Ja TRGOVAC magazin - rujan 2013. by Ja TRGOVAC

Broj 29 | Rujan 2013.

Eko proizvodi Asortiman vrijedan pažnje Dossier Logistika i SCM

FMCG & RETAIL ARENA 2013.

U fokusu

Žvakaće gume

Broj 29 | Rujan 2013.

Neka egida

Coca-Cola je hrvatska više nego što mislite. Od svake kune potrošene na Coca-Coline proizvode čak 90 % ostaje u Republici Hrvatskoj. Ukupan Coca-Colin godišnji doprinos hrvatskomu gospodarstvu u 2012. godini iznosio je 2,164 milijarde kuna ili 0,7 % BDP-a. Coca-Cola izravno zapošljava 554 osobe, a ukupno osigurava 7 400 radnih mjesta. Već 45 godina volimo Hrvatsku! www.coca-colahellenic.hr

45. obljetnicu poslovanja u Republici Hrvatskoj Coca-Cola obilježava poslovnim forumom koji će se održati u zagrebačkome hotelu Westin 25. rujna 2013.

pokrovitelji

Srpanj - Kolovoz 2013.

suorganizator

www.jatrgovac.hr

Uvodnik

Maroje Sabljić glavni urednik

Porezna kontrola

akon ugostitelja stigao je red i na trgovce. Porezna kontrola u punom je jeku. Tema je to kojom će se vjerujem puniti novinski stupci i narednih mjeseci. Nedavno predstavljajući podatke o pozitivnim učincima fiskalizacije u prometu gotovinom, u Ministarstvu financija naglasili su da se radi o jedinstvenom sustavu kontrole u svijetu koji funkcionira toliko dobro da

“Ministarstvo financija ostat će glavni akter u sektorskim pričama barem još neko vrijeme”

centra za obradu mesa peradi Perutnine Ptuj - Pipo u Čakovcu, novi pogon Mlinara vrijedan 40 milijuna eura, ulaganje Adris grupe u razvoj Cromarisa od gotovo 400 milijuna kuna, nova linija za proizvodnju mliječnih deserata i svježih krem sireva tvornice Vindija Vivis te novi objekt Tvornice za preradu proizvoda ribarstva tvrtke Sardina, samo su neki od naslova koje vrijedi istaknuti. Čak su i prva izvješća za prošlu godinu pozitivna prema kojima je tržište maloprodaje, unatoč nastavku potrošačke krize, ostvarilo rast od 2%. Rezultati trgovaca ohrabruju, kao i spomenute investicije, još da glavni akter u sektorskim pričama ne bude Ministarstvo financija znat ćemo da se na tržištu uspostavlja red koji je svima potreban.

bi čak mogao postati izvoznim proizvodom. Naime, kako navode u Ministarstvu, interes za njegovim modelom pokazale su sve zemlje u regiji, no iako nije ni to loše čuti radije bih da se bavimo nekim drugim izvoznim pričama. Jednu takvu u perspektivi donosimo u opširnom prilogu o ekološkim proizvodima za kojima potražnja stalno raste, a Hrvatska ima odlične predispozicije da u tom području, kao uostalom i čitavoj poljoprivredi, napravi značajan iskorak. A da se određeni pomaci nabolje ipak rade najbolje pokazuje ovomjesečni pregled vijesti. Otvorenje tehnološkog

maroje@jatrgovac.hr

IMPRESSUM ISSN 1847-9987 / Godina 3 / Broj 29 / Besplatni primjerak GLAVNI UREDNIK: Maroje Sabljić IZVRŠNI UREDNIK: Goran Pavlović AUTORI I SURADNICI: Ines Kovačić, PressCLIPPING Miloš Ryba, Planet Retail Ivo Grgić, Agronomski fakultet Andrijana Čuljak, Okomito Maja Ćuk, Ipsos Puls Milanka Ćorić, AC Nielsen Danijel Koletić, Apriori komunikacije Antonio Zrilić, Logiko

www.jatrgovac.hr

Siniša Dadić, Jones Lang LaSalle Srečko Debelak, A.T. Kearney Zlatan Golub, Špica Sustavi d.o.o. Jana Blažević Marčelja, STePRi Mladen Kožić, GfK Croatia Mirko Đukić, BMM savjetovanje

GRAFIČKI UREDNIK: Neža Šiptar FOTOGRAFIJE: Goran Katić, iStockphoto PRIJEVOD: Marijana Pasarić

PRODAJA I MARKETING: Daria Maroević telefon: 01/559 5056 e-mail: prodaja@jatrgovac.hr

NAKLADA: 8.020 primjeraka

TISAK: GZH d.o.o. Radnička cesta 210, 10 000 Zagreb IZDAVAČ: KunaPak d.o.o. Ilica 1a, 10 000 Zagreb telefon: 01/559 5056 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr

Digitalno izdanje magazina dostupno je na: www.jatrgovac.hr

Rujan 2013.

Sadržaj 8

Vijesti

| VIJESTI

Tržište raslo 2%, smanjena dominacija Konzuma

| PROMOCIJE

U tri hrvatska grada predstavljen Pan Tamni

| MEDIJSKI BAROMETAR TRGOVAČKIH LANACA

Porezni nadzor ljetna tema u trgovini

| FMCG & RETAIL ARENA

2013.

Potrošači, tehnologija i održivost diktiraju trendove

| VODEĆI TRGOVCI U CEE REGIJI

Zvijezde godine su Auchan i Magnit

| EKO PROIZVODI

| INTERVJU: IVKA SEVER

| PRIMIJETILI SMO...

Proizvodnja na zdravim temeljima

Ekološko poljoprivredno gospodarstvo Sever

TDR otvorio tvornicu u Iranu

DR, vodeći hrvatski i regionalni proizvođač cigareta koji posluje u sastavu Adris grupe, otvorio je tvornicu u Iranu i proširio poslovanje na tržište jugozapadne Azije. TDR je tvornicu u Sariju, glavnom gradu pokrajine Mazandaran, izgradio u suradnji s vodećim iranskim duhanskim proizvođačem, Iranian Tobacco Company. Investicija je vrijedna 30 milijuna eura, a kapacitet nove tvornice je 6 milijardi cigareta godišnje. Suradnja TDR-a s Iranian Tobacco Company započela je 2008. godine i od tada na ovo veliko tržište TDR izvozi najpoznatiju hrvatsku cigaretu Ronhill. Prošle je godine u Iranu prodaja Ronhilla porasla za tri puta u odnosu na prethodnu godinu. Na iranskom cigaretnom tržištu godišnja prodaja veća je od 70 milijardi komada cigareta.

Štrumpfajmo zajedno

Tržište raslo

| ŽVAKAĆE GUME – TRENDOVI I BRENDOVI Multifunkcionalne žvake

| KOMUNIKACIJSKI

rvatsko tržište maloprodaje mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i higijenskim proizvodima za domaćinstvo, u 2012. ukupno je poraslo 2% u odnosu na godinu prije, pri čemu je Konzum i nadalje najznačajniji trgovac, s tržišnim udjelom od 25 do 30%, no nastavljeno je smanjivanje njegove dominacije. Pokazalo je to istraživanje tržišta distributivne trgovine mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i higijenskim proizvodima za domaćinstvo u 2012. koje je provela

MENADŽMENT

Jesmo li spremni za krizno komuniciranje?

| LOGISTIKA - TRENDOVI

Logistika jučer, danas, sutra

| LOGISTIKA – GOST KOMENTATOR

Maloprodaja glavni pokretač investicija

| INTERVJU: ZORAN KOVIĆ

| POSLOVNI PLAN

| SREDSTVA ZA ČIŠĆENJE

Hrvatska udruga za upravljanje lancem opskrbe Što sve treba imati na umu pri otvaranju trgovine?

Gavrilović prodao 42 trgovine Dione

KUĆANSTVA

Suženi izbor širokog asortimana

| MALA ŠKOLA PRODAJE

| IZ REGIJE I SVIJETA

Mali moraju postati veći

Smjena na čelu Delhaize grupe

| BRENDOVI NAŠEG DJETINJSTVA Kraš Express

73 74 8

| NOVO NA POLICI | IZLOG

Rujan 2013.

MALOPRODAJA

ećinski vlasnik Dione Gavrilović odlučio je u sklopu restrukturiranja maloprodaje prodati trgovine u Dalmaciji i središnjoj Hrvatskoj, koje čine približno četvrtinu prodajnih mjesta Dione. Dioninih 15 trgovina u Dalmaciji kupila je tvrtka Ribola iz Kaštel Lukšića, a 27 prodavaonica u središnjoj Hrvatskoj (Karlovac, Petrinja, Glina) preuzela je zagrebačka tvrtka Gavranović. “Ovim ugovorom prodajna mjesta Dione, zajedno s radnicima u navedenim regijama, preuzimaju Ribola d.o.o. i Gavranović d.o.o., a Diona će nastaviti s konsolidacijom poslovanja i fokusiranjem aktivnosti na područja najvišeg razvojnog potencijala”, izvijestili su iz Dione.

www.jatrgovac.hr

U 2012.

2%, smanjena dominacija Konzuma Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) na uzorku od 55 poduzetnika. Ostvareni prihod svih promatranih poduzetnika iznosio je 31,1 milijardu kuna, dok je vodećih 10 trgovaca na malo zajedno ostvarilo prihod od 24,6 milijardi kuna, što je rast od 3,8%. Četiri poduzetnika pritom bilježe prihod iznad dvije milijarde kuna (Konzum, Plodine, Lidl, Kaufland), a devet iznad milijardu kuna. Zajednički tržišni udjel 10 najvećih trgovaca je stabilan, iznosi 79%, a tržište je umjereno koncentrirano. Konzum je i dalje najznačajniji maloprodavač

u Hrvatskoj s udjelom od 25 do 30%. Međutim, zbog visokog rasta prihoda, odnosno tržišnih udjela njegovih konkurenata i u 2012. je nastavljen trend smanjivanja dominacije tog trgovačkog lanca, a rasta njegovih glavnih konkurenata. Tommy je, zahvaljujući preuzimanju dijela Kerumovih trgovina, imao i uvjerljivo najveći skok prihoda u prošloj godini - za jednu trećinu, odnosno za više od 400 milijuna kuna. Time je ostvario i najveći pomak na listi prvih 10 poduzetnika prema kriteriju ostvarenog prihoda u maloprodaji - s 8. je došao na

6. mjesto. Istraživanje je također pokazalo da su Lidl i Kaufland zajedno, kao članice Schwarz grupe, najjači Konzumov konkurent u Hrvatskoj s tržišnim udjelom koji iznosi od 15 do 20%. Pojedinačno pak Plodine su i u prošloj godini bile najveći Konzumov konkurent i na listi 10 najvećih poduzetnika po prihodu u maloprodaji zauzimaju drugo mjesto s udjelom od 5 do 10%. Slijede, također s udjelima od 5 do 10%, Lidl, Kaufland, Mercator i Tommy, dok se, s udjelima manjim od 5%, na listi od 7. do 10. mjesta nalaze Spar, Billa, Dinova-Diona i Studenac.

AZTN pokreće dubinsku analizu koncentracije Tiska i iNovina

gencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) zaključila je da bi koncentracija Tiska i iNovina mogla imati značajan učinak na tržišno natjecanje te je zbog toga otvorila drugu faza ocjene te koncentracije u kojoj se provodi dubinska pravna i ekonomska analiza učinaka provedbe koncentracije na tržišno natjecanje na mjerodavnom tržištu. Iz Agencije podsjećaju da su, zaključkom o pokretanju postupka, početkom kolovoza otvorili postupak ocjene dopuštenosti koncentracije Tiska i iNovina. Namjera je Tiska preuzeti udjel iNovina na mjerodavnom tržištu trgovine na malo pretežito tiskom i duhanskim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama na teritoriju Hrvatske. Tisak, koji raspolaže s najrazgranatijom mrežom takvih specijaliziranih prodavaonica u Hrvatskoj, na tom tržištu ostvaruje značajni tržišni udjel, dok su iNovine njegov najznačajniji tržišni takmac.

www.jatrgovac.hr

Rujan 2013.

Vijesti Belje najavilo novu investiciju od 140 milijuna kuna

KARIJERE Dubravko Tomé novi direktor Logistike Zagrebačke pivovare

ubravko Tomé imenovan je direktorom Logistike Zagrebačke pivovare, a na toj poziciji bit će odgovoran za primarnu i sekundarnu logistiku. Tomé je došao u Zagrebačku pivovaru 2007. godine na poziciju menadžera logistike za sekundarnu distribuciju, na kojoj je sve do ovog imenovanja vođenjem timova i različitih projekata dao velik doprinos u sekundarnoj distribuciji. Na novoj poziciji Dubravko Tomé izravno će odgovarati Sergeyu Yeskovu, regionalnom predsjedniku Molson Coorsa za Hrvatsku, BiH i Sloveniju. Novim menadžerom sekundarne logistike Zagrebačke pivovare imenovan je Minja Karl, dosadašnji menadžer skladišnog poslovanja Zagrebačke pivovare.

Mlinar otvorio pogon vrijedan 40 milijuna eura

•••

Tvrtka Mlinar predstavila je svoj proizvodni pogon u Radničkoj ulici u Zagrebu, investiciju vrijednu 40 milijuna eura. Zagrebačka tvornica opremljena je prema najsuvremenijim tehnologijskim standardima za pekarsku industriju, to je najveći i najmoderniji industrijski pogon te vrste, ne samo u Hrvatskoj nego i u regiji, proizvodnog kapaciteta od više od 95 milijuna proizvoda godišnje, navode iz Mlinara. Pekarska proizvodnja organizirana je na površini od 20.000 m2, a pogoni su certificirani za proizvodnju standardiziranu u zemljama EU. Izgradnjom nove tvornice, ističu, uspješno se razvijaju i poslovni procesi koji rezultiraju izvozom zamrznutih pekarskih proizvoda u zemlje EU i prekooceanske zemlje.

Rujan 2013.

oncern Agrokor u brojne je projekte u Belju dosad investirao 2,3 milijarde kuna, a do kraja ove godine uložit će se još oko 140 milijuna kuna, najavio je predsjednik Uprave Belja Goran Pajnić. Među ostalim otvorit će se Mitrovac, najveća beljska farma kapaciteta 2000 muznih krava, bioplinsko postrojenje od dva megavata i staklenik za hidroponsku proizvodnju grapolo rajčice od 4,5 hektara, koji bi s proizvodnjom trebao početi u siječnju 2014. godine. Riječ je o najvećim ovogodišnjim investicijama u poljoprivredu u Hrvatskoj i regiji, ističu u Agrokoru te procjenjuju kako će nove investicije ostvariti godišnji prihod od 150 milijuna kuna. Iduće godine planiraju se ulaganja

u visini od oko 50 milijuna kuna – nastavak investicija u bioplinska postrojenja i rekonstrukcija farme Popovac.

K U Perutnini Ptuj – Pipo u Čakovcu otvoren tehnološki centar

Perutnini Ptuj – Pipo u Čakovcu sredinom je rujna otvoren novi, suvremeni tehnološki centar za obradu mesa peradi, a riječ je o investiciji vrijednoj 19 milijuna kuna. “Za investiciju smo se odlučili zbog potreba za većim kapacitetima i modernijom infrastrukturom. Naime, ulaskom Hrvatske u EU i nama su se otvorila nova tržišta”, rekao je prigodom otvorenja novog centra Predrag Šegović, direktor Perutnine Ptuj – Pipo Čakovec, dodajući da je i ova investicija, kao i brojne dosadašnje, sufinancirana sredstvima iz pretpristupnih fondova EU, odnosno programa IPARD. Zahvaljujući ulaganjima i uspješnom poslovanju Grupa Perutnina Ptuj, čija je članica i čakovečka Perutnina Ptuj – Pipo, lani je uspjela ostvariti srednjoročni poslovni cilj – postati vodeći proizvođač mesa peradi i proizvoda od mesa peradi u široj regiji.

U srpnju blagi rast prometa u maloprodaji

alendarski prilagođeni podaci pokazuju da je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u srpnju nominalno porastao za 3,6% u odnosu na isti lanjski mjesec, dok je realno veći za 0,4%. Time je nastavljen rast prometa u trgovini na malo na godišnjoj razini, no sporije nego u prethodna dva mjeseca. Naime, promet u trgovini na malo neprestano je padao od ožujka prošle godine, da bi u svibnju ove godine porastao za 1,3, a u lipnju za 2,6%. U nespecijaliziranim prodavaonicama pretežito živežnim namirnicama, koje u ukupnoj maloprodaji imaju najveći, 38,4%tni udio, u srpnju je zabilježen nominalni rast prometa za 1,3%. Najviše je, za 23,7%, nominalno na godišnjoj razini porastao promet u specijaliziranim prodavaonicama živežnim namirnicama.

www.jatrgovac.hr

Coca-Cola obilježila 45. obljetnicu proizvodnje u Hrvatskoj

povodu 45. obljetnice proizvodnje i postojanja Coca-Cole u Republici Hrvatskoj punionicu i sjedište te tvrtke u Zagrebu posjetili su ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Tom su prigodom predstavljeni rezultati Studije o socio-ekonomskome utjecaju Coca-Cole u Republici Hrvatskoj u 2012. godini. Direktor Coca-Cole Adria Clemens Brugger istaknuo je kako je tijekom posljednjih 18 godina Coca-Cola pridonijela cjelokupnomu hrvatskom gospodarstvu s 33,8 milijarde kuna, što je oko 0,9 posto ukupnoga državnog BDP-a u tome razdoblju. Od svake kune potrošene na Coca-Colu u Hrvatskoj ostaje čak 90 lipa. Uz to, tvrtka plaća 125 milijuna kuna poreza te zapošljava 554 radnika, a na svaku kunu Coca-Colina izravnoga doprinosa dolazi još 9 kuna neizravnoga doprinosa tvrtke BDP-u, dok za svako radno mjesto unutar Coca-Cole tvrtka osigurava dodatnih 12 radnih mjesta u širemu gospodarstvu.

Adris grupa u razvoj Cromarisa uložila gotovo 400 milijuna kuna

razvoj Cromarisa, tvrtke za proizvodnju bijele ribe, Adris grupa je u posljednje četiri godine uložila gotovo 400 milijuna kuna. U sektor zdrave hrane Adris grupa je ušla 2008. i 2009. godine preuzimanjem tvrtki Cenmar, Marimirna, Marikultura Istra i Bisage te njihovim objedinjavanjem u Cromaris koji je danas vodeći hrvatski te jedan od 15 najvećih svjetskih proizvođača bijele ribe. U posljednjih pet godina tvrtka je učetverostručila prodaju svojih proizvoda. Danas proizvodi oko 4.000 tona ribe, a prodaja mu u 2013. godini raste po stopi od 35 do 40%. “Više od 60% proizvodnje izvozimo, ponajviše u Italiju, najveće tržište brancina i orade u svijetu, a izvozimo i u Sloveniju, Poljsku, Češku, Austriju, Mađarsku, BIH, Srbiju i Crnu Goru”, rekao je predsjednik Uprave Cromarisa Goran Markulin.

Vijesti Novi Super Konzum u Đurđevcu

KARIJERE Marko Njavro preuzima nove pozicije u sustavu Molson Coorsa

arko Njavro imenovan je predsjednikom poslovne jedinice Bugarska i članom uprave Molson Coorsa za Europu. Na toj poziciji bit će odgovoran za ukupno poslovanje i rezultate vodeće bugarske pivovare Kamenitza AD, koja zapošljava 700 ljudi i ima dvije tvornice u Bugarskoj, te će kao član sudjelovati u radu uprave Molson Coorsa Europe. Na novoj poziciji Marko Njavro odgovarat će predsjedniku Molson Coorsa Europe Marku Hunteru. Karijeru u Zagrebačkoj pivovari započeo je 2005. godine na poziciji višeg menadžera za ključne kupce, potom je bio brend menadžer za Beck’s te za Ožujsko, dok je 2008. preuzeo dužnost marketinškog menadžera za domaće brendove Zagrebačke pivovare. Prije dvije godine imenovan je marketinškim menadžerom Starbeva za AB InBev brendove za deset europskih tržišta. Lani je preuzeo poziciju direktora marketinga Molson Coorsa Rumunjske, a početkom 2013. imenovan je Brand Excellence direktorom za Molson Coors Europe te je postao odgovoran za cjelokupan portfelj Molson Coorsovih brendova.

rgovački lanac Konzum otvorio je svoju prvu prodavaonicu Super Konzum u Đurđevcu, što je ukupno 59. prodajno mjesto Konzumovog najvećeg formata u Hrvatskoj. Novi Super Konzum Đurđevac, koji se prostire na 1600 m² prodajne površine, zaposlio je ukupno 26 djelatnika. Kupcima je na raspolaganju ponuda s više od 15.000 artikala te pet blagajni, a dostupnost olakšava i parkiralište sa 65 parkirnih mjesta. Povodom otvorenja,

Konzum je donirao iznos od 25.000 kuna za izgradnju lifta u lokalnoj Gradskoj knjižnici, što će najviše olakšati pristup knjižnici za osobe s invaliditetom.

Novom investicijom Vindija jača svoju poziciju na europskom tržištu

remijer Zoran Milanović posjetio je Varaždin gdje je obišao najnoviju liniju za proizvodnju mliječnih deserata i svježih krem sireva tvornice Vindija Vivis, u što je Vindija uložila 3,5 milijuna eura. Ta će investicija omogućiti proširenje asortimana i ojačati Vindijinu poziciju na prehrambenom tržištu u Hrvatskoj i regiji, a u tvrtki

očekuju i proboj te odličan rezultat i na zahtjevnim tržištima zapadne Europe. Vindija je jedna od naših najjačih prehrambenih industrija koja se već mnogo puta dokazala svojom kvalitetom, kao i druge tvrtke u Hrvatskoj iz prehrambene industrije, istaknuo je premijer. Generalni direktor Vindije Dragutin Drk kazao je da je stalnim ulaganjem u edukaciju, tehnologiju te korištenje najkvalitetnijih sirovina, Vindija osigurala ulazak na strana tržišta. Poslovni sustav Vindija među najvećim je hrvatskim prehrambenim industrijama, u grupi Vindija je 13 tvrtki, ima više od 4.000 radnika, a ukupni je prihod grupe prošle godine iznosio 411 milijuna eura.

26 trgovačkih lanaca kasni s plaćanjem 884 milijuna kuna Financijski inspektori Ministarstva financija izvršili su tijekom rujna nadzor ispunjavanja obveza prema vjerovnicima u 26 najvećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj, koji je pokazao da se zakonski rokovi plaćanja dobrim dijelom nisu poštivali te da je iznos obveza za koje se kasni u plaćanju oko 884 milijuna kuna, izjavio je pomoćnik ministra financija

Rujan 2013.

•••

za financijsko upravljanje, unutarnju reviziju i nadzor Branko Šegon. On pojašnjava da su u nadzoru utvrđena i kašnjenja u izvršavanju obveza prema vjerovnicima i do 360 dana. Međutim, iznos obveza nakon 30 dana kašnjenja iznosi oko 120 milijuna kuna, nakon 60 dana oko 150 milijuna kuna, a kako se kašnjenje povećava tako se iznos smanjuje.

www.jatrgovac.hr

Zagrebačka banka predstavila uslugu m-kupi

Trgovački centar Joker prodan za 70 milijuna eura

oduzetnik i bivši gradonačelnik Splita Željko Kerum prodao je trgovački centar “Joker” za 70 milijuna eura. Kako doznaju lokalni mediji iz pouzdanih izvora, centar “Joker” od 54.000 četvornih metara kupili su predstavnici njemačkog mirovinskog fonda. Detalji o kojem se fondu radi, kao i tko je prodao “Joker” Nijemcima, budući da se u dokumentaciji Željko Kerum nigdje ne navodi kao vlasnik popularnog splitskog trgovačkog centra, javnosti zasad nisu poznati. Realna je cijena centra “Joker”, koji u svojem nazivu krije nekoliko prvih slova imena Joška Keruma, sina bivšeg gradonačelnika, oko 108 milijuna eura. Izračun je, naime, 2000 eura po kvadratu luksuznog zdanja na Brodarici, no išlo se 30-ak milijuna ispod realne cijene, što se komentira općom gospodarskom krizom.

sluga Zagrebačke banke m-kupi, koja omogućava plaćanje računa putem mobilnog telefona na prodajnim mjestima Konzuma i Tiska, predstavljena je početkom rujna u Zagrebu. Riječ je o usluzi koja je zasad jedina takve vrste u Hrvatskoj, a omogućava jednostavan način plaćanja uz pomoć aplikacije na mobitelu. Proces se odvija tako da korisnik m-zabe prilikom kupnje u prodavaonicama Konzuma i kioscima Tiska

na blagajni najavi plaćanje mobitelom, pokrene m-zabu te odabere opciju m-kupi. Nakon što korisnik potvrdi suglasnost za plaćanje, pokazuje trgovcu barkod koji se generirao na zaslonu mobitela, a nakon skeniranja barkoda uz račun dobiva potvrdu o plaćanju terećenjem tekućeg računa. Usluga bezgotovinskog plaćanja m-kupi dostupna je za gotovo 200 tisuća korisnika mobilnog bankarstva Zagrebačke banke.

Preuređena Billa na zagrebačkom Rotoru

rgovački lanac Billa Hrvatska predstavila je novouređeni prostor supermarketa na zagrebačkom Rotoru na adresi Jadranska avenija 2, kao i novi koncept svojih prodajnih mjesta. Prostor je veličinom i asortimanom prilagođen Billinom konceptu “kvartovskih” supermarketa te raspolaže prodajnom površinom od 1460 m2 uz osam blagajni i dvije brze blagajne. Riječ je o prvom Billa supermarketu u Hrvatskoj koji je otvoren u studenom 1999. godine, a iz trgovca ističu kako je prodavaonica sada preuređena po najmodernijem konceptu kojim se naglašava novi izgled i novi način izlaganja proizvoda te se dodatno ističe svježina i prostranost supermarketa kako bi kupci u novom prostoru lakše uočili artikle i cjelokupnu ponudu. U novouređenom prostoru Bille na Rotoru otvorena je i nova poslovnica Bipa drogerije.

Vijesti Sardina: Kroz IPARD do 250 mil. kn vrijednog pogona za preradu ribe

KARIJERE Tomislav Čizmić predsjednik Uprave Mercatora-H

omislav Čizmić je od 1. kolovoza 2013. godine preuzeo mjesto predsjednika Uprave Mercatora-H. Čizmić je dosad bio zamjenik predsjednika uprave Same Gorjupa koji je s 1. kolovoza završio svoj dvogodišnji mandat i nastavlja s radom na poziciji pomoćnika člana Uprave Mercator Grupe za tržište Slovenije te člana Nadzornog odbora društva Mercatora-H. Uz predsjednika, upravu društva sačinjavaju Tomislav Bagić, dugogodišnji direktor maloprodaje Mercatora-H, sada na mjestu člana Uprave, i Spomenka Bilić, prokurist tvrtke. Tomislav Čizmić došao je u Mercator-H početkom 2013. godine na mjesto člana Uprave i zamjenika predsjednika društva s pozicije generalnog direktora tvrtke Autocommerce koju je vodio od 2009. godine. Magistrirao je na poslijediplomskom studiju vanjske trgovine Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Na sajmu ANUGA sudjeluje 14 hrvatskih izlagača

•••

Hrvatska gospodarska komora 4. put zaredom organizira zajednički nastup hrvatskih tvrtki na međunarodnom sajmu prehrambene industrije ANUGA koji će se održati u njemačkom Kölnu od 5. do 9. listopada ove godine. Sajam ANUGA 2011 okupio je 6596 izlagača iz 100 zemalja na ukupnoj izložbenoj površini od 284.000 m2, uz sudjelovanje više od 155.000 stručnih posjetitelja iz 180 zemalja. Na ovogodišnjem sajmu na zajedničkom štandu površine 159 m2 predstavit će se 14 hrvatskih izlagača: Podravka, Gavrilović, Pan Pek, Derma, Paška sirana, Sirana Gligora, Zigante tartufi, Stella Mediterranea, Paprenjak, PIP, Hermes International, Eko Vrelo, Dupin i Mygros.

Rujan 2013.

Postirama na Braču otvoren je novi objekt Tvornice za preradu proizvoda ribarstva tvrtke Sardina, koji se prostire na više od 15.000 m2 površine i u koji je investirano 250 milijuna kuna. U toj investiciji Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) sudjelovala je sa 187 milijuna kuna, odnosno 70 posto, dok su preostalih 30 posto vlastita ulaganja, a investicija je realizirana u okviru IPARD programa. Novu je tvornicu početkom

rujna otvorio ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina koji je istaknuo kako je ribarstvo važna strateška grana hrvatskog gospodarstva te da je tvornica na Braču najveća investicija u ribarstvo od osamostaljenja Hrvatske. Sardina trenutno izvozi 70 posto svojih proizvoda, a izgradnjom nove tvornice izvoz će se povećati na više od 80 posto. Nova će tvornica zaposliti oko sto novih radnika te će u tvrtki Sardina ukupno biti više od 330 zaposlenih.

Rakija i liker Badela 1862 nagrađeni u Londonu

adel Borovnica osvojila je srebrno, a Premium Korlat Loza Barrique brončano odličje na najprestižnijim natjecanju jakih alkoholnih pića u svijetu – International Wine and Spirit Competition (IWSC) 2013 koji je održan u Londonu. Riječ je o natjecanju na kojem specijalizirani žiri na slijepo ocjenjuje pristigle uzorke kojima se dodaju ostali elementi ocjenjivanja. Uz organoleptičke karakteristike, uzorci na natjecanju prolaze i laboratorijske analize. Srebrna Badel Borovnica najnoviji je liker u Badelovoj liniji tradicionalnih Hrvatskih rakija i likera lansiran u 2012. godini. Proizvedena je sljubljivanjem crvenog vina i soka borovnice po domaćem, tradicionalnom receptu. U ponudi rakija Badela 1862 najnoviji proizvod je premium Korlat Loza Barrique. Radi se o proizvodu koji je lansiran povodom obilježavanja 150 godina kompanije. Proizvedena je od masulja svježih bobica grožđa te je potom njegovana u hrastovim barrique bačvama kroz godinu dana.

Nastavlja se osjetan pad proizvodnje mlijeka

astavlja se osjetan pad količina prikupljenog mlijeka u Hrvatskoj i pad proizvodnje mlijeka za piće, pa je tako u srpnju ukupna količina prikupljenog kravljeg mlijeka bila 17,5 posto manja nego u srpnju prošle godine, a proizvodnja mlijeka za piće je pala za 35,9 posto. Po tim je podacima, u Hrvatskoj u srpnju ove godine prikupljeno 41.626 tona kravljeg mlijeka, što je 8.808 tona manje nego u srpnju prošle godine. Srpanj je tako 14. mjesec zaredom u kojem statistika bilježi pad otkupljenih količina mlijeka, a to je već 11. mjesec zaredom sa smanjenjem većim od 10 posto.

www.jatrgovac.hr

Promocije Spar predstavio Natur*pur liniju proizvoda

rgovački lanac Spar Hrvatska predstavio je liniju eko proizvoda SPAR Natur*pur čije je zaštitno lice bivša hrvatska skijaška zvijezda Ana Jelušić. U asortimanu ove eko marke nalazi se više od 350 artikala, a novost u ponudi su svježi proizvodi kao što su pekarski i mliječni, te smrznuti i mesni artikli. Proizvodi nose europsku oznaku BIO – zeleni list sa zvjezdicama, BIO oznaku austrijskog kontrolnog centra AMA, oznaku “gen-frei” što znači da ne sadrže genetski manipulirane sastojke te je na proizvodima navedeno ime proizvođača koji svojim imenom garantira kvalitetu i ekološki uzgoj.

CARLSBERG CROATIA

N Poli paté ponovno u proizvodnji

akon dužeg izbivanja s polica trgovina zbog izgradnje novog tehnološkog centra za obradu mesa peradi Perutnine Ptuj - Pipo Čakovec, pašteta Poli paté ponovno se vratila i nalazi se u redovnoj proizvodnji od sredine rujna. Poli paté je svježa, nesterilizirana pašteta s nižim sadržajem masti i kalorija (225 kcal), dok nova, inovativna ambalaža omogućava ponovno zatvaranje i višednevnu upotrebu. Receptura proizvoda ostala je ista, dolazi u pakiranju od 120 g s rokom trajanja od 60 dana.

