O F F I C I A L J O U R N A L OF THE K S G - Z A G R E B ,
PM F
16°
Dragi čitatelju, l6.meridijan je tu. Izlazak drugog broja (koji se po mnogočemu razlikuje od prvog) možda je znak da će 16. meridijan, studentski list Kluba
studenata geografije Zagreb, postati redoviti dio programa Kluba. A izdavanje studentskog časopisa vrijedna je iskaznica našeg rada. I zato, odmah na početku, pozivamo Te da razmisliš kako i Ti možeš poduprijeti 16. meridijan, iskazujući svoju kreativnost, originalnost i stručnost. Studentski list je najčešće list studentskih generacija. Više od sličnih glasila, on je iskaz trenutne angažiranosti i truda grupe studenata. Klub
studenata geografije Zagreb, uz podršku Geografskog odsjeka PMF-a i Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu, nastojao je «pogurati» naš list korak dalje i osigurati uvjete koji će omogućiti da 16. meridijan ne ostane samo jo š jedna dobra ideja. Mi smo povukli potez, na redu si T I!
Uredništvo Impressum:
Željka Kovač
osmislili....
Dalibor Škobić
Ivo Turk
Ivana Crljenko & Vedran
Izdavač: Klub studenata
Denis Cerić
Prelogović & Vuk Tvrtko Opačić
geografije Zagreb, MaruliiVv trg
Aleksandar Lukić
Irena Lučić
19/2
Petar Feletar
Slavenka Hinić
uredio...
Ivo Turk
Aleksandar Lukić
Denis Cerić
pisali...
Aleksandar Lukić
Jeronim Cimperšak - Žigrović
vizualno dotjerao... Petar Feletar
2
KSG
Naklada: 300 primjeraka
16. meridijan izlazi uz pomor Studentskog zbora Svriirlll .u u Zagrebu.
16°
O KLUBU STUDENATA...
KSG Zagreb Prošlo je gotovo pola stoljeća od osnivanja prvog vida organizacije studenata Geografskog odsjeka Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom prvih pedesetak godina udruge studenata geografije obilježavaju veliki broj uspona i padova. Usponi su bili vezani uz pojavu određenih pokretačkih generacija, a padovi za njihov završetak studija. Nakon zamrlosti i predzadnjeg vida organizacije - Kluba geografa (1997.godine), početkom 1999- studenti osnivaju Klub studenata geografije Zagreb - udrugu s jasno izraženim ciljevima, djelatnostima i tijelima upravljanja. Ova organizacija osnovana je pod osnovnim zadatkom održivosti djelovanja - prenošenja iskustava i informacija sadašnjih i bivših članova budućim generacijama, kako bi one lakše kročile u bolju budućnost. Ciljevi Kluba su organiziranje i usmjeravanje članova k ostvarivanju zajedničkih, prvenstveno geografskih interesa i ciljeva te promicanje geografije kao znanosti, nastavnog predmeta i potrebe suvremenog društva. Kako bi ostvarili navedene ciljeve, članovi Kluba organiziraju skupove, razne akcije, izlete, ekskurzije, zabave i sportske susrete, a uz izdavanje glasila (koje upravo čitate), Klub se bavi suradnjom s udrugama sličnih ciljeva i interesa u Hrvatskoj i inozemstvu. Tako je od 1999-godine KSG Zagreb registriran kao prva hrvatska podružnica Europskog udruženja studenata geografije, organizacije bolje znane pod nazivom European Geography Association fo r students andyounggeographers ili pod kraticom EGEA. KSG Zagreb (kao EGEA Zagreb) svojim članovima pruža mnogobrojne atraktivne europske aktivnosti
kao što su regionalni i to godišnji geografski studentski < kongresi, studentske razmjene i studentske komisije. « Tijekom proteklih godinu dana, članovi Kluba su organizirali mnogobrojne aktivnosti te bili sudionici istih u Europi. Od aktivnosti u Hrvatskoj osobito značajno je napomenuti izdavanje prvog broja "l6.meridijana" koji je imao promociju na Brucošijadi 1999-godine u Planinarskom domu Runolist na Medvednici. Od svih akcija, najposjećeniji su bili izleti (Plitvice, Brijuni, Bijele stijene i Triglav), malonogometni turnir geografa (s nagradom od dvije gajbe piva za pobjedničku momčad) te suradnje s Geografskim odsjekom PMF-a i Hrvatskim geografskim društvom (suorganizacija na Zimskim seminarima za profesore i Smotri sveučilišta). Uz navedene akcije u Hrvatskoj, KSG Zagreb je bio glavni inicijator osnivanja udruge studenata geografije Filozofskog fakulteta u Zadru. Gledajući međunarodne aktivnosti, izrazito je značajna suradnja s Društvom mladih geografa Slovenije
