Ja TRGOVAC magazin - studeni/prosinac 2011. by Ja TRGOVAC

Broj 14 | Stu/Pro 2011.

Puls sektora:

Rast nakon dugo vremena

Reportaža 2nd FMCG & RETAIL ARENA 2011.

Upravljanje brendovima Intervju: Trgovačke marke Jerzy Glinka, Tesco

Uvodnik ISSN 1847-9987 Godina 2 / Broj 14 Besplatni primjerak GLAVNI UREDNIK: Maroje Sabljić IZVRŠNI UREDNIK: Goran Pavlović GRAFIČKI UREDNIK: Miroslav Šiptar FOTOGRAFIJE: Goran Katić, iStockphoto LEKTOR I PREVODITELJ: Marijana Pasarić PRODAJA I MARKETING: Branko Ječmenjak, Daria Maroević telefon: 01/559 5056 e-mail: prodaja@jatrgovac.hr TISAK: Grafički zavod Hrvatske d.o.o. Radnička cesta 210 10 000 Zagreb IZDAVAČ: KunaPak d.o.o. Savska cesta 66/9, 10 000 Zagreb telefon: 01/559 5056 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr

Broj 14 | Stu/Pro 2011.

Puls sektora:

Rast nakon dugo vremena

Pozitivni pomaci

eć je eto lito dana, i došla je zima, prigiba se zemlji grana, a ploda još nima. Tako bi evo nakon godinu dana mukotrpnog rada i borbe za “preživljavanje” simbolično mogli opjevati minulu 2011. koja uz sav uloženi trud i nije bila bolja od prethodne u onoj mjeri u kojoj smo se svi tome nadali. Ipak, stidljivo se naziru i određeni pozitivni pomaci. Što zbog vanjskih utjecaja poradi dobre turističke sezone, što zbog unutrašnjih, jer su referentni pokazatelji u posljednjih nekoliko godina imali toliko negativan predznak da se jednom prosto morao dogodit plus. Konačno, “Mi se bez nakon pune dvije godine ostvareni promet u tijekom 2011. pokazao je kumulaobzira na maloprodaji tivni rast za 1,1 postotnih poena. Nije mnogo, sve moramo ali kako bi u narodu rekli: “čovjeka veseli” i mu poticaj za daljnji nastavak rada i borpobrinuti sami daje be za bolje sutra. Nije ni drugdje puno bolje i za sebe” prognoze nisu optimistične, pogotovo kada je riječ o našoj budućoj Europskoj uniji, no mi se bez obzira na sve moramo pobrinuti sami za sebe, a dok je uspješnih domaćih poduzeća poput Eurovoća, Belja i Pika, koja predstavljamo u ovom broju, hrvatsko gospodarstvo ne mora strahovati za svoju perspektivu u sastavu te ogromne naddržavne zajednice. Opsežnu analizu maloprodajnog tržišta zapadne Europe pročitajte na stranicama koje slijede kao i veliku reportažu s druge regionalne konferencije prehrambene industrije - 2nd FMCG & RETAIL ARENA 2011. U ovom blagdanskom dvobroju donosimo vam pregršt aktualnih i korisnih vijesti i tema u kojima ćete nadamo se uživati, jednako kao i u predstojećim blagdanskim praznicima. Do idućeg broja i godine želimo vam sve najbolje! Maroje Sabljić, glavni urednik maroje@jatrgovac.hr

Reportaža 2nd FMCG & RETAIL ARENA 2011.

Upravljanje brendovima Intervju: Trgovačke marke Jerzy Glinka, Tesco

Digitalno izdanje magazina dostupno je na: www.jatrgovac.hr Studeni - Prosinac 2011. www.jatrgovac.hr

Vijesti U ovom broju

U Splitu se gradi trgovački centar vrijedan 175

Vijesti 4 Reportaža 2nd FMCG & RETAIL ARENA 2011. 12

Intervju: Jerzy Glinka, Tesco

Vodeći trgovci u zapadnoj Europi

Puls sektora

a splitskim Mejašima položen je temeljni kamen za trgovačko-zabavni centra “Mall of Split”, a vrijednost tog projekta je 175 milijuna eura. Investitor projekta je tvrtka Mejaši prvi, developer Tulipan grupa, a glavni izvođač radova Stipić Grupa. Član Uprave

Tulipan Grupe Juergen Steinke istaknuo je kako će taj trgovački centar postati jedan od najvećih u regiji. Ukupna bruto površina trgovačkog centra Mall of Split je 180 tisuća četvornih metara, gradnja će trajati 500 dana, a otvorenje je planirano tijekom 2013. godine.

Gost komentator: Milica Rakuša Martulaš, HGK 24 Trgovačke marke 26

Upravljanje brendovima

Konzervirana riba

Put sljedivosti

Preparati za oblikovanje kose

Intervju: Dejan Aleksić, Eurovoće 46

Trgovački centri

Sapun 52

Vijesti iz regije i svijeta

Trendovi u maloprodaji

Novo na polici

Izlog

www.jatrgovac.hr Studeni - Prosinac 2011.

Lidl obilježio pet godina poslovanja na hrvatskom tržištu

iskontni lanac Lidl prvih je 13 trgovina u Hrvatskoj otvorio 23. studenog 2006. godine čime je započeo poslovanje na hrvatskom tržištu. Povodom pete obljetnice poslovanja Lidla na hrvatskom tržištu, ponajbolja svjetska atletičarka i zaštitno lice Lidla, Blanka Vlašić, obišla je sedam prodavaonica ovog lanca u Zagrebu i okolici te je, darivajući prigodne poklone kupcima, zajedno s njima proslavila vrijednu obljetnicu ovog trgovca. U pet godina broj prodavaonica Lidla popeo se na ukupno 76, a posljednja u nizu otvorena je početkom prosinca u zagrebačkoj četvrti Savica.

milijuna eura Na četiri etaže i gotovo 62 tisuće četvornih metara iznajmljive površine bit će više od 200 prodajnih jedinica, a uz prodajne prostore i bogatu ugostiteljsku ponudu predviđen je i niz zabavnih sadržaja, poput 11 kino dvorana, disko kuglane i zabavnih sadržaja za djecu.

Završena dokapitalizacija i vlasničko restrukturiranje Badela 1862

okapitalizacija i vlasničko restrukturiranje Badela 1862 dovršeni su upisom promjene vlasničke strukture u sudski registar te će država imati 70 posto kapitala, a zajedno s Kapitalnim fondom preko 76 posto. Uprava Badela prošle je godine izradila plan restrukturiranja za koji je dobila podršku dioničara, kao i za pregovore s Vladom o pretvaranju potraživanja za neplaćene trošarine i PDV u temeljni kapital. Pregovori su uspješno dovršeni te je Vlada u prosincu prošle i srpnju ove godine donijela odluke kojima prihvaća vlasničko restrukturiranje i financijsku konsolidaciju Badela.

Agrokor razmatra prodaju Leda

oncern Agrokor, većinski vlasnik tvrtke Ledo, razmatra različite strateške opcije vezano uz biznis sladoleda i smrznute hrane, što eventualno može uključivati i prodaju portfelja, a odluka o prodaji nije donesena, izvijestila je Uprava Leda. Prema pisanjima medija, Agrokor bi mogao prodati Ledo u nastojanju da osigura potrebna sredstva za financiranje kupnje slovenskog maloprodajnog lanca Mercatora.

Studeni - Prosinac 2011. www.jatrgovac.hr

Vijesti

KARIJERE

Angelo Turati novi predsjednik Uprave Metro Cash & Carry Hrvatska

Angelo Turati imenovan je novim predsjednikom Uprave Metro Cash & Carryja u Hrvatskoj, a poziciju je preuzeo 1. studenog 2011. godine. Karijeru u Metrou započeo je u Italiji 1998. godine, a krajem 2004. prelazi u Metro Cash & Carry Rusija, gdje od 2008. godine obavlja posao generalnog direktora nabave. “Nakon dugogodišnje karijere i vodećih pozicija u kompaniji vezanih uz nabavu, pružila mi se prilika da vodim cjelokupno poslovanje Metroa u Hrvatskoj. Ovaj korak predstavlja veliki izazov u mojoj poslovnoj karijeri. Nakon ruskog tržišta, gdje je glavno težište na konstantnoj ekspanziji, dolazim u Hrvatsku koja je mnogo manje tržište, ali jednako zahtjevno. Hrvatsku vidim kao stabilno tržište s respektabilnom konkurencijom, a Metro kao vodeće mjesto opskrbe za profesionalne kupce”, rekao je Turati povodom imenovanja na novu dužnost.

Promet u maloprodaji bolji od očekivanog

listopadu je promet u trgovini na malo u Hrvatskoj porastao za 1,8 posto na godišnjoj razini, što je snažniji rast nego mjesec dana prije i veći od očekivanja. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u listopadu je nominalno porastao za 5,5, a realno za 1,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. To predstavlja ubrzanje rasta, s obzirom da je u rujnu potrošnja ojačala 1 posto.

Damir Bulić novi predsjednik Uprave Kraša Nadzorni odbor Kraša imenovao je Damira Bulića za novog predsjednika Uprave Kraša, nakon što je dosadašnji predsjednik Uprave Nadan Vidošević iz osobnih razloga podnio ostavku na ovu funkciju te je imenovan za savjetnika Uprave Društva. Damir Bulić karijeru je započeo u toj tvrtki 1999. kao pripravnik u Sektoru financija i kontrolinga. Obavljao je poslove analitičara novčanog tijeka te menadžera za koordinaciju potraživanja i obveza društva. Na funkciju direktora Službe financija imenovan je 2004., a sredinom svibnja ove godine postaje član Uprave društva.

Sergey Donchev novi predsjednik Uprave Carlsberga Croatia Sergey Donchev imenovan je novim predsjednikom Uprave Carlsberga Croatia, a dužnost preuzima početkom sljedeće godine. Donchev će zamijeniti Thomasa Kure Jakobsena na mjestu predsjednika Uprave Carlsberga Croatia i Carlsberga Hungary te će na novoj poziciji biti odgovoran za cjelokupno poslovanje ovog proizvođača piva na tržištima u Hrvatskoj i Mađarskoj. Donchev u Hrvatsku dolazi s pozicije direktora prodaje Carlsberga Bulgaria gdje je, kao član upravljačkog tima, doprinio jačanju poslovanja i pozicioniranju kompanije koja se s četvrtog mjesta nametnula kao ozbiljan izazivač za vodstvo na iznimno konkurentnom tržištu u Bugarskoj. Posjeduje višegodišnje menadžersko iskustvo u prodaji, logistici i nabavi. 6

www.jatrgovac.hr Studeni - Prosinac 2011.

Lego, Columbia Sportswear Company i KFC stižu u Arena Centar

akon otvorenja Desiguala, Arena Centar do kraja godine dovodi još nekoliko novih brendova kojima će razveseliti zagrebačke šopingholičare. Stiže sportski brend Columbia Sportswear Company te Lego Wear, trgovina odjećom i igračkama dječjeg brenda Lego. Do konca ove godine planirano je i otvorenje restorana Kentucky Fried Chicken, jednog od vodećih lanaca restorana brze hrane u svijetu. KFC je nova ponuda u food courtu Arena centra te prvi restoran toga gastronomskog brenda na hrvatskom tržištu.

U Varaždinu otvoren prvi Metro Pro centar

Ultra gros proslavio deset godina poslovanja

prisustvu poslovnih partnera, renomiranih domaćih proizvođača, uvoznika i distributera udruženje hrvatskih trgovačkih kuća Ultra gros proslavilo je koncem studenog desetu obljetnicu postojanja. Ultra grupa, kao preteča Ultra grosu, osnovana je krajem studenog 2001. godine kao reakcija na promjene na tržištu nastale ulaskom stranih trgovačkih lanaca, a kako bi omogućila opstanak malih trgovaca. Danas Ultra gros okuplja 18 hrvatskih trgovačkih kuća, posluje na više od 650 prodajnih mjesta te zapošljava više od 4000 djelatnika. Udruženje posjeduje i vlastitu robnu marku “Ultra plus” čije ime nosi više od 450 proizvoda. “Očekujemo da ćemo 2012. godine ostvariti promet oko 3 milijarde kuna, odnosno rasti 50 posto, dostići tržišni udjel od 3 posto u hrvatskoj maloprodaji, zapošljavati preko 4800 radnika te poslovati u više od 900 prodavaonica”, kazao je Josip Butara, direktor Ultra grosa.

rgovački lanac Metro Cash & Carry pokrenuo je projekt veleprodajnih centara manjeg formata pod nazivom Metro Pro centar, a prvi takav objekt otvoren je u Varaždinu. Prodajni objekat, smješten u sklopu trgovačkog centra StoreLand te namijenjen profesionalnim kupcima, obrtnicima i poduzećima, ukupne je površine 1600 m2, a zapošljavat će 22 radnika. U asortimanu nudi više od 3500 prehrambenih i neprehrambenih proizvoda koji pokrivaju dnevne potrebe ugostitelja i trgovaca. “Metro Pro centar u Varaždinu prvi je u nizu centara manjih formata preko kojih će Metro biti još bolje zastupljen u svim regijama Hrvatske”, rekao je Angelo Turati, predsjednik Uprave Metro Cash & Carry Hrvatska.

Sporazum HŽ-a Cargo i Agrokora

vrtka za željeznički prijevoz robe HŽ Cargo i koncern Agrokor sklopili su početkom prosinca Sporazum o poslovno-tehničkoj suradnji i partnerskim odnosima. Cilj je sporazuma revitalizirati industrijske kolosijeke, a prioritetni industrijski kolosijeci za sanaciju ili izgradnju odredit će se na temelju podataka o transportnom učinku, racionalizaciji transporta, tehnološkoj namjeni i dugoročnoj perspektivi. Isto tako, provest će se i projekt razvoja logističkih centara HŽ Carga. Prava i obveze za te i nove projekte, definirat će se sklapanjem dugogodišnjih ugovora.

Kanaan d.o.o. Donji Miholjac Industrijska zona Janjevci 4 31540 Donji Miholjac Tel: +385(0)31 620 185

www.kanaan.hr

Vijesti Feroplast i IKEA potpisali ugovor vrijedan 12 milijuna kuna

rgovački lanac namještajem IKEA i hrvatska tvornica Feroplast iz Buja krajem studenog su potpisali trogodišnji ugovor o proizvodnji žičanih košara “Komplement” koje će se prodavati u robnim kućama ovog lanca diljem svijeta. Feroplast tako od rujna ove godine za tvrtku IKEA proizvodi nekoliko stotina tisuća košara godišnje u tri dimenzije ukupne vrijednosti od oko 12 milijuna kuna. Komplement košare najčešće se koriste kao ladice i mogu se pronaći kao dio ormara iz Ikeine serije PAX. Osim s Feroplastom, IKEA trenutačno u Hrvatskoj surađuje i sa TVIN-om iz Virovitice i tvrtkom Polira iz Radatovića.

Čudo jedno!

TETA VIOLETA XXL Mekani papir iznimne moći upijanja Za svakodnevnu upotrebu u cijelom kućanstvu.

TETA VIOLETA XXL ZA STAKLO Papir posebne čvrstoće koji ne ostavlja sitne čestice Za čišćenje staklenih i glatkih površina bez tragova

AZTN: Prodajna politika TDR-a nije zlouporaba vladajućeg položaja

gencija za zaštitu tržišnog natjecanja odbacila je inicijativu Udruge trgovaca Međimurja, vlasnice trgovačkog obrta Buba te tvrtki Smoking i Kaerotrade iz Zagreba kojom su oni tražili pokretanje postupka po službenoj dužnosti radi utvrđivanja zlouporabe vladajućeg položaja protiv Tvornice duhana Rovinj. Podnositelji inicijative smatrali su da je TDR novom prodajnom politikom, koja je u primjeni od 1. siječnja 2011., izravno odnosno neizravno nametao nepravedne prodajne cijene i druge nepravedne trgovinske uvjete, a da je sklapanje ugovora uvjetovao pristankom drugih ugovornih strana na dodatne obveze, koje po svojoj prirodi ili običajima u trgovini nisu u izravnoj vezi s predmetom ugovora.

W.P. Carey financira gradnju tri Agrokorova centra

merička investicijska tvrtka W. P. Carey zaključila je s austrijskim građevinskim poduzetnikom BOP Immodevelopment 41 milijun eura vrijedan financijski aranžman o gradnji tri maloprodajna centra u Hrvatskoj koje će dati u zakup Konzumu. “Transakcija predstavlja naš drugi projekt financiranja gradnje nekretnina u istočnoj Europi u proteklih 12 mjeseci i našu treću tranšu dugoročnih ulaganja s Agrokorom”, ističe izvršni direktor američke tvrtke Jeffrey Lefleur. Novoizgrađena tri maloprodajna centra bit će dana u dugoročni zakup Konzumu koji će osim zakupnine plaćati sve poreze, osiguranje i troškove održavanja proizišle iz korištenja nekretnine.

Vijesti Marčinko: Pik Vrbovec očekuje rast prihoda 15 posto

Belje će 2011. završiti s 1,5 mrd. kuna prihoda

elje će ovu godinu završiti s ukupnim prihodima od 1,5 milijardi kuna, od čega se blizu 10 posto odnosi na izvoz. U 2012. se očekuje nastavak rasta koji bi trebao iznositi 6-7 posto, najavio je predsjednik Uprave Belja Goran Pajnić. U gotovo šest godina koliko je Belje u vlasništvu Agrokora, u kompaniju je, uključivši i dokapitalizaciju, uloženo više od 1,6 mlrd kuna. Investicije u Belje čine ukupno 60 posto Agrokorovih ulaganja u poljoprivredu. Dosad je izgrađeno 15 novih farmi i rekonstruirano 14 postojećih, izgrađena je i tvornica stočne hrane, nova vinarija, te povećan broj površina koje se navodnjavaju. Belje zapošljava oko 2680 radnika.

esna industrija Pik Vrbovec ovu će godinu završiti s 1,72 milijardu kuna prihoda, što je u odnosu na 2010. godinu porast od 15 posto, najavio je predsjednik Uprave te tvrtke Dragan Marčinko. Prema njegovim riječima, ovogodišnja dobit Pika kretat će se otprilike na razini iz 2010., kada je iznosila 80,7 milijuna kuna. Za 2012. godinu Marčinko je najavio nastavak rasta prihoda između 10 i 15 posto, a tome će doprinijeti novi proizvodni kapaciteti koji se trenutno grade, a bit će u funkciji nakon Uskrsa. Pik Vrbovec godišnje proda 66.100 tona mesa i mesnih prerađevina od čega se više od 12 posto izveze, najviše na tržište BiH.

Svjetsko zlato za Vindijin sir Capron

rehrambena industrija Vindija ostvarila je još jedan zapažen rezultat na velikom međunarodnom natjecanju te ponijela priznanje za vrhunsku kvalitetu svojih proizvoda. Ovog puta radi se o zlatnoj World Cheese Awards medalji koja je pripala Capronu, izvrsnom mekom siru od kozjeg mlijeka.

Capron odlikuje specifičan okus nastao pod utjecajem bakterijske kulture Brevibacterium linens koja se razvija prilikom procesa zrenja. Ovaj nagrađivani sir osvojio je priznanje World Cheese Awards i 2005. godine, a pored toga nositelj je i prestižnog znaka “Izvorno hrvatsko”.

Jezični priručnik Coca-Cole HBC Hrvatska dostupan javnosti

Pokrenut projekt brendiranja slavonskih proizvoda

lavonski Brod, Razvojna agencija toga grada i Turistička zajednica te nekoliko proizvođača pokrenuli su projekt “Slavonska košarica” koji ima za cilj okupiti i umrežiti slavonske proizvođače hrane i pića, posebice obiteljska poljoprivredna gospodarstva, kako bi se kroz zajednički projekt snažnije i lakše predstavili i plasirali svoje proizvode na domaćemu i stranom tržištu.

www.jatrgovac.hr Studeni - Prosinac 2011.

ezični priručnik Coca-Cole HBC Hrvatska predstavljen je javnosti te je odsad dostupan svim zainteresiranima na posebnoj mrežnoj stranici www.prirucnik.hr i na stranicama Hrvatskoga poslovnog savjeta za održivi razvoj (www.hrpsor.hr) kojemu ga je tvrtka predala na uporabu. Coca-Cola HBC Hrvatska priručnik je odlučila učiniti općedostupnim zbog velikoga zanimanja i brojnih upita koje je dobila nakon njegove podjele zaposlenicima 17. listopada ove godine. Primjerke priručnika u tom su razdoblju zatražili vodeći fakulteti i obrazovne ustanove, tvrtke, državne institucije i pojedinci, a najviše ocjene priručniku u tom su razdoblju dali i vodeći hrvatski ekonomisti, jezikoslovci i stručnjaci za poslovnu komunikaciju i održivi razvoj, kažu u Coca-Coli.

2nd FMCG & Retail Arena 2011.

U hrani je spas Za 40-tak godina na svijetu će biti 9 milijardi ljudi što znači da proizvodnju hrane treba povećati za 70 posto

rehrambena industrija i maloprodaja dva su strateška i neodvojiva sektora koji su se u proteklih dvadesetak godina pokazali kao jedni od najvitalnijih sastavnica primarnog gospodarstva. Upravo je to bio naglasak druge FMCG & Retail Arene koja je, u organizaciji Infoarena grupe i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) te pod medijskim pokroviteljstvom magazina i portala Ja TRGOVAC, održana 18. listopada 2011. godine u Zagrebu okupivši oko 200 sudionika iz 12 zemalja. Konferencija je donijela brojne analize i nove poglede na razvoj sektora u bu-

dućnosti, posebice u svjetlu pristupanja Hrvatske u članstvo Europske unije, ukazala na značaj hrane kao resursa u svjetskim okvirima, ali i na tržištima pojedinih zemalja u okruženju, a nije nedostajalo niti zanimljivih i duhovitih izlaganja. (NE)PRODUKTIVNOST Konferencija je započela okruglim stolom pod temom “Budućnost primarne poljoprivrede”. Ravnatelj Uprave za poljoprivrednu politiku i međunarodnu suradnju u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja RH, Miroslav Božić, u uvodnom je dijelu naglasio kako se ula-

www.jatrgovac.hr Studeni - Prosinac 2011.

skom Hrvatske u EU može očekivati 700 milijuna eura potpore za poljoprivrednu proizvodnju. Prehrambena industrija koja zapošljava oko 44.000 ljudi najvitalniji je dio hrvatske ekonomije, a zajedno s oko 150.000 gospodarstava u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji predstavlja golemu snagu. No, prema produktivnosti u

poljoprivrednoj proizvodnji Hrvatska je sa svojih 22.000 eura dodane vrijednosti po jedinici rada tek na trećini produktivnosti starih članica Europske unije. Dvaput manje je produktivna u odnosu na poljoprivredne površine kojima raspolaže, što znači da postoji velik prostor za rast produktivnosti. Božić je kazao i da ga najviše zabrinjava

200 sudionika konferencije iz 12 zemalja

činjenica što unatoč porastu površina pod eko-poljoprivredom Hrvatska tu čak četiri puta zaostaje za primjerice Estonijom, te upozorio da organiziranje ove proizvodnje može biti “vrlo zanimljivo”. Osvrćući se na svjetske prilike, Božić je podsjetio da danas skoro milijardu ljudi u svijetu trpi od nestašice hrane. “Za 40-tak godina na svijetu će biti 9 milijardi ljudi što znači da proizvodnju hrane treba povećati za 70 posto. To predstavlja rizik za resurs poljoprivrednog zemljišta, kojeg je iz godine u godinu

sve manje i čije uništenje civilizacija ne bi mogla preživjeti, za razliku od nestanka nafte. Istodobno, poljoprivreda je glavni onečišćivač voda”, podsjetio je Božić. HRANA - BLUE CHIP DIONICA Sudionici okruglog stola, koji je moderirala EBRDova viša bankarica Vedrana Jelušić-Kašić, otvorili su vrlo relevantne teme poput budućnosti poljoprivrede iz perspektive ulaska RH u EU, GMO proizvodnji, biogorivu, ponudivši pritom mnoge konstruktivne odgo-

vore iz prakse te zanimljiva razmišljanja. Rastuća potražnja za hranom uvjetovat će rast cijena te stvoriti golemo tržište i bila bi šteta to ne iskoristiti, istaknula je Ljerka Puljić, starija izvršna potpredsjednica Agrokora, otvarajući svojim izlaganjem raspravu na okruglom stolu. “Zato Hrvatska što prije treba napraviti strategiju korištenja sredstava iz EU fondova namijenjenih ruralnom razvoju”, kazala je Puljić. Zoran Mitrović, predsjednik uprave i suvlasnik srbijanske Victoria grupe, kazao je kako se njihova strategija razvoja zasniva na investicijama u finalizaciju proizvoda iz portfelja. Tako su 60 milijuna eura uložili u pogone za proizvodnju proizvoda od soje koja nije GMO i s kojima su već prisutni na tržištu EU. Umjesto izvoza kukuruza, njihov je sljedeći iskorak proizvodnja škroba od kukuruza, za što kažu da neće biti teško pronaći kupca. Miodrag Kostić, predsjednik uprave i vlasnik MK grupe iz Srbije, kazao je

kako proizvođačima hrane kriza ide na ruku ako budu investirali, te svima sugerirao ulaganje u dionice poljoprivredno-prehrambenih tvrtki. Na njegovo izlaganje nadovezao se direktor međunarodnog razvoja u francuskoj kompaniji Axereal, Stephane Michel, koji je istaknuo važnost smanjivanja troškova proizvodnje

