delicija i kreativnih jela, s Mortadelom kao glavnom zvijezdom oduševila je sve prisutne na radionici. BOGATSTVO OKUSA PIK Mortadela s crnim maslinama, kao i već dobro poznata Klasična Mortadela, Mortadela sa zelenim maslinama i Mortadela Premier, odlično se uklopila u jednostavne, a opet vrlo atraktivne recepte za tremazzine, focacciu i piadine. Maštovita jela s PIK Mortadelom, posebno za ovu priliku, osmislio je Chef Branko Ognjenović. Glavne namirnice uz vrhunsku PIK Mortadelu s crnim maslinama, koja je rađena prema tradicionalnoj talijanskoj recepturi uz neizostavno povjerenje i kvalitetu PIK Vrbovca, odabrane su s mnogo ljubavi kako bi dočarale bogatstvo okusa „cucine italiane“. Lakoća, jednostavnost pripreme, vrhunski sastojci i naglasak upravo na kvaliteti ocrtavali su se u svakom receptu. Branko Ognjenović je bio vrlo zadovoljan asistencijom Mije Kovačić te je naglasio kako se vidi da je

Srpanj - Kolovoz 2014.

PIK Mortadela s crnim maslinama svojim blagim okusom i aromom Mediterana oduševljava na prvi zalogaj

Mija veliki gurman jer s puno ljubavi pristupa pripremi jela. To je ujedno i najvažnije za uspješan rezultat, no ništa manje nije važno imati i vrhunske namirnice baš poput PIK Mortadele s crnim maslinama koja svojim blagim okusom i aromom Mediterana oduševljava na prvi zalogaj. NEIZOSTAVNA DELICIJA Mortadela, perjanica gastronomije regije Emilia-Romagna i njenog središta Bologne, kao namirnica vrlo je zanimljiva i ima dugu povijest. Postoje priče kako su u ovoj deliciji uživali još i stari Rimljani. Nekoć je Mortadela bila rezervirana samo za bogate zbog velike količine začina koji su se koristili u njenoj izradi, a bili su tada iznimno skupi. Danas zahvaljujući razvoju tehnologije, svi mogu uživati u njenim

čarima. Postoji i više zgodnih verzija kako je ova salama velikog promjera dobila svoje ime – jedna legenda kaže da je Mortadela dobila ime po začinu mirti, jednom od sastojaka, koji se na talijanskom jeziku zove mortella, dok postoji i druga verzija u kojoj ime potječe od latinskog naziva mortarium, što znači usitnjavanje. Danas je Mortadela poznata i neizostavna delicija svih gurmana, a njen specifičan okus često je oplemenjen raznim dodacima, baš poput PIK-ovih Mortadela sa zelenim i crnim maslinama. www.jatrgovac.hr

www.jatrgovac.hr

Srpanj - Kolovoz 2014.

Unapređenje prodaje

Boris Vulić

Erste Group Procurement

POZICIONIRANJE KAO

element unapređenja prodaje Gotovo sve alate i aktivnosti unapređenja prodaje možemo smjestiti među tri osnovne grupe: upravljanje zalihama, slaganje robe na funkcionalan način koji je ujedno i ugodan oku te pozicioniranje

lemente unapređenja prodaje (UP) danas srećemo u plasmanu svih vrsta prodajnih kategorija, uključujući i prodaju usluga. Često ćete uslugu kupiti s popustom ili uz osnovnu uslugu dobiti popratnu koju nećete dodatno platiti. Spretni kreatori će mjeru UP-a pretvoriti u proizvod. Tako su turističke agencije uvele “proizvod” pod imenom “last minute” kao posljedicu davanja akcijskih cijena na (neprodane) putne aranžmane. Korak dalje u razvoju prodaje je novi “proizvod” pod imenom “first minute”. Drugi, vrlo aktualni primjer je prodaja usluge izrade energetskog certifikata koji se u startu prodaje s akcijskom cijenom, a dodatna, ujedno i besplatna usluga je izrada tlocrta postojećeg stanja. Ipak, kako su aktivnosti UP-a započele u maloprodaji široko konzumne robe, to su se u tom segmentu najviše i razvile, odnosno, najprepoznatljivije su na policama s namirnicama i kućnim potrepštinama. TRI ALATA Gotovo sve alate i aktivnosti UP-a možemo smjestiti među tri osnovne grupe: upravljanje zalihama, slaganje robe na funkcionalan način koji je ujedno i ugodan oku te pozicioniranje. Pozicio-

Srpanj - Kolovoz 2014.

odnosno na uobičajenim policama, a mogu se postaviti i na čeonim gondolama. Kupac kojem su kolica ili košara još uvijek prazni nakon ulaza lakše podliježe trenutnim porivima, odnosno impulzivnoj kupovini proizvoda kojih nema na svojoj shopping listi. Impulzivni poriv je snažniji na početku nego pri kraju kupovine, velikim dijelom zbog najmanjeg opterećenja budžeta u tom niranjem određujemo gdje i kako će ta trenu. Često će trgovci na takva mjesta roba biti izložena, odnosno definiramo postaviti kabaste proizvode ili velika mjesto izlaganja u prostoru te način pakiranja, a kupac se lakše odlučuje za slaganja na polici. Osnovni je zadatak stavljanje u svoju praznu košaricu ili pozicioniranja da se na najbolji način kolica jer nema opasnosti da išta ošteti, iskoristi prostor, uvažavajući pravilo da polomi ili gužva. Pravilo za trgovce je više od 50% ukupne prodajne površine da tu početnu poziciju ne pretrpa goprostora bude namijenjeno kretanju ku- milom proizvoda te da napravi liniju paca. Više od 40% prodajne površine će kretanja kupaca tako da slabe zone preotpasti na police, stalke i frižidere. Kup- tvori u atraktivne zone. Atraktivnim se ci moraju imati dovoljno prostora da zonama smatraju desna strana pravca kretanja kupaca, žarišne Osnovni je zadatak pozicioniranja da točke i mjesta promjene smjera. Trgovac zna da se na najbolji način iskoristi prostor zauzevši ulazni prostor proizvodima na akciji jedni drugima što manje smetaju prilismanjuje mogućnost kupnje proizvoda kom razgledavanja i odabira robe, ali i konkurentskih dobavljača. Istovremeda mogu obuhvatiti pogledom police u no, taj će proizvod postaviti na barem punoj visini. Također, kupca želimo što još jedno mjesto u trgovini jer zna da se duže zadržati u dućanu. Davno je uokupci ne vole vraćati. čeno da je brzina kupca najveća netom nakon ulaska u samoposlugu. Tada kuSMJEŠTAJ PROIZVODA pac koji gura prazna kolica može doseČetiri su glavne pozicije smještaja prognuti brzinu preko 1,5 metra u sekundi. izvoda u prodajnom prostoru. PrimarUstrajući u naporima da kupca uspore, nom pozicijom zovemo stalno mjesto maloprodaje su proizvode na akciji (ak- izlaganja, a karakterizira ga dodjela cijske cijene, više komadna pakiranja) prostora prema prometu ili profitu. To postavile na prostor neposredno nakon je najvažnije mjesto izlaganja kategorije ulaza. Naravno, ti se proizvodi najčeproizvoda, a kupac uvijek zna da prošće nalaze i na primarnim pozicijama, izvod može naći na toj mikrolokaciji. www.jatrgovac.hr

50% prodajnog prostora treba biti namijenjeno kretanju kupaca Artikli koji se nalaze u domeni planske kupovine bit će smješteni u sredini bloka, a impulzivni na početku i kraju bloka. Često, na krajevima bloka bit će postavljeni i top selleri. Primarna pozicija olakšava izbor te stvara lojalnost trgovini i proizvodu. Sekundarne pozicije privlače pažnju i ističu proizvod, a ujedno su i orijentir u prostoru. Tako sekundarnom smatramo čeone gondole kojima ostvarujemo dodatnu profitabilnost, a smještamo do dva brenda za koja bi bilo dobro da se eventualno nadopunjuju. Naravno, nipošto konkurentska. Na ovoj poziciji je trajanje postavljanja ograničeno. Stalna dodatna mjesta izlaganja mogu biti display, fri-

žideri ili dopunske police te su dodatni prostor za najprodavanije brendove i pakiranja. Karakterizira ih smještaj ne više od tri brenda te vertikalno izlaganje po brendu. Privremena dodatna mjesta izlaganja su promotivni displayi ili štand i obično su najatraktivnijeg izgleda u dućanu. Ovdje dobavljači i njihovi unapređivači prodaje na živopisan način prezentiraju nove proizvode, one na akciji ili promoviraju postojeću robu. Najveće gužve naći će se upravo na ovim pozicijama jer nerijetko www.jatrgovac.hr

štandovi imaju domaćina koji kupce zove na kratku prezentaciju korištenja proizvoda ili na degustaciju, a uz proizvode na ovim pozicijama mogu biti smješteni i promotivni materijali

što su cvjećarne ili dućani s kozmetičkim preparatima. No, svi takvi dućani, odnosno svi koji ne prodaju živežne namirnice svoju će robu izložiti prema “arena principu”. To znači da već s ulaza kupac može pogledom Kupci moraju imati dovoljno prostora obuhvatiti većinu proizvoda u dućanu. Roba prilikom razgledavanja i odabira robe izložena najbliže ulazu bit će smještena na najnižim i pokloni. Ovakva su mjesta izuzetno stalcima ili policama. Potom slijede više profitabilna jer je dokazano da mogu police, uglavnom 120 do 140 cm visine, povećati prodaju do 10 puta! Ovdje a naposljetku su police ili vješalice na zalihe moraju promptno biti obnovzidovima, do 220 cm. Takvim poziciljene, a svrha je promoviranje do dva oniranjem kupcu dajemo odmah na brenda. Zbog atraktivnog izgleda takve ulazu mogućnost da se uputi u pravcu pozicije kupovinu čine zabavnom, a interesantnim za njega, a ne da luta po display ili štand izaziva dućanu. “Arena principom” koriste se osjećaj prilike koju ne gotovo sve maloprodaje. Isti princip treba propustiti. Prepoprimjenjuju butici, sportski dućani, ali ruka je da takva pozicija i ljekarne i mesnice. Nerijetko ćemo bude postavljena najduže zapaziti isti raspored stalaka za letke u 15 dana. Na svim ovim prostoru i plakata na zidovima u turipozicijama najuočljiviji stičkim agencijama. Pozicioniranjem proizvodi su oni koji su robe unutar prodajne kategorije najbopostavljeni na 120 – 140 lja pozicija i najveći prostor daju se najcm visine, ukoliko kupac prodavanijim proizvodima. Naravno, stoji oko 1 metar ispred uvažit će se pravilo da veća pakiranja polica. Najpristupačniji idu na niže police, srednja ili najprodasu oni koji su postavljeni vanija na navedenu visinu od 140 cm na 90 – 100 cm visine. te najmanja pakiranja na gornju policu Obično je roba na polici (170 – 180 cm). Na najvišoj će polici poslagana uredno u liniji, često biti smješteni proizvodi koji su s etiketama postavljenim najskuplji. Najčešće takav primjer nalapod kutem od 90 stupzimo u parfumerijama ili na policama njeva u odnosu na red na s vinima i alkoholnim pićima, ali neće polici. Manji dio trgovaca se ni u buticima skuplja roba nalaziti na počeo je slagati robu tako nižim policama. Da je pozicioniranje da su etikete pod manjim proizvoda izuzetno važno dokazuju i kutom, odnosno tako da brojni e-alati kojima se upravlja slačitav red proizvoda izgleganjem i rasporedom proizvoda na da kao da je poslagan “na temelju njihovog obrtaja i dimenzija koso”. Također, roba se pakiranja te definira optimalna razina može poslagati i u obliku zaliha. Također, u današnjoj trgovini su manjeg luka tako da je nezaobilazni vlastiti, odnosno puno česredina reda lagano uvušće dobavljačevi unapređivači prodaje. čena ili ispupčena kako bi Njihovim angažmanom gube se klasični se dobio osjećaj prostornosti. Takvim odnosi na relaciji dobavljač – trgovac, a se slaganjem postiže da red proizvoda stvara se novi: partner – partner. Koriprivlači pogled jer odudara od ostalih sti od unapređivača prodaje imaju oba redova ili ostalih polica. partnera: dobavljač ima pod kontrolom smještaj svojih brendova, brine o zaliPRILAGOĐENA KREATIVNOST hama i popunjenosti polica, urednosti i Posebnu će pažnju slaganju robe na čistoći robe, o rokovima upotrebe propolicama obratiti dućani koji su klasičizvoda te o izloženosti cijena i promo nog, odnosno tezga tipa. Vidjeli smo materijala, kao i o promotivnim akcimaštovitost koju su iskazali neki trgovci jama. Trgovac štedi svoje resurse, ima koji čak nemaju klasične police, već veću kontrolnu, a manju izvršnu ulogu. robu izlažu na posebno dizajniranim Oboje uživaju posljedice povećanog ili kućnim komadima namještaja kao obrtaja robe. Srpanj - Kolovoz 2014.

Namazi

Analizu pripremila: Milanka Ćorić

NEŠTO MALO tanji sloj U

jeku sezone godišnjih odmora donosimo pregled kategorije namaza u koju ubrajamo paštete te svježe, voćne i čokoladne namaze. Prema podacima o prodaji, koji ne obuhvaćaju Cash&Carry, institucionalnu prodaju i diskontne trgovine (Lidl), ove četiri kategorije namaza su u periodu lipanj 2013. - svibanj 2014. kumulativno ostvarile količinsku prodaju od 12.311 tona, dok je vri-

ČOKOLADNI NAMAZI K ategorija uključuje sve čokoladne namaze obično pakirane u staklenke ili plastične čašice. Mogu se konzumirati u obliku u kojem dolaze ili kao namaz na kruhu, palačinkama ili drugim desertima.

Srpanj - Kolovoz 2014.

Vodeći proizvođači u kategoriji su (abecednim redom): Ferrero (Nutella), Podravka (Lino lada) te trgovačke robne marke koje zauzimaju 22% količinske prodaje. Čokoladni namazi su ostvarili pozitivan trend prodaje u proteklih 12 mjeseci. Količinska prodaja je porasla za 2,9% na 2.762,7 tona čija je vrijednost iznosila 127.897.900

Podjela prema veličini pakiranja 400 g

Od četiri kategorije namaza tri se vrlo dobro drže, a jedino zabrinjavaju voćni namazi sa snažnim padom u zadnjih 12 mjeseci jednosna prodaja pritom iznosila 632,8 milijuna kuna. Čokoladni namazi su jedini u promatranom periodu ostvarili rast i količinske i vrijednosne prodaje, dok su voćni namazi zabilježili veliki korak unatrag (-18,3% količinski, -12,8% vrijednosno). Glavni kanal prodaje za sve kategorije su supermarketi, a važnu ulogu igraju i proizvodi trgovačke marke, poglavito kod voćnih namaza (30% količinske prodaje kategorije) i čokoladnih namaza (22% količinske prodaje kategorije).

ČOKOLADNI NAMAZI

lip. 2013. svi. 2014.

% promjena u odnosu na godinu prije

Količinska prodaja (1000 kg)

2.762,7

2,9

Vrijednosna prodaja (1000 kn)

127.897,9

2,1

44,2% 401 - 999 g

43,7% do 400 g

6,9% više od 1000 g

5,2%

Tip pakiranja

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja)

Staklo

86,8% Plastika

13,2%

kuna i bila je veća za 2,1% u usporedbi s ranijim 12-mjesečnim razdobljem. Gotovo podjednako su popularna pakiranja od 400 g (44,2%), te pakiranja 401-999 g (43,7%). Sa znatno manjim udjelima potom dolaze pakiranja do 400 g (6,9%) i ona veća od 1.000 g (5,2%).

100

80 70

60 50

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2)

41 Supermarketi (301 - 2500 m2)

10 %

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2)

Hipermarketi (2501 m2 +)

30 20

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2)

lipanj 2013. - svibanj 2014. Izvor: Nielsen

www.jatrgovac.hr

Namazi SVJEŽI NAMAZI

buhvaćaju mliječne i sirne namaze s okusom ili bez okusa, napravljene od sira ili svježe mliječne kreme, te koji se skladište isključivo u rashladnim uređajima. Obično su pakirani u plastične posudice. Vodeći proizvođači u kategoriji su (abecednim redom): Belje (Abc, Abcela, Belje), Dukat (Dukatela), Meggle (Meggle), Vindija (Vivis, z’ bregov) te trgovačke robne marke koje same nose

VOĆNI NAMAZI

ategorija uključuje sve vrste namaza na bazi voća (marmelade, džemovi, pekmezi) koji se koriste kao namaz na kruh, za kolače i sl. Mogu biti različitih okusa i veličina. Vodeći proizvođači u kategoriji su (abecednim redom): Dona trgovina (Dona), Eurovoće zadruga (DoOra), Hermes International (Dida Boža), Podravka (Podravka) te trgovačke marke koje u ovoj kategoriji zauzimaju čak 30% količinske

PAŠTETE

ategorija uključuje proizvode na kojim je jasno naznačeno da su paštete, a mogu biti napravljene od smjese mesa, začina, ribe i povrća. Nalazimo ih na policama te imaju dugačak rok trajanja. Vodeći proizvođači su (abecednim redom): Droga Kolinska (Argeta), Gavrilović (Gavrilović, Gala), PIK Vrbovec (Pik, Piketa, Sljeme), Podravka (Podravka, Leo, Eva), Vindija (Cekin,

Srpanj - Kolovoz 2014.

SVJEŽI NAMAZI

lip. 2013. svi. 2014.

% promjena u odnosu na godinu prije

Količinska prodaja (1000 kg)

3.332,1

-2,6

Vrijednosna prodaja (1000 kn)

180.229,7

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja) 100

1,8

14% količinske prodaje. U proteklih 12 mjeseci ova kategorija je zabilježila rast vrijednosne prodaje za 1,8% na ukupno 180.229.700 kuna. S druge strane, količinska prodaja od 3.332,1 tone manja je za 2,6% u odnosu na prethodnih 12 mjeseci.

Podjela prema tipu lipanj 2013. – svibanj 2014.

Sirni namaz

63,1% 36% 0,9%

Podjela prema okusu Bez okusa

86,4%

13,6%

% promjena u odnosu na godinu prije

Količinska prodaja (1000 kg)

2.137,1

-18,3

Vrijednosna prodaja (1000 kn)

63.309,5

-12,8

Marmelada

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2)

Hipermarketi (2501 m2 +)

13,2% Ostali namazi

8,2%

Tip pakiranja

84,6%

Plastika

15,4%

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2) Supermarketi (301 - 2500 m2)

Staklo

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2)

23,4% Pekmez

lipanj 2013. - svibanj 2014. Izvor: Nielsen

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja)

PAŠTETE

lip. 2013. svi. 2014.

% promjena u odnosu na godinu prije

Količinska prodaja (1000 kg)

4.078,9

-1,3

-0,6

100

Podjela prema sastavu lipanj 2013. - svibanj 2014. Mesne paštete

91,4% Riblje paštete

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2)

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2)

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2)

60 50 40

7,5% Vegeterijanske paštete

1,1%

Podjela prema veličini pakiranja

više od 51 g

78,2%

3,9%

lipanj 2013. - svibanj 2014.

