PLOVIDBA NA DUBROVAČKI NAČIN 24.PROLJETNA ŠKOLA ŠKOLSKIH KNJIŽNIČARA REPUBLIKE HRVATSKE Dubrovnik, 21. – 24. ožujka 2012. Marija Bednjanec, prof. dipl.knjiž. Stručni suradnik savjetnik
POMORSTVO DUBROVAČKE REPUBLIKE • Dubrovačka trgovačka mornarica(…)zapisana je u povijest međunarodnog brodarstva i svjetske pomorske trgovine. Time su Hrvati ušli u svjetsku povijest. Nije nam poznato da li su Hrvati na nekom drugom polju ljudske djelatnosti dostigli svjetsku slavu kao što su to postigli s ovakvom pomorskom aktivnošću. Luetić, J. Svjetska nautičko-trgovačka djelatnost i brodarstvo srednjovjekovnog Dubrovnika i Dubrovačke Republike. Dubrovački horizonti,1992.(32) str. 186
• Pomorska baština zavređuje: – bolje poznavanje, – očuvanje, – poštovanje – učenje iz nje
Pomorstvo Dubrovačke Republike • Izvor gospodarskog napretka i blagostanja – Uređeno,zakonodavno regulirano • Oslanja se na znanstvena dostignuća, stručno osposobljene pomorce, samoprijegoran rad,mudro vođenje i postupanje
Dubrovački statut iz 1272. • VII. knjiga u potpunosti posvećena pomorstvu 67 poglavlja • propisi koji reguliraju pomorski život
– Odredbe • o patrunima(vlasnicima) broda, pomorcima,brodovima,plovidbi,pristojbama, havarijama…
Dubrovačko pomorsko pravo • Značenje nadilazi nacionalne okvire – 1277. Statut carinarnice – 1312. nadzor nad najvišom dopuštenom razinom ukrcaja tereta na brod – 1361. Zakon o crti najvećeg dopuštenog ukrcaja • slični zakoni na zapadu u 17. st.
– 1390. proglas o subvencioniranju gradnje velikih brodova • s točno određenim uvjetima i obvezama
– 1395. ugovor o pomorskom osiguranju – 1568. Zakon o pomorskom osiguranju • prvi u svijetu
Ukidanje trgovine robljem • U VII. knjizi Statuta: – Robovi koji plove kao mornari na dubrovačkim brodovima, neka plove kao slobodnjaci (gl.XIX.) • 27. siječnja 1416. prvi u svijetu ukidaju ropstvo
• Smatrajući da je takva trgovina sramotna,opaka i mrska i protiv svake čovječnosti i postaje ne mali teret za naš grad,naime da se ljudska vrsta ,koja je načinjena na sliku i priliku našeg Stvoritelja,treba pretvoriti u trgovačku robu(…)određujemo i uređujemo- hoteći se na taj način pobrinuti da se odsad unaprijed(to)više ne čini- da odsad unaprijed ni jedan naš distriktualac ili stranac koji stanuje u gradu Dubrovniku i njegovu kotaru ili svaki onaj koji se smatra Dubrovčaninom ni na koji način ili (pod kojim) izgovorom ne usudi ili drzne kupovati ili prodavati serva ili servu ili biti posrednik pri ovoj trgovini, niti biti dionik ili kompanjon(…)
Karantena • Posada i roba svih brodova koji dolaze iz kužnih krajeva imaju provesti mjesec dana na otocima u Župskom zaljevu. – odluka Velikog vijeća od 27. srpnja 1377. • Prvi u svijetu organizirani oblik zaštite – 1642. dovršeni Lazareti na Pločama
Razvitak trgovačke mornarice • Nakon Zadarskog mira 1358. – Uspon dubrovačke brodogradnje – Izgrađuju i jačaju vlastitu trgovačku mornaricu • Raznim mjerama: – – – –
ograničavaju utjecaj stranog kapitala zabranjuju Dubrovčanima kupnju udjela u stranim brodovima zabranjuju strancima kupnju udjela u dubrovačkim brodovima ograničavaju ukrcaj stranaca
Brodogradilišta • Najstarije brodogradilište • u staroj luci –Portu – na otocima • Koločep,Šipan
– Cavtatu i Stonu • 1525. izgrađeno • državno brodogradilište u Gružu
Grafika brodogradiliša,16. st.
Brodograditelji • U 16. st. oko 100 majstora različitih brodograđevnih struka – udruženi u bratovštine – radno vrijeme • po čitav dan a prama običaju – iz jednog ugovora 1512. » Dubrovački su brodovi najčvršći na svijetu i od najbolje drvene građe,tako da na njima nije potrebno i po deset godina obavljati popravke. • N. Sagri (Sagrojević),1574.
