Ja TRGOVAC magazin - siječanj/veljača 2013. by Ja TRGOVAC

Broj 24 | Sij/Velj 2013.

Purlsa sekto . 2012

Godinag o n z e r p o rasta

U fokusu

Kartičvnaonje poslo Fiskalizacijuana 8 milijardi k siječnju fiskalizirano u

Čaj

Borba za svakog kupca

Dossier: Grad Zagreb

Broj 24 | Sij/Velj 2013.

Uvodnik

Maroje Sabljić glavni urednik

Naprijed! Ne nazad

“Otvara nam se tržište od 500 milijuna ljudi visoke platežne moći, a mi se okrećemo istoku i neimaštini još većoj od vlastite“

uvjetima u kojima cijena diktira gotovo sve. No iskoristimo zato ono čime raspolažemo: kvalitetu i autohtonost što će na zapadu znati prepoznati i za što će biti voljni platiti više. To je upravo ono što i kod nas ljudi prepoznaju, ali se na žalost ne opredjeljuju za jeftiniji proizvod jer žele proći povoljnije, već zato što si ne mogu priuštiti bolji. Logično je da se nitko ne želi odreći tržišta Cefte na kojima smo prepoznati i dobro prihvaćeni te da se ulažu znatni napori da to tako i ostane, no ne smijemo svu energiju potrošiti samo na tu kartu koja jednako tako pruža samo privremenu sigurnost i opstanak. Jedno vrijeme dobro će doći mali predah i pregrupiranje, no kad tad doći će trenutak da više nećemo imati gdje uzmicati i zato čim prije treba promijeniti takav stav i način promišljanja te se okrenuti prema naprijed, ne nazad, jer gotovo da smo došli do ruba ivice.

nismo im ništa još ni ponudili da bi pouzdano mogli znati. Paušalno govoreći iz vlastitog iskustva i zapažanja, svaki stranac koji posjeti našu zemlju bude oduševljen onime što proba, prvenstveno tu mislim na hranu. Zašto onda odmah krećemo s premisom da ju ne bi kupovali u njihovim supermarketima kada bi im bila dostupna? Na našem tržištu, u pojedinim kategorijama proizvoda, možda nismo konkurentni cijenom jer teško da se možemo mjeriti njihovim volumenima i rabatima i zato razumijem strepnju u pojedinim sektorima proizvodnje u današnjim

maroje@jatrgovac.hr

IMPRESSUM ISSN 1847-9987 / Godina 3 / Broj 24 / Besplatni primjerak GLAVNI UREDNIK: Maroje Sabljić IZVRŠNI UREDNIK: Goran Pavlović AUTORI I SURADNICI: Božana Lovaković, Nielsen Katarina Litva, NHS Milanka Ćorić, Nielsen Mladen Kožić, GfK Croatia Branka Bajt, Okomito Davor Perkov, VPŠ Libertas Marina Kilić, novinar

www.jatrgovac.hr

Kristina Črep, Valicon Emily O’Neill, IGD Jana B. Marčelja, STeP Ri GRAFIČKI UREDNIK: Miroslav Šiptar FOTOGRAFIJE: Goran Katić, iStockphoto PRIJEVOD: Marijana Pasarić

PRODAJA I MARKETING: Branko Ječmenjak, Daria Maroević telefon: 01/559 5056 e-mail: prodaja@jatrgovac.hr TISAK: GZH d.o.o. Radnička cesta 210, 10 000 Zagreb IZDAVAČ: KunaPak d.o.o. Ilica 1a, 10 000 Zagreb telefon: 01/559 5056 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr

Broj 24 | Sij/Velj 2013.

Puls sektora. 2012

Godina og opreznst ra a

U fokusu

o Kartičn poslovanje Fiskalizacija 8 milijardi kunasiječnju fiskalizirano u

Čaj

Borba za svakog kupca

Dossier: Grad Zagreb

NAKLADA: 8.020 primjeraka

oliko smo dugo čekali i prizivali tu Uniju da bi sad, eto, netom prije njenog dolaska gotovo strepili od prvog susreta pa čak i zazirali od nje. Umjesto da joj krenemo u susret mi se povlačimo. Otvara nam se tržište od 500 milijuna ljudi visoke platežne moći, a mi se okrećemo istoku i neimaštini još većoj od vlastite. Pa zar smo toliko nesigurni u sebe da predajemo borbu prije no li smo uopće odmjerili snage s takmacima sa zapada. Tko kaže da kod njih nema mjesta za naše proizvode, a

Siječanj - Veljača 2013.

Sadržaj 6

Vijesti

| VIJESTI

Investicije Agrokora od dvije mlrd. kn

| DRUŠTVENO ODGOVORNO

POSLOVANJE

Mercator donirao pet tona voća i povrća

| PULS SEKTORA

| GOSPODARSKO-SOCIJALNA

Godina opreznog rasta

SLIKA HRVATSKE

Tmurna svakodnevica

| FISKALIZACIJA

Uspješan start

ČAJ

22 str.

| POSLOVNI SAVJETI

| DOSSIER GRAD ZAGREB

| INTERVJU:

Osobna potrošnja u prosincu potonula 6,1 posto

AGROKOR KONC

prosincu prošle godine u Hrvatskoj je promet u trgovini na malo pao 6,1 posto na godišnjoj razini, više nego mjesec dana prije i znatno više nego što se očekivalo. Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u prosincu nominalno pao za 2, a realno za 6,1 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Prosinac je već 10. mjesec zaredom kako potrošnja pada, i to brže nego u studenom, kada je promet u trgovini na malo skliznuo 5,7 posto. Pad potrošnje ponajviše je posljedica rasta nezaposlenosti, smanjenja raspoloživog dohotka i potrošačkog pesimizma.

7 taktika uspjeha malih trgovaca u 2013. Gospodarsko srce Hrvatske

DARIO KOBEŠĆAK

Tržnice Zagreb

| POTROŠAČKI TRENDOVI

| KARTIČNO POSLOVANJE,

Investicije u

| PROCESIRANO VOĆE

| PROIZVEDENO U

Žene i kupnja

Peglanje koje nitko ne izbjegava

grokor u 2013. godini u Hrvatskoj planira investirati oko dvije milijarde kuna, ali se s obzirom na situaciju u okruženju može dogoditi da iznos bude i manji, o čemu će se odlučiti tijekom godine,

Džem, pekmez, marmelada

HRVATSKOJ

Kannan

| INTERVJU: CHRISTOPH TILL

62 64

| VIJESTI IZ REGIJE I SVIJETA

| BRENDOVI

Henkel

| GLOBALNA KRETANJA

Evolucija trgovine iz susjedstva

NAŠEG DJETINJSTVA

Eva iz srca mora u srca potrošača

| CJENOVNA POLITIKA

68 70

| NOVO NA POLICI

Rat cijenama se ne isplati

| IZLOG

Siječanj - Veljača 2013.

Tedeschi: Lani smo rasli za pet posto

rihod Atlantic grupe u 2012. godini vjerojatno je veći za 5 posto od 4,7 milijardi kuna iz 2011. godine, a ove godine očekuje se sličan rast prihoda, kazao je Emil Tedeschi, predsjednik uprave Atlantica. “Članstvo Hrvatske u EU donijet će nam više prilika i marketinških alata. Moći ćemo brendirati naše hrvatske proizvode s Made in EU. Pripremamo se za organski rast i međunarodnu ekspanziju”, zaključuje Tedeschi.

www.jatrgovac.hr

CERN

u ovoj godini dvije milijarde kuna izjavio je predsjednik Agrokora Ivica Todorić. U svakom slučaju, koncern trenutno u ladici ima pripremljene investicijske projekte vrijedne milijardu eura, otkrio je Todorić. Kao jedan od mogućih projekata naveo

je povećanje proizvodnje svinja i prerade mesa, što bi bio projekt vrijedan oko 350 milijuna eura, a među projektima su i nove tvornice stočne hrane, kao i nove farme. Govoreći o utjecaju izlaska Hrvatske

iz CEFTA-e na Agrokor kazao je kako bi određene probleme mogao imati PIK Vrbovec koji značajno izvozi u te zemlje, ali da je jedna od mogućnosti kupnja ili gradnja industrije mesa u nekoj od zemalja CEFTA-e.

Tesco zainteresiran za suradnju s hrvatskim proizvođačima

ritanski trgovački lanac Tesco održao je B2B sastanke pod nazivom “Hrvatska kao nabavno tržište za Tesco” s dvadesetak hrvatskih tvrtki koje bi željele plasirati svoje proizvode na police Tesca, trećeg po veličini trgovačkog lanca u svijetu. “Izuzetno smo zadovoljni održanim sastancima i već smo donijeli odluku o suradnji s nekim hrvatskim tvrtkama”, poručili su iz Tesca nakon sastanaka. Riječ je o prvom u nizu planiranih susreta na kojima bi se poslovna suradnja mogla i proširiti, što bi moglo značiti da postoje izgledi kako će se na nekom budućem popisu naći i hrvatske prehrambene tvrtke.

www.jatrgovac.hr

Siječanj - Veljača 2013.

Vijesti Šest hrvatskih tvrtki dobilo zeleno svjetlo za izvoz u Rusku Federaciju

KARIJERE Boris Lukšić mijenja Marina Dokozića na čelu Lidla Hrvatska

est hrvatskih tvrtki dobilo je odobrenje za izvoz svojih mesnih i mliječnih proizvoda na tržište Ruske Federacije od nadležnih ruskih službi. Pravo izvoza u Rusku Federaciju ostvarila su dva objekta Vindije i po jedan objekt PIK Vrbovca, Belja, Koke i Perutnine Ptuj-Pipo Čakovec. Uprava veterinarstva Ministarstva poljoprivrede zaprimila je početkom veljače dopis Federalne službe za veterinarski i fitosanitarni nadzor Ruske Federacije, kojim je šest tvrtki u poslovanju s hranom iz Hrvatske dobilo odobrenje za izvoz svojih mesnih i mliječnih proizvoda na tržište Carinske Unije, navode iz resornog ministarstva.

jesto predsjednika Uprave trgovačkog lanca Lidl Hrvatska, počevši od 1. ožujka 2013., preuzima 37-godišnji Boris Lukšić, dosadašnji član Uprave za prodaju. Dosadašnji predsjednik Uprave Marin Dokozić, koji je poduzeće vodio pune četiri godine, s istim datumom preuzima funkciju predsjednika Uprave Lidl Portugal. Boris Lukšić je karijeru u trgovačkom lancu Lidl Hrvatska započeo 2003. godine od kada je obnašao brojne funkcije. Godine 2010. prelazi na funkciju direktora prodaje, a ubrzo nakon toga postaje i član Uprave.

Ansgar Bornemann novi direktor Nestlé Adriatica

nsgar Bornemann od siječnja 2013. godine preuzeo je poziciju regionalnog direktora tvrtke Nestle Adriatic koja obuhvaća tržišta Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije, Crne Gore i Kosova. Njegovo sjedište bit će u Beogradu s uredima u Beogradu i Zagrebu. Njegov prethodnik, Marco Travaglia, vratio se u Italiju te preuzeo poziciju glavnog menadžera poslovanja u Nestlé Purina PetCare za južnu Europu. Istovremeno, na poziciju direktora sjevernog dijela regije i glavnog menadžera poslovanja za tržišta Slovenije, Hrvatske te Bosne i Hercegovine imenovan je Miljenko Vaić, bivši regionalni direktor prodaje.

Siječanj - Veljača 2013.

Agristar otvorio novi pogon za proizvodnju čajeva

vrtka Agristar iz Višnjevca otvorila je sredinom siječnja novi pogon za proizvodnju filtar čajeva u Gospodarskoj zoni Tenja. Uz postojeću proizvodnju u Višnjevcu kraj Osijeka, novi pogon ukupne površine 850 četvornih metara omogućit će znatno povećanje proizvodnih kapaciteta, kao i novo zapošljavanje, poručuju iz tvrtke. U novi pogon se preselila proizvodnja čajeva u filtar vrećicama, dok proizvodnja čajnih mješavina-dodataka prehrani i pojedinačnog ljekovitog bilja u rinfuznom pakiranju ostaje u Višnjevcu. “Može se reći da je 2012. godina završila uspješno za Agristar jer je, uz dovršetak projekta

izgradnje nove tvornice, tvrtka za svoje proizvode dobila i prestižno priznanje Best Buy Award za 2012/2013”, ističe Tomislav Kurbanović, direktor tvrtke.

Čakovečki mlinovi s 28 mil. kuna dobiti

rupa Čakovečki mlinovi u 2012. je ostvarila 27,9 milijuna kuna dobiti, što je značajan porast u odnosu na 2011. kada je dobit iznosila 8,6 milijuna kuna. Osim na matično društvo izvješće se odnosi i na tvrtke Radnik Opatija, Trgovina Krk, METSS Čakovec, Vražap Zadar, Trgostil iz Donje Stubice i Trgocentar iz Virovitice. Ukupni prihodi Grupe u 2012. iznosili su 1,1 milijardu kuna i veći su za četiri posto nego u prethodnoj godini. Tvrtka je u prošloj godini prema godini ranije povećala i ukupne rashode, za 2,4 posto, na 1,07 milijardi kuna. U izvješću Uprave se među ostalim navodi kako su Čakovečki mlinovi i cijela Grupa završili 2012. s rezultatima kojima mogu biti zadovoljni.

www.jatrgovac.hr

Poslodavci otkazali kolektivni ugovor u trgovini

rvatska udruga poslodavaca u trgovini otkazala je kolektivni ugovor te djelatnosti jer, kako kažu, prema Zakonu o reprezentativnosti takvi dokumenti ne mogu više imati nedefinirani rok trajanja. Otkazani je ugovor, kažu u HUP-u, na snazi od 1998. i nije odgovarao postulatima moderne trgovine. U Sindikatu trgovine Hrvatske (STH) zabrinuti su zbog otkazivanja kolektivnog ugovora jer smatraju da je to uvod u smanjenje plaća za zaposlene u trgovini koje u prosjeku iznose 4000 kuna neto. STH smatra da Udruga trgovine pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca nije imala nikakav razlog za otkazivanje Kolektivnog ugovora za trgovinu ocjenjujući da je otkazivanje žalostan i sramotan čin te zločin prema radnicima.

Dobit Plodina lani povećana gotovo 14 posto

aloprodajni lanac Plodine prošlu je godinu završio s dobiti u iznosu od 39,9 milijuna kuna, što je gotovo 14 posto više u odnosu na dobit iz 2011. godine. Ukupni poslovni prihodi Plodina lani su iznosili 3,19 milijardi kuna i bili su sedam posto viši od poslovnih prihoda iz 2011., na što je prvenstveno utjecalo povećanje prihoda od prodaje robe na veliko i malo za sedam posto. Na povećanje poslovnih prihoda utjecalo je i širenje maloprodajnog lanca, budući da su tijekom 2012. otvorena četiri nova prodajna prostora – supermarketi u Novigradu i Novalji te hipermarketi u Rijeci i Zagrebu. Tako je na kraju 2012. maloprodajnu mrežu Plodina činio 71 supermarket, odnosno hipermarket ukupne površine od 130.500 m2.

Vijesti KARIJERE Peter Szabo novi direktor Unilevera u Hrvatskoj, Sloveniji i BiH

eter Szabo je imenovan za novog direktora Unilevera u zemljama Adrije pa je tako od 1. veljače preuzeo odgovornost za vođenje Unileverovih tvrtki u Hrvatskoj, Sloveniji te Bosni i Hercegovini. Novi mađarski direktor odgovoran je za učinkovito poslovanje regije zajedno s Andrasem Gyenesom, koji je od 1. prosinca 2012. imenovan CEOom Unilevera za regiju Mađarska i zemlje Adrije. Dosadašnja direktorica Unilevera za Hrvatsku, Sloveniju i BiH, Gordana Periškić, odlučila je napustiti Unilever nakon 15 godina rada u kompaniji.

Zoran Mabić novi direktor prodaje Karlovačke pivovare

oran Mabić imenovan je za direktora prodaje i člana menadžment tima Karlovačke pivovare te će biti odgovoran za daljnji razvoj i implementaciju prodajnih kapaciteta i strategija Karlovačke pivovare s ciljem postizanja optimalnog položaja na tržištu, tržišnog udjela i pozicioniranja marki. Mabić je stekao bogato iskustvo radeći kao direktor prodaje i marketinga za jugoistočnu Europu u kompaniji one2play te kao direktor prodaje u Alca grupi. Tijekom obrazovanja stekao je dva magisterija: na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu te Executive MBA na CBA.

Siječanj - Veljača 2013.

Pevec širi poslovanje, otvara centar u Makarskoj

akon uspješno provedenog stečaja, tvrtka Pevec d.d. nastavlja širiti mrežu prodajnih centara. U ožujku će biti otvoren prodajni centar Makarska, a u prvoj polovini godine planira se i proširenje na području Zagreba čime bi se ukupan broj njegovih prodajnih centara povećao na 14. Kako su izvijestili iz Peveca, centar u Makarskoj ima 4000 četvornih metara prodajnog prostora i zaposlit će 25 novih djelatnika. Iz Peveca navode da su 1. siječnja njihovi zaposlenici potpisali ugovore o radu na neodređeno vrijeme, čime je završen stečajni preustroj tvrtke.

Izvoznici bi mogli gubiti 350 milijuna kuna godišnje

danom ulaska Hrvatske u Europsku uniju, Hrvatska prestaje biti članica Cefte. Što će to značiti za izvoznike koji na ta tržišta godišnje izvoze oko 645 milijuna dolara hrane, trenutno nitko ne može reći. U najboljem scenariju, carinske regulative se neće drastično mijenjati. U najgorem slučaju, kako se može iščitati iz poruka Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), izvoznici će godišnje gubiti 350 milijuna kuna, a uz to bi bez posla moglo ostati između 3000 i 4000 ljudi. S druge strane, iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) tvrde kako je većina prehrambenih kompanija već proanalizirala učinke, prednosti i nedostatke otvaranja EU i gubitka Cefte tržišta. “Izlaskom iz Cefte ugrožava se pozicija na našem najvitalnijem tržištu, a procjenjuje se da će novi nameti na tim tržištima prelaziti 50%”, kažu u HGK-u.

Agrokor će distribuirati proizvode Perutnine Ptuj – Pipo Čakovec

erutnina Ptuj je u svrhu racionalizacije i optimizacije poslovanja sklopila sporazum o suradnji kojim će djelatnost distribucije proizvoda Perutnine Ptuj - Pipo Čakovec na hrvatskom tržištu obavljati poduzeće iz sustava Agrokora. Sporazum će se početi primjenjivati od 1. travnja ove godine, a osim smanjenja troškova i racionalizacije poslovanja, bitan element za donošenje ovakve odluke je uspješno savladavanje povećane tržišne konkurencije u europskim okvirima u kojima će se naći Hrvatska polovinom ove godine kada budu ukinute dosadašnje granice. Direktor Perutnine Ptuj -

Pipo Čakovec Predrag Šegović naglasio je da ustupaju na uporabu manji dio distributivnih kapaciteta specijaliziranoj tvrtki za ovu vrstu djelatnosti, a veći dio skladišta, uključujući i vozni park, prodat će na slobodnom tržištu po povoljnim uvjetima.

Dukat izdvaja dostavu i nudi ugovore vozačima Dukat će do kraja travnja iz poslovanja izdvojiti dostavnu djelatnost, objavljeno je iz te mliječne industrije. Sadašnjim, ali i novim vozačima dostavnih vozila bit će ponuđen nastavak suradnje kroz model vanjskog suradnika. Na ovakav su se potez u Dukatu odlučili zbog okrupnjavanja

•••

i jačanja udjela velikih trgovačkih lanaca koji sve više investiraju u vlastite logističke kapacitete. Sadašnjim će vozačima Dukat osigurati stimulativne uvjete za nastavak suradnje, kažu u tvrtki. Inače, glavni Dukatov konkurent – Vindija, već funkcionira prema takvom modelu dostave.

www.jatrgovac.hr

Podravka prošlu godinu zaključila s gubitkom od 20 milijuna kuna

rupa Podravka u protekloj je godini poslovala s gubitkom od 20,1 milijuna kuna, a glavni uzročnik gubitka su jednokratne stavke koje u razini neto dobiti ukupno iznose 131,8 milijuna kuna, te se prvenstveno odnose na usklađenja vrijednosti materijalne i nematerijalne imovine te otpremnine u skladu s programom zbrinjavanja viška zaposlenika. Bez jednokratnih stavki neto dobit Grupe Podravka u 2012. godini iznosi 111,7 milijuna kuna, što predstavlja rast od 7 posto u usporedbi s godinom ranije. Ukupna prodaja Grupe Podravka u 2012. godini iznosila je 3,63 milijarde kuna te je na istoj razini kao 2011. godine. Prodaja strateškog poslovnog područja (SPP) Prehrana i pića iznosila je 2,8 milijardi kuna, što predstavlja smanjenje prodaje od 1 posto, dok je prodaja SPP Farmaceutika porasla za 4 posto, na 827,4 milijuna kuna.

Spar otvorio kvartovski supermarket u centru Zagreba

rgovački lanac Spar Hrvatska otvorio je u centru Zagreba kvartovski supermarket površine 300 četvornih metara. Prodavaonica se nalazi na uglu Vlaške i Draškovićeve ulice te je prvi kvartovski supermarket ovoga lanca koji je smješten u središtu Zagreba. “Nakon sedam Interspar hipermarketa u zagrebačkim trgovačkim centrima te dva kvartovska Spar supermarketa u novozagrebačkim naseljima Sopot i Središće, Spar Hrvatska otvorio je novi gradski supermarket namijenjen brzoj i svakodnevnoj kupovini”, navode iz tvrtke te dodaju da se radi o moderno uređenom prostoru s bogatom ponudom dnevno svježih namirnica te toplotekom.

Vijesti KARIJERE

Agrokor ušao u projekt otvorenih inovacija

oncern Agrokor i kompanija NineSigma, jedna od vodećih svjetskih kompanija u provođenju koncepta otvorenih inovacija, potpisali su 1,5-godišnji ugovor o suradnji. Ugovor, kojim se Agrokoru posredno otvara suradnja s mrežom od preko dva milijuna inovatora iz različitih područja u više od 140 zemalja, potpisali su predsjednik Agrokor koncerna Ivica Todorić i predsjednik uprave NineSigme za Europu Rick Wielens. “Ovim ulaganjem započinjemo s usvajanjem nove inovacijske strategije“, kazao je Todorić na predstavljanju projekta dodajući kako je krajnji cilj suradnje stvaranje izvoznih proizvoda koji će biti prihvaćeni na međunarodnom tržištu.

Novi direktori marketinga i opskrbnog lanca u Podravci

prava Podravke donijela je Odluku o imenovanju Gordane Periškić za direktoricu sektora Marketing i Ivana Galovića za direktora Lanca opskrbe Podravke. Gordana Periškić u Podravku dolazi s pozicije regionalnog Country menadžera te članice Uprave Unilevera za Hrvatsku i još pet zemalja regije. S radom u Podravki počela je 21. siječnja 2013. godine. Ivan Galović bit će nadležan za organizacijsku cjelinu koja će objedinjavati nabavu, proizvodnju i logistiku. Galović u Podravki počinje raditi 1. ožujka.

Roko Vodopija novi predsjednik Uprave Dione

oko Vodopija od 1. siječnja 2013. godine preuzeo je dužnost predsjednika Uprave trgovačkog lanca Diona, priopćeno je iz Gavrilovića u čijem sastavu posluje ova maloprodajna tvrtka. Vodopija iza sebe ima bogato međunarodno iskustvo upravljanja različitim segmentima poslovanja u vodećim regionalnim tvrtkama srednje i jugoistočne Europe. Kao Predsjednik Uprave, Vodopija će razviti strategiju poslovanja i voditi Dionu kroz proces transformacije.

Siječanj - Veljača 2013.

Belje sadi 57 hektara novih vinograda i širi proizvodnju

radicionalna baranjska Vinceška u Belju manifestacija je kojom se obilježava početak nove vinogradarske sezone, od koje se puno očekuje, ali bila je to i prigoda za rezimiranje prošlogodišnjih vinogradarsko-vinskih aktivnosti, odnosno za najavu novih investicija. Trenutačno raspolažemo s 583 hektara vinograda, a čim vremenski uvjeti dopuste krenut ćemo u sadnju novih 57 hektara graševine, kaže Goran Pajnić, predsjednik beljske uprave naglašavajući kako se na Belju proizvodi oko tri milijuna litara vina, ali vrlo brzo, već za dvije godine, kada mladi vinogradi budu u punom rodu, proizvodnja će biti pet

milijuna litara. U ovom trenutku Belje na zalihama ima približno dva milijuna litara, što Pajnić naziva normalnim prijelaznim količinama.

Gavrilović dio proizvodnje seli iz Petrinje u Čitluk

esna industrija Gavrilović odlučila je preseliti dio proizvodnje u BiH. Naime, ulaskom Hrvatske u EU Gavrilovićevi proizvodi na tržištima regije bit će znatno skuplji pa su u tvrtki odlučili dio svoje proizvodnje preseliti iz Petrinje u Čitluk u Bosni i Hercegovini kako zbog poskupljenja ne bi izgubili tržište zemalja CEFTA-e iz koje Hrvatska mora izaći. U Čitluku, kamo sele proizvodnju obarenih kobasica i polutrajnih proizvoda, pokrenuli su suradnju s tvrtkom GIPI d.o.o. Ističu da premještaju proizvodnju onih proizvoda koji se na tom tržištu najbolje prodaju. To je ujedno i prvi proizvodni iskorak Gavrilovića izvan Hrvatske, u kojem, kako kažu, neće imati dodatna ulaganja u proizvodnju jer ona odlazi u postojeći pogon tvrtke koja im je novi strateški partner.

www.jatrgovac.hr

Pekarne Klara prepolovile gubitak

rupa Zagrebačke pekarne Klara prošlu je godinu završila s gubitkom od 7,5 milijuna kuna, što je dvostruko manje u odnosu na više 14 milijuna kuna gubitka iz 2011. godine. Osim na matično društvo, rezultati se odnose i na tvrtku Prehrana trgovina d.d., u kojoj Zagrebačke pekarne Klara imaju vlasnički udio od 60,94 posto, te tvrtku za poslovanje nekretninama Desortis d.o.o, koja je u stopostotnom vlasništvu Z.P. Klare., a Grupi je sredinom prošle godine pripojena tvrtka kćer Klara trade d.o.o. Inače, Grupa Z.P. Klara prošle je godine ostvarila ukupne prihode u iznosu od gotovo 329 milijuna kuna, što je za 33 milijuna kuna, odnosno 11 posto više u odnosu na prihode iz prethodne godine. Ukupni rashodi Grupe istodobno su povećani za 8,6 posto, na 336 milijuna kuna. Tvrtka je na kraju prošle godine imala 761 zaposlenika.

Ove godine bez pravog oporavka maloprodaje

ako je u prosincu 2012. godine očekivano trgovina na malo ostvarila rast na mjesečnoj razini (13,5% realno, odnosno 13,3% nominalno), na godišnjoj su se razini negativna kretanja intenzivirala, pišu analitičari Raiffeisen banke. Promet od trgovine na malo u spomenutom je mjesecu zabilježio realan pad od 6,1% godišnje, dok je u nominalnom izrazu pad iznosio 2,0% godišnje. Na razini cijele godine, analitičari RBA procjenjuju da je realni pad trgovine na malo iznosio 4,1% u odnosu na 2011. godinu. U ovoj godini RBA analitičari ne očekuju oporavak trgovine na malo, iako predviđaju da će stopa rasta ipak biti blago pozitivna. Međutim, to će više biti posljedica učinka baznog razdoblja s obzirom na razmjerno visoke stope pada tijekom prošle godine, nego pozitivnih kretanja.

dm četvrtu godinu uzastopno najpoželjniji poslodavacu

rogerijski lanac dmdrogerie markt četvrtu godinu zaredom izabran je za najpoželjnijeg poslodavca u anketi portala MojPosao. U anketi je dm dobio 15,1 posto ukupnih bodova, što je povećanje od 1,7 postotnih bodova u odnosnu na rezultate prethodnog istraživanja. Na drugom mjestu je Ina s 3,1 posto bodova. Velik skok napravila je Pliva koja je prošle godine

www.jatrgovac.hr

bila deseta, a sada je treća s 2,5 posto bodova. U prvih 10 tvrtki nalaze se redom i T-HT, Agrokor, Atlantic grupa, IKEA, Müller i Zagrebačka banka, pri čemu su IKEA i Müller prvi puta među najboljih deset.