100

55,2%

18%

Supermarketi (301 - 2500 m2)

Džem

do 30 g

Podjela prema tipu lipanj 2013. – svibanj 2014.

od 30 do 50 g

Hipermarketi (2501 m2 +)

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja)

Vila, Vindon) te trgovačke marke koje same nose 8% količinske prodaje. U količinskom pogledu prodaja pašteta je u zadnjih godinu dana pala za 1,3% na ukupno 4.078,9 tona, dok je vrijednost prodaje u tom razdoblju iznosila 261.320.000 kuna, što je pad od 0,6%.

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2)

Izvor: Nielsen

lip. 2013. svi. 2014.

261.320

S okusom

VOĆNI NAMAZI

Vrijednosna prodaja (1000 kn)

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2)

“Buterino”

prodaje. Voćni namazi su u promatranom godišnjem razdoblju zabilježili snažan pad prodaje. Količinski pad je bio izraženiji (-18,3%) s prodajnim rezultatom od 2.137,1 tonu, dok je vrijednosni minus uz ukupno ostvarenih 63.309.500 kuna iznosio 12,8%.

Mliječni namaz

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2)

Hipermarketi (2501 m2 +) 36

10 %

Supermarketi (301 - 2500 m2)

lipanj 2013. - svibanj 2014. Izvor: Nielsen

www.jatrgovac.hr

NOVI OKUSI kr

ev r i s em

pečena paprika

125 g

Nezaboravan okus Vivis krem sira proizlazi iz domaćeg svježeg mlijeka 'z bregov i vrhnja uz malo soli.

125 g

Od sada probajte i nove neodoljive okuse – pečenu papriku i vlasac.

VLASAC

Namazi – potrošačke navike

SVE POPULARNIJI doručak Četiri kategorije karakteristične za doručak - paštete, mliječni i sirni namazi, žitarice te čoko namazi - u zadnjih 12 promatranih mjeseci ostvarile su vrijednosni i količinski rast

puštenost aktera revolucionarne Manetove slike “Doručak na travi” teško bi se mogla preslikati u 2014. s obzirom da je doručak postao obrok koji nerijetko preskačemo, jedemo ga u žurbi, s nogu, na poslu, u piceriji, pekarnici itd. Danas nema te tradicionalne opuštenosti uživanja u doručku kakva krasi Manetovu 1863. godinu. No, važnost doručka nije se promijenila u 150 godina i istaknut će ju svaki nutricionist i svaki liječnik, a sintagma “zdravi doručak” gotovo je postala sinonim pojma “doručak”. Istraživačka znatiželja odmah postavlja pitanje koliko

nas zaista doručkuje i što doručkujemo? PRVO UKUSNO, ONDA ZDRAVO Iako sve više razmišljamo o zdravoj prehrani, podaci iz GfK Prehrambenih navika pokazuju da nam je kriterij ukusnosti/slasnosti važniji od kriterija zdravlja pri iz-

Paštete su četiri milijuna kuna “oduzele” susjednim mesnim kategorijama boru hrane. Kada je u pitanju doručak, svaki četvrti Hrvat izjavljuje da je najvažnije da je doručak zdrav (26%), dok čak svaki drugi

Konzumacija dnevnih obroka / radnim danom Doručak

Prijepodnevna užina

Topli ručak Hladni ručak Popodnevna užina

12 15 24

Hladna večera

Srpanj - Kolovoz 2014.

16 34

2-3 puta tjedno

Popodnevna užina 28

jednom tjedno

rjeđe / nikad

Topli ručak Hladni ručak

45 14

Prijepodnevna užina

Topla večera

Doručak

koji jedu iz pekare narastao je za 10%, kao i postotak onih koji naručuju hranu. Kruh, koji je s vremenom iz prehrambene prerastao u socijalnu kategoriju, konzumiraju gotovo svi. Tako npr. bijeli kruh konzumira čak 92% Hrvata. Iznenađuje visok postotak (čak 86%) konzumenata integralnih,

Konzumacija dnevnih obroka / vikendom

svaki dan ili gotovo svaki dan

kaže kako je najvažnije da se doručak lako priprema (48%). Oko 2/3 doručkuje svaki dan, a svaki šesti ne doručkuje. Također, svaki šesti ispitanik svakodnevno jede hranu iz pekare. U odnosu na 2010. postotak onih

91 3

7 2

88 24

Topla večera

Hladna večera

50 37

svaki vikend, oba dana

svaki vikend, jedan dan

rjeđe / nikad

www.jatrgovac.hr

bijeli kruh konzumira čak kukuruznih, raženih i drugih vrsta kruhova.

500 milijuna kuna na ove četiri kategorije. Postavlja se pitanje otkud dolazi višak RAST UČESTALOSTI KUPOVINE novca u ove rastuće kateZavirili smo i u košarice gorije? Na primjeru pašteta kupaca kako bismo saznali vidimo da su četiri milijuna što konzumiraju uz kruh kuna kupci “oduzeli” susjedprilikom doručka. Koristeći nim mesnim kategorijama. podatke GfK Panela kućanZajednička zanimljivost za stava fokusirali smo četiri ove četiri kategorije je i u kategorije proizvoda: paštečinjenici da niti jedna nije te, mliječne i sirne namaze, rasla zbog povećanja broja žitarice te čoko namaze u kupaca, nego zbog povećanja učestalosti Sve četiri kategorije doručka kupovine. Moguća rasle su zbog povećanja objašnjenja su da smo počeli učestalosti kupovine redovitije doručkovati razdoblju MAT ožujak 2014 i/ili da je broj ljudi koji dou odnosu na MAT ožujak ručkuju povećan ili da su 2013. (MAT - moving annu- obroci postali veći ili nešto al total, godišnji period una- četvrto? Da sam category trag od trenutnog mjeseca). manager u jednoj od spoZanimljiva je činjenica da menutih kategorija, ušao bih su sve četiri kategorije rasle u dubinu i dodatno istražio i vrijednosno i količinski te razloge kategorijskog rasta da privlače velik broj kupaca jer tek ako razumijem uzro(od 900 tisuća do 1,3 milike, dobivam snažne karte za juna kupaca ovisno o kateupravljanje tim rastom. goriji). U razdoblju MAT Mladen Kožić ožujak 2014. za potrebe Sales Manager, GfK kućanstva utrošili smo oko Paštete vs. ostale mesne prerađevine Indeks Indeks razmjene afiniteta

Ukupni gubitci -214,9

Trajne salame

-13,4

Riblje paštete i vege namazi

Polutr. salame i mesni naresci

1.483,5

107

1.419,2

102

131

104

109

785

Hrenovke

Indeks Indeks razmjene afiniteta

Ukupni gubitci Šunke i šunkerice

102

Panceta, hamburger, špek

85,4

101

Kobasice

66,1

100

Buđole, pršuti, kare

153,5

92% Hrvata

ANKETA

Ljetna kulinarska razbibriga

novom istraživanju magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal, koje je provedeno tijekom srpnja na 400 ispitanika starijih od 15 godina, odlučili smo provjeriti stavove hrvatskih građana/potrošača kada je riječ o kategoriji namaza čija popularnost posebno raste u ovim ljetnim mjesecima. Na pitanje koliko često konzumiraju namaze (čokoladni, mliječni, pašteta, džem...), najveći dio ispitanika (26,3%) odgovara da ih jede nekoliko puta tjedno. Parametri su dosta ravnomjerno podijeljeni pa tako 18,8% ispitanika kaže da ih konzumira barem jednom tjedno, 17,5% njih ističe da namaze konzumiraju rijetko (nekoliko puta godišnje), a značajnih 16,3% građana kaže kako ove proizvode konzumira na dnevnoj bazi. Na začelju su oni koji kažu kako namaze konzumiraju nekoliko puta mjesečno, njih je 12,8%, dok ove prehrambene proizvode nikad ne konzumira 8,5% sudionika ankete. Gledano po vrsti namaza, najpopularniji su mliječni koji su izbor 35,8% potrošača. Džem, marmeladu ili pekmez preferira 24% njih, a tek nešto manji broj (22,1%) stavljaju paštetu na prvo mjesto. Čokoladni namazi ponešto zaostaju s udjelom od 12,3%. Očekivano, namazi se najčešće koriste ujutro pa tako doručak izdvaja čak 79% ispitanika kao vrijeme kada konzumiraju ove proizvode. Uz brzi obrok namaze koristi 20,2% ispitanika, a uz palačinke tek nešto manji udio od 19,4%. Priprema sendviča s 5,7% i piknik/izlet s 2,2% zaključuju termine odnosno prigode kada se namazi konzumiraju. Zanimljiva je također i značajna posvećenost ispitanika izradi vlastitih namaza. Tako njih 29,8% navodi kako izrađuju vlastite namaze, dok preostalih 70,2% koristi kupovne proizvode. I na kraju svima omiljene palačinke. Vjernost je tu podijeljena jer džem, marmeladu ili pekmez na svojim palačinkama voli 44% anketiranih, a tek nešto manji dio od 40,4% na prvo mjesto stavlja čokoladni namaz. Sa znatno manjom popularnosti slijede ih mliječni namazi (10,9%) i ostali (4,6%).

Konzumacija kruha prema vrsti bijeli kruh

crni kruh integralni, kukuruzni i ostali

dnevno

www.jatrgovac.hr

tjedno

mjesečno

12 17

18 25

rjeđe

16,9

10,8

nikada

6,8

puta mjesečno

Srpanj - Kolovoz 2014.

Nepoznato o poznatom

Od male trgovine

DO GLOBALNE FRANŠIZE

Austrijanci su kupili franšizu SPAR-a za hrvatsko tržište pa je, razumljivo, SPAR Hrvatska u njihovom vlasništvu, no SPAR je izvorno nizozemski maloprodajni lanac i franšiza

par Austria, najmlađa tvrtka unutar grupe samostalnih kompanija koje posluju pod okriljem SPAR Internationala osnovala je 2000. godine hrvatsku podružnicu. Ovaj međunarodni maloprodajni lanac i franšiza hrvatskim potrošačima je poznat od 2005. godine kada je otvorena prva INTERSPAR poslovnica u Zadru. SPAR-ovim ulaskom na naše tržište, dijelom radi naziva ali i činjenice da smo se s ovim dućanima prvotno susretali u Austriji, stvorilo se mišljenje kako je ova kompanija iz spomenute zemlje, što je samo djelomično ispravno.

uvjetima nisu imali previše mogućnosti pa je 1932. godine Nizozemac Adriaan van Well, potaknut razmišljanjem o tome kako će neovisni veletrgovci i trgovci na malo postići bolje poslovne rezultate radeći zajedno, osnovao DESPAR, preteču današnjeg SPAR-a. Naziv je došao od akronima motiviranog idejom o udruživanju “Door Eendrachtig Samenwerken Profiteren Allen Regelmatig”, što u slobodnom prijevodu s nizozemskog znači “svi profitiraju zajedničkom suradnjom”.

EUROPSKO ŠIRENJE Nakon osnivanja ovaj lanac se prvotno razvijao diljem Nizozemske, a 1947. godiPORIJEKLO SPARA ne, kada je otvorena prva Naime, priča o SPAR-u DESPAR-ova prodavaonica počinje početkom 30-ih u Belgiji, proširio se i van matičnih granica te skratio SPAR International ima više naziv u danas od 12 tisuća prodavaonica u nam poznati SPAR. Radi 35 zemalja diljem svijeta podrške na belgijskom trgodina 20. stoljeća kada je žištu, ali i nastavka razvoja Europu zahvatio trend šireSPAR-a u inozemstvu, 1953. nja trgovačkih lanaca. Mali godine javila se potreba za trgovci u takvim tržišnim osnivanjem SPAR Interna-

Srpanj - Kolovoz 2014.

tionala. Taj poslovni potez potaknuo je naglo proširenje ovog trgovačkog lanca po Europi tijekom 1950-ih. Upravo zato posebnu važnost u prošlosti ove tvrtke ima prvi SPAR međunarodni kongres iz 1955. godine kada je uočena potreba da tvrtka izađe iz okvira europskog tržišta i postane globalna organizacija. SVJETSKI USPJEH Zahvaljujući spomenutim zbivanjima narednih 20

godina SPAR je povećavao svoju prisutnost na europskom tržištu, ali se proširio i na Aziju te Afriku. U tom razdoblju tvrtka je otvorila svoje prodavaonice u 14 zemalja na tri kontinenta, ali je došlo i do značajnog iskoraka njihovog marketinga. Naime, Raymond Loewy, otac industrijskog dizajna, 1968. godine dizajnirao je SPAR-ov logo koji je i danas aktualan. Inače, SPAR prevedeno s nizozemskog www.jatrgovac.hr

32,2 mlrd eura ukupna prodaja SPAR International u 2013. svijeta, a sjedište im je u Amsterdamu. Na razvoju ove kompanije radi više od 80 partnera među kojima je

vina preuzeo nizozemski Ahold. Ukupna prodaja SPAR-a Austria lani je iznosila 5,8 milijardi eura, dok je ukupna prodaja SPAR InternatioDESPAR je osnovao nala dosegla 32,2 Nizozemac Adriaan van milijarde eura. U ovaj ukupni Well 1932. godine rezultat uključeno je i poslovanje na i austrijska grupa koja zahrvatskom tržištu. Prema pošljava oko 40 tisuća ljudi podacima matične komte pod čijim okriljem radi i panije, SPAR Hrvatska hrvatska podružnica. Potlani je ostvario prodaju od poru tvrtkama članicama 295 milijuna eura, što je SPAR-a Austria pruža druš- ostvareno kroz 26 malotvo ASPIAG (Austria SPAR prodajnih mjesta prosječInternational AG) koje je s ne kvadrature 2855 m2. Međutim, u ovoj godini tvrtka je krenula u značajnu ekspanziju te je svoju PAR International posluje u četiri osnovna formata svojih mrežu povećala na ukupno prodavaonica. Prodavaonica SPAR tako podrazumijeva 48 dućana. Naime, otvorili mali kvartovski dućan. EUROSPAR je supermarket od oko su po jedan hipermarket 1000 m2 namijenjen tjednoj kupnji, a Spar Express model je i supermarket te su u lipprilagođen modernom stilu života s produženim radnim vrenju preuzeli 20 prodajnih menom prodavaonice smještene obično u blizini željeznica i mjesta Dinova-Dione na benzinskih postaja. INTERSPAR pak označava hipermarket te području Grada Zagreba i je najveći SPAR-ov format dućana. Svaki od ovih formata je Zagrebačke županije tako prilagođen zemlji u kojoj se nalazi kako bi najbolje odgovorio da u ovom trenutku imaju na potrebe kupaca. 17 INTERSPAR hipermarketa i 31 SPAR supermarket u kojima je zaposleno više Rezultati SPAR-a (2013.): od 2.500 djelatnika. Zanimljivo je spomenuti i kako Ukupna prodaja: 32,2 mlrd. € 80 posto proizvoda S BudPorast prodaje: 4,1% get robne marke SPAR-a Broj tržišta: 35 Hrvatska potječe iz domaće proizvodnje, što je svojeBroj prodavaonica: 12.126 vrsni dokaz samostalnosti Prodajna površina (m2): 6.815.398 SPAR-ovih filijala. Prvi Izvor: SPAR International, 2013. takav proizvod na našem tržištu je predstavljen 2010. AKTUALNO STANJE tim ciljem i osnovano 1990. godine pod nazivom Ingo Zahvaljujući vizionarskom godine. Uz spomenute zeDrink, instant čokoladni duhu van Wella koji je mlje, grupa SPAR Austria napitak koji je proizveden znao prepoznati potencijal prisutna je i u sjevernoj u suradnji s domaćim udruživanja, SPAR InterItaliji, Sloveniji, Mađarskoj, konditorom Krašom. Imaa donedavno jući sve navedeno na umu je imala i vidljivo je kako se vlasnici SPAR Austria posluje u podružnicu u SPAR-a razlikuju praktično Austriji, Hrvatskoj, Mađarskoj, Češkoj. Nai- od zemlje do zemlje pa s me, u ožujku obzirom na to da SPAR Italiji i Sloveniji ove godine trgovine djeluju kroz nezasklopljen je visno vlasništvo, odnosno national, temeljem lanjskog ugovor o kupnji poslovanja putem franšiza, razumljivo godišnjeg izvješća, ima trgovačkog lanca SPAR je i od kuda potječu zabune više od 12 tisuća prodavaAustria na češkom tržištu o vlasništvu i porijeklu ove onica u 35 zemalja diljem čime je 50 SPAR-ovih trgonizozemske kompanije.

Različiti formati i imena prodavaonica

jezika označava jelku od kuda i potječe njegov prepoznatljivi logo koji je od osnivanja imao pet manjih preinaka, ali su boje i znak čitavo vrijeme ostali nepromijenjeni. Do 1999. godine SPAR je bio zastupljen u 21 zemlji. Samo godinu kasnije ovaj lanac je ušao na tržišta velikih zemalja poput Rusije, Kine i Indije te je istodobno nastavio svoje proširenje po srednjoj i istočnoj Europi i Africi. www.jatrgovac.hr

Srpanj - Kolovoz 2014.

Intervju

IZAZOVI KOJI TRAŽE ODGOVORE Tržište cigareta u Hrvatskoj bilježi kontinuirani pad pa je tako samo u prvih pet mjeseci 2014. godine ukupno cigaretno tržište, u odnosu na prošlu godinu, palo za gotovo 13 posto, ističe DAVID FLAM, član Uprave za marketing TDR-a

DR u ovoj godini drži oko 60 posto tržišnog udjela cigareta u Hrvatskoj, što pokazuje da čak i u tako osjetljivim tržišnim okolnostima potrošači prepoznaju inovativnost i tradiciju koja se odražava u snazi i prepoznatljivosti naših brendova, navodi Flam. Nedavno ste izvijestili o pozitivnim rezultatima poslovanja na svim tržištima. Započnimo s Hrvatskom. Kakva je pozicija TDR-a na domicilnom tržištu? Koliki je vaš trenutni tržišni udio te s kakvim se trendovima suočavate u proteklih nekoliko godina?

Ukupni je tržišni trend hrvatskog tržišta u posljednje dvije godine negativan za sve igrače u ovom segmentu. Tržište cigareta, naime, bilježi kontinuirani pad veličine tržišta pa je tako samo u prvih pet mjeseci 2014. godine ukupno cigaretno tržište, u odnosu na prošlu godinu, palo za gotovo 13 posto, što je uzrokovano sve slabijom kupovnom moći građana i sve većim porezima na cigarete. Porezni teret snažno raste već nekoliko godina za redom. Kao posljedica takvih kretanja dolazi do toga da je cijena tzv. economy cjenovnog segmenta cigareta za dvije do tri godine dostigla apsolutnu maloprodajnu cijenu marke na razini nekadašnjeg premiuma. Zato dolazi do pomaka potražnje prema nižim cjenovnim segmentima, ali posljedično i do pada legalne potrošnje. Potrošač je

Srpanj - Kolovoz 2014.

“u škarama” između rastućih maloprodajnih cijena i manjeg raspoloživog dohotka. Zbog toga se javlja i značajan rast potražnje za rezanim duhanima. Prema istraživanju Ipsos Pulsa “General Consumer Tracking Survey” (GCTS) iz ožujka 2014., gotovo 14 posto pušača su redovni potrošači rezanog duhana, a još 18 posto su povremeni, što je ukupno više od 32 posto, dok je, primjerice, još u ožujku 2013. redovnih pušača bilo manje od 10 posto. Fino rezani duhan opterećen je nižim porezima i stoga pristupačniji cjenovno osjetljivijim pušačima, no problem je što je, prema našim procjenama, čak 2/3

“Tržišni udio TDR-a u Hrvatskoj u 2013. je prosječno iznosio 62%” tržišta rezanog duhana – ilegalno. TDR u ovoj godini drži oko 60 posto tržišnog udjela cigareta u Hrvatskoj, što pokazuje da čak i u tako osjetljivim tržišnim okolnostima potrošači prepoznaju inovativnost i tradiciju koja se odražava u snazi i prepoznatljivosti naših brendova. Kako ste zadovoljni s poslovanjem u 2013. na hrvatskom tržištu? Možete li navesti ukupno ostvarene rezultate i usporediti s ranijim godinama?