z
□
KSG,
16° (EGEA Ljubljana) sa čijim članovima je obavljena i studentska razmjena. Tijekom proteklih godinu dana, članovi Kluba su odradili još jednu studentsku razmjenu - sa studentima geografije Sveučilišta u Warszawi, a od ostalih međunarodnih aktivnosti, osobito su važni studentski kongresi u Nunspeetu (Nizozemska), Strasbourgu (Francuska), Corku (Irska) i Bohinju (Slovenija) na kojima su aktivno sudjelovali i naši studenti. Na svim navedenim aktivnostima koje su bile u organizaciji KSG-a Zagreb tijekom proteklih godinu dana sudjelovale su 764 osobe. Od tog broja, izletima je prisustvovalo čak 489, a raznim drugim aktivnostima (brucošijada ’99-, zimski seminari, Smotra sveučilišta, malonogometni turnir, razmjene i kongresi) 275 osoba. Tako je u organizaciji Kluba Hrvatsku posjetilo 165 stranih studenata geografije, dok je na aktivnosti u europske države otputovalo 32 naših studenata. Odlične reakcije na rad KSG-a Zagreb u Hrvatskoj i Europi znak su dobre organizacije i marljivog rada aktivnih članova Kluba. Pred svim članovima je jedno novo razdoblje sa sve zahtjevnijim projektima i sve većom odgovornosti. Projekata je previše, zahtjevi su preveliki, ciljevi previsoki, a broj aktivnih članova još uvijek premalen. Ukratko: postanite aktivni član KSG-a Zagreb jer posla ima za sve, on nije težak, a poslije donosi veliko
zadovoljstvo i sve 1)11?,t' atraktivne europske aktivnosti, SVi Informacije o Klubu, načinu rada, tijelima upravljanja, načinu aktivnog uključivanja u rad istog te informacije o prošlim, sadašnjim i budućim aktivnostima možete saznati na više mjesta. Prvo i najvažnije je prostorija KSG-a Zagreb u potkrovlju Odsjeka pored "Crtaonice". Tamo će vas svakog dana između 12 i 13 sati dočekati netko od članova "uprave" Kluba, sve će vam pojasniti što vas zanima, dobiti ćete nešto za poklon, popiti čašu Cedevite,... Ukoliko ste "on-line" sve možete saznati i na homepage-u Kluba na adresi: http://hpd.botanic.hr/geo/egea-zagreb ili pitanjima na e-mail: ksgzagreb@ hotm ail.com Na istim adresama možete dati svoje prijedloge te izraziti zadovoljstvo ili nezadovoljstvo vezano za rad KSG-a Zagreb. Uključite se u rad Kluba i sigurno nećete požaliti. Može vam biti žao samo kada spoznate što sve propuštate.
Zato - čekamo vas !!! Denis Cerić, Ill.godina Predsjednik KSG-a Zagreb P.S. Čitajte obavijesti i ništa nećete propustiti.
Za ostvarenje svih dosadašnjih aktivnosti po pristupačnim cijenama za studente, Klub studenata geografije Zagreb se iskreno zahvaljuje na velikojpomoći slijedećim ustanovama i poduzećima: Geografskom odsjeku PMF-a, Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskom geografskom društvu, Hrvatskoj turističkoj zajednici, Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja, javnim ustanovama nacionalnim parkovima Plitvičkajezera, Brijuni i Paklenica, planinarskim domovima Runolist i Glavica, parku prirode Telašćica, Krapinsko-zagorskoj županiji, Cedeviti d.o.o., Zagrebačkom električnom tramvaju, izdavačkoj kući "Dr.Feletar", Muzejima Hrvatskog zagorja, Društvu Veliki Tabor, Dvoru Trakošćan, Turističkoj zajednici Grada Zagreba, poduzeću Bain d.o.o., studentima Geografskog odsjeka Filozofskogfakulteta u Zadru Sveučilišta u Splitu i Društvu mladih geografov Slovenije.