Društveno odgovorno poslovanje Mercator donirao voće za dječje domove i 90 obitelji

onacijom voća i povrća za dječje domove i ugrožene obitelji Mercator Hrvatska nastavio je s društveno odgovornom kampanjom usmjerenom na popularizaciju voća i povrća u svakodnevnoj prehrani hrvatskih građana. S tim ciljem Mercator već nekoliko godina tijekom siječnja i veljače provodi akciju “5 na dan” u kojoj se voće i povrće dijeli prema

bojama i učinkovitosti na organizam te se u trgovinama ovoga trgovca svakoga tjedna nudi izbor sezonskog voća i povrća po sniženim cijenama. “Donacijom više od pet tona voća i povrća dječjim domovima diljem Hrvatske i distribucijom paketa za 90 najugroženijih obitelji u Hrvatskoj želimo pravovremenom reakcijom odgovoriti na potrebe društva u kojem poslujemo, a želja nam je donatorsku akciju ’5 na dan’ iduće godine još više proširiti diljem Hrvatske”, naglasio je Samo Gorjup, predsjednik uprave Mercatora-H.

KOZMO

Kozmo darovao 152 tisuće kuna za razminiranje

D Lidl pomogao Dječjem vrtiću Krijesnica u Hrvatskoj Kostajnici

rgovački lanac Lidl nastavio je sa svojim humanitarnim aktivnostima u Hrvatskoj donacijom novčanih sredstava i robe za Dječji vrtić Krijesnica iz Hrvatske Kostajnice. Spomenuti dječji vrtić se trenutno nalazi u financijskim problemima pa će donacija Lidla u iznosu od 10 tisuća kuna, od čega je jedan dio novčani a drugi u prijeko potrebnim prehrambenim proizvodima te igračkama, olakšati svakodnevni život ove ustanove. Donirani proizvodi uključuju višemjesečnu zalihu žitarica za doručak, čokoladne namaze, prutiće od žitarica, med, mlijeko te čaj i prepečenac, a mališani su darovani i mnoštvom različitih igračaka te priborom za likovno izražavanje kako bi im boravak u vrtiću bio ljepši, kreativniji i ugodniji. Dječji vrtić Krijesnica sagrađen je 1977. godine. Za vrijeme domovinskog rata je devastiran, a obnova je dovršena 1996. i 1997. godine, kada je vrtić ponovno započeo s radom.

rogerijski lanac Kozmo donirao je 152.000 kuna Hrvatskom centru za razminiranje (HCR), a sredstva će biti korištena za financiranje projekta razminiranja u mjestu Zaseok Baždarići uz naselje Paljuv u općini Novigrad, tlocrtne površine 25.000 m2. U posljednjih nekoliko mjeseci građani Hrvatske kupnjom prigodnih razglednica prikupljali su sredstva namijenjena razminiranju u sklopu akcije “Volim Hrvatsku, kupujem u Kozmu”. Taj je iznos potom udvostručen sredstvima Vlade SADa i ITF-Enhancing Human Security iz

Zagrebačka pivovara dobitnik certifikata Poslodavac partner Dobivanjem prestižnog certifikata Poslodavac partner i ostvarivanjem maksimalnog rezultata u kategoriji rada, motivacije i nagrađivanja Zagrebačka pivovara svrstala se među vodeće tvrtke u motiviranju i nagrađivanju

Siječanj - Veljača 2013.

zaposlenika. Učestalo praćenje radnog učinka i adekvatno nagrađivanje zaposlenika jedne su od ključnih odrednica poslovanja Zagrebačke pivovare, ali isto tako i poruka za nove zaposlenike, ističu iz pivovare. “Komunikacija i nagrađivanje

•••

Ljubljane (Ustanova za unaprjeđenje sigurnosti ljudi). Iz Kozma navode kako su ovom akcijom željeli osvijestiti ovaj veliki problem te na taj način pridonijeti sigurnosti građana i očuvanju života. Primopredaji donacije nazočili su Dijana Pleština, ravnateljica Ureda za razminiranje Vlade RH, Krešimir Profaca, predsjednik Uprave drogerije Kozmo, Miljenko Vahtarić, ravnatelj HCR-a, Marija Plešec Pongrac, voditeljica ITF ureda u RH, Joso Klapan, načelnik općine Novigrad, i Davor Lonić, koordinator razminiranja u Zadarskoj županiji.

zaposlenika visoko su na listi prioriteta Uprave i mogu poslužiti kao primjer većini drugih tvrtki koje, i kad imaju razvijene procese upravljanja ljudskim resursima, često zaostaju u području sustavnog praćenja kvalitete rada svih zaposlenika i

njegova povezivanja s nagrađivanjem.” Za uspjeh u upravljanju ljudskim potencijalima Zagrebačkoj pivovari certifikat je dodijelila tvrtka Selectio, vodeća savjetnička kuća u području upravljanja ljudskim resursima.

www.jatrgovac.hr

ADV 111/2013 HR

Savršena logistika. Veća učinkovitost. Diljem svijeta. Je li vaš protok robe pregledan? Vaši rokovi kratki? Mogu li se smanjiti vaše zalihe u skladištu ili fiksni i ostali troškovi? U mreži nabave, proizvodnje, skladištenja i distribucije pokrećemo skupa s vama ljude, robu i podatke prema jasnom cilju: poboljšanju vaše logistike radi ostvarivanja prednosti u odnosu na konkurenciju. Uvjerite se i sami u pokretačku snagu GW-a. Servisni telefon +385.1.3436926

www.gw-world.com

Puls sektora

Godina opre Čime započeti osvrt o tržišnim kretanjima, a da ne zvučimo sumorno i s prizvukom neutemeljenih predviđanja ili pretenciozne retorike? Činjenicama? A što nam drugo preostaje?

akle, stopa nezaposlenosti je koncem 2012. godine prešla 21% (po privremenim podacima DZS-a), BDP je “vidio plus” samo u turističkoj sezoni, a godišnja stopa inflacije nam je dosegnula najvišu točku od 2008. godine. U ovakvoj situaciji previđanje pozitivnog pomaka našeg gospodarstva, a time i maloprodajnog sektora, dovodi nas kako već spomenusmo na sklizak teren. Povjerenje hrvatskih potrošača je na sad već uobičajeno niskim granama, pa smo tako i dalje među pet najpesimističnijih zemalja Europe (uz Italiju, Portugal, Mađarsku i Grčku).

NAPOKON POMAK Nielsenov Growth Reporter, istraživanje koje objedinjuje podatke o prodaji svih kategorija koje se prate putem panela maloprodaje (najmanje dvije godine) pokazalo je porast potrošnje tijekom 2012. u odnosu na 2011. godinu. Pozitivno kretanje ostvareno je u svim kvartalima, ali se rast maloprodaje zabilježen u zadnjem tromjesečju 2011. godine nije ponovio jednakim intenzitetom u zadnjem kvartalu 2012. Ipak, na godišnjoj razini u 2012. godini bilježimo ukupni rast od 1,8%, od čega +0,2% dolazi od povećanja cijena, dok

Siječanj - Veljača 2013.

je količinski rast 1,6%, što je ipak najviša godišnja stopa oporavka od početka krize. Djelomičan oporavak maloprodaje (sve se nekako skanjujem reći “rast”) možemo dijelom pripisati uspješnoj turističkoj sezoni te iznadprosječno toplom ljetu. Nielsenov Indeks povjerenja potrošača svake godine pokazuje “rast” od prosječno jednog boda

dolazi ponajprije od kategorija prehrane koje u 2012. godini bilježe vrijednosni rast od 3,9%, dok kategorije neprehrane vrijednosno stagniraju na -0,6%, ali im je komadna prodaja pala za -2,8% u odnosu na 2011. godinu.

REZULTATI U PREHRANI Većina kategorija prehrane bilježi rast (vrijednosno), dok je pad prisutan u svega nekoKategorija prehrane dala liko njih. Najveći je glavni poticaj lanjskom rast prodaje vrijednosno zabiljeoporavku maloprodaje žili su smrznuto meso (+28,1%), nakon rujanskog mjerenja, ali kobasice (+16,9%), vino (+9,2%), svježe meso se do konca godine taj “rast” (+9,0%), dodaci kolačima istopi. Spomenuti oporavak, (+9,8%), voda (+8,9%) i odnosno rast maloprodaje

keksi (+7,1%). Neke kategorije bilježe visok rast, poput male kategorije pakiranih kroasana (+30,6%) - dijelom zbog ulaska novih igrača, a dijelom zbog inovacija. Najveći količinski pad bilježi kategorija konzervirane tunjevine (-14,0%), žvakaćih guma (-8,3%) te ledenih čajeva (-7,6%). Rast kroasana nije “izvukao iz minusa” grupu slatkiša (-7,6% količinski), jer najveće kategorije (čokolade i praline) bilježe pad (veći komadni nego vrijednosni ) uslijed povećanja cijena i trenda smanjivanja

Kretanje panela maloprodaje

Vrijednosno kretanje

Količinsko kretanje

Nominalni rast

Nominalni rast-uključujući diskontere Izvor: Nielsen

www.jatrgovac.hr

u 2012. ukupni rast maloprodaje iznosio je

1,8%

eznog rasta količinski) i kakaa (+7,3% no količinski pada -2,0%), dok čajevi rastu po svim pokazateljima (+1,6% vrijednosno i čak 4,0% komadno uslijed

veličine pakiranja. Zanimljivo je da kategorija čokolada za kuhanje vrlo dobro podnosi krizu - vrijednosno je bez promjene, dok količinski raste 1,8%. Keksi bilježe jednak vrijednosni (+7,1%) i

komadni rast (+6,9%), a količinski rastu 5,2%. Grupa toplih napitaka dobro se nosi s padom kupovne moći – raste +4,2%, što dolazi ponajprije od rasta kave (+4,4% vrijednosno i 1,9%

Indeks povjerenja potrošača (Hrvatska i svijet)

Svijet

i samo 1% komadno), krema za lice (+3,3% i komadno +4,6% uslijed inovacije “BB kreme”) te boja za kosu (+2,7% i 1,7% komadno). Najviši pad bilježe sredKoličinski rast od 1,6% stva za čišćenje u 2012. najviša je stopa WC-a (-15,0% i -19,8% oporavka od početka krize komadno), osvježivači ulaska jeftinih brendova). prostora (-14,0% te -12,6% Dakle, hrane se ne odričemo, komadno), sredstva za oblikuhamo, pijemo (zbog rasta kovanje kose (-8,4% i komadvina i mineralne, rekli bismo no -10,3%) te prezervativi da je gemišt omiljena kom(-5,4% i komadno -6,1%). binacija) i pečemo kolače, no Kad možemo očekivati rast ipak manje kupujemo pojedi- kategorija neprehrane? Nene vrste proizvoda (tunjevina zahvalno je predviđati jer su u konzervi, žvakaće gume) kategorije neprehrane teže te smo dodatno uštedjeli pri pogođene padom kupovne kupovini kategorija nepremoći - trgovačke robne marhrane. ke iznimno su jake u ovim kategorijama (papirnata konŠTEDNJA NA NEPREHRANI fekcija, njega tijela i lica itd.), U kategorijama neprehrane no i njihove cijene su rasle i zabilježili smo vrijednosni dovele ih blizu etabliranim rast deterdženata za ručno brendovima koji su snižavali pranje posuđa (+6,3% te cijene po jedinici u zadnje komadno +4,8%), gelova za dvije godine. Ipak nije sve tuširanje (+4,3% vrijednosno tako sivo – prostora za rast ima, ne samo u kategorijama prehrane. Ako nam prostor za rast nije očit, trebamo ga stvoriti, što nam pokazuje uspješan rast kategorija kroz inovacije u neprehrani (BB kreme za lice). Što nam donosi 2013? Osim ulaska u EU, nadamo se još uspješnijoj turističkoj sezoni, još jednom iznadprosječno toplom ljetu koje će donijeti rast sezonalnih “ljetnih” kategorija što bi moglo rezultirati još jednom godinom opreznog rasta.

Hrvatska Izvor: Nielsen

www.jatrgovac.hr

Božana Lovaković Voditelj ključnih klijenata, Nielsen Siječanj - Veljača 2013.

Gospodarsko-socijalna slika Hrvatske

Katarina Litva

Gospodarska savjetnica, NHS

TMURNA

svakodnevica U hrvatskom gospodarstvu teško je detektirati bilo kakve pozitivne trendove. Prevladavajuća kretanja su već dugo vremena gotovo isključivo negativna, a niti pogled u budućnost ne donosi mnogo ohrabrenja

oražavajući su zadnji podaci o pokazateljima siromaštva Državnog zavoda za statistiku (DZS) po kojima je stopa rizika od siromaštva porasla s 20,6% u 2010. na 21,1% u 2011. godini. Ako se zna da je ta stopa još u pretkriznoj 2008. iznosila 18,9%, onda su jasni obrisi negativnog trenda koji se očituje u porastu broja osoba s primanjima ispod praga rizika od siromaštva koji za samačko kućanstvo iznosi 2020 kn, za četveročlano kućanstvo 4242 kn, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe bez djece 3030 kn. U Hrvatskoj je stopa rizika od siromaštva znatno veća od prosjeka EU 27 od 16,5%, dok tek nekolicina zemalja ima neznatno veću stopu rizika od siromaštva od Hrvatske, a to su Bugarska, Grčka, Rumunjska i Španjolska. SIROMAŠTVO ĆE RASTI Međutim, ni kod jedne od navedenih zemalja ta razlika u usporedbi s Hrvatskom nije statistički značajna, što nam govori kako je siromaštvo praktički podjednako zastupljeno u Hrvatskoj i u navedenim zemljama. Posebno zabrinjava rast stope rizika

Siječanj - Veljača 2013.

od siromaštva kod zaposlenih s 5,0% u 2010. na 5,3% u 2011. godini, što je pokazatelj povećane rizičnosti od siromaštva zaposlenih koji su, u odnosu na samozaposlene, nezaposlene, umirovljenike i ostale neaktivne, najmanje rizična kategorija. Procjene su kako će u 2012. godini stopa biti još veća s obzirom na provođenje gospodarskog modela štednje čije se negativne posljedice u najvećoj mjeri odražavaju upravo na zaposlene. Materijalna deprecijacija u Hrvatskoj - kao pokazatelj materijalnih uvjeta koji utječu na kvalitetu života kućanstava i prika-

osoba koje si ne mogu svaki drugi dan priuštiti obrok koji sadrži meso ili ribu. Također je bitno spomenuti da 64,5% osoba žive u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava, a 26,4% osoba žive u kućanstvima koja su u posljednjih 12 mjeseci zbog financijskih poteškoća kasnila s plaćanjem računa za režije. Kao i ranijih godina, u najtežoj materijalnoj situaciji žive stariji od 65 godina kod kojih stopa rizika od siromaštva iznosi 46,6%, a to se poglavito odnosi na žene koje žive same, zatim jednoroditeljske obitelji, obitelji s troje ili više djece te nezaposlene.

MAKROEKONOMSKI UVJETI Analiza izvještaja Financijske agencije pokazuje kako je od siječnja do prosinca 2012. broj blokiranih građana zbog neizvršenih osnova za plaćanje porastao za 16,19%, s 211.234 na 245.441. Iznos ukupnog duga građana zbog Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj neizvršenih osnood 21,1% jedna je od najvećih u Europi va za plaćanje u promatranom razzuju postotak osoba koje si, isključivo doblju porastao je za trećinu, s 13,2 na zbog financijskih razloga, ne mogu 17,68 milijardi kuna. Godišnja prosječpriuštiti tri od devet stavki materijalna stopa inflacije za 2012. godinu izne deprecijacije - iznosi 34%. Primjenosila je 3,4%, što je značajan porast u rice, 9,7% osoba živi u kućanstvima odnosu na godinu ranije kada je iznokoje si ne mogu priuštiti odgovarajusila 2,3%. Intenzivniji inflatorni pritisci će grijanje u najhladnijim mjesecima, kojima su u najvećoj mjeri pridonijele zatim 69,3% osoba živi u kućanstvima cijene energenata, a potom i prehrane, koje si ne mogu platiti tjedan dana započeli su od kolovoza kada je stopa godišnjeg odmora izvan kuće i 16,9% inflacije iznosili velikih 4%, dok je u www.jatrgovac.hr

6% pad kupovne moći u prošloj godini rujnu s 5% dosegla najvišu razinu zabilježenu tijekom 2012. godine. Prosinac je, pak, donio rast potrošačkih cijena za 4,7% na godišnjoj razini. Inače, važno je naglasiti kako se stopa inflacije veća od 3% smatra pokazateljem “bolesnog” gospodarstva. Povećanje stope PDV-a na 25% kumulativno je uzrokovalo niz poskupljenja, a nastavak porezne presije u 2013., kao što je ukidanje nulte stope PDV-a i uvođenje stope od 5% na kruh, mlijeko, lijekove i druge kategorije proizvoda, prouzročit će još snažnije inflatorne pritiske. Analizom troškova života četveročlane obitelji u proteklih

godinu dana, imajući u vidu i posljedični utjecaj inflacije, može se zaključiti kako su mjesečni troškovi života porasli prosječno za 350 kuna, a u 2013. godini može se očekivati rast troškova života za dodatnih nekoliko desetaka kuna na razini mjeseca. Također, planirano uvođenje poreza na imovinu dodatno će opteretiti kućne proračune mnogih građana. Promatrajući kretanje na tržištu rada, od prosinca 2011. do veljače ove godine, može se primijetiti da je broj nezaposlenih porastao s 315.438 na 370.133 ili za 17,34%, a stopa registrirane nezaposlenosti dosegla je razinu od visokih 21,1%. Analiza kretanja broja nezaposlenih od kolovoza prošle godine, kada obično prestaju sezonska www.jatrgovac.hr

od prosinca 2011. do studenog 2012. godine prosječne mjesečne neto plaće kretale su se po prosječnoj stopi pada od 0,26% mjesečno, dok je prosječna razina cijena bilježila sve veći rast, što je rezultiralo prosječnim padom kupovne moći Mjesečni troškovi života u 2012. su dohotka od 0,45% po porasli prosječno za 350 kuna mjesecu u promatranom vremenskom razdoblju. Porast razine cijena je intenzivniji dine mogao doseći zastrašujuću brojku od pada neto plaća, a rezultat toga je od 400.000. Međutim, negativne brojke realno veći pad neto plaća u odnosu tu ne staju. Naime, na razini godišnjeg na nominalni koji na prvi pogled nije prosjeka zabilježen je i pad industrijske toliko intenzivan. Navedeno se može proizvodnje za 5,5% u 2012. u odnosu dokazati kretanjem kupovne moći dohotka koja u rujnu 2012. pokazuje najveći pad i to od 6,61% u odnosu na prethodni mjesec, što je u prvom redu posljedica visoke inflacije. Naime, navedeno je posljedica rasta cijena prehrane i režija, ponajprije struje i plina, što je dijelom prouzročeno rastom stope PDV-a u ožujku, a dijelom je uzrokovano sušom i rastom cijena energenata u cijeloj regiji što se odrazilo i na domaće tržište. Može se zaključiti kako je rast stope PDV-a značajno pridonio rastu cijena jer je primjetno da su se inflatorni pritisci intenzivirali od travnja 2012. godine kada još nisu nastupile posljedice suše i od tada konstantno pokazuju sve veće vrijednosti iz mjeseca u mjesec. Pad cijena zabilježen je jedino kod cijena obuće i odjeće, ali riječ je o smanjenju cijena koje nije značajno jer je posljedica sezonskih sniženja. Za cijelo promatrano razdoblje (od prosinca 2011. do studenog 2012.) kupovna moć dohotka pala je za približno 6% te su procjene da će se takva tendencija nastaviti i u sljedena prethodnu godinu. Najizraženiji ćem razdoblju. Razlog tome je što se pad zabilježen je u području rudarstva posljedice suše još uvijek nisu do kraja i vađenja (-15,7%), zatim u prerađiodrazile, ukinuta je nulta stopa PDV-a vačkoj industriji (-5,1%) i nešto manje te uvedena stopa od 5% za kruh, mliintenzivan od 2,2% u području opskrbe jeko, lijekove i knjige, što će zasigurno električnom energijom, plinom, paizazvati nova poskupljenja tih artikala, rom i klimatizacijom. Promatrajući po a posebno je osjetljivo poskupljenje mjesecima, lani je najintenzivniji pad kruha i mlijeka jer su to namirnice industrijske proizvodnje, od 7,7%, zabi- koje zadovoljavaju osnovne egzistencijalne potrebe građana. Uvjetovano lježen u rujnu, što se terminski poklapa jačanjem eura, lošim trendovima robs najvećom zabilježenom inflacijom ne razmjene te neizvjesnošću u javnim koja je u rujnu dosegla najveću razinu financijama u prvih nekoliko mjeseci sa spomenutih 5%. tekuće godine možemo očekivati laKUPOVNA MOĆ gano slabljenje kune, što ujedno znači Aritmetička sredina prosječnih neto dodatan pritisak na već rastuće cijene plaća za prvih 11 mjeseci 2012. goi povećanje rata kredita u eurima kod dine iznosi 5477 kuna. U razdoblju već prezaduženih građana. zapošljavanja, pokazuje kako je broj nezaposlenih mjesečno rastao za 14.921 i uz isti mjesečni trend te ostale neizmijenjene uvjete može se očekivati kako bi broj nezaposlenih u ožujku 2013. go-

Siječanj - Veljača 2013.

Fiskalizacija

prečni stavovi i pogledi koji su u proteklih nekoliko mjeseci lomili koplja je li fiskalizacija prilika za rast ili put u propast hrvatskog gospodarstva, rezultirali su brojnim i ništa manje žučnim raspravama između poduzetnika - obveznika fiskalizacije i državnih institucija koje zakon im-

uvođenja fiskalizacije u prometu gotovinom, ističu iz Središnjeg ureda Porezne uprave Ministarstva financija. Pritom naglašavaju kako od samog početka produkcijskog rada servisa za zaprimanje podataka (27. prosinca 2012. godine) pa do danas nije bilo niti jednog prekida u radu sustava fiskalizacije niti je sustav

reznom nadzoru odnose se na neprovođenje postupka fiskalizacije u prometu gotovinom u cjelini ili obveznici fiskalizacije od Financijske agencije nisu nabavili digitalni certifikat koji se u postupku fiskalizacije koristi za elektroničko potpisivanje elemenata računa te za identifikaciju obveznika fiskalizacije prilikom elektroničke

pak fiskalizacije izdavanja računa”, poručuju iz Porezne uprave. NEPLANIRANO VISOKI TROŠAK Da sustav funkcionira na zadovoljavajućoj razini potvrđuje i iskustvo članova Hrvatske interesne udruge ugostitelja (HIUU) iz koje ističu da se, unatoč manjim problemima koji su se po-

Uspješan st razmjene podataka. Nadalje, sadržaj računa nije bio prilagođen s podacima potrebnim za potrebe provedbe postupka fiskalizacije kao što je vrijeme izdavanja računa (sat i minuta), oznaka osobe na naplatnom uređaju, oznaka načina plaćanja računa (novčanica, kartica, ček, transakcijski račun, ostalo) ili računi ne sadrže Jedinstveni identifikator računa odnosno zaštitni kod izdavatelja obveznika radio otežano na bilo koji fiskalizacije. način. Ukupno je od 1. do “U daljnjem provođenju 31. siječnja 2013. godine poreznog nadzora više fiskalizirano više od 118 milijuna računa u ukupnom se neće izricati opomena obveznicima fiskalizacije iznosu od 8 milijardi i 45 koje se zatekne u prekršaju milijuna kuna. U periodu već će se izricati zabrana U prosjeku su ugostitelji obavljanja potrošili oko 7000 kuna za djelatnosti pečaćenjem uvođenje fiskalizacije poslovnih prostorija i izricanjem novčanih kazni od 8. do 31. siječnja poza porezne prekršaje pa rezni je nadzor obavljen u slijedom navedenog savje9154 ugostiteljska objekta tujemo svim obveznicima pri čemu je otkriveno 454 fiskalizacije, koji će biti prekršajnih radnji, u 422 obvezni fiskalizirati račune objekta nedostaci su otklood 1. travnja i 1. srpnja njeni u zadanom roku, dok 2013. godine, da na vrijeme je šest poslovnih prostora zapečaćeno. Najčešći nedos- obave sve predradnje kako bi mogli provoditi postutaci koji su otkriveni u po-

Prvi mjesec implementacije Zakona o fiskalizaciji protekao je prilično mirno. Ugostitelji ipak upozoravaju da se s konačnim sudom o uspješnosti zakona treba pričekati turističku sezonu kada sustav dosegne punu opterećenost

plementiraju. Kakvi će biti konačni učinci uvođenja fiskalnih blagajni tek ostaje za vidjeti nakon što svi sektori, trgovina od 1. travnja i svi ostali od 1. srpnja, implementiraju fiskalne blagajne u svoje poslovanje. Nakon protoka određenog vremena moći će se raditi analize stanja i sinteze zaključaka. Danas, pak, možemo govoriti o načinima implementacije i učincima nakon prvog mjeseca provedbe, koji su poslužili kao svojevrstan lakmus papir za sve ostale obveznike fiskalizacije na koje se zakon još ne primjenjuje. SUSTAV FUNKCIONIRA Iz Porezne uprave je uspješno odrađen veliki posao

Siječanj - Veljača 2013.

javili prvih dana primjene Zakona o fiskalizaciji, može konstatirati da sustav normalno funkcionira. Rijetki su bili zastoji u internetskoj vezi i povezivanju sa sustavom Porezne uprave, kažu, a najviše izazova su imali oni ugostitelji koji su u zadnji tren krenuli u provedbu procesa pa su morali čekati na instalaciju programa i podršku angažirane informatičke kuće ili su odabrali lošije informatičko rješenje koje je prouzročilo tehničke probleme i dodatne izdatke. U Udruzi smatraju kako ni do ovih problema ne bi došlo da se uvođenje fiskalizacije nije radilo 20 dana pred kraj godine, bez kvalitetnih radionica i treninga koji su u drugim zemljama bili uobičajena praksa. Zakon o fiskalizaciji je donesen i provodi se s ciljem lakšeg ulaženja u trag gotovini, sprječavanju porezne utaje te veće transparentnosti cjelokupnog poslovanja. “Ipak, posljedica fiskalizacije je bila veći financijski trošak nego što smo očekivali. U prosjeku su ugostitelji potrošili oko 7000 kuna za uvođenje fiskalizacije. Vjerujemo u dobar učinak sustava, ali www.jatrgovac.hr

8 milijardi kuna fiskalizirano u siječnju pritom naglašavamo da sada on nije u potpunosti opterećen te će se pravo stanje stvari, pa i njegova kvaliteta i protočnost, vidjeti u srcu sezone kada svi ugostitelji dosegnu maksimum opsega poslovanja, te kada na sustav budu priključeni i drugi poduzetnici koji započinju s procesom fiskalizacije u travnju odnosno

tart srpnju”, naglašava Marijana Bubrić, voditeljica glavnog ureda Hrvatske Interesne Udruge Ugostitelja. Iz Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore ističu kako su glavne poteškoće s kojima su se ugostitelji susretali prije svega bili tehničke naravi pa se tako najviše problema pojavljivalo prilikom spajanja na internet. Osnovni je problem što su ugostitelji objektivno imali manje od dva mjeseca za uvođenje blagajni, kažu u Cehu, dok su pojedini propisi vezani za primjenu fiskalizacije objavljeni krajem godine te je stoga bilo puno nejasnoća i krivih interpretacija. Oni ugostitelji koji su već ranije raspolagali s kvalitetnom informatičkom opremom imali su puno manje obaveza i problema prilikom uvođenja

www.jatrgovac.hr

fiskalnih blagajni, dok su oni sa slabijom tehničkom podlogom morali uložiti značajnija financijska sredstva. “Sigurni smo da će ugostitelji, kada prođe izvjesno vrijeme primjene fiskalnih blagajni, biti skinuti sa stupa srama i da neće biti prozivani kao utajivači poreza. Primjena fiskalizacije napravit će reda na tržištu, na kojem će opstati postojani i kvalitetni ugostitelji koji savjesno izvršavaju svoje obaveze”, poručuju iz Ceha ugostitelja. RJEŠENJA I OBVEZE Slaven Jambrović, menadžer u čakovečkoj tvrtki Kuzmić Pro koja se već 15 godina bavi isključivo distribucijom POS opreme, naglašava kako su u tvrtki zabilježili rast narudžbi zbog uvođenja fiskalnih blagajni. Poglavito se to odnosi na studeni i prosinac 2012., dok je intenzitet potražnje u siječnju bio nešto manji nego u prethodna dva mjeseca. “Iako se već prije znalo za fiskalizaciju, ljudi su kao i obično čekali zadnje trenutke. Robe smo imali dovoljno na lageru, ali smo za drugi val fiskalizacije odlučili biti još bolje opskrbljeni”, ističe Jambrović, dodajući kako

cijena hardvera koji se koristi u obavljanju transakcija. Probleme očekuje u prvom redu u nemogućnosti uspostavljanja ili prekida internetske veze za pojedine trgovce, kao i visini invesZbog nepridržavanja Zakona ticije koja se do njih zaho fiskalizaciji u siječnju je tijeva kako bi nastavili svoje zapečaćeno šest objekata fiskalizirano poslovanje. “Zaključak svega je to što taju i poslovni subjekti u će se i na fiskalnim blasektoru trgovine na malo, a gajnama pokazivati manji trošak implementacije mogao bi predstavljati dodatni promet u odnosu na pretuteg na negativnoj strani hodni period, baš kao što ionako teškog poslovanja su to pokazivale i one nemalih trgovaca u Hrvatskoj. fiskalne. Dakle, sustav ci“Trgovcima je svakako nejeđenja spužve je usavršen, što lakše jer ovog puta uče no vode nema”, pesimistična tuđim greškama, nažano zaključuje Vukelić. Na lost kolega ugostitelja, a i naše pitanje o eventualnoj neke dječje bolesti sustava odgodi primjene Zakona su prevladane”, kaže nam na trgovce, što su u više Boris Vukelić, predsjednik navrata tražili od ministra Ceha trgovine HOK-a. On Slavka Linića, predsjeddodaje kako je pozitivno to nik Ceha trgovine ističe što je konkurentski pritisak kako je takvo što iluzorno na strani ponude rješenja očekivati, ali smatra kako za fiskalizaciju bi jednomjesečni period doveo do prilagodbe, kakav su imali sniženja ugostitelji, svakako morali imati i trgovci. očekuje nešto veću potražnju negoli je to bilo na početku uvođenja Zakona o fiskalnim blagajnama. U tom drugom valu, koji nastupa od 1. travnja, obveznici fiskalizacije pos-

Siječanj - Veljača 2013.