Ukupna prodaja TDR-a na svim tržištima u 2013. godini iznosila je

9,5 milijardi cigareta (od čega 65 posto čini izvoz), što predstavlja pad od 17,8 posto u odnosu na 2012. godinu. Negativni trendovi koje spominjemo u Hrvatskoj na žalost su prisutni i na ostala dva strateška tržišta tvrtke – Bosni i Hercegovini i Srbiji. U ove su dvije zemlje trendovi pada tržišta čak i izraženiji, što je dovelo do smanjenja ukupnih količina u samo jednoj godini. Što se tiče tržišnog udjela u 2013., TDR je imao prosječni godišnji udio na hrvatskom tržištu cigareta od 62 posto. Što smatrate najvećim poteškoćama za vaše uspješnije poslovanje na hrvatskom tržištu?

Svi negativni trendovi koji karakteriziraju tržište pogađaju i TDR, a to su ujedno i najveće poteškoće za još uspješnije poslovanje na hrvatskom tržištu. Okrenimo se regiji. Kakve ste rezultate ostvarili na ostalim tržištima, poglavito u Srbiji, BiH te Makedoniji?

Krajem prošle i početkom ove godine lansirali smo novu podliniju marke Ronhill pod imenom Ronhill Wave. To je ujedno i velika inovacija koja, osim potpuno novog formata cigarete (tzv. Queen size), nudi još neke novitete – poseban poklopac u obliku vala, novu RSS (reduced smoke smell) tehnologiju te nove kolorite brend ekstenzija. Ovaj projekt donosi nam pozitivne www.jatrgovac.hr

9,5 milijardi cigareta ukupna prodaja TDR-a u 2013. rezultate u prodaji na tržištima regije. Tako smo u BiH imali tržišni udio od 30 posto i procjenjujemo da će ostati stabilan i ove godine. Na tržištu Srbije imamo rast s manje od 9 posto udjela u 2013. na više od 10 posto u ovoj godini, na tržištu Makedonije s manje od 11 posto na više od 12 posto te Crne Gore s 9 posto na 10 posto.

jenjao maloprodajne cijene, već je taj trošak preuzeo na sebe kako bi zaštitio svoje potrošače, ali i svoju tržišnu poziciju. U međuvremenu

U kojoj je mjeri za vaš regionalni nastup bitan sporazum Europske komisije i Srbije po kojem europski proizvođači, odnosno TDR, na tržištu te zemlje mogu prodavati svoje proizvode uz povlaštenu carinsku stopu

Srbija je odobrila kvotu od 1,6 milijardi komada cigareta godišnje za uvoz iz EU po carinskoj stopi od 15 posto, čime se otvara mogućnost TDR-u da izveze svoje brendove u Srbiju po stopi kakvu smo imali dok je Hrvatska bila u Cefti. Srbija je sada u procesu definiranja načina korištenja navedene kvote te očekujemo da ćemo u vrlo skoro vrijeme ponovno moći izvoziti uz nižu carinsku stopu.

“TDR je lani na hrvatskom tržištu smanjio portfelj s devet na šest brendova”

Kakvo je stanje u ostalim zemljama članicama CEFTA sporazuma? Kolike su carine koje TDR plaća za ulaz svojih proizvoda na ta tržišta? Postoji li mogućnost da se i u tim zemljama postigne sporazum na tragu onoga sa Srbijom?

David Flam TDR

od 15 posto? Kako će se to odraziti na vaše poslovanje na tržištu Srbije?

Ulaskom u EU 1. srpnja 2013. godine Hrvatska je izgubila status članice Cefte, što znači da je, konkretno za tržište Srbije, carina s 15 posto povećana na 57 posto. TDR na tržištu Srbije nije zbog toga miwww.jatrgovac.hr

Što se tiče tržišta BiH, carina je povećana s 0 posto na 15 posto i nema naznaka da će se u skorijoj budućnosti za ovo tržište ona i mijenjati. U Crnoj Gori je carina i dalje 0 posto nakon izlaska RH iz Cefte, dok je na Kosovu bila 0 posto, a sada je 10 posto. U Makedoniji, do ulaska u EU, cigarete iz Hrvatske su bile pod povlaštenim tretmanom CEFTA zemalja na način da uvoz do 100 milijuna komada ima carinsku stopu 0 posto, a

iznad 100 milijuna iznosi 27 posto. Nakon ulaska u EU, od 1. srpnja do 31. prosinca 2013. plaćali smo carinsku stopu predviđenu za cigarete iz EU koja iznosi 42 posto. Od 1. siječnja 2014. stupio je na snagu protokol EU-a te je Makedonija definirala kvote za uvoz cigareta iz zemalja EU – do 100 milijuna komada je 0 posto, od 100 do 270 milijuna komada je 27 posto, dok je iznad 270 milijuna komada opet 42 posto. Iz svega navedenog možemo zaključiti da se generalno situacija kreće u pozitivnom smjeru, iako je pritom bitno istaknuti da će troškovi carina ostati ukupno viši nego što su bili dok je Hrvatska bila članica Cefte. I u vašim posljednjim komunikacijama s javnošću, naglašavali ste izniman značaj tvornice u Iranu koju ste otvorili u suradnji s Iranian Tobacco Company. Koliko je vrijedna ta investicija, koji je kapacitet proizvodnje te na koja sve tržišta planirate iskoračiti s proizvodima iz tvornice u Sariju?

Jedno od vrlo perspektivnih tržišta je iransko, s godišnjom prodajom većom od 70 milijardi cigareta. TDR je 2008. godine započeo suradnju s Iranian Tobacco Company, vodećim duhanskim proizvođačem u toj zemlji. Od te godine TDR je

“Pad tržišta je uzrokovan sve slabijom kupovnom moći građana i sve većim porezima na cigarete” izvozio svoj strateški brend Ronhill. Novi iskorak napravljen je u rujnu prošle godine otvaranjem tvornice u Sariju, glavnom gradu pokrajine Mazandaran, koja je izgrađena u suradnji s Iranian Tobacco Company. Investicija je vrijedna 30 milijuna eura, a kapacitet nove tvornice je 6 milijardi cigareta godišnje. Upravo se nalazimo u procesu pripreme lansiranja još jednog brenda i cjelokupna prodaja bit će određena, za sada, samo za tržište Irana, dok druga tržišta u okolici ostaju kao mogućnost. Srpanj - Kolovoz 2014.

Intervju

Zadnjih godina ste u potpunosti redizajnirali brendove koje nudite na tržištu. Koliko brendova trenutno broji portfelj TDR-a i što od noviteta možemo očekivati u ovoj godini? S obzirom na striktnu zabranu oglašavanja duhanskih proizvoda od početka 2000-tih godina važnost brenda u duhanskoj industriji izuzetno je bitna i stvaranje novog u današnje vrijeme čini se gotovo nemogućom misijom.

Negativni tržišni trendovi, ograničene mogućnosti promocije te Tobacco Product Directive II, usvojen u EU parlamentu u svibnju ove godine, potiču na optimizaciju brend portfelja. U prošle smo dvije godine na tržištu Hrvatske uspješno migrirali neke naše brendove s nižom prodajom u one s višom, ukupno smanjili brend portfelj s devet na šest brendova te ukupan broj SKU s 57 na 47 pritom lansiravši čak devet novih. Tijekom tog cijelog procesa naše smo brendove osvježili i koristili dodatne komunikacijske aktivnosti sa svojim potrošačima. Sličan proces odrađen je i na tržištu BiH gdje smo brend portfelj smanjili sa sedam na četiri brenda, a da su pritom zadržani isti tržišni udjeli. Ronhill je dobio novu podliniju Wave. Osvježen je dizajn osnovne linije, a upravo smo krenuli s lansiranjem cijele osnovne linije u oktogo-

Srpanj - Kolovoz 2014.

nalni format te lansiramo novu Ronhill premium podliniju pod imenom Heritage. Ta je linija odlikovana novim koloritima, premium dizajnom u svim elementima proizvoda i fine cut duhanom. Ova strategija omogućila je i cjenovno pozicioniranje Ronhilla na tri cjenovne razine, što doprinosi snaženju naše strateške marke. Walter Wolf, strateški brend medium cjenovnog segmenta, ima danas dvije linije: Flavour i Icon, pozicionirane na istoj cjenovnoj poziciji, u jednom osvježenom dizajnu i jednom potpuno novom. Efekte

“S rastom trošarina dolazi do pomaka potražnje prema nižim cjenovnim segmentima” ove promjene bilježimo od trenutka lansiranja jer je na tržištu Hrvatske tržišni udio ove marke u blagom porastu. York je također doživio blaži refresh, ali je dobio i novu podliniju NEO koja je u vrlo kratkom roku na tržištu Hrvatske dosegla udio od čak 2 posto sa samo dvije ekstenzije, dok je istovremeno tržišni udjel Yorka porastao. Možemo zaključiti da su ovi procesi ujedno jačali snagu naših strateških brendova, što je i

bio glavni cilj, ali i vrlo težak zadatak u današnjim tržišnim okvirima zamračenja tržišta. Komuniciranje s vlastitim potrošačima je otežano, lansiranje nove ekstenzije poznatog brenda veliki je izazov, a lansiranje novog brenda – rekao bih praktički nezamislivo. To su današnji okviri naše industrije koji predstavljaju velik izazov, ali nam također nalažu da budemo kreativni i proaktivni pa mogu parafrazirati da je danas promjena jedina konstanta. Zbog smanjene kupovne moći sve veći broj potrošača okreće se rezanom duhanu za motanje te elektroničkim cigaretama. Planirate li iskorak u tom tržišnom segmentu te u kojoj se mjeri potrošač općenito promijenio u posljednjih nekoliko godina?

TDR ima dugogodišnju tradiciju u proizvodnji cigareta. E cigarete su novost i na našem tržištu, no s obzirom da smo članica EU i ovaj segment je reguliran kroz TPD II direktivu koja će u zemljama EU stupiti na snagu u 2016. godini. Što se pak tiče proizvodnje rezanog duhana, TDR je upravo početkom ove godine nadopunio svoj portfelj s iskorakom u RYO segment s dva brenda: York s četiri različite ekstenzije u economy i Walter Wolf s dvije ekstenzije u premium cjenovnom segmentu. www.jatrgovac.hr

Mobilni asistent za prodavače – VirgaMobileSales Mobilna računala s VIRGA poslovnom aplikacijom Odličan vodič za prodajne centre ili terenski rad - prikazuje cjelokupnu ponudu prodajnog mjesta - nudi sve informacije o proizvodima s fotografijama na jednom mjestu - provjerava stanja na skladištu u realnom vremenu - služi kao mobilna blagajna (izrada fiskalnog računa) u većim prostorima - mogućnost terenskog rada i izdavanja računa na terenu Login d.o.o., Mihačeva draga bb 51000 Rijeka, Hrvatska

Tel: +385 51 581 100 Fax: + 385 51 581 101

prodaja@login.hr www.login.hr

Ova publikacija izrađena je u okviru LogINCloud projekta kojeg je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj Operativnim programom za regionalnu konkurentnost 2007-2013 – Potpora jačanju konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva.

www.jatrgovac.hr

Srpanj - Kolovoz 2014.

TV oglašavanje

KRUHA I IG Televizijsko oglašavanje je i dalje najpopularnije kod hrvatskih tvrtki, no u 2013. posebno su se glasno javili trgovački lanci s 33% više oglašavanja nego u prethodnoj godini

natoč razvoju novih vidova marketinške komunikacije, televizijsko oglašavanje u Hrvatskoj drži primat i neće ga tako lako prepustiti u doglednoj budućnosti. Ovom prilikom donosimo pregled TV oglašavanja u 2013. godini na hrvatskom tržištu te naglasak na vodeće oglašivače i sektore, zastupljenost po regijama i druge parametre. TRGOVCI NA TV-U Gledano po sektorima, na oglašavanje u Hrvatskoj najviše troše kompanije iz sektora hrane, telekomunikacija te kozmetike. U odnosu na 2012. godinu rast oglašavanja bilježi sektor uslužnih djelatnosti, trgovački lanci (33% više oglašavanja na međugodišnjoj razini), sektor odjeće i obuće te automobilska industrija s rastom većim od 20%. Rast oglašavanja prisutan je u sektoru telekomunikacija kao i u farmaceutskoj industriji. Nasuprot tome, najveći pad bilježi oglašavanje državnih institucija i nevladinih udruga te proizvodi za kućne ljubimce i životinje. Sektor proizvoda za čišćenje u kućan-

Srpanj - Kolovoz 2014.

stvu lani je ostvario pad od 34%. Sektori financija, kozmetike, pića i medija te hrane bilježe pad oglašavanja manji od 5%. Unatoč činjenici da se nalazimo u eri razvoja internetskog i mobilnog oglašavanja, oglašivači u Hrvatskoj još uvijek su u najvećoj mjeri usmjereni na televizijsko oglašavanje. Svjetska financijska kriza natjerala je gotovo sve kompanije na smanjenje marketinškog budžeta. Međutim, gledajući deset najvećih oglašivača stvari se

nisu značajno promijenile u odnosu na 2012. godinu. Vodećih deset oglašivača i dalje čine većinom velike inozemne kompanije, a među njima su se našla i dva domaća imena: na prvom mjestu je Agrokor, dok je na osmom mjestu Podravka grupa. Agrokor je po potrošnji vodeći oglašivač u Hrvatskoj, što nije iznenađujuće s obzirom na to da se oglašava u najza-

stupljenijim sektorima, od hrane, pića, tiska do sektora trgovačkih lanaca. Drugo hrvatsko ime među “strancima” je Podravka grupa, jedna od vodećih prehrambenih i farmaceutskih kompanija u Hrvatskoj. Međutim, među deset najvećih oglašivača u Hrvatskoj ipak su najzastupljenija svjetska imena poput Henkela, L’Oreala, Ferrera, P&G-a te telekom operatera.

TIPOVI I REGIJE Klasični spotovi (within/ between) zauzimaju daleko najveći udio (88,1%) u tipu spota od svih prikazanih spotova u 2013. godini. TV sponsor se nalazi na drugom mjestu po zastupljenosti sa 7%, a radi se o posebnoj vrsti oglašavanja vezanoj za sponzorstvo određenih emisija, filmova i serija.

www.jatrgovac.hr

Agrokor

vodeći oglašivač po potrošnji u 2013.

GARA

Aktivnost oglašavanja najznačajnih grupa proizvoda BROJ PRIKAZANIH SPOTOVA

KATEGORIJA 1. Telekomunikacijski operateri

50.975

2. Robne kuće/ trgovački lanci/ hipermarketi

50.596

3. Elektronski mediji

32.906

Što se mjerilo i ostalo zapamćeno?

4. Čokolada

29.134

5. Općenito oglašavanje brenda

28.101

6. Financijske institucije

27.378

7. Mlijeko i mliječni proizvodi

21.803

8. Proizvodi za njegu kose

18.960

9. Farmaceutski proizvodi i zdravstveni preparati

18.492

10. Pivo

16.086

11. Bezalkoholna pića

14.331

12. Igračke i trgovine igračaka

14.206

13. Slastičarstvo

14.192

14. Magazini i novine

12.165

15. Proizvodi za njegu zuba

10.954

rosječno dnevno vrijeme koje stanovnik Hrvatske provede pred televizorom u 2013. godini iznosi 4 sata i 15 minuta, što nas svrstava na sami vrh ljestvice najvećih konzumenata TV sadržaja u Europi. Među najgledanije sadržaje svakako ubrajamo iznimne sportske događaje poput nogometnih prvenstava. Najgledaniji sportski događaj u Hrvatskoj od 2003. godine je nogometna utakmica Hrvatska - Brazil na SP 2006. koju je gledalo 1,92 milijuna ljudi. Otvaranje utakmice netom završenog Svjetskog prvenstva u Brazilu donijelo nam je najgledaniji događaj ove godine: utakmicu Brazil - Hrvatska gledalo je 1,53 milijuna ljudi (4+ godina).

Udio u oglašavanju po tipu spota

Telemarketing je na trećem mjestu s 4% a predstavlja oglašavanje u obliku TV prodaje. Breakbumper (spot koji zamjenjuje jingle koji otvara break), special ads (posebna vrsta oglašavanja uglavnom u drugačijem formatu na početku ili na

(Zagreb, Slavonija i Dalmacija), uglavnom su bez djece, srednje i starije životne dobi, s osnovnim i srednjoškolskim obrazovanjem. Promatramo li pak spolnu strukturu gledatelja, oko 5% više žena prisutno je pred malim ekranima. Nezaposlene osobe, dakako, Među 10 vodećih oglašivača konzumiraju više televizijdvije su domaće kompanije skih sadržaja od zaposlenih. - Agrokor i Podravka Možemo slobodno reći kraju emisije), i spons show kako socioekonomski prikaz (predstavlja program pod televizijskih gledatelja u pokroviteljstvom) - zajedno Hrvatskoj uvelike odgovara čine manje od 1% emitiranih socioekonomskom prikazu spotova. Ako se osvrnemo hrvatske populacije. na geografsku zastupljenost, AGB Nielsen najviše televizijskih gledateMedia Research lja dolazi iz tri najveće regije www.jatrgovac.hr

TIP SPOTA

UDIO U PRIKAZIVANJU

WITHIN/BETWEEN

88,1

TV SPONSOR

7,0

TELEMARKETING

4,0

BREAKBUMPER

0,4

SPECIAL ADS

0,4

SPONS SHOW

0,1

Top 10 sektora u TV oglašavanju i tvrtki oglašivača SEKTOR Hrana Komunikacije - telekomunikacije Proizvodi za osobnu higijenu Trgovci

OGLAŠIVAČ Agrokor T - Hrvatski Telekom Henkel Vip

Farmaceutski proizvodi i zdravstveni preparati

L’Oreal

Pića

Ferrero

Financijske institucije, marketing i poslovne usluge

Procter&Gamble

Proizvodi za čišćenje kućanstva

Podravka grupa

Prijevoz i autoindustrija Mediji i izdavaštvo

Tele2 Zagrebačka pivovara

Podaci se odnose na razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine za šest hrvatskih nacionalnih kanala (HTV1, HTV2, NovaTV, DomaTV, RTL, RTL2)

Srpanj - Kolovoz 2014.