U tri hrvatska grada predstavljen Pan Tamni

ovitet bogate palete proizvoda brenda Pan je Pan Tamni – novo vrhunsko tamno pivo sa specifičnom aromom prženoga slada i laganije teksture u odnosu na uobičajena tamna piva. Carlsberg Croatia je novo pivo predstavila u čak tri hrvatska grada. Prva službena degustacija održana je za posjetitelje Špancirfesta u Varaždinu, potom u Koprivnici tijekom Dana otvorenih vrata Carlsberga Croatia te na Pan Metropolis Ice Feveru u Zagrebu. Degustacije su privukle rekordan broj ljubitelja piva kao primjerice na Danu otvorenih vrata

pivovare koji je ove godine posjetilo čak tisuću ljudi. Svi posjetitelji Pan Metropolis Ice Fevera uživali su u čak 1000 boca Pana Tamnog koje su im podijelili igrači Medveščaka Nathan Perkovich, Mitja Koren i Kenny MacAulay.

Jim Beam autobus prvi put u Hrvatskoj

organizaciji tvrtke Valentić iz Sesveta, koja se bavi trgovinom i distribucijom alkoholnih pića, Zagrepčani su sredinom rujna imali priliku provozati se po gradu u autentičnom Jim Beam Greyhound autobusu iz 1940. godine. Putnici koji su se ukrcavali na najfrekventnijim lokacijama noćnog života grada Zagreba imali su priliku kušati najnovija pića iz portfelja Beam korporacije i naravno njihov najpoznatiji whiskey Jim Beam. Promotivni autobus čiji je interijer uređen poput retro kafića posebnost je ovog proizvođača, a koji je

www.jatrgovac.hr

ove godine po prvi puta skrenuo sa svoje uobičajene europske turneje i posjetio Hrvatsku. U tvrtki Valentić ističu kako im je želja da Hrvatska postane stalna postaja ove jedinstvene Jim Beam promocije. “Izuzetno smo zadovoljni reakcijom potrošača na ovaj događaj koji su objavljivanjem fotografija autobusa i ambijenta s promocije na Facebooku, uz naše hostese, stručne barmene i uniformiranog šofera doprinijeli u promoviranju ovog posebnog događaja kojeg se nadamo vrlo brzo ponoviti”, zaključuju iz tvrtke Valentić.

Rujan 2013.

Medijski barometar trgovačkih lanaca

Porezni nadzor

ljetna tema u trgovini Pet se trgovačkih lanaca spominjalo u vezi nadzora Porezne uprave: Konzum, Kaufland, Billa, Lidl i Mercator

olovoz su obilježile objave o nadzoru Porezne uprave te ministru financija Slavku Liniću koji je postao jedna od najspominjanijih osoba u medijima. Prozivalo ga se, vezano za tematiku trgovačkih lanaca, da Porezna uprava ne šalje nadzor u ove velike porezne obveznike. Analiza medijskog publiciteta trgovačkih lanaca u Hrvatskoj donosi rezultate o kojim se trgovačkim lancima u kolovozu najviše pisalo, te u kojim kontekstima. Konzum, Mercator i Kaufland zadržali su prošlomjesečne pozicije, a umjesto Lidla na četvrtom je mjestu Tommy kojem je ovo najbolji plasman od početka godine. RAZNOLIKA TEMATIKA Na poslovanje Konzuma odnosi se 46% od ukupnog broja objava zabilježenog za ovaj trgovački lanac, a gotovo trećina (32%) objava odnosi se na asortiman i cijene proizvoda. Posebno je zanimljiva nekolicina objava o postupanju trgovačkih lanaca oko proizvoda pred istekom roka trajanja. Konzum je jedna od trgovina koja svojim kupcima omogućuje kupnju proizvoda pred istekom roka trajanja po sniženoj cijeni. Iz Lidla su izvijestili da je kod njih količina prehrambenih pro-

Rujan 2013.

izvoda s istekom roka trajanja svedena na minimum, no ipak određene proizvode kojima se približava istek roka trajanja svojim kupcima nude po cijenama koje su 30% povoljnije. Pet se trgovačkih lanaca spominjalo i u vezi nadzora Porezne uprave. Ministar financija Slavko Linić, odgovarajući na kritike da se ne šalje nadzor u velike trgovačke lance, otkrio je da su inspekcije već bile u Konzumu, Kauflandu, Billi, Lidlu i Mercatoru. Objave o Mercatoru uglavnom su se odnosile na poslovne rezultate. Dohoci su mu se u prva tri mjeseca

zorski ugovor s Hajdukom na dvije godine te će uložiti oko milijun eura. Igrači Hajduka tako će sljedeće dvije sezone na dresovima nositi logo Tommyja. Osim sponzorskog ugovora, Tommy je Hajduku najavio i pomoći oko kredita.

TISAK I INTERNET U EGALU Ukupno gledajući, s udjelom od 47% najveći se broj objava, kao i prošlih mjeseci, odnosio na poslovanje (poslovni rezultati, uprava, analize tržišta). Na drugom je mjestu s 23% objava tematika koja se odnosi na asortiman i cijene proizvoda. U kolovozu Tommy je četvrtim mjestom gotovo da i nema između ostvario najbolji ovogodišnji razlike tiskanih medija i internetskih porrezultat tala kada se radi o izvješćivanju o smanjili za 2,6%, a društvo je trgovačkim lancima. Portali uknjižilo gubitak u visini 8,6 su zauzeli 51%, a tiskani memilijuna eura. Objavljivalo diji 49% od ukupnog broja se i o preuzimanju od strane zabilježenih objava. Najveća Agrokora, konkretno o garazlika u odnosu tiskanih ranciji vrijednoj 18 milijuna medija i portala zabilježena eura koju je u ime Agrokora je u objavama o asortimanu ruska Sberbank dala Meri cijenama proizvoda, gdje catoru, čime se jamči da će tisak uzima 75,5% udjela. se planirano preuzimanje Možemo pretpostaviti da i provesti. Trgovački lanac na taj način trgovački lanci Tommy, koji je u kolovozu plasiraju svoju ponudu prodostigao najbolju poziciju do izvoda i cijene istih popusada, najviše se spominjao laciji (stariji, umirovljenici) u kontekstu sponzorstava. koja tome možda pridaje i Naime, produžio je sponnajveću važnost.

Trgovački lanci broj objava kolovoz 2013. Konzum

239 Mercator

137 Kaufland

92 Tommy

87 Lidl

54 Spar

52 Billa

52 Plodine

50 Getro

29 Diona

11 NTL

8 Kerum

Teme o kojima mediji najčešće pišu kada se radi o trgovačkim lancima Poslovanje

47% Asortiman, cijene

23% Promidžba i sponzorstva

17% Ostalo

12% Usluge i odnos prema kupcima

Ines Kovačić PressCLIPPING www.jatrgovac.hr

Promo

Nagradom do kupaca Nagradne igre kao element unaprjeđenja prodaje daju dodatnu vrijednost kupovini, izdvajaju proizvod na polici, osvježavaju pakiranje, potiču word-of-mouth te privlače neodlučne kupce

današnje vrijeme svaki kupac je postao bitan i tvrtke su pred novim izazovom u planiranju marketinških aktivnosti. Iako je internet predstavljen kao komunikacijski kanal koji će napraviti razliku i konačno omogućiti komunikaciju sa svakim korisnikom osobno, tek razvojem mobilne tehnologije personalizirana komunikacija postaje efikasna na zadovoljstvo obje strane poslovnog procesa. Mobitel je prvi kanal komunikacije koji ljudi nose sa sobom a upravo ta karakteristika otvara nove mogućnosti u CRM (Customer Relationship Management) aktivnostima jer možete dopuniti profil svojih korisnika informacijama koje niste mogli otkriti uobičajenim putem. Kako bi doprijeli do dozvole za kontakt sa svojim kupcima

sadržaja poruke, vremena slanja, frekvencije slanja) dobit ćete vrijedne informacije o aktivnosti korisnika. U većini slučajeva nagradne igre su vremenski ograničene, s ciljem kratkoročnog povećanja prodaje, iako neki od mehanizama (npr. programi lojalnosti) mogu trajati duže i davati dugotrajnije rezultate. Nekoliko savjeta za organiziranje uspješnih nagradnih igara: Planirajte dovoljno vremena prije početka promocije za njenu pripremu: smišljanje mehanizma, dizajn i produkciju promotivnog materijala, planiranje i pripremu oglašavanja, internu komunikaciju u tvrtki (marketing nije jedini odjel koji sudjeluje u implementaciji!). Osigurajte da tip promocije, mehanizam i sadržaj odgovaraju i vašem brendu i vašoj ciljnoj skupini. Postavite mjerljive ciljeve i evaluirajte rezultate Komunikacija putem mobitela promocije. Ustanovite otvara nove mogućnosti u što je funkcioniralo a CRM aktivnostima što nije, pa zadržite ono potrebno je dobiti njihovu što je bilo dobro i promijenite samovoljnu privolu a najbolji ono što nije. Budite inovanačin je upravo nagradna tivni! Nitko ne želi gledati igra. Time je omogućena identične promocije godinu stalna komunikacija koja kao za godinom. Ako uporno nusprodukt proizvodi bazu ponavljate iste stvari, kupci će podataka koja je temelj za sudjelovati sve manje i manje. kvalitetno istraživanje tržiAko radite isto što rade i društa. Jednostavnom analizom gi, broj sudionika u promociji primljenih SMS poruka kobiti će nizak. Što ne znači da rištenih u sklopu određene ne možete koristiti tuđe ideje, promotivne akcije (analiza ali dogradite ih, učinite bolji-

ma. Kada planirate godišnji promotivni kalendar, nemojte zaboraviti provjeriti koje ste promocije i u kojim periodima radili prethodne godine (a koje su dale pozitivan utjecaj na prodaju). Planirajte ih ponoviti ili zamijeniti drugim aktivnostima jer bi vam u protivnom u tim periodima trend prodaje mogao biti negativan. Nagradne igre kao element unaprjeđenja prodaje daju dodatnu vrijednost kupovini, izdvajaju proizvod na polici, osvježavaju pakiranje, potiču word-of-mouth (u slučaju vrijednih nagrada i inovativnog mehanizma nagradne igre), te privlače neodlučne kupce. Ako se nagradna igra čini kao prevelik ili nepotreban trošak u unaprjeđenju prodaje, razmislite koliki je trošak davanja popusta od 10% na određeni proizvod. Gubite relativno

veliki dio prihoda, a morate uložiti i dodatna sredstva u promociju kako bi o akciji informirali sve potencijalne kupce. Rezultat je količinsko povećanje prodaje i eventualno prihoda, ali i rušenje vrijednosti marke zbog percepcije kod korisnika o proizvodima koji su na popustu. Organizacijom nagradne igre poručujete da želite nagraditi svoje vjerne kupce pružajući im priliku da osvoje dodatnu nagradu uz samu korist koju im pruža proizvod koji su odabrali kupiti. Tvrtka GELD pouzdani je partner s dugogodišnjim iskustvom pružanja CRM usluga. Posjeduje veliku ekspertizu u području organizacije i tehničke izvedbe nagradnih igara u zemlji i regiji. Popis klijenata i više informacija saznajte na www.geld.hr.

GELD d.o.o.; Draškovićeva 55, 10000 Zagreb; Tel. +385(0)91/111-1007; Mail: info@geld.hr www.jatrgovac.hr

Rujan 2013.

FMCG & Retail Arena 2013. Poslije višegodišnje vladavine distributera i proizvođača, i kratke vladavine trgovaca, na tržištu su proizvođači i trgovci sada na istoj strani u borbi za potrošača

ržišta u regiji slijede europske i svjetske trendove u maloprodaji, kao što su porast značaja prodajnog kanala tradicionalnih trgovina, rast udjela privatnih robnih marki u prodaji, internacionalizacija i koncentracija na tržištu, ali i sve veći zahtjevi potrošača, poruka je s regionalne konferencije o robi široke potrošnje, maloprodaji i upravljanju lancem opskrbe

trošač danas sve zahtjevniji i informiraniji i upravo on “vodi igru”, a ne proizvođači i trgovci. U uvjetima smanjene kupovne moći i cjenovne osjetljivosti kupaca, prednost dobivaju privatne robne marke koje se mogu kupiti po nižim cijenama, a njihova kvaliteta je takva da idu i u premium segment, koji je nekada bio rezerviran za poznate brendove, kao što je “Coca-Cola”, naveo je

POTROŠAČI, TEHN I ODRŽIVOST dikti

(4th FMCG, Retail & SCM Arena) koja je, u organizaciji tvrtke Infoarena, održana 23. i 24. rujna u beogradskom hotelu Metropol. Udio privatnih robnih marki u Srbiji trenutno je skroman i iznosi pet posto, ali je pri-

Debelak dodajući kako tržište obilježava i jačanje udjela diskontnih lanaca, odnosno jeftinijih prodavaonica, koji raste iz godine u godinu i u Njemačkoj iznosi preko 55 posto. Poručio je kako potrošača treba educirati i ponuditi mu nešto kvaliNužna je optimizacija svih tetno u rangu procesa kako bi se povećala brendiranog ukupna efikasnost poslovanja proizvoda a jeftinije, i to je recept za mjetan rast tog udjela koji u uspjeh. Uz to, trgovci monekim razvijenim europskim raju ići ukorak i s razvojem zemljama iznosi i više od 50 tehnologija i i naći načina da posto, naveo je viši direktor se dođe do kupca koji živi u A.T. Kearneya Srečko Debevirtualnom svijetu i sve više lak. On je naglasio da je pokomunicira i prikuplja infor-

Rujan 2013.

macije, pa i o tržišnoj ponudi, putem društvenih mreža. Trgovci se moraju prilagoditi tim promjenama, potrošači sve brže žive, nemaju kao ranije vremena za šoping, pa pribjegavaju on-line kupovini koja ima budućnost, ali je veoma zahtjevan posao, naveo je Debelak. Programska direktorica Infoarena grupe Carmen Majetić Pavić ukazala je da je jedino “Coca-Cola”, od roba široke potrošnje, uspjela zadržati dominantnu poziciju među vodećim globalnim robnim markama. Iza nje slijede Apple, IBM, Google i Microsoft, što nije bio slučaj prije 10 godina, jer su sada prisutni novi tren-

dovi koji se odnose na razvoj informacijskih tehnologija, društvenih mreža i gadgeta, navela je Majetić Pavić.

BRZE PROMJENE “Osnovno pitanje za kompanije danas je kako odgovoriti na potrebe potrošača. Problem je što se one stalno i brzo mijenjaju a brendovi se prave prema ukusima tih istih potrošača. Drugi važan čimbenik strategije kompanija koje žele biti uspješne na tržištu je sam kupac koji traži da se odgovori na njegove zahtjeve i potrebe, a to podrazumijeva i da budu opskrbljeni kroz odgovarajuće kanale. Od velike je važnosti www.jatrgovac.hr

privatne robne marke sve više prijete brendovima

NOLOGIJA iraju trendove i kako se komunicira s njima pa su zbog toga za kompaniju Coca Cola iznimno bitne društvene mreže koje danas postaju dominantan način komuniciranja i zadobivanja lojalnosti potrošača”, naglasio je Ramon Veidinger, generalni direktor Coca-Cole za Srbiju. Važnim je pritom ocijenio uspostavljanje emocionalne povezanosti brenda i onih koji ga kupuju jer je to najbolja osnova za lojalnost potrošača koja osigurava stabilnu i sigurnu ponudu. “Emocionalna povezanost pomaže da se brend razvija. Važno je, naravno, i da kupac ima mogućnost napraviti pravi izbor a kako bi to www.jatrgovac.hr

bio u stanju neophodne su inovacije koje omogućavaju razvoj proizvoda koji odgovaraju željama potrošača, kao i da im se takvi proizvodi ponude kroz odgovarajuće kanale”, rekao je Veidinger. Osnivač i direktor Quick-

“Društvene mreže danas nude mnoštvo podataka koji mogu biti korisni za unapređenje poslovanja, posebno oni s prodajnih mjesta, ali kompanije moraju imati jasnu strategiju i ciljeve kako prikupiti potrebne informacije, anaPotrošač je danas sve zahtjevniji lizirati ih i i informiraniji i upravo on “vodi dobivene igru”, a ne proizvođači i trgovci rezultate upotrijebiti kako born Consulting iz SAD, bi adekvatno odgovorile Gábor Tőzsér, istaknuo je na potrebe tržišta”, rekao je da je za kompanije važno Tőzsér. Milan Grgurević, gekako koriste poslovne inforneralni direktor Delta Agrar macije koje imaju o tržištu grupe, ocijenio je da su posili one do kojih mogu doći. lije višegodišnje “vladavine

distributera i proizvođača, i kratke vladavine trgovaca” na tržištu sada proizvođači i trgovci na istoj strani u borbi za potrošača. “Sada je na redu optimizacija svih procesa poslovanja kako bi se povećala efikasnost, bolje upravljalo zalihama i educirali potrošači, a sve s ciljem da se njihova naklonost pridobije te zadrži širom ponudom i boljom kvalitetom. Zato poštivanje standarda kvalitete posebno dobiva na značaju. To pokazuje i primjer da se prije samo pet godina u maloprodajnim lancima u Srbiji prodavalo oko 10 posto voća dok se ostatak uglavnom kupovao na tržnicama. Danas je situacija znatno drugačija pa posljednji podaci pokazuju kako je udio prodaje voća u lancima već prešao 50 posto”, naglasio je Grgurević. Rujan 2013.

FMCG & Retail Arena 2013. Na skupu je bilo riječi i o tome na kojim osnovama treba razvijati buduće odnose prodavača i dobavljača, a kao osnovni model navedena je međusobna suradnja kroz razmjenu informacija o kupcima, zalihama i planovima za nove proizvode. Naglašeno je da će u predstojećem procesu konsolidacije i koncentracije opstati samo oni koji razumiju potrebu za investiranjem i inoviranjem, primjenom različitih kanala komunikacije i korištenja pouzdanih informacija koje se dobivaju kroz procese kvalificiranih istraživanja ključnih procesa na tržištu. Naglašena je i potreba za sve većim korištenjem rezultata istraživanja u procesu donošenja ključnih poslovnih odluka a koje trebaju biti dio ukupne poslovne i marketing strategije. Posebno važan segment marketing strategije treba biti stvaranje snažne potražnje za brendovima koje kompanije proizvode, ali i borba protiv sve snažnije uloge privatnih robnih marki i smanjene kupovne moći potrošača. U tom cilju, istaknuto je na konferenciji, važno je maksimalno korištenje prednosti koje u komunikaciji s ciljnom grupom nude novi mediji, ali i inovativna pakiranja i dizajn kao marketinška sredstva.

upravljanje lancem opskrbe (Supply Chain Management – SCM). Upravljanje lancem opskrbe ozbiljno je shvaćeno tek u nekoliko najvećih kompanija u regiji, dok većina manjih proizvođača, distributera i trgovaca i dalje ima samo voditelja nabave, a o SCM menadžeru i ne razmišlja, moglo se čuti na panel diskusiji, čija je tema bila “SCM danas i sutra”. Ipak, upravljanje lancem opskrbe je itekako važan segment uspješnog funkcioniranja svake kompanije jer objedinjuje sve najbitnije točke poslovanja i LANAC OPSKRBE praćenja artikala od tvornice Samo oni koji su brzi, inodo police – proizvodnju, pavativni, spremni na promjekiranje, logistiku, transport, ne, fleksibilni i spremni na distribuciju, merchandising. To, svakako, iziskuOpstat će samo oni koji je ozbiljnu razumiju potrebu za strategiju, kao i plainvestiranjem i inoviranjem niranje, realizaciju suradnju imat će uspjeha plana, IT podršku, HR mona sve zahtjevnijem i sve gućnosti i organizaciju dosrazvijenijem tržištu robe tupnih alata. široke potrošnje, zaključak Kompanija Delhaize Srbija je konferencijskog bloka koji jedan je od svijetlih primjera je u najvećoj mjeri bio pou okruženju koja ima ozsvećen pitanjima vezanim za biljno razvijen menadžment

Rujan 2013.

lanca opskrbe. Ne može se taj lanac i dalje shvaćati kao jednostavni transfer robe, kako je istaknuo Miloš Jauković, potpredsjednik za logistiku za Srbiju, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu u Delhaize Srbija, jer mnogo je važnih čimbenika koji na to utječu. “Delhaize je ulaskom na srpsko tržište donijela nove strategije i posljednje dvije godine bavimo se ozbiljnim analizama i planovima. Trenutno radimo na postizanju ciljeva zacrtanih u strategiji razvoja kompanije do 2025. godine. U tijeku je i izgradnja jedinstvenog distributivnog centra koji će funkcionirati po najnovijim standardima i koji bi trebalo

zadovoljiti sve naše potrebe za narednih deset godina”, kazao je Jauković. Dva su osnovna modela, dodao je, koja se mogu koristiti kao parametar uspješnog poslovanja i jednako tako uspješno razvijenog SCM segmenta. Jedan od njih je mjerenje po grupama proizvoda na mjesečnoj razini i stvaranje akcijskih planova, a drugi je mjerenje zadovoljstva potrošača. “S tim u vezi je povezana i iznimno značajna organizacija promotivnih akcija u prodavaonicama u čemu upravljanje lancem opskrbe također igra značajnu ulogu. Radimo u okviru cjenovno osjetljivog tržišta, gdje potrošači primijete svaku osciwww.jatrgovac.hr

pitanje svih pitanja je odgovoriti na laciju u cijenama, i pozitivnu i negativnu. U tom smislu, akcije su veoma značajne i mi ih organiziramo na tjednom nivou jer je to optimalan period za organizaciju ugovaranja oko kategorije proizvoda, količine artikala, proizvodnje, isporuke i

distribucije u sve objekte”, zaključio je Jauković. U ovom trenutku, međutim, jedino veliki svjetski trgovački lanac, kakav je Delhaize, može si priuštiti tako ozbiljnu organizaciju lanca opskrbe, dok u drugim, manjim kompanijama SCM nije još dostigao takvu razinu. O tome svjedoči i Zoran Ković, predsjednik Hrvatske udruge za upravljanje lancem opskrbe. “U Hrvatskoj, pa i u cijeloj regiji, još uvijek nema dovoljno kompetentnih ljudi koji bi se mogli uspješno baviti SCM segmentom poslovanja. Zbog toga se naša udruga zasad najviše fokusira na razmjenu iskustava, organiziranje prezentacija i edukaciju. A upravo edukacija i podizanje svijesti sada nam je najvažnije, istaknuo je Ković. A gdje će SCM biti sutra? I dalje će, kako procjenjuje Ivan Guzelj, direktor kompanije Symphony EYC iz www.jatrgovac.hr

Slovenije, planiranje prodaje biti najvažnije. Kao primjer je naveo Tokio, gdje se zbog nedostatka prodajnog prostora otvaraju sve manje trgovine u kojima se planogrami rade čak dvaput dnevno, a sve kako bi se u prodavaonici našle drugačije kategorije

potrebe potrošača

Dragana Škrbić, direktorica lanca opskrbe u kompaniji Nelt Co., izdvojila je SCM kao jedan od najvažnijih dijelova poslovanja. “Kao jedan od najvećih distributera u Srbiji dnevno dostavimo robu na 7000 mjesta diljem zemlje. Od ukupnog broja zaposlenih u našoj kompaniji oko 40 posto čine djelatnici iz lanca opskrbe, što dovoljno govori o značaju tog segmenta. Smatram kako su ljudi najvažniji za razvoj, ali isto tako i tehnička podrška i tehnološka rješenja. Ona nam omogućavaju da u svakom trenutku znamo gdje je svako naše vozilo, što je od velikog značaja za uspješnu realizaciju svakodnevnog posla. Roba stiže na vrijeme, obujam zaliha se smanjuje i pravimo utilizaciju resursa, što je također jako bitno”, kazala je Škrbić. Sudionici panela složili su se da je suradnja među proizvođačima, dobavljačima i trgovcima od ključnog proizvoda kada ljudi idu na značaja za uspješan lanac posao i kada se popodne vraopskrbe. Upravo zbog toga ćaju kući. “Slična je situacija u kompaniji Nelt oformili su i u skandinavskim zemljama. takozvane customer timove, U njima se rade ozbiljne anaodnosno timove koji će pratilize trendova, demografskih ti kupca u svakom segmentu poslovanja i Održivost poslovanja postaje tako suradnju činiti efikasnijedan od glavnih fokusa u jom. S druge razvoju tvrtki iz ovog sektora strane, a s istim ciljem, kompanija kretanja, razvoja gradova i Delhaize, kako je istaknuo naselja kako bi se maloproda- Dejan Virijević, direktor ja učinila što efikasnijom. O upravljanja lancem opskrbe svemu tome moramo voditi za Srbiju, Crnu Goru i BiH računa i mi ovdje”, zaključio u Delhaize Srbija, nedavno je Guzelj. je započela projekt mjerenja performansi dobavljača kako SURADNJA I ODRŽIVOST bi zajednički rad bio što učinNa temu upravljanja lancem kovitiji. A sve to, zaključili su opskrbe održana je posebna panelisti, doprinosi kvalitetpanel diskusija čiji je cilj bio nijem nastupu na tržištu robe definiranje uloge upravljanja široke potrošnje i maloprodalancem opskrbe u podizanju je te efikasnijem ispunjavanju konkurentnosti i diferencizahtjeva potrošača. jaciji na tržištu robe široke Osim lanca opskrbe, važna potrošnje i maloprodaje. tema drugog dana konfe-

rencije bila je i energetska održivosti u prehrambenoj industriji, o čemu je održana i panel diskusija. Voda, kao jedan od prirodnih resursa kojem prijeti nestašica, po nekim procjenama već 2015. godine, važan je čimbenik u ostvarenju održivosti proizvodnje. Jedna od kompanija koja o tome vodi računa je Nestlé Adriatic. Prema riječima Georga Galanosa, menadžera tvornice Nestlé Adriatic u Surčinu, ova kompanija je u posljednjih deset godina za 15 posto povećala proizvodnju, a za 30 posto smanjila potrošnju vode. “Sve je stvar prioriteta, a naš fokus upravo je na održivosti i redukciji upotrebe vode. U 2012. godini smanjili smo potrošnju vode za 50 posto, što znači za 30.000 kubičnih metara, a slične ciljeve imamo i za ovu godinu”, pojasnio je Galanos. Korištenje obnovljivih izvora energije je, i dalje, skuplje od upotrebe fosilnih goriva, ali, kako se moglo čuti na ovoj diskusiji, upotreba toplotnih pumpi, odnosno geotermalne energije, kao i upotreba biomase za grijanje i stvaranje bioplina od otpadnih materija organskog podrijetla, znatno je pristupačnije. Kada je riječ o održivosti proizvodnje, panelisti su se složili i da je važna stalna edukacija potrošača i proizvođača, kao i transparentnost u proizvodnji. Ivan Guzelj iz kompanije Symphony EYC pritom je predložio da bi ubuduće možda trebalo na deklaraciji proizvoda navoditi i energiju utrošenu za njegovu proizvodnju kako bi kupci znali što kupuju i tako lakše mogli napraviti izbor. Zasad još nisu spremni platiti više za takav proizvod, ali važno je raditi na edukaciji i potrošače upoznati sa značajem održivosti u prehrambenoj industriji, zaključili su panelisti. Rujan 2013.

Vodeći trgovci u CEE regiji Francuski Auchan lani je u ovoj regiji stekao više od 100 hipermarketa, dok je ruski trgovac Magnit organskim rastom udvostručio svoj profit

ZVIJEZDE GODINE

Auchan i Ma Rujan 2013.

www.jatrgovac.hr

Miloš Ryba Direktor istraživanja

odina 2012. za Središnju i Istočnu Europu (CEE regija) bila je mirna. Nije bilo velikog vala preuzimanja i spajanja poput onih zabilježenih u 2011. godini. Osim što su Magnit i Auchan zamijenili mjesta, poredak vodećih deset igrača nije se promijenio. U ovoj regiji samo je Auchan poduzeo neke aktivnosti spajanja i preuzimanja, a ruski trgovci na malo nastavili su svoj snažan organski rast. Tako su Magnit i X5 otvorili 1575 odnosno 800 novih trgovina. Stagnacija gospodarske aktivnosti u Rusiji i Poljskoj, najvećim ekonomijama ovog područja negativno se odrazila na prihode u drugoj polovici 2012.

godine. Planet Retail predviđa da će 2013. i 2014. donijeti prvenstveno konsolidaciju poslovanja i nastavak poboljšanja odnosa s kupcima. AUCHAN I MAGNIT U ZAMAHU Auchan je kupio sedam Cora hipermarketa u Mađarskoj te, što je još važnije, 91 Real hipermarket Metro Grupe i 13 šoping centara u Poljskoj, Rumunjskoj, Rusiji i Ukrajini za nizak iznos od 1,1 milijardu eura. Ova dvostruka kupnja učvrstila je njegov polo-

NE SU

žaj u sektoru hipermarketa u Istočnoj i Središnjoj Europi kao i sektoru hipermarketa

prenese i na druga tržišta Sre- FRANŠIZE I INTERNET dišnje i Istočne Europe. Ovaj Dok je razvoj maloprodajkompaktni hipermarket, koji nog kanala u Rusiji obilježio je Auchan organski razvoj, u Središnjoj prvo testirao Europi otvaranje novih trgoAuchan bi u 2013. mogao u Moskvi, još vina potaknulo je franšizno zauzeti prvo ili drugo mjesto nije uveden poslovanje koje se kao trend u Poljsku ili na ovom tržištu pojavilo uz na ljestvici vodećih trgovaca Rumunjsku, razvoj manjih formata. Tako ali to bi se s je, primjerice, Carrefour na svakom pojedinom tržištu vremenom moglo promijeniotvorio tog prostora. Zahvaljujući ti. Iako je Auchanovo četvrto preuzimanju Reala, Auchan mjesto iz 2011. pripalo je znatno povećao svoj otisak ruskom operatoru u Varšavi i osvojio udjele Magnitu, naše je na tržištu središnje i južne predviđanje Rusije, područja na kojima da će u gotovo 140 franje prethodno bio nedovoljšiznih Carrefour Express no zastupljen. Budući da trgovina u Poljskoj, sklopio do kraja 2012. neka od sljenekoliko ugovora o franšizAuchanovih dećih pet nom poslovanju u Rumunjgodina ovaj skoj te promijenio vlasništvo francuski trgovac trgovina na Balkanu u na malo zauzeti jednu od franšizni format kad je proprve tri pozicije u Središnjoj i dao svoj udjel u združenom Istočnoj Europi te se natjecati ulaganju Carrefour Marinopreuzimanja direktno s Magnitom i Scpoulos u Grčkoj, Bugarskoj, Reala nisu bila dovršena, ti hwarz grupom. Cipru i Albaniji. prihodi se nisu odrazili u Kao što je prošle godine Auc- Zabka, vodeća poljska frannjegovu prikazanom promehan kraljevao spajanjima i šiza malih samoposluga, tu. Francuski trgovac na malo akvizicijama, tako je Magnit otvorila je rekordnih 366 u poretku Planet Retaila za pokazao da mu parira kad trgovina u 2012. godini. Isto2012. godinu nije imao puni je u pitanju organski razvoj. vremeno, portugalski Jerónitržišni udjel pa je svoju pomo Martins ziciju među top 4 prepustio testira franšize Magnit i X5 lani su otvorili ruskom operateru Magnitu. Biedronke, a 1575 odnosno 800 novih Međutim, valja uzeti u obzir francuski Cada su dosad ta preuzimanja sino navodno trgovina u Rusiji dovršena, što znači da bi u planira ulazak 2013. Auchan mogao zauzeti na tržište Balprvo ili drugo mjesto. Njegov Ovaj ruski trgovac na malo kana (osobito Srbije) preko je uspjeh posljedica ne samo udvostručio je svoj profit franšiznog partnera. preuzimanja i spajanja već i na 25 milijardi rublji (807 Tržište internetske prodaje izuzetno dobrog pozicionimilijuna dolara) u usporedbi robe široke potrošnje zaranja trgovina i strategije s 2011. i prijavio dojmljivu bilježilo je širenje, a Tesco, niskih cijena pri čemu je neto profitnu maržu od Auchan i XP Retail Grupa koncept svakodnevno niske 5,57%, te EBITDA maržu uveli su i nove usluge. Tesco cijene već potpuno uveden od 10,56%. U fiskalnoj 2012. je svoju online prodaju prou Rusiju. Uspjeh na ruskom godini neto prihodi porasli širio izvan Praga i Varšave tržištu potaknuo je Auchan su 33,6% odnosno na 448 te je pokrenuo probu click da uspješne koncepte, kao što milijardi rublji (14,5 milijardi & collect (klikni i pokupi) je hipermarket Auchan City, dolara). Time je Magnit zausluga u Češkoj. U Rusiji je bilježio najbolje rezultate u X5 Retail Grupa predstavila Središnjoj i Istočnoj Europi i svoj neprehrambeni prodajpostao jedan od najprofitabil- ni internetski servis E5.ru i nijih operatera robom široke otvorila više od 500 punktova potrošnje u Europi. A sve je za preuzimanje proizvoda i to postigao uz otvorenje 2800 to ne samo u Moskvi već i u novih trgovina između 2010. 50 gradova na sjeverozapadu, i 2012. godine. u središnjoj Rusiji i Uralu.