Čaj

Čaj je u m

Vrijednosna prodaja kategorije iznosi 129 milijuna kuna što je za 1,5% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je količinski rast viši za 1,7%

opularan i konzumiran diljem svijeta, na ovom blagotvornom toplom napitku navodno da možemo zahvaliti pukoj slučajnosti. Naime, prema znanoj legendi čaj je 2737. prije nove ere otkrio kineski car Shen-Nong koji je iz opreza i zdravstvene preventive uvijek zahtijevao da se sva voda za piće obavezno prokuha. Tako je jednom prilikom dok je bio u lovu u njegovu posudu s

Siječanj - Veljača 2013.

prokuhanom vodom vjetar donio list čaja koji je vodi dao poseban miris, boju i aromu, što je nakon kušanja cara potpuno oduševilo. Tako je, eto, barem prema toj legendi, otkriven čaj. Kolijevka čaja, Kina, izvor je naravno i njegova imena, no zbog različitih kineskih dijalekata i čitanja njegova simbola danas ga neki poznaju kao “te” odnosno na engleskom “tea” ili “thé” na francuskom, dok je kod nas

riječ čaj derivirana od cha, cima te stupnjevima tehnoodnosno chai što su na ovim loške dorade, a u zadnjih 12 prostorima pak proširili mjeseci (prosinac 2011. Perzijanci. Zahvaljujući Perstudeni 2012.) na hrvatskom zijancima čaj na hrvatskom maloprodajnom tržištu (bez možemo naručiti u velikom Cash&Carryja, specijalibroju zemalja istočne Euroziranih trgovina, ljekarni i pe, Azije i Bliskog Istoka diskontnih objekata) projer ime za čaj na svim dano je 599 tona čajeva, što jezicima tih zemalja zvuči je za 1,7% više u odnosu na veoma slično. isto razdoblje prošle godine. Čaj se inače temelji na S druge strane, vrijednosna čajevcu, biljci koju botaprodaja iznosila je 129 miliničari nazivaju Thea Cajuna kuna što je za 1,5% više mellia pri čemu dominiraju u odnosu na isto razdoblje dvije sorte: Camellia sinensis prošle godine. Kategorija (kineska sorta) i Camemellia uključuje sve proizvode za assamica (Indija i Šri Lanka). pripremu čajnih napitaka, Kineska sorta raste do visisve vrste čajeva: pakirane ne od 3 do 4 m, ima manje čajeve, čajeve u filter vrećicanazubljene listove i najbolje ma, instant čajeve (bez obuspijeva u umjerenoj klimi, zira jesu li za djecu, odrasle, a može podnijeti i mraz. medicinski, dijetni, ...), ali ne Camemellia assamica, pak, uključuje ledene čajeve. može narasti i do 30 metara. U zadnjih godinu dana, najveći količinski udio u prodaji Istini za volju ovako visoko imaju čajevi u filter vrećicadrveće nije moguće naći na plantažama čaja gdje se stalnim Kroz formate supermarketa podsijecanjem proda se 40% ukupne tijekom berbi visina održava kategorije na 1 do 2 metra. Specifičnost ma, što iznosi 85,6%, slijede ove biljke su veliki i glatki instant čajevi s 10,5%, te listovi te otpor na visoke čajevi u rinfuzi s 3,9%. Anatemperature do iznad 40°C. lizirajući čajeve s obzirom Naime, biljka čaja mnogo je na svrhu primjene najviše otpornija od kakaovca, što je se kupuju regularni čajevi omogućilo čaju znatno veću (85,8%), zatim čajevi za bebe rasprostranjenost uzgoja od (7,8%) i na kraju medicinski kultura kave. Postoje tisuće čajevi (6,4%). vrsta čajeva, no ono što je bitno je da su sve jednako SEZONALNA KATEGORIJA vrijedne i da kod svih posProdaja po kanalima ne toje blagotvorno dokazani pokazuje neka prevelika učinci na zdravlje čovjeka. iznenađenja. Najvažniji formati za ovu kategoriju su RAST U SVAKOM POGLEDU supermarketi (301 – 2500 Čaj se prodaje u raznim pakiranjima i različitim obli- m2) kroz koje se proda 40% www.jatrgovac.hr

599 tona čaja prodano je prošle godine

modi ukupnih količina, slijede hipermarketi (iznad 2500 m2) s 24%, velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2) s 18%, srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2) s 13%, te male trgovine mješovitom robom (do 40 m2) s 5%. Na tržištu već godinama dominiraju domaći proizvođači čajeva. To su Franck (Franck, Gloria), Cedevita (Cedevita, Naturavita), Podravka (Podravka, Ciciban, Lino), Agristar (Agristar), a od stranih najprodavaniji su Hipp (Hipp, Bebivita

- isključivo ‘baby’) te Milford. Bitno je spomenuti i trgovačke robne marke čija je količinska prodaja u zadnjih godinu dana (u odnosu na isto razdoblje prošle godine) porasla za respektabilnih 26%. Gledajući sezonalnost kategorije, nije začuđujući podatak da se u zimskim mjesecima proda 35% više čajeva nego u ljetnom periodu. Ima ljudi koji uživaju u ispijanju vruće šalice čaja, no ima i onih drugih poput mene kojima je čaj sinonim za bolest, pa tako evo jedna poruka za takve: Čaj ujutro budi, u podne opušta, navečer umiruje, zimi grije, ljeti smanjuje znojenje...pa ako ste se pitali kada je dobro piti čaj, odgovor je – uvijek. Milanka Ćorić Analitičar, AC Nielsen

Količinski udjeli prema svrsi čaja Prosinac 2011. - Studeni 2012.

Količinski udjeli prema tipu čaja Prosinac 2011. - Studeni 2012.

Regularni čajevi

Čajevi u filter vrećicama

86% Čajevi za bebe

86% Instant čajevi

11%

Medicinski čajevi

Čajevi u rinfuzi

Lokacija prodaje (količinska) prema tipu trgovine 100 90

5 13

80 70

60 50

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300m2)

40 Supermarketi (301 - 2500m2)

10 %

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100m2)

Hipermarketi (2501m2 +)

30 20

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40m2)

Prosinac 2011. - Studeni 2012. Izvor: Nielsen

www.franck.hr

Uživajte u mirisima i okrepljujućim okusima Planinskog i Mediteranskog čaja. Krenite i Vi tragom prirode.

Posjetite nas i na

facebook.com/Franck-čajevi

Čaj - na polici AGRISTAR

vrtka Agristar na tržištu nudi tri osnovne grupe čajeva: čajeve u filtar vrećicama, čajne mješavine i pojedinačno ljekovito bilje. Kod čajeva u filtar vrećicama razlikujemo čajeve s aroma omotačem među kojima su najprodavaniji kamilica, šipak, menta, kopriva, šumsko voće i narodni, zatim bez aroma omotača s najpopularnijim okusima kamilice, mente i šumskog voća, dok Čaj mix nudi šest različitih čajeva u aroma omotaču. Kod čajnih mješavina - dodataka prehrani razlikujemo osam vrsta pri čemu su najprodavaniji Uvena, Sljezov čaj, Dietherb, Prostaherb i Relaxherb. Pojedinačno ljekovito bilje pakirano je u papirnate vrećice od 40-250 g, a najprodavanije vrste su kamilica cvijet, menta list, zeleni čaj, kopriva list, lan, šipak, kadulja i matičnjak list.

BIOFARM

iofarm nudi široku paletu filtar vrećica čajeva te rinfuznih pakiranja (ljekovito bilje). Linija rinfuznih čajeva nedavno je dopunjena te je sada dostupna i u osvježenoj ambalaži, dok je asortiman filtar vrećice čajeva, uz poznate okuse kao što su brusnica, đumbir/ naranča, ginseng/limun, aloe vera/naranča i echinacea/malina, nedavno proširena sa šest novih okusa: Relax, Power, Fitessential, Exotic, Activity i Dječji čaj. Također, u kategoriji filtar vrećica čajeva Biofarm nudi i čajne mješavine s namjenom kao što su Diabetomix, Laksamix, Uromix, Pulmomix i Sanmix. “Uskoro ćemo na tržište plasirati i našu limitiranu ediciju čajnih mješavina premium kvalitete neobičnih okusa”, ističu iz Biofarma.

CEDEVITA ČAJ, NATURAVITA

tlantic Grupa je na tržištu prisutna s asortimanom konzumnih i funkcionalnih čajeva s brendovima Cedevita čaj i Naturavita. Paleta Cedevita čajeva sadrži četiri biljna, četiri prava i šest voćnih čajeva, a omiljeni okusi su kamilica, šipak s hibiskusom i šumsko voće. Među pravim čajevima najpopularniji je Zeleni čaj, a među voćnim čajevima Naranča s cimetom te Brusnica i nar. Perjanica Naturavita čajeva je poznati Uvin H čaj koji se prodaje u tri različita pakiranja, a paletu nadopunjuju još četiri vrste Kamilica, Kadulja, Sljez i Sljezov korijen. Cedevita čajevi mogu se kupiti u svim trgovačkim lancima, a Naturavita čajevi se osim u maloprodaji prodaju i u kanalu ljekarni. Novost u ponudi je Cedevita Kids čaj s okusom jagode i vanilije.

MILFORD

ponudi Milford čajeva postoje dvije vrste pakiranja - obiteljski i kuvertirani. Najpopularniji su čajevi iz grupe obiteljskih pakiranja s velikim izborom okusa. Milford je u prošloj godini ponudio brojne novitete, ukupno 17 novih proizvoda, koji su popraćeni marketinškim aktivnostima na prodajnim mjestima. Novosti su uvedene u ponudu biljno-voćnih čajeva (Rooibos-Limunova trava-Acerola, Limun verbena-Ružmarin-Limun, Rooibos-Kadulja-Brusnica te Menta-Smokva-Jabuka-Datulja), čajeva za podizanje imuniteta (Echinacea, Kadulja, Lapachoa, Ginseng, Acerola), i čajeva za djecu (Slatka breskva i Vesele bobice). Novi okusi u kuvertiranom pakiranju su Nar, Tropik i Zeleni čaj s citrusima.

Siječanj - Veljača 2013.

TWININGS

winings čajevi potječu iz Velike Britanije, a njihove se recepture razvijaju od 1706. godine i danas su jedni od vodećih u svijetu u kategorijama tradicionalnih čajeva - crni čaj, zeleni čaj i bijeli čaj, kao i u netradicionalnim tzv. biljnim i voćnim čajevima. Najprodavaniji od crnih čajeva je Earl gray i English breakfast, od zelenih Mint, Pure green i Naranča, a od ostalih Vanilija, Crveno voće i Naranča cimet, dok sve više poklonika ima i Twinings bijeli čaj. Od specifičnih vrsta i okusa nudi se Jasmin, Pure pepermint, Kamilica i Med u kombinaciji s vanilijom, te Jagoda i Mango. Iz tvrtke Dupin, uvoznika Twiningsa za Hrvatsku, među novitetima ističu zeleni čaj Brusnicu te dodaju kako će se u prvoj polovici godine lepeza proizvoda nadopuniti Earl gray čajevima s posebnim dodacima.

www.jatrgovac.hr

Čaj - na polici ENCIAN

HiPP

ajpopularniji okusi u Encianovoj ponudi funkcionalnih čajeva su Čaj brusnica, Žuti čaj i Čaj mjesečeva dijeta. Čaj brusnica u pakiranju od 50 g sadrži 100% čistu brusnicu i tradicionalno se koristi za očuvanje zdravlja urinarnih organa. Žuti čaj 50 g popularan je među ljubiteljima čaja koji preferiraju jedinstven i osvježavajući okus te blago slatkastu aromu. Snažnog antioksidativnog djelovanja Žuti čaj čisti i ubrzava metabolizam, štiti srce i krvne žile te umanjuje posljedice stresa i umora. Čaj mjesečeva dijeta dolazi u pakiranju od 75 g (biljna mješavina), izvanredno potiče izlučivanje suvišne tekućine, regulira metabolizam, daje osjećaj sitosti i čisti organizam. Encian čajevi mogu se pronaći u većini trgovačkih lanaca, drogerija i ljekarni.

ako se ubrajaju u zajedničku kategoriju proizvoda, Hipp čajevi za dojenčad i malu djecu po svojoj se namjeni bitno razlikuju od ostalih čajeva u vrećici. Hipp u svom asortimanu ima 10 različitih vrsta čajeva te u ovom segmentu nudi najširu ponudu na tržištu. Radi se o instant čajevima u 200-gramskom pakiranju koji su prisutni u svim trgovinama koje imaju kategoriju dječje hrane. Iz Hippa ističu kako prodaja ovih čajeva nema sezonalni karakter zbog stalnog intenziteta konzumacije. Najprodavaniji okusi su Čaj od komorača, Čaj od kamilice i Čaj za laku noć, a u ponudi se nalaze i čajevi za posebne namjene kao što su Čaj za probavu te Čaj za dojilje.

GOOD NATURE

FRANCK

ranck u asortimanu čajeva nudi biljne, voćne i prave čajeve (crni, zeleni i žuti čaj), zatim Wellness liniju čajeva, Tragom prirode, premium i sezonske čajeve te Freeze tease i Fora čaj. Među najprodavanijim okusima, uz šipak i kamilicu, posebno se ističu okusi brusnica i šumsko voće koji dolaze u pakiranjima od 55 g. “Obzirom na lidersku tržišnu poziciju, Franck čajevi mogu se naći u gotovo svakom maloprodajnom objektu u Hrvatskoj. Vodeći trgovački lanci u svojoj ponudi imaju većinu okusa iz asortimana Franck čajeva, dok se u u drogerijama dm-a mogu pronaći proizvodi iz linije Wellness čajeva i Tragom prirode”, navode iz proizvođača. Kao apsolutni hit unutar asortimana, koji ujedno promovira novu kategoriju proizvoda na hrvatskom tržištu, ističu hladne čajeve od 100% prirodnih sastojaka bez šećera i umjetnih sladila te dječje čajeve u dva voćna okusa.

Siječanj - Veljača 2013.

ood Nature je robna marka čajeva farmaceutske tvrtke Alkaloid, a kao najtraženiji izdvajaju se čaj od koprive, planinski čaj te šipak i kamilica. Od voćnih varijanti najpopularniji su čaj od borovnice, koji sadrži čak 25% udjela ploda borovnice u svom sastavu, i čaj od šumskog voća. Good Nature čajevi prisutni su na prodajnim mjestima Mercatora, Plodina i Kauflanda te u Mueller drogerijama. “S obzirom na jaku konkurenciju među domaćim proizvođačima na hrvatskom tržištu, glavni cilj nam je raznim cjenovnim akcijama i setovima s dodatnom vrijednosti privući pažnju potrošača”, ističu iz distributera, tvrtke Orbico. Pritom dodaju kako će se u narednom periodu posvetiti “sampliranju” čajeva kako bi što više potrošača došlo u priliku isprobati Good Nature čajeve.

PODRAVKA

riča o Podravka čajevima počinje 1973. godine od kada su tržištu predstavljene brojne vrste čajeva i čajnih mješavina. Danas se u asortimanu nude četiri kategorije: biljni čajevi (Kamilica, Hibiskus, Lipa, Metvica, Rooibos i Ciciban), pravi čajevi (Zeleni čaj, Indijski čaj), voćni čajevi (Šipak, Šumsko voće, Jagoda s vanilijom, Brusnica, Borovnica, Aronija i Crni ribiz), ostalo (Zimski mix - mix kutija čajeva okusa šipak, kamilica, brusnica i borovnica). Najprodavaniji čajevi su Kamilica, Šipak i Brusnica. Tijekom prošle godine obnovljen je izgled pakiranja cijelog asortimana Podravka čajeva te su uvedeni aroma omotači koji čuvaju aromu. Također, tijekom studenog paleta voćnih čajeva proširena je s četiri nova okusa: Šljiva, Jabuka s cimetom, Naranča s cimetom i klinčićem te Malina i kupina s vanilijom.

www.jatrgovac.hr

Sve o kategoriji čaja pronađite na

www.jatrgovac.hr

Čaj – lojalnost potrošača

BORBA za svakog kupca

U kontekstu sve oštrije konkurencije i podijeljene lojalnosti, svaki kupac koji je migrirao s jednog brenda na drugi, od iznimne je važnosti za rast

jerovali ili ne, čaj je nakon vode najčešće konzumirani napitak na svijetu i samo u Americi popije se 65 milijardi serviranja godišnje, što znači da čaj svakodnevno pije oko 160 milijuna Amerikanaca. Mnogoljudne zemlje i najveći proizvođači Kina i Indija, gdje ispijanje čaja

Emirata sa 6,24 kg po glavi stanovnika godišnje.

TRENDOVI U NAS Prema rezultatima GfK Consumer Panela, u prvih devet mjeseci 2012. u odnosu na isto razdoblje godine ranije, nevjerojatno zvuči podatak da je u situaciji stagnacije volumena na FMCG tržištu, potrošnja čaja u kućanstvima Kategorijom dominiraju rasla 18% domaći brendovi koji drže količinski te 13% vrioko 70% tržišta jednosno. U Srbiji bilježipredstavlja sastavni dio mo sličan trend, dok u BiH kulture i svakodnevice, to nije bio slučaj. U kategoipak nisu i najveći potrošači riji čaja u Hrvatskoj vlada ovog umirujućeg i blagotosedam imena: Franck, Cevornog napitka. Zanimljivo devita, Podravka, Agristar, je da se na trećem mjestu Tržišni udjeli konzumacije čaja po glavi kategorije čaja stanovnika s 3,22 kg nalazi siječanj 2012. - rujan 2012 Irska (Velika Britanija nalaTrgovačke marke zi se tek na sedmom mjes10% tu), nešto veći potrošači Inozemni brendovi su Marokanci s 4,36 kg po 20% stanovniku, dok su apsolutDomaći brendovi ni rekorderi u potrošnji čaja 70% žitelji Ujedinjenih Arapskih

Siječanj - Veljača 2013.

Lord Nelson (Lidl), Hipp i Milford. Franck i Cedevita drže 50% tržišta, dok spomenutih sedam veličanstvenih zajedno drže 75% tržišta. U 2012. svi su povećali tržišni udio osim Cedevite i Podravke, a za istaknuti je da kategorijom dominiraju domaći brendovi koji drže oko 70% tržišta, inozemni oko 20%, a trgovačke marke svega 9%. FRANCK VS. CEDEVITA Jedno od ključnih pitanja je kako povećati lojalnost svom brendu? Promatrajući četiri www.jatrgovac.hr

50% tržišta drže Franck i Cedevita jaka igrača - Franck, Cedevitu, Podravku i Lord Nelson - vidimo da oko 850 tisuća kupaca kupuje neki od ovih brendova ili više njih.

Prikaz podjele lojalnosti čajeva u prvih devet je brendove od kojih Franck mjeseci 2012. čajevi uzimaju volumen, a razmjena je veća od očekivane. Donji desni kvadrant, pak, pokazuje konkurente Cedevita Podravka od kojih Franck U kategoriji čaja u Hrvatskoj gubi, i to više 107,9 37,0 od očekivanog. vlada 7 imena: Franck, U ovom slučaju 18,8 Cedevita, Podravka, Agristar, to je Agristar, 175,9 0,4 brend u usponu Lord Nelson, Hipp i Milford koji je u 2012. 256,2 63,6 5,4 45,7 bitno ojačao i zaprijetio lideriSvega 6600 kupaca kupuje ma, no ne sumnjamo da će 6,6 71,6 17 sva četiri brenda, 256 tisuća odgovor vodećih brendova kupaca kupuje isključivo ubrzo uslijediti. 9,6 18,5 Franckov čaj, dok je najveće Mladen Kožić Lord preklapanje između Francka 20,9 Sales Manager, GfK Croatia Franck Nelson i Cedevite. Zanimljivo je da čak 176 tisuća kupaca kupuIlustracija migracije kupaca u 2012. na primjeru Franck čaja tona/1000 litara je i Franck i Cedevitu, dok

je 108 tisuća lojalno Cedevitinim čajevima.

Napredak

Uspjeh

Cedevita

6 5

Neto dobitak/gubitak

MIGRACIJA POTROŠAČA U kontekstu sve oštrije konkurencije i podijeljene lojalnosti, svaki kupac koji je migrirao s jednog brenda na drugi, od iznimne je važnosti za rast. Franck čajevi su u 2012. rasli u volumenu i vrijednosti, a ključ uspjeha je, između ostalog, i privlačenje kupaca Cedevitinih i Podravkinih čajeva. Gornji desni kvadrant priložene matrice pokazu-

Ostali

4 3 2

Konzum

Teekanne

Lidl

Podravka

0 -1

Twinings Milford

-2 -3

Agristar 0 Upozorenje

Index lojalnosti

100

120

140

160 Alarm Izvor: GfK Croatia

Poslovni savjeti

Branka Bajt

Partner/strateg OKOMITO

7 TAKTIKA USPJEHA

malih trgovaca u 2013. Upoznajte sedam efikasnih taktika koje mali trgovci mogu primijeniti u svom poslovanju i time ostvariti bolje prodajne rezultate

ržište maloprodaje se snažno i ubrzano mijenja. Mali trgovci kao segment maloprodaje sve su više ugroženi i kao posebno osjetljivi poslovni subjekti izloženi velikim tržišnim pritiscima. Postoji li prostor za poboljšanje i očuvanje zdravog poslovanja tema je ovog članka kroz sedam malih ali efikasnih taktika za uspjeh u nadolazećoj poslovnoj godini. 1. UPOZNAJTE SVOG KUPCA Marketing tradicionalno predstavlja slabost malih trgovaca. Ključna područja marketinga koja mogu pomoći malom trgovcu su poznavanje kupaca, cjenovna politika i promocija. Poznavanje vlastitih kupaca i njihovih kupovnih navika, potreba i ponašanja neophodno je za uspješno poslovanje. Dob, prihod, faza životnog ciklusa, životni stil i navike neki su od faktora koje je potrebno detektirati u odnosu kupca i maloprodajnog mjesta. Poznavanje kupaca ključno je za definiranje ponude i osiguranje prodajnosti. Samo asortiman koji odgovara potrebama kupaca odanih lokaciji maloprodajnog mjesta može osigurati potrebnu prodajnost. To se posebno odnosi na male trgovce koji su vezani uz lokaciju, flek-

Siječanj - Veljača 2013.

sibilni su i odabirom asortimana prema lokacijskim preferencijama mogu znatno poboljšati prodajni rezultat.

treba izbjegavati spuštanje cijena kao jedini način nadmetanja s konkurentom. Jednom kada spustite cijenu ne možete nazad. Stoga je potrebno vrijednost povoljne kupnje izraziti akcijskim ponudama, vezanom kupnjom, gratis ponudama koje nisu bazirane nužno na samom smanjivanju cijene nego na dodatnoj vrijednosti za kupca kroz povoljnost u kupnji.

3. PORADITE NA PROMOCIJI Zabluda je smatrati da mala trgovina ne treba promociju. Svaki proizvod na tržištu treba i mora imati promociju ako želimo dobro svom poslovanju. Stoga, kako bi se uopće mogao promovirati, svaki mali trgovac treba moći odrediti po čemu se razlikuje od drugih i zašto bi kupac kupio baš kod njega. To predstavlja konkurentsku prednost koju je potrebno komunicirati u prodajnom mjestu te drugim kanalima komunikacije. Pri tome treba istaknuti proizvode s osjetljivom cijenom poput svakodnevnih namirnica, Danas je ključno dinamički upravljati nove proizvode, sezonsku ponudu ili ponudu cijenama i brzo se adaptirati proizvoda koje drugi konkurenti nemaju u popromjenama nudi. Svakako je korisno računa o proizvodima osjetljive cijene. isprobavati nove kanale komunikacije To su proizvodi koji najsnažnije utječu poput newslettera, direktnog markena percepciju prodajnog mjesta kod tinga (letci is l.) na području šire lokakupca, a mogu biti najčešće kupovani cije prodajnog mjesta. proizvodi, proizvodi kojima zbog drugih razloga raste cijena i sl. Izuzetno je 4. BUDITE PRISUTNI NA INTERNETU Vrlo često u praksi mali trgovci zabitno da mali trgovci redovito provjenemaruju ulogu i važnost interneta, ravaju cijene konkurenata i svoje cijesmatrajući ga nebitnim za poslovanje ne adaptiraju sukladno tome, s tim da 2. PAZITE NA DEFINIRANJE CIJENA Jako važna vještina malog trgovca je definiranje cijena. Danas je ključno dinamički upravljati cijenama i brzo se adaptirati s obzirom na promjene kupovnih navika potrošača. Zamka tog procesa je nestabilno cjenovno pozicioniranje čime se smanjuje prilika da kupac svrsta prodajno mjesto u svojoj svijesti, a time i da zna kada kupuje u njemu, što kupuje i zašto. Stoga je bitno za male trgovce da pri određivanju cjenovnog pozicioniranja vode

www.jatrgovac.hr

marketing tradicionalno predstavlja slabost malih trgovaca male trgovine. Takav stav je pogrešan. Internetske stranice su produžena ruka prodajnog mjesta, može se reći čak drugo prodajno mjesto. Internetske stranice služe za komunikaciju važnih informacija poput adrese, lokacije, radnog vremena, ponude, promocije, konkurentskih prednosti, usluge i sl. Važno je shvatiti da, premda je e-trgovina u začetku na našem tržištu, vrlo će brzo nositi značajan udio u ukupnoj trgovini, stoga je sada vrijeme za zauzimanje položaja i privikavanje potrošača. Iz tog razloga internetske stranice trebaju biti pos-

novog kupca”. Potrebno je stalno voditi računa o čistoći, urednosti, osvjetljenju. Mala trgovina isto tako kao i velika mora projicirati poziv na kupnju, atmosferu koja zvukom i mirisom poziva kupca. Označavanje Zabluda je potrebno kritički promatrati i biti siguran da dovoljno jasno komunicira kupcu gdje je što. Pri izlaganju proizvoda, kadgod je to moguće aplicirati, vrlo je učinkovito za prodaju prikazati proizvode u pravom kontekstu korištenja. Primjerice,

Potrebno je pratiti kakav je asortimanski miks, koje brendove i proizvode nude, po kojim cijenama, kako su izloženi i kako su postavljene prodajne akcije. Zatim je potrebno proučiti

je smatrati da mala trgovina ne treba promociju strukturu konkurentskog prodajnog mjesta, police i redove s policama, bočne police i koji proizvodi su gdje postavljeni te označavanje. Proučavajte prodajno osoblje, kako su obučeni, kako pružaju uslugu, rješavaju reklamacije i sl. Uvijek možemo učiti od konkurenata ili barem se usporediti s njima. S obzirom na situaciju malih trgovaca jedna od dobrih opcija je udružiti se s drugim malim trgovcima i time ojačati svoju poziciju na tržištu. 7. RAZVIJTE ODNOS KUPCEM Naše tržište još je daleko od percepcije značaja brige o kupcu kakva je na razvijenim tržištima. Kod nas kupac još uvijek nije kralj i pitanje je kada će to i postati. Prednost malog trgovca je što može direktno razvijati odnose s kupcima. Puno je zahtjevnije privući novog kupca nego zadržati starog. Pristojnost, zainteresiranost i ljubaznost čine okruženje koje svaki kupac želi za sebe. Stoga je nužno educirati prodajno osoblje da sluša kupca, suosjeća s njim, postavlja pitanja kako bi saznali što on točno treba te, što je i najvažnije, brzo rješava problem. Mnoga iskustva su pokazala da je najbolja metoda rješavanja problema s kupcima kada ih se pusti da do kraja objasne svoj problem te kada ih se potakne da izraze kako bi najviše voljeli da se njihova reklamacija riješi.

tavljene sličnom logikom kao i internetska prodaja, dakle s pregledom proizvoda, ponude, akcijskih ponuda i sl. Ugođajem i strukturom podsjećaju na online prodaju, tako da se kasnije lako može integrirati sustav prodaje putem interneta. 5. UREDITE PRODAJNO MJESTO Bez obzira na naviku da mala trgovina izgleda kako izgleda potrebno je gledati svoje prodajno mjesto “očima www.jatrgovac.hr

kada u trgovini za uređenje interijera vidimo složeni i servirani stol sa stolicama, priborom, posuđem, ukrasima, stolnjacima i salvetama. Posebno mali trgovci koji nisu poput unificiranih velikih trgovačkih lanaca imaju slobodu izraziti se uređenjem interijera na jedinstven način. 6. PRATITE KONKURENCIJU Konkurenciju je nužno kontinuirano pratiti pa čak i velike trgovačke lance.

