GLAGOLJICA U LICI “Pod ličkom kapom – makadamom u prošlost, autocestom u budućnost” Projekt učenika Škole za cestovni promet iz Zagreba listopad 2006. – prosinac 2007.
Lika u 14. i 15. st. – važan prostor glagoljaškog djelovanja
jedno od središta hrvatske kulture i pismenosti posrednik u prenošenju kulturnih impulsa između obale i sjevernih hrvatskih krajeva
Gospodari Like
knezovi Kurjakovići i Frankopani zaštitnici glagoljaštva sačuvane brojne listine, oporuke i isprave Urbar modruški – 1486. godina
Tragičnim porazom na Krbavskom polju – nazadovanje i propadanje
Veliki dio puka iselio knjige su dospjele u inozemne knjižnice ili su izgubljene Sudbina knjiga povezana je sa sudbinom stanovnika (Damjanović)
Prema prof.dr. S. Damjanoviću u Lici je nastalo:
7 misala 6 brevijara 6 zbornika mnoštvo tekstova sačuvanih samo u dijelovima
uz Ličko-krbavsko područje vezani su brojni glagoljaši
ističemo samo neke:
podrijetlom, djelovanjem ili biskupskim naslovom Nikola Modruški knez Novak Bartol Krbavac Broz Kolunić pop Martinac Bernardin Frankopan Šimun Kožičić Benja Pavao Modrušanin
podaci o njihovu životu i djelovanju su oskudni
a) zbog turskih osvajanja b) kršćanskog svjetonazora (što ilustrira zapis Bartola Krbavca) Ja umaleni Batol komu je zemla mati, grob hiža, bogatstvo grisi, pisah sije knigi...” (Berlinski misal, 1402.)
MISAL KNEZA NOVAKA
“Let Gospodnjih 1368. Ja knez Novak,, sin kneza Petra, vitez silnoga i velikoga, gospodina Loisa, kralja ugrskoga, njega polače vitez, napisah te knjige za svoju dušu i onoj crkvi da se dadu v koj legu vekivečnim ležanjem...
knez je želio da se misal dade crkvi u kojoj će biti pokopan
smatra se (poslije Hrvojeva misala) najljepšim hrvatskim glagoljskim djelom sadrži brojne inicijale i minijature u boji i zlatu
dvije slike preko cijele stranice
sadrži i najstarije stihove zapisane na glagoljici i hrvatskom jeziku obiluje brojnim podacima važnim za kulturnu i jezičnu povijest
Novakov sin Petar bio ga je prisiljen prodati crkvi u Nugli (Istra) za 45 zlatnika glavni predložak za “Misal po zakonu rimskoga dvora”
prva hrvatska tiskana knjiga iz 1483. žakan Jurij iz Roča u njemu bilježi oduševljenje što se priprema prvotisak:
“Vita,vita. Štampa naša gori gre. Tako ja oću da naša gori gre ...( )
Bartol Krbavac
južna Krbava u 14. st.
krasopisac i vješt iluminator prisiljen napustiti Krbavu zbog sukoba plemića prepisao i iluminirao Berlinski misal Beramski / Ljubljanski misal Ročki misal (Narodna knjižnica u Beču)
Berlinski misal, 1402. (čuva se u berlinskoj Državnoj biblioteci)
218 listova pergamene(436 str.)
vrlo dobro uščuvan,lijepo ukrašen inicijalima različitih veličina pisan dvostupačno osobito zanimljiv prijevod pokorničke pjesme “Dies irae” malo staroslavenizama prevladava hrvatski jezik)
Sudac hoće gnjevan priti, vas svit ognjem popaliti, ne moći se pred njim skriti.”
Beramski misal
(čuva se u Ljubljani, pa se naziva i Ljubljanskim)
napisao ga je Bartol Krbavac za istarski gradić Beram
XV. st. 245 listova pergamene, izuzetno lijepih inicijala i minijatura sadrži kalendar s alegorijama mjeseci sličice koje prikazuju posao tipičan za pojedini mjesec iz bilješke plovana Martina Milohanića od 6.VI.1596:” va to vreme i to leto vazeše Senjani Klis i ubiše vragi naše i opet vazeše Klis”
Pop Martinac
živio u Grobniku pored Rijeke (posjeduje skriptorij) rođen u Lapcu osobito potresno reagira na poraz na Krbavskom polju u svom čuvenom Zapisu
DRUGI NOVLJANSKI BREVIJAR
sastoji se od 500 listova pergamene
osim popa Martinca pisala su ga još četiri pisara naručen za pavlinski samostan sv. Marije na Ospu
brdo kraj Novog Vinodolskog
u njemu se nalazi nekoliko zanimljivih zapisa
Zapis popa Martinca o Krbavskoj bitci Martinčeva sintagma
“Turci (...)nalegoše na jazik hrvatski”
(jezik = narod)
Broz Kolunić (Kacitić)
ostavio kodeks poznat kao Kolunićev zbornik iz 1486.
sadrži Korizmenjak Traktat o sedam smrtnih grijeha napisan za gatskog (gackog) vikara Levnarda iz Kneževe Vesi (današnji Otočac) čuva se u HAZU
autor i čuvene rečenice:
GDO KNIGE POČTUE DA E KNIGAMI POČTOVAN moto proslave 400. obljetnice NSK (22. veljače 2007.)
Kosinj
osim Krbave i Modruša značajno središte i Kosinj
danas selo prije provale Turaka srednjovjekovni grad značajan: nalazi se na onodobnim europskim kartama pretpostavlja se da je djelovala tiskara
tiskaru je najvjerojatnije osnovao Anž Frankopan svaki trag izgubljen u turskom pustošenju neki smatraju da je tu tiskan Misal iz 1483.god nije pouzdano
s većom sigurnošću pretpostavlja se da je u Kosinju tiskan brevijar iz 1491.
jedini primjerak čuva se u Marciani knjižnice San Marco u Veneciji)
BEVIJAR PO ZAKONU RIMSKOGA DVORA,1491. (čuva se u Veneciji ,Marciana)
jedna od šest hrv. glagoljskih inkunabula
prvotisak, knjiga iz prvog doba tiskarstva, objavljena je prije 1500.) sačuvan samo jedan primjerak bez podatka o tiskanju-nedostaje završni dio smatra se da je tiskan u Kosinju
Sve se ovo čini dalekom prošlošću, ipak upoznajući je postajemo svjesni njene važnosti – ona je naša baština, -ona nas određuje -ponosimo se njome - poštujmo je -cijenimo naše glagoljaše -ostavili su nam osobite i dragocjene knjige koje su izraz hrvatske posebnosti i prava na samobitnost.
Literatura
Bratulić, Josip. Glagoljica i glagoljaši na području krbavske biskupije. Zbornik radova ”Krbavska biskupija u srednjem vijeku”. Kršćanska sadašnjost, Rijeka - Zagreb, 1988. Damjanović, Stjepan. Glagoljaško blago Like i Krbave. Kalendar Matice hrvatske 2003. Zagreb: Matica hrvatska, 2003. Žubrinić, Darko. Hrvatska glagoljska bašćina povezana s Likom, Krbavom, Gackom, Modrušem i Senjom. http://www.croatianhistory.net/etf/likka.html (12.3.2007.)
HVALA NA POZORNOSTI