KSG
16°
PRCGI3AM RAĐA KSG-A ZAGREB
1 Mjesec
Period
Aktivnost
XI.
24.-26.11.
Terenska nastava u Sloveniji - suradnja s GO-om
XI.
krajem
Izlazak 2.broja glasila KSG-a Zagreb ’ 16.meridijan’
XI.
30.11-3.12.
Studentska razmjena EGEA Ljubljana - EGEA Zagreb
XII.
9.-10.12.
Izlet na Risnjak
Mjesec
Period
Aktivnost
1 I-
početkom
Seminari za profesore geografije - suradnja s GO i HGD-om
I.
sredinom
Godišnja izborna sjednica Velikog vijeća KSG-a Zagreb
II.
krajem
Studentska razmjena EGEA Zagreb - EGEA Ljubljana
II.
24.2.
Tulum geografa - maškare
III.
sredinom
Smotra Sveučilišta - suradnja s GO
: III.
sredinom
Izlet na Medvednicu
III.
krajem
Regionalni EGEA kongresi - Mediteranska regija
IV.
početkom
Regionalni EGEA kongresi - Sjeverna i Zapadna regija
IV.
4.-7.4.
Regionalni EGEA kongres - Istočna regija, Kijev - Ukrajina
IV.
8.4.
Izlet u NP Plitvička jezera
IV.
sredinom
Geografski dani u srednjim školama - promocija studija geografije
IV.
20.-29.4.
Studentska razmjena EGEA Warszawa - EGEA Zagreb
IV.
krajem
Malonogometni turnir geografa
V.
početkom
Izlet u NP Krka
IX.
299-5 10.
XIII. godišnji EGEA kongres - Wroclaw, Poljska
KSG Zagreb zadržava pravo promjene programa što uključuje smanjivanje, ali i povećavanje broja aktivnosti
KSG 5
16° i
European Geography Association for students and young wographers
Što je EGEA Godine 1988. studenti geografije iz Varšave, Utrechta i Barcelone odlučili su stvoriti organizaciju koja bi povezala studente geografije na europskim sveučilištima. Već nakon godine dana održan je prvi kongres EGEA-e. Od samih početaka do danas mnogo se toga promijenilo. EGEA je danas organizacija koja okuplja preko 100 studentskih podružnica (entities) u 25 europskih zemalja. Godišnje se održavaju brojne aktivnosti, s jedinstvenim ciljem: poticati i podržavati razmjenu geografskog znanja i informacija među studentima i mladim geografima različitih nacionalnosti. Navedimo neke od aktivnosti:
Godišnji europski kongres Za većinu članova EGEA-e godišnji je kongres još uvijek jedna od najvažnijih aktivnosti. Održava se obično u listopadu, u trajanju od 5 dana, tijekom kojih se stotinjak mladih geografa okupi u tematskim radionicama (workshop). Razmjena znanja i iskustava o određenim geografskim temama konačno rezultira zajedničkim predstavljanjem postignutih rezultata pred ostalim sudionicima kongresa. Organizira se i najmanje jedan stručni terenski izlazak - ekskurzija. Večeri su rezervirane za kulturna događanja i ■ neformalno upoznavanje.
6 KSG
Dosada je održano 12 kongresa: Varšava 1989-, Prag 1990., Budimpešta 1991-, Heemskerk 1992., Barcelona 1993-, Vosu 1994., Zierenberg 1995-, Vilarinho das Fumas 1996., Poiana Brasov 1997., Lammi 1998., Nunspeet (Utrecht) 1999, Bohinj 2000.
Regionalni kongresi Europa je “velika” i teško je održavati kontakte između svih njenih članica tijekom cijele godine. Zbog toga je EGEA podijeljena u 4 regije: Sjever-Baltik, Zapad, Istok i Jug - Mediteran. Regionalni kongresi održavaju se za svaku pojedinu regiju, jednom godišnje. Za razliku od godišnjeg kongresa, regionalni kongresi usmjerni su na jednu temu iz područja fizičke i socijalne geografije.