Navike potrošača su se promijenile u zadnjih 20 godina u poljoprivredi da bi se zadržala konkurentnost na tržištu, dok Ilija Studen, predsjednik austrijske Studen&Co grupe, smatra da nije opravdano pretvaranje hrane u biogoriva, odnosno energiju s obzirom na porast broja stanovnika na zemlji. “Ima dovoljno drugih mogućnosti i izvora energije”, kazao je Studen. Svi sudionici okruglog stola složili su se oko zaključka

Studeni - Prosinac 2011. www.jatrgovac.hr

2nd FMCG & Retail Arena 2011. kako su vizija i ljudi dvije najvažnije pretpostavke uspješnog poslovanja. TRENDOVI BRENDOVA U nastavku konferencije govorilo se o trendovima brendova u prehrambenom sektoru o kojima su razgovarali Frederico Caruncho, generalni direktor Doruk Grupe iz Turske, Tamas Eder, direktor odnosa s javnošću pri Bonafarm Group iz Mađarske, Buff Greebe, direktor za hranu regije Dunav tvrtke Bunge iz Mađarske, Anton Gubkin, generalni direktor tvrtke Hlebprom iz Rusije, Tomislav Ljutić, član Uprave Kraša, te Marco Travaglia, predsjednik Uprave Nestlé Adriatica. Panel je moderirao Slaven Đuroković, član Uprave i partner u konzultantskoj kući Ernst&Young Hrvatska. Uspjeh kompanija u prehrambenom sektoru usko je povezan s njihovom sposobnošću da upravljaju

Prema produktivnosti u poljoprivrednoj proizvodnji Hrvatska je tek na trećini produktivnosti starih članica EU vlastitim brendovima, poručeno je s panel diskusije. U tom smislu Đuroković je za primjer naveo švicarski Nestlé s portfeljom od čak 28 brendova koji svaki pojedinačno generiraju više od milijardu franaka prodaje na godišnjoj razini. Dodatni izazov za brendove otkrilo je i istraživanje Datamonitora prema kojemu u 20 najvećih zemalja svijeta privatne robne marke zauzimaju oko 18% tržišnog udjela, pri

čemu čak 45% tamošnjih potrošača ističe kako ove godine kupuje više proizvoda privatnih marki nego je to činilo u godini ranije. Nadalje, 88% potrošača u tim zemljama navodi kako će nastaviti kupovati privatne robne marke i nakon što kriza prođe. To zapravo dokazuje kako pojava private labela nije samo efekt globalne krize, već realna konkurencija etabliranim brendovima koja ima svoju stabilnu potrošačku bazu. Na panelu je također istaknuta i promjena odnosa koji potrošači imaju naspram prehrambenih proizvoda, a što je sve uzrokovano rapidnim razvojem tehnologije i obiljem informacija kojim su kupci doslovce svakodnevno zasuti. To sve utječe i na «instore» donošenje odluka o kupnji, ali i prilikom same konzumacije proizvoda. Trendovi u potrošnji, poruka koja se vezuje uz određeni brend, informacije i tehnologija, sve se to integrira u svijesti potrošača što u konačnici rezultira odlukom za kupnju nekog proizvoda, rečeno je na panelu. Također, u upravljanu

www.jatrgovac.hr Studeni - Prosinac 2011.

brendom pažnja se mora posvetiti i sljedivosti proizvoda. To pred brend menadžere postavlja nove izazove koji zahtijevaju brzu reakciju na stavove i preferencije potrošača. Brzina reakcije mora ići u korak s brzim promjenama u tehnološkim standardima te još bržim promjenama potreba i stavova potrošača, zaključeno je. TRENDOVI U MALOPRODAJI Poslijepodnevni dio konferencije započeo je panelom na temu trendova u maloprodaji. Govorilo se o tendencijama razvoja internetske trgovine u zemljama regije i svijetu te kolika je

važnost i općenito uloga tehnologije u unaprjeđenju odnosa s potrošačima. Moderator panela bio je Tomislav Čorak, Principal u A.T. Kearney Hrvatska, a sudjelovali su: Jerzy Glinka, komercijalni direktor za središnju Europu trgovačkog lanca Tesco, Tomislav Bagić, direktor maloprodaje u Mercator Hrvatska, Darko Knez, predsjednik Uprave Konzuma, Ljiljana Kunosić, izvršna direktorica trgovačkog lanca Bingo iz Bosne i Hercegovine, te Iva Kutle, predsjednica Uprave i direktorica marketinške agencije Digitel. Hrvatska i regija tek su u početnoj fazi prodaje potrošačkih

namirnica putem interneta, no budućnost maloprodaje leži upravo u online trgovini koja će do 2030. činiti čak polovicu kupnje u maloprodaji, pokazala je analiza AT Kearneya koju je u uvodnom dijelu panela predstavio Tomislav Čorak. Danas više od 80 posto online kupnje u svijetu čini glazba i knjige, oko 10 posto otpada na tekstil, dok se manje od 2 posto online kupnje odnosi na potrošačke namirnice. S druge strane čak petina ukupnih izdataka građana čine namirnice, te će se taj udio sve do 2030. održati na istoj razini. Upravo zato ovaj segment A.T.Kearneyevi stručnjaci smatraju jako važnim za daljnji razvoj maloprodaje u Hrvatskoj i regiji, gdje online trgovina danas iznosi manje od 0,1 posto ukupne vrijednosti prodaje potrošačkih namirnica. Navike potrošača su se promijenile u zadnjih 20 godina, s jedne strane došlo je do starenja stanovništva, rasta multikulturnih društava te velikih razlika u kupovnoj moći. S druge strane, polarizacija potrošača uzrokovala je velike razlike u njihovim potrebama, što se reflektira u raznim načinima kupnje.

Online trgovina u svijetu još uvijek je u ranoj fazi, no ostvaruje sve veći rast. Može se očekivati da će se nastaviti trend rasta gdje prema online prodaji idu klasični trgovački lanci, ali i posve novi igrači koji se u potpunosti fokusiraju na online prodaju, rekao je Čorak. Prisutne je svojim govorom posebice oduševila i nasmijala Ljiljana Kunosić koja je na pitanje o internetskoj trgovini u Bosni i Hercegovini rekla: «Toga kod nas nema i neće tako skoro niti biti. Naši potrošači nisu se još navikli na kupnju putem kartica, a kamoli da bi vjerovali internetu. Oni još uvijek vjeruju samo onome što mogu opipati, dodirnuti, provjeriti.» I ostali sudionici panela naglasili su važnost online kanala prodaje koja će u budućnosti sve više rasti, unatoč činjenici da je danas na vrlo niskim granama. FINANCIRANJE PROJEKATA Financijski sektor je neizostavan kada se gleda širi kontekst poljoprivrede i maloprodaje, a upravo o tome bilo je riječi na zaključnom panelu «Financijski sektor» koji je moderirao Miljan Zdrale iz EBRD-ovog Agribusiness teama. Na panelu

su sudjelovali Robert Knorr iz Mid Europa Partnersa, Marko Lešić, predsjednik Uprave Nexus Private Equity Partnera, Bojan Radun, vlasnik i izvršni direktor srbijanskog Nectara, Philip Spencer, viši analitičar kreditnih istraživanja u banci BNP Paribas, i Zoran Stanković, potpredsjednik za financije Atlantic Grupe. U dinamičnoj atmosferi prisutni su mogli iz prve ruke doznati na koji način su se odvijala dva ponajveća preuzimanja u regionalnom sektoru prehrambene industrije: Droga Kolinske od strane Atlantica i Fructala od strane Nectara. Stanković je istaknuo kako je postojalo nepovjerenje da je Atlantic Grupa uopće u stanju ostva-

Prehrambena industrija koja zapošljava oko 44.000 ljudi najvitalniji je dio hrvatske ekonomije riti transakciju preuzimanja Droge Kolinske koja je po mnogim parametrima bila veća kompanija od samog Atlantica. «No, od konca ožujka pa do 30. lipnja 2010., kada je transakcija formalno zaključena, uspjeli smo riješiti strukturu financiranja, a sami pregovori o

kupoprodajnom ugovoru uspješno su odrađeni u posljednja dva tjedna, što je rekordan rok. No, sve se to isplatilo i mogu reći da smo iznimno zadovoljni stupnjem integracije dvaju kompanija i ostvarenim sinergijama», kazao je Stanković. Akviziciju Fructala Nectar će formalno zaključiti do kraja mjeseca studenog, rekao je Bojan Radun dodajući kako je najveći problem u cijeloj transakciji predstavljalo osiguranje potrebnog kapitala kod komercijalnih banaka. «Moram priznati da je za mene predstavljalo nemalo razočaranje činjenica, i pritom mislim na cijelu našu regiju, što vrlo malo bankara razumije M&A proces i posjeduje razumijevanje koje su sve kritične točke procesa na kojima se jednostavno ne smije napraviti pogreška. Moj je savjet svima koji imaju namjeru ići u proces preuzimanja da od prvog dana aktivno krenu u realizaciju financijske konstrukcije jer se može dogoditi da vaša ponuda i bude najbolja, ali zbog kratkog vremena i sporosti banaka ne uspijete zaključiti transakciju», istaknuo je Radun. Zaključno, može se istaknuti kako se 2nd FMCG & Retail Arena još jednom pokazala kao profesionalno okupljanje neophodno u prehrambenoj industriji što su svojim sudjelovanjem i potvrdili svi sudionici vodećih kompanija iz regije.

VIDEO REPORTAŽA KONFERENCIJE Cjelokupan sadržaj konferencije možete pogledati na portalu Ja TRGOVAC na adresi www.jatrgovac.hr pod rubrikom TV.

Studeni - Prosinac 2011. www.jatrgovac.hr

Intervju Komercijalni direktor Tesca za središnju Europu, Jerzy - George Glinka, otvoreno govori o aktualnim pitanjima hrvatske i globalne maloprodaje, mogućnostima, promjenama i izazovima

rgovina na malo oduvijek ima isti cilj koji će vrijediti i u budućnosti: kupcima ponuditi najbolje proizvode po cijenama koje će ih zadovoljiti. To je jedini faktor koji nije podložan promjeni, kaže Jerzy - George Glinka, komercijalni direktor prehrambenog sektora za središnju Europu u okviru trgovačkog lanca Tesco. Recite nam za početak svoje dojmove s druge regionalne konferencije prehrambene industrije – FMCG & Retail Arena, na kojoj ste sudjelovali u razgovoru o novim trendovima u maloprodaji.

Prvo bih htio zahvaliti na pozivu i prilici da sudjelujem na ovoj konferenciji te moram priznati kako sam zadivljen ovim događajem. Smatram da je izuzetno dobro organiziran i profesionalno vođen te da je okupio vodeće ljude maloprodajnih tvrtki iz cijele Europe. Cijenim to što mi je pružena prilika da izrazim svoja saznanja o novim trendovima u maloprodaji, ali još i više priliku da čujem što o njima misli tako uvažena publika. Jeste li sada prvi puta u Hrvatskoj i kako biste ocijenili poslovni potencijal regije?

Ovo je moj treći posjet Hrvatskoj. Već sam bio u prilici posjetiti neke od tvornica i poljoprivrednih gospodarstava u vašoj prekrasnoj zemlji. Mišljenja sam da je vaša kvaliteta kao dobavljača u samom europskom vrhu. Prema onome što sam vidio smatram kako Hrvatska ima

velik potencijal, posebno u poljoprivredi i proizvodnji potrošačkih dobara. Ta bi područja tvrtke iz regije trebale bolje istražiti. Surađuje li Tesco s dobavljačima/proizvođačima iz Hrvatske i regije?

Da, Tesco surađuje s nekim dobavljačima i proizvođačima iz Hrvatske. Međutim, ta je suradnja još u povojima te postoji još puno prostora za napredak. Osobno mi se čini kako hrvatski dobavljači nisu dovoljno istražili svoj potencijal, a glavni razlog koji usporava naš napredak jest činjenica da Hrvatska još nije članica EU. Upravo to predstavlja najveći izazov i prepreku uspješnijoj suradnji Tesca s dobavljačima iz vaše zemlje.

“Tesco je na krizu odgovorio snažnim razvojem privatnih marki” Samo za usporedbu s našom stvarnošću: Koliko je iznosio Tescov prošlogodišnji promet u Poljskoj?

Na poljskom tržištu Tesco je drugi najveći trgovac na malo. Za prvo mjesto bori se s Biedronkom, diskontnim formatom Jeronima Martinsa. Mi smo trgovac višestrukih formata, s prodavaonicama veličine od 800 do 12.000 m² i s postojanim godišnjim rastom. U 2010. ostvarili smo ukupni

www.jatrgovac.hr Studeni - Prosinac 2011.

Kupac je

promet iz poslovanja u visini od 2,8 milijardi eura.

Svojevremno su se pojavile glasine da je Tesco zainteresiran za ulazak na tržište bivše Jugoslavije. Vaš komentar?

Iskreno, nisam s time upoznat. Ali ipak bih rekao: Nikad ne reci nikad. Tesco za svoj međunarodni rast razmatra sva tržišta.

Kako se situacija u Poljskoj promijenila od ranih 90.-ih i ulaska velikih međunarodnih maloprodajnih lanaca? Ima li još nacionalnih, poljskih trgovaca na malo? Vi ste osobno iskusili tu stranu “invaziju” kad je 1995. Tesco preuzeo maloprodajni lanac Savia kojem ste bili jedan od osnivača.

Kao prvo, siguran sam da su međunarodni trgovci jako

doprinijeli rastu Poljske kao zemlje jer su tijekom zadnjih 20 godina u nju uložili ogroman kapital. Zajedno s njihovim rastom rasla je i baza poljskih dobavljača. Prema tome, s makroekonomskog gledišta, koristi njihovog dolaska ne treba dovoditi u pitanje. Ukratko, od ranih 1990.-ih, maloprodaja se u Poljskoj znatno promijenila u smjeru praćenja potreba kupaca. Uostalom, u maloprodaji je ionako samo jedan stabilan i siguran factor, a to je - promjena. Činjenica je da 1990. godine u Poljskoj nije bilo niti jednog međunarodnog predstavnika FMCG i maloprodajne industrije, a danas ih imamo na desetke, kao što su Tesco, Jeronimo Martins, Carrefour, Auchan, Kaufland, Lidl, Aldi, Inter-

promjena - jedina konstanta maloprodaje je nebitno sve dotle dok se tvrtka dobro vodi te ispunjava potrebe kupaca. Treba se podsjećati da je na koncu upravo kupac naš poslodavac – zapošljava nas kupujući u našim trgovinama. Jednostavnije od toga ne može. S kakvim se izazovima Tesco upravo susreće i koji bi bili glavni trendovi u današnjoj, globalnoj maloprodaji i tržištima?

Kao i svaka druga poslovna organizacija ili trgovac na malo i Tesco se trenutno suočava s novim valom gospodarske krize. Zbog ekonomske situacije i viših troškova života došlo je do promjena u ponašanju kupaca: troše manje, selektivniji su i racionalniji pri

Kako internet i brz pristup informacijama mijenjaju današnje potrošače?

Internet će biti jedan od najznačajnijih, ako ne i najveći poticaj promjeni ponašanja potrošača. Ljudi sve više rade, većinu vremena provode na poslu i imaju sve manje vremena na raspolaganju. Razvoj interneta omogućit će im da sve više dobara i usluga kupuju i naručuju online. Svaki trgovac na malo trebao bi to prepoznati i prilagoditi se. Imate li kakav savjet za lokalne proizvođače i trgovce: Kako da se pripreme i što da očekuju nakon priključivanja Hrvatske EU?

Neka se ne boje! Nisam siguran u to kakvo je ras-

c a v a d o naš posl marche i drugi. Međutim, poljski lanci i dalje su vrlo prisutni: Piotr & Pawel, Lewiatan, Alma, Spolem... Štoviše, vrlo značajan dio poljskog maloprodajnog i FMCG tržišta i dalje pripada tradicionalnoj trgovini. Da zaključim, trgovina u Poljskoj još uvijek se razvija usporedo s bogastvom zemlje i kupovnom moći prosječnog Poljaka. Smatram da trgovina na malo oduvijek ima isti cilj koji će vrijediti i u budućnosti: kupcima ponuditi najbolje proizvode po cijenama koje će ih zadovoljiti. To je jedini faktor koji nije podložan promjeni. Ima li nacionalni predznak nekog lanca supermarketa ili npr. banke u današnjem, globaliziranom poslovanju ikakvu važnost i doprinosi li

dobrobiti neke zemlje? Kao što znate, hrvatski Agrokor pokušava kupiti slovenski Mercator, a mnogi Slovenci takvo moguće spajanje smatraju štetnim za domaće gospodarstvo i domaće proizvođače.

“Hrvatska ima velik potencijal, posebno u poljoprivredi i proizvodnji potrošačkih dobara” Ne smatram nacionalnost vlasnika ključnim. Kao što sam već rekao, naš je cilj zadovoljavanje potreba kupaca. Tko se nalazi u vlasničkoj strukturi apsolutno

kupnji, ograničili su općeniti broj posjeta prodajnim mjestima, ali su počeli kupovati u različitim trgovinama. Zato se moramo bolje fokusirati da im ponudimo jeftine, a kvalitetne proizvode. Za nas, trgovce na malo, to je glavni izazov na koji odgovaramo jakim razvojem privatnih marki. Trgovci na malo sve više razvijaju proizvode svojih vlastitih marki te poznatim proizvođačima konkuriraju i kvalitetom, ali i znatno nižom cijenom. To naročito do izražaja dolazi u zemljama u razvoju, gdje udjeli privatnih robnih marki ostvaruju dvoznamenkasti rast. Kupcima treba pomoći da shvate kako su privatne robne marke jednako dobre ili čak bolje od konkurentskih brendova, a da je jedina razlika u nižoj cijeni.

položenje u Hrvatskoj, ali u Poljskoj je situacija prije pridruživanja EU 2004. godine bila sljedeća: Iako su građani Poljske općenito bili skloni ulasku u Uniju, isto su tako postojala i mišljenja kako bi pridruživanje moglo ugroziti poljske proizvođače, posebno poljoprivrednike, a kako bi slično slijedilo i trgovcima na malo. Međutim stvarnost je to pobila. Pristupanje EU pokazalo se kao sjajna prilika i poticaj rastu, osobito za domaće proizvođače. Otvorila im se mogućnost da svoje proizvode plasiraju na tržišta svih zemalja Unije. Trgovci na malo su pak dobili priliku jednostavno surađivati, bez ograničenja u trgovini, sa svim dobavljačima unutar EU. Tako su olakšali postojeće poslovne suradnje te započeli nove s tvrtkama unutar cijele Unije.

Studeni - Prosinac 2011. www.jatrgovac.hr

Vodeći trgovci u zapadnoj Europi Razmak između Carrefoura i drugoplasirane Schwartz grupe sve se više smanjuje i pitanje je tek vremena kada će Schwarz grupa, sa svojim Lidl diskontima, preuzeti poziciju francuskog trgovca

lanet Retailov poredak vodećih trgovaca mješovitom robom u zapadnoj Europi za 2010. godinu pokazuje dinamičan sektor sve kreativnijih i prilagodljivijih trgovaca koji prevladavanju poteškoće na zasićenim maloprodajnim tržištima. Gledajući u budućnost, Carrefour bi, zato što se riješio Die, svoju vodeću poziciju mogao prepustiti Schwartz grupi. Hoće li u 2012. Carrefourovu vodeću poziciju na zapadnoeuropskom tržištu preuzeti Schwartz grupa ovisit će prvenstveno o sreći koncepta Carrefour Planet. OBILJEŽJA TRŽIŠTA Poredak 20 najboljih trgovaca mješovitom robom i dalje će se održavati natjecanjem na dominantnim tržištima Njemačke, Velike Britanije i Francuske iz kojih dolazi 15 od 20 najvećih igrača. Vodećih 20 povećalo je u 2010. svoju ukupnu prodaju za 3,7 posto u odnosu na godinu prije (izraženo u eurima i stoga djelomice pod utjecajem tečajnih razlika), čime su prekoračili granicu od 500 milijardi eura. Lani je gospodarstvo zapadne Europe bilo obilježeno sve bržim rastom cijena, nakon što su pale u 2009. To je nekim trgovcima omogućilo oporavak od stagnantne prodaje u prethodnoj godini, a prognoze za 2011. i kasnije upućuju na to da će rast prodaje i nadalje biti više posljedica inflacije, nego li bolje financijske

situacije kupaca na najvećim tržištima. Prošle je godine u Europskoj uniji inflacija stagnirala na 2 posto. Istodobno, dok se eurozona zadržala ispod te granice, u Velikoj su Britaniji cijene porasle za više od 3 posto. Tu je, naravno, i stalno rastuća nezaposlenost - u eurozoni i u Velikoj Britaniji – koja se neće značajno smanjiti u 2011. ‘BRITANCI’ NADIRU Trgovci mješovitom robom manje su podložni gospodarskim hirevima od trgovaca koji prodaju robu neegzistencijalne prirode, što je razumljivo. Ovogodišnja ljestvica Planet Retaila uključuje prodaju koju su ostvarile samo osnovne namirnice, uključujući drogerijske proizvode, ali isključujući neprehrambene proizvode. To je glavni ra-

Preuzimanjem TransGourmet veleprodaje od Rewe grupe, švicarski Coop povećao je svoju prodaju u zapadnoj Europi za 30 posto zlog zašto neki trgovci koji bi po ukupnoj prodaji ostvarili vodeću poziciju, kao što je recimo Metro grupa, u ovom poretku nisu među najjačim igračima. Trgovci

www.jatrgovac.hr Studeni - Prosinac 2011.

Moguća

smjena

prehrambenim proizvodima, poput Edeke, stoga ostvaruju višu poziciju. Što se tiče stope rasta u odnosu na 2009., prošle su godine vodili upravo britanski trgovci na malo (uključujući Walmartovu Asdu). Na prvi pogled to je iznenađenje (posebno uzmu li se u obzir izazovi s kojima su se susretali trgovci poput Tesca koji je na svojem domaćem tržištu nastojao ostvariti rast neovisan od ekspanzije), ali može se lako objasniti tečajnim razlikama koje su primjenjive na ovaj poredak izražen u eurima. Njihovi iznadprosječni dobici

u 2010. dobrano premašuju prošlogodišnje gubitke uzrokovane slabijom funtom. Mnogi vodeći trgovci na malo u 2010. otkrili su svoju ljubav prema malim trgovinama, kao što je slučaj s Aholdovom ICA-om u Švedskoj, koja je pokrenula koncept ICA to go.

BUDUĆNOST U MALIM FORMATIMA Situaciju na većini tržišta već neko vrijeme oblikuje sve veća zasićenost sektora mješovite robe. Zbog toga, ali i iz drugih razloga, poput visokih cijena goriva, mnogi su trgovci na malo počeli istraživati koncepte malih trgovina, bile to posve nove

Matthias Queck Direktor istraživanja

u n o r t a na ili preuređene već postojeće prodajne mreže. Lokacije u stambenim područjima previše su dragocjene da bi ih se zanemarilo kod poticanja rasta prodaje na takvim, općenito preopterećenim tržištima. U Velikoj Britaniji svi su se veći trgovci na malo već odavno priključili tom trendu, iako je tamo zasićenost tržišta niža nego u zemljama u razvoju. Najistaknutiji je primjer Walmartova Asda koja je svoje Netto trgovine pretvorila u male supermarkete kako bi smanjila ovisnost o velikim hipermarketima. Što se tiče Tesca, velik dio razvoja njegove baze prodajnih mjesta odvija se kroz male samo-

posluge, a dugoročan mu je cilj udvostručiti broj Tesco Express trgovina na 2000. U unutrašnjosti Europe, neki od vodećih trgovaca na malo najednom su po-

Razmak između Carrefoura i drugoplasirane Schwartz grupe sve se više smanjuje novno otkrili svoju ljubav prema malim ili čak sićušnim trgovinama, nakon desetljeća vladavine velikih prodavaonica. Najbolji primjer je Rewe grupa koja je

promijenila dizajn i osmislila novu budućnost za svoje Nahkauf kvartovske trgovine. Osim toga, pokrenula je i niz pilot projekata: od malih samoposluga poput Rewe to go i Billa Box, koje nisu veće od 100 m², do koncepta koji nudi organsku hranu i bistro, pod nazivom Temma. NOVI LIDER U 2012.? Operateri hipermarketa sve su slabiji. Trend je to koji više nije ograničen na kontinentalnu Europu, kao što bi se dalo zaključiti iz nedavnih slabih tržišnih podataka za Asdu u Velikoj Britaniji. Među najpogođenijima je Carrefour, izumitelj tog koncepta i vođa

ljestvice zapadnoeuropskih trgovaca na malo Planet Retaila. Kao što je priopćeno, čudesan lijek za spas vrijednosti brenda trebao bi biti koncept Carrefour Planet kojim će se napustiti aktivnosti koje nisu od središnjeg značaja. Nakon pada prodaje u regiji tijekom nešto više od godinu dana, položaj francuske grupe dodatno će se pogoršati jer su dioničari nedavno izglasali napuštanje diskonta Die. Prema Planet Retailovom poretku prodaje u 2010., Carrefour bi vrijedio oko 7,2 milijarde eura manje bez svojih diskonata. Dia je već isključena iz predviđanja za 2015., ali u 2010. još uvijek je značajno pridonosila Carrefourovoj dobiti. Ili da to prikažemo još dramatičnije: razmak između Carrefoura i drugoplasirane Schwartz grupe sve se više smanjuje i pitanje je tek vremena kada će Schwarz grupa, sa svojim Lidl diskontima, preuzeti poziciju francuskog trgovca. Samo će uspjeh Carrefour Planeta odrediti šanse francuskog trgovca da obrani svoju vodeću poziciju u zapadnoj Europi nakon 2011. godine. Prema konzervativnim predviđanjima, Schwartz će se u 2012. popeti na vrh, s tijesnom prednosti od samo 100 milijuna eura pred Carrefourom bez Die. Schwartz grupa, operater Lidla i Kauflanda, prevladava sve krize, iako s diskontima tijekom posljednjih nekoliko godina nije bilo lako. Nije Carrefour jedini koji je svoje diskonte doveo u pitanje; Rewe grupa također je suočena s izazovima oživljavanja svoje posrnule divizije Penny u Njemačkoj. Vođa diskontnog tržišta Aldi Süd po prvi se puta povukao s nekog tržišta otišavši iz Grčke u 2010., a u Velikoj Britaniji

Studeni - Prosinac 2011. www.jatrgovac.hr

Vodeći trgovci u zapadnoj Europi Zapadna Europa: 20 najvećih trgovaca mješovitom robom, 2010. (procjena) – 2015. (predviđanje) Poredak

Tvrtka

Carrefour

Broj prodajnih mjesta 2010. Promet 2010. (milijuna eura) 11.321

53.326

Promet 2015. (milijuna eura) 53.326

Najveći Carrefourov izazov jest ostvariti svoje planove, tj. ojačati poslovanje hipermarketa u Francuskoj, Španjolskoj, Italiji i Belgiji. Na tim tržištima Carrefour ostvaruje trećinu svih svojih svjetskih prihoda. Budućnost nam donosi jednostavniji i moderniziraniji Carrefour koji se riješio diskonta Die. 2.