VISOKA OČEKIVANJA Kada o stvarima koje poznajemo razmišljamo na novi način, rađaju se nove ideje i rješenja. Stoga je ključno primjenjivati navedene taktike koje svakom malom trgovcu mogu donijeti poboljšanja. Uz to je važno usvajati moderne tehnologije, umrežiti se i biti u kontaktu s drugim trgovcima, redovito i ponovno na kreativan način promišljati svoje prodajno mjesto i sve aktivnosti koje se provode. Osnivač Walmarta Sam Walton je rekao: Visoka očekivanja su ključ svega. Siječanj - Veljača 2013.

Tržište Grada Zagreba Grad Zagreb je nositelj ukupnog gospodarstva Hrvatske, no koliko je to dobro za ravnomjerni razvoj zemlje više je nego upitno. To se već počelo osjećati u izrazito konkurentnom sektoru maloprodaje, gdje ubrzano dolazi do zasićenosti tržišta pa se veliki trgovci okreću malim formatima, a pojedini šoping centri stavljaju ključ u bravu

agreb je kao glavni grad ujedno i gospodarsko, sveučilišno, financijsko i političko središte Republike Hrvatske, a prema upravno-teritorijalnom ustroju ima status županije. Zauzima površinu od ukupno 641 km2, a na njegovom području, prema popisu stanovništva iz 2011., živi 790.017 stanovnika ili 18,4% stanovništva zemlje. U ukupnom bruto domaćem proizvodu Hrvatske udjel Grada Zagreba je 31,4%, dok u ukupnom prihodu hrvatskoga poduzetništva zauzima udjel veći od 50%. Podaci o teritorijalnoj raspoređenosti poslovnih subjekata na županijskoj razini pokazuju da je nešto manje od jedne trećine ukupno registriranih poslovnih subjekata (pravnih osoba) smješteno u Gradu Zagrebu. S druge strane, udjel

Grada Zagreba za subjekte obrta i slobodnih zanimanja bitno je manji i iznosi 18,2%. NAJVEĆI IZVOZNIK I UVOZNIK Na području Grada Zagreba radi trećina ukupno zaposlenih u Hrvatskoj (oko 31,2%), pri čemu u strukturi zaposlenih 82% od ukupnog broja zaposlenih radi kod pravnih osoba. Od ukupno zaposlenih u realnom sektoru hrvatskoga gospodarstva Grad Zagreb najveći udio zauzima u sektoru građevinarstva (40,5%), zatim u sektorima trgovine (37,3%), prijevoza i skladištenja (30,0%) i prerađivačke industrije (19,2%).

Grad Zagreb je kao županija najveći izvoznik, s udjelom u ukupnom robnom izvozu Republike Hrvatske od 37,4%, ali i najveći uvoznik s udjelom u hrvatskom uvozu od 60,1%, uz dosegnutu pokrivenost uvoza izvozom od 35,9%. U razdoblju od siječnja do rujna 2012. ostvareni robni izvoz Grada Zagreba dosegnuo je iznos od 19,8 milijardi kuna s porastom od 10% u odnosu na isto

u prvih devet mjeseci 2012. godine registrirano 603.835 dolazaka turista ili 5% više nego u istom razdoblju godine ranije.

STRUKTURNE KARAKTERISTIKE Prema podacima Financijske agencije (FINA), poduzetnici s područja Grada Zagreba, njih 31.147 (33% od ukupnoga broja poduzetnika u Hrvatskoj), ostvarili su kroz devet mjeseci 2012. godine ukupan prihod od 245 U prvih devet mjeseci 2012. milijardi kuna, sektor trgovine ostvario je što je udjel od prihod od 89,4 milijardi kuna 53,4% na razini hrvatskoga poduzetništva. U ukupnim investicijama razdoblje prethodne godine, u dugotrajnu imovinu, kao dok je uvoz istodobno pojednom od razvojnih pokarastao 3,2% na 55,1 milijardi zatelja, udjel poduzetnika kuna, što je rezultiralo vanjGrada Zagreba na razini RH skotrgovinskim deficitom od 35,2 milijardi kuna. Pet najznačajnijih izvoznih tržišta su Italija, BiH, Njemačka, Slovenija i Srbija, pri čemu je 47% izvoza orijentirano na tržište EU-a, a od ukupnoga robnog izvoza 74% je udjel prerađivačke industrije. Grad Zagreb je i turističko središte kontinentalne Hrvatske, s 44 hotela i 6626 postelja, uz prisutan stalan rast turističkih dolazaka i noćenja. Tako je

Gospodarsko 32

Siječanj - Veljača 2013.

www.jatrgovac.hr

9157 poduzetnika posluje u sektoru trgovine na veliko i malo je 54,8%, uz investiranih 14,8 milijardi kuna. U promatranom je periodu kod zagrebačkih poduzetnika

Grada Zagreba 37,9% ostvareno je u trgovini na veliko i malo, 20,1% u prerađivačkoj industriji, 8,4% u djelatnosti opskrbe električnom Ukupne investicije u trgovini dosegle su 1,7 milijardi kuna energijom, plinom, parom u periodu siječanj-rujan 2012. i klimatizaciji, 7,2% u djelatnosti informaradilo 339.809 zaposlenih, što cija i komunikacija, a slijede je 40,3% ukupno zaposlenih građevinarstvo s udjelom od u hrvatskom poduzetništvu. 5,0%, stručne, znanstvene i Strukturno, prema djelatnostehničke djelatnosti s 4,5% tima NKD 2007’, najviše posudjela, prijevoz i skladištenje lovnih subjekata, njih 29,4%, s 4,3% te financijske djelatdolazi iz djelatnosti trgovine nosti s udjelom od 4,2%. U na veliko i malo. Na drugom tih osam djelatnosti ostvareno mjestu po brojnosti su stručje 91,6% ukupnoga prihoda ne, znanstvene i tehničke djepoduzetništva Grada Zagrelatnosti s udjelom od 21,4%, ba. Od ukupnoga broja poa na trećem građevinarstvo duzetnika na području Grada s 10,2%. Slijedi prerađivačka Zagreba 97,8% su industrija u kojoj djeluje 9,1% mali poduzetnici, od ukupnog broja zagrebač1,5% srednje veliki, kih poduzetnika te djelatnost a 0,7% veliki. No, informacija i komunikacija veliki poduzetnici sa 7,0%. Prema parametru ostvaruju 63,8 % zaposlenosti, pak, prednjači ukupnoga prihotrgovina s 25,7%, dok je druda poduzetnišgorangirani sektor prerađitva Grada vačke industrije u kojem radi 16,1% zaposlenih. Na trećem mjestu slijedi djelatnost prijevoza i skladištenja s 10,0%, građevinarstvo sa 7,4% te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti sa 7,2%. U ukupno ostvarenim investicijama na prvom mjestu je građevinarstvo s udjelom od 19,7%, a slijede financijske djelatnosti čiji je udjel 12% te trgovina s udjelom od 11,8%. U strukturi ukupnoga prihoda poduzetništva

Zagreba. Slijede mali s udjelom od 21,1%, dok je udjel srednje velikih 15,1%. Kod velikih poduzetnika radi 49,3% od ukupnog broja zaposlenih u zagrebačkom poduzetništvu, kod malih njih 36,2%, a kod srednje velikih 14,5%. U segmentu investicija udjel velikih poduzetnika je 66,1%, malih 25,5%, a srednje velikih 8,4%. GOSPODARSKI SUBJEKTI S obzirom na visoku koncentriranost poduzetništva na području Grada Zagreba kao gospodarski najjače županije, velik dio uspješnih hrvatskih kompanija upravo u Zagrebu ima svoje sjedište. Među najvećima su: INA, Pliva Hrvatska, Končar-Elektroindustrija (s tvrtkama

koje posluju u okviru toga poslovnog sustava), Dukat, Kraš, Ericsson Nikola Tesla, Atlantic Grupa, Agrokor koncern s povezanim tvrtkama, dm - Drogerie Markt, Siemens, IBM Hrvatska te velik broj srednjih i malih tvrtki. Uspješnih i razvojno orijentiranih tvrtki ima u svim sektorima zagrebačkoga gospodarstva, a mnogi od njih su i među najuspješnijim hrvatskim kompanijama. Uz Grad Zagreb vezana je visoka koncentracija ukupne poslovne aktivnosti, a između ostalog i 77% izravnih stranih ulaganja u RH. S obzirom da visokih 40% udjela u BDP-u Grada Zagreba ostvaruju klasične, intelektualne i financijske usluge, taj podatak ukazuje na pozicioniranje Zagreba u pravcu metropolskoga razvoja, smatraju u HGK-Komori Zagreb. Po njihovom mišljenju, u gospodarskoj strukturi nastavit će se tercijarizacija, no razvojni prioritet u tom dijelu je jačanje sektora intelektualnih usluga na račun klasičnih, obilježenih nižom obrazovnom strukturom radne snage. “Industrijsko opredjeljenje razvoja Grada podrazumijeva jačanje visoko tehnoloških industrija odnosno onih s potencijalima veće

srce Hrvatske www.jatrgovac.hr

Siječanj - Veljača 2013.

Tržište Grada Zagreba dodane vrijednosti, tržišno konkurentnih i izvozno orijentiranih, ali i s ekološkom komponentom, no trebalo bi zadržati i tradicionalne proizvodnje, temeljene na prirodnim resursima”, navode iz Komore. SEKTOR TRGOVINE U djelatnosti trgovine na veliko i malo posluje 29,4% od ukupnog broja poduzetnika u Gradu Zagrebu ili njih 9157 kod kojih radi 25,7% od ukupnog broja zaposlenih u poduzetništvu, odnosno ukupno 87.330. Tijekom devetomjesečnog razdoblja 2012. godine sektor trgovine u ukupnom prihodu poduzetnika Grada Zagreba ostvario je udjel od 37,9% uz dosegnut iznos od 89,4 milijardi kuna, dok je u ukupnim investicijama zagrebačkog poduzetništva udjel toga sektora bio 11,8% uz investiranih u razvoj ukupno 1,7 milijardi kuna. Nominalni indeks prometa u trgovini na malo za prvih deset mjeseci 2012. u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine zabilježio je rast od 1,5%. No, uzevši u obzir inflaciju mjerenu indeksom potro-

šačkih cijena, promet u trgovini na malo na području Grada Zagreba realno bilježi negativne stope. “Komora Zagreb podržava koncept razvoja trgovačke djelatnosti kroz specijalizirane prodavaonice, tzv. kvartovske trgovine, ali i markete i supermarkete ukoliko svi oni pozitivno posluju, ulažu u modernizaciju djelatnosti i zapošljavaju ljude. Također, u taj razvojni segment ulaze i trgovački centri, a na njihovim poslovodstvima je da prije ulaska u takve investicije procjene imaju li perspektivu pozitivno poslovati”, navode iz Komore. Širenje prodajne mreže dovodi do porasta konkurencije što je, kako ističu, pozitivno za potrošače jer dovodi do sniženja cijena roba koje se nude, a širenje prodajne mreže utječe i na povećanje zaposlenosti. U konačnici, pak, to može rezultirati i pozitivnim učinkom na

gospodarska kretanja te na povećanje kvalitete i kvantitete u sektoru trgovine. No, ključan parametar, kako za razvoj trgovine, tako i svih ostalih sektora gospodarstva, je kupovna moć stanovništva. Prema rezultatima studije GfK Purchasing Power Europe 2012./2013., koji obuhvaćaju 42 zemlje Europe, prosječna kupovna moć građanina Europske unije je 12.802 eura, dok ona u Hrvatskoj iznosi oko 5085

prošlogodišnjim iznosom od 53,9 milijardi kuna, dok se u 2013. i na ovaj stavki očekuje određeni pad, na 53,1 milijardu kuna. Smanjit će se i potrošnja na alkoholna pića i duhan s 10,2 milijarde koliko je ostvareno u prošloj, na 10,0 milijardi u 2013. godini. Na Grad Zagreb otpada skoro trećina nacionalne osobne potrošnje. Tako su građani glavnog hrvatskog grada lani potrošili ukupno 71,4 milijardu kuna, no i tu se očekuje Građani Zagreba raspolažu blago rezanje proračuna s najvećom kupovnom moći kućanstava se taj izu Hrvatskoj sa 6540 eura po pa nos za 2013. stanovniku procjenjuje na 70,9 milijardi kuna. Sukladno tome, smanjit će se poeura. S tim iznosom Hrvattrošnja na hranu i bezalkoska zauzima tek 30. mjesto holna pića s 15,4 milijarde u s 39,7 posto prosječne ku2012. na 15,3 milijarde kuna povne moći u Europi. Nešto u ovoj godini. Negativan bolja situacija je u Gradu trend očekuje se i u podruZagrebu, koji je vodeći čju alkoholnih pića i duhana među hrvatskim županijama, čiji građani s kupovnom te će se potrošnja na te proizvode smanjiti s 3,0 milimoći od 6540 eura na razini jardi u ovoj na 2,9 milijardi godine raspolažu sa 128,6% kuna u 2013. godini, procjehrvatskog prosjeka, ali i tek njuju u Euromonitoru. 51,1% prosječne kupovne moći stanovnika Europe. Prema podacima Euromonitor Internationala, ukupna osobna potrošnja hrvatskih građana u 2012. godini iznosila je 237,7 milijardi kuna, no u 2013. se očekuje smanjenje potrošnje koja bi tako trebala iznositi 234,9 milijardi kuna. Najveći dio kućnih budžeta građana odlazi na segment hrane i bezalkoholnih pića s ukupnim

Broj i struktura poslovnih subjekata, rujan 2012. Pozicija

Registrirane pravne osobe

Trgovačka društva

Poduzeća i zadruge

Ustanove, tijela, udruge, organizacije /registrirani/

Obrti i slobodna zanimanja / aktivni/

Grad Zagreb

94.537

registrirani 56.629 aktivni 39.949

registrirani 23.969 aktivni 206

13.939

16.739

Republika Hrvatska – ukupno

291.059

registrirani 159.738 aktivni 113.904

registrirani 66.607 aktivni 2.109

64.714

92.027 Izvor: DZS, studeni 2012.

Siječanj - Veljača 2013.

www.jatrgovac.hr

18,4% Unatoč svim ovim negativnim pokazateljima, Hrvatska ima 250 m2 površine trgovačkih centara na tisuću stanovnika, što je iznad prosjeka članica Europske

proteklih nekoliko godina trendovi su izrazito negativni s obzirom na to da je od 2009. godine zatvoreno više od 30% malih trgovina. Ono što ipak ohrabruje je usporavanje negativnih kretanja u Zagrebački poduzetnici 2012. godini ostvarili su kroz devet jer se broj mjeseci 2012. ukupan prihod trgovačkih obrta i dalje od 245 milijardi kuna smanjuje, ali ne tako intenzivno unije od 190 m2 na tisuću kao u prethodne tri godistanovnika. Zagreb i okolica ne. Iz Udruženja trgovaca su prema koncentraciji trgo- Obrtničke komore Zagreb vačkih centara daleko iznad smatraju kako se novi val tog prosjeka. Od značajnijih zatvaranja obrta očekuje s projekata u 2013. u ovom se početkom primjene obveze sektoru očekuje dovršetak fiskalizacije, dijelom radi Trgovačkog centra Point u dosadašnje porezne nedisnaselju Vrbani koji će imati cipline, a većim oko 50 lokala na 13.000 m2 dijelom zbog površine te će predstavljati nemogućnosti kombinaciju maloprodajnih savladavanja tehprostora, restorana i zabavnoloških zahtjeva nih sadržaja. S obzirom na uvođenja fiskalivisoki stupanj zasićenosti zacije, odnosno tržišta, u nadolazećem petroška nabave riodu trgovački centri će se opreme, fokusirati na konsolidaciju svoje pozicije. Tako je King Cross najavio značajnu obnovu centra u cilju podizanja konkurentnosti, a još uvijek nije poznato što će biti sa zatvorenim trgovačkim centrima – Mandi na Žitnjaku i Cascade u samom centru grada.

stanovništva zemlje živi u Zagrebu

uporabe i održavanja. To se prvenstveno odnosi na trgovce obrtnike koji prodaju na otvorenom, bilo stalno ili povremeno. U Udruženju izražavaju zabrinutost i za opstojnost svih ostalih obrtničkih trgovina na zagrebačkom području s obzirom da se bitka za kupca postupno seli i na njihov teritorij. Naime, otvaranje malih kvartovskih trgovina postaje sve češća praksa i kod etabliranih, velikih trgovaca, što izravno ugrožava obrtničku trgovinu koja se teško može nositi s novopridošlom konkurencijom. “Perspektiva razvoja, ili bolje rečeno opstanka, u svjetlu navedenih trendova prilično je tmurna. Stoga su prijedlozi trgovaca obrtnika

ŽILAVOST OBRTNIKA Na području Grada Zagreba trenutno posluje oko 2700 malih trgovaca - obrtnika. U

išli i u smjeru da se i nekim administrativnim mjerama, u smislu pozitivne diskriminacije, zaštiti mala obiteljska trgovina. Nažalost, za to nije bilo sluha kod mjerodavnih institucija”, navodi predsjednica Udruženja Marija Subota. No, pritom dodaje kako će bez obzira na crne prognoze mala trgovina opstati jer odgovara mentalitetu građana, starosnoj strukturi i platežnoj sposobnosti kupaca koji u malim trgovinama kupuju najnužnije potrepštine kao i percepciji potrošača da je mala trgovina uvijek nadohvat ruke. Kao važan uvjet u očuvanju male trgovine navode i udruživanje na način da se okrupnjavanjem postignu bolji uvjeti u nabavnoj cijeni proizvoda. “U tom cilju djeluje i Udruga malih trgovaca Zagreb, odnosno Savez udruga malih trgovaca RH. Nadalje, povezivanje tipa “selo – grad”, ili povezivanje “zeleno-plavo”, dakle povezivanje malih proizvođača i malih trgovaca odnosno povezivanje kontinentalne i obalne hrvatske, u velikoj mjeri mogu pomoći opstanku i razvoju male trgovine”, zaključuju iz Udruženja trgovaca Obrtničke komore Zagreb.

Struktura ukupnoga prihoda poduzetništva Grada Zagreba prema NKD 2007’ /u%/

Trgovina

Prerađivačka Industrija

Opskrba el. energ. plinom, parom, klimatizacija

Informacije i komunikacije

Građevinarstvo

Stručne, znanstvene i teh. djelatnosti

Prijevoz i skladištenje

Financijske djelatnosti

Ostale – ukupno

37,9

20,1

8,4

7,2

5,0

4,5

4,3

4,2

8,4 Izvor: DZS, studeni 2012.

www.jatrgovac.hr

Siječanj - Veljača 2013.

Zagreb - trgovački lanci BILLA

illa je članica Rewe Grupe koja je osnovana 1927. godine u njemačkom Kölnu kao udruženje samostalnih trgovaca. Danas je Rewe Grupa internacionalna kompanija koja posluje u 13 zemalja te upošljava oko 323.000 ljudi. Billa je započela poslovanje u Hrvatskoj 1999. godine kao prvi strani lanac supermarketa na tržištu te je jedan od prvih koji je prezentirao koncept privatne robne

DIONA marke (Clever). Do 2004. godine Billa je jedini strani supermarket u Hrvatskoj te se širila organskom ekspanzijom, dok je 2005. godine obavljena akvizicija trgovačkog lanca Minaco (30 dućana). Billa trenutno ima 57 supermarketa u svim regijama Hrvatske (osim juga Dalmacije) formata od srednjih do velikih supermarketa te oko 1700 zaposlenih. U Gradu Zagrebu se nalazi 13 supermarketa.

iona je jedan od najstarijih maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj. Počeci današnje Dione sežu u davnu 1947. godinu kada je osnovano poslijeratno trgovačko poduzeće Zvijezda koja se sredinom 1970-ih godina udružuje s Trgoprometom u jedinstveno poduzeće Slavija. Deset godina kasnije Slavija se udružuje s

GAVRANOVIĆ

oduzeće Gavranović osnovano je 1991. godine te je osnovna djelatnost u počecima poslovanja bila isključivo veleprodaja. Gavranović danas ima mrežu od 140 maloprodajnih objekata koji se nalaze u Gradu Zagrebu i osam hrvatskih županija. Većina prodavaonica su objekti do 500 m2 u manjim mjestima, kvartovima većih gradova ili turističkim središtima. S obzirom

Siječanj - Veljača 2013.

PPK –Zagreb, što predstavlja početak današnje Dione. Od 2003. godine Diona je u sustavu Gavrilović grupacije te se od tada do danas širila i izvan Zagreba akvizicijom manjih, lokalnih lanaca kao što je Merkur Rab na Rabu i Istracommerce u Istri. Diona danas broji 200-tinjak prodavaonica, od čega je 100 u Zagrebu.

GRACIN na formate prodavaonica te njihove pozicije asortiman je formiran kako bi zadovoljio dnevne potrebe kupaca. Gavranović trenutno zapošljava gotovo 600 djelatnika. Iz tvrtke ističu kako u posljednjih nekoliko godina bilježe kontinuirani rast prometa od oko 10%, dok tijekom 2013. u planu imaju izgradnju jednog većeg prodajnog centra u Karlovcu te više akvizicija.

oduzeće Gracin usluge osnovano je 1993. godine s osnovnom djelatnošću veleprodaje robe široke potrošnje. Godine 1996. tvrtka je otvorila prvu maloprodajnu trgovinu da bi se danas mogli pohvaliti s 15 maloprodajnih jedinica u Gradu Zagrebu. Pod nazivom Panda posluju kao trgovine iz susjedstva koje

pokrivaju potrebe i želje pojedinih gradskih četvrti. U ljeto 1999. godine tvrtka je pokrenula svoju prvu liniju za proizvodnju i konfekcioniranje toaletnog papira pod komercijalnim imenom Panda po čemu je postala prepoznatljiva. U poduzeću je danas oko 80 stalno zaposlenih djelatnika.

www.jatrgovac.hr

KAUFLAND

aufland je njemačka tvrtka osnovana davne 1930. godine, a u značajniju ekspanziju i širenje poslovanja krenula je 1968. godine. Uz matično njemačko tržište, tvrtka danas posluje još u Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj. U Hrvatskoj je Kaufland

KONZUM prisutan od 2001. godine te ukupno ima 30 poslovnica čije se prodajne površine kreću od 3000 do 6000 m2. Kaufland Hrvatska k.d. ukupno zapošljava oko 2500 djelatnika, a na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije posluje sa sedam prodajnih objekata.

onzum je vodeći maloprodajni lanac u Hrvatskoj sa svojih 700 prodajnih mjesta, oko 12.000 zaposlenih i ukupnim prihodom koji je u 2011. godini premašio 12 milijardi kuna. Prvu samoposlugu Konzum je otvorio u Zagrebu 1957. godine, dok udruživanjem četiriju maloprodajnih lanaca trgovina (Črnomerec, Konzum, Moslavka i Slavonija) 1970. godine nastaje Unikonzum. Osamostaljenjem Hrvatske, 1992. Unikonzum

LIDL

rgovački lanac Lidl svoje je poslovanje u Hrvatskoj započeo 2006. godine kada je u jednom danu otvoreno ukupno 13 trgovina. Od tada Lidl kontinuirano provodi strategiju ulaganja u širenje svoje prodajne mreže pa tako danas ima 82 trgovine u Hrvatskoj, od čega je njih 11 u Zagrebu. Lidlove trgovine prisutne su diljem Hrvatske, od Vukovara do

www.jatrgovac.hr

postaje dioničko društvo a Agrokor dvije godine potom preuzima kontrolni paket dionica i postaje većinski vlasnik. Godine 1995. mijenja se ime iz Unikonzuma u Konzum te se provodi restrukturiranje poslovanja. Konzum u Gradu Zagrebu ima ukupno 173 prodavaonice različitih formata (Super Konzum, Konzum maxi i male Konzum prodavaonice), u kojima zapošljava više od 3100 zaposlenika.

MERCATOR-H Dubrovnika, a opskrbljuju ih logističko-distributivni centri u Jastrebarskom i Perušiću. Lidl Hrvatska prvi je diskontni trgovački lanac u Hrvatskoj. U redovitoj ponudi ima bazni asortiman od oko 1500 proizvoda koji se nadopunjuje tematskim akcijama, pa se broj proizvoda poveća i na 2500. Tvrtka Lidl Hrvatska danas zapošljava gotovo 1800 zaposlenika.

ercator-H osnovan je 2001. godine kada je i otvorio svoj prvi Mercator centar u Puli, a potom i supermarket u Zagrebu. Godine 2009. Mercator je preuzeo brend Getro Cash&Carry te danas u Hrvatskoj ima ukupno 121 trgovinu robom široke potrošnje, od čega je 16 Getro Cash&Carry centara te 23 Getro marketa. Mercator Hrvatska zapošljava ukupno 3000 djelatnika.

Prisutan je u svim većim gradovima Hrvatske, dok je mreža najrazvijenija na području Zagrebačke županije gdje ima 25 prodavaonica većinom u formatima tzv. kvartovskih trgovina “supereta” i “market”. Na području Grada Zagreba Mercator-H ima tri Getro Cash&Carryja, dva hipermarketa, šest supermarketa, tri superete i dva marketa (od toga 1 Getro market).

Siječanj - Veljača 2013.

Zagreb - trgovački lanci PREHRANA TRGOVINA

METRO

rehrana trgovina je registrirana kao “Agromljekarski kombinat” još davne 1964. godine. Tijekom godina je mijenjala nazive i društvene oblike te je od 1971. godine bila poznata kao Žitokombinat Prehrana. Provedenom pretvorbom 1996. godine dobila je naziv koji je zadržala sve do danas - Prehrana trgovina d.d. za obavljanje trgovinske djelatnosti. Riječ je o zagrebačkom lancu marketa čiju maloprodajnu mrežu čini 85 prodavaonica formata kvartovskih trgovina i marketa koje se nalaze u gotovo svim dijelovima Zagreba te Samoboru i Ivanić Gradu. Prehrana trgovina u većinskom je vlasništvu tvrtke Zagrebačke pekarne Klara, a zapošljava oko 400 radnika.

UNION

anašnje trgovačko društvo Union svoje korijene vuče iz 1954. godine kada je osnovano poduzeće “Trnjanski magazin”. Od 1972. godine poduzeće mijenja naziv u RO Union te se od tada upotrebljava naziv Union u različitim organizacijskim oblicima. Nakon izvršene pretvorbe, od 1992. godine posluje kao dioničko društvo Union. Osnovna djelatnost društva je trgovina prehrambenim proizvodima na veliko i malo. Union d.d. danas posluje na užem i širem području Grada Zagreba s 14 prodavaonica prehrambene odnosno mješovite robe. Dijelom se radi o samoposlužnim prodavaonicama, a dijelom o klasičnim malim trgovinama. Union je član udruženja Ultragros.

VRUTAK

Siječanj - Veljača 2013.