EGEA newsletter Newsletter je nezaobilazni dio EGEA-e. U njemu se nalaze sve up-to-date informacije 0 EGEA-i i njenim aktivnostima. Objavljuje se dva puta godišnje, nakon ciklusa regionalnih i godišnjeg kongresa, Sastavni dio čine izvještaji s kongresa, studentskih razmjena i izvještaji 0 radu znanstvenih komisija.
16° EGEA magazine EGEA magazine je znanstveni časopis koji se objavljuje jednom godišnje i pruža uvid u brojna geografska istraživanja, mahom studentska. To je dobra prilika za objavljivanje znanstvenih/istraživačkih radova. Znanstvene kom isije EGEA pruža mogućnost razmjene informacija i mišljenja iz bilo kojeg područja geografskog istraživanja. Tematske komisije dobar su način za ovakvu razmjenu. Stvaranjem redovnih kontakata i razvijanjem diskusije sa zainteresiranim mladim geografima iz čitave Europe otvara se niz novih i poticajnih oblika edukacije i stručnog usavršavanja.
Studentske razmjene EGEA razmjene vjerovatno su najuspješnije i najčešće aktivnosti u organizaciji. Razmjene se organiziraju relativno jednostavno i jeftino. Dvije članice EGEA-e (npr. Ksg Zagreb i GeoZeta Varšava) posjećuju jedna drugu. Domaćin je zadužen za programski dio razmjene. Tijekom posjeta, koji obično traje tjedan dana, organiziraju se obilasci geografskih odsjeka i ostalih geografskih institucija, geografske ekskurzije, neformalne zabave i studentska druženja. Putne troškove snose gosti, a domaćini organiziraju smještaj, prehranu i program. Informacije http://egea.geog.uu.nl./ Klub studenata geografije Zagreb član je EGEA-e. To znači da sve informacije o EGEA-i, mogućnostima sudjelovanja u spomenutim aktivnostima...možeš dobiti u svom geografskom klubu. Naši članovi, studenti Geografskog odsjeka PMF-a sudjelovali su na ovogodišnjim kongresima i planiraju aktivnosti za 2001. Preveo i priredio: Aleksandar Lukić
1 2 . godišnji EGEA kongres - ! Bohinj, Slovenija
Kao što vam je vjerovatno svima dobro poznato, ove se godine godišnji kongres EGEA-e (European
Geography Associationfor Students and Young Geographers) održao u Bohinju, u Sloveniji u trajanju od 30. 9. 2000. do 6.10. 2000. Moto kongresa bio je Europe
on Crossroads. Na kongresu je sudjelovalo oko 100 studenata iz gotovo svih europskih zemalja, te 30 -tak studenata iz Slovenije, koji su bili organizatori kongresa. Službeni jezik kongresa bio je, kao uostalon i na svim EGEA-inim kongresima, engleski. Iz Hrvatske su na kongresu sudjelovali Goran Jošić, Aleksandar Lukić i autor ovog članka. Šteta je što na kongresu uz zagrebačke studente nije bilo studenata koji geografiju studiraju u Zadru. Nadam se da će se i oni uskoro uključiti u rad EGEA-e, što bi nedvojbeno podiglo ugled hrvatske geografije u Europi.
Što reći o samom kongresu? Moje je mišljenje, a njega dijele i ostali hrvatski sudionici kongresa, da su takvi kongresi izvrsna prilika za afirmaciju mladih geografa i sticanje novih poznanastava. Lijepo je imati prijatelje -geografe u
KSG 7
gotovo svim većim europskim gradovima. To je osobito bitno ako kanite putovati po Europi, a niste baš u najboljoj financijskoj situaciji (smještaj). Kongres je bio organiziran na način da su svi sudionici bili raspoređeni u jedan od deset workshopova. Sudionici kongresa mogli su birati između sljedećih workshopova:
1. Post Glacial Features (based on Hunch Meadows -Buckel Wiesen) 2. GIS -3D Perception ofthe Landscape 3■ Europe in Perception -10 Years Later 4. Bohinj -Tourism Geography 5. Sustainable Development -A Way Out.? 6. Hydrogeography ofthe Bohinj Lake 7. High Mountain Enviroment 8. European Integrations -From Enlargement to Cohesion 9■ Ex Yugoslavia -Problem or Perspective Region ofEurope (sudjelovali Goranfosić i Ivo Turk) 10. RuralArea Developing Programs (sudjelovao Aleksandar Lukić) Jedan je dan bio rezerviran za terensku nastavu. Sudionici kongresa mogli su birati između dvije ponuđene ekskurzije. Tema prve ekskurzije bila \eKršNotranjske, a tema druge, u kojoj su sva tri hrvatska predstavnika sudjelovala, bile su fulijskeAlpe.