Schwartz grupa

8767

44.481

59.600

Nakon godine provedene u unutarnjoj konsolidaciji i usporenom rastu, 2010. je bila još jedna dobra godina za operatera Lidla i Kauflanda. S obzirom na prisutnost Lidla na području od Kanarskog otočja do Laplanda, ovladavanje već postojećim tržištima ono je što ih čeka u budućnosti. 3.

Tesco

2817

40.590

52.405

Unatoč dojmljivom međunarodnom rastu, Tesco je podbacio u Velikoj Britaniji i Irskoj. Fokus će ove godine biti na poboljšanju svog osnovnog poslovanja u Velikoj Britaniji, koje se nastoji postići postavljanjem novog menadžerskog tima. 4.

Edeka

12.870

38.944

43.933

Nakon što je Edeka, najveći njemački trgovac na malo (koji čine zadruge neovisnih trgovaca), učvrstio Netto na 3. mjestu njemačkog diskontnog tržišta, sada nastoji poboljšati dionički status brenda. To će učiniti ujednačavanjem svog cvatućeg imidža neovisnog trgovca – kroz izloge i koncentrirajući se na privatnu marku. 5.

Aldi

7704

37.17944.160

8055

Dok je na svom domaćem, vrlo zasićenom tržištu, diskont Aldi Süd osigurao svoje marže, njegova budućnost u zapadnoj Europi neizvjesna je i ovisi o tome kako će poslovati na dvama vrlo atraktivnim tržištima – onima Švicarske i Velike Britanije. Što se tiče Aldi Norda, još je nejasno hoće li se ispuniti nadanja što su ih iznjedrile nedavne promjene u upravi, jer na gotovo svim svojim tržištima ima defenzivan stav. 6.

Rewe grupa

11.064

34.738

39.313

Njemačka Rewe grupa svoj oslonac pronalazi u neovisnim trgovinama koje posluju sve bolje. Ovaj je trgovac na malo postao iznimno kreativan u testiranju novih formata i koncepata za budući rast. Usprkos tome, još nema obećavajućih ideja za oporavak njihove divizije Penny koja u Njemačkoj posluje s gubitkom. 7.

Auchan

2620

29.357

34.130

Auchan je svoj spori rast u zapadnoj Europi uspio neutralizirati jakim rezultatima na tržištima istočne Europe i Azije. Glavni cilj ove grupe jest uspješno implementirati obnovu hipermarketa na domaćem, francuskom tržištu. U planu je više novih koncepata. 8.

ITM (Intermarché)

2510

24.937

27.343

ITM nema planova za ulaz na nova tržišta, već se koncentrira na razvoj strategije jednog brenda i višestrukih formata. Na svojem domaćem francuskom tržištu najbolje će oružje u borbi protiv konkurencije imati uspije li ponuditi najniže cijene. 9.

Leclerc

673

24.647

28.825

Leclerc u zadnje vrijeme posluje izuzetno uspješno što je posljedica jakog pozicioniranja cijena, čemu su doprinijela i “trajna sniženja” snažno oglašavana u njegovim trgovinama. Na francuskom tržištu očekuje se da će njihov glavni format – mali hipermarket – nastaviti svoj impresivan rast. 10.

Ahold

3393

21.778

27.203

Nizozemski Ahold na matičnom je tržištu u 2010. ostvario solidne rezultate i novi fokus na neprehrambene proizvode u svojim većim, XL trgovinama. Osim toga, uveo je nove i poboljšane robne marke. U Skandinaviji, ICA je zakoračila na opuštenije švedsko tržište drogerija i malih samoposluga, dok joj norveško i baltičko tržište još uvijek stvaraju probleme.

restrukturirao je svoje poslovanje nakon gubitaka iz 2009. Protiv pada prometa bori se i na svom domaćem tržištu. Aldi Nord također bilježi gubitke, čak i na danskom tržištu, ali i na mnogim drugim ključnim tržištima gdje su pritisci diskontne konkurencije i tradicionalnih maloprodavača sve veći.

ERA DISKONTIZACIJE Veliki trgovci mješovitom robom uzvratili su s više promocija (Ahold), sniženjima cijena (Migros), diskontnim privatnim markama (Tesco), moderniziranom ponudom (Mercadona) i ponovnim fokusiranjem na svoje osnovne prednosti kao što su raznovrsnost,

www.jatrgovac.hr Studeni - Prosinac 2011.

regionalnost, uslužnost i profesionalna posvećenost u slučaju neovisnih trgovaca na malo (Intermarché i Edeka). Samo pitanje perspektive određuje je li koncept diskonta izgubio na privlačnosti ili su se tradicionalni trgovci mješovitom robom i sami donekle podvrgli “diskontizaciji”.

Pri dnu ljestvice našao se Migros, koji inače vodi u Švicarskoj i kojeg će do kraja ove godine svrgnuti s prijestolja i vrlo vjerojatno izgurati iz izbora 20 najboljih. Pomalo nevjerojatno, ali napast će ga dugogodišnji domaći neprijatelj Coop (CH), koji je u siječnju ove godine od Rewe grupe preuzeo pre-

500 milijardi eura - promet 20 vodećih trgovaca Zapadna Europa: 20 najvećih trgovaca mješovitom robom, 2010. (procjena) – 2015. (predviđanje) Poredak

Tvrtka

11.

Casino

Broj prodajnih mjesta 2010. Promet 2010. (milijuna eura) 8307

20.734

Promet 2015. (milijuna eura) 24.229

Casino ima jake osnove za uspješan rast u Francuskoj. U njegovoj mješavini bannera prevagu odnose diskontni i formati malih samoposluga. Međutim, poteškoće još uvijek postoje u sektoru hipermarketa. Prioritet mu je poboljšati prodaju neprehrambenih proizvoda. 12.

Sainsbury’s

934

20.134

27.108

Tijekom 2010. britanski je Sainsbury’s nadmašio većinu svojih konkurenata. Ove godine nastavlja s proširenjem programa i prostora. To se osobito odnosi na manje formate. 13.

Metro grupa

821

19.947

19.343

Metro grupa je očiti vođa u cash&carry sektoru, ali prometi padaju jer je došlo do zasićenja konceptom. Stoga će se grupa okrenuti međunarodnom širenju izvan zapadne Europe, a posebno na nova tržišta. 14.

Morrisons

439

19.218

24.200

Britanski Morrisons nastavlja s poslovanjem u teškim uvjetima. Pružaju mu se značajne prilike za rast kroz manje formate, trgovinu neprehrambenim proizvodima i e-trgovinu. 15.

Walmart

385

17.173

23.968

Prošla je godina donijela promjene na vrhu britanskog Walmarta. Sad, kada ga vodi Andy Clarke, Walmart mijenja smjer i pokušava se probiti na trgovinu višestrukih formata pa tako Netto trgovine mijenja u Asda supermarkete. Kontrola troškova i svakodnevno niske cijene, u kombinaciji s poboljšanom kvalitetom hrane, Asdi daju dobre izglede za budući rast. 16.

Mercadona

1310

16.472

22.682

Zahvaljujući svojim niskim cijenama i jakoj ponudi privatne marke španjolska Mercadona, u situaciji slabog gospodarskog okružja, nastavlja napredovati bolje od većine svojih domaćih konkurenata. U planu je otvaranje većeg broja trgovina, a za 2012. očekuje se i međunarodno širenje u južnu Europu ili sjevernu Afriku. 17.

Système U

1407

16.179

20.786

Système U revno stremi ka četvrtoj poziciji na francukom maloprodajnom tržištu. Ova nezavisna trgovačka grupa smatra da je profitirala od svoje strategije višestrukih formata i dobrih cijena. 18.

Lekkerland

11.640

12.929

Pozitivni rezultati ovog trgovca na veliko rezultat su konzistentne strategije širenja koja uključuje konsolidaciju u zapadnoj Europi i preuzimanje veletrgovina prehrambenim namirnicama u srednjoj i istočnoj Europi. 19.

Coop Italia

1348

11.163

13.165

Ova potrošačka zadruga predvodi tržište u Italiji i uspješno provodi svoju strategiju višestrukih formata koja se uglavnom temelji na hipermarketima, supermarketima i malim trgovinama iz susjedstva. Nastavit će ulagati u nova prodajna mjesta, također i na jugu Italije. 20.

Migros

1665

10.624

12.908

Na svom domaćem tržištu Migros ima oko 30 posto udjela, veliku mrežu prodavaonica i raznovrsne formate. Svoj vodeći položaj nastoji obraniti novim prodajnim konceptom i planovima za širenje – kako na domaćem, tako i na svojem, za sada jedva postojećem, međunarodnom frontu.

ostale dionice veleprodaje TransGourmet grupe. Ovim je potezom švicarski Coop dobio svakodnevni pristup svakom od najvećih tržišta zapadne, srednje i istočne Europe – Njemačkoj, Poljskoj i Rusiji. Ta će akvizicija samo u zapadnoj Europi povećati Coopovu prodaju za oko 30 posto.

Mnogi vodeći trgovci na malo u 2010. otkrili su svoju ljubav prema malim trgovinama

Veći troškovi hrane i energije opteretit će budžete kupaca širom Europe i svijeta. Ako je vjerovati nekim trgovcima na malo, opseg tih promjena bit će toliki da proizvođači i trgovci neće moći apsorbirati sva povišenja cijena. Carrefour, Tesco, Aldi Nord, Rewe grupa, Alhold

i Asda, između ostalih, nedavno su pokrenuli značajne promjene u svojem menadžmentu, neke su bile iznenađujuće, a druge ne. Bit će uzbudljivo pratiti kako će se i stari, a pogotovo novi šefovi, suočiti sa sve višim cijenama hrane, posebice do kraja 2011., ali i nakon toga.

Studeni - Prosinac 2011. www.jatrgovac.hr

Puls sektora

Plus nakon

dugo vremena Nielsenov Growth Reporter, istraživanje koje objedinjuje podatke o prodaji svih kategorija koje se prate putem panela trgovine, pokazuje prvi rast potrošnje u Hrvatskoj nakon pune dvije godine

rema analizi agencije Nielsen, u zadnjem mjerenom razdoblju (travanj-kolovoz 2011.) u Hrvatskoj je zabilježen nominalni rast prodaje FMCG proizvoda od 1,8% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Rast je generiran količinskom prodajom (+2,1%), no još uvijek je prisutno smanjenje vrijednosne

prodaje (-0,3%), uglavnom zbog promo-pakiranja i sniženja ili stagnacije cijena. BLAGI RAST U isto vrijeme, europski FMCG sektor u plusu je za 4,5% koji najvećim dijelom dolazi od promjene cijena, dok je količinski rast daleko manji. Generatori rasta velika su tržišta, poput Turske, ali i

Prehrambene kategorije

Neprehrambene kategorije

Rast/pad prodaje (vrijednosne i komadne) u %, prosinac 2010. - rujan 2011. vs prosinac 2009. - rujan 2010.

Rast/pad prodaje (vrijednosne i komadne) u %, siječanj 2011. - kolovoz 2011. vs siječanj 2009. - rujan 2010.

Ukupno prehrambene kategorije*

Ukupno neprehrambene kategorije*

-1,1% -0,4%

-3,3% 5,7%

2,4%

-0,7%

-9,5%

4,4%

SALAME

4,2%

SREDSTVA ZA NJEGU BEBA

1,3%

3,1%

2,4%

HRANA ZA KUĆNE LJUBIMCE

7,8% 5,9%

1,2% 0,9%

5,9%

ALKOHOLNA PIĆA i PIVO

GAZIRANA PIĆA

-0,3% -0,1%

SREDSTVA ZA BRIJANJE

2,2%

-0,1%

-4,0%

sredstva za osobnu higijenu

OSTALA PAKIRANA HRANA

1,0%

-1,0% -2,1%

BEZALKOHOLNA PIĆA

DETERDŽENTI ZA PRANJE RUBLJA

-5,4% -10,4% TOALETNI PAPIR

SREDSTVA ZA NJEGU KOSE

0,9%

-1,5% -3,2%

2,2% SLATKIŠI I KEKSI

-1,5%

SREDSTVA ZA NJEGU ZUBI

-2,8% -3,5% HRANA ZA BEBE

-4,9% -5,8%

SREDSTVA ZA NJEGU RUBLJA

-3,5% -6,7%

2,5% HIGIJENSKI ULOŠCI

-6,0% -7,2% DEZODORANSI

1,3% SREDSTVA ZA KUĆANSTVO

-4,6% -5,5%

www.jatrgovac.hr Studeni - Prosinac 2011.

DJEČJE PELENE

-2,5% -2,2%

TOPLI NAPICI

2,8%

-2,4%

SREDSTVA ZA PRANJE POSUĐA

-0,6% -1,9%

6,7%

MINERALNA VODA

8,3%

SREDSTVA ZA NJEGU LICA

2,3%

0,2% KAVA

-4,2%

MESNE PRERAĐEVINE

-1,7%

PIVO

PAPIRNA KONFEKCIJA

1,0%

0,0%

Najvećih 5 kategorija prehrana i neprehrana

-1,0%

SLANE GRICKALICE

-8,8%

Velike Britanije, Njemačke te Francuske. Oporavak bilježe i baltičke te srednjoeuropske zemlje, stagniraju skandinavske, a Švicarska je u minusu. Naši susjedi Slovenci su nakon razdoblja vrlo blagog rasta opet potonuli (-1,2%), u Srbiji je rast prisutan zbog inflacije (+4,2% nominalno, ali -7% količinski), dok je BiH u padu od 3,1%. Ana-

2,7%

% rast/pad vrijednosne prodaje %rast/pad komadne prodaje

7,0

+1,8% rast prodaje u Hrvatskoj (-3,5%) i sredstva za čišćenje (-4,6%). Popravljaju se papirna konfekcija (+4,4%), proizvodi za bebe (pelene, vlažne maramice, sredstva za njegu tijela i ruku) s rastom od 2,4%, te sredstva za njegu lica koja su ostvarila rast prodaje za 1,2%.

liza po sektorima, koja ne uključuje Cash&Carry i diskontne formate, pokazuje kako je prehrana u Hrvatskoj tijekom 2011. godine (prosinac 2010. - rujan 2011. u odnosu na istih 10 mjeseci godinu prije), ostvarila blagi vrijednosni rast od 1,1%. Tome pridonose slane grickalice (+5,7%), mesne prerađevine (+3,1%), pivo (+2,4%), dok su u padu topli napitci (-1,5%) te hrana za bebe i djecu (-4,9%). Zanimljivo, količinski pad toplih napitaka daleko je veći (-8%) od vrijednosnog, što jasno ukazuje na trend povećavanja cijena. S druge strane, neprehrambene su kategorije u lošijoj situaciji. Na razini sektora zabilježeno je smanjenje prodaje od 1%, a čemu su najviše pridonijela sredstva za pranje i njegu rublja

POZITIVNA KRETANJA Prošlogodišnji prosinac bio je obojen sumornim tonovima, osim par rijetkih iznimki, jer se pokraj većine kategorija nalazio negativan predznak. Ove godine brojevi podržavaju “krhki optimizam”, jer su trendovi u mnogim kategorijama pozitivni. Kod nekih su ulogu odigrala povećanja cijena (stvarna, ili kroz smanjenje pakiranja), dok su kod drugih pozitivna kretanja potaknule inovacije (sjetite se ovogodišnje priče o ‘radlerima’ koji su podigli ukupnu prodaju piva). Neprehrana se pokazuje kao teži teren na kojem je prisutna i veća konkurencija trgovačkih robnih marki. Za kraj bi bilo lijepo ustvrditi kako će se slični pozitivni trendovi na-

Ove godine brojevi podržavaju “krhki optimizam” staviti i u nadolazećim mjesecima. Kao običan građanin želim vjerovati kako će nam svima biti bolje i da će se započeto razdoblje rasta nastaviti. Ipak, sveopći potrošački pesimizam te ovisnost o vanjskim gospodarskim kretanjima pozivaju na oprez u davanju preoptimističnih izjava. Ali je lijepo vidjeti “plus” nakon dugo vremena. Ivan Junaković ACNielsen RMS Group Account Manager Studeni - Prosinac 2011. www.jatrgovac.hr

Gost komentator

nominalni rast prometa u trgovini na malo od 4%, odnosno realan rast maloprodaje između 1% i 2% na godišnjoj razini. Temeljem blagog kontinuiranog rasta kroz proteklih godinu i pol, a uz pretpostavku stabilizacije okruženja i financijske stabilnosti u EU, glede pro-

“Kao ključ u borbi na tržištu sve više se ističe važnost lojalnih kupaca” cjena vezanih za kretanje prometa u trgovini na malo u 2012. godini, mišljenja smo kako će se započeti trend nastaviti. OPTIMALNO I RACIONALNO Nadalje, nedvojbeno je kako je aktualna gospodarska situacija na tržištu dovela do određenih promjena u navikama potrošača te da se kupci ponašaju racionalnije. To potvrđuju i neovisna istraživanja istraživačkih

Pozitivni 24

www.jatrgovac.hr Studeni - Prosinac 2011.

tržištu sve više se ističe važnost lojalnih kupaca jer oko 50% takvih kupaca troši do 68% svog budžeta u jednom trgovačkom lancu, odnosno

“Potrošnja u prosincu trebala bi dosegnuti 11 milijardi kuna“ troše više nego svi ostali kupci. Isto tako, poželjno je i nužno pozitivnim javnim komuniciranjem potaknuti optimizam potrošača, što direktno utječe na povećanje potrošnje, proizvodnje i pokretanja ukupne gospodarske aktivnosti. PODRŽIMO DOMAĆE Nalazimo se u prosincu, u tradicionalnom mjesecu trgovine, i kao što to obično i biva očekujemo da se upravo u

m a

roteklih dvadesetak godina trgovina je jedna od najrazvijenijih, najkonkurentnijih i najpropulzivnijih grana gospodarstva. Tako su u zadnjem desetljeću domaću trgovinu obilježile velike investicije, rast potrošnje, prometa i zaposlenosti te razvoj moderne trgovačke mreže. Glavne značajke trgovine na malo su koncentracija, konsolidacija i internacionalizacija. Valja napomenuti kako je riječ o trendovima koji su u skladu s ostalim tranzicijskim zemljama, no uvažavajući aktualna gospodarska kretanja i u Hrvatskoj je kao dijelu svjetskog i europskog tržišta u 2008. došlo do određenih poremećaja kao posljedice globalnih kretanja. Takva kretanja nastavljena su i tijekom 2009., no u ožujku 2010. godine, nakon 17 mjeseci pada, osjetio se blagi oporavak tržišta. Trend oporavka trgovine na malo nastavlja se i u 2011. godini pa se nakon realnog pada u razdoblju 2008. - 2010. tijekom ove godine očekuje

kuća prema kojima tek 10% kupaca u ovo krizno vrijeme nije ništa promijenilo u svojim navikama potrošnje. Naime, potrošači su postali osjetljiviji na cijenu, koja postaje sve važnija pri donošenju odluke o kupnji, te traže vrijednost za svoj novac. Kriza je kupce pretvorila u kritičnije, aktivnije i informiranije jedinke. Tako sve više građana prati i kupuje na akcijskim prodajama te na temelju letaka obilazi i po više prodavaonica. Također, istraživanja pokazuju da će ove godine kupci kupovati više korisne uporabne poklone. Ukratko, novca ima manje pa on vrijedi više za potrošača. Trgovci su to na vrijeme shvatili, jer su prvi u kontaktu s potrošačima te osjete svaku promjenu u njihovim navikama, odnosno odmah reagiraju na očekivanja potrošača. Tako trgovci radi zadovoljavanja potreba svojih kupaca nude, putem mnogih marketinških akcija, popusta, sniženja i privatnih marki, cjenovno prihvatljivije proizvode. Na taj način proizvodi postaju pristupačniji kupcima. Naime, potrošači u ovo vrijeme postaju važniji nego ikad. I to kao ključ u borbi na

U 2011. godini očekuje se nominalni rast prometa u trgovini na malo od 4%, dok bi se realni rast trebao kretati između 1 i 2%

Milica Rakuša Martulaš Direktorica Sektora za trgovinu HGK

niska očekivanja potrošača, nezaposlenost, stagnacija plaća, spori oporavak kreditiranja kućanstva, uz procjene za realni 1-2% i nominalni rast od 4% na godišnjoj razini očekujemo da će potrošnja u prosincu 2011. godine dosegnuti oko 11 milijardi kuna. Upravo je i kupnja kvalitetnih domaćih proizvoda jedan od važnih zamašnjaka u pokretanju ukupnog gospodarstva, odnosno najbolji način da se podupre

hrvatsko gospodarstvo. Danas domaći proizvodi svojom kvalitetom pariraju poznatim svjetskim brendovima pa je zato kupovati domaće kvalitetne proizvode uvijek važno, a posebno sada u vrijeme kad odabirom takvih proizvoda izravno štitimo svoje radno mjesto, pomažemo svojoj i drugim obiteljima, razvijamo domaće gospodarstvo, osiguravamo sadašnje i buduće mirovine i prosperitet nadolazećih generacija.

prosincu ostvari najjači mjesečni promet u cijeloj 2011. godini. Procjene su da će u ovom mjesecu građani potrošiti više nego što to čine inače. Naime, prema podacima Državnog Zavoda za statistiku izdaci za potrošnju na godišnjoj razini u 2010. godini iznosili su u prosjeku 75.167 kuna po kućanstvu. Sukladno tome, u prosincu 2010. godine ostvarena je potrošnja od oko 10, 5 milijardi kuna. Unatoč ograničavajućim čimbenicima, kao što su relativno

Nepredvidljiva blagdanska potrošnja

rema podacima Državnog Zavoda za statistiku u 2010. godini, realni maloprodajni promet u prosincu bio je za 0,2% veći od prometa ostvarenog u prosincu godine ranije. U ovoj godini ostvaren je rast realnog maloprodajnog prometa od 1,1% za prvih 9 mjeseci i za očekivati je da će se pozitivan trend nastaviti i u prosincu ove godine, iako zbog niske kupovne moći i opreza potrošača izazvanog financijskom nestabilnošću u EU moguće je da će potrošnja biti i manja. Nezahvalno je išta prognozirati u ovim okolnostima jer također treba uzeti u obzir da je ranije spomenuti rast ostvaren pod utjecajem potrošnje stranih turista za vrijeme ljetne turističke sezone, ističe dr.sc. Ivan-Damir Anić s Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Trgovačke marke Kupci trgovačkih marki prihvaćaju nižu kvalitetu, no i dalje žele kvalitetan proizvod i ne žele ga preplatiti. Uspiju li trgovci isporučiti proizvod s uravnoteženim omjerom koristi i cijene, uspjeh trgovačke marke je zajamčen

rgovačke marke mogu se definirati kao marke u vlasništvu posrednika koji angažiraju proizvođače za proizvodnju proizvoda kojima će marka biti dodijeljena. To su marke veleprodavača (npr. trgovačka marka Aro

veleprodavača Metro) i maloprodavača (npr. Konzumova trgovačka marka K-Plus). Ponekad, ako to dopuštaju zakonski propisi zemlje, na proizvodu se ne navodi niti naziv proizvođača jer svu odgovornost za upravljanje markom i

jamstva za proizvod preuzima vlasnik marke. Osim trgovca, vlasnici marke mogu biti i ostali članovi distribucijskog kanala. Ako je vlasnik trgovačke marke maloprodavač, marku je moguće kupiti samo u prodavaonicama tog maloprodavača. Međutim, ukoliko je vlasnik marke veleprodavač ili distributer, marka je dostupna svim članovima distribucijskog kanala. KONCEPT MARKE Razlozi za korištenje trgovačkih marki nalaze se u potrebi diferenciranja trgovaca na tržištu. U uvje-

tima snažne konkurencije na maloprodajnom tržištu trgovci su shvatili značaj koncepta marke te su počeli razvijati vlastite (trgovačke)

Navikavanjem kupaca na vlastite marke trgovac izgrađuje lojalnost marke. Naime, trgovci u velikom postotku asortimana drže iste proizvođačke marke zbog čega može doći do smanjenja lojalnosti kupaca koji mogu lako mijenjati mjesta kupnje u potrazi za boljim cijenama istih marki ili zbog neke druge pogodnosti. Upra-

ulož

vo navikavanjem kupaca na vlastite marke trgovac (maloprodavač) izgrađuje lojalnost jer se navedena marka ne može kupiti izvan njegovih prodajnih mjesta. Pozornost potrošača trgovačke su marke zadobile prvenstveno zbog svoje niske cijene. Međutim, u današnje vrijeme niske cijene nisu same po sebi dovoljan razlog za privlačenje kupaca. Uobičajeno je da roba trgovačkih marki ima nižu cijenu i nižu kvalitetu u usporedbi s brendovima, no omjer cijene i kvalitete mora biti uravnotežen kako bi kupci bili uvjereni da su dobili odgovarajuću vrijednost za novac. Cjenovni jaz između trgovačke marke i

www.jatrgovac.hr Studeni - Prosinac 2011.