Magnit www.jatrgovac.hr

Rujan 2013.

Vodeći trgovci u CEE regiji Međutim, muke na kojima se našao Utkonos, ruski pionir online prodaje, pokazale su da je internetska trgovina robom široke potrošnje još uvijek neprofitabilan poslovni koncept i u Rusiji i u cijeloj regiji Središnje i Istočne Europe. Tesco i Auchan možda prošire svoje e-poslovanje u nove gradove i zemlje, ali dugoročno ovaj kanal treba shvaćati kao dodatnu uslugu, a ne kao zasebnu jedinicu generiranja dobiti.

Međutim, u zemljama poput Mađarske i Rumunjske, gdje je BDP počeo rasti, budućnost je puno svjetlija. Dok će ruski i Schwarz grupa i Tesco u ovoj poljski kupci postati regiji planiraju usporiti tempo oprezniji, malena pootvaranja novih trgovina boljšanja u sigurnosti 5,7% iz 2012. na 2,1% u 2013. potrošača već su zabilježegodini, uvelike zbog usporana u Mađarskoj, a do kraja vanja velikih gospodarstava godine moguće je da će ih kao što su Rusija i Poljska. se zapaziti i u Rumunjskoj. KONSOLIDACIJA I NOVI PROIZVODI Stopa rasta potrošnje u regiji Središnje i Istočne Europe vjerojatno će se se smanjiti s

S obzirom na gospodarske prognoze, 2013. i 2014. godina za većinu će operatera biti razdoblje konsolidacije, a ne velikog širenja. Potrošače očekuju nove proizvodne linije, bolji odnosi s kupcima i redizajnirane trgovine jer će sve viši troškovi neodrživih ratova cijena i stalnih promocija nagnati trgovce na malo da se za kupce bore sofisticiranijim strategijama. Schwarz Grupa (Lidl i Kaufland), drugi najveći igrač,

Središnja i Istočna Europa: 20 vodećih trgovaca mješovitom robom, 2012. (procjena) – 2017. (predviđanje) Promjena

Isto

Poredak

Tvrtka

Broj prodajnih mjesta, 2012.

Promet 2012. (milijuna eura)

Promet 2017. (milijuna eura)

Metro Grupa

485

18.398

19.395

Metro Grupa je prodala svoj ogranak hipermarketa i u budućnosti će se koncentrirati na razvoj cash & carry formata. Jedan od stupova njezine razvojne strategije bit će sklapanje franšiznih ugovora s neovisnim trgovcima na malo.

2. Isto

23.665

X5 Retail Grupa

3.802

14.177

22.332

Magnit

6.884

12.974

29.185

S 1575 novootvorenih trgovina i neto profitnom maržom od 5,6% Magnit je najuspješniji trgovac na malo u Središnjoj i Istočnoj Europi u 2012. godini. U budućnosti će nastaviti svoje širenje, ali preostaje mu pronaći pravi koncept za svoje drogerije Magnit Kosmetik.

Auchan

248

11.985

28.681

Pad

Auchan je kroz akvizicije učvrstio svoj položaj u sektoru hipermarketa u Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Rusiji. Za razliku od Carrefoura, u Auchanu vjeruju u budućnost velikih formata i planiraju otvorenje novih trgovina, uz poseban fokus na Rusiju.

Isto

Tesco je na području Središnje i Istočne Europe podbacio u svim svojim formatima. Učinivši domaće tržište prioritetom, zamrznuo je širenje u Središnjoj i Istočnoj Europi i usporio re-branding hipermarketa u Tesco Extra. Duža investicijska pauza mogla bi ugroziti Tescovu poziciju na tržištu. Buduće širenje odnosit će se samo na format trgovačkog centra.

Isto

Ovaj trgovac na malo analizira mogućnosti e-trgovine u Poljskoj te testira franšizno poslovanje u manjim gradovima. Razmatra velik broj tržišta za širenje Biedronke, među kojima su Rusija, Ukrajina i Turska.

8. Isto

Isto

Rujan 2013.

Jerónimo Martins

Carrefour

1.174

2.193

1.434

9.002

7.289

6.147

9.214

13.490

7.956

Rewe Grupa

1.418

5.568

8.321

Udvostručavanjem troškova u 2012. Rewe Grupa nastavlja ulaganje u svoje bannere Penny i Billu, na strateškim tržištima Središnje i Istočne Europe, tj. u Češkoj i Rumunjskoj. Može se očekivati i da će ovaj njemački trgovac na malo uvesti i format male trgovine koji već neko vrijeme testira.

10. Isto

Tesco

Carrefour je u Središnjoj i Istočnoj Europi napustio strategiju velikih formata i odlučio se koncentrirati na organski razvoj manjih trgovina te na franšizno poslovanje. Njegova će ključna tržišta biti Rumunjska i Poljska, a širenje u Grčkoj i Bugarskoj sada je na franšizi Marinopoulosa.

15.682

X5 Retail Grupa prošla je kroz unutarnja previranja koja su dovela do podbacivanja njezine Pyaterochke. U prvoj polovici fiskalne 2013. ovaj trgovac na malo izgubio je svoj vodeći položaj na ruskom tržištu te je isti pripao Magnitu. X5 nastoji uskladiti svoju logistiku i odjel nabave te renovirati trgovine Pyaterochka.

4. Rast

2.057

Schwarz Grupa se proširila u gotovo svim zemljama Središnje i Istočne Europe te nastoji aktivno konsolidirati svoje poslovanje, koncentrirajući se na povećanje prometa pojedinih trgovina. Usprkos tomu, ovaj trgovac na malo priprema se za Lidlov ulazak na tržišta Litve i Srbije.

3. Isto

Schwarz Grupa

COOP EURO

11.506

4.300

4.577

Zbog teških uvjeta na tržištu, COOP EURO ima slabu poziciju za pružanje potpore svojim češkim, slovačkim, mađarskim i bugarskim članovima. Njegov razvoj privatnih robnih marki ostat će ograničen na liniju premium proizvoda gdje će tempo razvoja i dalje biti vrlo spor.

www.jatrgovac.hr

2,1% očekivani rast potrošnje u CEE regiji u 2013. zajedno s Tescom vjerojatno će usporiti tempo otvaranja novih trgovina. Tako će Tesco u Češkoj u 2013. godini svoje ukupno prodajno područje smanjiti za gotovo 2% te neke od svojih prostora dati u podnajam izvangradskim hipermarketima na koje je pad prometa neprehrambenih proizvoda negativno utjecao. Ovaj maloprodajni div identificirao je četiri tržišta u Središnjoj i Istočnoj Europi (Češka, Slo-

vačka, Slovenija i Mađarska) kao ona na kojima namjerava održavati položaj, a ne ulagati u velika širenja.

u pojedinim trgovinama kroz razvijanje pekarnica u svojim prodavaonicama na području cijele regije te kroz uvođenje Za većinu operatera 2013. i 2014. novih proizvodće biti razdoblje konsolidacije, a nih linija prilagone velikog širenja đenih pojediOsim priprema za ulazak nim zemljama (npr. pakirane na tržišta Srbije i Litve, Lidl ribe), ponudu ekskluzivnih će se uglavnom usredotočiti proizvoda i intenziviranje na poboljšavanje prometa svojih veza s kupcima preko

društvenih mreža poput Facebooka. U Poljskoj će Biedronka testirati, a možda i uvesti samonaplatne blagajne, prije nego što sljedeće godine uvede mogućnost mobilnog plaćanja. Delhaize grupa će u Grčkoj implementirati My AB Touch Point samoposlužne kioske na kojima će kupci moći provjeriti svoje stanje na računima vjernosti i pristupiti digitalnim kuponima i personaliziranim ponudama.

Središnja i Istočna Europa: 20 vodećih trgovaca mješovitom robom, 2012. (procjena) – 2017. (predviđanje) Promjena

Rast

Poredak

Tvrtka

Broj prodajnih mjesta, 2012.

Promet 2012. (milijuna eura)

Promet 2017. (milijuna eura)

11.

Dixy Grupa

1.498

4.254

9.657

Ruska Dixy Grupa integrirala je stečene Victoria lokacije u portfelj svojih trgovina. U planu je otvaranje 400 prodajnih mjesta, uglavnom supermarketa Dixy i kvartovskih trgovina, uvođenje formata velikog supermarketa i preuređenje trgovina na sjeverozapadu Rusije.

12. Rast

Novo

18.

5.060

CBA

5.008

3.552

4.091

Ahold

541

3.461

1.982

O'Key

3.353

6.653

SPAR (Austria)

641

3.220

4.145

Lenta

1.599

3.134

4.773

Tsuruha nudi više centara za uređenje doma u svojem hibridnom drogerijskom formatu.

Mercator

1.599

3.134

3.702

Izazovni uvjeti na tržištu Balkana, kao i promjene u vodstvu, pridonijele su lošem poslovanju Mercatora u 2012. Njegov rival Agrokor preuzeo je ovog slovenskog trgovca na malo u 2013. što će pomoći u konkuriranju stranim operaterima.

20. Pad

3.922

SPAR (Austria) odmiče se od koncepta velikih trgovina. Proširit će svoje manje gradske trgovine kao što je SPAR To Go i male samoposluge Food in The City u cijeloj regiji.

19. Pad

951

O’Key je drugi najveći operator hipermarketa u Rusiji. Ovaj trgovac na malo nastavit će s razvojem svojih velikih trgovina, a u južnoj Rusiji, Uralu i Sibiru planira nova otvorenja. Osim toga planira proširiti svoje O’Key Express supermarkete.

17. Pad

Delhaize Grupa

Prodavši svoje većinske udjele u švedskoj ICA-i, trgovcu robe široke potrošnje, Ahold je napustio baltičko tržište te je njegov fokus u Središnjoj Europi usmjeren na Češku gdje namjerava povećati prihode, proširiti mrežu prodavaonica i dati nov oblik svojim hipermarketima. Slovačku ne vidi kao područje velikog rasta.

16. Rast

5.196

CBA je poboljšao svoj već ionako jak položaj u Mađarskoj, zahvaljujući preuzimanju nekih od Profi i Match trgovina. Na svojim međunarodnim tržištima, koncentrirat će se na razvoj u Slovačkoj i Bugarskoj.

15. Pad

4.199

Nakon uspjeha s grčkim kupcima niskog standarda, belgijska Delhaize Grupa istu strategiju namjerava uvesti u Rumunjsku i Srbiju. U Srbiji planira ulaganja u logistiku, a u Rumunjskoj širenje portfelja trgovina.

14. Pad

4.988

Nakon preuzimanja veleprodajne tvrtke (Tradis) od svog rivala Emperia Holdinga u 2012., poljski Eurocash nastavit će združivati svoje poslovne jedinice i logistiku te ugovarati nove cijene s dobavljačima, a u pregovaranju će se poslužiti svojom velikom kupovnom moći.

13. Rast

Eurocash

Maxima

504

3.019

4.109

U 2012. litvanska Maxima ostvarila je dobar rast prihoda u zemljama Baltika te se proširila u Poljsku. Nastavit će s otvaranjem novih 10 trgovina godišnje na većini svojih tržišta i sa širenjem e-poslovanja u Litvi. Izvor: Planet Retail Ltd

www.jatrgovac.hr

Rujan 2013.

Eko proizvodi Uz visoke potencijale za razvoj ekološke proizvodnje, Hrvatska je i među zemljama Europe s najvećim porastom potražnje za ekološki proizvedenom hranom

kološka, organska, eko ili bio poljoprivreda zapravo su istoznačnice koje se rabe u gotovo podjednakoj mjeri u svakodnevnoj komunikaciji. U Hrvatskoj je, posebno u području zakonodavstva, uvriježen i prihvaćen pojam ekološki, pri čemu za takvu poljoprivredu najjednostavnije možemo reći da je to proizvodnja zdravstveno sigurne, kvalitetne hrane na ekološki, održiv način. Kao glavno obilježje ekološke proizvodnje uobičajeno se naglašava nekorištenje umjetnih materija u proizvodnji odnosno uporaba isključivo prirodnih materija koje se koriste kao gnojiva, zaštitna sredstva te dodaci u proizvodnji i preradi hrane.

da se kod toga koristi kvalitetna voda. I na kraju, u poljoprivrednoj proizvodnji koja se zasniva na ekološkim principima nužno je uspostaviti skladan razvitak biljne i stočarske proizvodnje.

ZA I PROTIV Već dugo su prisutne diskusije za ili protiv ekološke poljoprivrede odnosno dvojba između ekološke i konvencionalne proizvodnje. Argument zagovornika konvencionalne poljoprivrede je njezina masovnost i kvantiteta proizvodnje pri čemu naglašavaju potrebe za hranom na globalnoj razini, zanemarujući pritom, namjerno ili ne, neravnomjernu distribuciju proizvedene hrane. S druge strane, zagovornici ekološke proizvodEkološka poljoprivreda nje prednosti jedan je od načina poticanja ovog načina proizvodnje ruralnog razvoja uobličuju u četiri skupine Osim toga, ne manje značajkoristi: 1. Ekološka poljoprina pretpostavka za ekološku vreda je održiva poljoprivreproizvodnju je prostorna da; 2. Značajne su koristi za izolacija proizvodnih povrpoljoprivrednike koji se bave šina, stočarskih objekata i ekološkom proizvodnjom; 3. pogona za preradu od svih Ekološka proizvodnja potiče mogućih izvora zagađenja. razvitak ruralnog područja, Kako proizvodne površine pridonosi ublažavanju denisu hermetički zaštićene od populacije i deagrarizacije; onečišćenja, bitno je da je u 4. Ekološka proizvodnja je poljoprivrednom zemljištu pretpostavka većeg jamstva možebitna prisutnost štetda su proizvodi kvalitetniji i nih materija ispod najviše zdravstveno sigurniji. Kako propisanih količina. Kako bi se pojedinci ili skupine je današnja poljoprivreda, a odlučile baviti ekološkom naročito neke proizvodnje proizvodnjom potrebno je kao što su proizvodnja poda ostvare trenutačnu ili vrća i voća, teško zamislive dugoročnu korist koja je bez navodnjavanja, bitno je materijalne ili druge naravi.

Rujan 2013.

PROIZ

na zdravi

U sustavu potpora ekološka poljoprivreda ima značajnije subvencije koje se transferiraju preko Ministarstva poljoprivrede RH, ali tu su i drugi projekti usmjereni na razvitak ekološkog sektora. Uz preduvjet uređenijeg tržišta, ali i značajnijeg povjerenja između potrošača i proizvođača, očekivano je veća cijena ekoloških proizvoda odnosno ona je još i izraženija kod proizvoda

više dodane vrijednosti (prerađevine nastale iz ekoloških proizvoda). Posljedica toga bi trebao biti viši dohodak te u konačnici i viši standard proizvođača - poljoprivrednika. Uz to, u mnogim, ekonomski i poljoprivredno razvijenim zemljama, proizvođači koji proizvode ekološke proizvode uživaju i viši društveni status. Takvi proizvođači dobivaju više medijskog prostora, www.jatrgovac.hr

31.904 ha - površina pod eko-proizvodnjom u Hrvatskoj loške proizvodnje. S druge strane, taj je “ispražnjeni” prostor još uvijek relativno “čist”, što je jedan od preduvjeta razvitka ekološke proizvodnje te povratkom proizvodnje možemo govoriti i o ponovnoj agrarizaciji i re-populaciji. Također vrijedi spomenuti kako se često neopravdano poistovjećuje proizvod proizveden na tradicionalan način s proizvodom iz ekološke proizvodnje. To nikako nije isto jer proizvod iz ekološke proizvodnje je: zakonski i na druge načine definiran, put od “polja do stola” je kontroliran te je vrlo važno da je ekološki proizvod jasno označen i certificiran odnosno mora imati potvrdnicu izdanu od strane ovlaštene institucije. Potvrdnica je znak da je cjelokupni proizvodni proces kontroliran (proizvodnja, prerada, pakiranje, čuvanje i deklariranje) sukladno Zakonu i pravilnicima o ekološkoj poljoprivredi.

za ekološku proizvodnju u ukupnim svjetskim ekološkim površinama (Oceanija 33%, Europa 29%). Gledano po zemljama, najznačajnije povećanje površina pod ekološkom proizvodnjom bilježi Kina, a nešto manje Indija, Španjolska, Kanada i Francuska. Broj proizvođača ekološke hrane u svijetu povećao se s oko 250 tisuća u 2000. na gotovo 1,8 milijuna u 2011. godini. Paralelno

treba čuditi podatak da je u razdoblju od 2004. do 2011. godine vrijednost tržišta ekoloških proizvoda u Europi udvostručena uz porast s 10,8 milijardi eura na 21,5 milijardi eura u tom periodu.

STANJE U HRVATSKOJ Površina pod ekološkom proizvodnjom u Hrvatskoj porasla je s 2214 ha u 2004. na 31.904 ha u 2012. godini. Najveći dio površina je u U svijetu je pod ekološkom Osječko-baproizvodnjom blizu 37 ranjskoj županiji (24%), milijuna hektara zatim Brodsko-posavskoj s time, vrijednost svjetskog (8%) i Primorsko-goranskoj tržišta ekoloških proizvoda (7%). Najviše je oranica za razdoblje od 2000. do (55,8%), zatim slijede livade 2011. godine povećana je sa i pašnjaci (23,9%), dugogo17,9 na 62,9 milijardi dolara dišnji nasadi (13,6%), ljekopri čemu najveći vrijednosni vito bilje (3,6%) te povrće udio u svjetskom tržištu (0,5%). U Hrvatskoj je regisekoloških proizvoda ima trirano oko 1500 eko-proSAD (44%), a zatim Europizvođača, a uz to smo i među ska unija (41%). Vodeća zemljama Europe s najvećim država u maloprodajnom porastom potražnje za ekološki proizvedenom hranom. U društvima saturirane potražnje za hranom sve se veća pozornost posvećuje njenoj kvaliteti i zdravstvenoj ispravnosti. Kako bi ekološki proizvodi imali značajniji udjel u potrošnji bitne su dvije pretpostavke: da je proizvod označen/ certificiran, što je jamstvo za već stvoreno povjerenje potrošača, te dovoljno visok dohodak potrošača jer su prometu ekoloških proizvoproizvodi iz ekološke proda je SAD s ukupnom vriizvodnje (najčešće) značajno jednosti od oko 21 milijardu viših cijena nego iz npr. koeura, a na drugom mjestu je nvencionalne proizvodnje. Njemačka s oko 7 milijardi Pored toga, postoji mnošeura prometa. Po potrošnji tvo drugih čimbenika koji eko proizvoda po stanovmotiviraju stanovništvo na niku, pak, u 2011. godini kupnju ekoloških proizvoda. vodeća je bila Švicarska, a Jedan od najčešće spomipotom slijede Danska, Luk- njanih motiva za kupovinu semburg, Austrija, Lihteni potrošnju ekoloških proštajn i Švedska. S obzirom izvoda je očuvanje zdravlja. na to da se radi redom o Također, često se, zbog europskim zemljama ne porasta ekološke svijesti

ZVODNJA

im temeljima sudjeluju u promidžbenim akcijama očuvanja zdravlja, navode se kao primjeri društveno odgovorne proizvodnje i slično. Važno je naglasiti kako se u posljednje vrijeme značajna pozornost posvećuje i ruralnom razvoju. Brzi gospodarski razvitak povećao je razlike između urbanih i ruralnih područja te se kao jedan od vidova zaustavljanja toga trenda vidi i poticanje ekowww.jatrgovac.hr

SVJETSKE TENDENCIJE U svijetu je pod ekološkom proizvodnjom blizu 37 milijuna hektara pri čemu je 53% površina u kategoriji obrađenog zemljišta, a ostatak su prirodne (divlje) površine. U razdoblju od 1999. do 2011. godine zamjetan je porast površina namijenjenih ekološkoj proizvodnji, a najveći je rast na području Oceanije i Europe koje imaju i najveći udio površina

Rujan 2013.

Eko proizvodi potrošača, kao čimbenik potražnje navodi i zaštita životne sredine. Ne manje zanemariv je stil života pri čemu ubrzani, moderni stil često znači koristiti “hranu s nogu” odnosno brzo pripremljenu hranu koja nije ekološki proizvedena. Pritom je naglašen i utjecaj kupovne moći potrošača – zbog prosječno više cijene proizvodnje veće su i cijene ekoloških proizvoda na tržištu te ih kupuju potrošači višeg dohodovnog razreda.

Prodaju odnosno trženje ekološkim proizvodima obilježava određena kolebljivost pri čemu uočavamo čimbenike koji utječu pozitivno, ali i one koji imaju negativni utjecaj na potražnju. Kao pozitivne čimbenike možemo navesti njihovu kvalitetu i sigurnost, estetiku, način distribucije, promociju, funkciju oznake. Nasuprot tome, najčešći ograničavajući čimbenici plasmana ekoloških proizvoda su visoke cijene, nedovoljna ponuda po količini i stalnosti, manjak proizvoda odnosno nedostatnost u kanalima distribucije, loše označeni proizvodi, običaji i kultura prehrane itd. U konačnici, možemo zaključiti kako postoji obrnuta ovisnost ekonomske razvijenosti i ekološke proizvodnje: niža gospodarska razvijenost često označava značajniju zastupljenost ekološke proizvodnje. S druge strane, gospodarska razvijenost upravo je srazmjerna razvijenosti tržišta ekoloških proizvoda te u gospodarski razvijenim zemljama tržište ekoloških proizvoda razvija se brzo zahvaljujući porastu potražnje. U Hrvatskoj, kao i u ostalim državama jugoistočne Europe, još uvijek imamo nedovoljno razvijeno tržište, kako inputa, tako i ekološki

Europske države s najvećom potrošnjom ekološke hrane i pića po stanovniku godišnja potrošnja per capita € Belgija

40 Nizozemska

46 Francuska

58 Njemačka

81 Švedska

94 Lihtenštajn

100 Austrija

127 Luksemburg

134,3 Danska

161,9 Švicarska

177,4 Izvor: Research Institute of Organic Agriculture (FiBL)

certificiranih proizvoda iz primarne poljoprivredne proizvodnje i prerade.

jamstvo je da je proizvod proizveden sukladno propisima o proizvodnji. Znak se dobiva na vrijeme od jedne REGISTRACIJA PROIZVOĐAČA godine ili jedne vegetacije i Obiteljsko gospodarstvo uz deklaraciju potvrđuje kvaili neki drugi gospodarski litetu proizvoda. Dobivanje subjekt koji se želi baviti poznaka povezano je s cijelim ljoprivrednom proizvodnjom sustavom kako proizvodnje, za tržište mora biti upisano tako i stručnog nadzora te u Upisnik poljoprivrednih certifikacije. Pravo na koriproizvođača u Republici Hrštenje znaka “eko-proizvod” na svojim proizvodiVrijednost svjetskog tržišta ma imaju ekoloških proizvoda u 201 1. proizvođači godini iznosila je 62,9 milijardi $ koji su od pravne osobe vatskoj, bez obzira u kojem će za postupak potvrđivanja sustavu poljoprivredne proishodili dokument zvan potizvodnje gospodariti na svovrdnica (certifikat). Kako bi jim površinama (konvencise svoj proizvod obiteljsko onalni, integrirani, ekološki). gospodarstvo ili drugi gosU ovom potonjem slučaju, podarski subjekt stavilo na nakon toga je potrebno obratržište sa znakom “Eko protiti se jednoj od Nadzornih izvod”, odnosno deklariralo stanica i zatražiti prvi stručni ga kao ekološki proizvod, od nadzor koji je preduvjet za Ministarstva poljoprivrede upis u Upisnik ekoloških mora tražiti da se za taj proproizvođača pri Ministarstvu izvod izda Rješenje o pravu poljoprivrede. Ako je sve zakorištenja znaka “Eko-prodovoljeno, Ministarstvo poizvod”. Nakon toga svake se ljoprivrede upisuje obiteljsko godine mora obnoviti zahtjev gospodarstvo ili drugi gospo- za dodjelom eko markice za darski subjekt u upisnik pod svaki pojedini proizvod. određenim rednim brojem, o čemu proizvođač dobije RjeBUDUĆNOST EKO-PROIZVODNJE šenje, a upisni broj se navodi Iako će konvencionalna i u deklaraciji ekološkog proproizvodnja i dalje biti doizvoda. Znak “eko-proizvod” minantna po proizvodnim

Površine pod ekološkom proizvodnjom u Hrvatskoj

Godina/ Površina (ha)

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

Oranice

2214

2957,92

2915,69

2800

9766

17066

22.156

17. 815,36

Voćnjaci

200,93

574,72

792

1264

1770

2.058

2.850,67

Vinogradi

31,93

74,84

212

191

400

614

633,96

Maslinici

36,98

82,83

100

228

322

600

860,2

Livade i pašnjaci

740

2620,1

3495,81

5603

1998

2452

4.943

7634,66

Ugar

101,8

40,15

100

156

452

720,29

Šume*

58,58

86,94

315

444

352

69,33

Povrće

92,17

284

143

160,09

Ljekovito bilje

214,14

226

279

388

718

1.159,03

SVEUKUPNO

3.184

6.008

7.577

10.010

14.193

23.282

32.036

31.903,59

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede

Rujan 2013.

www.jatrgovac.hr

otkupna cijena eko proizvoda viša je za oko resursima, količini, prometu i potrošnji, ekološka proizvodnja treba biti putokaz odgovornijeg pristupa u uporabi ograničenih poljoprivrednih proizvodnih resursa te proizvodnji zdravije hrane. Ekološka poljoprivreda, osim proizvodno-ekonomskih efekata, treba postati “pokret povratka korijenima” tj. proizvodnje i suživota čovjeka s prirodom. Poljoprivredna proizvodnja i proizvodnja hrane općenito područje su značajnog državnog intervencionizma i vrlo često nerazumljive i komplicirane zakonske regulative. Ekološka poljoprivreda nije izuzetak, nego je čak i pod još većim uplivom državne ili naddržavne regulative. Ipak, u posljednjih petnaestak godina u Hrvatskoj je zapažen razvitak ekološke proizvodnje. Razvija se svijest kod poljoprivrednih proizvođača, ali

cjenovno prihvatljivije nego što je to danas na tržištu. Hrvatski poljoprivrednici mogu ponuditi veće količine hortikulturnih proizvoda iz ekološke proizvodnje, ali u današnjim proizvodno-tržišnim okvirima na svome gospodarstvu će kombinirati ekološku i konvencionalnu proizvodnju. Na porast ukupne ponude odnosno proizvodnje ekoloških hortikulturnih proizvoda najveći utjecaj će imati tržište kroz veće cijene ekoloških proizvoda te niže cijene poljoprivrednih inputa. Ne smije se pritom zanemariti kako su prirodi kod ekološke proizvodnje najčešće niži od konvencionalne, viši su troškovi gnojiva i zaštitnih sredstava, a otkupna cijena tih proizvoda je viša tek za oko 20%. Ali, pored prihoda ostvarenih prodajom, kod ekološke proizvodnje veće su subvencije, što pozitivno utječe na ukupan dohodak proVisoka cijena glavni je izvodnje. ograničavajući faktor za uspjeh Međutim, u konačnieko proizvoda na tržištu ci, ne možemo ekoi briga za zdravijom prehralošku proizvodnju unaprijed nom kod potrošača. I jedni i prihvatiti kao profitabilniju u drugi moraju učiniti dodatni odnosu na konvencionalnu iskorak na proizvodno-proposebno na razini pojedinačdajnom segmentu ekološke no male proizvodnje i prodaje proizvodnje. Potrošači se u preko posrednika. Proizvođaprvom koraku trebaju više či ekoloških proizvoda, kako informirati o prednostima bi povećali dohodovnu konuporabe ekološki proizvedekurentnost svoje proizvodnje, nih proizvoda te stvarati namoraju koristiti prodajne viku njihove veće potrošnje. kanale koji skraćuju put Nezaobilazan su igrač pritom proizvoda “od polja do stola” i proizvođači poljoprivrednih odnosno gdje oni izravno inputa. Proizvođači biljnog komuniciraju s potrošačima. sjemena i sadnica trebaju Ako se radi o pojedinačnom vratiti u proizvodnju autohnastupu to su onda svi oblici tone, zaboravljene vrste koje izravne prodaje (na i izvan su bile otpornije na bolesti i gospodarstva), a ako ne, poštetočine te imale skromnije trebno je njihovo međusobno zahtjeve za hranjivima. Projače poslovno povezivanje što izvođači hranjiva i zaštitnih su u prvom redu zadruge. sredstava trebali bi ponuditi rješenja koja su po efikasnosti prof.dr.sc. Ivo Grgić slična agrokemikalijama, ali Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu poljoprivrednicima značajno www.jatrgovac.hr

20%

ANKETA

Izbor potrošača: Zdravo i domaće

nketno istraživanje magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal o poznatosti i prihvaćenosti ekoloških proizvoda među hrvatskim potrošačima, pokazalo je kako su ovi proizvodi sve prisutniji u svijesti građana kojima je također iznimno bitno da su eko proizvodi koje kupuju još i hrvatskog podrijetla. Ekološki/bio proizvodi već su se etablirali kod domaćih potrošača. To potvrđuje i rezultat da gotovo tri četvrtine (74%) ispitanika ističe da su upoznati s ovom vrstom proizvoda. Da ne znaju što su to ekološki/bio proizvodi kaže 10% njih, a da su tek djelomično upoznati kao svoj odgovor navodi 16% sudionika ankete. Na upit smatraju li da su ekološki/bio proizvodi zdraviji od standardnih, čak 71,7% ispitanih odgovara potvrdno, dok ih 21,9% smatra da ovako deklarirani proizvodi nisu zdravija opcija. Uz to, 6,4% je onih koji nisu znali odgovor na ovo pitanje. Gledano prema učestalosti kupovine, ekološke/bio proizvode redovito kupuje 10,8% ispitanih, dok više od polovice konzumenata (54,4%) navodi da ih kupuje rijetko. Nešto više od trećine anketiranih (34,7%) ističe pak da eko proizvode nikad ne kupuje. Kada je u pitanju mjesto kupovine, najveći broj ispitanika, njih 54,5%, ekološke/bio proizvode kupuje u trgovačkim lancima. Na tržnici eko proizvode kupuje 37% ispitanika, a s nešto manjim udjelima slijede specijalizirani bio dućani (17%) te drogerije (13,6%). Iznimno je zanimljivo stajalište potrošača kada je riječ o podrijetlu proizvoda. Naime, čak 84,7% anketiranih građana ističe kako im je bitno da su ekološki/bio proizvodi koje kupuju hrvatskog podrijetla, dok za 15,3% ispitanih podrijetlo nije argument po kojem donose odluku za kupnju. Istraživanje je provedeno tijekom rujna 2013. godine metodom telefonske ankete na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina.

Rujan 2013.

Eko proizvodi – intervju

PIONIRI

KOJI TO VIŠE NISU Nakon skromnih početaka ekološka proizvodnja je danas iznimno dobro prihvaćena kod potrošača, a sve bolje razumijevanje nalazi i kod državnih i akademskih institucija, ističe Ivka Sever, suvlasnica Ekološko poljoprivrednog gospodarstva Sever

sobni kontakt s našim kupcima omogućio nam je izravan uvid što tržište traži te smo tome prilagodili i svoju proizvodnju te dostupnost proizvoda kroz otvaranje vlastitih maloprodajnih dućana, kaže Sever.

od ovog načina proizvodnje jer je to iziskivalo velika ulaganja, a sustavna podrška proizvođačima nije bila na potrebnoj razini.