8 KSG
Sudionici su mogli, ukoliko su željeli, uz sve ovo još i održati seminar na unaprijed odabranu temu. Tako je Aleksandar Lukić održao seminar pod nazivom
Mundo Maya -Sustainable Development Project, a moja je malenkost održala seminar pod nazivom Tourism as the Factor of
Development and Transformation ofOgulin Area (Croatia). Za svakodnevno informiranje sudionika kongresa organizatori su izdavali newsletter pod nazivom
Daily Geographer. Ovom prilikom želim istaknuti da je rad na kongresu, kao i njegovo funkcioniranje bilo besprijekorno, te da se organizatorima mogu uputiti samo pohvale i čestitke. Svakako valja napomenuti da se kongres sastojao od formalnog i neformalnog dijela. Tijekom neformalnog dijela, dakako, nije nedostajalo dobre zabave. Tako je uz standardni disco program bilo i drugih vidova zabave poput kestenijade na otvorenom uz logorsku vatru, noćnog obilaska Bohinjskog jezera uz baklje, večeri slovenske narodne glazbe i plesa, nesvakidašnjeg natjecanja čiji je izvorni naziv EGEA drinking contest, itd. Da su vremenske prikile bile povoljnije, (kiša nije prestajala padati) bile bi organizirane i neke sportske aktivnosti. Ovako je sve ostalo na odbojkaškom turniru. EGEA Zagreb (KS(i Zagreb) je ove godine po prvi puta postala afjilieted entity, Što znači da ima
16° pravo glasa na sastanku generalne skupštine EGEA-e (Genegal Board Meeting), koja se održava jednom u godini, na godišnjem kongresu. Na sjednici Generalne skubštine za novog predsjednika EGEA-e izabran je
Sylvian Rigollet ( EGEA Dijon, Francuska). Njegove e-mail adrese su: i riggolet@u-bourgogne.fr i riggolet@mail.uni-mainz.de Za dopredsjednicu EGEA-e izabrana je Ganna Tsukanova
(EGEA Kyiv, Ukrajina). Organizacija sljedećeg godišnjeg kongresa EGEA-e (listopad 2001.) povjerena je EGEA-i
Wroclaw, Poljska. Organizacija regionalnih kongresa, koji će se održati u proljeće 2001. povjerena je sljedećim entitetima: Zapadna regija: EGEA
Hannover, Njemačka Istočna regija: EGEA Kyiv, Ukrajina Južna regija: EGEA Beograd, Yugoslavia Sjeverna regija: naknadna odluka
Učlanjenje u EGEA-u je mali korak za tebe, a veliki za geografiju.
Na samom kraju htio bih pozvati sve studente geografije da se uključe u rad EGEA-e. Vjerujte mi, sigurno nećete požaliti. Nadam se da će zagrebačka podružnica EGEA-e u budućnosti biti u stanju organizirati, ako ne godišnji, onda barem regionalni kongres EGEA-e. Bila bi to iznimna prilika za
promociju Hrvatske i hrvatske geografije. Sudeći po velikom interesu europskih studenata za studentske razmjene (razmjene su također jedna on mnogobrojnih djelatnosti, kojima se bavi EGEA) s I EGEA-om Zagreb, valja očekivati i | interes europskih studenata za kongres u Hrvatskoj. IvoTurk |
KSG 9
16°
i ECEA kongres i zapadna regija (Cork, 2.-7. 4. 2000.)