SPAR HRVATSKA

rgovački lanac Vrutak osnovan je 1990. godine te se bavi veleprodajom i maloprodajom prehrambenih proizvoda i ostale robe široke potrošnje. Danas zapošljava 105 radnika, a tijekom 2012. godine ostvario je ukupni promet u iznosu od 105 milijuna kuna. Asortiman obuhvaća više od 15.000 prehrambenih i neprehrambenih proizvoda široke potrošnje na 2700 m2 prodajnog i 2000 m2 skladišnog prostora u Vodovodnoj ulici te 285 m2 prodajnog prostora u Krapinskoj ulici u Zagrebu. U ponudi se posebno ističe najveći izbor vina u Hrvatskoj: 1600

etro Cash & Carry u Hrvatskoj je počeo poslovati krajem 2001. godine, otvorenjem prvog veleprodajnog centra u zagrebačkom Jankomiru. Danas je tvrtka jedan od najvećih trgovačkih lanaca u državi te posluje s ukupno sedam veleprodajnih centara u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Zadru, Osijeku i Varaždinu te s Metro Drive In centrom u Dubrovniku. Poslovni koncept kompanije fokusiran je na profesionalne kupce iz HoReCa kanala, kioske i prehrambene trgovine na malo. Metro u Hrvatskoj trenutno zapošljava 1200 radnika.

vinskih etiketa u Vodovodnoj i 880 vina u Krapinskoj 16, navode iz Vrutka. Tvrtka se nalazi u vlasništvu Miše i Martina Matića te je članica grupacije Ultragros.

par Hrvatska d.o.o. svoje je poslovanje u Hrvatskoj započeo 2005. godine kada je i otvoren prvi Interspar hipermarket u Zadru. Nakon više od sedam godina poslovanja Spar danas ima ukupno 15 Interspar hipermarketa i sedam Spar supermarketa u cijeloj Hrvatskoj. Od toga se u Zagrebu nalazi sedam Interspar hipermarketa, koji su prosječne veličine oko 3500 m2 s ponuđenim asortimanom od gotovo 40.000 proizvoda, kao i tri Spar supermarketa čija je površina 300 – 400 m2. Prvi zagrebački Interspar otvoren je 2006. u City Centeru one na Jankomiru, a danas se hipermarketi nalaze u gotovo svim trgovačkim centrima u Zagrebu.

www.jatrgovac.hr

MJESEČNI MAGAZIN I PORTAL

IZVOR INFORMACIJA S PODRUČJA MALOPRODAJE I INDUSTRIJE ROBE ŠIROKE POTROŠNJE

www.jatrgovac.hr

Tržište Grada Zagreba - intervju

TRADICIJA

ZA BUDUĆNOST Tržnice Zagreb imaju dugu povijest, bogatu tradiciju, povjerenje građana i priliku za budući rast, ističe Dario Kobešćak, Voditelj podružnice Tržnice Zagreb

ržnice nisu samo mjesto na kojem se obavlja kupnja, već i institucija društvenog života te turistički adut koji se sve više prepoznaje. Međutim, kako bi tržnice to i ostale u nadolazećem vremenu potrebna su velika ulaganja, navodi Kobešćak.

Provedite nas malo kroz bogatu povijest Tržnica Zagreb. Od kada posluju i kako se njihova mreža širila po Gradu Zagrebu?

Početak rada zagrebačkih tržnica seže u 1850. godinu kada se prva tržnica nalazila ispred Katedrale, točnije kod Kaptolske kleti, da bi koncem 19. stoljeća bila preseljena na Trg bana Josipa Jelačića. Godine 1928. Poglavarstvo Grada Zagreba donijelo je odluku o izgradnji središnje gradske tržnice na lokaciji Dolac 2, koja je dovršena 1930. godine. Te godine Grad osniva svoje poduzeće “Tržnice Zagreb” u čijem sastavu se nalaze Tržnica Dolac, Međašni plac - stara tržnica Kvatrić, Tržnica pod Črešnjom (Trešnjevački plac) i veletržnica sa središnjom zgradom-burzom roba, današnja Tržnica Branimirova. Poslije Drugog svjetskog rata, kako je rastao grad, tako se povećavao i broj zagrebačkih tržnica. Od 2000. godine, pojavom mega shopova na Tržnicama Zagreb mijenja se struktura prodavača tako da je sve više proizvođača, a sve manje obrta i trgovina. To je pridonijelo imidžu odnosno brendu tržnica kao mjesta gdje se trže domaći, svježi i kvalitetni proizvodi.

Siječanj - Veljača 2013.

Na koji način je ustrojen njihov rad danas. Koliko ih ukupno ima i koje su osnovne djelatnosti?

Od 2007. godine Tržnice Zagreb posluju u sklopu Zagrebačkog holdinga i to na 23 lokacije s oko 2500 komitenata koji imaju u zakupu poslovno - prodajne prostore. U sklopu Tržnica Zagreb posluje i Veletržnica, Hladnjača i Zelena tržnica. Veletržnica s više od 160 komitenata, smještena na adresi Slavonska avenija 7, najveća je u Hrvatskoj te osim grada Zagreba zadovoljava i potrebe cijele sjeverozapadne regije. Veletržnica i hladnjača smještene su u

“Izmjena strojarnice na Veletržnici i hladnjači te uređenje Tržnice Dolac glavne su investicije u 2013.” istočnom dijelu grada, desetak minuta od samoga centra. Idealno je smještena da služi Zagrebu i njegovim stanovnicima u dnevnoj opskrbi širokom paletom proizvoda kako što su voće, povrće, meso i mesne prerađevine te riba i riblji proizvodi. U okviru podružnice trenutno zapošljavamo 382 djelatnika. Smatrate li da je posljednjih godina pojavom velikih formata trgovina i brojnih trgovačkih lanaca iznimno bogate ponude i konkurentnih cijena došlo do pada popularnosti kupovanja na tržnicama te koje su komparativne prednosti kupovanja na tržnici u odnosu na trgovačke lance?

Svakako da su s ekspanzijom trgovačkih lanaca tržnice izgubile jedan dio kupaca. No, bez obzira na to tržnice su zadržale svoj prepoznatljivi šarm i bogatstvo ponude pa veliki broj naših sugrađana i dalje cijeni iskustvo kupovanja na gradskim tržnicama, ne samo zbog visoko kvalitetnih namirnica koje se tamo nude, već i zbog druženja i zadovoljstva koje osjećaju u takvom načinu kupnje. Na tržnicama se može naći šarolika ponuda proizvoda iz cijele Hrvatske i svijeta i upravo takvu ponudu ističemo kao našu komparativnu prednost. Tako bogatu i kvalitetnu ponudu mesa i mesnih prerađevina, ribe, sezonskog voća i povrća nećete pronaći nigdje drugdje osim na tržnicama. Ponudu tržnica nadopunjuju brojni obrti i zanati, što sve skupa zagrebačke tržnice čini poželjnim mjestom za obavljanje kupnje. A koliko su tržnice važne za prepoznatljivost grada govori i činjenica da se Dolac nalazi na svim brošurama koje komuniciraju turističku ponudu Zagreba. Kakvi su financijski rezultati Tržnica Zagreb u 2012. u odnosu na ranije godine?

Tržnice Zagreb trenutno se nalaze u procesu konsolidacije. U zadnjih smo nekoliko godina poslovali s gubitkom, ali smo primjenjujući različite mjere za optimizaciju poslovanja uspjeli te gubitke smanjiti. U sklopu tih mjera reducirali smo i broj zaposlenika. Najveće probleme u poslovanju stvara nam globalna gospodarska kriza koja se negativno odražava na www.jatrgovac.hr

1850. godine otvorena je prva zagrebačka tržnica kupovnu moć građana, što se, dakako, reflektira i na smanjenje broja naših zakupaca. Odlaskom zakupaca mi gubimo dio prihoda pa se u ovom trenutku fokusiramo na zaustavljanje trenda odlijevanja zakupaca s naših tržnica. Kada u tome uspijemo vjerujem da ćemo i u ukupnom poslovanju ostvariti pozitivan rezultat. Međutim, kriza je i dalje u punom jeku te se možda i najjasnije očituje upravo na tržnicama što mi svakodnevno osjećamo. Može se reći da su ljudi nekada kupovali na kilograme, a danas kupuju na komade.

iznajmljujemo tržne prostore – klupe, štandove, kućice, a na veletržnicama iznajmljujemo hladionice odnosno izložbeno-prodajne prostore. Tržnice kao takve nude uslugu najma prostora. Ono što je u našoj mogućnosti i u što ulažemo velike napore je da se obnove prostori i oprema kojom upravljamo. S druge je strane bitno naglasiti kako su za naše zakupce iznimno bitni lokacija tržnica, koje se nalaze diljem grada, te prepoznatljivost po kojoj su poznate i brendirane kao mjesta na kojima građani dolaze kupiti kvalitetne namirnice i druge proizvode. Također, na tržnicama se promovira domaća proizvodnja te smo ponosni da u ovom trenutku trećina zakupaca dolazi iz segmenta obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, dok se taj broj u sezoni penje i iznad 50 posto. Već je neko vrijeme u planu rekonstrukcija plohe tržnice Dolac. Što je s tim projektom kao i s ostalim investicijama u infrastrukturu na tržnicama u Gradu Zagrebu?

Dario Kobešćak Tržnice Zagreb

Koje usluge Tržnice Zagreb pružaju svojim zakupcima? Što se sve čini kako bi mali prodavači predstavili svoje proizvode građanima, odnosno potrošačima?

Percepcija građana je da tržnice prodaju proizvode, ali to nije tako. Proizvode prodaju naši zakupci, a mi samo www.jatrgovac.hr

U proteklih smo nekoliko godina obnovili plohe na tržnicama Britanski trg i Trešnjevački trg, dijelove plohe na Sajmištu Sesvete i na Zelenoj tržnici. U ovoj godini uložit će se značajna sredstva u izmjenu strojarnice na Veletržnici i hladnjači te uređenje Tržnice Dolac. Uređenje Dolca odvijat će se u suradnji s Gradom s obzirom na to da je u planu uređenje i okolnih cesta, fasada i drugi radovi koji nisu u našoj ingerenciji. Početkom veljače raspisat će se natječaj za projektno rješenje kako bi se dobio konačni obris za sve ono što se na tom prostoru planira urediti. U kolikoj je mjeri to za ovu popularnu

tržnicu važno govori i činjenica da se u obnovu plohe na Dolcu nije ulagalo već 40 godina. U ovom je trenutku jedino sigurno da će se sanacijski radovi obavljati tijekom ljetnih mjeseci, no još nije odlučeno hoće li se plac za to vrijeme premjestiti na neku alternativnu lokaciju ili će se posao odrađivati etapno. Riječ je o neophodnim investicijama. Svjesni smo činjenice da se godinama nije ulagalo u održavanje tržnica pa smo sada intenzivnije krenuli u njihovu obnovu te planiramo uložiti značajna sredstva kako bi tržnice zasjale jednim novim sjajem. Koje promjene u ovom dijelu trgovine na malo donosi ulazak Hrvatske u Europsku uniju? Hoćemo li i dalje moći na tržnicama naći svoje omiljene autohtone domaće proizvode?

Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji zahtijeva provođenje određenih zakona i pravilnika koji su postali praksa na europskom tržištu. Prije nekoliko godina s takvim zahtjevima i uvođenjem novih standarda suočio se određeni broj proizvođača sira i vrhnja. Također, Zakon o fiskalnim blagajnama imat će veliki efekt na poslovanje svih tržnica u Hrvatskoj. Dvije trećine svih zakupaca na zagrebačkim tržnicama čine mali obrtnici i trgovci koji će biti u obvezi izdavati

“Uz svoju primarnu funkciju tržnice su i mjesto gdje se promovira domaća proizvodnja” fiskalizirane račune. To je tehnički izvedivo, ali stvara određene nove troškove za ljude koji i bez tog novog troška posluju na rubu pozitivnog rezultata. Bojim se da će to mnoge od njih primorati na prestanak poslovanja ili odustajanja od prodaje robe na tržnicama. U svakom slučaju, smatram kako će prvi učinci pristupanja Europskoj uniji na poslovanje tržnica biti negativni, no mnogo toga se još uvijek može učiniti, poglavito ako se donese adekvatna poljoprivredna strategija koja će urediti cijelo tržište pa će i tržnice, kao završni subjekt proizvodno-prodajnog procesa, moći u boljoj mjeri ostvariti svoje potencijale koje itekako ima. Siječanj - Veljača 2013.

Potrošački trendovi

Prof.dr.sc. Davor Perkov

Prodekan Visoke poslovne škole Libertas

ŽENE i kupnja Odluku o kupnji žene ponajprije donose na temelju izgleda, ponašanja, stava, ljubaznosti i ukupne razine komuniciranja trgovca

onkurencija može kopirati vaše proizvode, cijene, pozicioniranje proizvoda, ali ne može kopirati odnos poduzeća i djelatnika prema kupcima ili, preciznije rečeno, prema ženama koje su tema ove kolumne. Naime, upravo žene odlučuju o potrošnji 80% prosječnog obiteljskog budžeta.

u stanju, kako piše psiholog Paco Underhill u knjizi “Zašto kupujemo”, cijelu grupu prodavača, trgovina ili proizvoda strpati u Darwinov koš za smeće ako ne udovoljavaju njihovim potrebama i željama. Ovo je tim važnije kada se uzmu u obzir emocije i dojam kao čimbenici utjecaja na odluku u kupnji (posebice žena koje su “nježnije” i senzibilnije Muškarci uglavnom kupuju planski, od muškaraca). Naime, brzo se kreću, ne vole pitati ni čekati o poznavanju proizvoda i prodaje ovisi samo Žene i muškarci nisu dva različita svi7% uspjeha trgovca, u što ubrajamo jeta već su, prema renomiranom ameznačajke, glavne argumente prodaje, ričkom piscu poslovne filozofije Tomu funkcionalnost i ugled poduzeća. S Petersu, to dvije potpuno udaljene i druge strane, ritam govora, boja glasa i dramatično drukčije – galaksije! Žene način izražavanja imaju 38% udjela u nisu ni ravnopravne s muškarcima jer utjecaju na kupca te donose jedizvršavaju 2/3 poslova u svijetu, zaranostavnost, stvaranje simpatije đuju tek 10% ukupnih prihoda, a poi uvjerljivost u nastupu, dok sjeduju samo 1% ukupnih nekretnina. na način kako je prodavač odjeven, kako se drži i ŽENE SU GLAVNE komunicira, kako se Pitanje je kako će muškarci, koji s rukuje, gdje gleda i jedne strane uvjerljivo dominiraju u koliko sluša, otpada menadžmentu, donositi takve odluke o čak 55% utjecaponudi koju će, s druge strane, domija na kupnju. nantno razmatrati žene kao “glavne” za Može se, dakle, troškove u trgovini. Kupnja jest i uvijek zaključiti da će biti namijenjena većinom ženama. žene odluke Stoga nije čudno što žene mogu izazvati ponajprije tektonske poremećaje u svijetu kupnje, donose na dok se muškarci, kada kupuju, upuštaju temelju u nešto što je urođeno ženama. One su izgleda,

Siječanj - Veljača 2013.

ponašanja, stava, ljubaznosti i ukupne razine komuniciranja trgovca. Koliko žena koje uđu u prodavaonicu zaista nešto i kupi? Marketing, oglašavanje, promocija i lokacija mogu ih privući, ali zadaća zaposlenika prodavaonice jest da ih pretvori u kupce (eto, u hrvatskom jeziku nema ni ženskog roda za tako čestu imenicu). U korist prodavačima ide i činjenica da se 70% svih odluka o kupnji donese impulsno, na licu mjesta.

www.jatrgovac.hr

žene odlučuju o DRUŠTVENI POLOŽAJ ŽENA Osim osobnih i marketinških, postoje i neke sociološke odrednice koje su žene učinile iznimno važnima za način života, proizvodnju i trgovinu. Kada su sredinom 1970-ih ulogu “domaćice” žene zamijenile radom izvan kuće, promijenila se i dinamika života obitelji, što je pak dovelo do početka kraha nekad popularnih robnih kuća u centrima velikih gradova. Dok su bile kod kuće šivale su kompletnu garderobu sebi i ukućanima pa su 1950-ih u SAD tri od četiri domaćinstva posjedovala šivaći stroj. Danas šivaći stroj u toj zemlji ima samo 5% domaćinstava. Kataloška prodaja, TV prodaja i on-line kupnja procvali su većinom zahvaljujući promjenama ženskih dužnosti i oskudici raspoloživog vremena. Kada je riječ o “susretnoj” prodaji između trgovca i kupca (u prodavaonici), žene vole prostornost, sigurnost i mir, te velike i kontrastne natpise. Infuzija ženske energije utječe na način na koji prodavaonica izlaže svoje proizvode. Prije nego kupe proizvod za zdravlje i ljepotu vole ga proučiti i pročitati etiketu, osobito ako je riječ o novitetu na tržištu. Ako usporedimo

www.jatrgovac.hr

80% potrošnje kućanstva

suvremene DIY (uradi sam) centre kao npr. Bricostore, Bauhaus, Home Depot (djelomice i Pevec), bit će nam jasnije zašto ćemo nerijetko tamo naići na žene kao kupce, dok je tako nešto nezamislivo očekivati u tradicionalnim željezarijama. Ovi

prodavače, kupuju impulsno, 86% ih gleda cijene, znaju što žele i tek u 25% slučajeva se odluče za isprobanu odjeću, obuću i sl. U prodavaonicama računala posjetitelji su najčešće muškarci, ali stopa proračuna, tj. postotak kupaca koji je nešto kupio, najviše se odnosio na žene. Žene u prodavaonici vole prostornost, One nisu došle sigurnost i mir, te velike i kontrastne natpise da maštaju o novom hard trgovci su uređenjem interijera, space disku, programu ili skeneru, već s managementom i komunikacijom konkretnom namjerom da kupe nešto prodavača otklonili mistiku s alata, određeno. U svijetu hardvera i sofvijaka i matica i učinili ih bezopasnim tvera spolovi su zamijenili uloge: mui pristupačnim čak i onim najneiskusškarci vole švrljati i razgledati, dok su nijim kupcima, uključujući dakako žene odlučnije i konkretnije u potrazi i žene. Američki lanac Home Depot za onim što trebaju. Da se promjene ima barem jednu TV reklamu u kojoj među ova dva spola događaju doslovse pojavljuju samo žene. ce na svim područjima, pokazuju sve više i trgovci automobilima, bolje reći ŽENSKI I MUŠKI KUPCI oni koji shvaćaju da je upravo žena Muškarci uglavnom kupuju planski, ona koja nagovara muškarca na kupbrzo se kreću, ne vole pitati ni čekati, nju novog automobila i da su njeni u čak 72% slučajeva vole gledati cijene prohtjevi oni kojima on mora udoproizvoda, otvoreniji su prema sugesvoljiti. Žena je u ovakvim situacijama tijama i 75% njih kupi artikle koje su tiha voda koja brege dere. Trgovci isprobali. Za razliku od njih, žene su vozilima sve češće i zapošljavaju žene ovisnice o kupnji, vole razgledavati, kao prodavače jer ženskim kupcima proučavati i ulijevaju veće povjerenje. Očito, žene propitmogu proniknuti u metafiziku kupnje, kivati one nas prosvjetljuju o načinu na koji se krećemo kroz život tražeći, proučavajući, ispitujući, te na kraju uzimajući i koristeći najbolje od onoga što nam se nudi.

Siječanj - Veljača 2013.

Kartično poslovanje

PEGLANJE

koje nitko ne izbjegava Kartice su u samo deset godina istisnule gotovinu iz optjecaja postavši naša svakodnevica pa ih, popularno rečeno, peglamo kadgod i gdjegod stignemo

a kraju rujna prošle godine u Hrvatskoj je bilo ukupno 8.594.527 debitnih i kreditnih kartica, što je u odnosu na isto razdoblje 2011. godine manje za 5,7 posto, a glavni uzrok takvoga pada je redovno čišćenje kartičnog portfelja od neaktivnih kartica. Međutim, unatoč smanjenju ukupnog broja kartica u optjecaju broj transakcija je porastao u prvih devet mjeseci 2012. godine kao i vrijednost kartičnih transakcija koja je u tom periodu iznosila 84,7 milijardi kuna ili 2,5 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine.

(danas u portfelju PBZ Carda). Kartično poslovanje brzo je uzelo maha i širilo se usporedno s razvojem tehnologije, odnosno sve naprednijih tehnoloških rješenja ali i marketinških i edukacijskih promocija Prve kartice na hrvatskom koje su omotržištu pojavile su se gućile da u današnje 1970-ih godina vrijeme razlikujemo razne kasnije, odnosno sedamnačine plaćanja putem ove desetih godina dolaze i vrste kartica. Osim nebankarskih, danas na hrvatsko tržište. U to gotovo sve banke na hrvatvrijeme počinje izdavanje skom tržištu nude i “svoje” nebankarskih kartičnih kartice, odnosno u suproizvoda iz sustava Diners radnji s vodećim platnim Cluba (danas u portfelju sustavima, MasterCard Erste Card Cluba) i nedugo WorldWide i Visa Internazatim American Expressa OD POČETAKA DO DANAS Prve kartice kao mogućnost novog tzv. bezgotovinskog načina plaćanja pojavile su se sredinom prošlog stoljeća na američkom tržištu, a samo nekoliko desetljeća

tional, izdaju različite vrste kartica: debitne, kreditne (revolving), charge te prepaid, ovisno o uvjetima i

Izdane platne kartice i izvršena kartična plaćanja prema vrstama kartica UKUPNO Vrsta kartice

Broj platnih kartica u optjecaju

Ukupno transakcije Broj

Vrijednost u tisućama kuna

Kreditne kartice

164.212

595.671

184.372

Revolving kartice

767.538

7.510.833

1.921.363

Kartice s odgođenom naplatom

509.170

6.987.261

2.269.081

Charge kartice

555.429

9.113.691

2.379.504

Debitne kartice

7.027.508

49.217.819

20.753.293

Prepaid kartice

132.810

103.122

17.924

Ostale kartice

10.312

23.834

9.330

9.166.979

73.552.231

27.534.867,0

Ukupno

Izvor: HNB (01.07.2012. - 30.09.2012.)

Siječanj - Veljača 2013.

www.jatrgovac.hr

građani Hrvatske koriste mogućnostima korisnika te dodatnim pogodnostima koje nude. Prema podacima Sektora za bankarstvo i druge financijske institucije pri HGK, od ukupnog broja kartica 88 posto su debitne i kreditne kartice banaka, od čega su 47 posto MasterCard kartice, a 41 posto su Visa

vaca koji imaju sklopljen ugovor s nekom od banaka o prihvatu kartice i to na način da se kupoprodajni iznos prenosi s računa kupca na račun trgovaca. Iako se još uvijek u velikoj mjeri kupuje gotovinom, kartičari se nadaju da će se broj kartica na hrvatskom tržištu povećati, i to

kartice. Preostalih 12 posto su kreditne kartice kartičnih kuća. U segmentnu kreditnih kartica, od njih ukupno 1.870.375, ukupno 46,4 posto su kreditne kartice banaka, a 53,6 posto kreditne kartice kartičnih kuća. Osim što se koriste za plaćanje roba i usluga ili za online kupovinu, služe i za podizanje gotovine, bilo u poslovnicama ili na bankomatima. Sve kartice - Diners, AmEx, MasterCard i Visa - prihvaćaju se na svim prodajnim mjestima s POS terminalima, odnosno uređajima koji su namijenjeni plaćanju roba kupljenih kod trgo-

prvenstveno uvođenjem novih oblika plaćanja: mogućnost plaćanja preko interneta, putem mobilnih uređaja te razvojem elektroničkog poslovanja.

www.jatrgovac.hr

NOVE KARTIČNE USLUGE Pojavom čipa na kartici, uz pojačanu sigurnost, otvorio se čitav niz dodatnih primjena kartice poput različitih mogućnosti plaćanja, funkcija autentifikacije, programa nagrađivanja i sl. što je definitivno utjecalo na brz rast ove tehnologije. Tako je prema podacima Sektora za bankarstvo udio kartica s čipom u

8,6 milijuna kartica

ukupnom broju kartica čak 89 posto, što svakako pridonosi podizanju razine sigurnosti u kartičnom poslovanju i sprječavanju prijevara. Usporedbe radi, i ne tako davno odnosno sredinom 2005. godine njihov udio iznosio je tek 6,1 posto. Od tada je trend rasta broja čip kartica veći od stope rasta ukupnog broja kartica. Nove tehnologije omogućuju i nove kartične usluge. Jedan od primjera

čitač pri čemu se transakcija provodi za svega nekoliko sekundi. Jedna kupovina se ne može naplatiti više puta jer, ukoliko se kartica i prisloni uz čitač više puta, transakcija će se provesti samo jednom. Ujedno je isključena i mogućnost “slučajnog” plaćanja jer je karticu, kako bi se transakcija uopće provela, potrebno prisloniti na POS uređaj. Ovaj praktičan način plaćanja trenutno je moguć na 1033 posebno ozU prvih devet mjeseci 2012. načena provrijednost transakcija iznosila dajna mjesta širom Hrvatje 84,7 milijardi kuna ske, većinom u Rijeci, Bjeje u svijetu dobro poznata, lovaru i Zagrebu. Inače, u svijetu je usluga Mastera kod nas tek u začetCard PayPass dostupna ku – usluga PayPass koja u 48 zemalja na više od omogućava beskontaktno 550.000 prodajnih mjesta, plaćanje putem kartica ili a idealna je za mjesta gdje mobilnog telefona. Kratradicionalno dominiraju jem prošle godine i banke gotovinska plaćanja. na hrvatskom tržištu uvode u kartično poslovanje SIGURAN OBLIK PLAĆANJA ovaj oblik plaćanja. Tako Sustav sigurnosti domaje Erste banka lansirala ćih banaka u cjelini je novu uslugu “Prisloni i izgrađen sukladno najplati” koja korisnicima novijim svjetskim trenkartica Maestro® PayPass™ dovima i tehnologijama i MasterCard® PayPass™ te se kontinuirano radi omogućava beskontaktno na unapređenju, a u segplaćanje. Riječ je o brzoj, ment sigurnosti ulažu se sigurnoj i jednostavnoj znatni napori i sredstva usluzi koja nudi mogućkako bi se moguće krinost da se kupovine do minalne radnje svele na 100 kuna ne moraju autorizirati PIN-om; kartica se minimum, uvjeravaju u cijelo vrijeme nalazi u ruci Hrvatskoj udruzi banaka (HUB). Radna skupina za korisnika te ju je dovoljno sigurnost i zaštitu HUB-a, prisloniti na beskontaktni

Zašto koristiti kartice ili tzv. plastični novac? • Zamjenjuju gotov novac. • Praktičan i siguran pristup sredstvima na računu. • Kontrola i pregled stanja računa u svakom trenutku. • Plaćanje troškova u mjesečnim obrocima u postocima ili ratama. • Odabir datuma otplate potrošenih iznosa. • Mogućnost kupnje diljem svijeta.

Siječanj - Veljača 2013.

Kartično poslovanje koja okuplja stručnjake iz svih banaka članica i kartičnih kuća, u suradnji s MUP-om neprestano radi na koordiniranju sustava zaštite klijenata banaka, bankomata i ostale tehnologije te provodi edukaciju korisnika kartica i prodajnih mjesta o pravilnom korištenju kartica i rizicima povezanima s njihovim korištenjem. Kartičnih prijevara ima, ali sigurno manje nego na samom početku kartičnog poslovanja, a i dobra je vijest kako se u Hrvatskoj koriste isključivo čip kartice koje su sigurnije od kartica s magnetskim zapisima a koje se, primjerice, masovno koriste na američkom tržištu. Bojan Ždrnja, Senior Information Security Consultant iz tvrtke INFIGO IS, pojašnjava kako sigurno kar-

KRAJ GODINE

BROJ KARTICA

RAST/PAD (%)

BROJ EFT POS TERMINALA

RAST (%)

2000.

2.448.054

9.524

2001.

3.410.193

39,3

16.230

70,4

2002.

4.705.290

38,0

22.427

38,2

2003.

5.480.306

16,5

31.391

39,9

2004.

6.360.954

16,1

41.760

33,0

2005.

7.364.376

15,8

54.979

31,6

2006.

8.126.010

10,3

59.510

8,2

2007.

8.927.504

9,9

70.556

18,6

2008.

8.495.403

- 4,8

82.332

16,7

2009.

8.776.280

3,3

86.904

5,6

2010.

8.910.182

1,5

92.715

6,7

2011.

9.172.638

2,9

101.768

9,8

30.09.2012.

8.594.527

-6,3

93.008

-8,6

Izvor: Sektor za bankarstvo i druge financijske usluge pri HGK

njeg korisnika. “Naravno, budući da je sigurnosni rizik svake od ovih kategorija različit, za očekivati je da će izdavatelj kartica i procesora najviše uložiti u svoju sigurnost, na što Od ukupnog broja 88% ih između su kartice banaka, a 12% ostaloga tjei različikreditne kartice kartičnih kuća raju te zakonske i poslovne tično poslovanje podraobaveze poput PCI DSS-a zumijeva zaštitu na svim (Payment Card Industry mogućim razinama: od Data Security Standard)”, samog izdavatelja kartica navodi Ždrnja. Savjetuje i procesora koji ih obrakako bi trgovci trebali đuje, preko trgovca koji ih posebno voditi računa prihvaća pa sve do krajo lokalnim postavkama

i sigurnosti uređaja koji se koriste za prihvaćanje (npr. izoliranost od ostalih uređaja na lokalnoj računalnoj mreži u trgovini), dok sami korisnici trebaju obratiti pažnju na uređaje u kojima koriste svoje kartice kao i na čuvanje drugih sigurnosnih informacija (kao što je broj PIN-a). Ždrnja navodi kako je trgovcima preporučljivo da, ukoliko nisu dovoljno veliki, za obradu i procesiranje kreditnih kartica koriste specijalizirane tvrtke koje su uspješno prošle PCI DSS certifikaciju jer certifikati

pomažu i potencijalnim korisnicima u razlikovanju onih trgovaca koji ulažu u sigurnost od onih koji to ne rade. Kartično poslovanje, kao i bilo koji drugi oblik poslovanja, ima svoje sigurnosne nedostatke, ali općenito se može reći da je poslovanje karticama sigurno. Dakako, pod uvjetom da se svi sudionici u kartičnom poslovanju - izdavatelji, korisnici i prihvatitelji kartica (trgovci) - pridržavaju pravila i preporuka sigurnog “rukovanja” odnosno poslovanja.