Nositelji ste prvog hrvatskog certifikata ekološkog poljoprivrednog gospodarstva i prvog hrvatskog znaka ekološkog proizvoda. Je li biti pionir u ekološkoj poljoprivredi za vas bila prednost ili teškoća?

Ja sam inače agronom po struci, a suprug Mario je arhitekt. Godine 2000. smo ostali bez posla u istom trenutku, a ekološkom poljoprivredom smo se još od ranije bavili iz hobija. Tada smo odlučili hobi pretvoriti u posao. Sretna okolnost je da su te godine u Zagrebačkoj županiji na natječaj za koncesiju išle veće površine državnog zemljišta

Na samim počecima, 2000. godine, bilo nam je izuzetno teško. Te je godine na snagu stupio Zakon o ekološkoj proizvodnji, a 2001. godine su doneseni pravilnici te je krenuo prvi upis u upisnike. U tom trenutku na hrvatskom su tržištu već bili prisutni strani certifikatori te smo svoju proizvodnju 2000. godine certificirali od strane francuske ekološke organizacije ECOCERT i počeli izvoziti proizvode na inozemna tržišta. U početku se radilo o jednostavnijim kulturama kao što su određene vrste začinskog bilja. Kada su doneseni hrvatski pravilnici proveden je nadzor od strane Udruge za organsko-biološku proizvodnju Biopa te smo, kao prvi u Hrvatskoj, za svoj proizvod dobili i domaći certifikat. U tim prvim godinama bilo je iznimno teško poslovati jer se sustav tek uhodavao, informacije nisu bile dostupne, a morali smo se i dodatno educirati u Austriji i Njemačkoj koje su već imale visoko razvijen sustav ekološke proizvodnje. Zbog toga su u početku mnogi proizvođači i odustajali

Rujan 2013.

Što je bio glavni razlog da se odlučite baš za ekološku proizvodnju? Kakvu ste viziju imali na svojim počecima te jeste li zadovoljni s onim što ste dosad realizirali?

“Trenutno imamo tri dućana u Zagrebu, a u planu je otvaranje još tri” koje je nama odgovaralo za ovaj način proizvodnje: bile su više od 10 godina neobrađivane, zarasle u šumu, što je jedan od glavnih preduvjeta za ekološki uzgoj. Kada se iz današnje perspektive osvrnemo na sve ono što smo nakon toga postigli možemo reći da smo izuzetno zadovoljni i sretni. Posebno nam je drago što svaki dan vidimo zadovoljne kupce koji nam dođu na tržnicu ili dućan, a jednom godišnje imamo i dan otvorenih vrata na imanju pa se može doći i vidjeti kako se odvija sama proizvodnja. U ovom trenutku imamo ukupno 100 hektara površina koje se

nalaze u selu Lepšić kod Ivanić Grada. Od toga je oko 2,5 hektara pod plastenicima za uzgoj povrća, oko 10 hektara pod povrćem vanjskog tipa, osam hektara pod voćnjacima, a ostatak površina je pod žitaricama i travno-djetelinskim smjesama. Posjedujemo i mlin u kojem radimo integralna brašna te smo počeli i s uzgojem životinja tako da sada imamo oko 250 koza te uz našu glavnu proizvodnju radimo i popratne proizvode kao što su mlijeko, jogurt i kozje meso. Uz to, pojavio se problem šturog sjemena i otpada koji ostaje iz mlina pa smo to riješili tako što smo počeli uzgajati svinje i kokoši. Sve se vezalo jedno na drugo, a u tom širenju veliku su zaslugu imali i naši kupci koji su tražili kvalitetno meso, jaja te se raspitivali za druge proizvode i kulture. Na taj smo način izravno vidjeli da postoji potražnja, a bili smo u mogućnosti to ponuditi te je širenje bilo logično. Na koji način svoje proizvode plasirate na tržište te kako ste organizirali vlastitu maloprodaju?

Svoje proizvode prodajemo na Zagrebačkim tržnicama i kroz vlastite maloprodajne dućane. Trgovine se nalaze u sklopu Tržnice Dolac, na Trešnjevci u ulici Tratinska 57, zatim u Vlaškoj 61, a uskoro se otvara i trgovina u Vlaškoj 94a blizu Kvaternikovog trga. Pokušavamo na taj način pokriti sve dijelove Zagreba pa tako imamo u planu otvaranje trgovina u Novom Zagrebu i na Jarunu. Uz to, kupcima je na raspolaganju i internetska trgovina koja je dostupna na području Zagreba, Dugog www.jatrgovac.hr

OPG Sever ima ukupno

100 ha poljoprivrednih površina

Sela, Velike Gorice, Samobora i Zaprešića. Trgovinu putem interneta pokrenuli smo još davne 2001. godine te smo zadovoljni i ovim kanalom prodaje.

tržištu. Međutim, iz godine u godinu situacija se poboljšavala, a dobrim dijelom to možemo zahvaliti i podršci medija. Potrošači su danas znatno

Ostvarujete li suradnju s maloprodajnim lancima?

“Potencijali ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj sve se više prepoznaju”

Ranije smo radili s velikim centrima kao što su Konzum, Mercator i dm, no danas smo fokusirani na razvoj vlastite maloprodajne mreže i izravan kontakt s našim kupcima. Problem poslovanja s velikim lancima je u tome što proizvođač mora imati količinu i konstantu tako da smo suradnju mogli ostvariti samo u segmentu brašna i žitarica.

Ivka Sever

informiraniji i osvješteniji te si žele priuštiti kvalitetnu hranu. Struktura kupaca se u tijeku tog vremena znatno promijenila. U početku je to bio srednji sloj, dok danas prevladavaju mladi, visoko obrazovani ljudi te obitelji s malom djecom i umirovljenici. Što se tiče cijena, kod određenih eko proizvoda cijene su više za 10 do 20 posto, dok su za veći dio proizvoda cijene u rangu istovjetnih konvencionalnih proizvoda. To također ovisi i o sezoni proizvodnje jer je određene kulture na ekološki način znatno teže proizvesti izvan sezone pa se to odražava i na njihovu cijenu. Kada govorimo o prednostima ekoloških u odnosu na konvencionalne proizvode, važno je naglasiti kako je ekološka proizvodnja sporija, odnosno potrebno je u prosjeku 20 dana više da kulture sazru za berbu. Zbog toga ne povuku previše vode i imaju više suhe tvari te su samim time proizvodi kvalitetniji i mogu se duže čuvati. Izgledom ne možete razlikovati eko proizvode od konvencionalnih, ali njihov okus je sasvim drugačiji, izvoran i sočan. Također, mi svaki dan kupcima donosimo svježe proizvode, dok one koje taj dan eventualno nismo prodali koristimo za preradu u različite pripravke kao što su ajvar, pinđur, ki-

Ekološko poljoprivredno gospodarstvo Sever S povrćem je drukčija situacija jer ga nikada nemamo dovoljno. Zašto biste potrošačima preporučili konzumaciju ekoloških proizvoda? Koje su glavne prednosti ovih proizvoda u odnosu na konvencionalne?

Prije desetak godina ekološkim proizvođačima je bilo teško probiti se na www.jatrgovac.hr

sele paprike, kiseli krastavci, cikla, sok od rajčice itd. Iz slatkog programa ove godine ćemo imati pekmez i džem od maline, jabuke i kruške. Znači, sve ono što nije prva klasa i što nije pogodno za prodaju ide u preradu. Od samih početaka ostvarivali ste suradnju s inozemnim partnerima. Kako danas stojite u dijelu izvoza svojih proizvoda?

Izvan Hrvatske plasiramo začinsko bilje preko našeg partnera, tvrtke Terra Magnifica. Najviše se izvozi u Švicarsku, Njemačku, Austriju i Francusku. Uz to, sudjelujemo već nekoliko godina na najvećem svjetskom ekološkom sajmu Biofach koji se održava u Nuernbergu. Ove godine najviše smo interesa imali kod partnera iz Austrije i Slovenije za povrće s obzirom da tih kultura nemaju dovoljno na vlastitom tržištu. Činjenica da je Hrvatska od 1. srpnja članica Europske unije uvelike nam olakšava poslovanje na tržištima ovih zemalja te smo samim time postali i zanimljiviji potencijalnim partnerima. Neupitno je da Hrvatska ima veliki potencijal za razvoj ekološke poljoprivrede. Neki čak idu toliko daleko da kažu kako je to jedina grana poljoprivrede s kojom se možemo natjecati na otvorenom tržištu. Kako vi gledate na budućnost ekoproizvodnje u našoj zemlji? Idemo li u pravom smjeru?

Ekološka proizvodnja jedan je od glavnih trendova u europskoj poljoprivredi i mišljenja sam kako će se i u našoj zemlji stvari sve više okretati u tom smjeru i da će, shodno tome, ekološki proizvođači imati veću podršku. Eko proizvodi zahtijevaju nešto više ručnog rada, ali donose i višu cijenu te veću zaradu, a to je interes kako proizvođača, tako i države u cjelini. Najveća prepreka razvoju hrvatske poljoprivrede je neriješeni problem državnog zemljišta. Ima ljudi koji bi htjeli raditi, ali ne mogu doći do zemljišta na kojem bi pokrenuli proizvodnju bez obzira radi li se o ekološkom ili konvencionalnom uzgoju. S druge strane, posljednjih godina suradnja s resornim ministarstvom je sve bolja. Jednako tako i akademska zajednica sve više vidi potencijale u ovoj proizvodnji pa tako na Agronomskom fakultetu već nekoliko godina postoji i smjer ekološke poljoprivrede, što će svakako pomoći daljnjem napretku cijelog sektora. Rujan 2013.

Eko proizvodi – ponuda

ASORTIMAN v Vrijeme smanjene kupovne moći svakako ne pogoduje proizvodima više cjenovne pozicioniranosti. Međutim, iskustva trgovaca koji su poklonili veliku pažnju razvoju ponude eko proizvoda pokazuju kako im se trud isplatio i da investicija nikako nije uzaludna

otrošnja eko proizvoda usko je povezana s rastućom populacijom ekološki osviještenih građana koji s jedne strane postaju sve zabrinutiji u vezi očuvanja prirode a s druge u sve većoj mjeri razmišljaju o onome što kupuju i konzumiraju vodeći računa o porijeklu i zdravstvenoj kvaliteti proizvoda. Riječ je o specifičnom segmentu tržišta kroz koje se profilira novi društveni sloj prozvan eko građani kojima briga o okolišu na određeni način postaje životni stil i opredjeljenje. Međutim, svaki životni stil ima svoju cijenu koja je umnogome priječila jači prodor eko proizvoda na tržištu u vrijeme krize koja u Hrvatskoj traje već godinama. Ipak, prema istraživanju GfK, ukupno 15 posto urbane populacije često kupuje robu s oznakom bio ili eko odnosno organsku hranu. Lani objavljeno istraživanje ove agencije za istraživanje tržišta pokazalo je također da oko dvije trećine potrošača u Hrvatskoj zna za postojanje organske hrane u našim trgovinama, a preostala trećina nije vidjela

Rujan 2013.

takvu hranu i ne pozna ju, dok približno petina potrošača u zemlji kupuje bar neki od eko proizvoda. SPECIJALIZIRANE TRGOVINE Pristup asortimanu eko proizvoda razlikuje se od trgovca do trgovca. Neki maloprodajni lanci u svojoj ponudi tome ne pridaju preveliku pažnju ocjenjujući kako potrošačka klima nije naklonjena ulaganju u ovu vrstu asortimana. Oni lanci, pak, koji su se strateški posvetili razvoju asortimana eko proizvoda zabilježili su više nego dobre prodajne rezultate u ovoj godini. Pored velikih maloprodajnih lanaca, u kategoriji eko proizvoda snažno su se profilirali

web shop. Unutar brenda bio&bio može se pronaći 120 proizvoda, zatim 50 proizvoda pod kućnom robnom markom Zrno te 150 ostalih brendova. Gledano prema porijeklu asortimana, zasad oko 20 posto proizvoda dolazi iz domaće proizvodnje kroz suradnju s četrdesetak Konzum u svojoj ponudi nudi ekoproizvođača iz cijele ekološke proizvode u više od Hrvatske, no u Biovegi 100 trgovina diljem Hrvatske kažu kako očekuju da drogerijski lanac dm, a tu će taj udio rasti jer su kao su i specijalizirane trgovine svoj poslovni imperativ organskih proizvoda među postavili poticanje lokalne kojima se posebno ističu eko proizvodnje. “Trgovine lanci bio&bio i Garden. bio&bio imaju kao osnovu Trenutačno posluje 12 biposlovanja dinamičnu poo&bio trgovina te bio&bio litiku u asortimanu birajući

po kriteriju ekološkog i cjelovitog te uvodeći u ponudu proizvode sa samog vrha trendova prirodne prehrane, dodataka prehrani i kozmetike. Ponuda se širi mjesečno te dopunjuje asortiman, što osim aktualnih trendova ovisi naravno i o potražnji naših kupaca”, ističe Sanja Lugomer Ćuk, voditeljica ključnih kupaca, te dodaje kako do kraja godine planiraju uvođenje još desetak novih proizvoda. U suradnji s Konzumom Biovega je razvila ekološku robnu marku Ekozona sa stotinjak proizvoda koja je posebno osmišljena za supermarkete te je ekskluzivno dostupna u prodavaonicama Konzuma. Unutar brenda Organica, pak, nalawww.jatrgovac.hr

Eko proizvode poznaje

2/3 potrošača

vrijedan pažnje Uspostavljena je i suradnja s hrvatskim proizvođačima te se u ponudi domaćih organskih proizvoda premium kvalitete nalaze Garden češnjak te brašna od heljde, prosa i zobi. U veleprodajnom dijelu

zi se 130 proizvoda koji su prisutni na policama Mercatora, Bille i Plodina. Garden je tvrtka koja se bavi maloprodajom i veleprodajom proizvoda europskih i domaćih ekoloških proizvođača. U svojoj maloprodaji nudi više od 3300 proizvoda čija je kvaliteta garantirana eko certifikatom i nosi oznaku 100% organski proizvod. Tvrtka posjeduje tri trgovine u Zagrebu te na svojim policama, uz prehrambene proizvode, nudi i kozmetiku, proizvode za djecu, dodatke prehrani te ekološka sredstva za održavanje kućanstva. Iz tvrtke ističu kako je lani uvedena linija proizvoda privatne marke Garden, www.jatrgovac.hr

Garden, ekološki džemovi i sokovi Dida Boža, ekološki med OPG Majnarić, bučino ulje Uljare Hladnić te ekološka brašna Granolio. Eko proizvodi su izloženi na zasebnim policama, a među njima se naročito izdvajaju proizvodi Mercator je ove godine prodaju robnih marki eko proizvoda povećao za Alnatura i Alnavit 20%, a Spar za čak 40% koji su u Hrvatskoj poslovanja Garden je eksdostupni samo u dm-u. U kluzivni zastupnik europkategoriji osviještene preskih proizvođača eko prohrane na policama dm-a izvoda za hrvatsko tržište nalazi se 430 eko proizvoda. – Ecor, Sonnentor, AnOsim toga, u svom asortidechser Natur i Hollinger manu dm nudi i ekološke koji se, zajedno s robnom proizvode u kategorijama markom Garden, mogu dječje hrane, kozmetike i pronaći u dm trgovinama, proizvoda za domaćinstvo. trgovačkim lancima Spar, “U dm-u posebnu brigu Plodine i Kaufland te provodimo o kreiranju asordavaonicama zdrave hrane timana za djecu te u kateširom Hrvatske. goriji dječje hrane nudimo širok spektar eko proizvoda među kojima se izdvajaju proizvodi babylove EKO dječje hrane: čajevi za bebe i rodilje, voćne i povrtne kašice, gotovi obroci te početna i zamjenska mlijeka. Za najmlađe u dm-u se EU logo za mogu kupiti i babylove naeko proizvode ture ekološke pelene koje su poznatiji kao u potpunosti biorazgradive "Euro-list" obavezan je te je upijajući sloj izbijeljen za sve ekološki uzgojene bez upotrebe klora”, ističe proizvode zapakirane unutar Europske Tanja Hrvojević, asortiman unije počevši od 1. srpnja 2010. menadžerica zadužena za asortiman osviještene a sastoji se od cijele paleEKO PONUDA dm-a prehrane. U kategoriji prote organskih proizvoda, U dm-u kažu kako se velika izvoda za domaćinstvo dm podijeljenih u nekoliko pažnja poklanja razvoju u asortimanu nudi Denskupina: začini i čajevi, asortimana eko proizvoda kmit sredstva za čišćenje žitarice i mahunarke, suho pri čemu posebno mjesto bez dodanih mirisa, bojila i voće i orašasti plodovi, u ponudi zauzimaju i prokonzervansa, a u ponudi je sjemenke, tofu i seitan, izvodi hrvatskih ekoloških i pribor za njegu lica, kose i zobene pahuljice i zobene proizvođača, kao što su tijela te praktični higijenski mekinje, brašna te ajvar. proizvodi robne marke artikli dm-ove robne marRujan 2013.

Eko proizvodi – ponuda

ke ebelin nature koji su u potpunosti biorazgradivi i ekološki prihvatljivi. TRGOVAČKI LANCI Konzum u svojoj ponudi nudi ekološke proizvode u više od 100 trgovina diljem Hrvatske. Ovaj maloprodajni lanac 2009. je godine u suradnji s Biovegom u svoju ponudu uveo prvu hrvatsku ekološku robnu marku pod nazivom Ekozona, čime je postao prvi nespecijalizirani trgovački lanac u Hrvatskoj s posebno pozicioniranom i izdvojenom kategorijom ekološki certificiranih proizvoda. Ekozona u svojoj ponudi ima preko 100 ekoloških proizvoda iz asortimana svježeg i pakiranog programa, brašna i krupice, žitarica, pahuljica, suhog voća, sjemenki i orašastih plodova, mahunarki, sokova, ulja, octeva i začina, tjestenine, zimnica, čajeva i šećera. Također, u ponudi se nalaze i eko proizvodi koji su prepoznati na tržištima drugih zemalja. “Trend

Rujan 2013.

potražnje za proizvodima iz ekološkog uzgoja već je nekoliko godina u uzlaznoj putanji te upravo stoga ponuda eko proizvoda predstavlja neizostavan dio Konzumovog asortimana. Ovaj segment zadovoljava zahtjeve kupaca koji imaju specifične prehrambene potrebe, bilo da se radi

rije koje su zastupljene u asortimanu su tjestenina, brašno, žitarice, suho voće, namazi, mlijeka, ulja, keksi, sokovi, začini, napici, šećer i dr. U hipermarketima Mercatora eko prehrana je s cjelokupnim asortimanom pozicionirana na zasebnoj polici, a u nešto manjem obimu zastupljena je i u trgovinama Mercator U svojoj eko ponudi dm i Getro. Iz je posebnu brigu poklonio tvrtke nakreiranju asortimana za djecu vode kako surađuju s 11 doo izboru stila života ili o bavljača eko prehrane te u zdravstvenim stanjima koja sklopu svoje trgovačke mardiktiraju način prehrane”, ke M BIO nude tridesetak navodi Ana Mitrović, vodiproizvoda. Eko voće i povrteljica odnosa s javnošću. će odvojeno je od konvenI u Mercatoru Hrvatska eko cionalnih proizvoda te se proizvodi su značajno zasu asortimanu nudi oko 80 tupljeni tako da kategorija proizvoda, dok se u okviru ovih proizvoda na policama robne grupe BIO proizvodi Mercatora i Getroa ukupu ponudi nalazi 500 artikano broji oko 600 različitih la. “Eko prehrana zauzima proizvoda. Glavne linije eko sve veću važnost u prehrani proizvoda su Mercatorova građana, te je u prvih selinija M BIO, Organica i dam mjeseci ove godine, u Garden. Osnovne kategoodnosu na isti period lani,

prodaja eko namirnica porasla za 20 posto”, ističe Lea Marcijuš, voditeljica odnosa s javnošću Mercatora-H. Od ostalih trgovačkih lanaca u okviru ovog asortimana posebno je aktivan Spar Hrvatska koji je početkom rujna predstavio novosti u okviru linije eko proizvoda SPAR Natur*pur koju prati i nova reklamna kampanja s poznatom skijaškom zvijezdom Anom Jelušić. Ukupno se u asortimanu nalazi više od 350 eko artikala, a novost u Natur*pur asortimanu su svježi proizvodi kao što su pekarski i mliječni, te smrznuti i mesni artikli. Uz Natur*pur liniju, Spar Hrvatska dao je priliku i hrvatskim proizvođačima koji svoje eko proizvode mogu ponuditi kupcima pod oznakom “Proizvod prirode”. Iz tvrtke su pritom objavili kako su u prvih osam mjeseci ove godine zabilježili porast prodaje eko proizvoda od 40 posto u odnosu na prošlu godinu u istom razdoblju. www.jatrgovac.hr

www.jatrgovac.hr

Rujan 2013.

Eko proizvodi - trendovi

Andrijana Čuljak Okomito

ZDRAVLJE KAO NOVI

statusni simbol potrošača Čak se i u krizi bilježi rast prodaje certificiranih eko proizvoda jer, neovisno što su u prosjeku 20-50% skuplji od konvencionalnih, predstavljaju idealnu platformu samonagrađivanja i unaprjeđenja životnog standarda

otrošači postaju oprezniji što konzumiraju. Njihova bojazan, prvenstveno izazvana sve većim medijskim pritiskom na prisutnost GMO-a u namirnicama, zagađivanju tla i vode, narušavanju delikatnih eko-sustava, pojavu salmonele i slično, navodi ih da postaju sumnjičavi što njihove obitelji konzumiraju. Sigurnost u porijeklo i kvalitetu namirnica, te sastav proizvoda za osobnu njegu, higijenu i održavanje kućanstva, platforma je razvoja tržišta certificiranih organskih, eko odnosno bio proizvoda. Na zapadno-europskim tržištima ekološki proizvodi nisu više trend predvođen eko-aktivistima, nego takvi proizvodi prerastaju u mainstream, vjerno imitirajući konvencionalne proizvode. Primjetan je trend povećanog broja supermarketa s ponudom isključivo certificiranih eko proizvoda te afirmacija eko privatnih robnih marki velikih konvencionalnih maloprodajnih lanaca (Sparov brend “Spar Natur*pur”, Reweov “Ja! Natürlich”, Hoferov “Zurück zum Ursprung”). Predvodnik trenda je njemačko tržište gdje je kategorija eko proizvoda u 2012. iznosila 7,04 milijarde eura ili 3,9% ukupne potrošnje prehrambenih proizvoda. U

Rujan 2013.

prepreka mnogim potrošačima da se priključe trendu. Većini hrvatskih potrošača to je nepremostiva razlika tako da se kategorija ekoloških proizvoda još uvijek razumljivo svodi na tržišnu nišu. Međutim, potražnja je sve prisutnija pa se povećava izbor povoljnijih eko proizvoda u konvencionalnim lancima, posebno kao privatne robne marke inozemnih maloproHrvatskoj je pionir eko pokreta tvrtka dajnih lanaca. Povećanu potražnju za Biovega s maloprodajnim lancem bieko proizvodima izaziva i promjena o&bio i brendovima bio&bio i Zrno te potreba. Naime, situacija ekonomske robnom markom Ekozona koja je rakrize dovodi potrošače u situaciju da zvijena u suradnji s Konzumom. Lanac mijenjaju preferencije i ustaljene načidm drogerija odigrao je ulogu vodećeg ne kupovine. Tako neke potrebe posedukatora šireg segmenta potrošača s taju odgodive kao što su, primjerice, ponudom raznovrsnog i brojnog portprivatne zdravstvene usluge, putovafelja povoljnijih certificiranih eko pronja i slično. Međutim, potreba za saizvoda, prvenstveno brenda Alnatura. morealizacijom, unaprjeđenjem životUskoro i Kozmo, najveća hrvatska dro- nog stila i samonagrađivanjem ostaje gerija, planira lansirati asortiman eko prisutna kod potrošača, samo su proizvoda. Ukupan promet ekoloških promijenjeni načini zadovoljenja takvih potreba. Tako se u krizi bilježi rast prodaje certifiKategorija eko proizvoda u ciranih eko proizvoda jer, Njemačkoj čini 3,9% ukupne neovisno što su u prosjeku potrošnje prehrambenih proizvoda 20-50% skuplji od konvencionalnih, predstavljaju prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj idealnu platformu samonagrađivanja i je 2010. godine iznosio 69 milijuna unaprjeđenja životnog standarda. Stoeura. Potrošnja certificiranih ekoloških ga se širi segment potrošača spremprehrambenih proizvoda u Hrvatskoj nih platiti više za kvalitetniju brigu je u 2011. bila u porastu 20% te je proo obitelji pa se stoga može reći kako sječna potrošnja takvih proizvoda po zdravlje postaje novi statusni simbol stanovniku iznosila 19 eura. potrošača. Termin wellthy (izvedenica od wealth – bogatstvo, health – zdravVIŠA CIJENA lje, well – dobro), predstavlja novu Certificirani eko proizvodi u prosjeku kategoriju proizvoda usmjerenih na su 20-50% skuplji od konvencionalpoboljšanje kvalitete života i zdravlja. nih te je njihova viša cijena još uvijek Ekološki certificirani proizvodi u kawww.jatrgovac.hr

19 eura - potrošnja na eko proizvode po stanovniku Hrvatske u 2011. tegorijama hrane, dodataka prehrani, osobne njege, kozmetike, sredstava za čišćenje i održavanje kućanstva, predvodnici su wellthy kategorije. OZNAKE KAO JAMSTVO Potrošači uvijek traže sigurnost uz garanciju okusa, postaju educiraniji i traže dodatne informacije o sigurnosti i podrijetlu proizvoda. Počinju razlikovati “zdrave” od “organski certificiranih/eko/bio” proizvoda, pa se i police velikih maloprodajnih lanaca počinju razdvajati na one koje nude eko proizvode i one s konvencionalnim ali zdravijim proizvodima (s manjim udjelom šećera, bez glutena i slično), što zbog niže potražnje donedavno nije bio slučaj. Potrošači u kontinuiranom stresu posebno urbanog okruženja imaju i sve veću emotivnu potrebu za “domaćim” proizvodima,

onako kako su se nekada radili. Potrošač pored informacije treba i identitet, neku potvrdu podrijetla. Dokaz tradicionalnosti kao da potrošaču omogućuje da lakše tolerira nekad pretjeranu modernost ili procesiranost. Tako su u EU razvijene i prihvaćene oznake izvornosti (PDO), zemljopisnog podrijetla (PGI) i oznaka tradicionalnog ugleda (TSG) s ciljem podizanja vrijednosti poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima s posebnim svojstvima koji proizlaze iz tradicionalnih načina njihova spremanja ili imaju tradicionalna obilježja. Standardiziran je i certifikat za ekološke proizvode www.jatrgovac.hr

što će donijeti dodatan kredibilitet već certificiranim hrvatskim proizvodima. Budući da su oznake važne potrošaču, dolazi i do hiperprodukcije oznaka na nekim hrvatskim proizvodima koje nisu održive u kontekstu EU. Općenito, dolazi i do hiper označavanja proizvoda, kako bi se kreiralo “instant povjerenje” kod potrošača. Oznake “Održivost”, “Fair Trade”, “CO2 ušte-

je 2010. godine i ujednačen s regulatornim okruženjem Europske unije. Ekološki certifikat stoga može biti prilika proizvođačima i predstavljati “putovnicu” proizvodnom portfelju za olakšani ulazak na tržišta EU. Važno je biti svjestan činjenice da eko portfelj ne može često dati i dobar profit i visoku obrtajnost. Stoga je ključna ekonomija obujma koju mogu pružiti velika interZbog znatno više cijene kategorija nacionalna tržišta razvijene i posebnih maeko proizvoda još uvijek se svodi potražnje loprodajnih kanala za eko proizvode. Dobar primjer na tržišnu nišu je mađarsko tržište, gdje da”, sve se više pojavljuju na pakiranji- je kategorija eko proizvoda u povoma prehrambenih proizvoda, posebno jima a s druge strane postoje brojni na certificiranim eko proizvodima kvalitetni lokalni eko proizvođači (dobar primjer je privatna robna markoji prodaju svoje proizvode iskljuka “Zurück zum Ursprung” diskontčivo na njemačkom i austrijskom nog lanca Hofer). Potrebno je pronaći tržištu (BioBerta, Viragoskut, Solio, BioHungaricum itd.), a na vlastitom tržištu su prisutni tek sporadično zbog nedostatka potražnje i razvijenije maloprodajne infrastrukture za eko kategoriju. Kod kreiranja proizvodnog portfelja nameće se pitanje kako osigurati konkurentnost i diversificirati se od moćne konkurencije, posebno kod manjih lokalnih proizvođača. Često se pribjegava kreiranju nišnih proizvoda što nije održivo u uvjetima malog hrvatskog tržišta, pa niti u uvjetima internacionalnih tržišta, ukoliko ne postoji jasno vidljiva razlikovnost u pozicioniranju i dodanoj vrijednosti portfelja. Visoke cijene proizvoda čine se neodrživim u masovnoj distribuciji, neovisno što su realna projekcija kvalitete sastojaka. Ulazak u maloprodajne lance izazovan je i financijski zahtjevan neovisno konkuriraju li proizvodi mjeru koja neće kreirati suprotan cijenom ili premium kvalitetom. učinak sumnje kod potrošača u “prek- Međutim, eko portfelj omogućuje valificirane” proizvode. Oznake su kao marketing strategiju tržišne niše koja zajednički strani jezik proizvodima jer je gotovo jedino izvediva manjim svi potrošači razumiju što predstavlja proizvođačima ukoliko se natječu na i garantira eko certifikat. Oznake i internacionalnoj razini jer se obraća certifikati su važni za internacionalni velikom segmentu potrošača koji diuspjeh proizvoda jer kulturološki i jele zajedničku potrebu i preferencije povijesni kontekst oznaka pruža poza certificiranim eko proizvodima. trošaču potvrdu identiteta kvalitete Tako se i pozicioniranje određuje koju traže. unutar tog segmenta koji tako postaje geografski, demografski i psihografPRILIKA ZA PROIZVOĐAČE ski neutralan jer je pokretač i zajedHrvatski Zakon o ekološkoj pronički nazivnik njihove potrošnje eko izvodnji i označavanju ekoloških certifikat i zdravlje kao sve traženiji proizvoda (NN 139/10) unaprijeđen statusni simbol. Rujan 2013.

Primijetili smo...

Štrumpfajmo Riječ je o vrlo slojevitom i strateški osmišljenom projektu koji kroz razrađeni media mix, program nagrađivanja potrošača, zabavna događanja, proizvode te integriranu marketinšku komunikaciju donosi Štrumpfove u domove ljubitelja plavih čovječuljaka

tkad ih znamo Štrumpfovi su uvijek bili rado prihvaćeni kod svih generacija pa stoga niti ne čudi da su i današnji mališani oduševljeni plavim simpatičnim crtanim likovima koji su ove godine doživjeli drugu filmsku ekranizaciju te se trenutno u kinima prikazuje film Štrumpfovi 2. Posebnost Štrumpfova, za razliku od ostalih suvremenih crtanih likova, je to što su oni miroljubivi, dobroćudni, domišljati, duhoviti te nose u sebi sve moralne vrijednosti koje bi i odrasli voljeli usaditi svojim mališanima. Istovremeno, upravo zbog sentimentalnih razloga, roditelji i stariji poklonici

žine. Ledo, PIK Vrbovec i Konzum prepoznali su snagu brenda Štrumpfovi te su odlučili zajednički kreirati i pokrenuti projekt “Štrumpfajmo zajedno“ koji je započeo krajem kolovoza u prodavaonicama Konzuma kroz program nagrađivanja Štrumpforija, zatim lansiranjem novog Ledo sladoleda Štrumpfovi te promjenom vizuala popularnog mesnog obroka PIKO u štrumpfastično novo ruho.