Primijetili smo…

POGLEDAJ

pa gledaj Video je format koji je neizbježan kada se priča o smjeru razvoja sadržaja i content-marketinških strategija, naročito otkad je u Hrvatskoj omogućeno oglašavanje na YouTube platformi

esumnjivo je da su se svi koji su od ožujka ove godine koristili YouTube susreli s ovim novim oglasnim kanalom. Prije početka odabranoga videa koji smo željeli pogledati pojavljuje se drugi video, plaćeni oglas. Vidjeli smo tako oglasne kampanje domaćih telekoma, higijenskih uložaka i kozmetike pa čak i automehaničarskih servisa! Zašto je ovaj format tako univerzalno zanimljiv oglašivačima svih veličina? Za početak, YouTube je druga najpopularnija tražilica na svijetu, odmah nakon Googlea. Premda, naravno, nije tražilica, korisnici većinu svojih pretraga za sadržajem obavljaju upravo na YouTubeu. I to preko milijardu korisnika svakoga mjeseca! YouTube je dostupan s računala, mobitela i tablet uređaja – pristupačan u svakom trenutku i s bilo kojeg uređaja, što ga čini izrazito praktičnim alatom za pronalaženje informacija. No ne koristi se samo za pretraživanje, već i za distri-

Srpanj - Kolovoz 2014.

buciju video sadržaja pa se tako svake minute uploada više od 100 sati novog video materijala.

obavezno gledanje prvih pet sekundi video oglasa nakon kojih korisnik odlučuje želi li pogledati do kraja ili preskočiti. I tako PLAĆANJE PO GLEDANJU ovaj model postaje vrlo Već samo iz ovih osnovnih zanimljiv oglašivačima, a pokazatelja jasan je potenpotencijalno i vrlo isplativ cijal YouTubea kao oglasne jer doseg koji mogu postići platforme. Prvo s čim se dobivaju po znatno nižoj uspoređuje je naravno tecijeni u usporedbi s ostalim levizija i klasični TV spot. medijima. Stoga je prvih Isti spot može se emitirati pet sekundi YouTube video oglasa ključno jer u tih prvih par sePrvih pet sekundi su kundi treba privući ključne kod gledanja gledateljevu pažnju i potaknuti ga da YouTube video oglasa odgleda video do kraja odnosno konputem YouTubea i postići zumira promotivnu poruku impresivni doseg unutar u cijelosti. Ovo implicira i ciljne skupine. Ono što da za YouTube treba raditi razlikuje YouTube model posebne video uratke ili video oglašavanja od ostalih barem prilagoditi postojeće kanala jest njegov TrueView. koji se koriste primjerice na TrueView znači da se video televiziji. Ovo je i najbolja oglas na YouTubeu naplapraksa jer se optimizacijom ćuje samo ukoliko korisnik kreativnog rješenja videa odgleda barem 30 sekundi doprinosi povećanju broja u videa. Ako se pogleda samo cijelosti pregledanih videa. dio videa, prikaz oglasa Uostalom, i logično je da se se ne naplaćuje. Tu je još poruka tj. forma maksimali mogućnosti: Skip ad tj. no prilagodi svakom kanalu.

Osim samog sadržaja, njegovog scenarija i kreativnog rješenja, iznimno je važno i pravilno imenovanje videa. Osim tagova, preporuka je i u samom nazivu videa koristiti opisne ključne riječi. Pokušajte sagledati video iz perspektive korisnika – što biste upisali u tražilicu da dođu do vašeg videa? Kako biste ga opisali? Sažmite te opise u atraktivni naziv videa, ne duži od pet riječi, a idealno u tri riječi. OSTALI VIDEO FORMATI Opcija video oglašavanja ima još mimo YouTubea. Klasični format preroll videa koji nude pojedini portali ili pak kroz posebne oglasne mreže poput Ebola Play. No ono što ih ponajviše razlikuje je planiranje kampanja tj. precizno ciljanje i model naplate. Dok se navedeni formati zapravo oslanjaju na ograničene demografske podatke, YouTube omogućuje precizno ciljanje po zemljama, interesima, demografiji korisnika i slično. Za razliku od videa na medijskim portalima, YouTube video oglasi mogu se prikazivati i van YouTubea putem Google AdSense sustava. Tako se dodatno može povećati doseg videa i dodatno obuhvatiti web stranice unutar AdSense mreže sa sadržajem koji je relevantan ciljnoj skupini kojoj se oglašava. Za razliku od zakupa klasičnih video formata na portalima, YouTube video oglase može postaviti bilo tko i to bez posredstva medijske agencije. Postavljanje je uvelike slično postavljanju AdWords kampanja tako da će svakom poduzeću ili pojedincu koji ima iskustva s tom platformom i YouTube postavljanje oglasa biti poznato i lako za

www.jatrgovac.hr

TrueView jedini dostupni oblik YouTube video oglasa u Hrvatskoj naučiti. Ipak, treba imati na umu da YouTube kampanje, kao i sve ostale opcije unutar Google oglasnih platformi, zahtijevaju kontinuirano praćenje i optimiziranje što može oduzeti uistinu dosta vremena. Demokratičnost zakupa ovog medija izravnava teren i omogućuje manjim poduzećima, privatnicima i obrtnicima da ga koriste za svoju promociju. Već smo vidjeli video oglase za auto-servise. Logično je očekivati uskoro i oglase kozmetičkih salona, restorana i sličnih malih i srednjih poduzetnika koji mogu ciljati lokalno i privlačiti potrošače atraktivnim video sadržajem. Rastom popularnosti online video oglašavanja sve su glasnije usporedbe s TV oglašavanjem i nerijetke su najave

www.jatrgovac.hr

preuzimanja primata online videa nad TV oglasima. Usporedba TV oglašavanja i video oglasa na YouTubeu je česta, a spomenuta je i na početku ovog članka. Razloga je više, a najčešće se navodi mogućnost praćenja broja viewova tj. pregleda videa kao konkretna metrika broja gledatelja koju televizijsko oglašavanje ne nudi s takvom preciznošću. DOSEG VIDEO OGLASA Međutim, milijun pregleda YouTube videa ne znači da je toliko ljudi zapravo dosegnuto. Razmislite, TV se češće gleda u paru ili grupi od nekoliko ljudi dok se YouTube video uradci konzumiraju individualno. Zato jedan TV oglas možda jednim prikazivanjem doseže veći broj gledatelja. No, s druge strane, YouTube video oglasi će se, osim na računalima, prikazivati i na mobilnim i tablet uređajima – kategoriji čija upotreba kontinuirano raste. U svakom slučaju, potencijal i učinkovitost ovog kanala su neupitni. Veliki oglašivači ovu platformu mogu koristiti za niz aktivnosti, na primjer svojevrsno istraživanje. Prije početka emitiranja TV kampanje, spot mogu prikazivati

isključivo online i tu pratiti reakcije publike te po potrebi doraditi spot za TV emitiranje. Za velike oglašivače, ovo je dodatni kanal promocije koji može sjajno nadopuniti ostale komunikacijske aktivnosti. Vidjeli smo primjer aktualne Vipnetove kampanje za koju su, paralelno s TV spotom,

za unutar mreže Google Display, na web stranicama relevantnima oglašivačima i njihovim brendovima. Još nije poznato kada će i hoće li zaživjeti na našem području, ali nije ni važno. I YouTube ponuda video oglasa kao i razvoj drugih formata i mogućnosti su sigurno smjer razvoja koji možemo očekivati – a YouTube video oglase s time i nove može postaviti bilo tko bez opcije na tržiposredstva medijske agencije našem štu. Uza sve ove navedene emitirani i posebni videi prednosti, sigurno se pitate na YouTubeu. Primjer je to trebate li koristiti YouTudobrog planiranja i kreirabe oglašavanje u svojoj nja dodatnog relevantnog komunikacijskoj strategiji sadržaja za određenu ciljnu i promocijskom miksu? skupinu. Kako bi dodatno Univerzalno točan odgooptimizirali učinkovitost vor ne postoji. Za početak, YouTube oglašavanja, valja hoćete li koristiti ovaj kanal napomenuti da se video ovisi o ciljevima koje želite oglasi mogu nadopuniti i postići. Je li cilj prvenstvesimultanim prikazivanjem no informirati korisnike o klasičnih bannera uz njih. novostima koje nudite ili Na ovaj način se dodatno su isprobavanje i kupovina zaokuplja pažnja gledatelja ipak važniji u datom trei povećava vidljivost vašeg nutku? Imate li prikladne brenda na stranici. video materijale koje možete iskoristiti za kampaTRUEVIEW OGLAŠAVANJE nju? Možete li ih snimiti TrueView oglašavanje i producirati? Oglašivači trenutno je jedini dostujoš istražuju i eksperimenpni oblik video oglasa za tiraju s ovim formatima i područje Hrvatske na Youutvrđuju njihove stvarne Tubeu. Na većim tržištima učinke – jesu li ograničeni vidimo primjere opcije samo na branding ili pak reserve buy te format mast- mogu potaknuti i prodaju? head. Pojašnjenja radi, forBudućnost video oglasa u mat masthead je poseban svakom je slučaju sigurna. zakup najvidljivije pozicije Nadamo se da će oglašivači na YouTubeu – vrhu strapametno koristiti ovu platnice. Sama veličina formata formu i nuditi relevantniji i koji se proteže čitavom koristan originalni sadržaj širinom stranice te dodatsvojim potrošačima. Na taj ne mogućnosti interakcije način, smanjit će i otpor koje nudi čine ga poželjnim publike na oglase koji im se formatom koji ne možete pojavljuju dok pretražuju ne primijetiti. Za razliku YouTube. Barem malo. od ovoga, reserve buy je Domagoj Davidović zapravo planiranje i zakup Jasno & Glasno određenog broja prika-

Srpanj - Kolovoz 2014.

Začinske mješavine

PO ZAČINU se jelo poznaje

Začinske mješavine su kombinacija sušenog povrća i više vrsta začina, predstavljaju univerzalan dodatak svakom jelu i olakšavaju kuhanje kuharima i kuharicama

zbor začina prilikom kuhanja može sasvim običnom jelu udahnuti neobičnu notu i pretvoriti ga u posebnu deliciju. Sam izbor nije uvijek jednostavan s obzirom na broj začina koji nam je u današnje vrijeme dostupan te kuhanje postaje jednostavnije tek kada se savladaju osnove kombiniranja začina s različitim jelima. Što, kako i s čim kombinirati i nije tako lako naučiti, posebno ako uzmemo u obzir da različite kulture imaju različite ideje kako kombinirati začine i koje od njih odabrati. S druge strane, globalizacija je omogućila da isti odabir namirnica vrlo lako u trenutku može postati meksički ili možda azijski obrok, ovisno koje začine odlučimo odabrati taj dan. U prošlosti to nije bilo baš tako lako. Zbog začina se putovalo na drugi kraj svijeta, začinima

Srpanj - Kolovoz 2014.

uspjeha za kategoriju začinskih mješavina i brendove unutar nje, a podaci se analiziraju u pogledu demografije, životnog stila potrošača te njihovih kupovnih navika. Marketinški pokazatelji su važni za uspješno se trgovalo i to po vrlo vivođenje brenda kroz sliku sokim cijenama te se zbog stanja brenda i ranog uočazačina i ratovalo. Danas su vanja mogućih problema i nam začini sa svih strana prilika. Podaci korišteni u svijeta lako dostupni te ih na analizi koja slijedi prikupljepolicama dućana nalazimo ni su u prvoj polovici 2014. ili kao zasebne začine ili kao godine. Prema tim podacikombinacije više začina. ma, ukupno 77% populacije Poseban segment zauzimaju Hrvatske u dobi od 15 do 64 godine bar ponekad konzumira Potrošačima začinskih kategoriju začinmješavina jako je važan skih mješavina. Taj nivo korištebrend prilikom odabira nja je relativno konstantan od začinske mješavine koje su 2012. godine od kada se kombinacija sušenog povrća kategorija prati u okviru i više vrsta začina za pripreBRANDpulsa. Ono što se mu bilo kojeg jela. Univerza- kroz periode ipak promijelan su dodatak svakom jelu nilo je frekvencija korištenja te na taj način olakšavaju kategorije pa je tako udio kuhanje kuharima i kuhariheavy korisnika (oni koji cama bez obzira koliko bili kategoriju koriste jednom dobri u toj vještini. ili više puta dnevno) opao s početka 2012. godine s 26% LOJALNI UKUSU na današnjih 20%. Također U okviru BRANDpuls je i udio medium korisnika istraživanja kontinuirano se (oni koji koriste kategoriju prate marketinški pokazatelji 4-6 puta tjedno), pao s 22%

na 18%, dok je udio light korisnika (koriste kategoriju rjeđe od jednom mjesečno), narastao s 31% na 39%. Podaci ukazuju na promjene u navikama potrošača koji kategoriju i dalje konzumiraju, ali rjeđe nego prije. Segment koji najviše opada su heavy korisnici, a ako pogledamo demografsku strukturu segmenta to su češće od prosjeka žene u dobi od 40-49 godina sa završenom osnovnom školom. Također, češće od prosjeka populacije žive u selima sjeverne Hrvatske, Slavonije te Like i Banovine u kućanstvima s ukupnim prihodima do 7.000 kn. Nešto manje od 80% heavy korisnika kategorije smatra da začinske mješavine obogaćuju jela i daju im izvrstan okus te ne mogu zamisliti Pozicija brendova prema BRANDscore-u Brend

BRANDscore

Vegeta

Vegeta Twist Vegeta Natur

43 43

Kotanyi

Mikado

26 www.jatrgovac.hr

77% populacije konzumira začinske mješavine niti jedno složenije jelo bez dodatka začinskih mješavina. Također, 50% ih voli eksperimentirati sa začinskim mješavinama pri kuhanju i pripremanju hrane. Nadalje, među heavy potrošačima začinskih mješavina zamijećena je relativno visoka razina važnosti brenda prilikom odabira proizvoda. Oko 55% heavy potrošača začinskih mješavina izjasnilo se da im je jako važan brend prilikom odabira iz čega se može zaključiti da relativno teže prelaze s jednog na drugi brend. USPJEH BRENDOVA Vodeći brend u kategoriji je Vegeta koju koristi 69% populacije Hrvatske u dobi od 15 do 64 godine. Slijede je Vegeta Natur i Vegeta Twist te Kotanyi i Nadalina. S obzirom na to da kategoriju koristi visok postotak populacije, razine svih indikatora piramide su relativno visoke. Kombinacijom najvažnijih marketinških pokazatelja, uzetih s potrošačke razine (od poznavanja brenda, korištenja, uzimanja u obzir prilikom kupnje, lojalnosti i sl.), dobivena je jedinstvena mjera koja omogućuje usporedbu brendova na tržištu -

BRANDscore. BRANDscore uspoređuje brandove unutar kategorije začinskih mješavina i kao takav je pokazatelj snage na tržištu. Promatranje

pokazatelja može dobiti prava slika stanja snage na tržištu. Prema BRANDscore-u, rang je za prva četiri mjesta isti, ali je na petom mjestu Mikado umjesto Nadaline. Udio heavy korisnika Nešto viši kategorije opao je u zadnje rang po ovom pokazatelju dvije godine s 26% na 20% može zahvaliti malo višim cjelokupnog uspjeha brenda razinama ostvarenim na na tržištu osobito je vrijedno ostalim pokazateljima poput u situacijama kada brendovi uzimanja u obzir prilikom na određenom markekupnje i primarnog koritinškom pokazatelju postižu štenja. Tradicija igra veliku vrlo slične vrijednosti pa se ulogu u ovoj kategoriji jer tek uzimanjem u obzir svih okusi na koje smo naviknuti

u djetinjstvu vrlo često nas do kraja života prate kao oni pravi, najbolji okusi koja jela moraju imati. Svi imamo svoje omiljeno bakino ili mamino jelo koje nikad sami ne uspijevamo reproducirati, a tajna se obično krije u dodanim začinima za koje samo one znaju pravu količinu i kombinaciju da bi jelo bilo savršeno. Zato su začinske mješavine česta namirnica u našim kuhinjama jer uvijek iznova obogaćuju jela poznatim kompleksnim okusom. Karla Kovač Research Executive, Ipsos Puls

BRANDpiramide - TOP 5 brendova začinskih mješavina, 2014. 29%

Lojalnost

29%

50,6% 58%

Primarno korištenje

58%

Razmatranje

Korištenje

Iskustvo

optimal

Prepoznavanje

30,9%

51,6% 23%

75%

46% 80,2%

2,7%

17%

47%

38,2%

74,2%

49,1%

57,6%

12%

23%

25%

38,5%

53,5%

51%

0,2% 40,2%

4,7%

12%

91%

80,2% 94%

3,8%

12%

69%

1,9% 34,6%

33,1%

91,5%

91% 75%

3,9%

63%

91,5% 69%

1,3% 47%

92,1%

92,1% 63%

18% 50,6%

59,5% 4,5%

43,9% 38%

58,6%

30,9% 15%

58,1%

39,2%

94%

79%

80%

65%

38%

Vegeta

Vegeta Natur

Vegeta Twist

Kotany

Nadalina

Izvještaj s terena

Ivica Ivančić

Maloprodajni servisi

DOBAR DOJAM

ključ je dobre prodaje Ukoliko ste uspjeli stvoriti dobar dojam i naviku kupovanja, nakon toga ostaje samo ubirati plodove dobro odrađenog marketinškog posla

ribližava se vrijeme godišnjih odmora i ljetne stanke. To znači nešto odmora – osim za zaposlene na prodajnim mjestima uz more. Oni će tijekom ljeta biti pod opsadom turista. Ljeto će trgovcima poslužiti za povećanje godišnjeg prometa. Za maloprodajni objekt u nekom primorskom mjestu s pet – šest tisuća stanovnika ljeti se broj stanovnika privremeno višestruko poveća. Nema li boljeg vremena za prodaju? A u tim uvjetima odlučujući čimbenik uspjeha nije maloprodajna cijena, već lokacija, asortiman i opskrbljenost. Izazov je osigurati da robe bude na policama i u situaciji kada su dnevni prometi daleko iznad kapaciteta objekta. Što se tiče maloprodajne cijene – bitan je dojam. I upravo je to tema ovog članka – dojam. Kako nam se nešto čini. STVARANJE PERCEPCIJE Dojam maloprodajne cijene vrijedi za sva godišnja doba - od zime do ljeta. Pojedine trgovačke kuće vješto stvaraju dojam niskih cijena. Na tržištu je svega nekoliko trgovaca koji su pravovremeno prepoznali koliko je bitno stvoriti dojam i koji su vrlo vješto uspjeli kod potrošača stvoriti

Srpanj - Kolovoz 2014.

takvu percepciju. Kada kod potrošača stvore dojam, uvjerenje da su baš ti maloprodajni lanci jeftini, kupcima je to razlog više da pohrle u kupovinu baš u taj maloprodajni centar. A nakon što stvore naviku kupovanja baš na tom mjestu, nisu više toliko analitični u propitkivanju cijene – više kupuju po navici. Iako u stvarnosti možete imati maloprodajne cijene slične ostatku tržišta, a ponekad čak i više, ako ste stvorili dojam da ste cjenovno niski i ukoliko se kod potrošača razvila navika kupovanja kod vas – možete si dozvoliti da ne budete najjeftiniji. Ukoliko ste uspjeli stvoriti dobar dojam i naviku kupovanja, na-

određenim krivim dojmovima, predrasudama i uvjerenjima. Zato je korisna introspekcija, zaviriti u sebe (ili u svoju kompaniju) i provjeriti razne životne stavove ili uvjerenja, odnosno zašto o nečemu mislimo baš tako kako mislimo i na temelju kojih argumenata smo došli do tih zaključaka ili životnih stavova. Nažalost, većina je ljudi sugestivna pa ako im pet puta kažete neku tvrdnju, s prilično velikom uvjerljivošću, ili još ako im neku tvrdnju kaže neki autoritet u društvu – počet će vjerovati.