Vrste kartica na tržištu DEBITNE – izdaje se vlasniku tekućeg ili deviznog računa; služi za podizanje gotovine na bankomatu ili za plaćanje roba i usluga u zemlji ili inozemstvu, dok se račun tereti odmah u trenutku obavljanja transakcije, uz uvjet da postoje sredstva na računu ili dozvoljeno prekoračenje. CHARGE – kartica s beskamatnom odgodom plaćanja; korisniku omogućuje kupnju i podizanje gotovine do dogovorenog limita. Potrošeni iznos podmiruje se nakon isteka dogovorenog obračunskog razdoblja, bez obveze plaćanja kamate za odgodu.

Siječanj - Veljača 2013.

KREDITNE – kartice za kratkoročno potrošačko kreditiranje ili za podizanje gotovine - za izdavanje je potrebno pokriće na računu, jer se troškovi stvoreni upotrebom kartice plaćaju naknadno, do iznosa odobrenog kredita, tj. limita. REVOLVING – kartice s fleksibilnim načinom otplate – korisnik sam odlučuje kada će i koji iznos uplatiti od ukupnog potrošenog iznosa, s time da je obvezno uplatiti mjesečno minimalni iznos duga, od 5 do 10 posto. KARTICA S ODGOĐENOM NAPLATOM – kartice koje omogućuju da se iznos

podmiruje u cijelosti naknadno, na dan dospijeća, bez plaćanja kamate za nastale troškove. PREPAID – unaprijed plaćena kartica, odnosno ona koja se unaprijed "puni" određenim iznosom novca, a služi za plaćanje ili podizanje gotovine, dok se potrošeni iznos odmah oduzima od ukupne vrijednosti na kartici. CO-BRANDING (AFFINITY) – izdaje se u suradnji s tvrtkom partnerom; korisnik ostvaruje određene pogodnosti za svaku transakciju kao što su popusti, nagradni bodovi, sudjelovanje u nagradnim igrama.

www.jatrgovac.hr

SPREMNI ZA FISKALIZACIJU?! Kao što je i najavljeno dolazi nam fiskalizacija, jeste li i vi spremni? Mi jesmo. POSIFLEX je vodeći proizvođač POS opreme. Cilj im je osigurati revolucionarnu tehnologiju vrhunske kvalitete uz prihvatljive cijene. Već preko 25 godina dizajniraju i proizvode POS i industrijske touch terminale. Priznat kao pionir i lider u industriji, POSIFLEX je dobio više od 30 patenata za inovativni dizajn. U suradnji sa softverskim tvrtkama POSIFLEX proizvodi se prodaju diljem svijeta. POSIFLEX asortiman sastoji se od širokog spektra periferije, u rasponu od ladica za novac, terminala malih dimenzija koji su zamjena za elektroničke blagajne, do POS i kiosk touch terminala te robusnih back office file servera. POSIFLEX proizvodi su certificirani ISO 9001/9002/14001 standardima. Na sajmu CeBIT 2012 u Hannoveru, POSIFLEX touch terminal nagrađen je, između više od 2500 sličnih proizvoda, kao najbolja IT inovacija. Patentirano rebrasto aluminijsko kućište bez ventilatora štiti uređaj od prašine, para i masnoća koji su najčešći uzrok kvarova. Na taj način zadovoljen je zahtjev za touch terminalom visokih performansi u kombinaciji s fan-free kućištem. Takvi terminali zbog svojih karakteristika naročito su traženi u ugostiteljstvu kao i u industriji. Svojom kvalitetom i inovativnim rješenjima omogućavaju brže i sigurnije obavljanje poslova.

KUZMIĆ PRO d.o.o. I. Mažuranića 20, 40 000 ČAKOVEC Tel: +385 40/395-315 E-mail: kuzmic-pro@kuzmic-pro.hr www.kuzmic-pro.hr

Kartično poslovanje u praksi

PRO ET CONTRA kartičnog plaćanja

Plaćanje karticama na praktički svim prodajnim mjestima kupcima je umnogome olakšalo svakodnevni život, no istodobno je prouzročilo glavobolje malim trgovcima

ada se trgovac odluči instalirati uređaj za prihvat kartica, javi se banci koja u kratkom roku instalira uređaj bez naknade te usto snosi i troškove samog uređaja i servisa. Trgovci su zadovoljni brzinom uspostave veze i funkcioniranja POS uređaja, ali nisu zadovoljni plaćanjem određenih naknada, odnosno provizija na kartično plaćanje. Slažu se kako je mogućnost kartičnog plaćanja na prodajnim mjestima u malim trgovinama već neko vrijeme standardna ponuda pa tako

Siječanj - Veljača 2013.

u ukupnoj bilanci iznos prometa na kartice raste iz dana u dan. JEDNOSTAVNOST UVOĐENJA Danas gotovo svaka trgovina ima mogućnost prihvata kartice kao sredstva plaćanja. Vrijednost transakcija preko POS uređaja svih vrsta kartica u razdoblju od 1. srpnja do 30. rujna prošle godine, prema podacima HNB-a, dosegla je skoro 9,5 milijuna kuna. Iz Udruženja trgovaca Zagreb doznajemo kako tehničkih problema u vezi kartičnog poslovanja uglavnom

nema, ali je problem u tome što mali trgovci imaju relativno male promete, a naknade su iste kao i za velike, s time da je to za male trgovce veliko financijsko opterećenje. “Na artiklima gdje su marže niske, kao što su duhanski proizvodi ili prepaid bonovi, provizije za kartično poslovanje gotovo ‘pojedu’ maržu”, ističe Marija Subota, predsjednica Udruženja trgovaca Zagreb te potpredsjednica Ceha za trgovinu Hrvatske obrtničke komore. Za sam proces uvođenja ističe kako je prilično jednostavan. Kada se trgovac odluči uvesti kartično poslovanje, treba odabrati banku koja

ke kroz svoje provizije, koje se kreću od 3 do 5 posto po prometu karticom, snose sve troškove kartičnog poslovanja.

NAKNADA ZA TRANSAKCIJE Dopredsjednik Udruge trgovaca Međimurja, Dušan Fortner, također ističe problem s naknadama: “Treba napomenuti kako se kartično plaćanje tretira na isti način kao i gotovinsko, unatoč nekim nelogičnim, čak i bizarnim situacijama u kojima je naknada za izvršenu transakciju veća od marže, odnosno zarade za pojedine proizvode. Da se razumijemo, nisu te naknade toliko visoke, doduše mogle bi i one biti Mali trgovci se žale da im manje, nego provizije za kartice praktično su marže na pojedinim "pojedu" maržu grupama proizvoda se Ugovorom o kartičnom postale sramotno niske.” poslovanju obveže dostaviti Trgovci u Međimurju kažu POS uređaje za kartice, kako to više nije trgovački spojiti ih na internet vezu i biznis, već se takva vrsta pružati kontinuirani servis robe drži zbog samog imiuređaja. POS uređaj trgovac dža trgovine. Fortner ističe dobije u najam besplatno, a kako su trgovci i veletrgovci servis je osiguran, dok banprepoznali sve pogodnosti www.jatrgovac.hr

3 do 5% - provizija na kartično plaćanje kartičnog plaćanja, odnosno puno im je lakše što ne moraju uza se imati gotovinu (sredstva se uzimaju direktno s poslovnog računa), a poneke kartične kuće čak daju i odgodu plaćanja, dok je veletrgovcima naplata 100 posto sigurna. PLAĆANJE PROVIZIJE Kartice imaju smisla za trgovce samo ako te transakcije trgovce ništa ne koštaju, poručuju iz Udruge malih trgovaca Split. Upravo je iz te Udruge, preko Udruženja obrtnika Split i područne Obrtničke komore, poslan prema Hrvatskoj obrtničkoj komori zahtjev da se ispita ispravnost poslovanja s karticama, pogotovo u prehrambenoj maloprodaji, a zbog toga što trgovci plaćaju proviziju na kartice,

cigareta, bonova i novina, za koje dobiva rabat od 1,5 do 4 posto i plaća robu za sedam dana, a istu naplaćuje za tri do 45 dana i to za iznos umanjen za proviziju koju uzima banka. Smatra kako bi proviziju, koju sada plaća trgovac, trebao platiti vlasnik kartiTrgovci-obrtnici smatraju kako ce. “Vlasnik kartice treba bi troškove plaćanja karticom plaćati proviziju, a trgovtrebao snositi kupac cima je puno i to što novce čekaju i do 45 dana i pritom dućanu na tu moju karticu ništa ne zarade”, mišljenja je plaća proviziju od 2 do Kujundžić te dodaje: “Na6 posto i dobiva kune na ime, netko je nama odredio račun u roku od dva do 45 visinu marže na cigarete (2 dana, umanjene za naveposto), na bonove za mobideni postotak”, pojašnjava tel (4 posto), za tiskovine (8 Žarko Kujundžić, vlasnik posto) itd., a istovremeno dućana Fragola Split te potpredsjednik Udruge dozvolio da kupac kupi karmalih trgovaca Split. Naticom i da nama trgovcima vodi kao primjer nabavu odbiju do 6 posto, iz čega a ne vlasnici kartica. “Ja kao fizička osoba, koja ne volim nositi novac sa sobom, ugovaram s bankom kartično poslovanje i u trgovinama plaćam karticom umjesto gotovinom. Ali, na te moje kartice, umjesto kuna, trgovac u

Pregled ponude kartičnih usluga sljedećih banaka: • ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANKA • HRVATSKA POŠTANSKA BANKA • HYPO ALPE-ADRIA-BANKA • OTP BANKA • PRIVREDNA BANKA ZAGREB • RAIFFEISENBANK AUSTRIA • SOCIÉTÉ GÉNÉRALE SPLITSKA BANKA • ZAGREBAČKA BANKA

provjerite na www.jatrgovac.hr

je vidljivo da mi trgovci neke robe prodajemo ispod nabavne cijene, što je po zakonu zabranjeno.” Mali trgovci iz Splita mišljenja su kako je ovo sve ne indirektno, nego direktno usmjereno prema obrtnicima (manjim dućanima) i tražit će od HOK-a da preispita provizije, jer kažu da imaju saznanja kako je provizija na kartice u velikim trgovačkim lancima puno manja ili nikakva. Čini se kako će dosadašnji sustav, gdje banka ima zaradu, vlasnik kartice ne nosi gotovinu te ima mogućnost odgode plaćanja, a naknade plaćaju trgovci dok su marže sve manje i manje, teško uspjeti zadržati male trgovce-obrtnike na ovako neuređenom i neizvjesnom tržištu gdje su velika poduzeća u značajno većoj prednosti.

Kartično poslovanje – trendovi i brendovi

OD STATUSNOG SIMBOLA do svakodnevne potrebe

U današnje vrijeme vodi se borba za “udio u novčaniku” i za primarni odabir pri kupnji od niza mogućnosti koju sve više korisnika ima

jećate li se onog vremena pred 20, možda i više, godina, kada su kartice bile statusni simbol – barem na našim područjima? Imali su ih obrtnici i vlasnici tvrtki, dakle onaj, u ono doba, posebni, rukovodeći sloj ljudi. Među prvima su se kod nas pojavile American Express i Diners, koje su i danas - možda upravo zbog tih svojih početaka – još uvijek dosta asocirane uz takav, malo više premium status. Kada pogledamo današnju situaciju, možemo reći da je kartica sastavni dio svakog novčanika – koliko god on tanak ili

nostima koja današnje kartice nude piše se vrlo često, a podaci o broju izdanih kartica i transakcija široko su distribuirani i dostupni. Stoga ćemo se mi osvrnuti na drugu stranu medalje i pogledati karticu kroz oči prosječnog korisnika.

KALODONT I KREDITNA KARTICA Svi smo svjesni kartica i njihove glavne funkcije, čak i mala djeca, što potvrđuju nalazi niza istraživanja diljem regije, a posebno su zanimljivi oni kvalitativnih istraživanja, fokus grupa gdje je jedna ispitanica na grupnim diskusijama o karticama u Hrvatskoj Kartice lojalnosti nekih jednom pritrgovaca počele su likom rekla: “…kad sam poprimati karakteristike bila sa sinom platežnih, kreditnih kartica u trgovini i tražio je neku igračku, ja sam mu odgovorila da nepodeblji bio. No je li zaista kartica prešla toliki put i ako mam novca, a on je rekao: Mama, pa plati karticom!” jest, kuda se onda zaputila? Međutim, nekako ne mogu O razvoju kartične indusa da ne povučem paralelu s trije i novim postignućima, kategorijom pasti za zube. karakteristikama, moguć-

Siječanj - Veljača 2013.

Namjena paste za zube od početka je bila vrlo jasna, koristi su vrlo lako prepoznate i danas su već život i osobna higijena bez paste za zube nezamislivi. Kao što smo nekad svi mi (ili barem većina nas) paste za zube zvali generički “kalodont”, tako i danas prosječni korisnik čitavu kategoriju kartica zove njenim povijesnim, generičkim nazivom “kreditna kartica”. Naravno, kao što postoje razlike među tržištima, tako i unutar tržišta, tj. u populaciji postoji

razlika u razumijevanju kartica i njihovih karakteristika ovisno o stupnju involviranosti korisnika. Opće je poznata i činjenica da su žene načelno sklonije karticama, te ih generalno nešto više percipiraju kao sredstvo ispunjavanja sitnih užitaka, dok su muškarci u stavu prema karticama nešto racionalniji, tj. više ih doživljavaju kao praktičnu zamjenu za gotov novac. Starija i tradicionalnija populacija često možda i nosi karticu u novčaniku - jer su www.jatrgovac.hr

2 platežne kartice po korisniku hrvatski je prosjek je dobili u bankovnim paketima, ali i dalje preferira plaćanje gotovinom iz niza razloga. Mlađi segmenti pak nalaze razne primjene i koristi kartice. Tome su se prilagodile i same kartice pa postoje proizvodi svojim sadržajem prilagođeni i namijenjeni posebnim segmentima populacije: junior, studentske, umirovljeničke, one s dodatnim pogodnostima za kupnju itd.

BILO KUDA, KARTICE SVUDA Kartičari su partnersku suradnju proširili i s ponuđačima drugih kategorija, te se razvio i dodatni segment tzv. co-brandiranih kartica koje nude posebne pogodnosti korisnicima koji koriste usluge oba ponuđača istovremeno i takve su kartice sve zastupljenije diljem regije. Neizostavno je spomenuti i rastući aspekt nagrađivanja lojalnosti, koji neke kartice, poput npr. American Expressa i njihovog Membership Rewards programa već sadrže www.jatrgovac.hr

u sebi, a također i neke banke, samostalno ili u suradnji s kartičarima, imaju programe nagrađivanja korisnika. Takav pristup često se pokazuje kao ona prevaga zašto odabrati jednu ili drugu karticu iz novčanika u trenutku plaćanja. Zanimljivo je da nasuprot tome postoje i kartice lojalnosti raznih ponuđača, bilo da su usmjerene na lojalnost isključivo jednom izdavaču i takve su zapravo najčešće, ili okupljaju čitav niz ponuđača različitih kategorija kao npr. MultiPlusCard u Hrvatskoj. U svemu tome najdalje su došle kartice lojalnosti nekih trgovaca koje su počele poprimati karakteristike i platežnih, kreditnih kartica, tj. osim skupljanja bodova lojalnosti one omogućuju i plaćanje na određenom prodajnom mjestu. Primjer za to je i regionalna, Mercatorova Pika kartica koja u svojoj ponudi nudi i charge model kartice s odgodom plaćanja. To znači da već sada imamo sve više “plastike” u novčanicima i pitanje je dokle taj broj može ići. Vodi se borba za “udio u novčaniku” i za primarni odabir pri kupnji od niza mogućnosti koju sve više korisnika danas ima. Prema posljednjem Valiconovom regionalnom istraživanju financijskog sektora AllFinance, u 2012. godini raširenost platežnih kartica u Hrvatskoj i Sloveniji je slična s nešto iznad dvije kartice po korisniku, dok je taj broj u drugim zemljama regije jedna kartica ili manje. Međutim, uočena je velika razlika u raširenosti kartica lojalnosti. U Sloveniji prosječni korisnik ima gotovo pet kartica lojalnosti, u Hrvatskoj nešto manje od dvije, a u drugim zemljama regije manje od jedne. Dakle, u tom pogledu Slovenija pokazuje trend razvoja “gužve u novčaniku”. U prosjeku, slovenski korisnik ima dvije platežne kartice i još pet

okidači uzimanja / korištenja kartica na našim prostorima. Moguće je da će se nastaviti (ili opet ojačati) “prelijevanje iz šupljeg u prazno”, tj. navika korisnika više kartica da do jednog dijela mjesečnog obračunskog razdoblja plaćaju jednom, a u drugom dijelu mjesečnog obračunskog razdoblja plaćaju drugom karticom i tako krpaju kraj s krajem. Nažalost, činjenica jest i da će neki morati posegnuti i u minuse ili korištenje Starija populacija često kartica bez možda i nosi karticu u pokrića uslijed novčaniku, ali i dalje preferira gubitka posla kako bi pokrili plaćanje gotovinom osnovne životne potrebe. Jasno je da “all-in-one” kartice koja će u će se, ako već i nije, pojaviti sebi okupljati sve karakteristi- dio korisnika koji neće biti u ke: sadržavati čitav niz finanmogućnosti otplaćivati svoje cijskih i bankovnih usluga, dugove po karticama te će ih omogućavati nagrađivanja ili samovoljno vraćati ako će lojalnosti – naravno poželjno imati mogućnosti za to, ili će na svim ili barem čim većem imati nepodmirene dugove broju prodajnih mjesta… a u – a to je ona najnepovoljnija nekoj budućnosti, možda čak krajnost i za korisnika i za biti i dovoljna kao identifikakartičara. Dakle, realno je cijsko sredstvo ukoliko bi npr. za očekivati da će doći do sadržavala i sliku korisnika. stagnacije rasta broja kartiNišta od toga nije nemoguće, ca te će se i broj postojećih a neke od postojećih kartica kartica vjerojatno smanjiti, već su vrlo bliske tome, ili barem do nekog ekonomskog barem na tragu toga. oporavka i povećanja broja zaposlenih. Vremena su brzih UMIJEĆE PREŽIVLJAVANJA promjena i velikih turbulenOno što je za našu regiju cija u gospodarstvu i životu važno jest skori ulazak Hrprosječnih korisnika, a da će vatske u EU, zbog otvaranja opstati samo najsposobniji granica i ukidanja carina koje rekao je još daleke 1864. goće taj proces donijeti, a time dine i Charles Darwin. No da i sigurni porast i kupnji u ništa nije nemoguće i da se, inozemstvu, ali i internetske uz kvalitetno planiranje, iz kupovine. Međutim, pored svake situacije može isplivati, svih navedenih prilika koje se pokazuju brojni globalni, a javljaju u raznim područjima i regionalni primjeri iz niza sinergije i među-kategorijskoj industrija. Sigurni smo da će i ponudi, kartičari kod nas naši kartičari nastaviti pratiti moraju imati na umu i ekoglobalne razvojne tekovine, nomsku krizu i sve veći broj a dokle će sve stići, samo će nezaposlenih. Korisnicima su vrijeme pokazati. sve važnije pogodnosti odgode plaćanja, kupnje na rate ili Kristina Črep uz neku kreditnu opciju i to Specijalist za financijski sektor, VALICON postaju glavni, ako ne i jedini,

kartica lojalnosti. Dakle - njih sedam! Toliko mjesta, barem u muškim novčanicima, nema. Stoga od pet kartica koje naš prosječni korisnik možda “ima”, stvarno koristi manje od tri kartice. Zaključak je da nije dakle dovoljno samo kreirati i izdati karticu lojalnosti - potrebno je postići da ona stvarno bude i korištena. No želja samih korisnika, posebno muškaraca, jest kreiranje “idealne”,

Siječanj - Veljača 2013.

Procesirano voće

Džem, p

marm

Ti slatki namazi i izvrsni dodaci kolačima, tortama i drugim slasticama za mnoge su ista stvar samo različitog imena, no razlike ipak postoje postoje. Sve tri slastice nastaju prerađivanjem voća, a razlike između njih ogledaju se u količini sadržanog voća, udjelu šećera te načinu prerade. Pekmez je tako proizvod ugušćene konzistencije proizveden esen je doba pripreukuhavanjem voća, sa ili manja zimnice. Puno bez dodatka šećera te se u voća i povrća dozrijeva odnosu prema voćnoj masi baš u kasno ljeto i zaslađuje s najviše 20% šeranu jesen pa je tada pravo ćera. Najčešće se priprema vrijeme za spremanje zaliha od zrelih šljiva i mora biti konzerviranog voća i povrvrlo gust. ća za ostatak godine. Ipak, Marmelada se pak priprema od svih U zadnjih 6 mjeseci količinski vrsta voća koje se često i rast kategorije iznosi 8,2%, a kombiniraju, a dobiva se vrijednosni 7,9% protiskivanjem prokuu današnje vrijeme malo je hanog voća pa tako nestaje onih koji pripremaju zimi najmanji trag neraskuhanicu kako su to radile naše nih komadića što marmelabake već kupuju gotove di daje izgled želea. Idealna proizvode, a pogotovo slatje za mazanje na kruh i ku zimnicu. Tu se prvenskolače, a daje dodatni okus tveno misli na džemove, tortama, roladama i čajnom pekmeze i marmelade. pecivu. Ti slatki namazi i izvrsni Džem se razlikuje od mardodaci kolačima, tortama i melade uglavnom po tome drugim slasticama za mnošto se pravi samo od jedne ge su ista stvar samo razlivrste voća, tj. od cijelih čitog imena, no razlike ipak plodova ili većih komada

Siječanj - Veljača 2013.

zrela voća koji se moraju vidjeti u džemu. Radi prirodne boje, mirisa i okusa džemu se može dodati do 5% prirodnog voćnog soka. Sada kada to znamo, valja istaknuti da najveći dio prodajnog volumena odlazi na marmelade koje nose 71,6% količinske prodaje. Pekmez drži 15,3%, a džemovi 13,1% udjela. IZNIMNI PRODAJNI REZULTATI U zadnjih šest mjeseci (lipanj 2012. - studeni 2012.) na hrvatskom maloprodajnom tržištu (bez Cash&Carryja, specijaliziranih trgovina, tržnica i di-

skontnih objekata) prodano je 1,2 milijuna kilograma procesiranog voća, što je za 8,2% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Vrijednosna je prodaja, pak, iznosila 34 milijuna kuna, što je za 7,9% više u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Količinski udjeli prema tipu namaza lipanj 2012. - studeni 2012. Marmelada

72% Pekmez

15% Džem

13%

Lokacija prodaje (količinska) prema tipu trgovine 100 90

6 13

80 70

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100m2)

Hipermarketi (2501m2 +)

60 50

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40m2)

40 30 20

Supermarketi (301 - 2500m2)

10 %

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300m2)

Lipanj 2012. - Studeni 2012. Izvor: Nielsen

www.jatrgovac.hr

pekmez,

melada Kod ove je kategorije vrlo važna analiza okusa, odnosno voća. Pitanje koje se postavlja jest dolazi li tijekom godina do mijenjanja preferencija što se tiče voća i okusa. Situacija u marme-

– suhim smokvama, jagodama, trešnjama, borovnici i brusnici koja je zadnjih par godina iznimno popularna na hrvatskom tržištu i to u raznim kategorijama. Najvažniji formati za ovu kategoriju su supermarketi Okus brusnice je zadnjih (301 – 2500 nekoliko godina iznimno m2) kroz koje se proda 40% popularan na hrvatskom tržištu ukupnih količina, slijede velike trgovine mješovitom ladama je sljedeća: vodeći robom (101 - 300 m2) s okus je šipak, koji u stopu 21%, hipermarketi (iznad prate marmelade od marelice te miješane marmelade. 2500 m2) s 20%, srednje trgovine mješovitom roU pekmezima je godinama bom (41 - 100 m2) s 13%, ista stvar, gdje skoro cijeli te male trgovine mješovisegment drži pekmez od šljiva (94%). Što se tiče dže- tom robom (do 40 m2) sa 6%. Vodeći proizvođači u mova, nekim okusima raste popularnost zadnjih godina ovoj kategoriji su Podravka

U EU marmelade samo od citrusa

laskom Hrvatske u EU svi domaći proizvođači voćnih proizvoda morat će se uskladiti s europskim direktivama, što konkretno u slučaju kategorije procesiranog voća znači da se omiljene marmelade od šipka, marelice ili pak miješanog voća više neće moći zvati marmeladama već džemovima. Europska unija, naime, marmeladom priznaje samo proizvode od agruma, odnosno citrusnog voća – mandarine, limuna, naranče i limete. Pekmez od šljiva, primjerice, neće morati mijenjati naziv iako direktive EU uopće ne spominju pekmeze. Hrvatski pregovarači uspjeli su uvjeriti Bruxelles da je riječ o našem tradicionalnom proizvodu pa je tako pekmez danas dio Europske direktive.

(Podravka), Dona (Dona), Eurovoće (DoOra), Hermes International (Dida Boža) te Schwartau (Schwartau), a važno je istaknuti kako trgovačke robne marke čine značajnih 35% količinske

prodaje ove kategorije. Za kraj, što reći nego u 2013. poželjeti isti, rastući trend kategorije. Milanka Ćorić Analitičar, AC Nielsen

Lajkaj, proslijedi, komentiraj svoj omiljeni dzv em, pekmez ili marmeladu! Posjeti www.facebook.com/jatrgovac

Procesirano voće - na polici DoNA

PODRAVKA

BONNE MAMAN

odravka u okviru linije voćnih namaza nudi marmelade, pekmez od šljiva i extra džem. Marmelade dolaze u više različitih okusa i vrsta pakiranja - staklenkama od 380 g i 710 g, plastičnima kanticama s ručkicom od 1 kg i plastičnim čašicama od 300 g, 180 g i 20 g. Najpopularnija su pakiranja u staklu, iako su sve veći trend u kupovini Podravka voćnih namaza praktične “kilske” kantice s ručkicom. Pekmez od šljiva dostupan je u staklenkama od 260 g, 370 g i 680 g, dok se extra džem na policama može pronaći u staklenom pakiranju od 240 g. Iz Podravke ističu kako u segmentu voćnih namaza zauzimaju vodeću poziciju na tržištu pri čemu su proizvodi dostupni na svim prodajnim mjestima prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj. Dodaju također kako će ovu godinu obilježiti promjena u deklariranju kategorije Marmelada. Naime, europski pravilnik podrazumijeva naziv Marmelada samo za voćne namaze od citrus voća (limun, naranča, grejp, limeta i sl.), dok se voćni namazi dobiveni od svih drugih vrsta voća moraju deklarirati kao Džem.

EUROVOĆE

onuda DoNA voćnih namaza podijeljena je u tri kategorije, a to su marmelade, džemovi i pekmezi. Marmelade su dostupne u staklenim pakiranjima od 480 g i 840 g u sedam okusa (marelica, višnja, miješana, jagoda, šljiva, šipak te brusnica-jabuka), a najpopularniji okusi su marelica, šipak, brusnica-jabuka te miješana marmelada. DoNA džemovi pakiraju se u staklenu ambalažu od 430 g, a dostupni su u sedam različitih okusa od kojih su najprodavaniji kupina i višnja. Treću kategoriju predstavljaju pekmezi te se nude dvije vrste pekmeza od šljiva - sa i bez dodanih šećera. Pekmez od šljiva sa dodanim šećerom dostupan je u staklenoj ambalaži od 850 g, dok se pekmez od šljiva bez dodanog šećera može pronaći u staklenkama od 430 g i 840 g. Uspoređujući stopu prodaje svih proizvoda unutar ove tri kategorije, posebno se ističe DoNA pekmez od šljiva bez dodanog šećera i to veliko pakiranje od 840 g, ističu iz tvrtke.