SLOJEVITI PROJEKT Jedan od najvećih projekata u ovoj godini za članice Agrokor koncerna, točnije Konzuma, Leda i PIK-a Vrbovec, zasigurno je kampanja sa Štrumpfovima u koju su uloNajveća atrakcija kampanje žena velika financijska je Štrumpf selo koje se sredstva, trud i kreativnost. prostire na čak 150 m2 Riječ je o vrlo slojevitom i Štrumpfova mlađim će nastrateški osmišljenom proraštajima bez razmišljanja jektu koji kroz razrađeni približiti plava stvorenja jer media mix, program nagrasu nekoć i sami obožavali đivanja potrošača, zabavna Papa Štrumpfa, Vicka, Mrdogađanja, proizvode te guda, Lumena, Štrumpfetu integriranu marketinšku i druge likove iz vesele drukomunikaciju donosi

Rujan 2013.

Štrumpfove u domove ljubitelja plavih čovječuljaka na jedan vrlo zanimljiv i zabavan način. Turneja Štrumpfajmo zajedno već je posjetila mnoge hrvatske gradove poput Karlovca, Zagreba, Šibenika, Splita, Zadra, Slavonskog Broda i Osijeka, a u planu su i nova događanja u Poreču i Rijeci i drugim gradovima te je u svakom gradu izazvala pravu Štrumpf senzaciju. Najveća atrakcija je definitivno Štrumpf selo koje se prostire na čak 150 m2 te se sastoji od brojnih Štrumpf radionica u kojima najwww.jatrgovac.hr

prvog dana kampanje prodano je više od

5000 albuma Štrumpfovi

o zajedno mlađi mogu crtati, bojati i razmjenjivati sličice, zatim Štrumpf plesa, bojanja lica likovima Štrumpfova te igre memorije i edukativnih slagalica s likovima Štrumpfova. Ukratko, riječ je o animaciji za cijelu obitelj. ŠTRUMPF PROIZVODI Istovremeno, svaka od tri kompanije Agrokor koncerna sudjeluje u projektu na više različitih razina. Tvornica sladoleda i smrznutih proizvoda Ledo priključila se projektu s novim sladoledom okusa vanilije i

žvakaće gume Štrumpfovi koji već svojim izgledom plijeni pažnju malih i velikih Štrumpfoljubaca. Također, riječ je o proizvodu koji sadrži dodatnu vrijednost za potrošače, slagalicu sa slovom abecede te može poslužiti djeci kao didakwww.jatrgovac.hr

tička igračka pri učenju sastavljanja vlastitog imena, dok oni malo stariji poklonici Štrumpfova mogu slagati imena omiljenih likova, prijatelja ili simpatija. Dodatna vrijednost i zanimlji-

tičnom” plavom omotu i praktičnoj gramaži od 300 g. Naime, želja kompanije je bila nagraditi najmlađe potrošače za vjernost kroz novi vizual sa Štrumpfovima koji će djeci biti zabavan i Svaka od tri kompanije Agrokor simpatičan. Jedkoncerna sudjeluje u projektu nako tako, osmišljena na više različitih razina je i nagradna vost sladoleda Ledo Štrumigra na službenoj Facebook pfovi je nagradna igra u stranici PIK-a u kojoj fakojoj je moguće osvojiti novi iskazivanjem svojih brojne vrijedne nagrade po- vještina i znanja o crtanim likovima mogu osvojiti kino ulaznice upravo za film Štrumpfovi 2.

put putovanja u Gardaland, poklon bonova za kupnju u Konzumu u vrijednosti 1000 kuna, plišanih igračaka ili seta figurica. PIK Vrbovec, najveći proizvođač mesa u Hrvatskoj i regiji, lansirao je novi PIKO u atraktivnom “štrumpfas-

ŠTRUMPFORIJA U KONZUMU Nakon dolaska dugo očekivanog drugog nastavka filma o popularnim malim stvorenjima prava Štrumpforija zavladala je i prodavaonicama Konzuma, koje su sada obojene u plavo. U više od 700 prodavaonica Konzuma, likovi Štrumpfova smiješe se s plakata, kućica za kolica za kupovinu, podne grafike, posebnih samostojećih figura, razdjelnika na blagajnama i policama. U sklopu komunikacijskog mixa snimljeni su i tv i radio spot, kreirana je oglasna kampanja za tiskane medije i internet portale, a redovni akcijski katalozi također su dobili Štrumpf dizajn. Kao najveći maloprodajni lanac u Hrvatskoj i pokretač novih trendova na tržištu, Konzum je za svoje potrošače osmislio i poseban program nagrađivanja. Kupnjom u Konzumu za svakih 75

kuna ili kupnjom posebno označenih proizvoda, kupac osvaja jednu besplatnu Štrumpf 3D karticu koju može pohraniti u album. Kartice nisu samoljepljive, nego se umeću u album te su stoga pogodne za igranje i razmjenu, a album atraktivnog dizajna sadrži dodatno mnoštvo priča, igara, zagonetki i bojanki za čitanje i zabavu. Uz program lojalnosti na policama Konzuma moći će se pronaći i K plus proizvodi s likovima Štrumpfova poput čarapa s motivima Štrumpfova, pisanki, crtančica, bilježnica, zatim kupki i šampona te slasnih krafni, krem namaza od mlijeka i lješnjaka, slanih štapića i flipsa. Zanimljiva je informacija kako je već prvog dana kampanje Štrumpforija u Konzumu prodano više od 5000 albuma Štrumpfovi, što dodatno potvrđuje zanimanje potrošača za cijeli projekt. HUMANITARNI KARAKTER Kako su Štrumpfovi bića s dobrim srcima koji prepoznaju kada je nekom potrebna pomoć, ovaj projekt ima i humanitarni karakter. Vesele maskote: Trapavi, Štrumpfeta i Ledo Medo posjetit će odabrane dječje bolnice te mališanima pokloniti “štrumpfastične” poklon pakete koji će ih razveseliti i oraspoložiti. U dosadašnjoj fazi projekt “Štrumpfajmo zajedno“, zahvaljujući odličnoj kreativnoj ideji, praćenju svjetskih trendova, odličnoj komunikaciji kroz online i offline kanale, vizualnoj pokrivenosti na prodajnim mjestima i vanjskom oglašavanju te sveopćoj Štrumpf ludnici, polučio je velik uspjeh, a koji će se vjerujemo nastaviti sve do njegovog zaključenja sredinom listopada ove godine. Rujan 2013.

Žvakaće gume – trendovi i brendovi

MULTIFUNKCIO Iako su žvakaće gume dominantno proizvod namijenjen mlađoj populaciji, nove trendove diktirat će generacija koja polako stari te je za očekivati kako će se i na našem tržištu uskoro pojaviti raznovrsne funkcionalne gume za žvakanje

eć stoljećima ljudi žvaču prirodne tvari. U prošlosti su najčešće odabirali zgusnutu smolu različitih vrsta drveća, slatke trave, lišće, zrnje ili vosak. Stari Grci su primjerice žvakali aromatičnu smolu mastiksa i zimzelenog sredozemnog grma. Slično tome, indijanski narodi su tisućama

be čeljusti i stimulaciju desni prvi upotrijebio kaučuk, a za svoj rad je 1869. godine dobio prvi patent za izradu guma za žvakanje. Po završetku Drugog svjetskog rata, kemičari su naučili kako osnovnu gumenu bazu zamijeniti sintetičkim polimerima. Javljaju se žvakaće raznih oblika, boja i okusa, s ekstraktima mente i raznog voća, sa i bez šećera, Gume za žvakanje one koje izbjekonzumiraju gotovo ljuju zube i one podjednako žene i muškarci koje pomažu odvikavaju od pušenja tako godina žvakali razne vrste da se samo u SAD-u danas biljaka. Svi iz istih razloga, proizvodi i kupuje više od uglavnom onih zbog kojih se tisuću vrsta žvakaćih guma. i danas žvaču gume za žvakanje – kako bi se zavarala glad PROFIL POTROŠAČA ili žeđ, kao zubna higijena, za U okviru BRANDpuls istraosvježenje usta i daha. živanja kontinuirano se prate marketinški pokazatelji uspje“GUMENA” KRONOLOGIJA ha za kategoriju guma za žvaSuvremene gume za žvakanje kanje i brendove unutar nje, razvile su se iz guma s osnoa podaci se mogu analizirati vom soka drveta sapodilla u vidu demografije, životnog koje su se u SAD-u pojavile stila potrošača te njihovih u 19. stoljeću. Kada stabla u kupovnih navika. Marketinški Srednjoj Americi više nisu pokazatelji su važni za uspješmogla pokrivati potražnju no vođenje brenda kroz sliku za sirovinom, proizvođači su stanja brenda i ranog uočavapočeli upotrebljavati sintetičnja mogućih problema i priliku osnovu za žvakaće gume. ka. Podaci korišteni u analizi Alternativna mogućnost bio koja slijedi prikupljeni su u je i parafin budući da je bez prvoj polovini 2013. godine na boje, mirisa i okusa i uz to teritoriju Hrvatske i Srbije te u ga se često nalazi u prirodi. drugoj polovini 2011. godine Američki zubar iz savezne dr- za Bosnu i Hercegovinu. Više žave Ohio, William F. Semple, od 70% populacije Hrvatske u svom je proizvodu od gume u dobi od 15 do 64 godine koji se upotrebljavao za vježkonzumira gume za žvakanje.

Rujan 2013.

Sličnu razinu korištenja u kategorijama slatkiša imaju bomboni i čokoladice (prutići), za razliku od primjerice čokolada koje se konzumiraju češće od guma za žvakanje ili pralina koje se konzumiraju prigodno i nešto rjeđe. Gume za žvakanje konzumiraju gotovo podjednako žene i muškarci, a osobito im je sklona mlađa populacija u dobi od 15 do 29 godina. Sukladno tome, među korisnicima češće pronalazimo “single” osobe bez vlastitih osobnih prihoda. Skloniji su konzumaciji interneta kao medija, a svoje slobodno vrijeme provode aktivno i sadržajno u druženju i zabavi s prijateljima, odlascima u kino, kazalište ili na koncerte. Oni izgrađuju sebe i vlastite vidike kroz čitanje knjiga i polaženje tečajeva i teže mnogo putovati. Aktivnosti koje nemaju dodatan sadržaj manje su im privlačne kao dio slobodnog vremena. RAZINA KORIŠTENJA U susjednoj se Bosni i Hercegovini gume za žvakanje konzumiraju jednako učestalo, dok je u Srbiji postotak koriswww.jatrgovac.hr

70% odrasle populacije konzumira žvakaće gume

ONALNE žvake nika kategorije nešto manji (konzumira ih 65% populacije u dobi od 15 do 64 godine). I u ostalim zemljama regije profil potrošača kategorije vrlo je sličan - nešto češće od prosjeka radi se o potrošačima mlađe životne dobi. Više od polovice (52%) korisnika kategorije guma za žvakanje kaže da im je malo važan ili uopće nije važan brend prilikom odabira koje će gume za žvakanje kupiti. U odnosu na druge slatkiše (npr. kekse, bombone, praline, čokolade, čokoladne prutiće…), kod guma za žvakanje je zamijećena najviša razina potrošača lojalnih brendu među korisnicima brendova - 38% potrošača je lojalno nekom od brendova, dok ostali konzumiraju više različitih. Nadalje, više od dvije trećine korisnika kategorije smatra da gume za žvakanje nisu samo za mlade, već za sve dobne skupine, a gotovo polovina korisnika kaže da preferiraju one bez šećera. Kao razlozi za korištenje kategorije potrošačima je važno njihovo svojstvo osvježavanja daha i korisnost u situacijama www.jatrgovac.hr

kada nisu u prilici oprati zube. Razina korištenja (“Usage”) je marketinški indikator koji najbolje govori o vitalnosti brenda. Praćenje korištenja je važno za procjenu potrošačke mase na koju u određenom trenutku možemo računati. Za povećanje baze potrošača potrebno je voditi računa o njihovim potrošačkim potrebama i navikama (Usage&Attitude) kako bismo brend mogli dodatno marketinški pozicionirati bliže potrebama potrošača.

LIDERI KATEGORIJE Orbit je vodeći brend guma za žvakanje u Hrvatskoj, a konzumira ga 57% populacije u dobi od 15 do 64 godine. Drugi brend prema učestalosti korištenja je Airwaves (koristi ga 42% populacije), a značajno manje razine korištenja bilježe redom Winterfresh, Wrigley’s i Trident. Svi najčešće korišteni brendovi (osim Tridenta) dio su asortimana velikog proizvođača u industriji guma za žvakanje – Wrigleya. U Srbiji Orbit također bilježi

TOP 2 brenda guma za žvakanje, 2013. Lojalnost

15%

9,4% 41,1%

Primarno korištenje

42,8%

37%

22% 76,1%

Korištenje

65,1%

49%

34% 85,6%

Razmatranje

80%

57%

42% 84,3%

Iskustvo

65,8%

68%

65% 72,8%

Prepoznavanje

72,2%

94%

89%

Orbit

Airwaves

prikupljaju u BRANDpulsu dobivena je jedinstvena mjera koja omogućava usporedbu brendova u okviru kategorije - BRANDscore. Prilikom izračuna, BRANDscore uzima u obzir dva aspekta odnosa potrošača prema brendu bihevioralni i emocionalni. Bihevioralni aspekt govori o realiziranom odnosu potrošača prema brendu (iskustvo, kupnja, korištenje...), dok emocionalni Čak 38% potrošača lojalno govori o kvaliteti i intenzitetu perje nekom od brendova cepcije brenda u svijesti potrošača žvakaćih guma (image, lojalnost…). Pozicije visoku razinu korištenja - kobrendova u kategoriji guma risti ga 60% populacije, dok za žvakanje, gledajući njihovu Winterfresh i Airwaves koristi snagu, jasno su definirane. oko 20% tamošnjih potrošača. Prema BRANDscore-u najU Bosni i Hercegovini vodeću snažniji brand u kategoriji je poziciju u kategoriji prema Orbit koji svoju snagu duguje razini korištenja dijele Orbit visokim vrijednostima koje i Airwaves (koristi ih 50% postiže na svim brend indipopulacije), dok Winterfresh katorima (i bihevioralnim i koristi dvostruko manje poemocionalnim). Airwaves je trošača. Na temelju marketindrugi brend prema snazi, a ških indikatora performansi prate ga Winterfresh, Wribrenda koji se kontinuirano gley’s i Orbit za djecu. Tržište

Pozicija brendova guma za žvakanje prema BRANDscore-u, 2013. Brend

Orbit Airwaves Winterfresh Wrigley’s Orbit za djecu

BRAND score 76 61 44 38 32

guma za žvakanje je unazad nekoliko godina fokusirano na gume za žvakanje bez šećera koje su mu dale dodatan zamah. Iako se radi o industriji koja je tradicionalno usmjerena na djecu i mlade, čini se da populacija koja polako stari utječe na smjer budućih inovacija. Tako se na policama u zapadnim zemljama sve češće mogu naći funkcionalne gume za žvakanje, one s medicinskim svojstvima, kao i žvake koje pomažu u održavanju idealne tjelesne težine. Za očekivati je da će sličnih proizvoda sve više biti i kod nas. Maja Ćuk Product Manager, Ipsos Puls Rujan 2013.

Žvakaće gume

GODINA blagog pada Štedljivost potrošača reflektira se i na kategoriji žvakaćih guma s obzirom da je u posljednjih 12 mjeseci zabilježen količinski pad (-2,7%) kao i po ukupnoj vrijednosti prodaje (-3,3%)

ilo da ih žvačemo iz čistog zadovoljstva, navike ili nekih funkcionalnih razloga kao što je održavanje zdravlja zubi ili osvježavanje daha, žvake su impulsni proizvod koji u svakoj prilici dobro dođe imati pri ruci. Malo je koji proizvod danas toliko dostupan u maloprodaji kao žvakaće gume; ima ih posvuda, u svim formatima, od najvećih hipermarketa do svakog kioska, a odnedavno se žvake mogu kupiti čak i u vozilima pojedinih taksi operatera u Hrvatskoj. Zanimljivo je stoga da u jednoj tako opće popularnoj kategoriji imamo vrlo izraženog, čak dominantnog tržišnog lidera. Iako je Trident, koji se pozicionirao na svim prodajnim mjestima Tiska i Konzuma, bacio rukavicu izazova Wrigleyu ostaje

za vidjeti kako će na ovaj Mondelezov brend reagirati domaći potrošači te hoće li uspjeti ostvariti značajniji tržišni udio u kategoriji žvakaćih guma u budućnosti.

kao ni ostale nespecifične kanale poput kina, ugostiteljstva i sl.) prodano 70,5 milijuna pakiranja u vrijednosti od 274,7 milijuna kuna. Rezultat je to koji ipak reflektira određenu štedljivost potrošača s VRSTE, PRODAJA, FORMATI obzirom na to da, u odnosu Prema Nielsenovoj definiciji, na isto razdoblje prošle godiova kategorija uključuje sve ne, kategorija bilježi pad i u vrste žvakaćih guma. Mogu količinskom pogledu (-2,7%) i po ukupnoj vrijednosti prodaje U zadnjih 12 mjeseci (-3,3%). Promaprodano je 70,5 milijuna tramo li tržište s uključenim kanapakiranja žvakaćih guma lom diskontera, pad kategorije je biti različitih okusa i oblika: blaži, (količinski -2,0%, vridražeje, listići, u rolama, kujednosno 2,1%) što proizlazi glice, loptice... U proteklih je iz rasta tog kanala (+12%). godinu dana (kolovoz 2012. Za ovu kategoriju najvažniji – srpanj 2013.) kroz prodajne kanal prodaje su srednje trkanale pokrivene Nielsegovine mješovitom robom novim mjerenjem (koje ne (41 - 100 m2) s 22% uključuje Cash&Carry, veleudjela, zatim slijeprodaju, ljekarne, diskontere, de kiosci s 20%,

70.367 70.367 0

20.000

40.000

PREDSTAVNICI KATEGORIJE Vodeći proizvođači s pripadajućim robnim markama su Wrigley (Orbit, Airwaves, Hubba Bubba, 5, Winterfresh, Dunkin), Evropa Dooel (Čunga Lunga), Mondelez International (Trident, Fresh Bol, Toy Box), Concord (Cry Baby, Tongue Splashers) te Perfetti (Center Shock, Chupa Chups, Mentos). Spomenuti proizvođači ukupno prodaju više od 95% ukupnih količina kategorije. Uz sav izbor okusa koji danas postoje, već duži niz godina najprodavanije su žvakaće gume s metvicom i mentolom. Osim navedenih, potrošači u ovoj kategoriji mogu uistinu birati između velikog broja različitih okusa i pakiranja, a koji će brend i varijantu odabrati umnogome ovisi o kvalitetnom marketinškom nastupu samih proizvođača. Na kraju, riječ je o impulsnim proizvodima kojima nepce nije jedini argument za kupnju, nego je nerijetko važnije koji je brend potrošaču zapeo za oko na nekoj zanimljivoj reklami. Milanka Ćorić Analitičar, AC Nielsen

Količinska prodaja / 1000L kolovoz 2012. - srpanj 2013. kolovoz 2011. - srpanj 2012.

dok po 16% tržišta uzimaju supermarketi (301 – 2500 m2) i velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2). Kroz male trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2) plasira se 13% prodaje kategorije, a listu zaključuju hipermarketi (iznad 2500 m2) s 8% te trgovine na benzinskim postajama s 5% udjela.

60.000

-3,3% 80.000

Vrijednosna prodaja / 1000kn kolovoz 2012. - srpanj 2013. kolovoz 2011. - srpanj 2012.

274.728 284.113 0

-2,7%

50.000 100.000 150.000 200.000 250.000 300.000 Izvor: Nielsen

Rujan 2013.

www.jatrgovac.hr

Rujan 2013.

Komunikacijski menadžment

Danijel Koletić Apriori komunikacije

JESMO LI SPREMNI

za krizno komuniciranje? će rječnik kriznog komuniciranja sadržavati i plan u kojem će se definirati tko su članovi kriznog stožera i koji su njihovi zadaci. Također, bit će definirano tko je glasnogovornik, zatim, na koji način komuniciramo za vrijeme krize s internom javnošću, koje su glavne komunikacijske poruke i niz drugih detalja koji kako bi definirali svoje komunikaovise o specifičnosti organizacije cijske poruke. i postojećim standardima tijeka informacija. Jer, sigurno je jedno. DRŽATI SE PRIRUČNIKA U praksi postoje temeljne postavke Bilo bi zanimljivo napraviti istražikriznog komuniciranja, ali je njihov vanje u kojem bi ključno pitanje za sadržaj različit. Stoga, usudio bih se tvrtke i njihove brendove bilo jesu reći, 40% plana kriznog komunicili u svojim godišnjim planovima ranja skrojeno je po mjeri. Priručfinancijskih budžeta izdvojili rezerv- nik kriznog komuniciranja treba na sredstva za krizno komuniciranam naznačiti što ćemo poduzeti u slučaju krize. U očima menadžmenta takav priBrojni menadžeri u komunikaciji ručnik možda izgleda kao putem društvenih mreža još uvijek trošak, međutim, radi se o jednoj od najboljih vide samo prijetnju investicija za tvrtku. Naime, u današnje vrijeme, nje? A još bi zanimljiviji bili podaci u sustavu menadžmenta, najviše se koji bi nam otkrili koliko tvrtki ima vrednuje poznatost robne marke priručnik kriznog komuniciranja. (brenda) koja je, u konačnici, usko Priručnik kriznog komuniciranja povezana s emocijama. Međutim, to trebao bi biti jedan od standardnih je priča za sebe. dokumenata koji će jasno precizirati metodologiju i postupke plana KRIZA I ETIKA kriznog komuniciranja. Za izradu Etička načela krize veoma su jasi nastajanje priručnika za krizno na - govoriti istinu, govoriti istinu. komuniciranje treba vremena. To Krizno komuniciranje pred svakom je proces u kojem se prije svega organizacijom, ali i pred odnosima moraju definirati elementi moguće s javnošću, postavlja veliki broj krize unutar jedne organizacije, a etičkih pitanja. U skladu s etičkim samim time i određenih brendova standardima, koji su jasno definiukoliko ih ona zastupa. Svakako da rani od strane Američke organiza-

Tvrtke moraju imati pripremljene scenarije za reagiranje u situacijama krize, s jasno određenim procedurama tko, što, kada i kako radi te strateškim smjernicama kako iz nastale krize izaći

anas je termin ‘’kriza’’ postao toliko uvriježen da na prostorima naše regije gotovo nema osobe koja tu riječ ne spominje. Najveći izazov s kojim se u ovom trenutku suočava svaka robna marka (brend) je kriza na društvenim mrežama. Kada je na tržištu tek započela priča o Facebooku i komuniciranju na društvenim mrežama, mnoge kompanije i njihov menadžment nisu imali pozitivno mišljenje o tom, danas toliko neizostavnom marketinškom komunikacijskom alatu. Facebook s jedne strane na financijski najisplativiji način čini čuda, a s druge, kao i sve ostale društvene mreže, predstavlja prijetnju svake minute. Velik broj “decision makera” danas još uvijek smatra da ih online komunikacije mogu učiniti ranjivima. Uz to, veliki broj njih strepi da će imati krizu na društvenim mrežama. Razlog tome je činjenica da se kriza na društvenim mrežama može dogoditi dok ‘’brend menadžeri’’ spavaju te za vrijeme praznika ili vikenda. Također, to vrijedi i za ostale komunikacijske kanale i medije poput tiska, radija i televizije. Međutim, prema njima ipak možete “kupiti malo vremena”

Rujan 2013.

www.jatrgovac.hr

kriza je cije za odnose s javnošću (PRSA), moralnost svakog pojedinca nalaže da se kaže istina o uzrocima i posljedicama krize. Uvriježena rečenica glasi da se povjerenje javnosti teško dobiva, ali se može lagano izgubiti. Zato je primjena etičkih načela jedini ispravan način za komuniciranje u kriznim situacijama. Ne polu-istinama i lažima, već istinom. Stoga ne tražite alternativu, ne dozvolite da vas kriza iznenadi, nego se za nju pripremite. Želio bih podsjetiti da etika dolazi od grčke riječi etos što na hrvatskom znači ‘’običaj’’. To je dio filozofije koji proučava i procjenjuje moralne vrijednosti, podrijetlo i načela moralnosti. Međutim,

ne postoje univerzalna pravila, budući da svaka profesija ima svoje specifičnosti i kao takva zahtijeva posebna znanja i vještine, ali i posebna načela moralnosti. U skladu s time, kad govorimo o upravljanjima komunikacijama, postoje brojne kompanije koje imaju etičke kodekse potpisane od strukture menadžwww.jatrgovac.hr

izazov na koji moramo biti spremni

menta na svim razinama. Modeli glavnih etičkih kodeksa Sjedinjenih Američkih Država, koje se uz Veliku Britaniju smatraju glavnim pokretačem trendova, inovacija i usluga u sustavima upravljanja komunikacijama, uzimaju se kao

ULOGA AGENCIJE Kao što sam naveo, priručnik kriznog komuniciranja definirat će mnogo detalja, a ured za odnose s javnošću, uz potporu profesionalne agencije za odnose s javnošću, definirat će operativne postupke u kriznoj situaciji. Možda Primjena etičkih načela jedini je će se neki od vas pitati da ako imamo priručnik ispravan način za komuniciranje u kriznog komuniciranja te vlastiti odjel za odnokriznim situacijama se s javnošću, zašto nam temelj za stvaranje nacionalnog povrh svega treba i angažman agenkodeksa udruženja nastalog 1954. cije? Odgovor je veoma jednostavan. godine. “Kodeks profesionalne etike Angažman agencije za odnose s javAmeričke Udruge za Odnose s Javnošću može stvoriti određeni ‘’vakunošću (PRSA)”, revidiran je 1959., umski’’ prostor u vremenu. Možete kupiti malo vremena, a, osim toga, agencija ima svoje kanale odnosa s medijima te svoja komunikacijska rješenja, savjete i ideje koji će nadograditi vaš pristup općoj javnosti. U kriznim situacijama stvara se velika potreba za informiranjem. Prenoseći vijesti, mediji osim službenih informacija traže i informacije ‘’ispod žita’’, stoga je veoma važno imati dobar sustav internog komuniciranja na kojem se treba sustavno raditi. Taj rad ponekad uključuje i simulaciju krize kako bi se, kao i kod požara, znalo ne samo kako ga pogasiti dok ne dođu stručnjaci, već i kako svaki pojedinac mora djelovati za vrijeme trajanja krize. Ne zaboravite da neke krize mogu izazvati i zaposlenici - nezadovoljni, izrevoltirani ili nedovoljno motivirani. Strategija rješavanja krize ovisi o tome na koji se način kriza pojavila. Zatim, jesmo li krizu očekivali ili nas je iznenadila. Pojavljuju li nam se krize konstantno te ih ne rješavamo nego jednostavno čekamo da mediji pronađu neku novu senzacionalnu temu. Kriza je izazov na koji moramo biti spremni. Postoje procedure i pravila. Ako smo se dobro pripremili, lakše ćemo upravljati krizom, ali to ne 1963., 1977., 1983. i 1998. godine. znači da nas kriza neće iznenaditi. Pripremajući se za ovaj članak Svi se mi osobno i u svakodnevnom nedavno sam razgovarao s profeživotu suočavamo s krizama. Rassorom dr. Don Winslow Stacksom, tava braka, gubitak voljene osobe profesorom s američkog Sveučilišta ili kućnog ljubimca, a u današnje u Miamiju, koji mi je potvrdio da vrijeme najviše nas pogađaju krize se krajem ove ili početkom iduće kućnih budžeta. No, postoje i one godine očekuje ponovno revidiranje krize na koje nikada nismo spremni spomenutog Kodeksa. i uvijek nas iznenade. Rujan 2013.

Logistika - trendovi

K I T S I G LjuO u s , s a n a d , r če I danas u ovo recesijsko vrijeme svaki dan se sve više potvrđuje važnost logistike jer ona utječe na dva osnovna strateška cilja svakog poduzeća: na smanjenje troškova i na povećanje zadovoljstva kupaca

edavno sam pročitao u jednom članku izjavu kako je Republika Hrvatska predodređena da se pozicionira kao logistička zemlja - kao svojevrsno logističko središte u ovom dijelu Europe. Tome pridonosi činjenica da imamo dvije najdublje luke na Jadranu, odličnu osnovnu infrastrukturu, sedam međunarodnih zračnih luka... Jedino bi još trebalo popraviti željezničku infrastrukturu. E sad, što se tiče željeznice, ona se spominje u kombinaciji s Lukom Rijeka. U jednoj sam kolumni naveo činjenicu da, što se tiče pomorskog prometa, riječkoj luci nije konkurencija luka u Kopru ili Trstu. Prava je konkurencija na sjeveru Europe. Nama je trebalo dvadesetak godina da to shvatimo – i sada je kasno! Pitate se zašto je kasno? Pa eto, nedavno sam pročitao da kineski brodari zbog

Rujan 2013.

topljenja leda sve više koriste put preko sjevernog ledenog mora prema Europi, koji je puno bliži nego okolo Afrike. Bliži

je i od rute preko Sueskog kanala preko Mediterana koji nama ide na ruku, a koji je skraćivao put za šest dana. Toliko o tome kako globalne konstelacije mogu utjecati na lokalnu razinu, pogotovo ako se ne reagira na vrijeme. KONKURENTSKA PREDNOST Kao što vidimo logistika je vrlo važna gospodarska grana. Istina je i to da se njezina važnost mijenjala kroz vrijeme.

Guru menadžmenta Peter Drucker u jednom članku iz 60-tih godina napisao je da o logistici znamo malo više nego što je Napoleon znao o unutrašnjosti Afrike: znamo da postoji, znamo da je velika i to je otprilike to. Početkom 20. stoljeća bila je

www.jatrgovac.hr

KutAra

sve je zastupljeniji

živa ideja lanca opskrbe (ili Supply Chain Managementa) kada je Henry Ford, svjestan važnosti tog lanca, odlučio ga kontrolirati tako da je kupio sve sudionike u lancu od rudnika željeza i plantaža kaučuka do auto distributera. On je to nazvao “Transcontinental material flow”. Inače, prije nego što smo mi kupci postali jako razmaženi i važni, isti onaj Henry Ford kada je proizveo poznati T model, postao je poznat po svojoj izreci: “Dat ću vam koju god boju želite, dok god je to crna”, i svako vozilo koje je sišlo s trake bilo je isto. Koliko je bilo

www.jatrgovac.hr

outsourcing logističkih operacija

teško organizirati logistiku u to vrijeme?! Međutim, mnogo se toga od tada promijenilo i s vremenom se logistika pretvorila u samo još jednu od funkcija u poduzeću. I to ne baš pretjerano važnu. Logistika se svela na skladištenje i transport. O logistici se ozbiljnije počelo razgovarati kada su tržišta postala zasićena i strašno diversificirana tako da je jedina konkurentska prednost koja je preostala bila logistika - odnosno tko će brže i točnije isporučiti robu kupcu. Čak je i general William Pagonis, koji je uspješno organizirao logistiku i opskrbu u Zaljevskom ratu devedesetih godina prošlog stoljeća, nakon rata ponudio svoje

koje treba premještati uokolo, onda nema potrebe za logistikom.” U stvari, svaku funkciju koja na bilo koji način ima veze sa

promjena ponašanja kupaca i sve više prelaze na on-line prodaju, kao samo jednog od trendova. Na jednoj sam konferenciji prošle godine čuo zanimljivu Rast on-line trgovine istinitu priču logistiku vraća pod okrilje akoja bi se mogla nazvati Kupomatičnih kompanija vanje 2.0. Priča kaže: U Koreji se zalihama možemo nazvati na stanicama podzemne logističkom funkcijom. željeznice nalaze izlozi s Tako, na primjer, nabauobičajenom robom širova dobavlja materijale, ke potrošnje koju kupci na skladište ih pohranjuje, povratku s posla svojim proizvodnja ih pretvara u pametnim telefonima nove proizvode koje propreko QR koda mogu daja i otprema dostavljaju skenirati i on-line platiti. kupcu itd. Možda se neki U vrijeme svojeg povratka i dalje neće složiti s tim i kući sva kupljena roba ih žele ostati pri onoj defiveć čeka dostavljena. E sad niciji logistike kao skladimi recite da to nije prava štenja i/ili transporta, ali logistika! velika Uspješna logistika znači ostvariti većina NOVI KANALI PRODAJE će se Ovaj novi kanal prodaje ravnotežu između troškova složiti predstavlja sasvim nove i da je drugačije izazove. Logistiposlovanja i zadovoljstva kupaca shvaka je prisiljena pratiti sve ćanje promjene u novim kanaliusluge svjetski poznatom logistike ograničene s ma prodaje koji se pojavlancu Sears i postao direk- četiri zida poduzeća koja tor lanca opskrbe. se više-manje bavi materijalima i zalihama unutar VIŠESTRUKE FUNKCIJE poduzeća, stvar prošlosti. Postoji brdo definicija Dakle, ne samo da je lologistike i vjerujte ne želite gistika bila važna u bližoj ih vidjeti, ali nedavno sam i daljoj povijesti nego se pročitao jednu rečenicu logističko zanimanje našlo koja bi možda najbolje na top listi opisala što je logistika, a među zanikaže: “Ako nema zaliha manjima budućnosti. Kad smo kod budućnosti možemo razmotriti neke nove trendove koji se tiču i logistike. Trgovačka industrija se počela mijenjati. Mnogi trgovci se nalaze usred

Rujan 2013.