(NE)ETIČNOST MARKETINGA Marketinške su poruke samo djelić naših usađenih vjerovanja koja su nam prenijeli organizacije ili pojedinci. U tome i leži mogućnost zloporabe – ljudsku vrstu je prilično lako uvjeriti u laž, obmanuti, lako je stvoriti predrasudu. Nažalost, pojedini neetični pojedinci ili organizacije na taj način profitiraju. Ekstreman primjer kako se stvaraju štetne predrasude i pogrešna uvjerenja Marketinške su poruke samo djelić izazvana krivim porukanaših usađenih vjerovanja ma od strane autoriteta u društvu nudi nam pokon toga ostaje samo ubirati plodove vijest. Možda jedan od najgorih pridobro odrađenog marketinškog posla. mjera manipulacije koristeći medije u Govoreći o marketingu u trgovini i o novijoj ljudskoj povijesti je rat i genotome kako su pojedini trgovci uspjeli cid u Ruandi. Započeo je tako da su stvoriti dojam da su cjenovno vrlo pripadnici naroda Hutu putem radija povoljni, pada mi na pamet izreka: govorili najgore stvari o pripadnicima “Stvari nisu onakvima kakvima se drugog naroda Tutsi. Nakon što su čine”. Zaista, koliko istine u toj izreci. ih dovoljno ocrnili i stvorili mržnju, Vrijedi u svim područjima posla, ali i pozvali su na bezumno ubijanje (opet života općenito. Vrlo često robujemo putem radija?!) pripadnika drugog www.jatrgovac.hr

stvaranje naroda i potakli val bezumnog ubijanja u kojem su stradale stotine tisuća ljudi. Mediji i marketing imaju strahovitu moć, a ljudima možemo manipulirati prilično lako. Možemo ih uvjeriti u teze koje nisu točne, ispravne ili pravedne. Stoga tu ljudsku karakteristiku koriste pojedini neetični oglašivači. Srećom, šteta od takve marketinške obmane nije znatna – nitko neće stradati, osim što ćete moguće potrošiti novac na nešto što vam ne treba. Osobno, uvijek dijelim etični marketinški pristup od neetičnog, odnosno očitu laž od selektivnog isticanja vaših prednosti. Primjerice, ukoliko u kampanji uvjeravate kupce da imate niske cijene – to je ok, vi ne lažete kupca, ali ćete koristeći samo nekoliko jeftinih proizvoda uz dovoljnu učestalost reklamne poruke kod kupca stvoriti dojam da ste vi općenito u svemu jeftini. Ovaj pristup podsjeća me na udvaranje – potrudit ćete se da se istaknu samo vaše prednosti kako biste stvorili ukupno odličan dojam o sebi. Ali, ako u kampanji uvjeravate kupce da će konzumirajući vašu čudotvornu pilulu ili napitak smršavjeti u roku od sedam dana – e to je očita laž. Nažalost, danas smo okruženi velikim brojem potpuno lažnih tvrdnji. To je neetičan marketing. Kreće od spoznaje da ljudi imaju određenu potrebu i onda se nudi proizvod koji kao rješava tu potrebu, dok u stvarnosti uopće ne ispunjava proklamiranu tvrdnju pri čemu je reklamna poruka zasnovana ni na čemu drugome do na laži. POZITIVNI ANTIPOD S druge strane, dobar marketing prepoznaje bitne ljudske potrebe i

navike kupnje je sveti gral današnje trgovine svojim proizvodom nudi rješenje za zadovoljavanje te potrebe. Dobar i etičan marketing za mene je onaj koji promovira proizvod koji će zaista koristiti ljudima i ne šalje lažne poruke. Uzmite za primjer nastanak paste za zube. Prve paste za zube proizvedene su u SAD-u. U to doba bio je potpuno nepoznat proizvod. Kod ljudi nije postojala potreba za pranjem zubi – nije postojala niti navika – nitko nije prao

tinšku poruku, dodali su i novost u recepturi – njihova je pasta bila prva pjenušava pasta (pjenila se u doticaju s vodom, dok druge do tada nisu). Navika pjenušavosti nam je ostala i danas. Pasta za zube bi sasvim korektno obavila svoj posao i bez pjenušanja, ali eto – mi smo se navikli na pjenušanje pa bismo bez toga vjerojatno smatrali da s pastom nešto nije u redu. Uspjeh je bio potpun. U vrlo kratko vrijeme s vještom markeDobar i etičan marketing promovira porukom koristan proizvod i ne šalje lažne poruke tinškom i malom promjenom recepture, zube. U početku, više je kompanija ova je kompanija uspjela stvoriti novu proizvelo pastu za zube, ali prodajni naviku - redovno pranje zubi, i vješto su rezultati bili poražavajući. Nitko prodati svoj proizvod. Ova je priča nije želio kupovati pastu za zube. Cilj poučna i korisna po više kriterija. je bio zahtjevan, složit ćete se: navesti Prije svega, kompanija je ponudila potrošača da dva puta dnevno koristi potrošačima koristan proizvod koji novi proizvod, ujutro i navečer. Uz to, je apsolutno povećao razinu zubne pranje zubi samo po sebi i nije narohigijene nacije i smanjio broj zubnih čito ugodan ili zanimljiv doživljaj, a bolesti. Znači, apsolutno ispravan cilj. da cilj bude teži - do tada nije uopće Drugo, kampanja je bila etična, naglapostojala nikakva navika pranja zubi. šavala je prednosti proizvoda, referiIpak, nakon što je više kompanija rala se na potrebu ljudi da imaju bijele pokušalo i doživjelo neuspjeh, jednoj zube i ponudila rješenje. I zaista je sve novoj kompaniji (koja nije izumila to i omogućila redovnim korištenjem. proizvod niti ga prva utržila), to je uspjelo. Ime kompanije nećemo spoMOĆ NAVIKE minjati, bila bi to besplatna reklama, I tako, oni trgovci koji su uspjeli stvoradi se o multinacionalnoj korporaciji riti dojam kod potrošača da su općeaktivnoj i danas. Kako su uspjeli? nito jeftini, danas lakše posluju posjeMarketing. Jedini su obećali potrošadujući “auru” jeftine trgovine. Ljudi čima da će samo njihova pasta učiniti im rado odlaze jer “tamo je jeftino”. U zube bijelima i stvorili su veliku priču ovom slučaju, stvaranje dojma sasvim o “filmu” na zubima koji jedino njije legitiman marketinški cilj a naročihova zubna pasta uklanja to ako su pri stvaranju dojma korište(stvorili su problem i ne korektne metode, tj. ako nije bilo rješenje istovreobmanjivanja. Kako? U svakoj kammeno). Uz panji izaberite nekoliko bitnih jeftinih dobru proizvoda, često ponavljajte poruku, markomunicirajte poruku kroz što više kekanala, koristite se bombastičnim, upečatljivim izjavama i tvrdnjama. Sve to zahtijeva novčana sredstva, ali i uporan rad i vještinu marketinškog odjela. No, kada ste posao uspješno obavili i uspjeli kod potrošača stvoriti dojam povoljne trgovine, potrošači će razviti naviku dolaska u vašu trgovinu, a vi ćete bez njihovog preispitivanja uspjeti prodati proizvode po prosječnim ili čak i višim tržišnim cijenama. Uostalom, potrošači su se navikli da ste baš vi “jeftini”, a navike teško mijenjamo. Srpanj - Kolovoz 2014.

Zimnica

ZABAVA

čitavu obitelj Ljetna sezona obiluje svježim namirnicama pa je sada idealno vrijeme za spravljanje domaće zimnice u čemu se mogu angažirati svi članovi obitelji kako bi, u kasnijem dijelu godine, svi mogli i uživati u plodovima svoga rada

rehrambena industrija, kao i drugi sektori, svakim danom sve više napreduje pa je danas na policama dućana uobičajeno naći pire krumpir u prahu, raznovrsna već pripremljena jela koja samo treba podgrijati ili pak neprolazno konzervirano povrće i voće. Ipak, unatoč širokoj ponudi, sve više ljudi se odlučuje na pripremu vlastite zimnice. Jedni će reći kako su razlog tome kriza i brojna poskupljenja, drugi su skeptični oko aditiva koje koriste prehrambene kompanije ili pak samo žele biti sigurni da je hrana koju jedu iz organskog uzgoja, a neki su jednostavno željni domaćeg okusa i mirisa koji pamte iz djetinjstva. No, bez obzira koji motiv za izradu imali, sigurno je kako priprema vlastite zimnice ne iziskuje puno napora, a ima brojne prednosti. POVIJEST KONZERVIRANJA Općenito gledajući, primarna svrha konzerviranja je produljiti trajnost namirnica i sačuvati njihovu

Srpanj - Kolovoz 2014.

kvalitetu. Ovim procesom sezonske namirnice postaju dostupne čitave godine pa i usred zime možemo jesti hranu koja je karakteristična za tople mjesece, poput jagoda ili rajčica. Za ideju konzerviranja je navodno zaslužan francuski car Napoleon Bonaparte koji je htio osigurati svojoj vojsci dovoljne zalihe hrane pa je ponudio nagradu onome

još jedan Francuz, kemičar i biolog Luis Pasteur, uočavajući kako je bit konzerviranja u tome što toplina uništava mikroorganizme koji su primarni uzročnici kvarenja hrane. Razvojem znanosti došlo je i do novih spoznaja pa se danas zna kako se bakterije brže uništavaju pri nižoj pH vrijednosti. Zato se za slabo kiselu hranu koja ima pH veći od 4,5 Priprema vlastite zimnice ne poput povrća, mesa, ribe iziskuje puno napora, a ima i mlijeka za konzerviranje brojne prednosti primjenjuje sterilizacikoji razvije pouzdan način ja (izlaganje namirnica očuvanja namirnica. Temetemperaturama od 160 do lje za to, odnosno termičku 180°C), a za kiselu hranu sterilizaciju, postavio je pH vrijednosti manje od francuski kuhar Nicholas 4,5 poput voćnih sokova, Appert u 19. stoljeću. On je, kompota, marmelada i naime, uočio kako se hrana ukiseljenog povrća pastene kvari ako se dovoljno rizacija, odnosno izlaganje ugrije i čuva u spremnicima namirnica temperaturama u koje ne može ući zrak. od 55 do 70°C. Ovaj proces je zato i nazvan po njemu (apertizacija), PREDNOSTI DOMAĆE IZRADE a njega se danas smatra Znajući to, jasno je kako ocem konzervi. Uz njega, priprema zimnice nije svoj doprinos ovoj priči u kompliciran proces. On obliku pasterizacije dao je traži vremena, ali zato ima

brojne prednosti od kojih je glavna upravo to što se raznim dodacima i začinima može prilagoditi vlastitim potrebama, željama i ukusu. Džem s malo ruma, vanilije, klinčića ili cimeta ne zvuči loše, zar ne? Upravo ta kontrola nad kvalitetom namirnica, sadržajem u staklenkama, omjeru sastojaka te utjecaju na aditive i pojačivače okusa izdvajaju domaću zimnicu od svih kupovnih proizvoda. Uz to, zabavnija je za pripremu od uobičajenog odlaska u dućan. Istini za volju, marmeladu, kisele krastavce i brojne druge proizvode možemo jednostavno kupiti u dućanima, ali oni malo snalažljiviji dobro znaju kako u pripremi zimnice mogu sudjelovati svi članovi obitelji čime ovaj postupak dobiva jednu sasvim drugu dimenziju. Uključivanje onih najmlađih u ovaj proces može biti veliki izazov, ali i neizmjerna radost kada na kraju dana znate da ste zajedničkim snagama ne samo napravili zdrav i ukusan proizvod već se i pri tome dobro zabavili. Ako uz to imate i vlastiti vrt pa u pripremi koristite domaće uzgojeno voće i povrće, prednost nad kuwww.jatrgovac.hr

ZA povnim proizvodom ne može se niti mjeriti.

POTREBNI SASTOJCI Svi oni koju su se već okušali u pripremi zimnice dobro znaju da taj proces ne zahtijeva posebno opremljenu kuhinju, specijalne procese ili pribor. Za njenu pripremu dovoljno je imati svježe, zrele i

www.jatrgovac.hr

priprema zimnice nije kompliciran proces zdravstveno ispravne sastojke te dobru volju. Ipak, postoje mali trikovi koji olakšavaju i ubrzavaju čitav proces pa je tako najbolja pomoć pri izradi slatke zimnice ručni mikser koji omogućuje da se sastojci brzo zgusnu čime se stvara znatno manje nereda, što je, priznat će svatko, vrlo bitna stavka kod kuhanja. No, kvalitetnu zimnicu ćemo dobiti prvenstveno s puno strpljenja jer, unatoč svim trikovima, ona iziskuje ukuhavanje te čišćenje voća i povrća koje, ovisno o količini, zna oduzeti podosta vremena. Kada je u pitanju slana zimnica od povrća su neizostavne mrkve,

krastavci, patlidžan, rajčica, luk, paprike, cikla, ali i brojno drugo povrće, ovisno o željama i preferencijama koje se trebaju prvo dobro prirediti. Za ovu vrstu zimnice najbolji konzervans su sol, ocat i ulje čije se cijene kreću od 7 do 12 kuna za litru ulja, od 3 do 6 kuna za kilogram

pripremu vlastite zimnice financijska ušteda. Upravo zato se ne može osporiti posebnost okusa domaće zimnice.

SAVJETI ZA SPRAVLJANJE Nekog posebnog trika za spravljane zimnice baš i nema, ali treba imati na umu kako ovdje glavnu ulogu igra maštovitost. I Domaća zimnica izdvaja najjednostavse od kupovne po kontroli nija priprema zimnice sa kvalitete namirnica svakodnevnim namirsoli te 7 do 8 kuna za litru nicama poput šljiva može octa. Oni koji više vole iznjedriti nešto novo i slatko svakako će u svoju drugačije. “Ako ste ljubitelj zimnicu uključiti jagode, džema od šljiva s kožicom šljive, breskve, kupine, samo ga ukuhajte sa šećejabuke, smokve, kruške, rom pri čemu koristite isti borovnice ili grožđe. Slijeomjer prethodno očišćenog dom toga, prema podacima voća i šećera. Ako je okus Tržišnog informacijskog prejak slobodno dodajte sustava u poljoprivredi malo krušaka, jabuka ili (TISUP) prosječna cijena marelica koje će ublažiti jabuka na tržnicama kračitavu kombinaciju. Uz jem lipnja kretala se od to, slobodno se poigrajte 6,55 kuna za kilogram s cimetom, vanilijom, kodo 10 kuna, ovisno o ricom limuna ili naranče”, sorti. Prosječna cijena predlaže Berislav Lacković, kilograma breskvi je predsjednik Udruge kuhara iznosila 15,87 kuna, Zagrebačke Županije i šef jagoda 11,38, a limuna kuhinje zagrebačkog resto14,63 kune. Kako se rana Bon Appetit. Onima slatka zimnica radi koji vole bobičasto voće, ali pomoću šećera i zgušne i komadiće voća u svom njivača provjerili smo džemu, Lacković savjetuje i te cijene pa se tako da jagode, maline ili šumkilogram šećera krajem ske bobice usitne ručnim lipnja mogao kupiti po mikserom i protisnu kroz cijeni od 4,50 kuna do grublje cjedilo te dodatno 6,50 kuna, a zgušnjivači ukuhaju. “U ovakve džemopo cijeni od 4,29 do 8 ve nije potrebno dodavati kuna za pakiranje od 20, zgušnjivače jer kod njih tu odnosno 25 grama. Kako ulogu mogu imati jabuka, se gotovi proizvodi poput kruška ili dunja koje radi džema od 1,2 kilograma pektina u svom sastavu mogu naći po cijenaomogućavaju zgušnjavanje, ma već od 18 kuna i a radi blage arome neće 12 kuna za kompromijeniti okus proizvopot u pakiranju da”, kaže Lacković. Također, od 490 graza one koji ne mogu ili ne ma, malo je žele konzumirati šećer, vjerojatno mogu taj sastojak zamijenida je glavti umjetnim sladilima kao ni motiv za što je stevija. Kod slane pak Srpanj - Kolovoz 2014.

Zimnica

zimnice bogatstvo okusa može se postići jednostavnom kombinacijom više vrsta octa, soli i začina. “Volite li vinski ocat, uz dodatak soli, ukiselite pečene rog paprike, a jabučni ocat koristite za kiseljenje zelenih rajčica”, savjetuje kuhar. Oni koji žive uz more imaju i dodatnu prednost kod pripreme zimnice jer za konzervans mogu koristiti prokuhanu morsku vodu koja se samo ulije u teglice. Uz to, neke zimnice ne zahtijevaju kiseljenje pa se sastojci poput patlidžana mogu ispeći i konzervirati u maslinovom ulju, a okus se može oplemeniti raznim mediteranskim travama čime se također postižu

nema vidljivih oštećenja poput pukotina ili tragova hrđe. Prije samog punjenja staklenke je potrebno dobro oprati i sterilizirati. To se provodi tako da se staklenke drže 10 minuta u kipućoj vodi. Za zimnicu je dovoljno imati “Ne treba niti zaborakvalitetne sastojke te malo viti poklopce koje je takodobre volje đer potrebno potopiti u svojstva prirodnog konzerključaloj vodi, ali ne iskuvansa. Kod slane zimnice havati te ih držati u vrućoj se još i preporučuje zapisati vodi do upotrebe”, podsjeća omjere octa, soli i vode za Kata Galić, profesorica na kiseljenje kako bi se kasnije Prehrambeno-biotehnološmogle spriječiti eventualkom fakultetu Sveučilišta ne pogreške. Ipak, slatka u Zagrebu. Konzerviranje i slana zimnica imaju iste hrane u domaćinstvu se zakonitosti - dobro očistiti najčešće provodi tako da se sastojke, ukuhati ili iskuhahranom napunjene i zati voće i povrće te ih staviti tvorene staklenke potope u u čiste posude kako bi se spriječilo kvarenje.

vodenoj kupelji. Nivo vode u kupelji treba biti 4-5 centimetara iznad staklenki. Vodena kupelj se zatvori adekvatnim poklopcem i zagrijava do ključanja kroz određeno vrijeme, oko 5 minuta. Nakon toga je potrebno napunjene staklenke u potpunosti ohladiti. Najbolje je pričekati 12 do 24 sata jer se hlađenjem staklenki poklopac hermetički zatvori. Tako zatvorene staklenke treba adekvatno označiti (datum, naziv sadržaja) i čuvati na hladnom (10-21°C) i suhom mjestu bez utjecaja vanjskog svjetla. Ispravno provedena priprema omogućava čuvanje takve hrane od 12 ili više mjeseci. Nakon što se te staklenke otvore nepotrošeni sadržaj

se dalje čuva u hladnjaku. Za razliku od hrane iz staklenki, hrana koja se čuva u zamrzivaču najčešće se pakira u plastične vrećice ili plastične posude. “Ovdje je potrebno voditi računa da se koristi ona ambalaža koja ima oznaku ‘za hranu’, odnosno simbol čaše i vilice, koja je predviđena za niske temperature od -18°C ili niže”, kaže nam Galić. Upravo radi svega navedenog i uz sve prednosti koje pruža domaća priprema kao i savjete koje su s nama podijelili stručnjaci, nema razloga da se svatko od nas ne okuša u pravljenju barem nekoliko teglica vlastite zimnice koja će nas i usred zime svojim mirisima i okusima vratiti u ove tople mjesece.