Regionalni kongres Europskog udruženja mladih geografa (EGEA) Zapadne Europe održan je u Corku (Republika Irska) od 2. do 7. travnja 2000. Okupilo se 26 sudionika studenata, diplomiranih geografa i postdiplomanata iz Irske, Nizozemske, Njemačke i Hrvatske. Tema kongresa bila je “Utjecaj baštine na kulturni pejsaž Irske” (Heritage and the Cultural Landscape of Ireland), a rad je bio organiziran u više tematskih radionica (workshops). Tri radionice bavile su se problematikom turističke geografije, posebno transformacijom ruralnih prostora Irske pod utjecajem danas dominantne gospodarske djelatnosti turizma. Četvrta radionica bila nam je posebno zanimljiva jer se odnosila na tzv. representational geography, geografsku disciplinu za nas pomalo mističnu koja izlazi iz okvira tradicionalističkih shvaćanja geografije, a proučavao se način vizualnog (crteži, karikature...) prikazivanja Irske i Iraca u engleskim časopisima te utemeljenost takvih prikaza u objektivnoj stvarnosti. Osim radionica, interesantna su bila i predavanja prof. Smitha o geografskom položaju Irske, prof. Nugenta o regiji Burren koja obiluje zanimljivim krškim pojavama i klifovima te mr. McCarthyja o geografskim značajkama razvoja grada
10
KSG
Corka u prošlosti i danas. Zadnji dan kongresa održana je i cjelodnevna terenska nastava u Burrenu s posjetom klifovima (Cliffs of Moher). Sudionici kongresa iz Hrvatske postdiplomanti Ivana Crljenko, Vedran Prelogović i Vuk Tvrtko Opačić -održali su vrlo uspješno jednosatno predavanje o razvoju i prostornom utjecaju dubrovačkog turizma pod naslovom “Development of Tourism in Dubrovnik and its Spatial Effects”. Poseban interes auditorija sastavljenog od sudionika kongresa i postdiplomanata, kao i predavača s Geografskog odsjeka na University College Cork, pobudili su dijapozitivi, posteri i publikacije kojima je bilo popraćeno navedeno predavanje. Ovaj kongres koristio je sudionicima u prvom redu za stjecanje novih znanja o samoj Irskoj i razvoju irskog turizma, za komparaciju metodologije unutar geografske struke i uvid u recentnu stranu geografsku literaturu te za upoznavanje s kolegama iz drugih europskih država, a omogućio je i turističko upoznavanje Irske. Naša zahvala prof. Pepeoniku, doc. Curicu i mr. Klemenčiću na pomoći u prikupljanju slikovnog materijala. Ivana Crljenko, Vedran Prelogović, Vuk Tvrtko Opačić
Poljaci otkrivaju Hrvatsku (Uz pomoć KSG-a) Od mnogobrojnih aktivnosti EGEA-e (čiji član je i KSG Zagreb) među najatraktivnijima su razmjene studenata. Jedna je upravo održana na području Lijepe nam naše kada smo ugostili kolege iz Varšave. Dvanaest studenata Geografskog odsjeka iz Zagreba nekoliko se mjeseci pripremalo za ovu razmjenu (ubrzani tečaj poljskog jezika, kondicione vježbe, provjere psihičke stabilnosti, usvajanje gradiva vezanog uz znamenitosti Hrvatske i si.) u koju je uloženo puno truda, slobodnog vremena i inih stvari kojih se prosječan student teško odriče. Sve uloženo bilo je višestruko vraćeno o čemu svjedoči oduševljene poljskih ali i naših sudionika razmjene. U nastavku ću vam ukratko pokušati predočiti barem dio atmosfere koja nas je pratila. Toga dana (6. listopada, petak) oko 16 sati pala je još jedna kava negdje u utrobi Importane centra. Primanje ruku za novčanike bio je znak da “oni” uskoro dolaze pa smo platili “kaj sme krivi” i pokupili se prema kolodvoru. Situaciju sljedećih pola sata na kolodvoru opisao je još davno g. T. Huljić u jednoj od svojih brojnih uspješnica: “...na stanici sto perona, nigdje nema tvog vagona...”. Tako smo i mi jedno vrijeme izgubljeni teturali među vlakovima kad eno, evo ti