Logistika - trendovi ljuju. To su veliki izazovi za sektor trgovine koji je tradicionalno bio vezan uz stvarne kupce koji su dolazili u klasične trgovine od cigli i betona. Logistički gledano, veleprodaje i skladišta koja su opskrbljivala realne dućane (retailere) radile su većinom na principu izdavanja punih kutija i paleta, a transport se obavljao kamionima. Narudžbe koje danas dolaze on-line preko web-trgovina (e-tailera) i direktno opskrbljuju potrošače isporučuju se komadno i transportiraju se pojedinačno kombi vozilima. Prije 10-15 godina većina maloprodajne industrije bila je fokusirana na tradicionalne dućane (cigla i beton). S pojavom e-trgovine mnoge su kompanije počele koristiti usluge 3PL kompanija (Third Party Logistics) kako bi odgovorile na nove transportne i skla-

Rujan 2013.

dišne izazove. U to vrijeme svega se 5% trgovine odvijalo on-line. Sada je u Europi ovaj kanal prodaje obuhvatio čak 30% trgovine i neke kompanije

prepoznale su ovaj relativno novi kanal te otvaraju web-shopove i to naravno polako utječe na logističke operacije. Inače, trend outsourcinga logističkih operacija Logistika je prisiljena pratiti sve sve je zastupljeniji i promjene u novim kanalima to ne samo u maloprodaje koji se pojavljuju prodajnom sektoru. ponovno vraćaju logističNaime, poduzeća se okreke aktivnosti vezane uz ću onome što znaju najboe-trgovinu in-house (tj. lje raditi, a to su njihove natrag pod okrilje svoje temeljne kompetencije organizacije). To naravno pa ako logistika i skladizahtijeva nešto drugačištenje nije jedna od njih ji pristup logistici kao i onda trebaju porazmisliti nešto drugačije resurse i o alternativama. Dodatni stupanj tehnologije (autorazlog za outsourcing jesu matizacija procesa, WMS i troškovi. Većina tvrtki sustavi i sl.). skladište trpi kao nužno zlo, a ako se prema njemu RAVNOTEŽA EFIKASNOSTI tako odnosi onda im se Trendovi promjene potako i vraća kroz troškove. našanja kupaca u smjeru Postoje zato i profesionalci kupovanja on-line već su koji znaju to raditi pa je lovidljivi i kod nas. Mnoge gično da se logističke opekompanije u hrvatskoj racije daju njima. I danas u ovo recesijsko vrijeme svaki dan se sve više potvrđuje važnost

logistike jer ona utječe na dva osnovna strateška cilja svakog poduzeća: na smanjenje troškova i na povećanje zadovoljstva kupaca. Jako je važno pronaći pravu ravnotežu između ova dva cilja jer su oni povezani kao kod zakona o spojenim posudama. Ako smanjite troškove logistike to može značiti da će neki kupci postati nezadovoljni. I obrnuto, ako želite povećati zadovoljstvo kupaca, to znači da morate uložiti u logistiku. U više poduzeća kojima sam pomagao da ustroje efikasnu logistiku morali smo se suočiti s ovim istinama i dok nismo shvatili koliko je bolno povezana logistika i prodaja te da se bez zajedničkih napora ne mogu postići spomenuti ciljevi nije moglo doći do napretka u kompaniji. Bez razumijevanja ovih postulata kontinuirano je dolazilo i dolazi do konflikata unutar tvrtke i nema održivog rasta. Antonio Zrilić Logiko

www.jatrgovac.hr

Logistika – gost komentator

iniša Dadić, direktor odjela za skladišne prostore u tvrtki Jones Lang LaSalle, iz različitih kuteva komentira kretanja i anticipira trendove u hrvatskom sektoru logistike. O promjenama na tržištu logističkih usluga ulaskom Hrvatske u EU:

Ne očekujemo velike promjene na kratki rok. Ulazak u EU rezultirat će pojavom nekoliko novih logističkih tvrtki koje će pokušati izboriti svoju poziciju. Vrlo je izvjesno i da će neke tvrtke pokušati objediniti hrvatsko i slovensko tržište pružanjem usluge iz jednog skladišno - distribucijskog centra. Zagreb i okolica su za takvu reorganizaciju poslovanja zemljopisno dobro pozicionirani, a i ponuda skladišta je bogatija i raznovrsnija. Na dugi rok sve će ovisiti o stanju u gospodarstvu, odnosno proizvodnji, potrošnji i distribuciji.

na minimum, a neiskorišteni je skladišni prostor u dobro organiziranom skladištu rijetka pojava. Glavni je motiv efikasnija odnosno jeftinija distribucija robe te na koncu povećanje profita. Zahvaljujući izgradnji cestovne infrastrukture nestala je potreba za manjim skladištima u svakom većem regionalnom centru pa

Maloprodaja g l a v ni pokretač inve sticija

O prodajnim centrima maloprodajnih lanaca – vlasništvo ili zakup:

Vlastite trgovačke centre gradi Lidl, budući da je to njihova poslovna politika, a čini se da i Kaufland ide u tom smjeru. Svi ostali veliki trgovački lanci uzimaju ove prostore u zakup ili ih prodaju investitorima i zakupljuju na duži rok (sale & leaseback) kao što je slučaj s Konzumom. O koristima logističko-distributivnih centara maloprodajnih lanaca:

Potpunom kontrolom ulaza i izlaza proizvoda ostvaruju se znatne uštede vremena, greške se svode www.jatrgovac.hr

se veliki broj tvrtki iz sektora maloprodaje odlučio za centralna skladišta odnosno logističko-distributivne centre. Troškovi su time drastično smanjeni. O stanju u gospodarskim zonama i potražnji za skladišnim prostorima:

Zbog loših gospodarskih trendova potražnja je na najnižoj razini u zadnjih pet godina, ali bi do manjih pozitivnih pomaka uskoro moglo doći. Postojeći trgovački lanci svoje su potrebe u većoj mjeri zadovoljili i do znatnog povećanja kapaciteta može doći samo zbog porasta obima poslovanja, što zasad nije izgledno. Vjerojatnije je da će se potražnja povećati zbog ulaska na tržište novih trgovačkih kuća, ne nužno iz segmenta prehrane i robe široke potrošnje. Zbog potreba da se bude relativno blizu prodajnih mjesta sumnjam da će se distribucija obavljati direktno iz velikih centara u matičnim zemljama trgovačkih lanaca budući da je to nepraktično i skupo.

O problematici visokih komunalnih i vodnih doprinosa pri izgradnji LDC-ova u Hrvatskoj:

Do stanovitog smanjenja vodnih doprinosa je došlo, no način obračuna i jednih i drugih prema obujmu objekta nije prikladan za logističke prostore i mora se izmijeniti i razlikovati od načina obračuna za stambene i ostale poslovne nekretnine. Na lokalnoj razini izuzeci dakako postoje. Kao protutežu argumentu da je trošak infrastrukture veoma visok i da su stoga doprinosi skupi, napominjemo da se suvremeni logistički centri nalaze vrlo blizu postojeće infrastrukture (npr. blizu autocesta) pa stoga visok trošak za gradnju infrastrukture ne može biti realan.Takav je argument i u suprotnosti sa situacijom na tržištu, gdje je komunalni doprinos puno veći u blizini većih urbanih centara u odnosu na periferne lokacije gdje je infrastruktura slabije razvijena.

O maloprodajnim kompanijama koje su i dalje glavni pokretači investicija u logističkom sektoru:

Nažalost, uistinu se može konstatirati kako maloprodaja daje zamah cijelom sektoru. Zasigurno bi bilo bolje da je pokretač povećanje proizvodnje u bilo kojem segmentu, što bi poslužilo kao temelj za stabilniji rast svih oblika potrošnje. O razvoju regionalnih logističkih centara:

Preduvjet razvoja regionalnih centara je, ponavljam, rast gospodarstva i potrošačke moći na razini cijele zemlje, a zatim i u pojedinim regijama koje su bitno nerazvijenije od Zagreba i okolice. Pokretač potražnje za ovom vrstom prostora na regionalnoj razini u manjoj bi mjeri moglo biti povećanje turističke potrošnje na obali koje je problematično zbog svoje sezonske naravi i u nešto većoj mjeri razvoj i ulaganje u infrastrukturu trgovačkih luka, prvenstveno Rijeke. Rujan 2013.

Logistika - intervju

RAZVOJ KOJI NE PRATI POTENCIJALE

Geoprometni položaj Hrvatske može pomoći razvoju logistike, ali ako to želimo iskoristiti trebamo s nečim privući prometne tokove te ne smijemo biti najskuplja zemlja u okruženju za izgradnju skladišta zbog vodnih i komunalnih doprinosa, ističe Zoran Ković, predsjednik Hrvatske udruge za upravljanje lancem opskrbe

sim internacionalnih kompanija koje posluju u Hrvatskoj i koje su sa sobom donijele “know how”, vrlo je malo hrvatskih kompanija koje imaju organizirani opskrbni lanac do razine koja mu jamči dovoljnu težinu da može utjecati na promjene u ukupnom poslovanju, smatra Ković. Predstavite nam Hrvatsku udrugu za upravljanje lancem opskrbe. Kada je osnovana te koje su osnovne smjernice djelovanja Udruge?

Hrvatska udruga za upravljanje lancem opskrbe osnovana je 2007. godine s ciljem okupljanja stručnjaka za opskrbni lanac koji bi svojim djelovanjem utjecali na razvoj upravljanja lancem opskrbe u Hrvatskoj, a time i na podizanje konkurentnosti domaćeg gospodarstva. U tom cilju već dvije godine organiziramo regionalnu Supply Chain Management Arenu, konferenciju na kojoj kao predavače dovodimo ugledne stručnjake iz zemlje i inozemstva, te otvaramo teme za koje mislimo da mogu utjecati na razvoj opskrbnog lanca. Ujedno, surađujemo s fakultetima koji podučavaju o lancu opskrbe ili logistici kako bismo spojili gospodarstvo i znanost na način da studenti po završetku studija odgovaraju potrebama gospodarstvenika i lakše nađu posao u kompanijama koje su naše članice. Redovito organiziramo sastanke članova te

Rujan 2013.

predavanja u kompanijama iz kojih dolaze članovi, što je ujedno odlična prigoda za networking i razmjenu ideja s kolegama iz struke te nerijetko i prilika za poslovne dogovore i unapređenje međusobne suradnje. Naši članovi dolaze iz velikih hrvatskih kompanija kao što su Kraš, Podravka, Dukat, TDR, Nestlé, Konzum, Kaufland, Metro itd. Kako biste ocijenili razvoj logističkog sektora u Hrvatskoj u proteklih desetak godina? Koje su najveće investicije realizirane u tom periodu te kakvo je sadašnje stanje?

U zadnjih deset godina svjedoci smo ubrzanog razvoja logistike u Hrvatskoj. U Zagrebu i okolici izgrađeno je više od 700.000 m2 modernih skladišnih kapaciteta. Danas hrvatska logistika u infrastrukturnom i teh-

“Na zagrebačkom području u zadnjih je 10 godina izgrađeno više od 700.000 m2 modernih skladišnih kapaciteta” nološkom smislu te kompetencijama ljudskih potencijala ne zaostaje puno za zapadnim zemljama. Glavni nositelji razvoja logistike u zadnjih deset godina bili su maloprodajni lanci, distributeri, uslužne logističke kompanije te u manjoj mjeri hrvatske proizvodne kompanije, što u nekoj mjeri i kroz

logistiku pokazuje uvoznu orijentiranost hrvatskog gospodarstva. Izostala su ulaganja državnih kompanija koje su, po mom mišljenju, trebale i mogle napraviti puno više u logističkom razvoju. Dobar primjer je Luka Rijeka koja je potpisivanjem ugovora s tvrtkom ICTSI iz Filipina osigurala ulaganje u proširenje lučkih terminala, što je jedna od najbitnijih logističkih investicija u zadnjem desetljeću koja bi trebala biti okidač razvoja logističkih i prijevozničkih kompanija. Kao najveće logističke investicije možemo izdvojiti izgradnju Konzumovog logističkog centra od 80.000 m2 u Dugopolju te Logističkog parka Zagreb u Svetoj Nedelji na oko 70.000 m2. Nadalje, Dukat je prvi u jugoistočnoj Europi još 1995. izgradio prvo potpuno automatizirano skladište, što je tada bio veliki logistički iskorak u tehnološkom smislu. Nakon toga u slične projekte investiraju Kraš i Franck. Od projekata koji su u tijeku, mogu izdvojiti izgradnju skladišnog prostora tvrtke Immorent u Jastrebarskom od oko 66.000 m2. Hrvatska dosad nije u najboljoj mjeri iskoristila svoj povoljan geostrateški položaj kako bi postala logistička baza za uvoz robe u srednju Europu. Možemo li očekivati da će članstvo u Europskoj uniji donijeti jačanje investicija u logističkom sektoru Hrvatske?

Iskreno se nadam, no nisam u potpunosti uvjeren u to. S logističkog aspekta na ulazak u EU gledam kao

www.jatrgovac.hr

Opskrbni lanac upravlja s do na priliku, ali i prijetnju. Prilika je to što preko naših luka možemo biti ulaz u Europu. Kako bismo to postali potrebno je ne samo investirati u često spominjani pravac Rijeka – Zagreb, koji nam otvara tranzit prema Mađarskoj ili Srbiji, nego u ono što se ne spominje tako često - spojiti Rijeku s Trstom, te Zagreb s Grazom preko Slovenije. Ta infrastruktura nam može otvoriti tranzit za srednju Europu: Austriju, Češku, Slovačku i druge zemlje. To nisu prioritetni pravci za naše susjede Slovence koji ih vjerojatno neće tako skoro izgraditi, no mislim da bi naša Vlada preko EU trebala više inzistirati na izgradnji prometnih

Zoran Ković

Teretni promet iz Turske prema Europi još uvijek ide preko Srbije i Hrvatske, ali samo stoga što je prometna infrastruktura kroz Bugarsku i Rumunjsku

“Po kvaliteti upravljanja lancem opskrbe hrvatske su tvrtke daleko od europskih standarda” loša. Nedavno je kod mjesta Vidin izgrađen novi most preko Dunava što će sigurno imati utjecaja na prometne tokove. Napominjem to iz razloga što nam geoprometni položaj može pomoći, ali ako to želimo iskoristiti i razvijati logistiku trebamo s nečim privući prometne tokove. Tako ne smijemo biti najskuplja zemlja u okruženju za izgradnju skladišta zbog vodnih i komunalnih doprinosa. Dakle, optimist jesam, ali smatram da trebamo biti svjesni konkurentskih prednosti i raditi na uklanjanju nedostataka kako bismo adekvatno valorizirali ulazak u EU.

www.jatrgovac.hr

Koliki je značaj uspješnog upravljanja lancem opskrbe u današnjem poslovanju tvrtki? Koje se uštede mogu ostvariti s dobro organiziranim lancem opskrbe?

Opskrbni lanac upravlja s do 70 posto svih troškova tvrtke te je očito da kvalitetno upravljanje lancem opskrbe može imati veliki utjecaj na ukupan poslovni rezultat. Rekao bih da je kvalitetan lanac opskrbe kompetitivna prednost svake tvrtke. U svijetu postoje istraživanja koja dovode u korelaciju uspješnost kompanija sa stupnjem razvoja njihova opskrbnog

Hrvatska udruga za upravljanje lancem opskrbe koridora na tim pravcima. Geoprometni položaj Hrvatske je iznimno značajan, no vrlo često i precijenjen u izjavama političara. Moramo biti svjesni da je Hrvatsku, ako se to želi, vrlo lako zaobići. Primjer za to je plinovod Južni tok koji nas je u lijepom luku zaobišao preko Mađarske.

70% svih troškova tvrtke lanca. Dokazano je da kompanije s kvalitetnijim opskrbnim lancem brže rastu i imaju bolji poslovni rezultat u odnosu na one s manje kvalitetnim. Teško mi je govoriti o postotku ušteda jer to ovisi o startnoj točki i razvoju svake tvrtke, no uvjeren sam da te uštede nisu manje od 5 do 15 posto ukupnih troškova. Bitno je naglasiti da kvalitetno upravljanje lancem opskrbe ne utječe samo na troškove već i povećava prihode, kvalitetom usluge utječe na zadovoljstvo kupaca te time i na ukupan imidž kompanije. Ukratko, imajući pravi proizvod, u pravo vrijeme, u točnoj količini i kvaliteti, na pravom mjestu tijekom cijelog lanca opskrbe povećavate raspoloživost proizvoda, smanjujete zalihu, oslobađate obrtni kapital, smanjujete otpad, povećavate produktivnost i uslužnost te na kraju i prihode. U normalnim okolnostima neki od tih ciljeva su u koliziji i jedna od ključnih uloga upravljanja lancem opskrbe je pronaći optimalan omjer među njima kako bi se pozitivno utjecalo na poslovni rezultat. Dolazite iz prehrambene industrije koja predstavlja poseban izazov u logističkom smislu s obzirom na hranu koja se mora držati u hladnom lancu i druge specifične zahtjeve. Kako se hrvatske prehrambene tvrtke nose s izazovima lanca opskrbe? Jesmo li već dostigli europske standarde ili ostaje još posla koji se treba napraviti?

Većina velikih prehrambenih i trgovačkih hrvatskih tvrtki svoju je logistiku dovela do razine koja je usporediva sa zapadnoeuropskom. Standardi sustava kvalitete, HACCP, IFS i drugi zahtjevi striktno se poštuju i certificiraju. Međutim, nismo još ni blizu europskim standardima

“Uspješnost kompanija usko je povezana sa stupnjem razvoja njihova opskrbnog lanca” kada je u pitanju kvaliteta upravljanja opskrbnim lancem. Usudio bih se reći kako dio nekonkurentnosti hrvatskog gospodarstva leži u toj činjenici. Osim internacionalnih kompanija koje posluju u Hrvatskoj i koje su sa sobom Rujan 2013.

Logistika - intervju donijele “know how”, vrlo je malo hrvatskih kompanija koje imaju organizirani opskrbni lanac do razine koja mu jamči dovoljnu težinu da može utjecati na promjene u ukupnom poslovanju. Kada bismo napravili anketu koliko hrvatskih kompanija prati ključne pokazatelje uspješnosti opskrbnog lanca kao što su točnost planiranja prodaje ili ispunjenje narudžbi, mislim da bi rezultati bili poražavajući. A kada bismo o tome pitali visoki menadžment naših kompanija, tek bismo tada dobili pravu sliku. Sve u svemu, upravljanje lancem opskrbe je novi pojam za većinu hrvatskih tvrtki i tu kao Udruga vidimo veliki prostor za svoje djelovanje. No, tu se mogu navesti i pozitivni primjeri poput Podravke ili TDR-a koji su prepoznali potrebu unutar organizacije i intenzivno rade na razvoju upravljanja lancem opskrbe. U posljednjim godinama otvoreno je nekoliko logističko-distributivnih centara od strane maloprodajnih lanaca u različitim dijelovima zemlje. Kako gledate na te investicije te koji je njihov značaj?

U zadnjih 10 godina većina maloprodajnih lanaca je intenzivno ulagala u logističku infrastrukturu, što govori koliko je kvalitetna logistika važan čimbenik uspješnosti i fokus maloprodajnih lanaca. Na primjeru konsolidacije hrvatskog maloprodajnog tržišta

“Dobro organiziranim lancem opskrbe ostvaruju se uštede koje nisu manje od 5 do 15 posto ukupnih troškova” možemo zaključiti da su lanci, koji su ulagali u razvoj logistike, u pravilu rasli i širili kvadrate na tržištu, dok su oni drugi u pravilu bili prodani onim prvima. Osim, naravno, nekoliko iznimki koji potvrđuju pravilo. Kao direktor logistike Dukata možete li nam reći nešto više o organizaciji poslovanja na primjeru vaše kompanije? Početkom ove godine izdvojili ste dostavnu djelatnost iz vlastitog poslovanja i opredijelili se za outsourcing. Koji su

Rujan 2013.

bili osnovni razlozi za takav poslovni potez te jeste li zadovoljni ovom promjenom?

Dukat je primjer kompanije koja je tijekom zadnjih 20 godina intenzivno radila na tehničkom i tehnološkom unapređenju logistike. Primjer je već spomenuto potpuno automatizirano skladište iz 1995., u vrijeme kada još mnogi nisu niti razmišljali o modernim skladišnim rješenjima. Od 2007. godine, kada je Dukat postao dio Lactalisa, najvećeg svjetskog proizvođača mliječnih proizvoda, intenzivno se radi na razvoju logistike i opskrbnog lanca. Investirali smo više od 5 milijuna eura u moderna skladišta u našim centrima u Zagrebu, Karlovcu i Splitu. I dalje radimo na uvođenju najmodernijih informatičkih rješenja za upravljanje skladišnim i transportnim procesima, te procesom planiranja potražnje, zaliha i proizvodnje. U proteklih 20 godina jedna od vrlo bitnih kompetitivnih prednosti Dukata je logistika, a unutar nje vrlo razvijena distribucija, što je osiguravalo bolju prodaju i kvalitetnu dostavu naših proizvoda do krajnjeg kupca. Već spomenutim razvojem logističkih kapaciteta maloprodajnih lanaca, te postupnim prelaskom dostave na njihova centralna skladišta, prestaje potreba za razvojem dostavnog segmenta. Zbog toga nismo sretni, ali u tom dijelu moramo pratiti trendove na tržištu. Fokus daljnjeg razvoja lanca opskrbe je skladištenje, planiranje te LA LOG, najveća i najkvalitetnija prijevoznička kompanija u Hrvatskoj i naše povezano poduzeće, u čiju smo obnovu flote u zadnje tri godine investirali 30 milijuna kuna kako bismo spremni dočekali ulazak u EU i otvaranje granica.

Upravljanje lancem opskrbe postala je nezaobilazna tema na brojnim konferencijama u proteklim godinama. Čini se da i stručna javnost prepoznaje značaj i potencijale SCM-a kada je riječ o postizanju ušteda i općenito učinkovitoj organizaciji poslovanja? Koliko je važna edukacija kadrova u ovom sektoru?

Raduje me činjenica da stručna javnost prepoznaje SCM kao bitnu komponentu učinkovitosti poslovanja. U tome vidim i rezultate djelovanja Hrvatske udruge za upravljanje lancem opskrbe. Edukacija kadrova je vrlo važna i zbog toga nam je kao udruzi, ali i poslodavcima koje predstavljamo, izuzetno važna suradnja s fakultetima koji su “proizvođači” kadrova koje trebamo. Osim fakultetske edukacije, ključni čimbenici za razvoj kadrova su praksa i iskustvo pa mislim da bi student trebao što više vremena provoditi na praksi u tvrtkama, umjesto u klupi. Primjer nam može biti Francuska gdje studenti po nekoliko mjeseci rade na projektima, za što ih plaćaju tvrtke, ali i subvencionira država. www.jatrgovac.hr

ADV 411/2013 HR

Bezgranično kombiniranje. Ciljano optimiziranje. Je li vaš protok robe pregledan, a rokovi isporuke optimalni? Mogu li se smanjiti vaše zalihe u skladištu ili fiksni i ostali troškovi? U mreži nabave, proizvodnje, skladištenja i distribucije pokrećemo skupa s vama ljude, robu i podatke prema jasnom cilju: poboljšanju vaše logistike radi ostvarivanja prednosti u odnosu na konkurenciju – i to diljem svijeta. Jer je svako logističko rješenje individualno poput naših klijenata. Uvjerite se i sami u pokretačku snagu GW-a: gw-moves.com Servisni telefon +385.1.3436926 www.gw-world.hr

www.jatrgovac.hr

Rujan 2013.

Logistika – lanac opskrbe

Srečko Debelak A.T. Kearney

LANAC

dugoročnog uspjeha Usklađivanjem ciljeva lanaca opskrbe s općim ciljevima poslovanja, poduzeća poboljšavaju rezultate i konkurentsku prednost te stvaraju lanac opskrbe koji će ih odvesti u budućnost

činkovitost lanca opskrbe mjera je neposredne i dugoročne konkurentske prednosti. Ne tako davno, život rukovoditelja lanca opskrbe činio se jednostavnim: glavni ciljevi bili su isplativost i usluge visoke kvalitete. Alati i koncepti kojima su se podržavali ti ciljevi bili su relativno jednostavni - od dostave na vrijeme i zaliha kojima upravlja prodavatelj do zajedničkog planiranja, predviđanja i mehanizma nadopunjavanja. Tada su se rezultati lanca opskrbe neprekidno poboljšavali, a većina pokazatelja bilježila zadovoljavajuću ili bolju razinu u vezi s troškovima, uslugom i zalihama. Zatim su uvedene razne inovativne tehnologije, ideje i koncepti, a sve s ciljem poboljšanja rezultata. Poduzeća su centralizirala svoje organizacije lanca opskrbe, uvela skupi softver za planiranje resursa poduzeća (ERP) te angažirala veće i sposobnije treće strane za proizvodnju i distribuciju. Unatoč tim i drugim mjerama, rezultati lanca opskrbe u pogledu troškova i usluga bili su u zastoju ili

Rujan 2013.

i najpovjerljiviji partneri? Odgovori na ova pitanja zahtijevaju bliži pogled na poteškoće s kojima se danas suočavaju lanci opskrbe, na razne dostupne mjere unaprjeđenja i razloge zbog kojih poduzeća često ne poduzimaju primjerene mjere.

UPRAVLJANJE MEGATRENDOVIMA Svijet se mijenja. Zbog neprekidne bilježili tek minimalni napredak. Čakonsolidacije konkurencija i potrošasopisi i novine obiluju prijedlozima za či - klijenti sve su brojniji i moćniji, poboljšavanje izvedbe lanca opskrbe. zemlje u nastajanju razvile su se u Predlaže se veća usmjerenost na koatraktivna područja razvoja, tehnorisnike, odgovornost te agilnost. To su logija je pretvorila obične klijente u lijepe riječi, ali malo ljudi zaista zna informirane klijente koji paze na cijenjihovo značenje ili kako ih pretvoriti nu, a nedostatna roba i prirodni izvori u djela. Iako se procesi u opskrbnom podižu cijene te potiču ekološku zalancu mijenjaju, svijet oko nas mijenja brinutost. Kad se navedenome dodaju se još brže. novi kanali, novi proizvodi i usluge, Direktori i rukovoditelji lanca opskrbe kraće vrijeme trajanja proizvoda i i danas postavljaju važna pitanja: vrijeme do tržišta, učinak na svjetska poduzeća i industrije ubrzo postaje Iako se procesi u opskrbnom lancu značajan. Gotovo konstantno i brzo mijenjaju, svijet oko nas svi sektori postaju volatilniji i složemijenja se još brže niji, a njihovi lanci opskrbe moraju se - Kako kontrolirati povećanu kommijenjati u skladu s tim. Sviđali nam pleksnost? se megatrendovi ili ne oni pridonose - Kako usuglasiti količinu i učinkovipoteškoćama u izvedbama lanaca opstost s prilagodljivosti i reaktivnosti? krbe. Slijedi nekoliko problema: - Je li moguće planirati volatilnost Globalizacija: Učinci globalizacije potražnje? nalaze se svuda oko nas, od povećanja - Od mnogih poduzeća u našem lancu temelja ekonomske moći i političke opskrbe, tko bi trebali biti naši najbliži integracije do poboljšanja umreženoswww.jatrgovac.hr

preoblikovanje lanca opskrbe donosi i do ti i povezanosti te bržeg širenja znanja koje pruža tehnologija. Demografija: Zemlje u nastajanju doživljavaju nagli rast stanovništva baš kao što razvijene zemlje doživljavaju “demografske potrese” jer njihovo stanovništvo stagnira ili stari. Više ljudi se seli, posebice u gradove. Novi uzorci ponašanja potrošača: U zemljama u nastajanju jača novo masovno tržište zato što su potrošači sve različitiji, a novostečeni novac mijenja živote i životne stilove. U razvijenim zemljama kupci imaju veću kupovnu moć, zainteresirani su samo za kupnju zahtjevnije potrošne robe. Prirodni izvori i okoliš: Kako se razvijaju nova tržišta, nestaju prirodni izvori koji su se u prošlosti uzimali zdravo za gotovo i na taj način stvaraju sukob te povećavaju konkurenciju. Klimatske promjene i ekološka pitanja

aktualne su teme, a takve će i ostati. Zakonodavstvo i aktivizam: Napetost koja vlada između tehnološkog napretka i zakonskih odredbi (primjerice, kloniranje) raste baš kao što raste i napetost između korporacija i www.jatrgovac.hr

25% veće prihode i profit

građana aktivista. Potrošači traže više od poduzeća te organiziraju bojkote kako bi potaknuli promjene. Mogući nepredvidivi događaji, prirodni i oni koje je izazvao čovjek: Globalne epidemije, tsunamiji i potresi događaju se na jednom mjes-

relativno umjerenim tempom. Uobičajene inicijative usmjerene su na područja poput upravljanja inventarom, proizvodnje bez zaliha te planiranja poslovanja i prodaje. Ovisno o okolnostima, opća ušteda troškova varira od 5 do 10 posto. Preoblikovanje lanca opskrbe postaje potrebno kada tržišna Uspješni lanci opskrbe integriraju volatilnost i složenost današnje sposobnosti lanca opskrbe s počne narušavati poslovne planove i tržišni budućim ciljevima položaj. Tada u igru najčešće ulaze alati tu, a stvaraju razne posljedice na nove generacije koji su usmjereni na drugom mjestu; ratovi i teroristički optimizaciju mreže, složenost upravnapadi čine se kao svakodnevna ljanja i suradnju između opskrbljivača pojava u svijetu. i kupaca. Poboljšanja u tim područjima često vode do sveobuhvatne ODGOVOR NA TRENDOVE promjene koja zadire duboko iza korPrimjereni odgovor na ove trendove porativne fasade, uvodeći strategije obično zahtijeva poduzimanje akcija naprednog razmišljanja, dizajnirajući nove strukture upravljanja i organiziranja te zahtijevajući promjene organizacijske kulture. Pogodnosti su obično vrijedne dodatnog truda jer preoblikovanje može dovesti do poboljšanja od 10 do 25 posto rasta prihoda ili rasta profita, ili do oba poboljšanja. Postavljanje pozornice namijenjeno je predvodnicima na tržištu. Ove glavne igrače pokreće unutrašnja volatilnost i složenost sektora (primjerice, moda) ili njihova vlastita kultura, ambicija ili težnja (Google). Predvodnicima je najvažnija priprema za budućnost. Održavaju jaku viziju i strateški cilj, razvijaju duboke organizacijske vještine i razumiju rizike i nagrade povezane s novim tehnologijama, procesima i strukturama. Neki predvodnici djeluju unutar tekuće tržišne strukture, dok drugi pokušavaju preoblikovati strukturu tržišta u svoju korist. Poduzeća se uglavnom služe metodom popravljanja temelja za poboljšanje rezultata lanca opskrbe. No kako se povećavaju volatilnost i složenost, tako će se povećavati i potreba za djelovanjem na većoj razini od one bazične.

na tri razine: popravljanje temelja, preoblikovanje lanca opskrbe i postavljanje pozornice. Popravljanje temelja je za one koji žele stalna poboljšanja i koji će provoditi inkrementalne promjene te stvarati vještine

POTEŠKOĆE PRI PREOBLIKOVANJU Rukovoditelji znaju da trebaju unaprijediti izvedbu opskrbnog lanca i da jednostavno rezanje troškova i poboljšanje usluga više nije održiva opcija. Međutim, oni koji svoje djelovanje šire izvan temelja kako bi napravili veću promjenu u preoblikovanju često Rujan 2013.