Mali trikovi za velike promjene

PAKIRANJE I SKLADIŠTENJE Upravo zato, kako bi čitav posao pravljenja zimnice uopće imao smisla, treba znati kako je pravilno upakirati i skladištiti. U domaćinstvu se za konzerviranje hrane najčešće koriste staklenke s metalnim poklopcima na kojima

Srpanj - Kolovoz 2014.

ajzabavniji dio pripreme vlastite zimnice je igra s okusima. Ovaj postupak je idealan za isprobavanje novih aroma i spojeva čime se postiže inovativnost zimnice. Dajte si mašti na volju i isprobajte slatku mrkvu s narančom, pečenu ciklu s jabukama ili hrenom i kimom, džem s rumom, vanilijom ili klinčićima. Profesionalni kuhari uz to preporučuju i paprike s kaduljom i crvenim paprom, kisele krastavce sa zvjezdastim anisom, kisele šampinjone sa sjemenkama korijandera ili pečene patlidžane s ljutim papričicama i gorušicom.

www.jatrgovac.hr

Srpanj - Kolovoz 2014.

Iz regije Delhaize odustao od C marketa

ompanija Delhaize Belgija, jedini ponuđač na javnom natječaju za prodaju 16,3% kapitala “C marketa”, odustala je od ponude. Delhaize je izvijestio da neće produžiti važnost svoje ponude i licitacijske garancije za 70% društvenog, odno-

sno 16,3% ukupno registriranog kapitala “C marketa”. Prema pravilima natječajnog postupka, Agencija za privatizaciju je donijela odluku o proglašenju javnog natječaja neuspjelim. Društveni kapital u C marketu, koji nije preuzeo Delhaize kada je kupovinom Delta maxija postao većinski vlasnik i C marketa, čini 23,23% ukupnog kapitala tog poduzeća.

REZULTATI TDR-a

Rast na svim tržištima regije R

BiH odbija trgovinski sporazum s EU-om

redsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Nemanja Vasić uvjeren je da unatoč prijetnjama Europska unija njegovoj zemlji neće nametnuti kaznene mjere zbog odbijanja vlasti u Sarajevu da tehnički prilagode privremeni trgovinski sporazum s EU-om čime bi se omogućio bescarinski uvoz roba iz Hrvatske. Vasić je rekao da BiH ima instrumente kojima će se izboriti s pritiscima koji dolaze iz EU-a. Ako rezonira ekonomski, EU takvu odluku (o sankcijama) nikada neće donijeti jer oni uvoze puno više (u BiH) nego što mi izvozimo, konstatirao je Vasić. Vlasti u Sarajevu smatraju kako bi bescarinski uvoz proizvoda iz Hrvatske ugrozio domaću poljoprivredu i proizvodnju hrane.

BiH: Duhan poskupljuje za 100 posto Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH potvrđeno je da će duhan od kolovoza poskupjeti za čak 100 posto. To znači da će pakiranje od 250 grama ovog proizvoda, čija je sadašnja cijena 15 KM,

Srpanj - Kolovoz 2014.

ovinjski TDR u prošloj je godini ostvario rast na svim tržištima jugoistočne Europe, a ukupna prodaja je iznosila 9,5 milijardi cigareta pri čemu je 65% ostvareno u izvozu. S tržišnim udjelom većim od 60% i 3,4 milijardi prodanih cigareta u 2013. godini, TDR je vodeći na hrvatskom tržištu, dok je s 2 milijarde prodanih cigareta i tržišnim udjelom većim od 30% lider i na duhanskom tržištu Bosne i Hercegovine. U prošloj je godini u Srbiji TDR prodao 1,3 milijarde komada cigareta i ostvario povećanje udjela na tržištu koji je iznosio 8,7%. Rast tržišnog udjela nastavljen je i tijekom ove godine te sada iznosi 10,1%, što je najveći tržišni udio TDR-a od dolaska na

srpsko tržište. Hrvatski proizvođač se širi i na makedonskom tržištu, gdje je u 2013. prodao 510 milijuna komada cigareta, što je rast od 6,25% u odnosu na godinu ranije. Iz TDR ističu kako i na ovom tržištu bilježe povećanje tržišnog udjela koji u 2014. iznosi 7,3%.

Pad maloprodaje u Sloveniji

ealni prihod maloprodaje u Sloveniji je u svibnju pao za 2,9% u odnosu na travanj te za 2,4% u odnosu na isti mjesec 2013. Razdoblje od početka krize obilježio je pad kupovne moći u Sloveniji, pa je ona 2008. iznosila 91% europskog prosjeka, a lani još samo 83%, upozoravaju stručnjaci koji smatraju da se to na maloprodaju nužno moralo odraziti u padu prometa.

•••

koštati 30 KM. Iako Izmjene i dopune Zakona o trošarinama ne podrazumijevaju poskupljenje cigareta, proizvođači su najavili i njihovo poskupljenje od 1. kolovoza za oko 20 feninga po kutiji.

Skok potrošačkih cijena u Srbiji U Srbiji je svibanj bio obilježen rastom cijena gotovo svih živežnih namirnica, komunalnih usluga i niza proizvoda široke potrošnje. Natprosječan rast cijena, u rasponu od 0,2 do 6,1% evidentiran je kod mesa,

•••

ribe, mlijeka, sira i jaja, voća, vina, materijala za odjeću, odjevnih predmeta, ostalih odjevnih predmeta, obuće, usluga za održavanje i popravak stana, opskrbe vodom i različitih komunalnih usluga.

www.jatrgovac.hr

Iz svijeta AKVIZICIJA VRIJEDNA 25 MILIJARDI DOLARA

Ferrero preuzeo tursku Oltan Grupu

errero Grupa preuzela je 100-postotni udio u Oltan Grupi, koja je u obiteljskom vlasništvu. Oltan Grupa vodeća je grupacija u svijetu za nabavu, preradu i prodaju lješnjaka, s godišnjim prometom iznad 500 milijuna američkih dolara. Sa sjedištem u Trabzonu u Turskoj, Oltan Grupa je aktivna širom glavnih područja za uzgoj lješnjaka te ima pet pogona za proizvodnju odakle izvozi u Europsku uniju i na druga glavna tržišta diljem svijeta. Sporazum još uvijek čeka konačno odobrenje nadležnih regulatornih vlasti. Ferrero Grupa, kao jedan od tržišnih lidera konditorske industrije, ovom akvizicijom nastavlja jačati svoju prisutnost na tržištu lješnjaka.

Reynolds kupuje Lorillard

merički Reynolds, proizvođač brendova Camel i Pall Mall, za 25 milijardi dolara kupio je Lorillard koji je poznat po proizvodnji mentol i e-cigareta. Reynolds se ovom akvizicijom pokušava učvrstiti na drugom mjestu u duhanskoj industriji u SAD-u. Nakon spajanja očekuje se da će im prihodi doći do 11 milijardi dolara, a kako bi izbjegao moguće probleme zbog kartelskog ponašanja odlučio je prodati svoje marke kao što su Kool, Salem, Winston, Maverick i Blu eCigs. Vrijednost toga posla je oko 7,1 milijardi dolara, a kupac je Imperial Tobacco Group. Cilj mu je ovom kupovinom učvrstiti poziciju na tržištu mentol i e ci-

Metro prodaje Real u Turskoj

jemački Metro objavio je da će prodati hipermarkete Real u Turskoj biznismenu Haciju Duranu Begendiku i fokusirati se na posrnulo poslovanje s hipermarketima u matičnoj Njemačkoj. Nakon što proda svih 12 hipermarketa u Turskoj, Metro će u toj zemlji biti prisutan kroz mrežu trgovina “cash-and-carry” i trgovine potrošačke elektronike Media-Saturn.

Carrefour se širi u Italiji

rancuski trgovački lanac Carrefour kupuje 53 Billa supermarketa od njemačke maloprodajne grupacije Rewe kako bi ojačao svoju prisutnost u sjevernoj Italiji. Prodavaonice se nalaze u talijanskim regijama Lombardija, Ligurija i Dolina

Nestlé prodao Juicy Juice Nestlé je prodao svoj Juicy Juice brend investicijskom fondu Brynwood Partners, što predstavlja najnoviji potez švicarskog prehrambenog diva u nastojanju da pojednostavi svoje prenapregnuto američko

www.jatrgovac.hr

•••

gareta jer prema američkim podacima to su jedini dijelovi duhanske industrije koji bilježe rast u proteklim godinama. Tržište duhana koje je vrijedno oko 100 milijardi dolara palo je za 4% prošle godine, osim u ranije spomenutim segmentima. Kada se uzme u obzir i očekivani dug koji će se zateći, cijeli posao vrijedit će oko 27,4 milijarde dolara.

poslovanje prodajom brendova koji ne ostvaruju zadovoljavajući rast. Godišnja prodaja Juicy Juice brenda kreće se oko 275 milijuna dolara, dok je prije sedam godina iznosila 500 milijuna dolara.

Aosta te su kumulativno ostvarile oko 300 milijuna eura neto prodaje u 2013. Rewe grupa trenutno raspolaže s oko 14.500 prodavaonica na svim tržištima, a lani je ostvarila ukupnu prodaju od 50,6 milijardi eura. Carrefour grupa, pak, trenutno ima 10.100 prodavaonica te je u 2013. zabilježila ukupnu prodaju nešto iznad 100 milijardi eura.

Lindt u američkoj akviziciji Švicarski proizvođač čokolade Lindt&Sprüngli pregovara o preuzimanju američke kompanije Russell Stover koja je u vlasništvu obitelji Ward. Cijena o kojoj se pregovara nije poznata,

•••

no nagađa se da je riječ o 1,4 milijarde dolara. Russell Stover, poznat po čokoladama u kutijicama, treća je najveća američka kompanija za proizvodnju slatkiša, prema kriteriju prodaje.

Srpanj - Kolovoz 2014.

Što jedemo... Goveđe meso tradicionalni je dio prehrane našeg podneblja. U različitim varijantama i oblicima govedini se redovito radujemo, uživamo u njenom okusu, a pritom ne treba zanemariti niti zdravstvene koristi koje ovo meso ima

ako je za naše podneblje možda neshvatljivo, u Indiji se krave slobodno šeću po ulicama, odmaraju u hladu trgovina, zaustavljaju promet pa čak ponegdje imaju i svoje mjesto za obiteljskim stolom. Razlog tome je to što hinduisti kravu smatraju svetom životinjom

stimo ovu domaću životinju te koliku ulogu i potencijal ima u gospodarstvu moramo priznati kako bi bilo primjerenije nazvati je kraljicom produktivnosti.

koja je tradicionalno jedno od najprepoznatljivijih obilježja njihove kulture. Ova životinja je toliko cijenjena u toj južnoazijskoj zemlji da je najveći kompliment za ženu u Indiji reći joj da ima oči poput krave. S obzirom na to koji status uživa, njeno meso se ne jede već je krava dio obitelji. Razlog tome, kako tvrde neki teoretičari, su religiozna vjerovanja prema kojima Shiva, hinduistički Bog uništenja, jaše bika. Treba li govoriti, u našem podneblju ipak je nešto drugačije pa se krava tako u svakodnevnom govoru najčešće spominje u negativnom kontekstu. Primjera radi, koliko nas nije čulo za pejorativni izraz “lijen kao krava”? Međutim, promatrajući za što sve kori-

ujedno predstavlja jedan od najvažnijih sektora ukupne poljoprivredne proizvodnje. Primarni proizvodi su dakako meso i mlijeko te prerađevine na njihovoj bazi koje čine izuzetno bogat i

POTENCIJAL GOVEDARSTVA Govedarstvo je najznačajnija grana stočarstva te

UGODNA OKU, radosna nepcu

Srpanj - Kolovoz 2014.

potencijal za napredak leži upravo u govedarstvu. Tim više ako se zna da svaki Hrvat u prosjeku godišnje pojede tek 10 kilograma goveđeg mesa, dok je prosječna potrošnja iste namirnice u ostalim EU zemljama Nakon ulaska Hrvatske u značajno viših EU uočava se i nagli porast 16 kilograma po stanovniizvoza goveđeg mesa ku. Ako bacimo pogled u raznolik asortiman. Bez obdaleku prošlost, uobičajeno zira jeste li poželjeli pojesti se smatra kako je govedardobro pečenje, ukusnu juhu, stvo postalo dio privrede još pljeskavicu, gulaš ili jogurt, u 8. stoljeću prije nove ere govedina je kao stvorena za u Anatoliji u današnjoj Turispunjenje svih gurmanskih skoj, dok je poseban značaj želja, ali i nutritivnih potreuslijedio kasnijim otkrićem ba organizma. Uz to, propluga kada su goveda postamatrajući tržište Europske la nezamjenjiva u ratarskoj unije, čini se kako najveći proizvodnji. U našim se kra-

jevima kroz povijest krava primarno koristila za proizvodnju mlijeka, a za meso bi je koristili tek u poznoj životnoj fazi. Situacija je bila sasvim oprečna u anglosaksonskim zemljama, ali i u susjednoj nam Italiji, gdje se krava uzgajala prvenstveno radi mesa. VRSTE GOVEĐEG MESA Zakon o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda i posebnim mjerama i pravilima vezanim za tržište poljoprivrednih proizvoda, u dijelu koji se odnosi na meso goveda razlikuje teletinu, koja se odnosi na meso goveda mlađih od osam mjeseci (identifikacijska oznaka kategorije: V), i mladu junetinu, koja se odwww.jatrgovac.hr

10 kg po stanovniku prosječna godišnja potrošnja goveđeg mesa u RH

nosi na meso goveda starijih od 8 i mlađih od 12 mjeseci (identifikacijska oznaka kategorije: Z). Uz tu osnovnu, službenu klasifikaciju, u Hrvatskoj postoje četiri glavne kategorije goveđeg mesa koje se temelje na finoći obrade, dijelu krave i udjelu masnoće. U prvu kategoriju spada meso buta bez kostiju. Drugu kategoriju čini meso leđa s kostima, lopatice bez kostiju i slabina. Treća kategorija obuhvaća meso vrata, prsa, rebara, potrbušine, koljenice i podlaktice, a četvrta vrsta je meso ekstra kategorije u koju spadaju biftek i pisana pečenka. Inače, prema podacima Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP), prosječna otkupna cijena na stočnom sajmu za simentalsko tele sredinom lipnja iznosila je 24,27 kuna za kilogram. Naravno, cijena ove namirnice ovisi o kategoriji mesa, ali i o vrsti goveda pa tako postoje i “elitne” vrste gdje se neupitno ističu kobe govedina koja se smatra najkvalitetnijom poslasticom u svijetu te argentinska govedina čija vrhunska www.jatrgovac.hr

kvaliteta ponajviše ovisi o prehrani ove životinje. Zato se argentinsko govedo hrani isključivo na pašnjacima ili se za njih posebno uzgaja hrana te im se za piće daje čista izvorska voda. Kvalitetu ovog mesa potvrđuju Argentinci koji godišnje, prema neslužbenim podacima, pojedu čak 55 kilograma govedine u prosjeku. Također, kada se priča o govedini sve češće se spominje i “baby beef ”. Iza ovog zvučnog naziva skriva se intenzivan tov mladog goveda starog od 12 do 15 mjeseci kako bi se postigla masa od 350 do 500 kilograma, a meso iz takvog uzgoja je visoke kvalitete. Postoji i posebna vrsta baby beefa koja se dobiva od junadi stare 10 mjeseci u sustavu krava - tele gdje se mlada junad, osim posisanim mlijekom, prihranjuje pašom ili drugom voluminoznom hranom, a junad postiže masu od oko 300 kilograma. DOMAĆI TRENDOVI Unatoč spomenutim vrstama, najčešća govedarska pasmina u Hrvatskoj je simental. Prema podacima Jedinstvenog registra goveda, lani smo imali 180.964 krave, što je u odnosu na 2012. godinu smanjenje od 5,5 posto. Na ovakav nepovoljan trend u govedarstvu utjecale su loše klimatske prilike, što je dovelo do

poskupljenja stočne hrane, a time je izravno poskupjela i proizvodnja, objašnjavaju iz Ministarstva poljoprivrede. Danas se poljoprivredna proizvodnja nalazi u razdoblju restrukturiranja pri čemu se nastoji prilagoditi novim uvjetima otvorenog tržišta i postizanja veće razine konkurentnosti. Ipak, osnovicu govedarske proizvodnje u Hrvatskoj i dalje predstavlja proizvodnja mlijeka na koju se najvećim dijelom naslanja proizvodnja goveđeg mesa. Kako su kod nas samo manjim dijelom zastupljene mesne pasmine goveda, najveći

druge strane, izvoz je s godinama značajno opadao pa smo tako 2010. izvezli svježeg ili rashlađenog goveda u vrijednosti od oko 13,4 milijuna eura, a 2012. godine samo 5,2 milijuna eura. Unatoč lošim statističkim pokazateljima, ovaj sektor pokazuje sve veći potencijal. Naime, procjenjuje se kako diljem Europske unije nedostaje više od 300 tisuća tona govedine, a kako je radi otvorenosti europskog tržišta izbrisana carinska stopa za prodaju govedine, govedarstvo polagano pokazuje znakove oporavka. Slijedom toga, nakon ulaska Hrvatske u EU uočava se Govedina je odličan izvor i nagli porast bjelančevina jer sadrži sve izvoza goza život nužne aminokiseline veđeg mesa kojeg je u prvoj polovici broj jedinica za proizvodnju 2013. godine izvezeno tek mesa, odnosno teladi, dobioko 530 tona, a u drugoj va se iz mliječnih stada od polovici čak 2.792 tone. krava kombiniranih paDomaće tržište prepoznaje smina. S obzirom na to ne potencijale pa veliki značaj čudi ni kako uvoz goveđeg u ovom sektoru ima i zaštita mesa s godinama značajno autohtonih pasmina pri raste te je prema podacima čemu odjel za razvoj goveDržavnog zavoda za statidarstva intenzivno surađuje stiku 2011. godine uvezeno s uzgajivačkim udruženjisvježeg ili rashlađenog goma i koordinira provedbu veda u vrijednosti od oko uzgojnog programa svih 15,9 milijuna eura, a godinu izvornih pasmina poput kasnije oko 21,8 milijuna buše, istarskog goveda te eura, s tim da se govedo slavonsko-srijemskog podopretežno uvozi kao stoka za lca. Broj ovih pasmina se u tov ili kao gotov proizvod. S zadnje tri godine povećao,

Kobe govedina - samo najbolje

ajkvalitetnije goveđe meso na svijetu, čija cijena po kilogramu doseže od 300 do 600 eura, naziva se kobe govedina. Interesantno je kako niti jedno govedo na svijetu ne postaje kobe čim se oteli, već samo određena goveda imaju tu “privilegiju”. Naime, kobe govedo potječe od taijma-gyu krava iz japanskog područja oko grada Kobea, ali da bi postalo kobe treba zadovoljiti brojne dodatne uvjete mimo same pasmine. Ova telad se uzgaja u okruženju bez stresa i u izrazito visokim zdravstvenim uvjetima, hrani ih se samo najboljim namir-

nicama, a meso im je idealno kada govedo dosegne kilažu od oko 400 kilograma. Iako se često misli kako je posebnost ovog mesa u tome što se životinje masira i hrani pivom, na službenim stranicama udruge “Kobe beef marketing & distribution promotion” stoji kako masaža ne utječe na teksturu mesa te da se govedu, unatoč uvriježenom mišljenju, ne daje pivo. No, u čemu god bila tajna, oni koji su probali ovu deliciju jednoglasno se slažu kako je kobe meso mekano, ukusno i posebno do te mjere da vrijedi svakog uloženog centa.

Srpanj - Kolovoz 2014.