Karaka • Najveći dubrovački jedrenjak u 15. st. – izrađen od najkvalitetnijeg drva – do 40 topova • za borbe s gusarima
– velike nosivosti • između 1000 i 1300 kara
– dužina: 30-40 m – širina: 14-15 m – visina: 9-10 m • od kobilice do gornje palube
– gaz: oko 5 m • na teretnoj liniji
Argosy • Veća karaka – karakun – zbog kvalitetnog materijala, stručnosti brodograditelja i pomoraca trajali dva puta duže od sličnih brodova – naziv nastao prema Ragusa • u engl. jeziku označavao: veliki brod,osobito kvalitetno građen koji prevozi skupocjen teret
There,where your argosies portly sail, Like signiore and rich burghers on the flood, Or,as it were, the pageants of the sea
•
W. Shakespeare,The merchant of Venise
Vaše misli ljuljaju se na oceanu, Ondje gdje vaše karake veličajno jedre Te kao gospoda i bogati građani na vodi • (Mletački trgovac) • Izraz se susreće i u Ukroćenoj goropadnici
Zlatno doba dubrovačkog pomorstva 16. st. • Iz Napuljskog registra za 1569. – od 10 najvećih brodova koji su uplovili u luku čak 5 dubrovačkih – registrirano 180 trgovačkih brodova,preko 66 000 tona nosivosti i 5500 pomoraca – posrednička trgovina između zapada i Turskog carstva – obavljaju najveći dio sredozemne trgovine u slobodnoj plovidbi – održavaju trgovinu s Engleskom i Belgijom
• Mnogi služe u Španjolskoj mornarici pa i vlastitim brodovima (osobito obitelj Ohmučević iz Slanog)
– sudjelovali kao istraživači nepoznatih morskih putova i predjela • Osnovali koloniju Sao Bras ,Goa ,Indija
Konzulati • U drugoj pol. 16.st. 50-60 konzulata diljem Sredozemlja i šire – konzuli često kapetani upućeni u probleme pomorstva i trgovine • izuzetno dobro zastupaju dubrovačke pomorske i državne interese
PLOVIDBA NA DUBROVAČKI NAČIN • Izraz se susreće u pomorskim arhivima – Tumačenja: • 1. putovanje trgovačkog broda kojeg se čista dobit dijeli na pola između broda i posade • 2. plovidba u konvoju zvanom Conserva – Dubrovčani su prvi zakonom regulirali takav način plovidbe
Antun Šoljan-Plovidba na dubrovački način (1970.) • Ploviti na dubrovački način znači sudjelovati, ma kako da si malen, ma kako da si na periferiji svijeta , ma kako da si beznačajan kotačić u ekonomskim i drugim kretanjima globusa, sudjelovati svim svojim potencijalom u podjeli oceana, ravnopravan, nepreplašen, usmjeren cilju svoje plovidbe. Jer sudjelovati u podjeli otvorenog mora, koje se tako i zove upravo zato jer je podjednako otvoreno svima i svima pruža jednake mogućnosti, znači sudjelovati u podjeli svijeta. Šoljan, A. Izabrana djela I. Zagreb: NZMH, 1987. str. 329
• Znači dalje, sudjelovati u vlastitoj sudbini. Sačuvati mitologiju, naslijeđe takve plovidbe, ne kao muzejski izložak, ne kao povijesnu fusnotu, nego je sačuvati da živi u svakoj plovidbi po prostranstvima duha, u svakoj avanturi u koju nas poziva san o osobnoj slobodi – eto, to neka danas značiti jedriti "na dubrovački način". Taj nas način plova upozorava da nema malenih naroda, nego da ima samo malenih moreplovaca. . Šoljan, A. Izabrana djela I. Zagreb: NZMH, 1987. str. 329.
• Baštinik nije onaj kome je nasljeđe dopalo slučajno, nego onaj tko je baštinu izabrao. Znati naslijediti jedno je od najvećih i najtežih umijeća današnjice. Ono uključuje borbu protiv zaborava,a zaborav kao da ima biti finalni produkt ove civilizacije. (Ž.Čorak,TERCE JADRANSKIH BRODICA, Izložba tehničkih crteža hrvatskih drvenih jedrenjaka V.Salamona, Tehn. muzej,2011.)
Postoje tri vrste ljudi: Ĺživi, mrtvi i oni koji plove! Platon