Logistika – lanac opskrbe

nisu uspješni. Slijedi nekoliko razloga: Što slijedi nakon odabira lako ostvarivih ciljeva? Recimo da ste direktor poduzeća koje je stalo s rastom ili se njegov rast značajno usporio, cijene robe se povećavaju, a vaši kupci su neaktivni. Što ćete učiniti? Smanjite troškove i počnite s racionalnom proizvodnjom. Teško je pronaći poduzeće koje nije primijenilo stratešku proizvodnju, upravljanje zalihama, načela racionalne proizvodnje i programe Six Sigma ili pokrenulo logističke ili proizvodne inicijative. Problem je što se ova načela bave samo lako ostvarivim ciljevima. Daljnji koraci i nove mogućnosti nisu prepoznati ni istraženi. Uspoređivanje s najboljima analogno je postavljanju ciljeva. U redu je uspoređivati izvedbu svog lanca opskrbe s izvedbom lanca opskrbe svojih kolega, ali nije u redu ako je to konačna težnja pri postavljanju budućih ciljeva. Malo bolja izvedba u odnosu na vaše kolege može izgledati dobro na papiru, ali ne rješava važna pitanja i ne donosi prava rješenja, posebice ako svi na tržištu bilježe otprilike jednake rezultate. Poteškoće u nadilaženju neispunjenih obećanja. Svatko tko posjeduje lanac opskrbe vjerojatno je mnogo uložio u sustave ERP koji su hvaljeni kao lijek za većinu problema opskrbnog lanca. Ali obećani uravnoteženi proces, opširne baze podataka i potpuna transpa-

Rujan 2013.

rentnost nikada nisu ostvareni. Teško je priznati da je tako veliko ulaganje propalo i skupiti energiju (i volju) kako bi se došlo do sljedećeg otkrića. Mjerenje koje nadilazi troškove i usluge. Na koncu, transformacijska promjena zahtijeva mjerenje vrijednosti. Poduzeća znaju mjeriti trošak, usluge i možda radni kapital, ali još nisu pronašla način za mjerenje aspekata diferencijacije i konkurentske prednosti koji nastaju zbog lanca opskrbe. Vrijednost lanca opskrbe mora biti izmjerena i povezana s općom strategijom poslovanja.

je razini važno da vas sposobnosti vašeg lanca opskrbe mogu odvesti u budućnost. Kako bi se to omogućilo, A.T. Kearney razvio je ocjenu izvrsnosti lanaca opskrbe (AESC), analizu stvorenu za dosezanje u budućnost. Umjesto analiziranja troškova, usluge i pokazatelja radnog kapitala ili korištenja klasičnih etapa razvoja u procesima, sustavima i organizacijskoj strukturi, analiza AESC-a usmjerena je na sposobnosti lanca opskrbe. Omogućava “jezik” za komunikaciju o poslovnoj vrijednosti lanca opskrbe koja nije povezana samo s troškom i uslugama te pomaže u postavljanju Ciljevi u vezi s lancem opskrbe moraju prioriteta lanca opskrbe u svjetlu biti blisko povezani s općim ciljevima budućih ciljeva. poslovanja Lanci opskrbe uvelike su se promijeU odnosu na svaki lanac opskrbe koji nili u nekoliko godina. Od jednostavnih ne ostvari svoj puni potencijal, drugi postali su složeni, a alati za poboljšanje lanac uspije u tome. Što poduzeća s njihove izvedbe radikalno su se promijeuspješnim lancima opskrbe znaju, a nili. Ipak, ocjene izvedbe lanaca opskrbe drugi ne znaju? Uspješni lanci opskrrijetko su bile u skladu s obećanjima. To be integriraju današnje sposobnosti je zato što se lanci opskrbe i dalje mjelanca opskrbe s budućim ciljevima. re prema troškovima i uslugama, a ne prema sposobnostima koje vode prema POSTAVLJANJE POZORNICE uspjehu. Usklađivanjem ciljeva lanaca Ciljevi u vezi s lancem opskrbe moraju opskrbe s općim ciljevima poslovanja, biti blisko povezani s općim ciljevima poduzeća poboljšavaju rezultate i konposlovanja, posebno ako je cilj stjecakurentsku prednost te stvaraju lanac nje konkurentne prednosti. Na ovoj opskrbe koji će ih odvesti u budućnost. www.jatrgovac.hr

Promo

PREPOZNATLJIV i pouzdan partner

Tvrtka Ricardo, sa 160 zaposlenih, nastavlja s daljnjim pozitivnim rastom. Glavni oslonac pozitivnog rasta i pozicioniranja su prije svega proaktivan stav rukovodstva, stabilna mreža partnera te investicijska ulaganja

odizanje kvalitete je trajno opredjeljenje ove tvrtke koja zahvaljujući financijskim rezultatima i poslovnoj politici značajnije investira u dugotrajnu imovinu. Gradnjom distribucijsko-poslovnog kompleksa u skladu sa standardima čuvanja i manipulacije hrane osnažena je tržišna pozicija tvrtke te su ostvareni preduvjeti za pružanje vrhunskih logističkih usluga prilagođenih svakom pojedinačnom zahtjevu, što u tvrtki smatraju osobito važnim jer očekuju da će se trend “outsourcinga“

logističkih usluga nastaviti. Raspolaže s ukupno 8.000 paletnih mjesta skladišnog prostora, od čega je 500 paletnih mjesta s temperaturnim režimom. Ricardo u ovom trenutku vrlo uspješno pruža cjelovitu uslugu za svoje kupce koja obuhvaća organizaciju i obavljanje svih faza kretanja robe od transporta, skladištenja i manipulacije do komisioniranja i distribucije. Međutim, prvenstveno im je cilj biti partner velikim logističkim kućama za koje bi obavljali operativnu logistiku za područje istočne Hrvatske. Prošle kao i tijekom ove godine naglasak je na ulaganjima u vozni park. Tvrtka posjeduje vlastiti vozni park

sa 120 voznih jedinica od kojih je većina opremljena za prijevoz robe pod kontroliranim temperaturnim režimom i povezana satelitskim sustavom praćenja. „Naši rezultati nisu plod rada zadnjih godina, iza nas je 21 godina poslovanja i danas možemo reći da smo izrasli u prepoznatlji-

tetan odnos i međusobno povjerenje na obostrano zadovoljstvo, svih ovih godina bio nam je imperativ. Ako se tome doda jasna poslovna vizija, striktno provođenje strategija, promišljeno investiranje i dinamičan stručni tim, rezultat ne može izostati“, ističu u Ricardu.

Ricardo raspolaže s 8.000 paletnih mjesta skladišnog prostora, od čega je 500 s temperaturnim režimom vog i pouzdanog partnera. Međutim, za sve ove rezultate koji su, na žalost, ovih godina izuzetak, možemo prvenstveno zahvaliti kvalitetnim dugoročnim poslovnim odnosima. Individualan pristup svakom poslovnom partneru uz pošten i kvali-

Rješavanje kompleksnih zadataka i daljnji razvoj temelje na prilagodbi i standardizaciji, ulaganju u zaposlenike i njihovu edukaciju, na cjelovitoj tehnološkoj i informatičkoj potpori, inovativnosti i aktivnom praćenju trendova i zahtjeva tržišta. Tvrtka Ricardo svoju kvalitetu potvrđuje HACCP i ISO 9001 certifikatima.

Ricardo d.o.o.,Kudeljara 1a, 31326 Darda, Tel: +385 (31) 562 255, Fax: +385 (31) 741 934; Web: www.ricardo.hr, Mail: uprava@ricardo.hr

Logistika – tehnologija Uvođenje novih IT rješenja i tehnologija u cilju poboljšanja internih procesa u logistici danas je imperativ za opstanak u svijetu sve veće konkurencije u lancu opskrbe

laskom Hrvatske u Europsku uniju javlja se povećan interes stranih kompanija za odabir Hrvatske kao logističkog središta za opskrbu jugoistočne Europe s naglaskom na opskrbu zemalja bivše Jugoslavije. Naime, Hrvatska je zbog svog zemljopisnog položaja, u logističkom i distributivnom smislu vrlo interesantna svim kompanijama koje svoju distributivnu i maloprodajnu mrežu šire na području Zapadnog Balkana te je postala dio regionalnog tržišta s populacijom većom od 15 milijuna stanovnika. S druge strane, poduzeća u regiji sada su u ravnopravnom položaju na tržištu Europske unije, što znači da imaju jednake prilike plasirati svoje proizvode na to veliko tržište, ali se u toj nakani istodobno susreću s konkurencijom poduzeća

K I N U KOM ljudi i u đ e m z i

bolju optimizaciju i manje troškove u odnosu na znatno veće kompanije koje imaju veće resurse i upliv u to tržište.

DOSTUPNE TEHNOLOGIJE Uspješna logistika temelji se na što većoj i bržoj obradi materiŠto više obrađenog materijala jala uz što manje trouz što manje troškova čine škove i pogreške. Za uspješnu logistiku provedbu tih ciljeva, koja tu posluju jako dugo logistika mora, kao malo vremena. Hrvatske komkoja djelatnost, unaprijepanije tako moraju imati diti poslovanje uvođenjem

Rujan 2013.

automatizacije poslovanja s ciljem smanjenja grešaka i troškova baziranih na ljudskom radu. U ovom trenutku postoji niz tehnologija i rješenja za ovu namjenu: • Papir: pod ovom tehnologijom ne podrazumijevamo samo papir nego i alate za ručni unos i obradu podataka (npr. Microsoft Excel). Ovaj način vođenja logistike je prihvatljiv za mala poduzeća koja npr. imaju samo jedan logistički centar i vjeruju u ručni unos i obradu podataka njihovih zaposlenika a pri tome im

nije bitna brzina rada i optimizacija grešaka. • Barkod: su rješenja koja uključuju uporabu ručnih računala i barkod čitača koji automatiziraju unos putem barkod oznaka. Ova je tehnologija prisutna u većini logističkih rješenja u našoj regiji. Prednosti ove tehnologije su relativno male investicije koje se mogu primijeniti na razna softverska rješenja, od lokalno razvijenih rješenja u suradnji s ERP dobavljačima do složenih WMS (Warehouse Management) skladišnih rješenja. www.jatrgovac.hr

sustav glasovnog upravljanja razvijen je • RFID: ova je tehnologija puno obećavala u sektoru logistike jer omogućava beskontaktno očitavanje i obradu podataka o materijalima. Iako ova tehnologija na tržištu postoji već duže vrijeme i omogućava puno više automatizacije u odnosu na npr. barkod rješenja, zbog svoje cijene (RFID oznaka) i tehnoloških ograničenja (udaljenost očitanja) nije do sada uspješno primijenjena osim u slučajevima specijalnih kontrola. • Automatizacija: ova tehnologija podrazumijeva niz

na papir, barkod i RFID rješenja, a u odnosu na automatizirana rješenja je znatno jeftinija i fleksibilnija. Tako ćemo u nastavku teksta predstaviti više informacija o toj tehnologiji koja je najprimjerenija za naše tržište.

1989. godine

i ljudi a koji je ljudima najprirodniji: putem glasa. Ovom metodom komunikacije s računalima operateri jednostavno obavljaju svakodnevne aktivnosti, bez suvišne uporabe mobilnih računala ili papira, slobodnih ruku, uz znat-

koje se sada širi i na kompanije iz područja distribucije robe široke potrošnje, uslužne logistike i paketne dostave.

NAČIN FUNKCIONIRANJA Kao što ime kaže, kontrola i unos podataka u sustavu se vrši puGLASOVNO UPRAVLJANJE tem glasa. Pomoću glasovnih komandi Bez obzira koliko je paNeophodobavlja se komisioniranje, žljivo industrija pokušano za rad vala informatizirati svoje prijem, prijenos i otprema robe sustava za poslovanje, postojao je jaz skladištenje komunikacije između čopodataka s vjeka i stroja. Većina naše no bolju fokusiranost na glasovnom kontrolom jest komunikacije s računalima posao, sa znatno većim da čitav prostor skladišta se svodi na pretežno ručni zadovoljstvom. Glasovnim mora biti pokriven kvalitetunos podakomandama, uz odgovanim radio signalom. Radrajuće softversko rješenje, nik u skladištu opremljen je jednostavno se obavlja koglasovnim terminalom, koji misioniranje, prijem, prijeje postavljen oko struka i nos i otprema robe. slušalicama s mikrofonom. Ovaj sustav izum je amePoslovni sustavi (WMS ili ričke tehnološke kompanije ERP) šalju instrukcije opeVocollect koja i danas drži raterima koje se u glasovoko 70% svjetskog tržišta nom terminalu pretvaraju ovih rješenja. Sustav nije u ljudski glas. Operateri nova tehnologija; prva insizvršavaju instrukcije i talacija datira iz 1989. godi- govorom ih potvrđuju ili ne a namjenski je razvijena daju nove komande koje za proizvođača vozila Ford glasovni terminal pretvara koji je trebao jednostavan u računalima poznat jezik. način za praćenje proSpecifičnost ovih sustava izvodnje i radnih naloga. je poseban algoritam za Puna ekspanzija glasovnog prepoznavanje glasa koji upravljanja dogodila se omogućava da npr. operater taka u računalo, proces koji 1997. godine nakon implemože koristiti sustav i kada je inherentno neefikasan i mentacije u logistici vodeje prehlađen zbog čega mu podložan greškama te goćeg svjetskog trgovačkog može biti izmijenjen glas tovo jamči da će produktiv- lanca Walmart koji i danas ili da dva ili više operatera nost i profitabilnost patiti. koristi ovaj sustav. Od tada mogu raditi jedan pored Taj proces se znatno može većina trgovačkih lanaca drugog a da sustav ne zaubrzati i pojednostaviti robe široke potrošnje u Sjemjenjuje njihove komande. uvođenjem sustava komuvernoj Americi i zapadnoj Server prosljeđuje radninikacije između računala Europi koristi ovo rješenje ku u skladištu glasovnom komandom uputu s koje Vrijeme utrošeno kod komisioniranja robe (min.) lokacije je potrebno preuzeti robu. Radnik glasom, 9.000 papir barkod glasovno putem mikrofona, potvr8.000 7.000 đuje dolazak na lokaciju 6.000 izgovarajući kontrolni broj 5.000 lokacije. Sustav prepozna4.000 je izgovorene riječi i daje 3.000 daljnje upute o poziciji, 2.000 šifri artikla i količini koju je 1.000 potrebno preuzeti. Radnik po artiklu po paketima miješano: komisioniranje zatim potvrđuje poziciju i po paketima i više narudžbi artiklima istovremeno šifru artikla, bilo glasom,

A J I C A K ala račun automatiziranih rješenja (pokretne trake, automatske sortirnice, robote ...). Kao i RFID, riječ je o tehnologiji koja nije zaživjela u našoj regiji jer ne može opravdati povrat investicije za naša, ipak mala tržišta budući da se radi o cjenovno skupim rješenjima s malom fleksibilnosti kod promjene poslovnog programa ili procesa. Ipak, ova tehnologija ima primjenu u specifičnim djelatnostima kao npr. farmaceutika. • Glasovno upravljanje: ova tehnologija omogućava znatno veću produktivnost i brži povrat investicije u odnosu www.jatrgovac.hr

Rujan 2013.

Logistika – tehnologija bilo skeniranjem barkod oznake. Kada je preuzeo potrebnu količinu artikla, radnik glasom potvrđuje količinu. Dalje, sustav prosljeđuje podatke o sljedećoj lokaciji i ponavlja se prethodni korak. Zanimljivo je također spomenuti da se brzina glasa na glasovnom terminalu može regulirati. Dok se korisnici obučavaju, brzina glasovnih komandi se može smanjiti, a zatim se može postepeno povećavati kako se korisnici budu navikavali na ovakav način rada. PITANJE KOMPATIBILNOSTI Sustav upravljanja glasom je neovisno rješenje koje se putem komunikacijskog sučelja povezuje s postojećim WMS i ERP rješenjima. Povezivanje ovog sustava može se izvesti putem sučelja gdje glasovni terminali komuniciraju direktno s WMS/ERP sustavima ili putem među-softverskog rješenja (eng. Middleware), koje omogućava rad glasovnih rješenja neovisno

sustava su slušalice koje su dovoljno kvalitetne da mogu podržati rad profesionalnih poslovnih rješenja.

TROŠAK I ISPLATIVOST Nezaobilazno pitanje koje se na kraju postavlja jest: “Koliko to onda košta? Isplati li se?“. Iskustvo iz brojnih instalacija govori Upravljanje glasom je rješenje sljedeće. Vrijeme pokoje se povezuje s postojećim vrata uložene investicije WMS/ERP sustavima (ROI) je izrazito kratko o postojećim WMS i ERP i, što je važno, jednostavno rješenjima te mogućim pro- se može izračunati - najblemima zbog brzine rada češće je to period od 9 lokalne mreže, infrastrukdo 13 mjeseci. Prikaz na ture ili brzine odaziva posgrafikonu, koji usporedno tojećih WMS/ERP sustava. prikazuje utrošeno vrijeme Glasovni terminali su lagakod komisioniranja robe na ni, ergonomično oblikovani tri različita načina rada u i robusni i, što je najvažnije, skladištu (papir, barkod terjednostavni za upotrebu. minali i glasovno) najbolje Osim specijaliziranih glailustrira zašto je to tako. sovnih terminala za ove Uporaba glasovnih komansustave se mogu koristiti i di pri obavljanju poslova u ručna računala velikih proskladištu, odnosno upravizvođača robusnih ručnih ljanje glasom, odlično je računala (npr. Motorola, rješenje u situacijama gdje Psion) koja podržavaju postoji mogućnost da ljudi glasovne sustave. Najvažslobodnih ruku obavljaju nija komponenta glasovnih svoje aktivnosti, što dopri-

Rujan 2013.

nosi povećanju efikasnosti i optimizaciji procesa skladištenja. Najbolje efekte uvođenje upravljanja glasom pokazuje u primjerima srednjih i velikih skladišta u kojima se nalazi roba različite veličine. Po potrebi, upravljanje glasom može se koristiti samo u određenim zonama skladišta. Uporaba glasovnih komandi pri obavljanju poslova u skladištu također daje izuzetno dobre efekte kada se koristi u hladnim prostorijama, poput hladnjača, jer sustav funkcionira u potpunosti efikasno i na temperaturama do -30°C. Na takvim temperaturama

uporaba ručnih terminala postaje znatno teža (rukavice, ekran, brža potrošnja baterije), dok pri obavljanju poslova glasovnim komandama radnik može imati rukavice i raditi svoj posao uz maksimalnu efikasnost. Upotrebom kvalitetnijih slušalica, glasovna tehnologija se lako može implementirati i u uvjetima povišene buke. Sustav je izuzetno fleksibilan, što najviše dolazi do izražaja u skladištima gdje se često mijenja raspored polica ili asortimana. Zlatan Golub Špica Sustavi d.o.o.

Ključne prednosti obavljanja poslova glasovnim komandama: 1. Povećanje produktivnosti 2. Smanjenje vremena potrebnog za obavljanje poslova 3. Smanjenje operativnih troškova skladišta 4. Povećanje sigurnosti na radu (slobodne ruke) 5. Najprirodniji način komunikacije 6. Mogućnost uporabe različitih jezika Pritom vrijedi sljedeće: Slobodne ruke => Veća produktivnost Veća fokusiranost => Manje grešaka Bolji način komunikacije => Vrlo kratak rok obavljanja poslova

www.jatrgovac.hr

Promo

Novo na hrvatskom tržištu

BACARDI OAKHEART! Bacardi se potrudio da svojim Jeste li znali? fanovima malo začini život… 1862. godine Doña Amalia, Don

acardi Oakheart je alkoholno piće na bazi Bacardi ruma, napravljen od raznih začina te odležan u hrastovim bačvama. Prednost Oakheart-a su iznimno ugodno ukomponirane arome, što ovaj proizvod čini savršenim za miješanje s cola pićima. Proizvod je kreiran za avanturiste i za društvo koje se osjeća slobodno, spontano i ne boji se izazova. Bacardi Oakheart razumije prijateljstvo i uživanje u dobrom društvu, s njim se stvaraju dobre priče među pravim prijateljima. Novi začinjeni Bacardi, okus rođen u bačvi!

Facundova supruga (utemeljitelj Bacardi kompanije) otkrila je da im pod krovom destilerije živi kolonija šišmiša – koji su bili iznimno važni u lokalnoj tradiciji i predaji prema kojoj su se smatrali posjednicima svih kulturnih dobara. U Španjolskoj, za šišmiše se smatralo da su donosioci dobrog zdravlja, bogatstva i sreće, pa je tako šišmiša predložila za simbol Bacardi ruma. Taj vizualni simbol odmah je Bacardi rumu osigurao prepoznatljivost, te se na Kubi počelo pričati o ‘el Ron del Murcielago’ (rum šišmiša).

Sadržaj nije dostupan za javno prikazivanje zbog poštivanja zakonske zabrane oglašavanja duhanskih proizvoda i jakih alkoholnih pića.

Poslovni plan

Jana Blažević Marčelja STePRi

ŠTO SVE TREBA

imati na umu pri otvaranju trgovine? Pri pokretanju poslovanja novi trgovci moraju dobro osmisliti svoj poslovni plan i imati u vidu sve potencijalne troškove

ali ste poduzetnik i namjeravate otvoriti trgovinu robe široke potrošnje? Ostali ste bez posla i odvažili ste se ući u poduzetničke vode? Jeste li svjesni o čemu sve trebate razmišljati? Kroz rad s malim poduzetnicima i s onima koji to namjeravaju postati uvidjela sam koje su osnovne cjeline o kojima trgovci moraju razmišljati kod započinjanja poduzetničkog pothvata. Pogreške u osnovnim koracima i nedovoljna informiranost mogu narušiti poslovanje prije nego je ono u stvari i započelo. 1. KAKO ODREDITI CIJENU PROIZVODA? Kod robe široke potrošnje najlakše je krenuti od troškova. Uzmite komad papira i nabrojite sve troškove koje ćete imati na mjesečnoj razini. Iako se to čini jednostavno, lako je zaboraviti neki od ključnih troškova kao što su npr. plaće djelatnika (“Ja ću i tako raditi sam pa mi to nije trošak”), davanja državi (porez i prirez, doprinosi na plaću….) ili davanja lokalnoj upravi ili samoupravi (spomenička

Rujan 2013.

renta, komunalna naknada…). Vodite računa o tome da postoje fiksni troškovi (koji ne ovise o proizvodnji/ prodaji - zakup, troškovi osiguranja, plaće, komunalije - voda, struja, mjesečna rata za kredit) i varijabilni troškovi (koji ovise o proizvodnji/ prodaji - trošak nabave robe). Nakon što ste naveli sve varijabilne i fiksne troškove podijelite ih s planiranim brojem proizvoda koje ćete prodati u mjesec dana. Planiranu prodaju treba realno procijeniti jer ona utječe na kalkulaciju cijene - bolje je planirati manje pa imati određenu “rezervu”. Rezultat te kalkulacije je jedinični trošak odnosno trošak po jedinici proizvoda. Na trošak po jedinici

2. TKO JE MOJA KONKURENCIJA? Ulazak u poduzetničke vode znači svakodnevno sučeljavanje s konkurencijom i njenim cijenama. Bitno je dobro analizirati konkurenciju i vidjeti može li se s postojećim troškovima i cijenama konkurirati na tržištu. Poduzetnik koji u samom startu kaže da nema konkurenciju osuđen je na propast – svako tržište ima konkurenciju koja može biti i u vidu supstituta (npr. umjesto kruha iz pekare kupac će ispeći kruh kod kuće). Ako su cijene previsoke a njihovo snižavanje bitno narušava profitabilnost poduzeća treba početi razmišljati o promjeni poslovnog modela, asortimana ili tržišne niše.

3. KAKO PRIVUĆI KUPCE U TRGOVINU? Postoje tri osnovna cilja svake promotivne aktivnosti: privlačenje novih kupaca, navođenje kupca da ponovi kupovinu i navođenje kupca da kupi više. Mjere za privlačenje novih kupaca su npr. smanjenje cijena u određenom razdoblju (mora biti poUspjeh trgovaca uvelike ovisi o praćeno dobrom ispravnom upravljanju i brizi o cijenama promocijom), kuponi (popusti na proizvoda dodaje se marža koja pred- određene proizvode kako bi se privukstavlja vašu zaradu i o kojoj ovisi cijeli novi kupci) i dr. Osnovni cilj ovih na vašeg proizvoda, odnosno: mjera je da se potencijalni kupci upozCijena = jedinični trošak + (jedinični naju s postojanjem trgovine i da ju trošak x % marže). posjete. Mjere za navođenje kupca na www.jatrgovac.hr

dobra praksa je

ponovnu ili veću kupovinu su npr. popusti na količinu, kupi dva treći je besplatan itd. Svaka promotivna akcija mora biti organizirana s određenim ciljem (npr. povećanje prodaje, prodaja profitabilnijih proizvoda). Dobra praksa je uvođenje mjerenja rezultata promotivne akcije kako bi se utvrdilo je li bila isplativa ili treba nešto mijenjati.

mjerenje rezultata promotivnih akcija

njaci Mazumdar, Raj i Sinha kažu da je referentna cijena ona koju potrošač očekuje da će platiti prilikom kupnje promatranog proizvoda, a određena je prethodnim iskustvom potrošača kao i trenutnim kupovnim okruženjem. Dodavanjem potencijalnih referentnih točaka kod oglašavanja može se utjecati na donošenje odluke o kupnji, npr. “Prije 999 kn, sada 799 kn!” “Njihova cijena 999 kn, naša cijena 799 kn!” Top-down prodajna metoda: možete prodati više jeftinih ali profitabilnijih proizvoda ako ih ne stavite na police u razini očiju već ako ih stavite tako da kupac vidi prvo skuplje proizvode a zatim one jeftinije. Oblikovanje gubitak-dobitak: Kod formiranja i komunikacije cijene kupac bolje percipira dobitak što znači da ima smisla formirati višu cijene proizvoda a zatim odobriti 4. KAKO KOMUNICIRATI CIJENU? popust. Takvo postupanje utječe na Mali trgovci obično ne razmišpercepciju kupca koji će lakše doniljaju o tome kako će komunicirati jeti odluku o kupovini. U današnje cijenu. Istraživanja su pokazala da se doba kada kupovna moć potrošača na ponašanje i percepciju potrošača pada, kada se tržište svakodnevno može utjecati adekvatnom komunikamijenja i kada smo suočeni sa sve cijom cijene. Neki od primjera toga su više cjenovno osjetljivih kupaca svaki bi potencijalni poduUlazak u poduzetničke vode znači zetnik trebao svakodnevno sučeljavanje s konkurencijom brinuti o svemu što smo korištenje referentne cijene, korištenje naveli i pomno složiti svoj poslovni top-down prodajne metode, oblikova- model imajući u vidu da uspjeh nje gubitak-dobitak itd. uvelike ovisi o ispravnom upravljaReferentna cijena: Marketinški stručnju i brizi o cijenama.

KONFERENCIJA MODERNA RJEŠENJA U PROIZVODNJI 23.10.2013. od 9.00 do 16.00 / Hotel Antunović Kotizacija: 880,00 Kn + PDV ; popust 10% za 3 i više polaznika (na osnovnu cijenu kotizacije) Više informacija na: tel/fax: +385 1 6602 557; email: info@logiko.hr; www.logiko-edukacija.com

Sredstva za čišćenje kućanstva

SUŽENI IZBO

širokog asortimana P

ojedine kategorije proizvoda robe široke potrošnje zaista obiluju izumima i inovacijama. Naročito je to slučaj kod neprehrambenih kategorija gdje postoji puno više prostora za razvoj pa tako proizvođači, u nastojanju da potrošačima olakšaju male životne brige, sa svojim razvojnim timovima unapređuju postojeće proizvode, ali i razvijaju posve nove. Nekoć davno se pomoću octa,

ovaj smo članak koristili podatke koji uključuju univerzalna sredstva za čišćenje, sredstva za čišćenje kupaonica (kada, umivaonik, pločice...), sredstva za čišćenje u kuhinji (sudoper, štednjak, napa...), sredstva za čišćenje podova (čišćenje/poliranje laminata i drvenih podova), abrazivna sredstva za čišćenje te sredstva za uklanjanje kamenca. Sukladno tome, nisu uključena sredstva za čišćenje WC školjki, sredstva za održavanje i Trgovačke robne marke u osvježavanje zadnjih godinu dana bilježe WC školjki, sredstva za rast od 5% čišćenje i njegu namjepčelinjeg voska, medicinštaja, sredstva za pranje skog alkohola (ili rakije) tepiha, sredstva za čišćenje čistilo skoro sve, dok danas prozora i stakla, te proizvopostoje proizvodi ciljano di za prevenciju plijesni namijenjeni gotovo svim (uključujući i višenamjenzonama ili vrstama nečisska sredstva za čišćenje toća u kućanstvu. Tako je i s dodanim svojstvom za u Hrvatskoj ova kategorija uklanjanje plijesni). proizvoda doživjela svojevrsni procvat u zadnjih šest PRODAJNI REZULTATI do sedam godina, pojavom Promatrajući količinsku novih potkategorija i nišprodaju ovako definirane nih (ciljanih) vrsta sredkategorije sredstava za stava za čišćenje, uz širenje čišćenje kućanstva svjepalete postojećih. doci smo blagog pada, suprotno trendu proteklih BROJNE POTKATEGORIJE godina. U usporedbi zadČest je slučaj različitog njih 12 mjeseci (srpanj definiranja ove složene 2012. – lipanj 2013.) s isskupine potkategorija. Za tim razdobljem prethodne

Rujan 2013.

godine, količinska prodaja je manja za 1,3% i iznosi 8,2 milijuna litara. Vrijednosna prodaja, pak, iznosi 177 milijuna kuna, što je za 0,8% manje nego godinu prije. Najvažniji kanal prodaje za ovu kategoriju su supermarketi (301 – 2500 m2) s 30%, zatim

drogerije s 21%, slijede hipermarketi (iznad 2500 m2) s 19%, velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2) s 14%, srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2) s 11% te male trgovine mješovitom robom (do 40 m2) s 5% udjela.

Količinski udjeli prema namjeni proizvoda srpanj 2012. - lipanj 2013.

Količinski udjeli prema formi proizvoda srpanj 2012. - lipanj 2013.

Univerzalna sredstva za čišćenje kuć.