Siječanj - Veljača 2013.

urovoće u svom asortimanu nudi širok raspon marmelada, pekmeza i džemova. U ponudi marmelada nalaze se okusi marelica, jagoda, šipak, šljiva, višnja te miješana marmelada koje se u prodavaonicama mogu pronaći pod brendom DoOra u pakiranjima od 420 g i 840 g. Pekmez od šljiva spravlja se prema tradicionalnoj recepturi s visokim udjelom voća, a na policama se može pronaći u pakiranju od 840 g. Ekstra džemovi napravljeni su od biranog voća, bez umjetnih sladila i konzervansa, sadrže visok udio voća (70%), te imaju smanjeni udio šećera, čak 30%. Ekstra džemovi dolaze u pakiranjima od 300 g i u pet različitih okusa: marelica, malina, jagoda, višnja i kupina. Novost u ponudi su nedavno lansirani džemovi DoOra koji su dostupni u pakiranjima od 350 g u okusima marelice, jagode, kupine i višnje. Od marketinških aktivnosti planiraju se degustacije u prodajnim centrima, poručuju iz Eurovoća.

rancuski Bonne Maman jedan je od najpoznatijih brendova džemova i marmelada na svijetu. Bonne Maman džemovi proizvode se na tradicionalan način kroz poseban način prerade koji osigurava zadržavanje okusa voća, arome i prirodne boje. Udio voća je iznad 50%, a u pripremi ovih džemova koristi se nerafinirani šećer te su bez dodatka konzervansa i aditiva. U hrvatskoj maloprodaji mogu se pronaći u pakiranju od 370 g i to u okusima: breskva, jagoda, marelica, šumsko voće, borovnica, trešnja, smokva i dunja s komadićima voća. U istovjetnoj gramaži dostupne su i marmelade u tri varijante: od naranči, od tri agruma (naranča, limun, grejp) i od mandarine. Iz uvoznika i distributera, tvrtke Nikas, poručuju kako će i ove godine u trgovačkim lancima provoditi promotivne prodaje s akcijskim cijenama na pojedinim vrstama ili grupi džemova odnosno marmelada.

www.jatrgovac.hr

Siječanj - Veljača 2013.

Procesirano voće - na polici EKOZONA

DIDA BOŽA

kozona pekmezi novost su u ponudi Konzuma od prosinca 2012. godine. Radi se o ekološkim pekmezima spravljenim od 100% organskog voća koji se odlikuju visokim udjelom voća jer su proizvedeni od 65 g voća na 100 g proizvoda. Ekozona pekmezi zaslađeni su isključivo sa smeđim nerafiniranim šećerom i izrađeni po tradicionalnoj recepturi te dolaze u četiri okusa: marelica, kupina, šljiva i višnja. Pakirani su u staklenke od 330 g te su kupcima na raspolaganju po informativnoj cijeni od 17,99 Kn. Prve analize prodajnih rezultata pokazale su određenu prednost pekmeza od marelice i kupine u odnosu na okuse šljive i višnje. Ekozona je ekskluzivan kućni brend trgovačkog lanca Konzum te ujedno i prvi domaći certificirani brend ekoloških proizvoda. U sklopu Ekozone nalazi se ukupno 97 različitih proizvoda u 14 kategorija.

vrtka Hermes International na hrvatskom tržištu nudi džemove Dida Boža koji su napravljeni po tradicionalnoj dalmatinskoj recepturi s velikim udjelom voća. U ovim džemovima ekološka sirovina čini 70% džemova koji su u maloprodaji dostupni u pakiranjima od 240 g te odnedavna i u velikim 700-gramskim pakiranjima. U manjim varijantama ekoloških džemova Dida Boža nude se okusi smokve, smokve s narančom, kupine, višnje i jagode. Dida Boža ekstra džemovi 700 g dostupni su, pak, u okusima smokva, smokva s narančom, kupina i višnja.

ZIGANTE TARTUFI

vrtka Zigante tartufi, čija je djelatnost konzerviranje, pakiranje i prodaja tartufa i proizvoda od tartufa, odnedavno je pokrenula i drugu liniju proizvoda pod nazivom “Zigante delice” u čijem su asortimanu medovi, umaci, džemovi i namazi. U okviru ove linije nude se četiri vrste džema: smokva, smokva/med, smokva/kakao/naranča i marelica. Džemovi su pakirani u staklene teglice od 30 g i 240 g. Osim klasičnih džemova, od prošle je godine na tržište lansiran i ekstra džem od kruške s crnim tartufom. “Riječ je o apsolutnoj novini na tržištu koja je jako dobro prihvaćena”, navode iz tvrtke.

Siječanj - Veljača 2013.

BAKINA TAJNA

roizvodi Bakina tajna tvrtke Foodland vrhunski su proizvodi od prirodnih sastojaka, ručno obrađeni i od odabranog te ekološki uzgojenog voća i povrća. U asortimanu se nude pekmez marelica, pekmez drenjina i pekmez jabuka cimet. Iz tvrtke navode kako se navedeni proizvodi zasad mogu kupiti u gotovo svim Konzumovim prodavaonicama i Plodinama te se nadaju uskoro uspostaviti suradnju i s drugim trgovcima na hrvatskom tržištu. Od novosti u ponudi i planiranim marketinškim aktivnostima ističu širenje asortimana i mreže kupaca, oglašavanje putem jumbo plakata po velikim gradovima i brojne degustacije proizvoda.

NATURETA

dabrano voće, dobar okus i niska energetska vrijednost prednosti su koje određuju okuse Natureta džemova od šumskog voća, marelice, šumske borovnice, jagode, višnje i brusnice. Natureta džemovi pripremljeni su bez konzervansa, dodanih aroma i boja te ne sadrže želatinu životinjskog podrijetla pa su stoga prikladni i za vegetarijance. Na hrvatskom tržištu zasad su najvećim dijelom prisutni džemovi od marelice, brusnice i višnje i to džem od marelice i višnje u ambalaži od 320 g, a od brusnice u 210-gramskom pakiranju koji je i najprodavaniji. Trenutačno su Natureta džemovi prisutni na prodajnim mjestima Mercatora, Plodina i Dinove, ali su u planu ulistanja asortimana i u druge trgovačke lance, ističu iz tvrtke Orbico, distributera Natureta proizvoda.

www.jatrgovac.hr

Proizvedeno u Hrvatskoj – Kanaan Možda ste do sada čuli za Donji Miholjac samo po graničnom prijelazu s Republikom Mađarskom. A zašto ga zovu gradom čipsa pročitajte u nastavku priloga…

ko se samo ovlaš osvrnemo na aktualno stanje hrvatskog gospodarstva, priča o tvrtki Kanaan iz Donjeg Miholjca može uistinu zazvučati kao da dolazi iz nekog drugog vremena ili iz neke druge zemlje. Zvuči li vam realnim sljedeći niz podataka za recesijsku 2012.: rast prihoda 28 posto, rast izvoza 78 posto, rast godišnje neto dobiti oko 30 posto, udio na tržištu oko 60 posto, narudžbe veće od

ove zemlje i leži u malom i srednjem poduzetništvu, poglavito proizvodnom sektoru s izvoznim potencijalom te teritorijalnoj diversifikaciji proizvodnih djelatnosti. Sve to ima višestruke društvene, gospodarske, demografske i druge učinke kroz aktiviranje resursa u inače zapostavljenim hrvatskim regijama. Kanaan je istinski primjer kako se sve to može postići, unatoč brojnim i pomalo nesuvislim preprekama kojih

kapaciteta proizvodnje? Sve su to podaci koje pomalo nevoljko iznosi Zvonko Popović, direktor i vlasnik Kanaana, koji je u dvadeset godina podigao malu seosku manufakturu do respektabilne tvrtke koja zauzima lidersku poziciju na hrvatskom tržištu čipsa i flipsa. Nažalost, u današnjim hrvatskim prilikama stvorena je klima gdje i iznimno uspješni gospodarstvenici nerado govore o svom uspjehu. U dobro uređenim državama uspjeh poduzetnika je normalna stvar o kojoj se govori i na koju se ukazuje kao primjer koji treba slijediti, odnosno ukazati na to kako se ipak može te tako potaknuti i druge u ostalim branšama da krenu naprijed, usude se vjerovati. Uostalom, budućnost

ne bi trebalo biti, te iz godine u godinu povećava kapacitete, zapošljava nove radnike i, usto, pridobiva nove partnere na nacionalnoj i internacionalnoj razini.

DOBRO DOŠLI

Siječanj - Veljača 2013.

BROJKE SVE GOVORE Ako vas je put naveo do Donjeg Miholjca, onda nikako niste mogli propustiti veliki billboard plakat na ulazu u grad: “Dobro došli u grad čipsa”. Poruka je to koja svoje opravdanje najbolje može dobiti kroz brojke koje pokazuju stvarnu snagu ovog proizvođača koji polako ali sigurno brendira cijelo područje koje će s vremenom zasigurno postajati sve prepoznatljivije. Kanaan je, naime, u 2012. godini proizveo 4500 tona čipsa i flipsa, što je vrijednost koju se može naj-

bolje ocijeniti tek kada se zna da se ukupno tržište u Hrvatskoj procjenjuje na oko 7500 tona. U tvrtki imaju planove za značajno povećanje pro-

2013. tako zaključiti sa 100 stalno zaposlenih djelatnika. Povećanje prodaje pratio je i visoki rast prihoda koji je u 2012. iznosio 28 posto uz ukupno ostvarenih Kanaan iz godine u godinu oko 80 miliostvaruje dvoznamenkaste juna kuna. Taj trend u tvrtki stope rasta namjeravaju nastaviti i ovu izvodnje pa se tako kapacitet godinu zaključiti s rastom u 2013. planira povećati na od 25 posto i rezultatom od 5000 tona, a u 2014. na oko oko 100 milijuna prihoda. Osim u Hrvatskoj, prisutni 6000. Tvrtka u ovom trenutsu i u Makedoniji preko ku zapošljava 90 radnika u tvrtke Kanaan Skopje i Srbiji proizvodnim pogonima u putem tvrtke Kanaan Novi Donjem Miholjcu, a ako se Sad te ukupno izvoze oko ubroje i kooperanti broj ljudi 30 posto proizvodnje u 11 koji izravno i neizravno rade zemalja. Uz razvoj vlastitog za Kanaan penje se na oko brenda, Kanaan veliki dio 150. U ovoj godini planiraju proizvodnje odrađuje za zaposliti dodatnih desetak privatne marke te surađuje sa radnika u proizvodnji te www.jatrgovac.hr

4500 tona flipsa i čipsa - proizvodnja Kanaana u 2012.

LI u grad čipsa sljedećim partnerima: Metro, Konzum, Spar, Getro, NTL, Tommy, Ultragros, Meta Grupa, Plodine, Kraš, AWT, Univerexport, CBA, Foody i Coop. U pregovorima su s velikim maloprodajnim sustavima kao što su Tesco i Lidl za proizvodnju njihovih trgovačkih marki. Upravo zbog sve većih narudžbi u tvrtki su krenuli u intenzivne investicije. Lani je uloženo 15 milijuna kuna u novo skladište krumpira i liniju za proizvodnju flipsa. Tijekom ove godine instalirat će se i nova proizvodna linija za čips a ukupna ovogodišnja ulaganja očekuju se također na razini oko 15 milijuna kuna. “Iako radimo u tri smjene tijekom studenog i prosinca nismo mogli isporučiti oko 30 posto narudžbi te se ovom prigowww.jatrgovac.hr

dom želimo ispričati našim partnerima. To je upravo i razlog zašto želimo s novim investicijama udvostručiti proizvodni kapacitet u oba segmenta – flipsa i čipsa”, kaže nam Zvonko Popović. OBEĆANA ZEMLJA Pomalo ironično zvuči da Kanaan (Obećana zemlja) najveću poteškoću u svom

poslovanju ima upravo u nemogućnosti da dobije zemlju koju bi obrađivao. Prema riječima Zvonka Popovića, dogovor s resornim ministarstvom nije postignut, iako je tvrtka iz Donjeg Miholjca za zakup poljoprivrednog zemljišta nudila višestruko višu cijenu od tržišne. “Kanaan u ovom trenutku ima zakupljenih oko 40 hektara za sadnju krumpira, a

potrebno nam je 300 hektara kako bismo zadovoljili naše proizvodne kapacitete i potražnju na tržištu. Za taj problem mjerodavne institucije nemaju sluha pa ćemo vjerojatno biti primorani uvoziti krumpir što će za mene, na određeni način, predstavljati osobni poraz”, ističe Popović. Nezadovoljan je i aktualnim vakuumom koji je nastao u pregovorima s CEFTA-om gdje, kako kaže, nitko od hrvatskih gospodarstvenika ne zna kako i pod kojim uvjetima će izvoz na tržišta zemalja regije funkcionirati nakon 1. srpnja i pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji. Popović pritom ističe kako postoji realna mogućnost da Kanaan taj problem riješi tako što će započeti proizvodnju u Bosni i Hercegovini. “U Mrkonjić Gradu su nam ponudili 200 hektara za proizvodnju krumpira, poslovni objekt od 6000 kvadrata gdje bismo pokrenuli proizvodnju uz zapošljavanje pedesetak radnika”, navodi direktor Kanaana dodajući kako su pregovori u tijeku pri čemu se nikako ne možemo oteti dojmu, nakon svega navedenog, kako je u BiH naišao na mnogo viši stupanj razumijevanja negoli je to slučaj u matičnoj zemlji. Nije teško zaključiti, na kraju svega, kako bi i ovako uspješne priče iz Hrvatske mogle biti još uspješnije kada bi ih netko na odgovarajućim razinama i slušao. No, vjerujemo da će i to vrijeme doći i to čim prije tim bolje.

Poseban krumpir

anas postoji veliki broj različitih sorti krumpira, no u osnovi razlikujemo konzumni i industrijski krumpir. Razlika između konzumnog i krumpira za industrijsku preradu je u količini šećera koja je kod konzumnog prisutna u znatno većem udjelu što ga čini nepoželjnom sirovinom za proizvodnju čipsa. Naime, zbog povećane količine šećera konzumni krumpir nakon prženja u ulju previše

tamni i ne pruža prepoznatljivi hrskavi okus koji toliko volimo. Kanaan stoga u svojoj proizvodnji koristi domaći krumpir posebnih sorti - Opal, Panda, Caruso, Bonus i Kiebitz koje imaju smanjenu količinu šećera kako bi nakon prženja poprimio zlatno žutu boju i pružio najbolji okus, a zanimljivo je da je za jednu vrećicu čipsa od 200 grama potreban 1 kilogram krumpira.

Siječanj - Veljača 2013.

Intervju

INOVACIJE

I LJUDI TEMELJ USPJEHA Odlični rezultati Henkela temelje se na dva vrlo važna sastojka, a to su ljudi i inovacije, ističe Christoph Till, direktor poslovne jedinice Sredstava za pranje i čišćenje u domaćinstvu tvrtke Henkel za regiju Adria

spjeli smo dodatno povećati prodaju i poboljšati svoj položaj na hrvatskom tržištu usprkos općem negativnom trendu. U Sloveniji držimo vodeću poziciju, a zadovoljni smo i rezultatima na tržištu BiH, navodi Till. Za početak, možete li se kratko predstaviti i reći nešto o svojoj karijeri u Henkelu?

Započeo sam svoju karijeru na području upravljanja robnim markama u Austriji. Radio sam na različitim funkcijama u marketingu i prodaji za regiju srednje i istočne Europe i Tursku. U protekle dvije godine odgovoran sam za poslovanje sektora Sredstava za pranje i čišćenje u domaćinstvu za Adria regiju, što u našem slučaju obuhvaća Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu. Upravljati ovim tržištem za mene je izazov u kojem uživam, kao i u kulturi na ovim prostorima. Kakvi su vaši dojmovi nakon dvije godine provedene u Hrvatskoj? Koliko se ovo tržište i radna okolina razlikuju od vašeg prethodnog iskustva?

Zaista volim živjeti u Hrvatskoj jer ovo je lijepa zemlja u kojoj žive otvoreni ljudi. Kao i drugdje u svijetu, potrošači u Hrvatskoj imaju specifične potrebe i preferencije. Hrvatski je potrošač izrazito slobodouman, otvoren prema inovacijama i novitetima, zbog čega se fokusiramo na inovacije i uvodimo mnogo novih proizvoda na hrvatsko tržište. Nedavno smo lansi-

Siječanj - Veljača 2013.

rali Persil Duo Caps, novo rješenje za jednostavnije pranje rublja – jedinstveno oblikovanu kapsulu koja se sastoji od dva spremnika s tekućim sredstvom za pranje rublja koja snažno čisti i daje savršene rezultate u samo jednom jednostavnom i ekološki prihvatljivom koraku. Jeste li zadovoljni prošlogodišnjim poslovnim rezultatima na hrvatskom tržištu?

Mogu reći da sam zadovoljan rezultatima s kojima smo zaključili godinu. Uspjeli smo dodatno pospješiti prodaju i poboljšati svoj tržišni položaj usprkos općem negativnom trendu tržišta.

“Inovacije su od strateške važnosti za Henkel jer čine osnovu budućeg rasta“ Kako ocjenjujete svoje poslovanje u Sloveniji i BiH? Kakav je položaj Henkela na tim tržištima?

U Sloveniji držimo snažnu vodeću poziciju. U Bosni i Hercegovini prošla je godina za nas bila vrlo uspješna jer smo uspjeli znatno pospješiti prodaju na tom tržištu. Kako bi glasio Henkelov recept za uspjeh s obzirom na to da postižete odlične rezultate usprkos dugotrajnoj gospodarskoj krizi?

Naši odlični rezultati temelje se na dva vrlo važna sastojka, a to su ljudi i inovacije. Zaposlenici su osnova našeg uspjeha. Svojom održivom politikom

upravljanja ljudskim potencijalima ulažemo u naše zaposlenike, dodjeljujemo im ključne funkcije, gradimo korporativnu kulturu temeljenu na radnoj učinkovitosti te poštujemo različitost. Održivost je odgovornost rukovodstva, ali i svakog zaposlenika kompanije. Inovacije su od velike strateške važnosti za Henkel jer čine osnovu budućeg rasta. Konstantno radimo na usavršavanju svojih proizvoda kako bismo kvalitetnije odgovorili na potrebe svojih kupaca te osluškujemo tržište kako bi na najbolji mogući način mogli udovoljiti zahtjevima naših poslovnih partnera i kupaca. U svom svakodnevnom poslovanju Henkel stavlja naglasak na održivi razvoj, zaštitu okoliša i društvenu odgovornost. Možete li nam reći više o tome?

Održivost je jedna od pet osnovnih vrijednosti naše tvrtke i sasvim će sigurno biti u fokusu u nadolazećim godinama, kako na globalnoj razini, tako i u Hrvatskoj. Henkelova je strategija svugdje u svijetu ista i to je ono što nas čini jedinstvenom i uspješnom organizacijom. U Henkelu održivost definiramo kao mogućnost ljudi da dobro žive u skladu s ograničenom količinom resursa na zemlji, a osim izazova, porast broja stanovnika i smanjenje raspoloživih resursa predstavlja i novu priliku. Jednostavno rečeno – moramo s manje učiniti više. Jednadžba kojom se to postiže je jednostavna, a u Henkelu postoji jasna strategija koju slijedimo: želimo stvoriti više vrijednosti na području društvenog napretka i kvalitete života, www.jatrgovac.hr

Persil je na tržištu prisutan više od želimo stvoriti više vrijednosti za našu tvrtku i kupce te omogućiti sigurna radna mjesta našim zaposlenicima i neprestano unapređivati zdravlje i higijenu. Međutim, pritom želimo i smanjiti emisiju stakleničkih plinova, potrošnju energije i količinu otpada te smanjenjem potrošnje vode reducirati i količinu otpadnih voda. To su načela koja slijedimo u svakodnevnom radu. Osim toga, želimo promicati održivost i zato je Henkel diljem svijeta inicirao projekt “Obrazovanje za više održiv život” koji se provodi s djecom osnovnoškolskog uzrasta, gdje djecu želimo uputiti u pojam održivosti i njegovu važnost.

Christoph Till Henkel

Možete li navesti neke od globalnih trendova u kategoriji Sredstava za pranje i čišćenje u domaćinstvu i jesu li se neki od njih već pojavili ili će se uskoro pojaviti u Hrvatskoj i regiji?

Postoje dva trenda u kategoriji Sredstava za pranje i čišćenje u domaćinstvu: jedan je zaštita okowww.jatrgovac.hr

liša, a drugi je pojednostavljenje uporabe. Na oba trenda odgovorili smo s dva nova proizvoda. Persil Expert naš je novi kompaktirani deterdžent za pranje rublja koji kupcima pruža nenadmašnu kvalitetu, veću učinkovitost i time još bolje pranje kako bi se postigla savršena čistoća. Prednosti novog proizvoda su brojne, a nabrojat ću samo neke: 20% manja doza kompaktiranog deterdženta Persil Expert po pranju znači da svakim pranjem u kanalizaciji završi 20 g manje kemikalija. Zahvaljujući kompakciji Henkelova Persila, kamioni koji svake godine u srednjoj i istočnoj Europi isporučuju Henkelove proizvode moraju prijeći 207 tisuća kilometara manje. To znači da se troši 72 tisuće litara goriva manje. Za kompaktirane deterdžente bit će potrebno 24% manje ambalaže, što će doprinijeti smanjenju količine otpada koju proizvode gospodarstvo i kućanstva. Persil Duo Caps, prvi deterdžent u kapsuli s dva spremnika, savršeno je Persilovo rješenje za pranje rublja koje sadrži moćnu kombinaciju tekućeg sredstva za uklanjanje mrlja i formule za sjaj, omogućujući tako savršeno čistu odjeću na najpraktičniji mogući način. Uporaba kapsula Persil Duo Caps ne može biti manje zahtjevna. Jednostavno ubacite kapsule među vaše rublje i pustite ih da djeluju. Koja je Henkelova vodeća robna marka unutar divizije za koju ste odgovorni i možete li nam reći nešto više o njoj?

To je zasigurno Persil. Persil je pouzdana i uspješna robna marka koja je

100 godina

zadobila povjerenje kupaca zahvaljujući kvalitetnim proizvodima koji se temelje na inovativnim formulama. Iza atraktivnog dizajna i praktične ambalaže kriju se visoko učinkoviti proizvodi koji mogu ukloniti i najtvrdokornije mrlje. Persil ujedinjuje vrhunsku učinkovitost pranja, nenadmašnu kvalitetu i suvremenu tehnologiju. Istovremeno se može pohvaliti dugom tradicijom, budući da je na tržištu dostupan već više od 100 godina. Ta kombinacija odražava jedinstveni imidž Persila. Postoje li kategorije proizvoda koje tek mogu ostvariti svoj potencijal za rast i razvoj u odnosu na zapadna tržišta?

Tržište automatskog pranja posuđa ima mnogo potencijala s obzirom na to da se radi o kategoriji koja bilježi rast. U toj smo kategoriji prisutni s robnom markom Somat. Često na

“Postoje dva trenda u kategoriji Sredstava za pranje i čišćenje u domaćinstvu: jedan je zaštita okoliša, a drugi je pojednostavljenje uporabe“ tržište plasiramo inovativne proizvode u toj kategoriji. Primjerice, tekući gelovi Somat Multi Perfect najnoviji su trend u tehnologiji pranja posuđa. Nova Somatova tekućina uklanja i najtvrdokornije masne mrlje, i to čak na niskim temperaturama. Dakle, ne samo da ostavlja posuđe savršeno čistim, već i štedi novac i čuva okoliš jer omogućuje pranje uz smanjenu potrošnju energije i vode. Koja su vaša očekivanja u 2013. godini? Hrvatska ulazi u Europsku uniju. Kakav će to učinak imati na Henkelove poslovne aktivnosti na tržištu?

Optimistični smo i smatramo da ćemo u 2013. unaprijediti položaj na tržištu zahvaljujući našem sustavu inovacija. Fokus je na zadovoljavanju potreba naših poslovnih partnera i kupaca. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju vidimo kao mogućnost dodatne stimulacije tržišta. Siječanj - Veljača 2013.

Iz regije Agrana planira jači iskorak u regiju

ustrijska Agrana je zainteresirana za preuzimanje proizvođača šećera u regiji, potvrdio je u intervjuu austrijskoj agenciji APA direktor te kompanije Johann Marihart. On je napomenuo da su, međutim, očekivanja lokalnih proizvođa-

ča prevelika jer zbog dobrog poslovanja za svoje tvrtke trenutno traže previše. Agrana, prema pisanju APA-e, mjerka šećerane u Hrvatskoj i Srbiji, no iz tvrtke ističu da trenutno ni s kim konkretno ne pregovaraju o mogućoj akviziciji. Ta je kompanija već prisutna u BiH gdje ima zajedničku tvrtku sa Studen holdingom. Riječ je o Studen-Agrana rafineriji šećera u Brčkom.

MERCATOR

Godina s gubitkom od 103 milijuna eura S

Agrokor među najvećim ulagačima u Srbiji

ijekom proteklih 12 godina u Srbiju je 150 najznačajnijih stranih investicija donijelo 15,96 milijardi eura. Najveća investicija je ona norveškog Telenora (1,6 milijardi eura), zatim slijedi Gazpromnjeft (947 milijuna eura), te talijanski Fiat (940 milijuna eura). Nakon toga slijedi belgijska Delhaize grupa koja je od Delta holdinga za 933 milijuna eura preuzela maloprodaju Maxi, a vrlo visoko plasirana su i ulaganja hrvatskog Agrokora koja ukupno iznose 614 milijuna eura. Riječ je o akvizicijama tvornice smrznute hrane Frikom, tvornice ulja Dijamant te ulaganje u trgovački lanac Idea.

Delhaize u Rumunjskoj

•••

Delhaize grupa je u svom rumunjskom lancu Mega-Image počela prodavati linije trgovačkih marki francuskog trgovca Casina. U ponudi je predstavljen cjelokupni portfelj trgovačkih marki Casina -

Siječanj - Veljača 2013.

lovenski trgovački lanac Mercator ostvario je u 2012. prema nerevidiranim rezultatima 2,873 milijarde eura prihoda od prodaje, te gubitak od 103,6 milijuna eura. Prihod je 0,04 posto veći nego u 2011. Samo četvrtina gubitka je iz poslovanja, a tri četvrtine zabilježenog gubitka predstavljaju otpisi i revalorizacija imovine i nekretnina. “Mercator ostaje financijski stabilna kompanija koja provodi lani započetu poslovnu strategiju, s planom da se ubuduće više posveti svojoj osnovnoj djelatnosti, kontroli troškova i zaduženosti, pa ove godine može očekivati bo-

Tous les jours, Casino, Casino Bio, Casino Family i Casino Delices. Ukupno je dodano oko 50 novih proizvoda u ponudu 117 prodajnih objekata Mega-Image po istim cijenama kao u Francuskoj.

lje rezultate”, izjavio je direktor Mercatora Toni Balažič. Ukupne investicije lani su iznosile 67 milijuna eura, što je za četvrtinu manje od planiranog, a zaustavljen je pad Mercatorovih udjela na tržištima u regiji, pa je Mercator u Srbiji s 8 postotnim udjelom, te u Hrvatskoj s oko 7,5 posto među vodećima u regiji.

Tesco pokreće e-trgovinu u Mađarskoj

ritanski Tesco na mađarskom tržištu planira pokrenuti internet trgovinu do kraja ožujka. Ovaj poslovni potez uslijedio je nakon što su već lansirane e-trgovine u Češkoj, Poljskoj i Slovačkoj. Prema riječima glavnog direktora Tesca Philipa Clarkea, riječ je o planu britanskog trgovca koji želi proširiti svoje online operacije na međunarodna tržišta.

Planet Retail o Mercatoru Analitičari Planet Retaila preporučuju Mercatoru da bi za njega strateški bilo najpametnije povezati se s Agrokorom. Balkan je, dodaju, u fazi konsolidacije maloprodajnog sektora,

•••

a najjači igrači, poput Delhaizea i Schwarza, preplavit će regiju. Pritom upozoravaju kako je osnovni problem što Mercator nije na vrijeme prilagodio svoju politiku cijena.

www.jatrgovac.hr

Iz svijeta GLOBALNA MALOPRODAJA

Walmart najveći, slijede Carrefour i Tesco U Prihodi u e-trgovini premašili bilijun dolara

lobalni prihodi u trgovini na malo putem interneta lani su porasli za 21,1 posto, na nešto više od bilijun dolara, objavila je istraživačka tvrtka eMarketer. Ujedno prognoziraju da će globalna prodaja u 2013. ojačati dodatnih 18,3 posto, ponajprije zahvaljujući snažnom rastu u Aziji. Sjeverna Amerika je i dalje vodeća regija za elektronsku trgovinu, s ostvarenim prihodima od 364 milijarde dolara u prošloj godini, što je povećanje od 13,9 posto u odnosu na godinu ranije. U 2013. će se, po procjeni istraživačke tvrtke, azijsko-pacifička regija najvjerojatnije probiti na vodeće mjesto, s obzirom na očekivani porast prihoda za 30 posto, na 433 milijarde dolara.

natoč globalnoj ekonomskoj krizi, najveći su trgovački lanci zabilježili 5 postotni rast prihoda, ponajviše zahvaljujući tržištima zemalja u razvoju, pokazalo je 16. godišnje Deloitteovo istraživanje provedeno u suradnji s američkim časopisom “Stores”. Istraživanje se temelji na podacima koje su trgovački lanci objavili za fiskalnu godinu 2011. (zaključno s lipnjem 2012.). Najveći doprinos rastu dale su zemlje Bliskog Istoka, Južna Amerika i zemlje pacifičkog dijela Azije (bez Japana). Kao i prijašnjih

Kaufland usporava ekspanziju

jemački trgovački lanac Kaufland usporio je širenje maloprodajne mreže na njemačkom tržištu. Tijekom 2012. ovaj je trgovac otvorio 11 prodajnih objekata, ali je samo njih pet otvoreno na novim lokacijama. Pored toga, jedan objekat je kasnije i zatvoren. Time je snažno usporena brzina širenja ovog trgovca koji je u 2010. otvorio 50 prodajnih objekata a tijekom 2011. dodatnih 20.