Što jedemo... ali i dalje nedovoljno pa ove vrste i dalje spadaju u skupinu ugroženih. KUPOVINA MESA Čak ako zanemarimo kategoriju i vrstu, goveđe meso je ukusno, ali njegova kupovina zna biti pravi izazov. Radi ubrzanog stila života, sve veće ponude gotovih jela i nepoznavanja namirnica sve je teže odabrati pravi komad. No, svježe i kvalitetno meso, kažu mesari, uz crvenu boju koja je ujednačena na cijelom komadu treba imati i ugodan miris. Kvalitetno meso na dodir treba biti čvrsto. Ako to nije slučaj velika je vjerojatnost da se radi o starom mesu koje je uz to i neprimjereno skladišteno, a lako se prepoznaje po mlohavosti te tragovima krvi na dnu pakiranja. Kada se pak kupuju kosti pažnju treba obratiti na njihovu boju koja ne bi smjela biti tamna, što je najbolji pokazatelj svježine namirnice. Kod već upakiranog mesa treba provjeriti da je temperatura ista s obje strane pakiranja, da nema tragova krvi te da je ispravno hermetički zatvoreno. Prilikom svake kupnje treba i dodatno obratiti pažnju na datum pakiranja, rok trajanja i zemlju porijekla. Mesari kažu kako je juneće meso od goveđeg najjednostavnije raspoznati preko hrskavičnih pločica između leđnih kralježaka koje su kod junetine elastične, a kod govedine okoštale te preko boje mesa koja je kod junetine svjetlija. Uz to, treba pripaziti koji komad mesa se kako spravlja o čemu ovisi okus, ali i učinak na zdravlje. NUTRITIVNA VRIJEDNOST Osim što ga odlikuje jednostavnost spravljanja i raznovrsnost okusa, meso goveda je i zdravo. Odličan je izvor punovrijednih proteina, od-

Srpanj - Kolovoz 2014.

nosno bjelančevina jer sadrži sve za život nužne aminokiseline. Ovo meso je dobar izvor vitamina B skupine (niacin i tiamin, cijanokobalamin) te cinka i selena. Sadrži i kolin koji je značajan za zdravlje živčanog sustava te je bitan kod prehrane trudnica. Zbog bogatstva

je preporučena dnevna količina kolesterola koja se unosi hranom 300 mg. Kako bi se spriječile neželjene bolesti poput raka debelog crijeva preporučuje se da sadržaj crvenog mesa ne prelazi 70 g dnevno, odnosno da tjedni unos crvenog mesa ne bude veći od 500 g. “Ako se meso

tamina te mineralnih tvari i antioksidansa i kod onih koji crveno meso konzumiraju pripremljeno prženjem, kao što je slučaj kod planetarno popularnih hamburgera. Zdravije varijante goveđeg mesa su one pripremljene kuhanjem poput goveđe i juneće koljenice, leđa i sla-

pretežito kombinira s pečenim ili kuhanim krumpirom, kruhom, rižom, njokima, tjesteninom, što je najčešći primjer, umjesto s povrćem, postiže se značajno nepovoljniji metabolički učinak”, dodaje Bratković. Također, kod ovoga mesa je važno i prepoznati razliku u konzuProcjenjuje se kako diljem maciji. Tako Europske unije nedostaje više se konzumaod 300 tisuća tona govedine cijom ovoga mesa na roštilju, poput goveđeg, ne sadrži ugljikohićevapa, povećava opasnost drate, a isti dio mesa teletine od kancerogeneze, a isti ima skoro dvostruko manji slučaj je i kod velike konzuudio masti nego govedina. macije crvenog mesa u koje “Masniji dijelovi govedine su dodane nitratne soli ili je sadrže i proporcionalno veće dimljeno. No, pritom je jako količine kolesterola i to od bitno napomenuti kako je taj 62 mg na 100 grama mesa”, rizik izražen prvenstveno za pojašnjava Nenad Bratković, osobe koje ga konzumiraju nutricionist u NutriConsult u velikim količinama i donutricionističkom savjetovaminantno ga jedu svaki dan, lištu. Pritom treba znati kako bez prisustva vlakana i vi-

bina koje se najčešće koriste za juhe te lopatice koje se pripremaju u varivima i raguima. No, povremena konzumacija crvenog mesa ne znači nezdravu prehranu, a naročito ne ako je u kombinaciji s većim sadržajem raznobojnog povrća, koje u nutritivnom smislu upotpunjuje i obogaćuje crveno meso. Ako je suditi po povoljnom utjecaju primjerene količine goveđeg mesa na organizam i raznovrsnosti okusa i pripreme, vjerojatno je kako će se potražnja za ovom namirnicom s godinama povećavati. Također, uz pravu podršku nadležnih institucija, hrvatski sektor govedarstva mogao bi ostvariti i značajan napredak na domaćem, ali i inozemnom tržištu jer potencijala za to svakako ima, samo ga treba na vrijeme prepoznati i znati iskoristiti.

proteina te “antistresnih” aminokiselina glutamina, ali i mineralnih tvari poput cinka i mikroelementa selena, nemasna govedina, a naročito junetina te nemasni dijelovi teletine dobra su podrška imunološkom sustavu. Crveno meso, poput

www.jatrgovac.hr

PROMO

Vindijine gastronomske marke odsad i u obliku nareska Pod svojim prepoznatljivim znakom Kvaliteta Vindija, Grupa Vindija na tržište je plasirala nova, narezana izdanja svojih suhomesnatih proizvoda

voj asortiman polutrajnih, trajnih i šunkastih proizvoda od mesa peradi jedna od vodećih hrvatskih prehrambenih industrija obogatila je s 19 narezaka, od čega čak 11 dolazi u potpuno novim pakiranjima, dok ih je osam predstavljeno u novom

ruhu. Tako su, zahvaljujući instalaciji potpuno nove proizvodne linije, mesne prerađevine zaštićene brendovima Cekin, Vindon i Rozeto dobile vrhunski tretman u vidu praktičnih i atraktivno dizajniranih ambalaža. Prednost novih pakiranja je i modificirana atmosfera zbog koje proizvodi zadržavaju jednaku kvalitetu proizvoda tijekom predviđenog roka održivosti. PREMIUM PAKIRANJE Među četiri nove vrste pakiranja svojim se oblikom i atraktivnim izgledom posebno ističe polukružna 100-gramska ambalaža. U tom luksuznom izdanju od sada dolaze Cekinova dimljena pileća prsa Dimcek, proizvod u kojem je posebno naglašen okus najfinijeg i najkvalitetnijeg dijela piletine. Pečenjem te dimljenjem pomoću prirod-

www.jatrgovac.hr

također je dostupna u ovoj vizualno dojmljivoj varijanti, baš kao i Vindon Prestige šunka. DeLuxe šunka delikatesa je visokih nutritivnih vrijednosti i s minimalnim udjelom masnoće, a njen izuzetan okus proizlazi iz prirodno dimljenog i probranim začinima obogaćenog filea prsiju, najkvalitetnijeg dijela purećeg mesa.

nog dima, Dimcek dobiva specifičan i prepoznatljiv okus, a ovu ukusnu namirnicu krasi i visok udio bjelančevina te minimalna količina masti. Premium pakiranjem ukrašena je i Rozeto Mortadela, popularna kobasica dobivena po tradicionalnoj talijanskoj recepturi. Specifična konzistencija koja krasi ovaj proizvod dobivena je uz pomoć specijalizirane opreme, a neodoljiv okus rezultat je korištenja isključivo svježeg svinjskog mesa te prirodnih začina. Lagana pureća šunka Vindon DeLuxe

NOVI DIZAJN Postojeća 250–gramska izdanja Cekin i Rozeto narezaka dobila su novi dizajn pa će tako od sada ti proizvodi na policama trgovina biti dostupni u vizualno osvježenim pakiranjima. Uz provođenje redizajna, čak pet proizvoda gastronomske marke Cekin (Pariška kobasica, Poliko Premium, Extrawurst,

Vindija obogatila svoj asortiman s 19 narezaka Dimcek i Cekin pileća prsa) dobili su i potpuno novo, 100-gramsko slim pakiranje, a u tom izdanju od sada dolazi i Vindon pureća posebna. Ova elegantna pakiranja od sada krase i Rozeto nareske koji, za razliku od Cekinovih, dolaze kao 80-gramski proizvodi. Uz Wienu, kobasicu proizvedenu od prvoklasnog goveđeg i svinjskog mesa, novim pakiranjem može se pohvaliti i neodoljiva čajna kobasica. Srpanj - Kolovoz 2014.

Ja TRGOVAC Unatoč padu svog udjela, mala trgovina i dalje predstavlja tradicionalni kanal plasmana domaćih proizvoda koji domaći dobavljači ne bi trebali zanemarivati, nego dogovoriti s trgovcima adekvatne uvjete koji bi zadovoljili obje strane

ao i cijelo gospodarstvo, maloprodaja se već dugi niz godina nalazi pod velikim utjecajem ekonomske krize u kojoj su svoje mjesto na tržištu učvrstili diskonteri i veliki trgovački lanci. Ovi potonji, pak, u posljednje vrijeme sve agresivnije prodiru u susjedstva i otvaraju manje kvartovske dućane čime dodatno otežavaju ionako tešku poziciju malih trgovaca koji u tim kvartovima djeluju već desetljećima. Zbog svoje nabavne moći, veliki lanci su u mogućnosti nuditi dnevne, vikend i tjedne akcije, što je pristup koji mali trgovci pokušavaju slijediti te uz koliko god je to moguće konkurentne cijene kupce privući svojom uslugom, blizinom i pristupačnošću. Svi tržišni takmaci koriste svoje konkurentske pred-

da zadrži razinu poslovanja nego i da se širi, otvara prodajne objekte i zapošljava nove djelatnike.

kako bi se stvorila sigurnost za više od 100 djelatnika koji danas rade u našoj maloprodaji”, objašnjava Tomić dodavši kako širenje tu ne POČELO JE SKROMNO staje jer 1. kolovoza otvaraTomić je svoj prvi dućan, ju još jednu prodavaonicu a mini market Ana, otvorio do kraja tekuće godine pla2001. godine s jednim zanirano je otvaranje još četiri poslenim, sestrom, koja je u dućana čime bi se maloprodajna mreža zaokružila na Mali trgovci imaju povoljnije 20 uvjete suradnje u veleprodaji ukupno prodavaonica. Na taj je nanego od proizvođača čin, može se ustvrditi, ovaj to vrijeme ostala bez posla. trgovac napravio iskorak iz Počeci su bili teški jer nije domene malog prema sredbilo lako doći do kapitala nje velikom trgovcu koji za ulaganje, što je ujedno se nada da će, upravo zbog bio glavni motiv za ulazak većeg volumena prodaje, upravo u maloprodaju postati atraktivniji partner koja zahtijeva nešto manja domaćim dobavljačima. početna ulaganja od nekih drugih sektora. Bila je to, POZIV NA BOLJU SURADNJU pokazalo se, dobra odluka I upravo u tom dijelu dolazi jer ovaj trgovac danas ima se do najvećih problema

Naziv tvrtke:

Decentia d.o.o.

Ime posjećene trgovine:

Mini market Ana

Adresa:

Vrbik 33 d, 10 000 Zagreb

Vlasnik:

Mate Tomić

Broj blagajni: 2

Kvadratura: 130 m2

MALA TRGOVINA

nosti a njih itekako ima i mala trgovina. Stoga se čini kako prostora na domaćem tržištu ima dovoljno za sve koji su hrabri prihvatiti se ozbiljnog posla, naći kvalitetne partnere te slijediti trendove kako bi se zadržala atraktivnost za kupce. Da se ove suprotnosti mogu pomiriti pokazuje i primjer malog zagrebačkog trgovca Mate Tomića koji je, iako ga muče isti problemi kao i sve druge njegove kolege, ipak našao načina ne samo

Srpanj - Kolovoz 2014.

je važna domaćim d 15 dućana - dva mini marketa koja posluju u okviru obrta te još 13 dućana pod okriljem tvrtke Decentia. Prošle godine zabilježio je 49 milijuna kuna ukupnog prometa, što je ostvareno u 11 dućana, dok je još četiri dućana preuzeo u prvoj polovici ove godine. “Iako rezultati govore za sebe i dalje je potrebno puno odricanja

koji u današnje vrijeme tište male trgovce u Hrvatskoj. Mala trgovina je oduvijek bila siguran kanal za plasman domaće robe prema potrošačima u kvartovima ili manjim mjestima, no čini se kako su hrvatski proizvođači u proteklih desetak godina počeli u sve većoj mjeri zanemarivati ovaj kanal

maloprodaje koji, unatoč padu svog udjela, i dalje čini petinu tržišta. Na to upozorava i Tomić koji izražava nezadovoljstvo politikom naših dobavljača koji nisu spremni na dogovor s malim trgovcima kada su u pitanju povoljniji uvjeti nabave robe. “Ako se zna da su kupci u krizi iznimno osjetljivi na cijenu i da www.jatrgovac.hr

49 mil. kn ostvareni promet u 2013. kvartovski dućani imaju znatno lojalniju potrošačku bazu koja je spremna platiti nešto višu cijenu, voli dolaziti u poznato okruženje jer trgovac nije samo poduzetnik već i susjed, osjećaju se ugodno te imaju prisan odnos s djelatnicima. Upravo u tome, kaže Tomić, leži ogroman neiskorišteni potencijal za suradnju hrvatske proizvodnje i male trgovine. “Tim više ako se zna da su mali trgovci bolje i redovitije platiše nego veliki trgovački sustavi, fleksibilni smo i otvoreni za dogovor, no do sada nismo bili prepoznati kao pravi partneri, što nam predstavlja najveću prepreku u poslovanju”, navodi direktor Decentije. Kao i u svemu, i ovdje postoje primjeri dobre surad-

dobavljačima žele pametno potrošiti svoj oskudni kućni budžet mi bismo im trebali ponuditi konkurentnu cijenu. No, to je nemoguće ako domaći dobavljači zanemaruju važnost male trgovine te nam ne žele ponuditi uvjete po kojima u konačnici možemo prodati njihov proizvod. A to nam je zajednički cilj – prodati proizvod”, www.jatrgovac.hr

naglašava Tomić. On zbog toga smatra da su veliki trgovci u značajnoj prednosti jer ostvaruju veće rabate pa mogu ponuditi i znatno nižu cijenu na polici, organizirati razne akcije i tako privući kupce. Mala trgovina cijenom ne može konkurirati velikim trgovačkim lancima, no tradicionalni

ski susjedi, i to njih osam tisuća dnevno, čija prosječna košarica iznosi oko 40 kuna. Oni najčešće kupuju proizvode po akcijskim cijenama u Decentijinim dućanima diljem Zagreba, od Sigečice preko Vrbika do Španskog. Pored atraktivne lokacije, u tvrtki su svjesni i kako ova vrsta posla zahtijeva prijateljski odnos prema kupcima i zaposlenicima. Najbolji dokaz tomu su djelatnice iz posjećenog dućana na Vrbiku koje su tamo od otvaranja prodavaonice 2005. godine. Takvi djelatnici imaju otvorenu komunikaciju prema kupcima i poslodavcu te se ne boje predložiti nove ideje ili iznijeti probleme s kojima se susreću. Upravo taj način komunikacije im, kaže direktor, omogućava bolje razumijevanje kupaca, Do kraja godine u tvrtki njihovih planiraju imati ukupno 20 mogućnosti i potreba. prodavaonica Takav proaktivan pristup nje pa tako Tomić osobito u Decentiji vide kao svoju hvali partnerstvo s tvrtkomparativnu prednost kama kao što su Velpro, koja im ulijeva povjerenje PIK Vrbovec, Coca-Cola, za nove investicije. Neki Atlantic, Ledo, Violeta i smatraju kako je ludost u pekarnica Stil iz Brezoviovakvim tržišnim uvjetima ce. Suradnja s Velproom ulaziti u dodatne troškove datira još iz 2006. godine koje za sobom povlači novo od kada njegove trgovine proširenje, no to mišljeposluju u sustavu Plus nje u ovoj tvrtki ne dijele. Marketa te je ovom surad“Hrabrost za nova ulaganja njom izuzetno zadovoljan. imam radi uspjeha koje “Manji trgovci dobiju bolju postižu ostali dućani. Meni cijenu u veleprodaji nego nije cilj povući kapital već od proizvođača i zato je za rasti i raditi”, odgovara Tomene suradnja s Velproom mić te dodaje kako svako ključna”, ističe Tomić. novo otvorenje za sobom povlači i nova ulaganja u PREDNOST MALIH DUĆANA opremu koja nisu zanemaSvoju glavnu prednost nad riva, no svjestan je kako bez konkurencijom u ovoj tvrttoga posao ne može naki vide u educiranim i ljupredovati. Upravo stoga se baznim zaposlenicima, što ne boji novih izazova, a po se uz kvalitetan asortiman svemu sudeći ta odvažnost i i dobru lokaciju dućana promišljenost u ovakvim se pokazalo kao ključ uspjeha. vremenima svakako nakraNjihovi kupci su kvartovju isplati. Srpanj - Kolovoz 2014.

Leaflet report

INFORMACIJA iz p Leci su važan alat direktnog marketinga koji trgovački lanci koriste kako bi dostavili svježu informaciju do svojih kupaca o najnovijoj i najatraktivnijoj ponudi

eci su svuda oko nas. Postali su nezaobilazan kanal širenja informacija do krajnjih kupaca. Svi mi volimo ponekad uzeti letke, udobno se zavaliti i pogledati najnoviju ponudu trgovačkih lanaca kako bismo isplanirali kupnju ili našli nešto što nas osobito zanima. Kao što smo i u prošlom osvrtu naglasili, letak je važan marketinški alat koji koriste sve tvrtke koje pojačano rade na direktnom marketingu. U ovom izvješću donosimo uvid u nekoliko kategorija, njiho-

vih podkategorija i na kraju usporedbu “ljetnih namaza”. Glavne mjere koje se koriste u analizi letaka su broj promocija ili objava te GAV (bruto oglasna vrijednost). GAV (Gross Advertising Value) odnosi se na kvalitetu oglašavanja, a čine ga osnovni parametri: pozicija u letku, veličina objave u cm2, format letka i bruto domet. Dvije mjere koje ćemo često spominjati u analizi. DVA RASTA, JEDAN PAD U prvom redu obratit ćemo pažnju na tri kategorije

prema internacionalnoj podjeli, jednu prehrambenu – Food, i dvije neprehrambene – Non Food1 i Non

ti Food i Non Food1 bilježe porast po broju promocija, dok je Non Food2 segment ostvario pad u lipnju u odnosu na isti mjesec lani. Food i Non Food1 bilježe rast U Food sebroja promocija, dok je Non gmentu TOP 5 oglašavanih Food2 ostvario pad kategorija su: meso/kobasiFood2, te ćemo pojasniti ce, slatko/grickalice, mliječnjihove najoglašivanije kani proizvodi, bezalkoholna tegorije u nastavku. Analiza te alkoholna pića. Sve kateje rađena na godišnjoj razigorije u tom razdoblju biljeni te se uspoređuje stanje iz že sličan broj promocija. Od lipnja 2014. u odnosu na lisvih pet kategorija, alkoholpanj 2013. godine. Segmenna pića ipak bilježe veliki

Segmenti - broj promocija 10.000

Top 5 oglašavanih kategorija u Food segmentu 18%

lipanj 2013. lipanj 2014.

8.000

lipanj 2013.

lipanj 2014.

16% 14% 12%

6.000

10% 8%

4.000

6% 4%

2.000

2% 0

Food

Srpanj - Kolovoz 2014.