Tekućina

66,1% Abrazivna sredstva za čišćenje

73,7% Krema

11,7%

9,5%

Sredstva za čišćenje podova

Maramice

7,6%

7,7%

Sredstva za uklanjanje kamenca

3,4%

Gel

5,6%

Sredstva za čišćenje u kuhinji

2,8%

Prašak

2,4%

Ostala sredstva za čišćenje

Ostalo

8,5%

1,1%

Lokacija prodaje (količinska) prema tipu trgovine 100 90 80

5 11 14

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2)

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2)

70 60 50 40

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2)

Hipermarketi (2501 m2 +) Drogerije

20 10 %

Supermarketi (301 - 2500 m2)

srpanj 2012. - lipanj 2013. Izvor: Nielsen

www.jatrgovac.hr

vrijednosna prodaja iznosi

BOR

177 milijuna kuna

Suprotno trendu proteklih godina ova kategorija bogatog asortimana bilježi blagi pad prodaje uz nastavak rasta udjela trgovačkih marki te stabilnu poziciju univerzalnih sredstava za čišćenje

tos, Cif), Labud (Sanitar, Super Jon, Permetal), Saponia (Arf, Vim), Colgate Palmolive (Ajax), SC Johnson (Mr. Muscolo, Pronto). Dok spomenuti poznati brendovi bilježe blagi pad prodaje, trgovačke robne marke, koje drže Količinski se najviše prodaju 15% kouniverzalna sredstva za čišćenje ličinskog udjela koja čine 66,1% kategorije kategorije, u zadnjih je stabilan jer u usporedbi godinu dana bilježe rast od s prošlom godinom i trend 5% što je, uz dominantan i cijena su mu ostali neudio univerzalnih sredstava promijenjeni, što se rijetko za čišćenje koja imaju nižu može vidjeti. Veličini udjela cijenu u odnosu na ostasigurno doprinosi i to što la, dovoljno indikativno univerzalna sredstva za čišu kojem se smjeru kreću ćenje imaju nižu cijenu od trendovi u ovoj kategoriji. ostalih sredstava sa speciMilanka Ćorić jalnom namjenom. Nakon Analitičar, AC Nielsen univerzalnih slijede abrazivna sredstva za čišćenje s 11,7% količinske prodaje, zatim sredstva za čišćenje podova sa 7,6%, sredstva za uklanjanje kamenca s 3,4% (koja u zadnjih godinu dana bilježe pad od 15%), sredstva za čišćenje kuhinje s 2,8% te ostala sredstva za čišćenje koja imaju 8,5% količinskog udjela. Prema formi proizvoda, najprodavanija su sredstva u tekućem obliku (73,7%), zatim u obliku kreme (9,5%), maramice (7,7%), gelovi (5,6%), praškasta sredstva za čišćenje (2,4%), te ostali oblici (1,1%). NAMJENA I FORMA Prema namjeni proizvoda, količinski se najviše prodaju univerzalna sredstva za čišćenje koja čine 66,1% kategorije, dok im je vrijednosni udio nešto manji (58,3%). Ovaj tip proizvoda

BRENDOVI I TRENDOVI Vodeći proizvođači (s pripadajućim robnim markama) u posljednjih godinu dana (srpanj 2012. – lipanj 2013.) su Unilever (Domeswww.jatrgovac.hr

Rujan 2013.

Sredstva za čišćenje kućanstva

Jesensko čišćenje Prema intenzitetu kupovine sredstava za čišćenje nastupajući jesenski period stoji uz bok onom proljetnom

mjeseci. Gledano pojedinačno, segment univerzalnih sredstava za čišćenje pao je 3%, sredstva za čišćenje kupaonice i sredstva za kuhinju zadržala su vrijednost, sredstva za čišćenje stakla bilježe pad od 4%, a sredstva za čišćenje drvenih površina ostvarila su minus od čak 8%. Kako se brendovi prilagođavaju sve zahtjevnijem, Prvi jesenji mjesec, kao i a sve racionalprvi proljetni, donosi 30%-tni nijem kupcu? Izdvojili smo rast ove kategorije 16 najjačih imena i utvru Hrvatskoj posljednjih 13 dili da su Denkmit, Frosch, godina. U najnovijem istraPermetal, W5 i Mr. Proper živanju analizirali smo kupobjednici kategorije jer su, povinu sredstava za čišćenje unatoč povećanim cijenama, u razdoblju od srpnja 2012. povećali volumene. S druge do lipnja 2013. u odnosu na strane, velika imena poput prethodnih 12 mjeseci. Prvi Ajaxa, Cillit Banga, Arfa i jesenji mjesec, kao i Domestosa bilježe pad prvi proljetni, dovolumena. nosi 30%-tni rast kategorije sredstava za čišćenje (u odnosu na prodaju ostalih 10 mjeseci). U razdoblju od srpnja 2012. do lipnja 2013. kućanstva u Hrvatskoj izdvojila su oko 150 milijuna kuna na ove proizvode. Iako smo količinski kupovali podjednako, potrošili smo 3% manje u odnosu na prethodnih 12

Rujan 2013.

Napredak

Uspjeh

500

Neto dobitak/gubitak

ojam proljetnog čišćenja poznat je kako kućanicama, tako i industriji. No, rijetko se govori o jesenskom čišćenju koje, prema podacima GfK, po intenzitetu kupovine sredstava za čišćenje, stoji uz bok proljetnom čišćenju. GfK Consumer Panel prati kupovine kućanstava

Ilustracija migracije kupaca u razdoblju srpanj 2012. – lipanj 2013. na primjeru Super Jon-a

400

Arf

Domestos

300 200 100

Mr Muscolo

Denkmit

Mr Proper Cif W5 Pronto

-100 -200

Cilit Bang ostali Ajax Dax Vim

Upozorenje

Frosch

100

120

140

160

180

Indeks lojalnosti

BITKA CIJENAMA U posljednjih godinu dana najavljivali smo Super Jon kao brend u strelovitom usponu. U čemu je tajna, kako Super Jon raste u kategoriji koja stagnira? Analizirali smo kupnju Super Jona u kategoriji univerzalnih sredstava za čišćenje te saznali na čiji račun ovaj brend puni svoj budžet. Kupci Super Jona povećali su frekvenciju kupovine. Još je važnija činjenica da je on privukao nove kupce, najviše preuzimajući od Arfa i Domestosa. Gornja dva kvadranta matrice (napredak i uspjeh) prikazuju brendove od kojih Super Jon uzima dio vrijednosti. Me-

200 Alarm

Top 16 brendova srpanj 2012. – lipanj 2013. vs srpanj 2011. - lipanj 2012. Volumen pada, cijena raste

Volumen raste, cijena raste

Ajax Cilit Bang Arf Domestos

Denkmit Frosch Permetal W5 Mr Proper

Mr Muscolo

Clin Pronto Dax Sanitar Super Jon Cif

Volumen pada, cijena pada

Volumen raste, cijena pada

đutim, ni on nije pošteđen u bitkama brendova jer Frosch predstavlja potencijalnu opasnost i uzima dio vrijednosti Super Jonu. Ne tvrdimo da je sve u cijeni, ali dok je Super Jon 20% jeftiniji od Arfa, a Frosch 25% jeftiniji od Super Jona, teško da će se ishodi bitaka između ovih brendova značajnije promijeniti. Mladen Kožić Sales Manager, GfK Croatia www.jatrgovac.hr

Mala škola prodaje

Mirko Đukić BMM savjetovanje

Mali moraju

POSTATI VEĆI Udruživanje malih trgovaca na temelju svih poslovnih aktivnosti koje se mogu objediniti postao je imperativ na današnjem tržištu maloprodaje

ržišna utakmica prevagnula je odavno na stranu velikih, dobro organiziranih lanaca. Selekcija je učinila svoje i danas na našem tržištu vrijedi više od 100 godina poznata “Pareto raspodjela”, s tim da se granica od 20% tržišta koje bi Pareto “ostavio” malima sada već opasno približava. Takva kretanja na tržištu pred male trgovce postavljaju nove zahtjeve i tržišne izazove koji iziskuju otvorena promišljanja i prilagođene reakcije. Većina poruka svodi se na potrebu udruživanja u veće i jače asocijacije kako bi mala trgovina povećala svoju snagu i stabilizirala tržišnu poziciju. CASH POOLING Danas nekoliko Udruga malih trgovaca sve jasnije formulira zajednički nastup kroz različite oblike udruženog nastupa na tržištu i objedinjavanjem određenih segmenata poslovanja. Tako su u Cash Pooling, program objedinjenog vođenja računa za članice saveza, kod Privredne banke Zagreb ušli: Savez udruga malih trgo-

Rujan 2013.

vaca Republike Hrvatske (Čakovec), Udruga malih trgovaca Zagreb (Zagreb), Udruga trgovaca “051” Rijeka (Rijeka), Udruga trgovaca Međimurja (Čakovec), Udruga trgovaca Sisak (Sisak) i Udruga trgovaca Zadarske županije (Zadar). Pod okriljem Saveza udruga malih trgovaca Republike Hrvatske djeluje 331 poslovni subjekt s oko 600 prodajnih mjesta. Između ostalih poduzetih aktivnosti, i na ovaj način Udruge formiraju i jačaju Savez

brzinom i intenzitetom će prepoznati i naglasiti svoju tržišnu ulogu. Formiranje poruke kroz misiju / viziju više je od modernog komuniciranja s potrošačima. Jasno formulirana poruka u sebi ima i osnove poslovne strategije. Objedinite svijest o smislu postojanja, formirajte misiju i viziju, dobit ćete svjetionik koji ukazuje kojim putem treba ići a koji valja izbjeći.

FINANCIRANJE U procesu profesionalizacije Udruge zapošljavaju operativu, što je bitan pomak u odnosu na dosad većinom dobrovoljni rad vlasnika poduzeća-članica. Uz gore navedeni cash pooling (koncentriranje računa, obračunski ili stvarno) to stavlja sasvim novi naglasak na koristi i odgovornosti članica. Potom, formiranje jasnih pokazatelja uspješnosti, o čemu smo već Mali trgovci trebaju iskoristiti sve svoje pisali, odgovorit komparativne prednosti na tržištu će na pitanje kako ulagati u posao i s Udruga te pokušavaju deklarirati svokojim očekivanim povratom na uložeju tržišnu snagu. U analizi djelovanja ni kapital. Elementi koje treba pratiti različita su polja koja vode ili udaljasu ukupan obrt roba uparivanjem vaju od uspjeha. Sva su važna tako da prodaje i zaliha. Na to valja izmjeriti je teško prioritizirati, valja djelovati profitabilnost mjerenjem prosječnih simultano. Lista je poduža. marži. No, taj osnovni model valja produbiti praćenjem tzv. KPI pokaSMISAO, MISIJA, VIZIJA zatelja (Key Performance Indicators) Udruge su nastale iz potrebe preživlja- svake grupe proizvoda. Tek tad ukavanja. Razvoj će ovisiti o tome kojom zuje se odgovor gdje uložiti a gdje www.jatrgovac.hr

udruživanje jača pregovaračku moć trgovaca reducirati, i financijski, no kasnije će biti vidljivo, i logistički i asortimanski. NABAVA Na ovaj zadatak Udruge stavljaju najveći naglasak. Dobivenom snagom udruživanja pokušavaju direktno pregovarati s proizvođačima i uvoznicima, u želji smanjivanja ovisnosti o posrednicima, tj. veleprodajama. Svaki direktan dobavljač, svaki postotak više dobiven u teškim pregovorima čini ih sposobnijima opstati. Naravno, ovim modelom i veleprodaje imaju “težeg” kupca. U ovom su sve uspješniji. Povezivanje nabave sa standardima unutarnjeg uređenja prodajnih prostora otvara nove mogućnosti povezivanja u zajedničkom nastupu s najvažnijim dobavljačima.

LOGISTIKA U ovom broju možete dodatno saznati standarde koji vrijede za ovaj dio posla. Konkurentska borba smanjivanjem troškova čini logistiku najzanimljivijim dijelom posla. Kvalitetna programska rješenja donose ogromnu prednost, dok imwww.jatrgovac.hr

provizacija erodira stvorenu maržu. Skladištenje i prijevoz roba i dalje su raspršena djelatnost Udruga. Dio dobavljača ovo i voli, obzirom na slobodu koju time dobiva prodajna

Navedene sistematike relativno je teško jasno formulirati na malim formatima do 100 m2, uz to i regionalno različitih potrošačkih afiniteta. No, kostur unutarnjeg uređenja Udruge će U maloj trgovini sve se svodi na uštede, morati sugerirati, ako ne i nametali ne treba štedjeti na osmjehu nuti članicama, obzirom je danas sila. U skoroj budućnosti Savez će još uvijek previše prostora za poboljzasigurno vrlo ozbiljno protresti šanje (čitati – propusta u unutarnjem mogućnosti zajedničke logistike, uređenju). Osnovna pravila rasporebarem za dio asortimana visoko đivanja grupa roba u prostoru, BTL voluminoznih roba male vrijednosti osnaživanja prodaje, elastičnosti u po jedinici. “akcijanju”, vode članice u konkurentsku prednost u odnosu na velike, IDENTITET I UREĐENJE teške i krute konkurente. Danas je većina članica vizualno “osvojeno” nekim od veleprodajnih PRIVATNA MARKA I PRODAJA Pogledajte teme iznad i vidjet ćete što sve treba napraviti prije realizacije vlastite robne marke. A sad evo i osnovnog razloga ovom tekstu. Udruge su tek dijelom svjesne snage prodaje. Spomenuti “teški” konkurenti nemaju prodaju na prodajnom mjestu. Usluga kupcu takoreći ne postoji, dodatna prodaja vrši se “voblerima, hengerima, duopakovima” itd. Rijetkost je čuti glas prodavača osim kad ga priupitamo gdje se što nalazi, a i tad nam je velika šansa dobivanja odbojnog komunikološkog stila. Udruge pak imaju više od Paretovih 80% poznatih kupaca. Smiješak je češći nego u velikim formatima, no još uvijek daleko od potrebnih 100%, ako već mjerimo potrebnu količinu. Dodatne prodaje je zasigurno vrlo malo. Prodavači zaposleni u članicama trebaju dobiti dodatnu pomoć u savladavanju naprednih prodajnih znanja i vještina. Interni Priručnik prodaje te zajedničko treniranje podiglo bi razinu usluge i prodaje na višu stepenicu. Na koncu, tu i jest osnovni razlog ulasku u malu trgovinu u susjedstvu – ne preširok asortiman, ne preniske cijene, ne kopiranje snažnih konkurenata, već najjednostavnije rečeno programa. Uspjeh u budućnosti ovisi - ugoda kupovanja. Parafrazirat ću: o spretnosti kojom ćemo mi potrošači “Tu sam susjed, tu me znaju”. dobiti jasnu pozivnicu u prodajne Time smo dobrim dijelom i odgovoprostore ovih većinom “trgovina u rili na pitanje kupca “Zašto bih ušao susjedstvu”. Što je to posebno u posloovdje?”. Zaključak svega navedenog vanju Udruge malih trgovaca? Morat ide u prilog smislu postojanja ovakve će nam odgovoriti na pitanje: “Zašto asocijacije. No, od postojanja do usbih ušao ovdje?” pješnosti dug je put. Držim palčeve. Rujan 2013.

Iz regije Neuspješan natječaj za privatizaciju NDKP-a

atječajna komisija na sjednici sredinom rujna nije prihvatila zahtjev konzorcija kupaca za novo produženje roka za uplatu kupoprodajne cijene od 7,1 milijuna eura za Novi duvanski kombinat

Podgorica (NDKP) te će uputiti prijedlog da se natječaj za privatizaciju proglasi neuspjelim. Na natječaj za privatizaciju crnogorske duhanske kompanije prijavio se konzorcij koji čine Partner Company iz Danilovgrada, Primat iz Užica i Jaz Express iz Budve s kojima su predstavnici Crne Gore u lipnju potpisali Ugovor o kupoprodaji dionica NDKP-a.

VINDIJA

Otvoren novi pogon u Vojvodini P

Mercator grupa smanjila gubitak

ercator Grupa je u prvom polugodištu 2013. ostvarila 1,36 milijardi eura čistih prihoda od prodaje što je za 3,3,% manje u odnosu na isto razdoblje lani, dok je gubitak u tom periodu smanjen za petinu i iznosi 15,1 milijuna eura. U objašnjenju rezultata se ističe kako su niži prihodi prvenstveno rezultat zaoštrenih gospodarskih uvjeta i strukturnih promjena u ponašanju potrošača slijedom pada kupovne moći. Pad prodaje rezultat je povlačenja s tržišta Bugarske i Albanije, daljnjeg zatvaranja poslovnih jedinica, a ostvaren je pad prihoda na najvećem tržištu Grupe – Sloveniji (3,8%), pri čemu je relativno najveći pad prihoda zabilježen u Hrvatskoj.

Carnex izvozi u Sloveniju Srpska Kompanija Carnex izvezla je prvi kontingent proizvoda za Sloveniju čime je započela svoj prodor na tržište EU. U Sloveniji će se tako uskoro moći kupiti Carnex proizvodi kao što

Rujan 2013.

•••

rehrambena industrija Vindija otvorila je u mjestu Plandište, na jugoistoku Vojvodine, novi pogon za proizvodnju mesnih prerađevina u koji je uložila 2,66 milijuna eura i gdje planira otvoriti 50-ak novih radnih mjesta. Novim pogonom Vindija osigurava dodatne količine peradarskih proizvoda za izvoz u zemlje Cefte, Europsku uniju i Rusiju. Kako je rekao generalni direktor Vindije Dragutin Drk, Vindija je ukupnim ulaganjima u Srbiji od 34 milijuna eura uspješno premostila prepreke pri izvozu u zemlje članice Cefte. Uz to, kaže Drk, Vindija je osigurala kvalitetnu podlogu za osvajanje stabilnog mjesta u proizvodnji pilećeg mesa na tržištu

su njihove poznate paštete i gotova jela. Istovremeno, ova kompanija nastavlja s isporukom proizvoda i na tržištima Carinske unije (Rusija, Bjelorusija i Kazahstan).

Srbije te veće prisutnosti na tržištima EU-a i Ruske Federacije. Iz Vindije ističu i kako je taj hrvatski poslovni sustav u Srbiji uspješno objedinio farmu za tov, tvornicu stočne hrane UNIP u Valjevu, industriju mesa u Plandištu i tri distribucijska centra i tako osigurao potpunu kontrolu nad svim fazama proizvodnje.

Nestlé u Sloveniji prelazi na direktni model poslovanja

akon 17 godina Nestlé je odlučio da će svoje poslove u Sloveniji voditi preko svoje centrale a ne preko ovlaštenog zastupnika i distributera. Promjena distribucijskog modela i neposredna suradnja sa slovenskim trgovcima Nestléu će omogućiti da se bolje posveti potrebama i željama slovenskih potrošača, misle u kompaniji.

Srbija: Najviše se troši na hranu Prosječna mjesečna raspoloživa sredstva po domaćinstvu u Srbiji su u drugom kvartalu ove godine iznosila oko 475 eura, a najviše novca (43%) građani troše za hranu i bezalkoholna pića. Za vodu,

•••

stan, struju odnosno sve komunalije odvaja se oko 15% svih prihoda, dok se za prijevoz (automobili, gradski prijevoz) troši upola manje.

www.jatrgovac.hr

Iz svijeta PHILIP MORRIS

Širenje poslovanja u Grčkoj M

Norveška i Švicarska najskuplji u Europi

odaci Eurostata pokazuju da su u prošloj i početkom ove godine hrana, piće i duhanski proizvodi u cijeloj Europi bili najskuplji u Norveškoj i Švicarskoj. Norvežani tako moraju platiti čak 84% više od prosjeka EU, a Švicarci 54% za hranu i bezalkoholna pića. U EU su alkoholna pića najskuplja u Finskoj, a cigarete u Irskoj. Rekorder po cijenama alkoholnih pića i duhana u Europi je Norveška, gdje su ovi proizvodi gotovo tri puta skuplji u odnosu na prosjek u EU. Hrana je za oko 40% skuplja u Danskoj, za 25% u Švedskoj, dok za prehranu manje od prosjeka u EU trebaju dati Portugalci, Slovenci i Irci, a znatno jeftinija hrana je u Češkoj, Slovačkoj, Turskoj i Hrvatskoj.

eđunarodni proizvođač cigareta Philip Morris najavio je osnivanje europskog distributivnog centra u Grčkoj, u okviru svojih planova za širenje poslovanja u toj prezaduženoj zemlji. “Nakon sporazuma koji smo potpisali u veljači, naše skladište u Agriniju sada ćemo pretvoriti u distributivni centar Philip Morrisa za čitavu Europu”, izjavio je generalni direktor kompanije u Grčkoj Nikos Theofilopoulos. Krajem veljače, Philip Morris se obavezao na kupovinu polovice grčke proizvodnje cigareta u naredne tri godine. Područje Agrinio, nekada poznato po

proizvodnji cigareta, suočeno je u proteklih nekoliko godina s gubitkom svoje reputacije. “Za Philip Morris Grčka je zemlja od strateškog značaja u pogledu orijentalnog duhana. Tijekom proteklog desetljeća naše investicije u Grčkoj premašile su 600 milijuna eura”, izjavio je Theofilopoulos nakon sastanka s grčkim premijerom Antonisom Samarasom i ministrom za poljoprivredni razvoj Athanasiosom Tsaftarisom.

Slaba prodaja Carlsberga i Heinekena

anski proizvođač piva Carlsberg zabilježio je pad prodaje na europskim tržištima a Europa je bila uteg i za poslovne rezultate nizozemskog Heinekena. Carlsberg je tako u drugom kvartalu ostvario nešto nižu operativnu dobit (EBIT) od 3,44 milijarde danskih kruna. Heinekenu je, pak, dobit u prvoj polovici godine smanjena za 17%, na 639 milijuna eura.

KARIJERE Smjena na čelu Delhaize grupe

elgijska Delhaize grupa imenovala je Fransa Mullera za novog generalnog direktora koji će na dužnost stupiti 8. studenog te na toj poziciji naslijediti

Auchanu prodaja rasla 4% Francuski trgovac Auchan objavio je kako mu je ukupni promet u prvom polugodištu, ne računajući prodaju naftnih derivata, porastao za 4% na 29,8 milijardi eura. U promatranom je razdoblju EBITDA

www.jatrgovac.hr

•••

porasla 4,4% u odnosu na prvih šest mjeseci 2012. i to na 1,15 milijardi eura. Istodobno, operativna dobit veća je za 14,8% te je iznosila 583 milijuna eura.

Pierre-Olivier Beckersa. Beckers će ostati na raspolaganju do konca godine u funkciji savjetnika novog generalnog direktora nakon čega odlazi u nadzorni odbor kompanije. Kako bi se osigurala lakša tranzicija Muller će se pridružiti Delhaizeu već

Nestlé u FTSE4Good indeksu FTSE Grupa je izvijestila kako je tvrtki Nestlé još jednom potvrđeno uvrštavanje na listu FTSE4Good indeksa. Riječ je o indeksu odgovornog ulaganja koji mjeri učinke kompanija koje

14. listopada. Pedeset dvogodišnji Muller ima 15 godina iskustva na pozicijama višeg menadžmenta u maloprodaji. U Delhaize grupu dolazi s pozicije člana upravnog odbora Metro grupe te generalnog direktora Metro Cash & Carryja.

•••

posluju u skladu sa standardima globalne korporativne odgovornosti, a odnose se na ekološku održivost, ljudska prava, radne norme, borbu protiv korupcije, klimatske promjene i dr.

Rujan 2013.

Brendovi našeg djetinjstva - Kraš Express

Ujutro za dobar dan,

uvečer za dobar san!

Kraš Express je bio i ostao neizostavan dio života svojih potrošača, a upravo tradicionalne vrijednosti čine i osnovu nove vizualne komunikacije brenda s prepoznatljivim sloganom

raševa “slatka” povijest počinje 1911. godine kada je tvornica Union u Zagrebu započela s radom kao prvi industrijski proizvođač čokolade u jugoistočnoj Europi. Već od samog početka, slastice proizvedene u ovoj tvornici primaju najveće priznanje - Union postaje carski i kraljevski dobavljač bečkog dvora. Godine 1923. u Zagrebu, na Savskoj cesti, tvrtka Bizjak započinje proizvodnju dvopeka, keksa i vafla. Do 1950. godine dolazi do ujedinjenja Uniona, Bizjaka i ostalih manjih proizvođača konditorskih proizvoda iz Zagreba. Te godine tvrtka dobiva ime Josip Kraš po antifašističkom borcu i istaknutom rukovodiocu tadašnjeg sindikalnog pokreta. Od trenutka ujedinjenja kompanija počinje svoj razvoj kao proizvođač sve tri grupe konditorskih proizvoda: kakao proizvoda, keksa i vafla i bombonskih proizvoda. Godine koje dolaze obilježene su ulaganjima u modernizaciju proizvodnje. Nove generacije Kraševih stručnjaka na

Rujan 2013.

temeljima originalnih konditorskih receptura primjenjuju nova znanja u izradi slastica, zahvaljujući kojima se sustavno povećava ponuda asortimana i dalje zadržava vodeća pozicija na prostoru regije. Društveno poduzeće se 1992. godine transformira u dioničko društvo Kraš te se od tada razvija kao tržišno orijentirana kompanija čiji su proizvodi prisutni na svjetskim tržištima.

skriva fini kakao napitak još od davne 1978. godine. Ime je dobio po uzoru na poznati vlak Orient Express i po svojoj ekspresnoj dozi 8 vitamina (A, B1, B2, B3, B5, B6, C, D) i kalcija, jer šalica mlijeka s Kraš Expressom zadovoljava 15% dnevnih potreba za njima. Pakiranje u teglicu nadopunjavalo je veće pakiranje u vrećici. Negdje do sredine devedesetih godina u teglicu su, osim instant napitka, bile prilo-

početaka maskota brenda bila je vlak, no s ciljem modernizacije brenda 1999. godine vlak je zamijenjen Kraš Express superjunakom. Pa ipak, ma koliko pratio svjetske trendove i ukus modernih potrošača, on nije mogao nadmašiti slavu poznatog vlakića. OSVJEŽENI IDENTITET U želji da se brend revitalizira 2010. godine započeo je proces rebrandinga Kraš Expressa, a vlakić je ponovno postao važan element komunikacije, zajedno s uvijek prepoznatljivim sloganom “Ujutro za dobar dan, uvečer za dobar san!”. U skladu s ciljevima projekta modernizirana je ambalaža teglice (tzv. sleeve) te su uvedena nova pakiranja u samostojećim vrećicama, kao i nove gramature (200 g i 500 g). Redizajn ambalaže povjeren je francuskoj agenciji CB’a, a rezultat je prepoznatljiva crvena ambalaža na kojoj dominiraju logotip i nova-stara maskota Kraš Express vlakić. Ovakav razigrani vizualni identitet prije svega će privući pažnju djece, ali na svakom proizvodu postoji i dio namijenjen majkama - “Mama zna” - u kojem su navedene dodatne informacije o koristima vitamina i minerala koji se nalaze u ovom napitku. Kraš Express

Instant kakao napitak Kraš Express na tržištu je već punih 35 godina

NENADMAŠNI VLAKIĆ Jedan od najpoznatijih Kraševih brendova je Kraš Express. Prepoznatljiva teglica oblika dimnjaka lokomotive

žene i igračke – plastični elementi željezničke kompozicije i šablone za crtanje. Mnogi će se, danas već odrasli potrošači, zasigurno sjetiti kako su isipavali čitav sadržaj ne bi li što prije vidjeli što ih čeka na dnu. Od samih

je do danas zadržao lidersku poziciju u kategoriji instant kakao napitaka, a teglica je vodeći proizvod u kategoriji. Za očekivati je da se trend konzumacije potrošača neće mijenjati jer Kraš Express je bio i ostao neizostavan dio odrastanja. www.jatrgovac.hr

Novo na polici

Perutnina Ptuj - Pipo: Novo pakiranje Exclusive šunki

xclusive pileća i pureća šunka Perutnine Ptuj - Pipo d.o.o. Čakovec na tržištu su predstavljene prošle godine, a od ove jeseni dostupne su u novom pakiranju od 400 g namijenjenom za police. Receptura i okus proizvoda ostali su isti. Promijenjena je ambalaža i težina proizvoda koji se sada pakira u predštampani ovitak dimenzije 60 mm. Exclusive šunke proizvodi su slim&fit linije Perutnine Ptuj - Pipo d.o.o. Čakovec, linije zdravih proizvoda prilagođenih suvremenom načinu života. Broj komada u kutiji: 8. Težina kutije: 3,2 kg. Rok trajanja: 75 dana od datuma proizvodnje.

Vitalis 7 žitarica muesli

r. Oetker, kao vodeći brend na tržištu mueslija, predstavlja nove Vitalis 7 žitarica muesle u tri visokovrijedna okusa: Integralni muesli, Voćni muesli i Orašasto i šumsko voće muesli u prozirnoj vrećici od 700 g. Raznolikost žitarica, visokovrijedni sastojci, nova i atraktivna ambalaža te kvaliteta vrećice, samo su neke od prednosti Dr. Oetker mješovitih mueslija. Vitalis 7 žitarica savršena je novost za sve potrošače mješovitih mueslija i najbolji poticaj prodaji. Prepoznajte mogućnost rasta segmenta i osigurajte dodatnu prodaju.

Podravka dječje juhe i Talianetta

ri Podravka juhe i dvije Talianette proizvodi su blagog okusa prilagođenog djeci. Podravka juhica pričalica je bistra pileća juha iznimno bogata tjesteninom u obliku svih slova abecede koja potiču djecu na igru “slovkanja” i čini obrok zabavnijim. Podravka juhica zvjezdica je bogata povrtna juha koja nudi povrće sjedinjeno sa sitnom tjesteninom u obliku zvjezdica. Podravka juhica okruglica je vesela, lagana juha blagog povrtnog okusa sa zelenim i narančastim

gris okruglicama. Talianetta špageti mljacketi su pripremljene od kvalitetnih špageta u karakterističnom umaku od rajčice, goveđeg mesa, povrća te mirisnih mediteranskih začina. Talianetta tjestenina smazolina je jelo pripremljeno od spiralne tjestenine u kremastom i hranjivom umaku od sira s odabranim začinima. Marketinška podrška: TV (spot 30” i 15”), tisak, radio, internet, oglašavanje na prodajnim mjestima i dr.

PREPORUKA

Pileći Toast narezak 400 g Perutnine Ptuj - Pipo

akon što je ovog proljeća predstavljen Pileći toast narezak za narezivanje na delikatesi, Perutnina Ptuj - Pipo Čakovec predstavlja novi Pileći toast narezak u pakiranju od 400 g namijenjen za police trgovina. Toast narezak je polutrajni, obareni proizvod od pilećeg mesa s malo masti - u 100 g ima samo 4,2 g masti. Toast narezak pakiran je u

www.jatrgovac.hr

predštampani ovitak dimenzije 60 mm i egaliziran je, ne sadrži svinjetinu i proizveden je prema halal standardu. Broj komada u kutiji: 8. Težina kutije: 3,2 kg. Rok trajanja: 75 dana od datuma proizvodnje.

Vindija obogatila svoj asortiman Freska voćnih jogurta

ovo izdanje Vindijinog jogurta Freska s okusom šumskog voća dolazi u praktičnom obiteljskom pakiranju od 1 l u višeslojnoj kartonskoj ambalaži pod nazivom Tetra Rex. Zbog profinjene tekuće konzistencije Freska jogurt sa šumskim voćem idealan je u kombinaciji sa žitaricama ili mueslijem. Njegova posebna aroma, mješavina šumskog voća - malina, kupina, borovnica i jagoda - čini ga osvježavajućim užitkom za sve ljubitelje mliječnih napitaka. Tekući jogurt Freska šumsko voće proširuje asortiman jogurta u obiteljskom pakiranju (natur + šumsko voće). Višeslojna kartonska ambalaža moderno je TREX pakiranje s inovativnim dizajnerskim rješenjem, a trajnost proizvoda je 35 dana u rashladnom lancu.

Rujan 2013.

Izlog

ŽELITE PRIMATI JA TRGOVAC MAGAZIN? Ja TRGOVAC magazin, najbolji izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje, besplatno se dostavlja na ime ključnih ljudi sektora (trgovci, proizvođači, distributeri robom široke potrošnje, gospodarske udruge i komore). Želite li besplatno primati svoj primjerak, a djelatna ste osoba navedenih sektora, pošaljite nam sljedeće podatke poštom, na mail ili fax:

Ime i prezime: Poduzeće: Adresa: Poštanski broj: Telefon/mobitel: Mail: Funkcija: Redakcija Ja TRGOVAC, KunaPak d.o.o. Iica 1a, 10 000 Zagreb Tel: +385 1 559 5056, fax: +385 1 555 2598 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr

Djelatnost: Nakon zaprimanja i provjere vaših podataka, naša služba pretplate javit će vam ispunjavate li uvjete za svoj besplatni primjerak.

Novo u ponudi : a j n a v a š a l g o g o vanjsk HEAD ON BOARD ma grada Zagreba.

outdoor lokacija m iji tn n e kv re jf a n a 2 metra, likom formatu n Budite prisutni u ve Ponuda od 170 panoa, dimenzija 6 X a. ručja grada Zagreb d o p g vo ta či ka ja vožn na ukupno 22 nad

, h i l a t s o d e r p s i e t i Bud ! N O D A E H budite

FRKA PLUS d.o.o. - Oglašavanje velikog formata Desinička 10, 10 000 Zagreb, Hrvatska Tel: 01/3643-799, Fax: 01/3643-794, E-mail:info@frkaplus.hr www.frkaplus.hr