8% udio trgovačkih marki na hrvatskom tržištu Izvor: Nielsen podaci iz panela maloprodaje Podaci za Hrvatsku ne uključuju benzinske postaje, diskontne trgovine i Cash&Carry

Udio trgovačkih robnih marki u svijetu

Velika Britanija

Njemačka

Španjolska

Slovačka

Austrija

Francuska

Belgija

Portugal

Nizozemska

Češka

Grčka

Švedska

Danska

Norveška

Mađarska

Kanada

SAD

Italija

Poljska

Turska

Hrvatska

Švicarska

Prosjek 24,2%

46%

43%

32%

31%

30%

28%

27%

26%

25%

24%

23%

22%

20%

18%

17%

15%

14%

12%

proizvođačke marke mora odražavati razliku u percipiranim vrijednostima dotičnih proizvoda. Kupci trgovačkih marki prihvaćaju nižu kvalitetu, no i dalje žele kvalitetan proizvod i ne žele ga preplatiti. Uspiju li trgovci isporučiti proizvod

če iz SAD-a, a to je marka kave Eight O’Clock poduzeća Great Atlantic and Pacific Tea Company. Sve do kraja 19. stoljeća snaga u distribucijskom kanalu bila je na strani veleprodavača jer su oni uglavnom definirali asortiman trgovaca. Trgovci

narodnih proizvođača i njihovih brendova, posebice na tržištima Sjeverne Amerike i Europe. Nakon 1950. godine, maloprodavači preuzimaju primat na tržištu te se snaga s proizvođača “seli” na maloprodavače. S pojavom recesije 70.-ih

trgovačke marke posebno brojne u tržišnim segmentima koje karakterizira niska tehnologija i visok stupanj zrelosti. To je slučaj s papirnatim i plastičnim proizvodima, konzerviranim prehrambenim proizvodima, zamrznutim prehrambenim

Po principu

ženo - dobiveno s uravnoteženim omjerom koristi i cijene, uspjeh trgovačke marke je zajamčen.

POVIJEST TRGOVAČKIH MARKI Trgovačke marke na tržištu su već dugo prisutne, a prvi pisani dokazi o njima odnose se na proizvode u vlasništvu Jacoba Bunna koji je krajem 19. stoljeća u prodavaonici mješovitom robom u američkom gradu Springfieldu prodavao određene proizvode pod svojim imenom i imenima članova svoje obitelji. Pojava trgovačkih marki povezana je s nastankom trgovačkih lanaca; najstariji podatak (iz 1863. godine) o prvoj trgovačkoj marki u vlasništvu maloprodajnog lanca potje-

su kupovali proizvode na veliko, a potom ih prodavali u označenim pakiranjima. Osim tih proizvoda, trgovci su u označenim pakiranjima prodavali i proizvode

Prve trgovačke marke na hrvatskom su se tržištu pojavile krajem devedestih godina koje su sami proizveli, što se zapravo smatra začetkom trgovačkih marki. U prvoj polovici 20. stoljeća porasla je važnost velikih među-

godina 20. stoljeća trgovačke marke su počele postizati značajniju razinu penetracije na tržištu proizvoda široke potrošnje, no ipak, sve do 1980.-ih, smatrane su tek jeftinijom alternativom proizvođačkih marki, jer su po vanjskom izgledu često sličile proizvođačkim markama, nazivane su kopijama, a rezultat toga bila je i percepcija niže kvalitete u odnosu na konkurentske brendove. U 80.-im godinama 20. stoljeća trgovci su počeli koristiti trgovačke marke kao sredstvo promoviranja šire ponude te daljnjeg povećanja zarade i ostvarivanja određene razine diferencijacije u odnosu na konkurente. Danas su

proizvodima i hranom za kućne ljubimce. Trgovačke marke su se s vremenom počele proizvoditi i širiti u područja visoke profitabilnosti kao što su bezalkoholna pića, kozmetika, lijekovi i žitarice, gdje konkuriraju proizvođačkim markama. SVJETSKO TRŽIŠTE U prodaji trgovačkih marki dominiraju zemlje zapadne Europe i Sjeverne Amerike. Iako su se trgovačke marke prvotno pojavile u SAD-u, danas zemlje Europe bilježe najveći udio prodaje trgovačkih marki u ukupnoj nacionalnoj prodaji. Posljednjih godina, Sjeverna Amerika i zapadna Europa doživljavaju nešto sporiji

Studeni - Prosinac 2011. www.jatrgovac.hr

Trgovačke marke rast udjela prvenstveno stoga što se radi o već zrelim tržištima na kojima su trgovačke marke prisutne već duži niz godina. Kao

Pozitivan trend rasta trgovačkih marki izraženiji je u prehrambenim kategorijama potencijal za širenje sve se više nameću Azija, Latinska Amerika i tržišta u nastajanju među kojima dominiraju zemlje srednje i istočne Europe. Ulaskom stranih trgovačkih lanaca u te regije očekuje se intenziviranje rasta udjela trgovačkih marki. Naime, praksa zemalja sa zrelim tržištem proizvoda trgovačkih marki pokazala je da koncentracijom prodaje u velikim trgovačkim lancima raste i udio trgovačkih marki u ukupnoj nacionalnoj prodaji.

je istodobno njihov najniži udjel zabilježen unutar košarice toplih i hladnih napitaka, samo 1,9%. Međutim, prodaja trgovačkih marki u razdoblju od travnja 2004. do travnja 2005. godine porasla je za čak 77%. Hrvatska je tako 2005. godine bila zemlja s najvećom stopom rasta udjela trgovačkih marki, dok je sam tržišni udio trgovačkih marki iznosio tek 2% (ACNielsen, 2005), da bi u 2011. godini iznosio 8% (ACNielsen, 2011). Iako je tržišni udio trgovačkih marki u Hrvatskoj nizak u odnosu na zemlje zapadne Europe, primjetan je njegov kontinuirani rast. Porast vrijednosnog udjela u 2007. u odnosu na 2006. godinu iznosio je 39,19%, a tome je

RAZVOJ U HRVATSKOJ Prve trgovačke marke na hrvatskom su se tržištu pojavile krajem 1990.-ih godina putem velikih trgovačkih lanaca poput dm-a i Getroa. Najprije su ‘ušle’ u kategorije sredstava za osobnu higijenu i prehrambenih proizvoda, a do danas su postale nezaobilazan dio većine kategorija robe široke potrošnje. Prema rezultatima Panela kućanstva, koji GfK u Hrvatskoj provodi od 2000. godine, vrijednosni udio trgovačkih marki unutar 60-ak mjerenih kategorija u prvih je šest mjeseci 2004. godine iznosio svega 4,9%. Trgovačke marke su u tom razdoblju imale najviši udjel unutar košarice prehrambenih proizvoda od 6,6%, dok

www.jatrgovac.hr Studeni - Prosinac 2011.

zasigurno pridonio i dolazak hard diskontera Lidla u Hrvatsku. Naime, do tada se hrvatski potrošači nisu imali prilike susresti s diskontnim formatom prodavaonice u čijoj su ponudi trgovačke marke izuzetno visoko zastupljene, više nego u ponudi bilo kojeg drugog trgovačkog lanca prisutnog na hrvatskom tržištu. Daljnji rast udjela posljedica je uvođenja trgovačkih marki u novim kategorijama proizvoda i povećane cjenovne osjetljivosti kupaca uzrokovane gospodarskom krizom. Porast značenja trgovačkih marki još je jedna od posljedica sve veće koncentracije tržišta, što je u skladu i sa svjetskim trendovima. STAVOVI POTROŠAČA Gospodarska kriza uvelike je utjecala na ponašanje hrvatskih potrošača. Više od dvije trećine njih u trećem je tromjesečju 2011. godine promijenilo svoje potrošačke navike kako bi uštedjeli na troškovima kućanstva. Među vodećih pet mjera koje su primijenili u cilju postizanja

Ukupna FMCG potrošnja* i trgovačke robne marke Postotna promjena vrijednosne prodaje Ukupna FMCG potrošnja*

-0,1%

Trgovačke marke (ukupno FMCG)

8,3%

Prehrambene kategorije

0,2% 12,4%

Trgovačke marke prehrane

Neprehrambene kategorije

-1,0%

Trgovačke marke neprehrane

2,1%

1. - 6. mjesec 2011. vs 1. - 6. mjesec 2010. *Nielsen košarica kategorija Izvor: Nielsen podaci iz panela maloprodaje (ne uključuje benzinske postaje, diskontne trgovine i Cash&Carry)

uštede na visokom trećem mjestu nalazi se kupnja trgovačkih marki. Čak 21% hrvatskih potrošača nastavit će kupovati trgovačke marke kad se gospodarski uvjeti poprave. Prema rezultatima istraživanja ACNielsena (2011.) o navikama kupnje u Hrvatskoj (ShopperTrends), 70% kupaca uspoređuje cijenu trgovačke i proizvođačke marke kako bi donijeli odluku o kupovini. Međutim, 65% kupaca ocjenjuje da je kvaliteta trgovačkih marki jednako dobra kao i kvaliteta proizvođačkih marki, dok 68% kupaca smatra da trgovačke marke po atraktivnosti pakiranja ne zaostaju za svojim proizvođačkim konkurentima. Sve bolju prihvaćenost trgovačkih robnih marki kod kupaca potvrđuju i trendovi prodaje Nielsenove košarice kategorija. U prvoj polovici 2011. godine ukupna FMCG prodaja vrijednosno je manja u odnosu na prvo polugodište 2010.godine za -0,1%, dok se prodaja trgovačkih robnih marki povećala za +8,3%. Pozitivan trend rasta trgovačkih marki izraženiji je u prehrambenim kategorijama (+12,1%) u odnosu na trgovačke robne marke u kozmetičkim i ‘kemijskim’ kategorijama koje su zabilježile rast od +2,1%. Na potencijal razvoja ukazuje i udio u prodaji kojeg trgovačke marke ostvaruju u svijetu. U prosjeku, trgovačke marke sudjeluju s 24.2% u ukupnoj potrošnji dok u Hrvatskoj udio trgovačkih marki iznosi svega 8% što svakako ukazuje na značajan potencijal daljnjeg rasta i širenja ponude ove kategorije proizvoda. Kristina Petljak, univ.spec.oec. Ivana Štulec, univ.spec.oec. Ekonomski fakultet Zagreb, Katedra za trgovinu

Trgovačke marke - na polici BILLA

rgovački lanac Billa jedan je od prvih trgovaca koji je upoznao hrvatsko tržište s konceptom trgovačke marke. Privatna marka Clever lansirana je na tržište u siječnju 2001. godine te je vrlo brzo prepoznata od strane hrvatskih kupaca. Clever proizvodi zastupljeni su u asortimanu prehrane, delikatesa, pića i proizvoda za kućanstvo. Udio proizvoda vlastite marke u ukupnom prometu Bille iznosi oko 10%, a najprodavaniji su: Clever čoko banana 20 g, Clever jestivo suncokretovo ulje 1 L, Clever trajno mlijeko 2,5% m.m. 1 L

KONZUM

razvojem vlastite trgovačke marke Konzum je započeo 2001. godine te se od tada njezin asortiman kontinuirano širi. U sklopu trgovačke marke u maloprodaji su prisutni K plus i Standard, dok je Rial namijenjen veleprodaji. Konzum ujedno razvija i premium segment K plus proizvoda u okviru podmarke Volim najbolje, dok su kategorije neprehrambenih proizvoda obuhvaćene markama K home i K style. Iz Konzuma ističu kako je ponuda vlastite marke jasno segmentirana kako bi kvalitetno odgovorila na različite želje i potrebe kupaca. “U tom smislu namjera Konzumove trgovačke marke je pružanje dodatne alternative kupcu u kategorijama proizvoda u kojima smatramo da samo

(slim), Clever 2/1 dvoslojni papirnati ručnici, Clever čvrsti jogurt 3,2% m.m. 180 g i Clever glatko brašno T-550 1 kg. O eventualnom širenju ponude pod

s proizvođačkim robnim markama nismo u mogućnosti zadovoljiti sve segmente potražnje”, navodi Ana Mitrović, voditeljica ureda za odnose s javnošću Konzuma, dodajući kako se razvoj vlastite marke najvećim dijelom temelji na suradnji s domaćim proizvođačima. Ujedno, kontinuirano se širi asortiman i redizajniraju postojeća pakiranja proizvoda kako bi se postigla bolja vizualna prepoznatljivosti privatne marke na polici. U Konzumu su posebno ponosni na istraživanje Ipsos Pulsa koje je pokazalo kako “u Hrvatskoj od ukupnog broja potrošača koji kupuju trgovačke robne marke više od polovice (57 posto) smatra da su one jednako kvalitetne kao i brendovi poznatih proizvođača, pri čemu trgovačka marka K-Plus uživa najveću popularnost kod potrošača.”

vlastitom markom iz Bille ističu kako se u asortiman uvode oni proizvodi za kojima se pokazuje veća potražnja, koji imaju veći količinski obrtaj te nude najbolji omjer cijene i kvalitete. “Iznimno smo zadovoljni, kako udjelom proizvoda Clever u ukupnom prometu, tako i prometom po kategorijama. Sve to smo ostvarili zahvaljujući kvaliteti proizvoda, odnosno njihovoj privlačnoj cijeni jer su proizvodi trgovačke marke jeftiniji prvenstveno zbog manjeg ulaganja u marketing”, navodi Aleksandra Šobat iz službe marketinga Bille.

KOZMO

anac drogerija Kozmo u svibnju ove godine tržištu je ponudio liniju proizvoda privatne robne marke pod nazivom “Kozmo”. Kozmo robnu marku čine proizvodi za njegu lica i tijela, sredstva za pranje i čišćenje, omekšivači, sredstva za ručno pranje posuđa, svijeće, lučice, balzam za usne s medom i propolisom, maska za lice sa zelenom glinom i maslinom, univerzalna zaštitna mast, hidratantna krema za lice i tijelo, piling za lice i piling za tijelo, omekšivači Ljetni maestral i Proljetno jutro, deterdženti za suđe Limun i Jabuka te po tri kombinacije mirisnih svijeća i mirisnih lučica (Lavanda, Bakin kolač i Grožđe). Posebnost i glavna komparativna prednost Kozmo robne marke je suradnja s nizom malih manufaktura i obiteljskih obrta, jer su proizvodi u potpunosti izrađeni od strane domaćih tvrtki i korištenjem domaćih resursa, ističu iz te drogerije. Dobavljači s kojima Kozmo surađuje na pripremi robne marke su: KG Zelina - deterdženti i omekšivači, Lički Vrt d.o.o. Rakovica - čokoladne praline; Olival - kreme za lice i tijelo; PC Grupa - svijeće i lučice.

Studeni - Prosinac 2011. www.jatrgovac.hr

Trgovačke marke - na polici LIDL

iskonter Lidl na hrvatskom tržištu nudi cijeli niz proizvoda iz asortimana vlastite robne marke. Od najznačajnijih predstavnika Lidlove trgovačke marke ističu se: Milbona, Dulano, Crusti Croc, Harvest Basket, Crownfield, Floralys, Belbake, Linessa, Vita D’or, Victus, Cerdo, Nostia, Formil, Lord Nelson, Favorina i J.D.Gross. Sve marke na hrvatskom tržištu pojavile su se s početkom poslovanja Lidla u Hrvatskoj potkraj

MERCATOR

ercatorova trgovačka marka razvija se više od 60 godina, a danas je čini oko 1200 proizvoda široke potrošnje raspoređenih u sedam linija. Proizvodi dolaze od renomiranih hrvatskih i stranih proizvođača te su u odnosu na poznate brendove jeftiniji između 20 i 40%, ovisno o kategoriji i vrsti. U ponudi se nalazi i marka Lumpi koja nudi odabrane okuse hrane za djecu, proizvode za svakodnevnu njegu, udobnu odjeću i zanimljive igračke. Tijekom ove godine udio trgovačke marke “Mercator”

METRO

U 2006. godine, a zastupljene su podjednako kod svih kategorija proizvoda, kako prehrambenih, tako i neprehrambenih. Iz Lidla naglašavaju svoje zadovoljstvo dosadašnjim razvojem, rezultatima i tržišnim udjelima unutar kategorija proizvoda, osobito zato što su određeni proizvodi postali tržišni lideri u svojoj kategoriji. “Našu ponudu redovito obogaćujemo i kupcima nudimo nove ekskluzivne proizvode. Nedavno smo pokrenuli i Facebook stranicu putem koje kupci mogu dobiti dodatne informacije o Lidlu, našim proizvodima i specijalnim ponudama te igrati zanimljive nagradne igre”, kažu iz Lidla.

SPAR

par Hrvatska ima dvadesetak privatnih robnih marki u kategorijama prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, među kojima se posebno izdvajaju Spar marka kvalitete, S-Budget, Spar Natur*pur, Despar, Spar Vital, Free From te najnovija trgovačka marka Spar Premium. Spar marka kvalitete predstavlja više od 200 provjerenih proizvoda

www.jatrgovac.hr Studeni - Prosinac 2011.

Metro Cash & Carry veleprodajnim centrima kupci imaju na raspolaganju bogatu ponudu privatne robne marke koja je prilagođena različitim segmentima tržišta. Kao najznačajnije za trgovce iz Metroa izdvajaju trgovačke marke Aro, Fine Food i Sigma. Sve marke dostupne su u prodaji od samog početka poslovanja Metroa na hrvatskom tržištu, od 2001. godine, a zastupljene su u svim kategorijama prehrane i neprehrane. O prodajnim rezultatima iz Metroa kažu kako navedene trgovačke marke imaju visoke

koji su alternativa A brendovima, ali po 20-30% nižoj cijeni. Diskontna S-Budget marka broji također oko 200 proizvoda potrebnih za svakodnevni život. Spar Natur*pur liniju predstavljaju proizvodi proizvedeni u potpunosti biološki, a marka Despar obuhvaća ekskluzivne proizvode autentičnog okusa talijanske kuhinje. Spar Vital, pak, predstavlja marku zdrave hrane razvijenu u suradnji s nutricionisti-

povećan je za 50% u odnosu na 2010. godinu, navode iz tog trgovca. Suradnja s lokalnim proizvođačima ostvaruje se i kroz ponudu trgovačke marke Getroa koja je široko poznata po linijama Gurman i Grand. “Svakog mjeseca uvodimo više od 20 novih proizvoda u linije trgovačke marke Mercatora i Getroa kako bismo kupcima omogućili još veću raznolikost ponude, a razvijamo i nove proizvode u segmentu premium linije”, ističe Lea Marcijuš, voditeljica odnosa s javnošću. Geudjele prodaje u svim kategorijama proizvoda, a kao najpopularnije ističu proizvode poput jestivog ulja, jaja, toaletnog papira, brašna i šećera. “Vrlo smo zadovoljni razvojem privatnih robnih marki. Kupci su prepoznali njihovu kvalitetu i dodatne pogodnosti koje se prvenstveno očituju kroz povoljnije cijene”, ističe Igor Kotaran, direktor marketinga.

ma, dok su proizvodi Free From marke namijenjeni oboljelima od celijakije i intolerancije laktoze. Najnovija trgovačka marka Spar Premium nudi proizvode vrhunske kvalitete koji su proizvedeni u ograničenim serijama, kontroliranog porijekla i proizvodnje te pripremljeni prema tradicionalnoj recepturi. “Iako je Spar Premium tek nedavno lansiran ostvaruje iznimno dobru prodaju, a nadamo se da će interes kupaca s vremenom biti još i veći. S-Budget ima već svoje stalne kupce i kontinuiramo bilježimo rast prodaje”, navodi Nives Fett iz Spara Hrvatska.

tro je razvio više od 30 različitih linija vlastite marke (od svježeg asortimana, osnovne prehrane do kozmetike i hrane za djecu te kućne ljubimce), u sklopu kojih se nalazi više od 1000 proizvoda. Ove linije posebno su atraktivne kupcima jer dolaze s cijenama nižim od 10 do 70% u odnosu na konkurentske brendove, kažu iz Mercatora. U formatu trgovačke marke Getroa linija Gurman je robna marka koja obuhvaća ulje, mliječne proizvode, polutrajne i trajne proizvode od mesa, svježe meso, dodatke jelima, juhe i jaja.

ULTRA GROS

druženje hrvatskih trgovačkih kuća Ultra gros predstavilo je svoju privatnu robnu marku “Ultra plus” 2003. godine s Ultra plus brašnom od 1 kg. Do danas je razvijeno i pušteno u prodaju više od 450 proizvoda pod ovom trgovačkom markom, a riječ je o proizvodima u kategorijama: bezalkoholna pića i voda, alkoholna pića, osnovna prehrana (namirnice za pripremu jela – brašno, ulje..), mlijeko i mliječni proizvodi, mesne prerađevine i dr. Najprodavaniji proizvodi robne marke su Ultra plus kava i ulje, mesne prerađevine (Čajna, Srijemska, buđola, pršut, panceta), te sirevi Gauda, Bodulac i Planinski sir. Na policama članica Ultra grosa mogu se pronaći i proizvodi premium kvalitete pod nazivom Ultra plus Premium među kojima izdvajaju štrudlu (smokva, višnja i jabuka), marmelade, kisele krastavce, filete i ajvar te Premium kategoriju toalet papira. “Kroz privatnu marku kupcima nudimo optimalan odnos cijene i kvalitete te ćemo se u budućnosti truditi povećavati kvalitetu proizvoda uz zadržavanje niskih cijena”,

ističu iz Ultra grosa dodajući kako se tržišni udjeli unutar pojedinih kategorija kreću između 5 i 6%. Premium kategorija Ultra plus proizvoda lansirana je prije tri mjeseca i s njome su u udruženju iznimno zadovoljni pa se u budućnosti namjeravaju više posvetiti upravo razvoju kvalitetnih premium proizvoda. Ujedno u planu je i progresivno povećanje dubine i širine Ultra plus asortimana, s posebnim naglaskom na širenje ponude privatnih marki iz osnovnih prehrambenih kategorija i poboljšanju dizajna ambalaže Ultra plus proizvoda.

Potrošači o trgovačkim markama: Jeftinije, a jednako kvalitetne

straživanje magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal o udjelu proizvoda trgovačkih robnih marki u svakodnevnoj potrošnji hrvatskih građana provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od 402 građana Republike Hrvatske tijekom listopada 2011. godine pokazalo je kako više od polovice anketiranih (55,2%) vjeruje trgovcima kupujući proizvode njihovih privatnih marki. Kada je riječ o učestalosti kupnje, najveći dio ispitanih, njih 45%, kaže kako proizvode trgovačkih marki kupuje često. Nešto manji postotak ispitanika (34,2%) navodi kako rijetko kupuju ovakve proizvode, a da ih kupuju svaki put kad idu u nabavku proizvoda za kućanstvo kao svoj odgovor navodi 15,3% građana. Trgovačke marke vrlo rijetko kupuje 5,4% ispitanih. Konzum je uvjerljivo vodeći prema povjerenju koje ispitani građani imaju prema privatnim markama pojedinih trgovačkih lanaca. Tako više od trećine ispitanika (36%) na prvo mjesto stavljaju Konzum, a slijede Lidl (9%), Kaufland (6,8%), Plodine (5,9%), Interspar (5%), Billa (4,5%), Mercator (4,1%) i Getro (2,3%). Ukupno 66,7% ispitanih više kupuje prehrambene proizvode trgovačkih marki, dok neprehrambene proizvode preferira 12,2% sudionika ankete. S druge strane, da podjednako kupuju proizvode i prehrane i neprehrane navodi 21,2% anketiranih. Na pitanje zašto kupuju proizvode trgovačkih marki, više od polovice ispitanika, njih 51,4%, odgovara "jer su jeftiniji, a jednako kvalitetni kao i brendirani". Po važnosti slijedi odgovor "jer su jeftiniji od brendiranih" s 31,5% glasova, dok 9,5 % ispitanika kaže da su kvalitetniji od brendiranih, a njih 7,7% navodi da su im trgovačke marke čak draže od brendova. Kada je riječ o kvaliteti proizvoda privatnih marki trgovaca na hrvatskom tržištu, najveći dio građana (43,2%) smatra kako su dovoljno kvalitetni s obzirom na cijenu. Jednoznačno kvalitetnim ih smatra 40,5% ispitanika, dok preostalih 16,2% ne vjeruje u njihovu kvalitetu.

Studeni - Prosinac 2011. www.jatrgovac.hr

Upravljanje brendovima

Branka Bajt Partner / konzultant OKOMITO

Brendovi u utrci Pomažu li brendu razne oznake kvalitete i visoke pozicije na ljestvicama rangiranja uspješnosti brendova? Kako odrediti koje su najbolje za vlastiti brend? Koje od mnogih mogu donijeti realnu opipljivu vrijednost brendu?

znake kvalitete i ljestvice uspješnosti brendova uobičajena su pojava na hrvatskom tržištu unazad nekoliko godina. Trend dakako dolazi iz inozemstva. Logično, u vrijeme krize pojačava se potreba za kreiranjem takvih novih skupova vrijednosti koji imaju cilj prelijevati se na brend i time ga osnažiti. Kreiranje novih skupova vrijednosti razvilo se u dva smjera – oznake kvalitete ili određenog skupa vrijednosti i rangiranje uspješnosti brendova prema različitim kriterijima.