NonFood1

NonFood2

Meso/kobasice

Slatkiši/ grickalice

Mliječni proizvodi

Bezalkoholna Alkoholna pića pića

www.jatrgovac.hr

prvih 6 mjeseci 2014. donijeli su

prve ruke skok, što je sasvim logično ako se zna da je lipanj bio mjesec Svjetskog prvenstva u nogometu kada industrija alkoholnih pića ima svoje

akcije. U Non Food1 segmentu TOP 5 oglašavanih kategorija su: proizvodi za njegu, sredstva za čišćenje, sredstva za njegu kose, higijenski papiri i sredstva za njegu kože. Cijeli segment bilježi porast po broju promocija u 2014. u usporedbi s prethodnom godinom. Ipak, navedenih pet kategorija bilježe pad oglašavanja. To je posljedica, kako kaže jedan od naših klijenata iz segmenta Non Food1, “sve manjih marketinških budžeta u 2014. godini što ima negativan utjecaj i na

rast oglašavanja kroz letke

za kućanstva. Prve tri kategorije imaju porast po broju promocija u ovoj godini u odnosu na 2013. Nažalost, podkategorija komponente za računala bilježi pad. Zašto? Provjera je odmah uslijedila. Proizvođači i trgovci nam daju isti odgovor: zadnjih nekoliko godina IT sektor više ulaže u nove medije i pristup krajnjem potrošaču. Naravno da i letak koriste, ali ne toliko kao što su to prije radili. I zadnja podkategorija - tekstil za kućanstva - bilježi porast broja promocija u 2014. godini.

proces oglašavanja u lecima”. Važno je izdvojiti da sredstva za čišćenje i higijenski papiri imaju jednak broj promocija u lipnju ove

godine u odnosu na isti mjesec lani. U Non Food2 segmentu TOP 5 oglašavanih kategorija su: individual demand, proizvodi za kuhinju, smeđa tehnika, komponente za računala i tekstil

LJETNI NAMAZI U analizi “ljetnih namaza” ne donosimo broj promocija, već udio objava i kvalitetu oglašavanja (GAV) za lipanj 2014. godine. Napravili smo usporedbu po podkategorijama: sirni namazi, pašteta i čokoladni namazi. Ljetni doručak započinjemo sa sirnim namazima Vindije, Dukata ili Belja. Vindija ima najveći udio po udjelu

objava, a Dukat po udjelu u GAV-u. Nakon napornog radnog jutra ili odmora na plaži, dolazi ručak. Topli “francuz” i pašteta od Gavrilovića, Argete ili Podravke. Rame uz rame su Gavrilović i Argeta po udjelu objava, a po GAV-u Argeta ipak ima značajnu prednost. Podravka je nešto slabija. Za male i nas veliku djecu čokoladni namaz na kraju od Nutelle, Lino lade ili Nuggija. U ovoj podkategoriji Nutella prednjači po udjelu objava i GAV-u u odnosu na Podravkinu Lino ladu, dok se na trećem mjestu nalazi Nuggi, vlastita robna marka Kauflanda. Ako se osvrnemo unatrag, možemo zaključiti kako nam godina 2014. za prvih šest mjeseci pokazuje porast oglašavanja kroz letke za pojedine prehrambene kategorije te da GAV jednako tako bilježi porast naspram 2013. godine. Melani Cipot Marko Havaši Focus ispitivanje tržišta

Top brendovi u podkategorijama: sirni namazi, pašteta i čokoladni namazi 48,4%

50%

GAV

43,6%

43,4%

40% 30% 20%

Promocija

30,6%

29,8% 24,5% 23,2%

29,8%

23,3%

22,6% 11,9%

10% 0%

9,7% 10,2% 6,3%

Vindija

Dukat Sirni namazi

Belje

Gavrilović

Top 5 oglašavanih kategorija u NonFood1 segmentu 14%

25%

16,3%17,6%

15,2%

lipanj 2013.

lipanj 2014.

12%

Argeta Pašteta

Podravka

Nutella

Lino lada Čokoladni namazi

Nuggi

Top 5 oglašavanih kategorija u NonFood2 segmentu 12%

lipanj 2013.

lipanj 2014.

10%

8% 6% 6% 4%

2% 0%

Sredstva za pranje rublja

www.jatrgovac.hr

Sredstva za čišćenje kućanstva

Proizvodi za njegu kose

Toaletni papir

Proizvodi za njegu kože

Individual Demand

Kitchen Goods Brown Goods

Computer Components

Household Textiles

Srpanj - Kolovoz 2014.

Novo na polici Cedevita Kids Puc Puc

edevita predstavlja novo iznenađenje za najmlađe - Cedevita Kids Puc Puc pucketavi prah. Ovaj bombon u obliku praha koji pucketa u ustima dolazi u okusima jagode i šumskog voća, a jedna vrećica sadrži 15% preporučene dnevne količine vitamina. Kao i svi Cedevita bomboni, Cedevita Kids Puc Puc sadrži devet vitamina. Logistički podaci: 20 kom vrećica, 5g/kutija. Preporučena MPC: 1,99 kn. Proizvođač: Cedevi-

ta d.o.o. Distributer: Atlantic Trade, Zagreb, Josipa Lončara 9. Telefon: +385(0)1/2413900. Web stranica: www.atlantic.hr, www.cedevita.hr.

Novi okusi Dorina Ledene čokolade

z već dobro poznate okuse Dorina Ledenih čokolada, Kraš je za ljeto pripremio i dva nova okusa - Ledenu limunadu i Ledenu malinu. Preporučena maloprodajna cijena za nove okuse Dorina Ledenih čokolada je 8,49 kuna. Logističke informacije: Dorina Ledena limunada (100 g) - Transportno pakiranje: 18 kom. Masa transportnog pakiranja: 1,8 kg. EAN proizvoda: 3850102503339; EAN kartona: 3850102938032. Paleta: 170

kartona. Dorina Ledena malina (100 g) - Transportno pakiranje: 18 kom. Masa transportnog pakiranja: 1,8 kg. EAN proizvoda: 3850102503346; EAN kartona: 3850102938049. Paleta: 170 kartona.

Rose u novoj ljetnoj ambalaži

inarija Iuris iz Erduta osvježila je svoju vinsku kartu predstavljanjem kvalitetnog poluslatkog rosé vina u novoj ljetnoj ambalaži. Novi Rose 2013. podrijetlom s Erdutskog vinogorja s 11% alkohola predstavlja mješavinu tri sorte: Cabernet Sauvignon 75%, Cabernet Franc 15% i Merlot 10%. Proizvod je dostupan u prodajnim mjestima trgovačkih lanaca Mercator, Metro i Vrutak, dok će u ponudu Bille biti ulistan od konca srpnja. Marketinška podrška: promotivne akcije na prodajnom mjestu, print oglasna kampanja, online oglašavanje. Logističke informacije: butelja 0,75 L; 6 boca/karton; 100 kartona/paleta; EAN: 3859891102495. Preporučena MPC: 30 kn. Proizvođač: Vinarija Iuris d.o.o. Ekskluzivni zastupnik i distributer: Gastro pantheon d.o.o., Horvaćanska 10, 10000 Zagreb. Telefon: +385 (0)1/3838-505, +385(0)98/302-195. E-mail: info@gastropantheon.hr. Web shop: www.gastropantheon.hr.

PREPORUKA

Podravka krem juhe bogatstvo povrća

ove Podravka krem juhe bogatstvo povrća posebno su razvijene za sve gurmane, ljubitelje novih okusa i dobre kuhinje. Pružaju užitak u punom, bogatom i kremastom okusu upotpunjenom biranim začinima i povrćem. Kuhaju se svega pet minuta, ne sadrže pojačivače okusa, arome i bojila te su

Srpanj - Kolovoz 2014.

prikladne za vegetarijance. Asortiman čine četiri juhe: Krem juha od bundeve sa sjemenkama suncokreta, Krem juha od

gljiva s maslinovim uljem, Krem juha od brokule i cvjetače i Krem juha od zelenih i bijelih šparoga. Marketinška podrška: Internet, promocije na prodajnim mjestima, degustacije, trgovački marketing.

www.jatrgovac.hr

Dukatela s poboljšanom recepturom i novom ambalažom

ukatela mliječni namaz iz Dukata uz poboljšanu recepturu sada ima i redizajniranu ambalažu te novo ime klasične Dukatele, koja se sada može pronaći pod nazivom original. Ovi mliječni namazi prirodan su izvor kalcija i bjelančevina. Ljubiteljima Dukatele

PROVJERITE

na raspolaganju su tri okusa: Dukatela original, Dukatela light s čak 55 posto manje mliječne masti te Dukatela s povrćem. Sve tri Dukatele dostupne su u pakiranjima od 70 i 150 grama, a Dukatela original i Dukatela s povrćem i u 250-gramskom maxi pakiranju.

Zvijezda Grill i Chilli ketchup

a tržište je izašao Zvijezda Grill ketchup koji će sigurno razveseliti sve ljubitelje roštilja i okusa sa žara. Nije važno radi li se o pizzi, steaku, mesu s roštilja ili slasnom sendviču, Zvijezdin Grill ketchup je savršen dodatak svakom jelu. Za sve ljubitelje “oštrih” i pikantnih okusa tu je i Zvijezda ekstra ljuti Chilli ketchup koji je dostupan u prodavaonicama diljem zemlje. Radi se o proizvodu na

bazi rajčice iz Zvijezdine linije umaka koji se odlično slaže s raznim jelima. Tradicionalna receptura Zvijezdinog klasičnog ketchupa spojena s “vatrenim” chilli papričicama, zasigurno će uzbuditi sva osjetila. Više informacija o proizvodima potražite na službenoj internet stranici www. zvijezda.hr ili na službenoj Facebook stranici Zvijezde https://www.facebook.com/Zvijezda.

Rio Mare tunjevina s ljutom papričicom Vodeći se željama svojih potrošača Rio Mare predstavlja Rio Mare tunjevinu s ljutom papričicom, pružajući začinjeni okus ove visokokvalitetne tunjevine u maslinovom ulju. Ovaj inovativan i premium proizvod odiše vrhunskom kvalitetom Rio Mare tunjevine obogaćene vidljivim komadićima ljute papričice koji će zadovoljiti ukus najvećih gurmana.

Jogurt ‘z bregov u najvećem obiteljskom izdanju Vindijin jogurt ‘z bregov s 2,8% mliječne masti sada je dostupan i u PET boci od 1.750 grama koja je prikladna za cijelu obitelj. Prepoznatljiva boca ukrašena je dizajnom koji vjerno prati cijelu liniju ‘z bregov tekućih jogurta, naglašavajući njihov prirodan okus i domaće porijeklo. Dosad najveće pakiranje tekućeg jogurta ‘z bregov čuva sve poznate vrijednosti ove ukusne namirnice kao što su bjelančevine i minerali. U samo 100 grama proizvod jogurt ‘z bregov sadržava čak 125 miligrama kalcija, što je 15% prosječne dnevne količine potrebne ljudskom organizmu.

Novi Ledo Grandissimo

edo Grandissimo sladoledi ove sezone osvanuli su u novom ekskluzivnom crnom ruhu koje dodatno naglašava njihov premium status, ali i okus. Uz atraktivna pakiranja, lansirana je i nova kam-

panja te su predstavljena dva nova okusa. Riječ je o Grandissimo Schwarzwald s okusom Schwarzwald torte koja je poznata po kombinaciji višanja, vrhnja i čokolade te Grandissimo s vrhunskom belgijskom čokoladom.

Gavrilovićevi naresci u novom pakiranju

avrilovićevi proizvodi mortadela San Giorgio Superiore i San Giorgio Superiore s maslinama, Farmer šunka i pureća šunka Stancija dostupni su od početka ljeta u novom elegantnom pakiranju kao naresci spremni za konzumiranje. Lako prepoznatljive etikete i dodatni informativni

www.jatrgovac.hr

sadržaji na poleđini etikete olakšat će potrošačima odluku pri odabiru njihovog najdražeg proizvoda. Proizvođač: Gavrilović d.o.o. Adresa: Gavrilovićev trg 1, 44250 Petrinja. Tel./ fax: +385(0)44811111, +385(0)44/811-451. Web: www.gavrilovic.hr.

Srpanj - Kolovoz 2014.

Novo na polici Novosti iz ponude Vindija sireva

indija od sada svoje ukusne polutvrde sireve Varaždinec, Tilzit i Dimek nudi u egaliziranim pakiranjima od 400 grama. Kvaliteta i okus Vindija sireva ostali su nepromijenjeni, a njihova je prednost do sad najveća količina proizvoda pakirana u kontroliranoj atmosferi koja čuva svježinu same namirnice. Tvrtka je proširila i

ponudu topljenog izdanja svoga polutvrdog sira Dimeka, koji od sada dolazi u pakiranju od 1.600 grama te je namijenjen za rezanje na prodajnom mjestu. Logističke informacije: Dimek (400 g) - 6 kom/karton, 108 kartona na paleti. Tilzit (400 g) - 6 kom/karton, 108 kartona na paleti. Varaždinec (400 g) - 6 kom/karton, 108 kartona na paleti. Dimek topljeni za rezanje (1,6 kg) - 4 kom/karton, 50 kartona na paleti. Marketinška podrška: print, web.

Encianov Šećer kokosove palme

a police trgovačkih lanaca i specijaliziranih prodavaonica zdrave hrane stigao je novi proizvod na našem tržištu - Šećer kokosove palme. Šećer kokosove palme iz Enciana dolazi iz kontroliranog ekološkog uzgoja, a u trgovinama se može pronaći u pakiranju od 200 g. Okus mu je sličan kao i kod smeđeg šećera, a može se koristiti kao alternativa šećeru iz šećerne trske i šećerne repe. Najveća prednost ovog šećera koji se dobiva iz biljnog soka kokosovog cvijeta je nizak glikemijski indeks (GI).

Rio Mare po pristupačnijoj cijeni

rateći potrebe potrošača, Rio Mare predstavlja novu visoko kvalitetnu i ukusnu tunjevinu u komadima idealnu za salate i sendviče: Rio Mare komadi tune u suncokretovom ulju i Rio Mare komadi tune u vlastitom soku. Glavna odlika ovih proizvoda

su prepoznatljiva kvaliteta i pristupačnija cijena. Uz to, Rio Mare komadi tune sadrže više ocijeđene mase tunjevine od zakonom propisanih normi: 70% tune u biljnom ulju umjesto 65% te 75% ocijeđene mase u vlastitom soku umjesto 70%.

Nova linija Nestlé žitnih pahuljica za bebe

estlé je lansirao novu liniju funkcionalnih žitnih pahuljica za bebe, Nestlé Expert, koje su idealne za početak dohrane. Žitne pahuljice za bebe od 4., odnosno 6. mjeseca starosti sadrže probiotičku kulturu Bifidobacterium lactis sličnu bifidobakteriji nađenoj u probavnom traktu dojene djece. Bogate su vlaknima, željezom, cinkom i kalcijem, vitaminima A, D, C, B1, B6, niacinom i folnom kiselinom. Nestlé Expert dolazi u tri varijante: Žitne pahuljice zob i suhe šljive namijenjene bebama s tvrdom ili neredovitom stolicom, Žitne pahuljice riža blagog okusa s optimalnom nutritivnom gustoćom i niskim alergenim potencijalom te Sinlac žitne pahuljice za djecu sklonu alergijama jer ne sadrže mlijeko/ laktozu, soju i gluten, a pripremaju se s vodom.

Srpanj - Kolovoz 2014.

Amaro Montenegro

z zastupničkog portfelja tvrtke Valentić iz Sesveta dolazi talijanski liker Amaro Montenegro, čija povijest seže u 1885. godinu kada je Stanislas Cobianchi učinio prvi korak u proizvodnji. Upotrijebio je veliki broj trava i dobio jantarnu boju likera, a nazvao ga je u čast Elene Petrović Njegoš, kraljice Italije. Jedinstveni okus ovog Amara kao i njegova osebujno izrađena boca te brojne nagrade na međunarodnim sajmovima učinili su ovaj liker veoma traženim i rasprostranjenim. Glavne karakteristike ovog likera su topli tonovi jantara, autentičan i pun okus biljnih aroma sa spojem slatkih i gorkih nota. Više informacija na www.valentic-drinks.com.

www.jatrgovac.hr

Podravka popečci

ovi Podravka popečci na bazi žitarica i krumpira odlična su osnova za kvalitetan obrok. Asortiman čine četiri vrste: Popečci sa žitaricama i sjemenkama, Popečci sa žitaricama i povrćem, Popečci sa žitaricama i grahom te Popečci sa žitaricama i krumpirom. Marketinška podrška: Internet, promocije na prodajnim mjestima, degustacije i knjižice s receptima, trgovački marketing. Logističke informacije: Popečci sa žitaricama i sjemenkama

www.jatrgovac.hr

(180 g) - 10 kom u transportnoj kutiji, 600 kom na paleti, EAN kod: 8594004497093. Popečci sa žitaricama i povrćem (180 g) 10 kom u transportnoj kutiji, 600 kom na paleti, EAN kod: 8594004497062. Popečci sa žitaricama i grahom (180 g) - 10 kom u transportnoj kutiji, 600 kom na paleti, EAN kod: 8594004496942. Popečci sa žitaricama i krumpirom (180 g) - 10 kom u transportnoj kutiji, 600 kom na paleti, EAN kod: 8594004496973.

Jana menta limeta

ana je ovoga ljeta svoj asortiman voda s okusom voća obogatila novom kombinacijom mente i limete. Ovaj neodoljiv spoj, uz dodatak prirodnog sladila iz biljke stevije, podsjeća na okus koktela Mojito, a svojom će posebnošću zasigurno osvojiti sve one koji traže idealno niskokalorično osvježenje za ljetne dane i noći. Intenzivan okus mente rashladit će nepce, dok će limeta ponuditi svježinu citrusa. Proizvod se može naći na svim prodajnim mjestima u PET pakiranjima od 1,5 l i 0,5 l sa sportskim čepom.

Srpanj - Kolovoz 2014.

Izlog Zdrava grickalica

ČIPS OD RIŽE

Pomažemo Vam prodati više!

Proizveden samo od riže uz dodatak malo soli, ovaj proizvod ne sadrži nikakva umjetna bojila, arome ni konzervanse, nije pržen u ulju i prirodno je bez glutena. Proizvodi se u dvije varijante: FitChips slani, proizveden od smeđe i bijele riže s dodatkom soli i FitChips Organic, proizveden od riže iz organskog uzgoja s dodatkom himalajske soli.

Proizvodi: Exploria d.o.o., Z.Šulentića 5, 10 090 Zagreb-Susedgrad T: +385 1 37 35 507, E: info@exploria.hr

- Potpuna kontrola prodajnog mjesta (od skladišta do police) - Distribucija promotivnog materijala (skladištenje, komisioniranje, postava) - Istraživanje tržišta (cijene, udjeli, konkurencija) - Napredan sustav izvještavanja s terena - sažete informacije za rukovodeće osoblje u roku do 12 sati Mi smo specijalisti posvećeni rastu Vašeg prometa i jedina kompanija na tržištu koja ugovorom jamči ključne pokazatelje rezultata

Maloprodajni servisi za savjetovanje i usluge d.o.o. mail: info@maloprodajni-servisi.hr www.maloprodajni-servisi.hr

BUDITE ISPRED KONKURENCIJE! WEB - GOOGLE PROMOCIJA - NEWSLETTER - DIZAJN INFORMATIČKO SAVJETOVANJE & PODRŠKA VIŠE INFORMACIJA WWW.STILU.NET STILU.net d.o.o.

info@stilu.net +385 1 4873 999 HR32777946648

Sadržaj nije dostupan za javno prikazivanje zbog poštivanja zakonske zabrane oglašavanja duhanskih proizvoda i jakih alkoholnih pića.