Unilever povećao dobit

lobalni prehrambeni i kozmetički div Unilever izvijestio je da mu se neto dobit u prošloj godini povećala pet posto, na 4,48 milijarde eura, zahvaljujući kontinuiranom snažnom rastu prodaje na tržištima u nastajanju. Unilever je lani

Pozitivna godina za Intermarché Francuski trgovac ITM (Intermarché) povećao je u 2012. godini ukupni promet za 5,6 posto, na 39,1 milijardu eura. Na domaćem tržištu prodaja je porasla za 7,6 posto na 20,6 milijardi eura. Od

www.jatrgovac.hr

•••

godina, vodeća mjesta na listi zauzeli su američki Walmart, francuski Carrefour i britanski trgovački lanac Tesco. Slijede na četvrtom mjestu njemački Metro, na petom i šestom američki Kroger i Costco, iza kojih dolaze njemački diskonteri Schwarz i Aldi. Listu deset vodećih zaključuju američki trgovački lanci Walgreen i Home Depot. Na ovogodišnjoj se listi također našla i Agrokorova maloprodaja, zauzevši 226. mjesto, dok je vrlo blizu i Mercator na 228. mjestu.

ukupnog prometa, na tržištu Poljske ostvareno je 703 milijuna eura (+8,9%), Belgije 432 milijuna eura (+6%), Portugala 1,37 milijardi eura (-0,6%) te BiH 107 milijuna eura (-2%).

ostvario prihode od 51,3 milijarde eura, što u tvrtki smatraju važnim korakom prema ciljanom iznosu od 80 milijardi eura. U četvrtom tromjesečju prihodi su porasli 7,8 posto, zahvaljujući ponajprije povećanom obujmu prodaje, za 4,8 posto. Najsnažniji rast prodaje kompanija je zabilježila u Aziji i Africi, gdje je ona povećana 10,6 posto.

Metro ne prodaje Kaufhof Najveća njemačka maloprodajna kompanija Metro opovrgnula je da pregovara o prodaji lanca robnih kuća Kaufhof. Iz Metroa poručuju kako neće prodati Kaufhof unatoč lanjskom padu

•••

prihoda od 0,9 posto na 3,1 milijardu eura. Također su opovrgnuli da bi Metro mogao spojiti svoje poslovanje Media-Saturn s PPR-ovim Fnacom i time se vratiti na francusko tržište.

Siječanj - Veljača 2013.

Globalna kretanja

EVOLUCIJA TRGOVINE iz susjedstva Za operatere malih samoposluga izuzetno je važno da izvuku najviše što mogu iz ograničenog prostora svojih trgovina te ponude proizvode koji će najbolje odgovarati potrebama potrošača

a tržištu mješovite robe u Velikoj Britaniji do 2017. očekuje se rast malih tzv. kvartovskih samoposluga od oko 23 posto. Kako bi bile dijelom toga rasta, male samoposluge moraju se prilagoditi željama kupaca i postići prepoznatljivu vrijednost kojom će ih zadržati. U nastavku ćemo se osvrnuti na tri trenda u razvoju ove kategorije, koji će malim samoposlugama pomoći da pridobiju kupce. Kategorija male samoposluge nastavlja rasti, a prema predviđanjima IGD-a u

nadolazećim će godinama postati jedan od najbrže rastućih maloprodajnih kanala. Promjene u načinu života i ekonomskim prilikama potakle su sve više potrošača na kupnju u svojim lokalnim prodavaonicama, ali to ih nije učinilo manje zahtjevnima. Kupcima trebaju trgovine u blizini koje će ispuniti cijeli niz njihovih raznovrsnih potreba i biti pogodne za različite kupovne “pothvate“. Budući da glavni operateri malih samoposluga stalno razvijaju i unapređuju svoju uslugu,

ponuda proizvoda i razvoj novih kategorija mora pratiti jednak ritam. Principi upravljanja ovom kategorijom sve su profinjeniji, rasprostranjeniji i konzistentnije primijenjeni. Za operatere malih samoposluga izuzetno je važno da izvuku najviše što mogu iz ograničenog prostora svojih trgovina te ponude proizvode koji će najbolje odgovarati potrebama potrošača. Dobavljači i trgovci moraju razmjenjivati vještine i znanja kako bi lokalnim kupcima dali ono što žele. Dobro pro-

mišljen, zajednički poslovni plan, temeljen na lokalnoj potražnji, lokalnoj konkurenciji i znanju izvući će najviše iz trgovine i pomoći da se kupci vrate. Kad su u pitanju kategorije mješovitih proizvoda, nema univerzalne formule za uspjeh tako da neće trpjeti ni poslovanje onih trgovina koje ne drže određeni proizvod. Pa ipak, razmotrit ćemo tri trenda koja bi operateri malih samoposluga svakako trebali uzeti u obzir žele li povećati vjernost svojih kupaca i učestalost njihovih posjeta.

1 STVORITE KATEGORIJE PO KOJIMA ĆETE BITI “POZNATI“

ajpraktičniji pristup za operatera male samoposluge jest da napravi izbor “pobjedničkih“ kategorija proizvoda na koje će se usredotočiti, umjesto da energiju rasprši na cjelokupni asortiman trgovine. Kako bi bili sigurni da će uspjeti, operateri bi se trebali fokusirati na kupce i konkurente u svom okružju. Osim toga, koncentrirajući se na određene kategorije proizvoda, dobit će priliku da s vremenom postanu stručni. Na koncu, to što će postati “poznati“ po određenim kategorijama proizvoda, povećat će vjernost kupaca u njihovom okružju. U 2012. godini svjedočili smo

Siječanj - Veljača 2013.

brojnim primjerima malih samoposluga koje su postale poznate po svojoj ponudi svježih proizvoda nakon što su poboljšale njihovu kvalitetu, izbor i dostupnost te time pokazale da i male samoposluge mogu pružiti visok standard i tako kupnju učiniti uzbudljivom. Za trgovce na malo isplatit će se ulagati u izgled i atmosferu kupnje u njihovoj trgovini te razviti dobar odnos s kvalitetnim lokalnim dobavljačima. Istovremeno će i dobavljači dobiti priliku za veće narudžbe i prepoznatljivost, udružujući se s inovativnim operaterima malih samoposluga.

www.jatrgovac.hr

Emily O’Neill Poslovni analitičar, IGD

2 STVORITE POSEBNA PARTNERSTVA

tvarajući jedinstvenu ponudu proizvoda, maleno samoposluživanje može postati odredište obližnjih kupaca, a način da se to postigne jest kroz partnerstva s dobavljačima. Bez obzira na to radi li se o dobavljačima na lokalnoj ili nacionalnoj razini ili pak o vanjskim operaterima, uključivanje osebujnih poduzetnika stvorit će visoko diferenciranu ponudu koju će konkurencija teško kopirati. Ovakvu strategiju uspješno je primijenio lokalni trgovac Budgens. Ova trgovina, zahvaljujući partnerstvu sa Subwayom

i Cookom, nudi kombinaciju proizvoda posve jedinstvenu za malenu samoposlugu te tako odgovara na vrlo širok opseg potreba potrošača. Budgens je postao prvi izbor kupaca kad su u pitanju određene kategorije koje se uklapaju uz njihovu vlastitu liniju te potiče kupce da potroše više novca, nadahnjujući ih idejama za različita jela u različitim prigodama. Kao neovisna trgovina Budgens u gradiću Yartonu pokazao je kako dobar izbor lokalnih poduzetnika može iskoristiti potporu simbol grupe.

3 POSTANITE SVJESNI KUPOVNIH “POTHVATA“ VAŠIH KUPACA

upci sve češće kupuju u samoposlugama iz susjedstva, a njihovi će posjeti postati još učestaliji odgovore li one na njihove potrebe za mješovitom robom u različitim dnevnim prilikama. Kako bi postale uspješne s novim kategorijama proizvoda, male samoposluge moraju postati svjesne širokog spektra kupovnih “pothvata“ svojih kupaca te prepoznati kako će oni u te “pothvate“ odlaziti u različitim periodima tjedna ili dana. Uspješni operateri uvijek će na umu imati svoje kupce.

www.jatrgovac.hr

Trgovački lanci manjih formata M-Local i Centra prepoznali su da nije samo ručak hrana za van pa su stvorili novu kategoriju od proizvoda za doručak, kojom svakodnevno privlače kupce koji nemaju puno vremena. Sada je ta ponuda za doručak središte njihovih trgovina. Za dobavljače je ključno da precizno prate ponudu malih samoposluga, čak i na specifičnim lokacijama. Kupci ne žele samo veći broj proizvoda već točno one proizvode koji će zadovoljiti njihove potrebe.

Digitalne inovacije za privlačenje kupaca

redstavljamo vam nekoliko zanimljivih primjera na koji su način pojedini trgovci i proizvođači u 2012. putem inovativnih kampanja i društvenih mreža zabavljali i time privlačili svoje kupce. U Velikoj Britaniji, primjerice, Nestlé je nedavno proveo kampanju koristeći GPS tehnologiju tako što je u određen broj posebnih čokoladica ugradio naprave za praćenje. Sretni kupci nakon otvaranja ambalaže i spoznaje o sretnom dobitku samo su trebali aktivirati napravu i Nestlé bi ih nakon toga u roku 24 sata locirao i darovao izdašnim novčanim nagradama.

Poznati proizvođač zobenih pahuljica, Kellogg’s, je pak čekao da kupci dođu k njemu. U namjeri da promovira svoj novi proizvod Special K, otvorio je vlastitu trgovinu na Londonskoj trgovačkoj špici, te poklanjao besplatne zobene pahuljice svim kupcima koji su ih posjetili i preporučili trgovinu preko Twittera.

Lanac malih trgovina u Americi, 7-Eleven, izabrao je drugačiji pristup poticanja potencijalnih kupaca da kušaju njihov proizvod kada je lansirao svoj novi slurpee s okusom vanilije. Ovaj trgovac se udružio s najpoznatijom aplikacijom za filmove, Flixster, kako bi utjecao na kinoljupce. Naime, kada bi korisnici pretraživali kina automatski bi im bila ponuđena opcija da pronađu i obližnji 7-Eleven gdje su pozvani besplatno kušati njihov novi slurpee kojeg Amerikanci često konzumiraju upravo u kinima.

Siječanj - Veljača 2013.

Brendovi našeg djetinjstva

Eva iz srca mora u srca potrošača Brend Eva i njegov zaštitini znak - snažni, simpatični morž s mornarskom majicom i kapom - trajno je urezan u svijest ljubitelja sardina i drugih ribljih proizvoda

roizvodi pod brendom Eva prisutni su na tržištima Hrvatske i jugoistočne Europe više od 40 godina. Zanimljivo je istaknuti da je Eva bila jedan od pionira u komunikaciji domaćih brendova putem televizije. Kratki animirani TV spotovi s likom snažnog, simpatičnog morža u mornarskoj maijci i kapi, postigli su veliku popularnost i postali jedan od zaštitnih znakova koji se i danas vežu uz brend Eva. Nakon niza godina prisutnosti na tržištu, Eva postaje jedan od najja-

čih regionalnih brendova u ribljim konzervama i sinonim za sardine. POVRATAK STAROG SJAJA Jedno duže vrijeme Eva nije imala značajniju marketinšku podršku te je ova uspješna i vrlo poznata marka pomalo počela padati u

Siječanj - Veljača 2013.

zaborav. Podravka je 2006. godine kupila brend Eva od zadarske Adrie te od tada započinje njegov proces revitalizacije i uspješnog povratka na tržište. Godinu dana po integriranju brenda Eva u Podravkin portfelj, s medijskom kampanjom pod nazivom “Vratija se Šime”, uslijedio je veliki povratak Eve na tržište Hrvatske i regije. Omiljeni morž, nakon dugo godina, potrošačima donosi svježu ribu iz morskih dubina, u novoj, redizajniranoj ambalaži plave boje koja, uz morža, postaje jedan od najprepoznatljivijih elemenata brenda. Nakon uspješnog povratka na regionalna tržišta, uslijedilo je otvaranje tržišta Mađarske i Slovač-

kategoriji konzervirane ribe. Kontinuiranim ulaganjem u Evu zadnjih pet godina, Podravka je vratila sjaj ovom skoro zaboravljenom brendu, učinivši ga jednim od nositelja organskog rasta.

IZ JADRANA U SVIJET Preko 70% prodaje Eva proizvoda ostvaruje se na inozemnim tržištima. Asortiman Eve danas se može pronaći na deset tržišta, uključujući i prekooceanske zemlje poput SAD-a. Najprodavaniji Proizvodi pod brendom Eva proizvod u prisutni su na tržištu više od asortimanu je sardina u 40 godina biljnom ulju, slijede ostali sardinski proizvodi s raznim ke gdje su u vrlo kratkom okusima te tuna fileti u biljvremenu ostvareni značajni nom ulju u pakiranjima od prodajni rezultati. Iako na 115 g. Na tržištima središnje tim tržištima potrošači nisu Europe, uvažavajući lokalne imali iskustva s ovim brendom, inovativnim marketin- okuse i navike potrošnje, Eva ulazi u segment tzv. baltičke škim konceptima osvojeni ribe nudeći potrošačima su mnogobrojni potrošači visokokvalitetne skuše, harinte Eva postaje jedan od najge i sprote u ovalnim limenprepoznatljivijih brendova u

kama. S rastućim trendom konzumacije tune i Eva sve snažnije ulazi u taj segment. Posljednjih godina fokus je na intenzivnijem razvoju novih proizvoda iz segmenta tuna salata i tuna namaza, namijenjenih primarno mlađim dobnim skupinama. NOVO IZ EVA RIZNICE Brend Eva ima izrazito pozitivan imidž kod potrošača i za vjerovati je da će im dobroćudan i simpatičan morž u godinama koje dolaze priređivati još mnogobrojna ugodna iznenađenja iz srca mora. Za početak, iz marketinga Podravke najavljuju novu poslasticu iz bogate Eva riznice – Sardine s češnjakom i peršinom u pakiranju od 115 grama. Pritom su uvjereni kako će potrošači i ovaj put biti oduševljeni s novim proizvodom te da će istinski uživati u kombinaciji okusa i mirisa koji donose dašak Jadranskog mora na njihov stol u ove hladne, zimske dane. www.jatrgovac.hr

Cjenovna politika

Jana Blažević Marčelja STeP Ri

RAT CIJENAMA

se ne isplati

Izbjegavanje cjenovnih ratova trebao bi biti strateški prioritet većine trgovaca na malo

jedan je od načina koji omogućava konkurenciji da razluči jeste li mu stvarna prijetnja. Nije naodmet dati naznake ostalim trgovcima o vašoj troškovnoj prednosti ako je imate. Takvim postupanjem poručujete konkurenciji da ste joj prijetnja i da se s vama ne isplati ulaziti u cjenovne ratove. U situacijama kada nemate nikakve konkurentske prednosti i kada ste “mali” u odnosu na konkurenciju, držite se svoje tržišne niše. To može značiti da vam prodaja neće rasti eksponencijalno, ali i da vam poslovanje može biti dugoročno profitabilno. Pokušajte se profilirati kao trgovac koji naglašava kvalitetu (usluge, proizvoda i dr.) u odnosu na cijenu. ALAT PROFITABILNOSTI Sudjelovanje u cjenovnim ratovima je opravdano kada trgovac ima veliku troškovnu prednost (od najmanje 30%)

ijena je uobičajeni alat koji trgovci na malo koriste kako bi si olakšali ulazak na nova tržišta ili povećali tržišni udio. Sniženje cijene od strane jednog trgovca obično rezultira snižavanjem cijena konkurencije, što u konačnici dovodi do cjenovnog rata. Taj se začarani krug nastavlja sve dok se trgovci ne suoče s padom profitabilnosti i nenadoknadivom štetom. Primarna opasnost cjenovnog rata je u tome što povećanje potražnje kao rezultat sniženja cijena ne može nadoknaditi pad same cijene, pogotovo iz razloga što konkurencija obično odmah reagira. Stoga bi izbjegavanje cjenovnih ratova trebao biti strateški prioritet većine trgovaca na malo. RAZMISLITI PA DJELOVATI Trgovci koji posluju na visoko kompetitivnim tržištima suočeni su s konkurentskim sniženjima cijena. Prema mišljenju Thomasa Nagela, uglednog američkog profesora filozofije razmišljanja, svaki trgovac bi u toj situaciji morao razmisliti prije nego djeluje: • Koji je moj predvidivi prodajni gubitak ako ne reagiram na sniženje cijene? • Postoji li način kako mogu reagirati i košta li me to manje od potencijalnog prodajnog gubitka? • Ima li moj konkurent sposobnost da na moju obranu sniženjem cijene odgovori daljnjim sniženjima? www.jatrgovac.hr

• Hoće li konačni trošak cjenovnog rata biti manji od potencijalnog prodajnog gubitka? • Koliko je moj konkurent snažan? • Koliko me košta sniženje cijene? Reakcija trgovca mora biti rezultat promišljanja o posljedicama koje cjenovni rat može imati na njegovo poslovanje.

Sudjelovanje u cjenovnim ratovima je opravdano kada trgovac ima veliku troškovnu prednost NAGLASITE KVALITETU Postoje načini kako se cjenovni rat može spriječiti. Transparentna komunikacija vlastite cjenovne strategije (npr. strategije svakodnevno niskih cijena)

ili veću likvidnu imovinu od konkurencije. Takvo poduzeće je konkurentno i može odgovoriti pravovremeno na tržišne promjene a da pritom ne ugrozi svoju profitabilnost. Cjenovni ratovi imaju smisla i ako na tržištu postoji veliki i rastući broj cjenovno osjetljivih kupaca koji će odluku o kupnji temeljiti isključivo na niskoj cijeni. Takvi kupci mogu dovesti do povećanja potražnje, rasta tržišnog udjela i posljedično do većeg profita. Adekvatna priprema podrazumijeva neprestanu procjenu sposobnosti konkurencije da koristi cijenu za tržišno pozicioniranje. Tome se može doskočiti razvojem takve ponude i usluga koje će omogućiti trgovcu da se diferencira od ostatka tržišta. Ipak, praksa je pokazala da je jedini siguran način pripreme za cjenovne ratove njihovo izbjegavanje. Siječanj - Veljača 2013.

Novo na polici Dukatos – grčki tip jogurta

rčka, poznata kao zemlja užitaka, domovina je i izvornog grčkog jogurta. Dukat danas ljubiteljima užitaka i ugode diljem naše zemlje omogućava uživanje u grčkom tipu jogurta. Dukatos iz Dukata, prvi i jedini grčki tip jogurta na našem tržištu, iznimno je gust i kremast jogurt bogatog okusa. Proizvod je dostupan na prodajnim mjestima diljem zemlje u pakiranju od 150 g.

Novi čajevi iz Agristara

be, čišćenje krvi, bolji rad žuči i imunitet u cijelosti. Voćno srce donosi okus zavodljivog nara i sočnog ploda voćnog kaktusa, dok je Šalica sreće kombinacija biljaka i arome mirisne dinje i egzotičnih bobica acaia. Proizvođač: Agristar d.o.o., Ulica Bana J. Jelačića 158, 31220 Višnjevac. Tel./fax: 031/354200, 031/354-203. Internetska stranica: www.agristar.hr.

Karlovačko crno od tri vrste slada

Jacobs Cronat Gold – meko refill pakiranje od 150 g

sječka tvrtka Agristar predstavila je na tržištu tri nova čaja: Planinski čaj, Voćno srce i Šalica sreće. Planinski čaj predstavlja ugodnu mješavinu ljekovitog bilja (šipak, list kupine, jarebika, lipa, menta i dr.), povoljno djeluje na želučano crijevne tego-

K PREPORUKA

Sadržaj nije dostupan za javno prikazivanje zbog poštivanja zakonske zabrane oglašavanja duhanskih proizvoda i jakih alkoholnih pića.

arlovačka pivovara predstavila je novo pivo u svom portfelju – Karlovačko crno, koje se odlikuje punim i profinjenim okusom obogaćenim prženim karamelnim sladom i zaokruženim bogatom pjenom. Karlovačko crno pripravlja se od čak tri vrste slada: svijetli ječmeni slad – on je osnova za proizvodnju piva, prženi karamelni ječmeni slad – daje punoću, miris i okus po karamelu, prženi tamni ječmeni slad – daje tamnu boju i posebnu aromu. Karlovačko crno ima 6% alkohola, a preporučuje ga se servirati pri temperaturi od 8 stupnjeva Celzija. Dostupno je u povratnoj staklenoj boci od 0,5 L u svim bolje opremljenim trgovinama.

Siječanj - Veljača 2013.

a željom da zadovolji različite potrebe korisnika, Jacobs, poznata marka instant kave vrhunske kvalitete, lansirao je na tržište meko refill pakiranje od 150 grama proizvoda Cronat Gold. Sada ljubitelji ove blage kave izuzetno ugodnog okusa mogu uživati u ovom napitku po još ekonomičnijoj cijeni. Osim u novom pakiranju, Jacobs Cronat Gold kava prodaje se i u staklenkama od 100 i 200 grama, kao i mekom refill pakiranju od 75 grama.

Ekozona predstavila novu liniju ekoloških pekmeza

obna marka ekoloških proizvoda Ekozona predstavila je liniju ekoloških pekmeza s visokim udjelom voća te bez dodataka bijelog šećera, pektina i limunske kiseline. Ekozona pekmezi dostupni su na

policama Konzuma u četiri nova okusa – marelica, jagoda, šljiva i jabuka – po informativnoj cijeni od 17,99 kuna. Novi pekmezi dolaze u pakiranju od 315 grama, a svaka staklenka sadrži najmanje 65% udjela voća.

www.jatrgovac.hr

Franck čaj s okusom dinje

ranck je proširio svoju paletu čajeva s aromatiziranim voćnim čajem s okusom dinje u kombinaciji s listom slatke kupine, kore naranče, jabuke i ostalih aromatičnih sastojaka. Uz ugodan i intenzivan miris aromatizirani voćni čaj s okusom dinje čini savršen odabir osvježavajućeg napitka, poručuju iz Francka. Logističke informacije - Naziv proizvoda: Filter čaj dinja. Jedinično pakiranje: Kutijica 60 g omot. EAN kod proizvoda: 3858881086883. EAN kod

transportnog pakiranja: 3850291039343. Rok trajanja: 18 mjeseci. Proizvođač: Franck d.d.

Dr. Oetker Boje za kolače i torte

vrtka Dr. Oetker predstavila je novost u ponudi boja i dekora na hrvatskom tržištu – Dr. Oetker Boje za kolače u pojedinačnim pakiranjima. Pored već poznatih boja za kolače u velikom pakiranju s više boja, Dr. Oetker od sada nudi i pojedinačna pakiranja boja uključujući i novu crnu boju. Radi se o prirodnim jestivim bojama koje su idealne za bojanje različitih slastica poput torti, krema ili keksa. Boje

za kolače mogu se pored ukrašavanja iskoristiti i kod pečenja raznih slastica jer su stabilne u pečenju. Jedno pakiranje dovoljno je za 500 g tijesta ili biskvita, odnosno 500 ml kreme ili šlaga. Dr. Oetker Boje za kolače u pojedinačnom pakiranju dostupne su u pet boja: plavoj, žutoj, crvenoj, zelenoj i crnoj. Mogu se pronaći u trgovinama po neobvezujućoj preporučenoj MPC cijeni od 7,49 kn.

PROVJERITE Zimske poslastice iz Vindije Ponuda Freska mliječnih proizvoda od sada je bogatija za dva specijalna, limited edition jogurta, koji donose okuse medenjaka i pečene jabuke. Obitelj Vindija pripremila je posebna izdanja Freska jogurta u kojima će uživati svi ljubitelji ukusnih i mirisnih zimskih poslastica. U voćnom jogurtu s okusom pečene jabuke nalaze se komadići jabuke koji u kombinaciji s karameliziranim šećerom daju prepoznatljiv štih deserta obožavanog u mnogim obiteljskim domovima. Kao i voćni jogurt pečena jabuka, Freska jogurt medenjak dolazi u čašicama od 200 grama koje su ukrašene prikladnim i atraktivnim dizajnom.

Nivea kremaste kupke Nivea je predstavila Goodbye Stress i Welcome Sunshine kremaste kupke s mirisima lavande i kokosa. Nivea Goodbye Stress kremasta kupka opušta tijelo i um uz pomoć formule s medom i osvježavajućim mirisom lavande. Preporučena maloprodajna cijena (500 ml) je 29,90 kn. Nivea Welcome Sunshine kremasta kupka s lakoćom se pretvara u dugotrajnu kremastu pjenu koja krijepi tijelo. Preporučena maloprodajna cijena (500 ml) je 29,90 kn.

Najveći hrvatski proizvođač čipsa i flipsa

Kanaan d.o.o. Donji Miholjac, Industrijska zona Janjevci 4, 31540 Donji Miholjac, Tel: +385(0)31 620 185

Izlog Otvoreni seminari u veljači: 26.2.2013

Transferne cijene i priprema dokumentacije o transfernim cijenama Predavač: Ksenija Kramar Mjesto: Hotel Sheraton, Kneza Borne 2, Zagreb

27.2.2013

PDV nakon ulaska u EU novi zakon o PDV-u Predavač: Ksenija Kramar Mjesto: Hotel Sheraton, Kneza Borne 2, Zagreb

28.2.2013

Porezni nadzor

Predavač: Zdravko Vukšić, dipl.oec Mjesto: Best Western Hotel Jadran, Šetalište XIII divizije 46, Rijeka

Dodatne informacije: E-mail: info@mapaznanja.hr Tel: 01/663-6462

Mapa znanja d.o.o. Ede Murtića 6,10 000 Zagreb

ŽELITE PRIMATI JA TRGOVAC MAGAZIN? Broj 24 | Sij/Velj 2013.

Puls sektora. 2012

Ime i prezime:

Godinag opreznsota ra

Poduzeće: Adresa:

U fokusu

o Kartičn poslovanje Fiskalizacija a 8 milijardi kun siječnju fiskalizirano u

Ja TRGOVAC magazin, najbolji izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje, besplatno se dostavlja na ime ključnih ljudi sektora (trgovci, proizvođači, distributeri robom široke potrošnje, gospodarske udruge i komore). Želite li besplatno primati svoj primjerak, a djelatna ste osoba navedenih sektora, pošaljite nam sljedeće podatke poštom, na mail ili fax:

Čaj

Borba za svakog kupca

Poštanski broj: Telefon/mobitel: Mail:

Dossier: Grad Zagreb Redakcija Ja TRGOVAC, KunaPak d.o.o. Iica 1a, 10 000 Zagreb Tel: +385 1 559 5056, fax: +385 1 555 2598 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr

Funkcija: Djelatnost: Nakon zaprimanja i provjere vaših podataka, naša služba pretplate javit će vam ispunjavate li uvjete za svoj besplatni primjerak.

Novo u ponudi : a j n a v a š a l g o g o vanjsk HEAD ON BOARD a grada Zagreba.

outdoor lokacijam m iji tn e kv re jf a n a likom formatu n 2 metra, Budite prisutni u ve Ponuda od 170 panoa, dimenzija 6 X a. ručja grada Zagreb d o p g vo ta či ka ja vožn na ukupno 22 nad

, h i l a t s o d e r p s i e t i Bud ! N O D A E H budite

Obratite nam se s povjerenjem: FRKA PLUS d.o.o. Nova cesta 171, 10 000 Zagreb Tel: 01/ 3094 392, E-mail: info@frkaplus.hr www.frkaplus.hr

Sadržaj nije dostupan za javno prikazivanje zbog poštivanja zakonske zabrane oglašavanja duhanskih proizvoda i jakih alkoholnih pića.