Nužno je znati tko će prelijevati asocijacije na koga i pomaže li brend oznaci ili oznaka brendu OZNAKE I LJESTVICE U situaciji kada su vlasnici brendova bombardirani ponudom različitih oznaka kvalitete i ljestvica uspješnosti brendova, potrebna je određena doza poslovne

www.jatrgovac.hr Studeni - Prosinac 2011.

mudrosti i spretnosti u upravljanju takvim novim mogućnostima osnaživanja i promocije brenda. Dva su ključna aspekta tog pristupa – imaju li oznake kvalitete i ljestvice uspješnosti vrijednost koja se može preliti na brend te kako vlasnik brenda može učinkovito iskoristiti vrijednosti oznaka kvalitete i ljestvica uspješnosti za boljitak svog brenda. Kako bi odgovorili na ta pitanja, potrebno je razmotriti kontekst nastanka oznaka kvalitete i ljestvica uspješnosti. Oznake kvalitete i drugih skupova vrijednosti u najvećem broju nastaju iz potrebe nacionalnog gospodarstva da zaštiti vlastitu proizvodnju prehrambenih proizvoda u kontekstu globalnog tržišta. Najbliži i najpoznatiji primjer nam je dakako Europska unija. Ujedinjenjem europskog tržišta potaknut je razvoj oznaka kvalitete pretežno prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda. Najčešće su to oznake kvalitete prehrambenih proizvoda određenih regija kao primjerice austrijsko-talijanska oznaka Südtirol Qua-

lity, francuska Label Rouge i druge, no razvijaju se i druge vrste kao što su oznake ekološke proizvodnje i sl. Veliku podršku tome odigrala je poljoprivredna politika i politika kvalitete EU koje su fokusirane na kvalitetu i sigurnost hrane te zaštitu i očuvanje lokalnih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. EUROPSKI STANDARD U tom kontekstu EU standardizira oznake kvalitete na europskom nivou. Primjerice, uvedena je jedna jedinstvena oznaka ekološkog uzgoja umjesto pojedinačnih nacionalnih. Kvalitetu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda čine tri oznake: oznaka izvornosti, oznaka zemljopisnog porijekla i oznaka tradicionalnog ugleda. Na hrvatskom tržištu prisutna je pojava značajnog broja različitih

i za

EU - uvedena jedinstvena oznaka ekološkog uzgoja

Oscarom

oznaka kvalitete. Većina je kreirana u sklopu djelovanja različitih ministarstava i povezanih institucija, a mnoge su nastale kao poslovni projekt različitih tvrtki. Razlikuju se prema vrijednostima koje oznakom garantiraju, kriterijima dodjele oznake, prepoznatljivošću koju jesu ili nisu izgradile, promocijom i ulaganjem u prepoznatljivost oznake te vjerodostojnošću i ugledom koje imaju kod potrošača. U kontekstu ulaska Hrvatske u EU, europske oznake kvalitete bit će jedino i dugoročno održive i to je kontekst u kojem treba razmatrati mnoge hrvatske oznake kvalitete i njihovu budućnost i održivost. SVIJEST POTROŠAČA Iz drugog konteksta nastaju različite oznake određenog skupa vrijednosti

koje nisu kreirane za specifične proizvode, nego su osmišljene kako bi simbolizirale uspješnost brendova na tržištu. Takve oznake polaze od potrošača i njegove percepcije o brendovima. Fokusirane su na udio brenda u svijesti potrošača, a ne na tržištu. One koje su zaživjele na hrvatskom tržištu karakterizira da su prokušani modeli iz inozemstva te da su vrlo uspješno vođene i promovirane kao primjerice Superbrands, Best Buy Award te najnovija oznaka kvalitete Qudal. Takve oznake vrlo brzo postižu popularnost među vlasnicima brendova, a i masovnost obzirom na ograničenu veličinu hrvatskog tržišta. Kada dođe do točke zasićenja brojem brendova s određenom oznakom kvalitete, nestaje faktor diferencijacije i ekskluzivnosti između brendova koji ih posjeduju i onih koji ih ne posjeduju. Time njihov životni vijek može postati upitan i neizbježna je potreba za novom sljedećom oznakom.

Kvalitetu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda čine tri oznake: izvornosti, zemljopisnog porijekla i tradicionalnog ugleda

ISTRAŽIVAČKE TVRTKE Iz trećeg konteksta nastaju različite ljestvice popularnosti i rangiranja uspješnosti brendova. Rangiranje i ljestvice uspješnosti brendova nastaju u okrilju međunarodnih istraživačkih tvrtki koje tako kreiraju nove vlastite proizvode s identitetom. U regiji i Hrvatskoj uspješno

djeluju BRANDscore Ipsos Pulsa, ljestvice uspješnosti brendova istraživačkih tvrtki GfK i Valicon. Istraživačke tvrtke na taj način jačaju portfelj, grade vlastitu prepoznatljivost i osiguravaju tržišnu poziciju. Takvi proizvodi su stoga snažna poluga za promociju proizvoda istraživačkih tvrtki. Obzirom da polaze od istraživanja potrošača, što im je ujedno i glavno područje ekspertize, ljestvice i rangiranje uspješnosti brendova su vjerodostojne i uvjerljive. Problem nastaje kada, u slučaju različitih metodologija i kriterija istraživanja, pojedini brend završi na bitno različitim pozicijama na različitim ljestvicama uspješnosti. Na jednoj ljestvici brend može biti prvi, a na nekoj drugoj na donjim pozicijama ljestvice.

Studeni - Prosinac 2011. www.jatrgovac.hr

egida Upravljanje brendovima U tom kontekstu vlasniku brenda može biti izazov kako i zašto uopće svoj uspjeh prenijeti potrošačima i na koji način koristiti rezultat za jačanje brenda kada konkurent ima primjerice isti takav rezultat, ali na nekoj drugoj ljestvici. KRITERIJI ODLUKE U navedenom okruženju pred vlasnika brenda postavljaju se mnoga pitanja: Koju oznaku kvalitete ili rezultat na ljestvici uspješnosti prisvojiti? Kako ih međusobno vrednovati? Kako odrediti koje su najbolje za vlastiti brend? Koliko ih je optimalno komunicirati i koristiti u promociji? U koje se isplati ulagati i aplicirati ih na vlastiti proizvod? Koje od mnogih mogu donijeti realnu opipljivu vrijednost proizvodu/brendu? Nekoliko je osnovnih kriterija pomoću kojih se može odgovoriti na navedena pitanja. Prvi kriterij je potreba koju ciljnoj skupini zadovoljava brend. Uko-

liko je potrošaču za zadovoljenje njegove potrebe irelevantna vrijednost, koju oznaka kvalitete garantira ili vrijednost koju projicira ljestvica uspjeha, u tom slučaju je upitan potencijal oznake ili ljestvice za brend. Drugi kriterij je ciljna skupina. Kako bi vlasnik brenda odredio je li neka oznaka kvalitete ili pozicija na ljestvici uspješnosti aplikativna na njegov proizvod, potrebno je detektirati dijeli li brend istu ciljnu skupinu s ciljnom skupinom oznake kvalitete ili ljestvice uspješnosti. Ukoliko se ciljne skupine ne preklapaju, postoji realna mogućnost da ciljnoj skupini brenda oznaka ili ljestvica neće biti relevantni. Treći kriterij je konkurencija. Potrebno je analizirati kakvu strategiju provodi konkurencija s oznakama kvalitete i ljestvicama uspješnosti. Potrebno je definirati je li brend sljedbenik konkurencije ili se diferencira od konkurencije prisvaja-

www.jatrgovac.hr Studeni - Prosinac 2011.

njem oznake kvalitete ili komunikacijom ljestvice uspješnosti. Četvrti kriterij je prepoznatljivost oznake ili ljestvice. Potrebno je procijeniti kolika je realna snaga i utjecaj oznake kvalitete ili ljestvice uspješno-

Na hrvatskom tržištu prisutna je pojava značajnog broja različitih oznaka kvalitete sti na potrošače. Pri tome treba analizirati koliko je uspješna promocija oznake i ljestvice od strane vlasnika, koliko ulaže u promociju i je li postigao zadovoljavajuću razinu prepoznatljivosti oznake ili ljestvice. Ukoliko brend aplicira oznaku koja nije prepoznatljiva, upitno je koliko će mu to pomoći. Peti kriterij je brend strategija. Potrebno je detektirati

koliko se brend oznake kvalitete ili ljestvice uklapa u strategiju vlastitog brenda, dijele li iste ili kompatibilne brend vrijednosti i atribute. Potrebno je realno ocijeniti snagu brenda oznake ili ljestvice, mogućnost da zasjeni brend koji ju nosi ili koristi. Nužno je znati tko će prelijevati asocijacije na koga i pomaže li brend oznaci ili oznaka brendu. Šesti kriterij je brend arhitektura. Potrebno je jasno odrediti suodnos brenda s oznakom ili ljestvicom. Suodnos brenda i oznake ili ljestvice nužno je odrediti za sve bitne dodirne točke brenda i potrošača, od pakiranja proizvoda do promocije i komunikacije. Posebno je to važno s oznakama kvalitete koje se apliciraju na pakiranje proizvoda. Sedmi kriterij je promocija i komunikacija. Kada vlasnik brenda odluči aplicirati oznaku kvalitete na proizvod ili komunicirati uspjeh na ljestvici uspješnosti, nužno je iskoristiti benefite toga u promociji i komunikaciji. Potrebno je odrediti ciljeve takve komunikacije, koje su relevantne dodirne točke s potrošačem, koji točno alati, kanali i aktivnosti komunikacije. Unutar postojeće komunikacije brenda potrebno je odrediti mjesto i ulogu promocije oznake kvalitete ili komunikacije uspjeha na ljestvici brendova. Ukoliko oznaka kvalitete ili ljestvica uspješnosti zadovoljavaju navedene kriterije, poželjno je povezati se s njima.

Konzervirana riba

Trgovačke mark Konzervirane ribe mogu biti pakirane cijele ili u komadićima te mogu biti u raznim umacima ili tekućinama, kao što su ulje, kiseli umaci, umak od rajčice ili slana voda-salamura

onzervirana riba je jednostavan, a opet ukusan obrok koji ne zahtjeva nikakvu pripremu te je kao takva prikladna u situacijama kad nemamo vremena za pripremu kompliciranih obroka te želimo nešto prigristi na brzinu. Kategorija konzervirane ribe uključuje sve oblike konzervirane ribe koja može stajati na polici, tj. ne mora se držati u hladnjaku.

PRODAJA KATEGORIJE Tunj, losos, inćuni, srdela, sardina, skuša i haringa tipovi su ribe koje najčešće nalazimo pakirane u konzervama. Konzervirane ribe mogu biti pakirane cijele ili u komadićima te mogu biti čuvane u raznim umacima ili tekućinama, kao što su ulje, kiseli umaci, umak od rajčice, slana voda (salamura) i drugo. Kategorija također uključuje konzervirane ribu s dodatkom raznog povrća.

www.jatrgovac.hr Studeni - Prosinac 2011.

Na temelju ograničenih podataka (elektronski podaci o prodaji trgovačkih lanaca s kojima Nielsen surađuje), kategorija konzervirane ribe na hrvatskom je maloprodaj-

Tunj čini čak 77% količinske prodaje kategorije konzervirane ribe

nom tržištu u periodu od lipnja 2010. godine do svibnja 2011. godine ostvarila prodaju od 1700 tona u vrijednosti od 112 milijuna kuna. OSNOVNA PODJELA Iako kategoriju konzervirane ribe možemo podijeliti na različite načine, izdvojit ćemo samo nekoliko važnijih. Osnovna podjela je prema tipu konzervirane ribe, prema kojoj najveći dio kategorije čini tunj (77% količinske prodaje kategorije), a slijede ga srdela (12%), skuša (4%), plava riba (1%), dok ostali tipovi ribe čine 5% količinske prodaje kate-

1700 tona - prodano u zadnjih godinu dana gorije. Ako gledamo podjelu prema umaku, tj. tekućini u kojoj se nalazi konzervirana riba, najveći dio kategorije ‘pliva’ u biljnom ulju (55% količinske prodaje kategorije), zatim u drugim tipovima umaka (18%), maslinovom ulju (17%), biljnim umacima (9%), dok se tek 1% kategorije nalazi u salamuri (slanoj vodi). Što se tiče veličine pakiranja, najveći se dio kategorije prodaje u srednjim pakiranjima ‘180-199 g’ (49% količinske prodaje), zatim u pakiranjima veličine ‘100-124 g’ (25%), pakiranjima ‘do 99 g’ (16%), pakiranjima ‘150-179 g’ (8%), dok

Vrijednosna prodaja kategorije u zadnjih godinu dana iznosi 1 12 milijuna kuna se 3% kategorije prodaje u ostalim pakiranjima. VODEĆE MARKE Prema količinskom udjelu u kategoriji, s pripadajućim proizvođačkim robnim markama, u razdoblju od lipnja 2010. do svibnja 2011. godine tržište predvode trgovačke

robne marke, a slijede ih Podravka (Eva), Bolton Alimentari (Rio Mare), Sardina (Sardina), Stanić (Pedro) i Delamaris (Izola i Delamaris). Ovakav poredak ne čudi kada se u obzir uzme podatak da su trgovačke robne marke značajno jeftinije od brendiranih, u prosjeku od 20% do 30%.Bilo da se radije odlučujete za trgovačke robne marke ili za poznate brendove konzervirane ribe sigurni smo da, uz ovako široku paletu proizvoda, svatko može naći nešto za sebe. Kristina Vrdelja AC Nielsen

Količinski udjeli, prema tipu ribe lipanj 2010. - svibanj 2011.

Količinski udjeli, prema tipu umaka lipanj 2010. - svibanj 2011.

Količinski udjeli, prema veličini pakiranja lipanj 2010. - svibanj 2011.

5,1% Drugi tipovi ribe

1,2% Slana voda

9,2% BIljni umak

2,4% 125 - 149g

7,7% 150 - 179g

16,8% Maslinovo ulje

48,8% 180 - 199g

15,8% < 99g 24,8% 100 - 124g

4,1% Skuša

1,2% Plava riba 12% Srdela 77,5 Tunj

55,4% Biljno ulje

17,5% Drugi umaci

Rok trajanja do pet godina

onzerviranje je metoda prezerviranja hrane u kojoj se sastojci nakon obrade hermetički zatvaraju u konzerve koje ne propuštaju zrak. Konzerviranje omogućava vijek trajnosti proizvoda koji varira između jedne do pet godina jer takav način pakiranja sprječava ulazak i razmnožavanje mikroorganizama. Proces je prvi put razvijen u francuskoj vojsci, a otkrio ga je Nicolas Appert 1810. godine. Tuna u konzervi prvi se put pojavila 1903. godine i ubrzo postala iznimno popularna. Dolazi pakirana u kombinaciji s različitim jestivim uljima, rasolom ili vodom te brojnim umacima.

ke predvodnici tržišta Izvor: Nielsen

Izvor: Nielsen

Nezaboravan doživljaj okusa Delamaris Zagreb d.o.o., Drežnička 13, 10 000 Zagreb.

Jedinstvene ribe s povr}em s dugogodi{njom tradicijom BEZ

konzervansa i ostalih aditiva

Savjet za ukusan obrok: Sastojci: • ½ kg tjestenine • 3 proizvoda Weekend riba s povr}em Kuhanu tjesteninu promije{amo s Weekend ribom s povr}em i ukusan obrok je spreman.

Studeni - Prosinac 2011. www.jatrgovac.hr

Konzervirana riba - na polici RIO MARE

io Mare je vodeći proizvođač tunjevine u maslinovom ulju. Osnovno pakiranje je konzerva od 80 g koja je na tržištu prisutna u nekoliko kombinacija. Najpopularnija pakiranja su Rio Mare Super Akcija 3x80 g te 4x80 g ili u kombinaciji 3x80 g +1 gratis. Osim maslinovog ulja, u asortimanu ovog proizvođača može se pronaći i tunjevina u biljnom ulju, vlastitom soku te u kombinaciji s povrćem - Rio Mare Insalatissime i Rio Mare Rosso. Prema podacima Nielsena za posljednjih 12 mjeseci, Rio Mare unutar kategorije ima vrijednosni udio od 29%, što odgovara povećanju prodajne vrijednosti od 11% u odnosu na godinu ranije. Unutar segmenta maslinovog ulja Rio Mare je vodeći brend s udjelom od 70%, bilježi kontinuirani rast te je tijekom ove turističke sezone dosegnut najveći vrijednosni udio od 74%, ističu iz tvrtke Bolton Croatia, distributera Rio Mare proizvoda na hrvatskom tržištu. Treba spomenuti i prisutnost unutar segmenta Insalatissime, gdje Rio Mare isto tako drži vodeću poziciju s vrijednosnim udjelom od 43%. Rio Mare je, kao jedini proizvođač u kategoriji konzervirane ribe, pokrenuo projekt “Odgovorna kvaliteta” koji jamči sljedivost proizvoda tj. praćenje opskrbnog lanca od ulova do trenutka serviranja na stol. Osim sljedivosti, jamčimo čistu proizvodnju, odnosno očuvanje okoliša, odabir sirovina i sastojaka visoke kvalitete te stroge analize i kontrole”, kaže Marina Duvnjak, Product Manager.

EVA

DELAMARIS

asortimanu ribljih konzervi Delamaris nudi ribe s povrćem, sardine, filete skuše, tunu, inćune i riblje paštete. U proizvodnom procesu koriste se samo prirodni sastojci od kojih su najvažniji riba skuša, jadranska srdela, tuna i povrće u rasolu. Najpopularniji Delamaris proizvod u Hrvatskoj je riba s povrćem Izola Brand, nešto manje Weekend, a po svojoj kakvoći dobro su poznate i sardine te fileti skuše. Najpopularnije jedinično pakiranje je konzerva 125 g, dok transportno pakiranje uključuje 24 proizvoda. Od prednosti i noviteta koje nude trgovcima iz Delamarisa ističu uvođenje ‘retail ready’ pakiranja ribe s povrćem, fileta skuše i ribljih pašteta, što znači da je transportno pakiranje ujedno i prodajno čime se trgovcima znatno olakšava izlaganje proizvoda. Kod ribe s povrćem i fileta skuše prošle godine je usklađen i moderniziran dizajn kartonskog omota konzerve kako bi se postigla bolja vidljivost na polici i kreirao novi image robne marke. Kada su u pitanju potrošači, Delamaris u prvi red stavlja svoju bogatu tradiciju proizvodnje koja seže u davnu 1879. godinu. Također, važno je i što proizvodi Delamarisa ne sadrže aditive (konzervanse, pojačivače okusa, bojila, emulgatore i sl.), te su spremni za konzumaciju ili se mogu koristiti kod pripreme kombiniranih toplih jela.

a tržištu konzervirane ribe Podravka pod brendom Eva nudi proizvode na bazi sardina, tune, lososa i skuše. Najprodavaniji proizvodi su Sardine u biljnom ulju 115 g i Tuna fileti u biljnom ulju 115 g, dok su u zadnje vrijeme sve popularnije i Eva tuna salate u pakiranju od 115 g te novi proizvod Eva tuna namaz classic u pakiranjima od 50 g i 100 g. Ne navodeći konkretne brojke o tržišnom udjelu iz Podravke ističu kako robna marka Eva ima stabilnu tržišnu poziciju i predstavlja jednog od najznačajnijih igrača u kategoriji konzerviranih ribljih proizvoda. Sa svojom dugogodišnjom prisutnosti na tržištu Eva je postala sinonim za proizvode na bazi sardina, a ulaskom u druge segmente, naročito tunu, postala je atraktivna širem krugu potrošača. Ovaj brend nudi izuzetno dobar omjer kvalitete i cijene, što je potvrdilo i prošlogodišnje Best Buy Award istraživanje u kojem je upravo Eva ponijela to cijenjeno priznanje.

www.jatrgovac.hr Studeni - Prosinac 2011.

SARDINA

roizvođač Sardina s otoka Brača na tržištu nudi riblje konzerve na bazi srdele, tune, skuše i oslića, a najpopularniji proizvodi su fileti od tune u biljnom i maslinovom ulju. Po dovršetku nove tvornice, koja je u izgradnji, asortiman će se obogatiti ribljim paštetama, salatama od tune te mariniranom i soljenom ribom, ističe Davor Gabela, član uprave zadužen za komercijalu. Svi proizvodi dolaze pakirani u konzerve od 115 g, dok transportna kartonska pakiranja uključuju 50 ili 100 komada. S dobrom pokrivenošću u maloprodaji i prisutnost na

policama vodećih trgovaca na malo, proizvodi Sardine na hrvatskom tržištu zauzimaju udjel koji u tvrtki procjenjuju na oko 35 posto. Svoje proizvode preporučuju trgovcima zbog njihove kvalitete, mogućnosti kontinuiranog isporučivanja robe te stogodišnje tradicije u preradi ribe. Odličan odnos kvalitete i cijene, višestruke koristi od konzumacije konzervirane

PEDRO

ribe jer ne sadrže konzervans te su najbogatiji izvor Omega 3 nezasićenih masnih kiselina, proteina, željeza, kalcija i vitamina D, argumenti su koji proizvode Sardine preporučuju potrošačima.

MIRNA

obna marka Pedro u kategoriji konzervirane ribe nudi tuna komade u biljnom ulju 185 g, tuna komadiće u biljnom ulju 185 g, tuna komade u biljnom ulju 1705 g, tunu s povrćem 185 g i tunu u umaku od rajčice 185 g. Najpopularniji, a ujedno i najprodavaniji proizvod je Pedro tuna komadi u biljnom ulju 185 g, a slijede ga tuna komadići 185 g te tuna s povrćem 185 g. Zahvaljujući razvijenoj mreži distribucijske tvrtke Stanić d.o.o. Pedro konzerviranu ribu može se pronaći na policama više od 3000 prodajnih lokacija u cijeloj Hrvatskoj. Brend Pedro na hrvatskom je tržištu prisutan već desetak godina te je prepoznat i prihvaćen od potrošača kao proizvod konstantne kvalitete i povoljne cijene. “Konstantna kvaliteta rezultat je vrlo uspješnog poslovnog odnosa s jednim od najvećih dobavljača konzervirane ribe za Europu, a zbog izuzetno dobre nacionalne pokrivenosti i zastupljenosti, kako kod malih, tako i kod velikih ključnih kupaca i u HoReCa kanalu prodaje, u samom smo vrhu u ovoj kategoriji proizvoda”, ističe Tea Kapetanović iz Stanića. Pedro konzervirane ribe karakterizira jednostavna upotreba zbog ‘’easy open’’ pakiranja, što omogućava konzumaciju u svakom trenutku bez potrebe za klasičnim otvaračem za konzerve. Iz Stanića ističu kako tijekom cijele godine potrošače za lojalnost daruju stalnim gratis akcijama i pakiranjima poput akcijskog tris pakiranja, cjenovnim sniženjima, a proizvode i važnost tune u ishrani nastoje potrošačima približiti brojnim promocijama i degustacijama. Od noviteta u asortimanu ističu riblje paštete koje će se na tržištu pojaviti do kraja godine.

roizvođač Mirna iz Rovinja u svojoj ponudi konzervirane ribe nudi proizvode na bazi sardine, skuše i tune te delikatesni program koji obuhvaća paštete, namaze, salate i slani program (usoljeni inćuni). Proizvodi su pakirani u limenke koje se potom stavljaju u omotnice kad se roba izvozi, odnosno u kartončiće za domaće tržište. Sve varijante limenki sa sardinama, skušom i tunom te riblja salata dolaze u 100-gramskim pakiranjima. Paštete (limenka) i namazi (tuba) su 80 g, dok kod inćuna postoje dvije varijante: pruženi slani inćun i smotani slani inćun s kaparima pakirani u staklenke od 210 g. Glavni brend ovog proizvođača je Mirela. Široka dostupnost u maloprodaji te prisutnost na policama vodećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj osigurali su rovinjskom proizvođaču značajan udio na tržištu koji, kako navode iz Mirne, doseže oko 20 posto. Pritom također dodaju kako je duga tradicija, iskustvo i tehnologija proizvodnje konzervi jamstvo visoke kvalitete proizvoda: “Na udaljenosti od dvije nautičke milje od Rovinja nalazi se najveće lovište sitne plave ribe na Jadranu, poglavito srdele. Ribari dovoze ribu na gat na kojem se nalazi naša hladnjača tako da je sirovina najispravnije tretirana kad je u pitanju njeno skladištenje. To je naša velika prednost u odnosu na druge proizvođače”, ističe Kristijan Gaćina, član Uprave.

Studeni - Prosinac 2011. www.jatrgovac.hr

Put sljedivosti Početkom prosinca koncern Agrokor organizirao je novinarski posjet svojim proizvodnim kapacitetima industrije Belje i PIK Vrbovec koji nikoga nije ostavio ravnodušnim

Od Darde

a plodnoj ravnici Slavonije i Baranje započinje put sljedivosti tvrtki Belje i PIK Vrbovec, gdje još uz pojedine oranice u središnjoj Hrvatskoj niče čitav slijed ratarskih kultura: pšenice, ječma, uljane repice, kukuruza… na ukupnoj površini od 20.000 hektara koje čine temelj proizvodnog lanca i sustavne kontrole prirodnih sirovina od kojih nastaju proizvodi kojima se ove dvije tvrtke toliko ponose. Naime, obje tvrtke dobitnici su brojnih domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja, a prilikom našeg

Na plodnoj ravnici Slavonije i Baranje započinje put sljedivosti tvrtki Belje i PIK Vrbovec posjeta imali smo se priliku uvjeriti i zašto. Vidjeli smo mnoga tehnološka dostignuća implementirana u sustavima proizvodnje, mjere sigurnosti i opreznosti, najmodernije načine obrade i uzgoja, no ono što najviše krasi i oplemenjuje

čitav proces jest profesionalan i radni duh ljudi koji njime upravljaju i vode ga znanjem i stručnošću prema najvišim svjetskim standardima. To svakako nije rijetkost niti u brojnim drugim našim poduzećima, ali kako nam se u zadnje vrijeme često inputira da su Hrvati lijeni i nesposobni osjećam potrebu ovim putem i primjerom to snažno demantirati. No vratimo se mi radije u općinu Darda, točnije u industriju Belje koja je iz posrnulog i ratom opustošenog kombinata u posljednjih pet godina prerasla u regionalnog lidera u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj industriji.

www.jatrgovac.hr Studeni - Prosinac 2011.

Petnaest novih farmi na postojećih 14, moderna tvornica stočne hrane, nova vinarija - jedna od značajnijih u regiji, najveća robotizirana farma muznih krava u ovom dijelu Europe, tvrtke za

transport, remont, veterinarske usluge i turizam čine savršen mozaik procesa proizvodnje koji ne staje u Belju. Žito, mlijeko i vino ostaju na domaćem terenu gdje se prerađuju, djelomično i meso od

Maroje Sabljić Glavni urednik Ja TRGOVAC

e do Vrbovca

kojeg se pravi nadaleko poznati baranjski kulen, dok je glavnina mesa već na putu za Vrbovec. Nakon iskonske slavonske ravnice slijedi najrigorozniji ustroj po uzoru na vojne baze Američke voj-

ske, a sve u interesu apsolutne kontrole sigurnosti i kvalitete mesa i mesnih prerađevina koji nas je zapanjio u novim tvorničkim objektima mesne industrije PIK Vrbovec. Kontrola kvalitete zrna, čipirana

stoka, roboti za mužnju viđeni u Belju bili su već dovoljno impresivni, no viseće pokretne trake kojima tvornicom putuju teledirigirani spremnici navođeni radijskom frekvencijom, automatizirano skladište

koje se samo preslaguje putem računala, niti jednog od kolega novinara nisu ostavili ravnodušnim. Takvom organizacijom i efikasnošću rezultati ne mogu izostati – PIK Vrbovec je u posljednjih šest godina povećao svoju proizvodnju za čak sedam puta, dok je promet s 400 milijuna kuna u istom periodu povećan na 1,7 milijardi kuna. Nakon takvih pokazatelja i predstavljenog načina rada suvišno je postavljati već toliko često ponavljano pitanje: jesu li hrvatske tvrtke spremne za ulazak u EU? U ovoj priči jedino bi logično pitanje bilo jeli EU spremna za PIK i Belje?

Studeni - Prosinac 2011. www.jatrgovac.hr

Preparati za oblikovanje kose

Postojana frizur

Novi trendovi na tržištu preparata za oblikovanje kose su fokusiranje na proizvode koji omogućuju dugotrajan učinak, one sa svjetlucajućim svojstvima, te proizvode biljnog porijekla

oderno oblikovana frizura u današnje je vrijeme vrlo važna i ženama i

muškarcima, no čini se da se u prošlosti ipak mislilo na to kako pomoći muškarcima. Naime, prije nego što je tvrtka Chemico Works izumila gel za kosu u Engleskoj krajem dvadesetih godina prošlog stoljeća, muškarci su koristili razna pomagala kao što su vazelin ili ulje kako bi kosa koju su pomno začešljali ostala na mjestu. Tvrtka Chemico Works je u to vrijeme bila poznata po proizvodnji jakih pro-

www.jatrgovac.hr Studeni - Prosinac 2011.

izvoda za čišćenje u kućanstvu, a njihov izum Brylcreem je bio prvi gel za kosu na tržištu. On je najprije osvojio Englesku i Europu, a ubrzo i Sjevernu Ameriku kao moderan proizvod za oblikovanje kose. Razvijene su i različite linije proizvoda za muškarce i žene, a vrlo brzo su se pojavila i konkurentska poduzeća sa svojim verzijama te je gel postao proizvod za široke mase.

USPJEŠNO VOĐENJE BRENDA Od tog vremena do danas, puno se toga promijenilo na tržištu preparata za oblikovanje kose. Pojavile su se nove vrste preparata i veliki broj brendova između kojih potrošači mogu odabrati prilikom donošenja svoje odluke o kupnji. U okviru BRANDpuls istraživanja, koje provodi agencija za istraživanje tržišta Ipsos Puls, kontinuirano se prate marketinški pokazatelji uspjeha za kategoriju preparata za oblikovanje kose i brendove unutar nje, a podaci se analiziraju u pogledu sociodemografije, životnog stila potrošača te njihovih kupovnih navika. Marketinški su pokazatelji važni za uspješno vođenje brenda kroz dobivanje slike njegovog stanja i ranog uočavanja mogućih problema. Podaci korišteni u ana-

lizi koja slijedi prikupljeni su u proljeće 2011. godine.

TRENDOVI KORIŠTENJA Oko polovine populacije Hrvatske u dobi od 15 do 64 godine koristi preparate za oblikovanje kose. Kada gledamo trend korištenja kategorije, posljednjih godina nije bilo značajnijih promje-

Očekuje se značajnije smanjenje korištenja sprejeva na, no specifičnosti su ipak vidljive u spolnoj i dobnoj strukturi korisnika. Naime, žene takve proizvode koriste više od muškaraca: oko 60% žena u Hrvatskoj u dobi od 15 do 64 godine kaže da koriste proizvode za oblikovanje kose, a isto to kaže čak dvostruko manje muškaraca (30%). Postotak korisnika kategorije se isto tako smanjuje kako se penjemo prema gore po dobnim skupinama. Dok u najmlađim dobnim skupinama (15 – 19) oko 2/3 potrošača koriste proizvode za oblikovanje kose, u najstarijoj dobnoj skupini (60-64) ih je oko 1/3. Prema tome, iz navedenog se može zaključiti kako se radi o tipu proizvoda koji nešto češće od prosjeka koriste žene i potrošači mlađe životne dobi. U susjednoj Srbiji je situacija što se tiče

1920.-ih godina lansiran Brylcreem - prvi gel za kosu

ra kao i kategorija korištenja kategorije drugačija. Naime tek 1/3 potrošača u dobi od 15 do 64 godine kaže da koristi preparate za oblikovanje kose. Ipak, kada se uđe u samu strukturu korisnika, nema bitne razlike u odnosu na korisnike kategorije u Hrvatskoj (češće se radi o ženama i mlađoj populaciji). Što se tiče važnosti brenda, korisnicima kategorije je uglavnom bitan brend proizvoda koji kupuju u okviru kategorije, što navodi gotovo polovina ispitanika. Ipak, u usporedbi s korisnicima drugih kozmetičkih kategorija, kao što su preparati za bojenje kose, proizvodi za njegu tijela ili šamponi, u kategoriji preparata za oblikovanje kose brend je manje važan, odnosno potrošači se ipak nešto lakše prebacuju s jedne robne marke na drugu unutar same kategorije. Kada promatramo specifičnosti kategorije, preparate za oblikovanje kose potrošači u Hrvatskoj koriste uglav-

nom izvan frizerskih salona. Također prilikom korištenja jasno su izražene preferencije prema određenim vrstama preparata za oblikovanje kose. Tako vosak u odnosu na kremu ili gel preferira tek oko 10% korisnika kategorije, dok lak za kosu najčešće koristi oko 1/3 korisnika. Otprilike jednak postotak korisnika kategorije se slaže i ne slaže s tvrdnjom da su kreme najmanje štetne za zdravlje kose, tj. neodlučni su po tom pitanju.

TAFT, NIVEA, PANTENE... Po razini korištenja u kategoriji preparata za oblikovanje kose vodeći je brend Taft koji koristi oko 25% potrošača u dobi od 15 do 64 godine. Kada promatramo postotak korištenja vodećeg brenda na ciljnoj skupini korisnika kategorije, korištenje prelazi i 50%, iz čega je vidljivo da je više od polovine korisnika kategorije koristilo Taft u posljednjem periodu. Preparati za oblikovanje kose su kategorija u kojoj su pozicije prva tri brenda jasno definirane. Gledajući po postotku korištenja, nakon Tafta dolaze Nivea i Pantene. Taj se poredak vodećih brendova, uz određene oscilacije u vrijednosti samih indikatora za brendove, nije promijenio od 2006. godine od kada se BRANDpuls istraživanje provodi. Slična situacija je i u susjednoj Srbiji. Taft i Nivea vodeći su u kategoriji od početka istraživanja, dok treće mjesto drži, u Hrvatskoj manje korištena, Intesa. Sljedeću skupinu brendova prema postotku korištenja u kategoriji preparata za

oblikovanje kose u Hrvatskoj čine Subrina, Studio (L’Oreal), Keune, Syoss i Wella. Od poznavanja, preko iskustva, korištenja, razmatranja, najčešćeg korištenja do lojalnosti, ovdje se radi o brendovima uglavnom jednakih vrijednosti svih marketinških pokazatelja, odnosno razina Pozicija brendova prema BRANDscore-u 1.

Taft

Nivea

Pantene

Keune

Subrina

Studio (L'Oreal)

Preparate za oblikovanje kose najčešće koriste žene i potrošači mlađe životne dobi BRANDpiramide. Na ljestvici top 5 brandova u kategoriji, uz Taft, Niveu i Pantene, uglavnom se izmjenjuju navedeni brendovi, s time da je postotak korištenja (usage) bio jednak za sve u zadnjem periodu istraživanja – oko 6%. BRANDscore LJESTVICA Kombinacijom svih najvažnijih marketinških pokazatelja, uzetih s potrošačke razine (od poznavanja brenda, korištenja, uzimanja u obzir prilikom kupnje, lojalnosti i sl.), dobivena je jedinstvena mjera koja omogućuje usporedbu brendova na tržištu –

BRANDscore. Promatranje cjelokupnog tržišnog uspjeha brenda osobito je vrijedno u situacijama kada brendovi na određenom marketinškom pokazatelju postižu vrlo slične vrijednosti pa se tek uzimanjem u obzir svih pokazatelja dobiva prava slika stanja na tržištu. Prema BRANDscore ljestvici, Taft, Nivea, Pantene i Keune trenutačno su vodeći brendovi u Hrvatskoj u ovoj kategoriji, dok Subrina i Studio (L’Oreal) dijele petu poziciju. Budući da BRANDscore uključuje i emocionalni i bihevioralni odnos potrošača prema brendu, on pokazuje sveobuhvatnu snagu brenda na tržištu. TRENDOVI NA TRŽIŠTU Trend koji je trenutačno aktualan u Europi, a tiče se karakteristika proizvoda za oblikovanje kose je fokusiranje na proizvode koji omogućuju dugotrajan učinak, one sa svjetlucajućim svojstvima, te proizvode biljnog porijekla. Ono što se također očekuje je i značajnije smanjenje korištenja sprejeva za oblikovanje kose zbog specifične dobno - prihodovne strukture njihovih korisnika (nešto zrelija populacija s nižim prihodima). Sve su to trendovi koji su već zahvatili ili čekaju i naše tržište. No, neovisno o trendovima, inovativnost u karakteristikama proizvoda i kreativnost u marketinškoj komunikaciji elementi su koji osiguravaju opstanak na tržištu i koje će potrošači znati prepoznati. Niti kategorija preparata za oblikovanje kose nije u tome iznimka.

Studeni - Prosinac 2011. www.jatrgovac.hr

Intervju

Dosljednim i odg

poslovanjem do rast Najveći proizvođač pasteriziranog voća i povrća u regiji, Eurovoće iz Orahovice, unatoč krizi bilježi rast prihoda, širi proizvodnju i paletu brendova te sve snažnije nastupa na stranim tržištima

ako povezati 1200 kooperanata i zajedničkim snagama postati regionalni lider u proizvodnji pasteriziranog voća i povrća, ostvariti suradnju sa svim značajnim trgovačkim lancima u proizvodnji privatne robne marke i uspješno kreirati vlastitu, doznali smo u razgovoru s Dejanom Aleksićem, direktorom tradinga u Eurovoću.

još 150 radnika tijekom proizvodne sezone, odnosno od lipnja do prosinca, a sva proizvodnja je napravljena od domaćih sirovina, proizvedenih na vlastitim parcelama i parcelama

Iduće godine, u kolovozu, Grupacija Eurovoće slavi desetu godišnjicu poslovanja. Možete li nam za početak predstaviti tvrtku i prepričati njen dosadašnji razvoj?

Tvrtka “Eurovoće” iz Orahovice osnovana je u kolovozu 2002. godine. Koncem iste godine kupila je dvije tvornice za preradu voća i povrća koje su ranije poslovale u okviru tvrtke Voće export-import d.d. u stečaju Zagreb. Već tijekom 2003. godine, u suradnji s oko 700 vlastitih kooperanata, proizvela je 2800 tona voća i povrća te ostvarila proizvodnju vrijednu oko 18 milijuna kuna. U toj godini zapošljavali smo oko 70 stalno zaposlenih djelatnika i

kooperanata. Također vrijedi istaknuti da tvrtka okuplja stručnjake iz raznih grana i oblika prehrambene industrije – voća (slatko, smrznuto, koncentrirano, sušeno), povrća (kiselo, smrznuto i sušeno), žitarica (mlinskopekarski proizvodi), te uljarica. Navedena je činjenica omogućila da se u tvornici, uz dugogodišnji tzv. kiseli

www.jatrgovac.hr Studeni - Prosinac 2011.

program, već tijekom 2003. godine implementira oprema te počne proizvoditi i slatki program s marmeladama, džemovima, voćnim pastama i drugim proizvodima od voća. Već u prvoj godini ostvarili smo 15% prihoda izvozom svojih roba na tržište Švicarske, Slovenije, Švedske i Francuske. Ove godine bilježite rekordne rezultate od čak 130 milijuna kuna prihoda, što predstavlja rast od 68 posto u odnosu na prošlu godinu. Na čemu se temelje spomenuti rezultati i uspjeh Eurovoća?

Svojom dosljednom i odgovornom politikom prema

kooperantima, dobavljačima i kupcima stvorili smo uvjete za kontinuirani rast, kako proizvodnje, tako i ukupnog prihoda. Potrebe tržišta za kvalitetnom zimnicom kontroliranog porijekla s vremenom su prerasle mogućnosti proizvodnih kapaciteta kojima je Eurovoće raspolagalo pa smo ove godine akvizirali i u sustav Eurovoća implementirali još dva proizvodna kapaciteta u Hrvatskoj (slatinsku Marinadu i đakovačku Novu Đakovčanku). Svaku tvornicu smo specijalizirali i maksimalno zaposlili. Zaposlenost kapaciteta je popratio i interes kupaca te su se stvorili preduvjeti za takav rast. Kolika je godišnja proizvodnja Eurovoća i koliko radnika trenutno zapošljavate?

1200 kooperanata u sustavu Eurovoća

govornim

ta i razvoja

Hercegovinu te Srbiju. Izvoz danas participira s petnaestak posto u ukupnom prihodu Eurovoća. To su uglavnom etno tržišta u tim zemljama, no namjera nam je doprijeti do tamošnjih domicilnih potrošača, čime bi se znatno proširilo izvozno tržište. No, za osvajanje takvih tržišta nužno je prilagoditi našu ponudu voća i povrća oblicima i navikama konzumiranja voća i povrća ciljanim potrošačima. To svakako zahtijeva prilagođavanje naše tehnologije prerade i znatna ulaganja. Jeste li spremni na otvaranje tržišta nakon ulaska Hrvatske u EU?

Ove godine smo do kraja listopada preradili oko 15.000 tona voća i povrća, angažiravši pri tome stotinjak milijuna kuna u inpute za proizvodnju. Trenutno cijela Grupa Eurovoće zapošljava 180 stalno zaposlenih djelatnika i još dvjestotinjak djelatnika na određeno vrijeme, u sezoni od lipnja do kraja studenog. Na koja tržišta izvozite svoje proizvode te koliki udio izvoz čini u ukupnom poslovanju tvrtke? Koji su planovi za budućnost u pogledu izvoza?

Proizvodi Eurovoća prisutni su na tri kontinenta. Tako danas izvozimo u Australiju, Kanadu i Sjedinjene Američke Države, a u Europi u Švicarsku, Švedsku, Njemačku, Sloveniju, Bosnu i

Europsko tržište je velika šansa, ali i velika opasnost za naše proizvođače u svim granama industrije, pa tako i proizvođače voća i povrća. Iskustva naših kolega u susjednim zemljama, novim članicama

Europske unije, govore nam da su proizvođači koji nisu postigli dovoljan stupanj konkurentnosti svojih proizvoda velikom većinom propali ulaskom njihovih zemalja u Uniju. Analizom tržišta uočili smo da prerađivači voća i povrća, koji godišnje prerade manje od petnaestak tisuća tona voća i povrća, jednostavno nisu rentabilni. Iz tog smo razloga intenzivno krenuli u podizanje razine prerade i smanjivanje fiksnih troškova po jedinici proizvoda. No, za

“Ove godine smo do kraja listopada preradili oko 15.000 tona voća i povrća“ potpunu konkurentnost naših proizvoda nužan je daljnji rad na jačanju sirovinske baze i ulaganje u tehnologiju koja će podići produktivnost rada, a time i konkurentnost naših proizvoda. Na tom zadatku nas čeka još puno posla. Kako je organizirana kooperantska proizvodnja? S koliko kooperanata surađujete?

Od samog nastajanja Eurovoće je počelo s organizacijom mreže kooperanata koja je

svakom godinom sve više rasla. Tako danas na području četiriju slavonskih županija imamo oko 900 kooperanata, koji za nas proizvode povrće, te još 300-tinjak kooperanata, uglavnom obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, koji su u suradnji s nama podigli višegodišnje nasade voća. Na taj će način Eurovoću u sljedećim godinama na raspolaganju biti dvadesetak tisuća tona voća i povrća za preradu, što omogućuje respektabilnu proizvodnju. Eurovoće je osmislilo i programe slaganja kultura prema vremenu dospijeća berbe, tako da je obiteljima s nekoliko radno sposobnih članova omogućeno da se proizvodnjom voća i povrća bave većim dijelom godine. Vaša dosadašnja proizvodnja bila je fokusirana na proizvode trgovačkih robnih marki. S kojim sve trgovačkim lancima surađujete i kako ste zadovoljni tim segmentom poslovanja?

Zbog nedostatka vlastitog kapitala te korištenja kreditnih sredstava Eurovoću je bila nužna što veća zaposlenost kapaciteta. Iz tog razloga ni trenutka nismo dvoumili te smo prihvatili proizvodnju robnih marki za velike trgovačke lance. Tako danas

Kreiranje vlastitog brenda “Kreiranje i pozicioniranje vlastitog brenda težak je i skup proces. Uz primjenu različitih alata marketing miksa, uz pomoć javnosti poznatih osoba, dodatnim izlaganjem na policama te mnogobrojnim degustacijama u trgovačkim centrima nastojat ćemo krajnjem potrošaču približiti proizvod drukčiji od ostalih. Vjerujemo da će potrošači prepozna-

ti svježu sirovinu zalivenu vodom iz Parka prirode Papuk te svu ljubav i pažnju kojom je kreiran prateći dizajn. Eurovoće je trenutno najveći proizvođač pasteriziranog voća i povrća u regiji, što nam daje za pravo nadati se da će DoOra izboriti svoje mjesto na tržištu. Mnoge pohvale potrošača iz raznih zemalja daju nam do znanja kako smo na pravom putu“, kaže Aleksić.

Studeni - Prosinac 2011. www.jatrgovac.hr

Intervju proizvodimo privatne robne marke za većinu trgovačkih lanaca u Hrvatskoj, a svojim smo brendom DoOra prisutni u Konzumu, Billi, Getrou, Kauflandu, Sparu, KTC-u, Bosi i Plodinama. Svi veći trgovački lanci koji svoju robnu marku razvijaju na bazi naših, dokazano kvalitetnih proizvoda ostvaruju rast prodaje u tom segmentu. No, nažalost, ima ih još koji inzistiraju na robi niže cijene, a time i pripadajuće kvalitete, no uvjereni smo da je razvoj vlastite robne marke uvjetovan kvalitetom proizvoda. Brojke to jasno pokazuju. Oni trgovački lanci koji inzistiraju na najnižoj razini kvalitete, samo da bi bili najjeftiniji na tržištu, nisu naši kupci. Mi ne želimo proizvoditi prehrambene proizvode koje i sami ne bismo stavili na stol pred vlastitu obitelj. To je duži i teži put, no nama u Eurovoću to je primarna misija.

konkurentnom prednošću. Suradnja s lokalnim kooperantima osigurava da se proizvodi u najkraćem mogućem roku nađu u sustavu “od polja do stola” te osigurava da se svakom proizvodu pozorno prati i kontrolira životni ciklus od ulaska u tvornicu za preradu do tehnološki suvremene i prilagođene obrade, a sve s ciljem očuvanja hranjivih sastojaka

Nedavno ste predstavili redizajn vlastitog brenda DoOra. Zašto ste se odlučili u investiranje i jačanje vlastitog brenda? Koji su sve proizvodi uključeni u asortiman ove marke i gdje ćemo ju sve moći kupiti?

“Ne želimo proizvoditi proizvode koje i sami ne bismo stavili na stol pred vlastitu obitelj“

Vlastiti brend važan je dio poslovne politike kojom se ističe status poslovanja i stječe povjerenje kupaca. Pažljivo kreiran prema potrebama domaćih potrošača koji žele kvalitetan i siguran proizvod, brend DoOra najbolji je odraz znanja i najviših proizvodnih standarda grupe Eurovoće u kombinaciji s iskustvom, tradicijom i potencijalom hrvatskog sela. Naziv DoOra potječe od “domaće orahovačko”, a upravo činjenicu da se radi o velikom broju kooperanata koji s velikom predanošću uzgajaju voće i povrće na kvalitetnim površinama, pod strogom kontrolom primjene dozvoljenih zaštitnih sredstava, smatramo najvećom

i izvornosti okusa. Cilj novog vizualnog identiteta bio je upravo pokazati povezanost domaćih njiva, čistih i nezagađenih zemljišta i vode u kvalitetnim proizvodima koji se svojim okusom i izgledom podsjećaju na zimnicu naših baka. Iz obilja sirovine biraju se najbolji plodovi te tako nastaju proizvodi koji svojom kvalitetom odskaču od konkurencije. Put do srca potrošača dug je i mukotrpan, a uvjereni smo da će onaj tko proba proizvode DoOra ostati naš vjeran potrošač, bez obzira na nešto višu cije-

www.jatrgovac.hr Studeni - Prosinac 2011.

nu od proizvoda trgovačkih marki. Usto, DoOra nam omogućava da širimo paletu proizvoda, prilagođavamo ih zahtjevima kupaca, kreiramo vlastiti identitet i koristimo sva znanja koja smo usvojili.

imati priliku upoznati draž slavonske višnje koja će se kroz oko milijun staklenki pojaviti na tamošnjem tržištu. Kad jednom probaju našu višnju, uvjereni smo da ćemo dobiti stalne kupce.

Malo je poznato da ste vodeći proizvođač višanja u Hrvatskoj jer prva asocijacija u tom slučaju poznata je sorta i tvrtka iz Dalmacije - zadarska

Osim liderske pozicije u proizvodnji višanja, vodeći ste proizvođač krastavca na području šire regije. Što nam možete reći o tom segmentu poslovanja i eventualnom širenju Eurovoća u regiju?

Maraska. Namjeravate li u tom kontekstu malo više brendirati “slavonsku” višnju? Koja je sorta najzastupljenija u vašim voćnjacima?

Višnja je voće koje je naša budućnost. Uz 200 hektara vlastitog nasada višnje, u suradnji s kooperantima na njihovim privatnim površinama zasadili smo još oko 300 hektara nasada višnje. Dolaskom tih nasada u puni rod Eurovoće će na raspolaganju imati između 4 i 5 tisuća tona tog tržišno potentnog voća. Riječ je o oblačinskoj višnji koja je, zbog konzistencije svog ploda, visoke količine suhe tvari i specifičnim okusom, osim za proizvodnju kompota tražena i kao poluproizvod za mliječnu i sladoledarsku industriju. Europsko je tržište naviklo na višnju iz Mađarske i Poljske, no kako klimatski poremećaji sve češće onemogućavaju dostatnu proizvodnju u tim zemljama, Njemačka će već ove godine

Da, Eurovoće je po količini proizvodnje već sada lider u regiji, pogotovo kad je proizvodnja krastavaca u pitanju. Uz proizvodnju u našim tvornicama u Hrvatskoj, Eurovoće je organiziralo preradu i u dvije tvornice u susjednoj Bosni i Hercegovini. Riječ je o namjenskoj proizvodnji za tržišta BiH i Srbije. S obzirom na to da je pred Hrvatskom ulazak u Europsku uniju, razmišljamo o proširenju proizvodnje na još neke članice CEFTA-e, kako bismo se prilagodili raznim bilateralnim ugovorima i carinskim režimima u proizvodnji i protoku roba. Eventualne najave i planovi za budućnost?

Planovi za budućnost kreću se u pravcu stabilizacije i učvršćivanja dosadašnjeg tržišta te otvaranja novih. U razdoblju do ulaska Hrvatske u Europsku uniju nužna nam je modernizacija proizvodnih pogona s ciljem povećanja kapaciteta i podizanja konkurentnosti naših proizvoda, kao i standardizacija međunarodnog sustava kvalitete IFS, koji preferiraju trgovački lanci srednje Europe. Krenuli smo i u razvoj novih linija proizvoda namijenjenih specifičnim kategorijama kupaca, a u planu nam je i snažnije približavanje naše palete proizvoda klijentima iz kategorije HoReCa.

Trgovački centri Hrvatska je ove godine skočila s 24. na 17. mjesto u Europi po pokazatelju prodajne površine trgovačkih centara i približila se prosjeku Europske unije od 240,3 m2 na 1000 stanovnika

osljednjih deset i više godina svjedočili smo snažnom zamahu u sektoru trgovačkih centara u Hrvatskoj kada je izgrađen veliki broj takvih objekata različitih tipova (regionalni centri, zabavni centri i dr.). Otvaranje trgovačkih centara u Hrvatskoj, kao dio strategije širenja međunarodnih korporacija u ovoj regiji, otvorilo je i vrata svjetski poznatim maloprodajnim lancima da po prvi puta kroče na hrvatsko tržište otvaranjem prodavaonica u novoizgrađenim šoping

unije (240,3 m2). Ti podaci pokazuju kako Hrvatska ima sličan broj četvornih metara prodajnog prostora trgovačkih centara kao i Španjolska, Italija ili Švicarska, zemlje koje imaju znatno veću kupovnu moć po stanovniku od Hrvatske.

centrima. Dinamika izgradnje ovih objekata u našoj je zemlji posebno bila izražena u četverogodišnjem razdoblju (2005.-2008.), dok su u 2009. godini kriza i recesija usporili izgradnju novih trgovačkih centara. Usprkos tome, započeti projekti nisu otkazani, samo su odgođeni.

Market agencije King Sturge, u Zagrebu i okolici na već postojećih 668.000 m2 bruto površine tekući će projekti tijekom 2012. godine donijeti novih 125.000 kvadrata za iznajmljivanje u trgovačkim centrima. U planovima je još 350.000 m2 dodatnog trgovačkog prostora koji će biti na tržištu tijekom 2013. godine ili kasnije. Daleko najveći doprinos postojećoj površini trgovačkih centara donijet će izgradnja Zagreb Easta u sklopu kojeg će biti otvorena prva IKEA na ovim prostorima. Gledano po vlasničkoj strukturi, iza većine trgovačkih centara stoji inozemni kapital, dok domaći vlasnici u manjem dijelu sudjeluju u izgradnji planiranih i tekućih trgovačkih centara. S obzirom da su gradske

U IZGRADNJI U narednom razdoblju očekuje se dovršetak i otvaranje novih centara, što će dodatno povećati maloprodajni prostor u hrvatskim trgovačkim centrima. Prema izvještaju Croatian Property

Nadomak prosje USPOREDBA S EUROPOM Raspoloživa prodajna površina trgovačkih centara koji posluju na hrvatskom tržištu konstantno je u porastu. To potvrđuju i podaci iz lipnja ove godine kada je Hrvatska skočila s 24. na 17. mjesto u Europi po pokazatelju prodajne površine trgovačkih centara (u m2 na 1000 stanovnika). Hrvatska je tako po tom pokazatelju blizu prosjeka Europske

www.jatrgovac.hr Studeni - Prosinac 2011.

lokacije uglavnom zasićene maloprodajnom površinom izgradnjom u ranijim godinama, većina planiranog maloprodajnog prostora u trgovačkim centrima locirana je u prigradskim dije-

Niska kupovna moć stanovništva i spore stope rasta maloprodaje dodatno će intenzivirati konkurenciju lovima Zagreba, odnosno u mjestima i gradovima u zagrebačkom prstenu. Neki od predloženih projekata preslike su ranije izgrađenih

uspješnih trgovačkih centara u Zagrebu i susjednim zemljama. Time se nastoji postići lakše prepoznavanje trgovačkog centra u očima potrošača, smanjiti marketinške troškove promocije te posljedično sniziti rizik cjelokupnog projekta.

JEDNOLIČNA PONUDA U ovom trenutku trgovački su centri u Hrvatskoj u ranoj fazi razvoja što znači da još uvijek nije postignut značajniji stupanj njihove specijalizacije. Jedno istraživanje na uzorku od sedam trgovačkih centara u zagrebačkoj regiji otkrilo je kako su udjeli kategorija prodavaonica unutar strukture promatranih objekata međusobno slični kod svih centara. Ponuda trgovačkih centara mjerena

668.000 m2 bruto površina trgovačkih centara u Zagrebu U jednom ovogodišnjem istraživanju prema ocjeni potrošača glavni čimbenici uspjeha trgovačkih centara u zagrebačkoj regiji jesu veliki izbor maloprodavača, raspoloživost i cijena parkirališta. Anketirani potrošači bili su jako zadovoljni kupnjom u trgovačkim centrima, iskazali su namjeru da će ponovno kupovati u njima, a dali su i visoku ocjenu trgovačkim centrima kao njihovom idealnom mjestu za kupnju. Navedeni podaci pokazuju da je sedam analiziranih trgovačkih centara ostvarilo bazu lojalnih kupaca na kojima temelje svoje prihode. Trgovački centri ostvaruju konkurentsku prednost temeljem izbora maloprodajnih prodavaonica i ponudom maloprodavača kojima privlače kupce. Upravo u tom segmentu se međusob-

Kada se ostvare planirane investicije u trgovačke centre može se očekivati da će Hrvatska biti relativno zasićena s prodajnom površinom trgovačkih centara. Niska kupovna moć stanovništva i spore stope rasta maloprodaje dodatno će intenzivirati

no i razlikuju.

njihovoj strategiji razvoja. S obzirom na iskustva razvijenih zemalja u Hrvatskoj možemo očekivati da će se oni centri, koji budu ostvarivali slabije rezultate, nastojati restrukturirati i promijeniti svoj imidž kroz promjenu spleta maloprodavača, dok će drugi trgovački centri nastojati proširiti i povećati razinu usluge. Također, može se očekivati i izgradnja manjih specijaliziranih centara u manjim gradovima, dok će kriza i konkurencija svakako utjecati na pad cijene najma prodajnog prostora u trgovačkim centrima.

Po zastupljenosti maloprodavača na prvome se mjestu ističu kategorije trgovina odjećom i tehnikom konkurenciju i borbu za preraspodjelu «tržišnog kolača» između trgovačkih centara, a intenzivna konkurencija pridonijet će promjenama u

eka Europske unije kategorijama prodavaonica relativno je homogena, a po zastupljenosti maloprodavača na prvome se mjestu uvjerljivo ističu kategorije prodavaonica odjećom i tehničkim uređajima (kućanski aparati, glazba i mobiteli) s udjelom od 30%. S međunarodnom ekspanzijom maloprodavača i jačanjem konkurencije na nacionalnim maloprodajnim tržištima dolazi do intenziviranja konvergencije u ponudi trgovačkih centara između Hrvatske i razvijenih tržišnih zemalja EU i SADa. Iako je Hrvatska na tom putu već dosta odmakla i približila se standardima EU i SAD-a, još uvijek postoje znatne razlike između trgovačkih centara u kvaliteti ponude, inovacijama, primi-

jenjenoj tehnologiji i razvoju maloprodajnih oblika, što se pripisuje različitoj razini dohotka i strukturi potrošnje potrošača. Trgovački centri imaju bogatu tradiciju u SAD-u dulju od 80 godina, dok u Hrvatskoj predstavljaju relativno novi, ali dobro prihvaćen, fenomen star svega petnaestak godina. KONKURENTNOST CENTARA Ubrzanim razvojem trgovačkih centara mijenjaju se obrasci kretanja potrošača, s naglaskom da oni sve više vremena provode posjećujući trgovačke centre nauštrb gradskih maloprodajnih lokacija. Na percepcije kupaca glede određene maloprodajne aglomeracije ključni utjecaj imaju elementi marketinškog spleta.

OČEKIVANA KRETANJA Prema projekcijama, u ovoj godini očekuje se da će promet od trgovine na malo u Hrvatskoj biti u plusu za 1,2%, a u 2012. godini za 1,8% (RBAnalize). Stope rasta maloprodaje nisu kontinuirane i još uvijek ne pokazuju značajan oporavak. Ograničavajući čimbenici bržeg rasta potrošnje i prometa u trgovini na malo jesu nezaposlenost,stagnacija plaća, relativno niska očekivanja potrošača i spori rast potrošačkih kredita. Ova kretanja usporavaju dinamiku razvoja hrvatske maloprodaje pa tako i trgovačkih centara. Nestabilno financijsko okruženje u EU dodatno pogoršava ovu situaciju.

Dr.sc. Ivan-Damir Anić Ekonomski institut, Zagreb Dr.sc. Milivoj Marković Ekonomski fakultet, Zagreb

Studeni - Prosinac 2011. www.jatrgovac.hr

Sapuni

Sk lisko t rž

U promatranome je periodu od rujna 2010. do kolovoza 2011. kategorija zabilježila količinski (-3,1%), komadni (-4,4%) i vrijednosni pad (-5,4%)

este li kad vidjeli kako se na selu nekoć sapun pravio od svinjske masti uz dodatak lužine? E pa ako niste, baš i ne miriše preveć fino, da znate. Nije prije bilo ni novca, ni

Tekući sapuni čine 74% ukupne količinske prodaje kategorije previše izbora.... Za razliku od neuglednih, bezbojnih sapuna prodavanih na kilograme kojima su se naše bake i prabake koristile za ručno pranje rublja, danas sapune nalazimo u raznim oblicima, veličinama, bojama, s dodatkom različitih mirisa te ih uglavnom koristimo za osobnu higijenu. Sapune u trgovinama možemo naći u krutom

agregatnom stanju (u obliku ovalnog komada, pločice... kao što nas većina još uvijek zamišlja ‘sapun’), ili u obliku viskoznih tekućina, a uglavnom ih koristimo za pranje ruku, lica i tijela. U kategoriju također ubrajamo sapune za intimnu higijenu. PRODAJA I BRENDOVI Prema Nielsenovom mjerenju maloprodaje, u koje nisu uključeni cash&carry i diskontni prodajni objekti, u posljednjih je godinu dana (od rujna 2010. do kolovoza 2011. godine), kategorija sapuna ostvarila prodaju od 3,5 milijuna litara uz 13,5 milijuna prodanih komada čija je ukupna vrijednost dosegla 95 milijuna kuna. U promatranome je periodu kategorija zabilježila količinski (-3,1%), komadni (-4,4%) i vrijednosni pad (-5,4%). Kategorija sapuna je sezonska te najveću prodaju

ostvaruje za vrijeme ljetnih mjeseci, što zbog turističke sezone, a što zbog činjenice da se ljudi češće peru kad je vruće. Prema komadnom udjelu u zadnjih godinu dana vodeći proizvođači unutar kategorije sapuna, s pripadajućim robnim markama, su Colgate Palmolive (Palmolive), Saponia (Lahor), Schwarzkopf (Fa), Beiersdorf (Nivea), Procter&Gamble (Camay), Fairness (Genera), Paglieri (Felce Azzurra), Johnson&Johnson (Johnson& Johnson), Manetti&Roberts (Neutro

PODJELA KATEGORIJE Osnovna podjela sapuna je ona prema sastavu. Prema tom kriteriju dijelimo ih na tekuće sapune, koji i čine većinu kategorije (74% ukupne količinske prodaje), zatim krute sapune čiji je prodajni udio oko 25%, dok ostali tipovi sapuna, kao što su sapuni u obliku losiona, gela ili pjene čine samo 1% količinske prodaje kategorije. Kako se i vidi iz ove podjele, tekući sapuni su većim

Lokacija prodaje (količinska) prema tipu trgovine 100

Drogerije

90 80 70

60 50

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40m2) Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100m2) Velike trgovine mješovitom robom i drogerije (101 - 300m2)

40 32

Ruj. 09. - Kol. 10.

Ruj. 10. - Kol. 11.

Supermarketi (301 - 2500m2)

20 10 %

Priče iz sapunice

Roberts), te dakako neizostavne i dobro zastupljene trgovačke robne marke.

. J. Johnson Company pravila je svoje sapune u cijelosti od ulja palme (Palm) i masline (Olive). Sapun je postao toliko popularan da su odlučili preimenovati kompaniju po nazivu sapuna: Palmolive. Inače, sapun i slične pripravke ljudi koriste već 4000 godina. Najraniji zabilježeni dokaz o izradi sapuna datira oko 2800. godine prije nove ere iz drevnog Babilona.

Hipermarketi (2501m2 +)

Količinski udjeli prema namjeni rujan 2010. - listopad 2011. 3,1% Sapun za intimnu higijenu

Izvor: Nielsen

www.jatrgovac.hr Studeni - Prosinac 2011.

Izvor: Nielsen

96,9% Toaletni sapuni

95 milijuna kuna iznosi vrijednost kategorije

ž i šte dijelom zamijenili klasične krute sapune, koje danas sve rjeđe viđamo u uporabi. Budući da je tekući sapun, kao modernija i praktičnija inačica originalnog proizvoda, zamijenio klasični, ni ne čudi njihov višegodišnji rast prodaje, koji je ipak zadnjih godinu-dvije prekinut krizom. Ako segmentaciju tekućih sapuna raščlanimo po veličini, možemo vidjeti da količinski najbolje ide prodaja pakiranja ‘251ml-500ml’ koja čine oko 55% ukupne prodaje tekućih sapuna, zatim prodaja pakiranja ‘750ml i više’ (43%), dok sva ostala pakiranja čine tek mali dio kategorije. Što se pak tiče krutih sapuna većina ih se prodaje u pakiranjima veličine ‘100g-124g’, čak 97% komadne prodaje. Gledamo li podjelu prema namjeni, najveći dio kategorije čine obični toaletni sapuni (97% ukupne količinske prodaje), dok sapuni za intimnu higijenu čine tek 3% količinske prodaje kategorije.

razdoblju najbolju prodaju bilježi u supermarketima (prodajni objekti od 3012500 m2), gdje se prodaje skoro trećina ukupne kategorije (31%). Zatim slijede drogerije s prodajnim udjelom od 24% i hipermarketi (objekti iznad 2501 m2) sa 19%, dok se u velikim trgovinama mješovitom robom (101-300 m2) proda 13% sapuna. Na srednje trgovine mješovitom robom (41-100 m2) otpada oko 9% kategorije, dok se najmanji dio kategorije (4%) proda u malim trgovinama mješovitom robom (do 40 m2). S obzirom na skoru sezonu darivanja te ako ne znate što kupiti svojim najmilijima, kako vam se čini zamisao o paketu nekih finih sapuna, različitih boja, mirisa i oblika? Kristina Vrdelja AC Nielsen

LOKACIJA PRODAJE Kategorija sapuna u promatranom godišnjem Količinski udjeli prema sastavu rujan 2010. - listopad 2011. 73,7% Tekući sapun

1,3% Ostali sapuni 25% Kruti sapun

Izvor: Nielsen

Studeni - Prosinac 2011. www.jatrgovac.hr

Sapuni KOZMETIKA AFRODITA

Kozmetika Afrodita u kategoriji tekućih sapuna nudi dvije vrste od 1000 ml i tri vrste od 300 ml. Tekući sapuni za ruke u pakiranju od 1000 ml su Green Vital i Blue Fresh, dok su u pakiranju od 300 ml dostupni mirisi Šampanjac, Dinja te Smokva&Maslina. Tržišni udio unutar kategorije tekućih sapuna u tvrtki procjenjuju na oko 10% te ističu kako su u planu širiti ponudu s dva nova mirisa - vanilija i limunska trava u pakiranju od 300 ml.

FROSCH

Linija Frosch tekućih sapuna uključuje tri mirisa - aloe vera, bademovo mlijeko i šipak. Proizvodi se na tržištu mogu pronaći u dvije vrste pakiranja: 300 ml s pumpicom, te refill od 500 ml. Svi proizvodi su rađeni od prirodnih sastojaka, mineralnih ulja i bez konzervansa. Novitet u segmentu sapuna Frosch će predstaviti početkom sljedeće godine, a radi se o tekućem sapunu za djecu Sensitive s umetnutim žapcem u bočici.

CAREFREE

CHILLY

DETTOL

LACTACYD FEMINA

GENERA

INTIMEA

Johnson & Johnson u ponudi proizvoda za intimnu higijenu nudi Carefree Aloe Intimnu kupku od 200 ml, koja se može pronaći u svim većim trgovačkim lancima. Prema podacima proizvođača, ova robna marka zauzima od 6 do 7% tržišnog udjela na tržištu intimnih kupki. Proizvod je baziran na nježnoj i posebno razvijenoj formuli za redovitu njegu intimnih područja te sadrži prirodnu Aloe Veru, poznatu po svojim umirujućim svojstvima.

Proizvodi Lactacyd Femina kreirani su za svakodnevnu intimnu njegu žena. U ponudi se nalaze četiri proizvoda koji osiguravaju održavanje idealne ravnoteže intimnih dijelova tijela: Emulzija za svakodnevnu intimnu njegu, Tekućina za intimnu njegu, Maramice za intimnu njegu te Lactacyd Ocean fresh gel za intimnu higijenu. Proizvodi su dostupni u ljekarnama i drogerijama te velikim trgovačkim lancima.

www.jatrgovac.hr Studeni - Prosinac 2011.

Chilly sapuni prisutni su na hrvatskom tržištu od 2009. godine, a radi se o tekućim sapunima za intimnu njegu u pakiranju od 250 ml koji dolaze u praktičnoj ambalaži s pumpicom. Asortiman je prilagođen različitim potrebama žena. Najpopularniji proizvod je Chilly Delicate, a slijede ga Chilly Antibacterial te Chilly Fresh intimni sapun.

Genera sapuni na tržištu su prisutni u tekućem obliku u pakiranju od 500 ml i 1000 ml s pumpicom i refill pakiranju od 1000 ml. Najpopularnije vrste tekućeg sapuna od 1000 ml su neutro i antibakterijski, dok su uz ova dva kod pakiranja od 500 ml popularni i hidratantni, aloe vera i bijeli mošus. U ponudi Genera tekućih sapuna nalazi se i promotivno pakiranje 350 ml + 150 ml gratis koji dolaze u tri vrste: Mousse beauty, Pleasure flowers i Smile.

U ponudi Reckitt Benckisera nalaze se tekući sapuni s ekstraktom aloe vere, lavande i kamilice koji su dostupni u redovnom pakiranju od 250 ml te Dettol gel za suho pranje ruku. Odnedavno je u ponudu uvedena inovacija u cijeloj kategoriji, automatski dozirni aparat tekućeg sapuna Dettol “No-Touch”, koji dolazi u pakiranju s dodatnim punjenjem od 250 ml u tri mirisa: Classic (Original), Cucumber splash (osvježavajući miris krastavaca) i Green tea (miris zelenog čaja).

Intimea Hygieia tekući krem sapun za intimnu njegu rađen je na prirodnoj bazi i svojim je sastavom prilagođen sluznici rodnice, ne sadrži alergene te nježno njeguje intimne dijelove. Uz proizvod Intimea Hygiea, koja je na tržištu 20 godina bila poznata kao Hygieia Intima, u ponudi se nalaze još i varijante Intimea Jasmine i Intimea Teen.

DIVAL

DOVE

FELCE AZZURRA

LAHOR

NIVEA

OLIVAL

PALMOLIVE

Meteor Đakovo u ponudi ima tekući sapun robne marke Dival u tri različite verzije: Sensitive, Balsam i Hidratant. Svi dolaze u transportnom pakiranju od 12 komada, a jedinično pakiranje Dival Sensitive i Balsam tekućih sapuna dostupno je u veličinama od 500 ml i 1000 ml, dok Dival Hidratant, uz ova dva, nudi još i veliko pakiranje od 5000 ml. Sapun je dermatološki testiran i prilagođen pH faktoru kože.

Saponia Osijek ima tradiciju dugu više od sto godina u proizvodnji sapuna, a brend Lahor na tržištu je prisutan od 1971. godine. U ponudi se nalaze četiri varijante: Sensitive, Antibacterial, Natural i Aroma Care, a za sve sapune se u procesu proizvodnje upotrebljavaju visokokvalitetne sirovine bazirane na biljnoj osnovi kokosovog i palminog ulja. Lahor sapuni pakiraju se u papirnu omotnicu sadržaja 100 g, a najpopularnije varijante su već godinama Lahor Sensitive i Lahor Antibacterial.

Dove sapuni u svojem asortimanu imaju krute i tekuće sapune. Svi sapuni sadrže ¼ hidratantne kreme i ne isušuju kožu te su pH neutralni. Najprodavanija varijanta sapuna je Dove Original, a u ponudi se još nalaze i Cream Oil, Fresh Touch, Energize, pro-age i Velvet. Dove pakiranja sapuna također su na raspolaganju kao duopack i quatropack. Unutar cijele kategorije sapuna Dove je druga robna marka na tržištu sa stabilnim tržišnim udjelom.

Nivea sapuni na tržištu postoje u dvije varijante: čvrsti sapuni (bar soaps) te tekući sapuni (liquid soaps). Najprodavaniji tekući sapun je Cashmere Moments, dok je Cream Soft klasičan predstavnik unutar ove grupe. Ipak najveći udio u kategoriji čine čvrsti sapuni Happy time, Honey&Oil, Milk Bar i Cream Soft. Odlika ovih sapuna je da su prvenstveno njegujući i kremasti i da svi sadrže Hydro IQ tehnologiju. Osim klasičnih, u liniji se nalaze i Nivea Baby sapuni.

U asortimanu Henkelove robne marke Fa u kategoriji sapuna može se pronaći široka paleta tekućih sapuna od 300 ml u dozi s pumpicom te krutih sapuna od 100 g. Fa sapuni sadrže nježne sastojke koji ne samo da čiste kožu ruku, već ju i njeguju te ne isušuju ruke. U 2011. godini lansirane su dvije nove linije Fa NutriSkin i Fa Sensual&Oil, a i u narednoj godini spremaju se dodatne inovacije u ponudi.

Olival u asortimanu nudi dvije vrste tekućih sapuna za intimnu njegu – Sensitive i Active. Oba proizvoda dolaze pakirani u bočicama od 200 ml. Olival Sensitive znatno je blaži po svom sastavu i namijenjen je osobama s osjetljivom kožom. Olival Active ima snažnije djelovanje te je namijenjen osobama koje imaju više problema s prekomjernim znojenjem.

Brend Felce Azzurra već je dugi niz godina na hrvatskom tržištu prisutan u kategoriji tekućih sapuna u sedam različitih varijanti mirisa: classic, fresh, sweet, elegante, pamučni cvijet, ruža i badem. Na policama trgovina u ponudi je i trajno akcijsko pakiranje 300 ml+300 ml (pumpica i refill) s atraktivnom promotivnom cijenom. Felce Azzurra u asortimanu nudi i klasične 100-gramske tvrde sapune u tri mirisa: badem, ruža i pamučni cvijet.

Palmolive zauzima vodeću poziciju na hrvatskom tržištu sapuna. U ponudi čvrstih sapuna nalaze se linije Naturals i Spa. Najprodavanija varijanta čvrstih Palmolive sapuna je Milk & Rose, a linija je nedavno proširena i varijantom Black Orchid. Tekući sapuni mogu se pronaći u dva tipa pakiranja: bočica s pumpicom 300 ml i kao refill 750 ml. Palmolive također nudi prvi tekući sapun na tržištu specijalno napravljen za kuhinjsku upotrebu koji je dostupan u Antiodour i Antigrease varijanti.

Studeni - Prosinac 2011. www.jatrgovac.hr

Iz regije Ahold obnavlja svoje prodavaonice u Češkoj

izozemski trgovački lanac Ahold planira obnoviti 20 supermarketa i šest hipermarketa svog trgovačkog bannera Albert u Češkoj tijekom sljedeće godine. Sukladno novoj strategiji Aholda, ovaj trgovac želi preobraziti 50 velikih prodavaonica u manje i kompaktnije hipermarkete.

Nestlé završio preuzimanje poslovanja Centroproizvoda

vicarski prehrambeni gigant Nestlé službeno je zaključio preuzimanje poslovanja Centroproizvoda, vodećeg proizvođača hrane u Srbiji. Preuzimanje Centroproizvoda obuhvaća njihove kulinarske proizvode (suhi začini, dodaci jelima, juhe, preljevi i umaci), konditorske proizvode (namazi i čokoladne table) i napitke (čokoladni napitci i čajevi). Postojeći portfelj Nestlé proizvoda u Srbiji, koji obuhvaća robne marke kao što su Nescafé, Thomy,

Maggi, Nesquik, Kit Kat i Nestlé sladoledi, ovim preuzimanjem širi se i na poznatu robnu marku Začin C, kao i ostale brendove iz asortimana Centroproizvoda. Marco Travaglia, predsjednik Uprave Nestlé Adriatica, naglasio je kako je u planu da tvornica Centroproizvoda u Surčinu nastavi s proizvodnjom dosadašnjih robnih marki, ali i da se razmatra mogućnost da se u toj tvornici proizvode i neki od Nestléovih proizvoda koji se trenutno uvoze.

Carrefour stigao u Albaniju

rancuski trgovac na malo Carrefour otvorio je svoj prvi dućan u Albaniji u glavnom gradu Tirani. Otvaranje 7000 četvornih metara velikog hipermarketa dolazi nakon što je Carrefour sa svojim grčkim partnerom, maloprodajnom tvrtkom Marinopoulos, dogovorio joint venture u veljači 2010. s ciljem razvoja poslovanja na Balkanu. Očekuje se da će ovaj trgovac, koji planira otvoriti veći broj prodajnih objekata i u drugim albanskim gradovima, nastaviti sa širenjem u regiji Balkana (BiH, Hrvatska, Makedonija, Srbija, Slovenija i Crna Gora). Franšizni hipermarket Carrefoura smješten je u modernom trgovačkom centru Tirana East Gate koji je od središta grada udaljen oko šest kilometara.

Crna Gora: Voli preuzima Novito

ajveća crnogorska trgovačka kompanija Voli uskoro će preuzeti lanac marketa Novito, dogovorili su čelnici dviju kompanija. Ugovor o preuzimanju potpisan je u talijanskoj Perugi, gdje je i sjedište talijanske tvrtke Colacem koja je vlasnik poduzeća Mješovito i Novito. Ovo je drugo veliko preuzimanje na maloprodajnom tržištu u Crnoj Gori u posljednje vrijeme. Slovenski Mercator, naime, prošle je godine završio akviziciju lanaca Plus Commerce i Pantomarket. Vrijednost tog preuzimanja iznosila je 30 milijuna eura.

Kostićeva MK grupa kupila Carnex

ndustrija mesa Carnex iz Vrbasa, koja je od 2006. bila u sastavu engleskog investicijskog fonda Ashmore, od sredine studenog posluje u sastavu MK grupe. Predsjednik MK grupe Miodrag Kostić tom je prigodom kazao kako je vraćanje Carnexa u domaće vlasništvo podjednako dobro kako za Srbiju, tako i za srpsko gospodarstvo i radnike.

www.jatrgovac.hr Studeni - Prosinac 2011.

“Carnex je bio i bit će najbolji srpski brend, on je simbol djetinjstva svih nas. Planiramo nastaviti s razvojem Carnexa, uvesti nove proizvode na tržište te povećati izvoz”, istaknuo je Kostić. Poslovni sustav MK grupe, prije preuzimanja Carnexa, obuhvaćao je 35 povezanih poduzeća u sektorima poljoprivrede, trgovine, turizma, informacijskih tehnologija, upravljanja nekretninama, financija i obnovljivih izvora energije.

Iz svijeta

KARIJERE

Grčka: Marinopoulos imenovao novog izvršnog direktora

Carrefourov trgovački banner Marinopoulos u Grčkoj imenovao je koncem listopada Jeromea Louberea na mjesto izvršnog direktora koji će tako naslijediti Patricea Lespagnola imenovanog na tu dužnost u svibnju prošle godine. Loubere je već radio u grupi Marinopoulos između 2004. i 2008. godine kada je bio na položaju glavnog menadžera grupe za regiju Balkana. U Marinopoulosu vjeruju kako će upravo Louberevo iskustvo i znanje pomoći da se “bolje razumiju potrošači u Grčkoj i time ojača vodeća pozicija na grčkom tržištu”.

Metro grupa imenovala nove predsjednike Uprave i Nadzornog odbora

Njemački maloprodajni lanac Metro imenovao je Olafa Kocha za novog predsjednika Uprave od 1. siječnja 2012. godine, dok je Franz Markus Haniel postavljen za novog predsjednika Nadzornog odbora s trenutnim učinkom. Koch je obavljao dužnost financijskog direktora Metro Grupe od rujna 2009. godine. Dosadašnji predsjednik Uprave Eckhard Cordes najavio je 9. listopada kako ne želi prihvatiti još jedan mandat na toj dužnosti te da će napustiti tvrtku na dan 31. prosinca 2011. godine.

www.jatrgovac.hr Studeni - Prosinac 2011.

Coca-Cola najavila investiciju od 50 milijuna funti u Velikoj Britaniji

oca Cola Enterprises Ltd (CCE) izvijestila je kako planira 50 milijuna funti vrijedan investicijski program na

tri svoje proizvodne lokacije u Velikoj Britaniji. Ulaganja u tvornice koje se nalaze u gradovima Wakefield, East Kilbride i Sidcup dio su strategije ove kompanije koja uključuje poticanje rasta poslovanja uz istodobno smanjenje negativnih utjecaja na okoliš. Najveći dio sredstava, oko 30 milijuna funti, planira se investirati u automatizirano skladište u Wakefieldu čime će se kapacitet povećati za 102%, dok će se preostali iznos upotrijebiti za uvođenje novih tehnologija pakiranja.

Ferrero ne smije tvrditi da Kinder čokolada potiče rast

A Neto dobit Delhaize grupe 133 mil. eura

elgijski trgovac na malo Delhaize Group ostvario je u trećem ovogodišnjem tromjesečju ukupnu prodaju od 5,33 milijardi eura, što je 6,6% više nego u istom razdoblju lani. Dobit iz poslovanja prema fiksnom tečaju povećana je za 1,8% na ukupno 238 milijuna eura. Istodobno, operativna marža smanjila se za 0,2 postotna boda na 4,5%, uglavnom zbog konsolidacije trgovačkog lanca Delta Maxi i povezane troškove akvizicije, pa je i dobit iz poslovanja pala za 5,4% na 133 milijuna eura.

gencija Europske unije za sigurnost hrane izdala je odobrenje za više od 200 reklama o proizvodima i njihovim učincima po zdravlje, no neke je i zabranila, prenosi Reuters. Tako Ferrero ubuduće neće smjeti koristiti tvrdnju da Kinder čokolada potiče rast djece, dok je proizvođačima crnog čaja zabranjeno tvrditi da stimulira pažnju i koncentraciju. Među znanstvenim tvrdnjama koje pomažu boljoj prodaji proizvoda prošla je i ona da žvakaće gume bez šećera pomažu neutraliziranju zubnog plaka te ona koja tvrdi da proizvodi koji sadrže kalcij pomažu normalnom rastu kostiju u djece.

Indija otvara tržište inozemnim lancima

ndija je odobrila svjetskim trgovačkim lancima dugo očekivanu liberalizaciju pristupa svom maloprodajnom tržištu, ukupno vrijednom čak 450 milijardi dolara. Indijska vlada odobrila je 51-postotno izravno strano ulaganje u maloprodajne lance, čime je utrt put velikim svjetskim lancima poput američkog Walmarta i francuskog Carrefoura da uđu u jedno od najvećih svjetskih maloprodajnih tržišta. Strani trgovački lanci moći će poslovati samo u indijskim gradovima s više od milijun stanovnika. Također, indijska vlada inzistirat će da strani trgovci otprilike trećinu svoje robe uzimaju od malih proizvođača te da investiraju minimalno 100 milijuna dolara u Indiju pri čemu polovinu tog iznosa u ‘krajnju’ infrastrukturu.

Trendovi u maloprodaji

Tomislav Čorak A.T. Kearney Hrvatska

Online prodaja će i dalje ostvarivati sve veći rast koji je uvjetovan prije svega tehnologijom, kao najvažnijim čimbenikom promjene, te sve snažnijom konsolidacijom

ahvaljujući tehnologiji, kao najvažnijem čimbeniku promjene, maloprodajni sektor prolazi kroz značajnu transformaciju u posljednjih nekoliko godina. Promjene su uslijedile kako na strani potrošača, tako i na strani samih trgovaca. Uzroci i tendencije takvih kretanja u prvom se redu mogu detektirati u konstantnim promjenama potrošačkih navika tijekom zadnjih dvadeset godina, do kojih je došlo uslijed promijenjene demografske slike stanovništva, ali i zbog diversifikacije i polarizacije

konstantno mijenja dinamiku razvoja cjelokupnog tržišta, a većina scenarija za buduća kretanja u maloprodaji predviđaju upravo online prodaju. Ključni pokretači online maloprodaje su preuzimanje robe od strane kupaca ili kućna dostava te mjesto gdje kupac može učiniti odabir. Preuzimanje ili kućna dostava definiraju razinu usluge te na taj način mogu graditi lojalnost marki. Odabir u trgovini je skuplji, ali je i dobra polazna točka prije implementacije mogućnosti odabira robe sa skladišta.

Ključna riječ -

promjena

bogatstva. Osim toga, tehnologija je važan čimbenik koji brzo mijenja kako samu maloprodaju, tako i navike potrošača, a čiji će se puni učinak vidjeti tek u vremenu koje je pred nama. RAST ONLINE PRODAJE Snažni trendovi konsolidacije međunarodne trgovine u posljednja dva desetljeća glavni su razlog koji je omogućio sve veći rast online kanala prodaje. Upravo pojava online maloprodaje

DEMOGRAFSKA KRETANJA Ključna demografska kretanja u zadnjih se dvadeset godina manifestiraju kroz sljedeće trendove: starenje stanovništva, rast multi-kulturnih društava, te polarizacija bogatstva. Uz značajne promjene potrošačkih navika, promjene potreba i zahtjeva potrošača mogu se smatrati još važnijim. Polarizacija potrošača uzrokovala je odvajanje potreba što se reflektira u raznim načinima kupnje. Pritom je najviše maha uzela

www.jatrgovac.hr Studeni - Prosinac 2011.

Ključni pokretači online maloprodaje su način isporuke kupcu i mjesto gdje se roba fizički bira

online prodaja čija je ključna prednost što omogućava potrošačima kupovinu bilo kada i bilo gdje. S druge strane, tehnologija je izmijenila ponašanje potrošača i omo-

gućila trgovcima da poboljšaju iskustvo kupovanja i svoju vlastitu učinkovitost. Zahvaljujući tehnologiji u današnje su vrijeme kupci gotovo istog trena informirani o svim novostima na tržištu. Usto, omogućeno im je izmjenjivanje iskustava s ostalim potrošačima te, što je ‘tehnološki’ i najvažnije, od kupnje ih dijeli samo jedan ‘klik’. SCENARIJI RAZVOJA Ukoliko sagledamo devet mogućih scenarija budu-

9 scenarija razvoja maloprodaje

CIJENA ISPORUKE Važno je naglasiti kako su ključni pokretači online maloprodaje način isporuke kupcu i mjesto gdje se roba fizički bira. Standardne cjenovne strategije dovode do diferencijacije naknada za preuzimanje robe od strane kupca i kućnu dostavu. S druge strane, nove cjenovne strategije neminovno će dovesti do dinamičkih cijena koje se odnose na rok isporuke. Na taj način kupac će imati mogućnost odabira drugačije cijene isporuke, zatim pogodnost da s više kartičnih plaćanja unaprijed ostvari popuste na određeni broj isporuka te fiksnu mjesečnu naknadu za neograničeni broj isporuka ali s ograničenom minimalnom vrijednošću narudžbe. Različite cijene isporuka bit će osnova za gradnju lojalnosti

od strane kupaca. Odabir u trgovinama je skuplji, ali je dobra polazna točka

Tehnologija je važan čimbenik koji brzo mijenja kako samu maloprodaju, tako i navike potrošača prije uspostave regionalnih skladišta. Pritom troškovi opskrbnog lanca uvelike ovise o vrijednosti narudžbe i karakteristikama distribucijske mreže (udaljenost, gustoća), pri čemu je važno znati kako u većini slučajeva visina naknade za usluge kućne isporuke nije dovoljna za pokrivanje dodatnih troškova.

ODRŽIVI RAST Online prodaja će i dalje ostvarivati sve veći rast, uvjetovan prije svega tehnologijom kao najvažnijim čimbenikom promjene. Te će promjene biti uočljive na obje ravni, i na strani kupaca kao i na strani trgovaca. Nadalje, bržem rastu online trgovine pridonijet će i još veća konsolidacija međunarodne trgovine koja je u jednakoj mjeri uvjetovana razvojem tehnologije. Osim navedenog, promjene demografske slike stanovništva, diversifikacija proizvoda, kao i polarizacija bogatstva na globalnom planu, i dalje će ostati faktori rasta online kanala prodaje.

Razvoj online trgovine potrošačkim namirnicama Faza uvođenja Tržišni udio

ne predviđaju online prodaju u budućnosti. Prema njima, online prodaja neće imati utjecaja na odluku ‘što kupiti?’. S druge strane nalaze se gledišta koja afirmativno gledaju na online prodaju koja bi trebala imati značajan utjecaj prilikom izbora ‘kako kupiti?’ te na uspostavljanje pravila ponašanja za kupce i dobavljače. Prilikom izbora ‘kako kupiti?’ ključna pitanja će biti “jednostavnost za rutinsku upotrebu”, “informiranost pri kupovini”, te “utjecaj na kupovnu moć”, dok će prilikom izbora ‘kada kupovati?’ ključno pitanje biti je li redovita isporuka/preuzimanje. Što se tiče pravila ponašanja, tehnologija će omogućavati kupcima da djeluju kao integrator različitih kanala (dobavljaču izravno, virtualne trgovine kao usluga logističkih tvrtki, trgovaca), dok će se na strani

dobavljača javiti logistička usluga u kombinaciji s virtualnom trgovinom te povećana disintermedijacija. Uza sve to, ključni faktori uspjeha bit će uzrokovani online prodajom, iako je ona još uvijek u ranoj razvojnoj fazi. Prema online kanalu idu i klasični, tradicionalni prodavači kao što je Bricks & Mortar, te novi igrači poput Pure Online playersa.

Izvor: A.T. Kearney

ćeg razvoja maloprodaje, njih šest predviđaju online prodaju. Kod odluka ‘što kupiti?’ u vezi vrste robe ili usluge kupci će prednost dati prije uporabnoj vrijednosti proizvoda nego samom proizvodu te će tražiti isključivo funkcionalne proizvode. Također, pažnja kupaca bit će usmjerena ka zajedničkoj vrijednosti brenda, odnosno održivosti i vrijednosti koju dobivaju za novac. Važno je napomenuti kako će udio izdataka za hranu u ukupnim izdacima zadržati isti postotak i u budućnosti (20%), sve do 2030. godine. Sve ovo su scenariji koji

Slovenija Hrvatska Srbija

Faza rasta

Faza zrelosti

Faza zasićenosti

Velika Britanija Njemačka

Nizozemska Belgija Francuska Vrijeme

1999. 2001. 2002. 2002. 2009. 2010. 1997. 1998. 2002. 2010. Mercator Maxi Konzum Gourmondo Edeka Tesco ASDA direct Ocado amazon.co.uk amazon.de Otto Sainsbury’s Rewe Metro Real

Studeni - Prosinac 2011. www.jatrgovac.hr

Novo na polici Dr. Oetker Božićni keksi

ove je godine Dr. Oetker pripremio novo iznenađenje za najslađe blagdane – mješavinu za Božićne kekse. Jedno pakiranje dovoljno je za pripremu čak sto ukusnih keksića, a potrebno je dodati samo 125 g maslaca i dva jaja te željenu dekoraciju. Uz osnovni recept na ambalaži, u unutrašnjosti pakiranja nalaze se i četiri dodatna recepta za dobro poznate slastice - Oči s marmeladom, Kekse s čokoladom, Zvjezdice s nu-

gatom i Mramorne kekse. Božićni keksi oduševit će sve ljubitelje blagdana, tradicije i pripremanja sitnih kolačića. Ispečene, moguće ih je čuvati u zatvorenoj kutiji do mjesec dana. Dr. Oetker mješavina za Božićne kekse idealan je dodatak uspješnoj liniji tradicionalnih božićnih mješavina i svima dobro poznatih Vanilin Kifli, Kokos Poljubaca i Medenjaka. Preporučena MPC Dr. Oetker Božićnih keksa iznosi 12,30 kn.

Lero sirupi od koncentriranog voća s novim okusima

z svoju postojanost na tržištu, tradiciju dugu već 40 godina u kojima stječe naklonost potrošača, brend Lero karakterizira i inovativnost. Prateći suvremene trendove i želeći ponuditi potrošačima inovaciju u kategoriji voćnih sirupa Podravka je na tržište uvela nove okuse Lero sirupa: naranča & cimet, limun & menta, jagoda & vanilija te malina & jasmin. Radi se o spoju postojećih, poznatih okusa koji su oplemenjeni dodatkom začina i začinskog bilja. Tako je voćni sirup okusa naranče postao

Gavrilović salame u novom pakiranju

avrilović salame u novome pakiranju moderne tehnologije potpuno su zaštićene od štetnih vanjskih utjecaja čime se osigurava vrhunski standard higijene proizvoda i najviši stupanj sigurnosti za potrošača. Zahvaljujući novom pakiranju tijekom cijeloga roka trajanja salama zadržava svježinu, aromu i izvorni okus, a dosadašnja ponuda, koja obuhvaća Čajnu, Srijemsku i Graničarsku kobasicu, proširena je novim trajnim salamama iz Gavrilovića - Mediteranskom i Milanskom. Proizvođač: Gavrilović d.o.o., Gavrilovićev trg 1, 44250 Petrinja. Marketinška podrška: Integrirana nacionalna kampanja – TV, OOH, POS, print i web kampanja tijekom mjeseca prosinca; degustacije u periodu od 2. do 17. prosinca, sampling proizvoda od 10. do 23. prosinca 2011. godine. Besplatni potrošački telefon: 0800 1690. Internet: www.gavrilovic.hr.

www.jatrgovac.hr Studeni - Prosinac 2011.

aromatičan dodatkom cimeta, jagoda je oplemenjena punoćom vanilije, okus maline nadopunjen je zanimljivom aromom jasmina, dok je okus limuna postao još više osvježavajući dodatkom mente. Osim izvrsne kombinacije okusa, bitna karakteristika ovih sirupa je korištenje isključivo prirodnih boja i aroma. Posebnost sirupa naglašena je i ambalažom jer su sirupi pakirani u staklene boce zapremnine 0,75 l koje dizajnom ističu njihovu kvalitetu i stvaraju prepoznatljivost na polici.

Kraševe Napolitanke: Poznati okus u novom pakiranju

raševe Napolitanke najpoznatiji su proizvod ove grupe te su tijekom godina postale sinonim za cjelokupnu kategoriju vafl proizvoda. Ovaj već tradicionalni proizvod konstantno se osvježava novim okusima i praktičnim pakiranjima, a od listopada ove godine dolaze u novim pakiranjima od 420 g i 840 g. Iako u novom, modernom ruhu, Napolitanke su zadržale svoju prhkost i bogati okus koji razveseljava generacije već desetljećima te su sve do danas ostale nezamjenjiva poslastica u svakodnevnim druženjima ili trenucima koje, uz šalicu omiljenog napitka, imate samo za sebe. “Vrhunska kombinacija prhkih vafl listova i raznovrsnih ukusnih krema daje bogatu paletu okusa nastalih kao plod dugogodišnjeg iskustva i tradicije u proizvodnji vafl proizvoda. I ne zaboravite – ruho se promijenilo, ali kvaliteta ostaje ista”, poručuju iz Kraša.

Jedina, originalna… Rum pločica

edina, originalna…Rum pločica od sada dolazi i u maxi pakiranju za maksimalan užitak u jedinstvenom spoju ruma i vrhunske čokolade. Rum pločice su Kanditov brend koji uživa veliku prepoznatljivost na tržištu i najprodavaniji je proizvod unutar asortimana tvrtke. Fondanska jezgra, prepoznatljiva aroma ruma i preljev od čokolade tvore mnogima poznatu i blisku okusnu kompoziciju te svrstavaju Rum pločice u jedinstven proizvod na tržištu. Kupnjom promotivnog pakiranja od 54 g potrošač za cijenu Rum pločica 45 g dobiva 20% proizvoda gratis. Uvođenje na tržište pratit će nacionalna TV kampanja. Također, u nadolazećim mjesecima u planu je još zanimljivih novosti za potrošače.

Nescafé Gold: Kava po mjeri hrvatskih potrošača

estlé je početak jeseni obilježio inovacijom u segmentu premium kave lansiranjem Nescafé Gold s novom recepturom u potpunosti prilagođenom zahtjevima i ukusu hrvatskih kavopija. Novi Nescafé Gold odlikuje se još snažnijom i intenzivnijom aromom koja će oduševiti sva osjetila, baš kao i bogati okus dobiven od najboljih zrna arabica kave. Proizvod dolazi u novom ergonomskom pakiranju koje potrošačima olakšava rukovanje staklenkom. Poseban “Click & Lock” poklopac dragocjenu aromu zadržava u staklenci sve do zadnje šalice, dok lako odstranjiva membrana ispod poklopca jamči savršenu svježinu kave. Novi Nescafé Gold pakiran je u staklenci od 200 g, 100 g i 50 g te u vrećici od 75 g, dok je Nescafé Gold bez kofeina pakiran u staklenci od 100 g.

Novi okusi Ledo smrznutih tijesta

ijekom mjeseca studenog započela je velika promotivna kampanja za Ledo tijesta kojom se, kako kažu u Ledu, “uz tradicionalna jela i recepture, potrošačima želi približiti miris bakine kuhinje i sjećanje na djetinjstvo uz kvalitetne i inovativne okuse”. Prateći potrebe tržišta Ledo je, uz tradicionalne i dobro poznate okuse i smrznuta jela poput valjušaka, njoka i proizvoda od lisnatog tijesta, tržištu ponudio i nešto drugačije – tradicionalne recepture uz nove okuse: savijaču s vanilijom i šumskim voćem, savijaču s jabukama i ribanim jabukama te savijaču s višnjama. Smrznuto tijesto kategorija je smrznutih proizvoda koja se u Ledovom asortimanu nalazi već 39 godina. Studeni - Prosinac 2011. www.jatrgovac.hr

Novo na polici Ceresit Stop vlazi Micro 300 g odvlaživač zraka

Čips sa hrvatskih polja

ovi Ceresit Stop vlazi MICRO 300 g odvlaživač zraka od Henkela proizvod je koji rješava mnogobrojne negativne pojave do kojih dolazi zbog velike količine vlage u zraku kao što su nastanak vodene pare, ustajalost prostora i odjeće, nastanak plijesni, mrlja, hrđe, ljuštenje boje te pojava dišnih tegoba, alergija i reume. Ceresit Stop vlazi MICRO 300 g odvlaživač zraka smanjuje prekomjernu vlagu te time utječe na poboljšanje životnih uvjeta, a idealan je za manje prostore do 25 m². Novi odvlaživač zraka proizvodi se u dva pakiranja: aparat + tableta 300 g i refill tablete 2×300 g. Tableta za upijanje vlage trenutno upija višak vlage iz zraka i pretvara je u tekućinu. Dvije su vrste tableta: 2u1 original koja upija prekomjernu vlagu i neutralizira neugodne mirise i 3u1 tableta koja upija prekomjernu vlagu, neutralizira neugodne mirise i osvježava prostor pomoću tri različita mirisa: lavanda, breskva i springfresh (miris proljeća).

anaan čips proizvodi se od svježih i zdravih krumpira sa hrvatskih polja od sorti koje imaju smanjenu količinu šećera da bi nakon prženja poprimili zlatno žutu boju. U ponudi se nalaze Čips slani 80 g – EAN 3859 888 532 137 i Čips paprika 80 g – EAN 3859 888 532 144 u pakiranju od 35/28 na paleti.

Preporuka Staročeško Zimsko pivo: Tako staro, a ipak novo

P Franck café cappuccino u gratis pakiranju

tkrijete novi, čaroban svijet Franck café cappuccina koji od sada dolaze i u novim promotivnim pakiranjima 8 + 2 gratis. Isprobajte mirisnu Vaniliju, bezvremenski Classic, opojni Irish cream ili neodoljivu Čokoladu odsad s još više pjene i uživajte u još bogatijem okusu Franck café cappuccina.

www.jatrgovac.hr Studeni - Prosinac 2011.

ivovara Daruvar i ove je zime na tržište plasirala prigodno Staročeško Zimsko pivo koje odlikuje jedinstvena boja starog zlata i ugodan sladni okus te blaga gorčina. Tri vrste specijalnog slada, prirodni sastojci, tradicionalna češka tehnologija te viši postotak alkohola jamče užitak i dobru pitkost Zimskog piva. Staročeško Zimsko pivo sadrži 6,3 posto alkohola što obogaćuje sladnu aromu piva i osigurava vrhunski užitak u zimskim danima, a estetski doživljaj zime daje posebno dizajnirana srebrno-plava etiketa. Sa Zimskim pivom nastavlja se tradicija koja je započela još 1893. godine. Prvo Staročeško pivo proizvedeno u Daruvaru bilo je upravo Zimsko, točilo se iz drvene bačve i proizvodilo prema recepturi čeških doseljenika u daruvarski kraj. Nakon Zimskog Staročeško se kao ime počelo koristiti i za sve ostale vrste piva.

Studeni - Prosinac 2011. www.jatrgovac.hr

izlog

popusta % 5 2 ju n č e ij s U romocija* na cijenu p u siječnju ojekte * za nove pr

PROMOCIJE (dnevne i večernje) proizvoda i usluga, POS i horeca MERCHANDISING SAMPLING podjela uzoraka, letaka, tiskovina na prodajnim mjestima i poštanskim sandučićima PROMOPAKIRANJE ambalažiranje akcijskih i posebnih pakiranja proizvoda ORGANIZACIJA NAGRADNIH IGARA sms i ostale nagradne igre, organizacija, administracija, registracija, podjela nagrada

PREZENTACIJE u shopping centrima u RH MYSTERY SHOPING ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA popis cijena i promo aktivnosti, udjela na policama PROIZVODNJA, DISTRIBUCIJA I POSTAVLJANJE STALAKA DECO TOUR USLUGA postavljanje oznaka vizualnog identiteta na POS i horeca, plakatiranje INTERNET COMMUNITY MANAGEMENT Facebook, Twitter, web kampanje

Mi unapređujemo Vašu prodaju! Promoplus marketing d.o.o., Avenija Dubrovnik 15, Zagreb, tel. +385 1 611 66 10, fax. +385 1 611 66 40, mail: info@promoplus.hr, web: www.promoplus.hr

Propusti ste najkli prilog o ompletnij i l o g i s t i c Cjelokupa i ! ? n sad

rzaj proc itajte na: www.ja trg ovac.h

40.000 posjetitelja mjesečno