njih (četiri Poljaka pristiglih sa godišnjeg EGEA kongresa u Bohinju-Slovenija, četiri autostopera a četvero ih je došlo vlakom). Uslijedilo je upoznavanje i kava u kolodvorskom “pajzlu”. Službeni jezik tokom druženja bio je engleski, a svaka hrvatska riječ u prisutnosti poljskih studenata bila je na licu mjesta strogo kažnjavana. U 20.00 h na Geografskom odsjeku na Marulićevom trgu Prof. dr. Dražen Njegač je posebno za potrebe razmjene održao jednosatno predavanje o Lijepoj našoj -hvala mu! Nakon predavanja posluženi su kolači i potekla je Cedevita. Kada je spojen i posljednji par gost-domaćin, lagano se krenulo kućama, u iščekivanju sutrašnjeg dana. Prema mom satu jutro je davno svanulo ali je nebo govorilo drugačije i jedan pogled prema gore ubio bi svaku volju za ustajanjem, ali ne i meni. Tihim mumljanjem nekih engleskih riječi uspio sam probuditi svoju gošću. Nakon svih jutarnjih aktivnosti, tipa doručak (hvala mama!) i tuširanje, odvezeni smo do Cibone (hvala tata!) gdje je uskoro
16°
Na Plitvičkim jezerima... došao i naš bus. Oko 8.00 sati krenuli smo prema moru. Nezaobilazna postaja bila su Plitvička jezera koja su i po lošem vremenu svojom univerzalnom ljepotom izazivala divljenje svih članova razmjene. Već tada počele su se vaditi boce raznolikih sadržaja koji su nam olakšali i skratili put do mora točnije do Sukošana. Tamo smo se smjestili u kući Dr. Sc. Dražena Perice koji je bezkompromisno pristao na tu varijantu, dapače on je to i ponudio. Ostatak večeri
Na Kninskoj tvrđi...
1 2 KSG
protekao je vrlo živo uz roštilj i svladavanje “tekućih” problema. Nešto malo spavanja i ajmo opet. Zrmanja, Kninska tvrđava, Krka (Visovac), Šibenik (katedrala, tvrđava) i naravno kao posebna atrakcija, šetanje minskim poljem. To su bila odredišta toga dana kada nam se i Sunce malo smilovalo, pa smo s tvrđave u Šibeniku uživali u prekrasnom sutonu. Noć je opet protekla u znaku roštilja, vina i plesa na stolovima da bi usred fešte određena persona (ne bih sad o imenima) uletila u kuhinju biciklom (“Oops...I did it again!”) i u prvi mah zbunila prisutne, ali nakon toga uslijedili su grčevi lica u vidu osmjeha, što je bio dokaz o uspješno izvedenom pothvatu. Još malo mamurni od predhodne večeri ukrcali smo se na bus i pravac Murter, gdje nas je čekala naša “jahta”, doduše malo stariji model, ali za naše potrebe savršena. Uskoro je njenih stotinjak konja lagano počelo parati more. Praćeni taktovima diesel-motora doplovili smo do Parka prirode Telašćica gdje smo razgledali slano jezero Mir i strmce. Nastavili smo dalje i uživali u ljepotama Nacionalnog parka Kornati, i onda nas je “krenulo”... Nebo nam je ponovo okrenulo leđa, počela je lagana kišica, more je valjalo, a naš “stari ruzinavi brod je ispustija dušu”. U trenutku su svi bili na palubi jer je unutra bilo nepodnošljivo, što zbog mirisa nafte a što zbog valova koji su njihali brod i kod mnogih izazivali mučninu uz
16° opće poznate popratne pojave. Niti nakon brojnih “verglanja” motor nije upalio, tako da smo odaslali “S.O.S.” signal i kroz nešto više od sat vremena došao je drugi brod i odteglio nas do Strižnja gdje su neki posjetili najviši vrh Kornata, Metlinu (237m), s kojeg su se vratili po mrklom mraku, dok su drugi čamili čekajući. Navečer nas je do Murtera teglio drugi brod i svi su jedva dočekali Sukošan, gdje smo svi u rekordnom roku bili u krevetima. Posljednji dan na moru, neki od hrvatskih studenata ostaju uređivati kuću (posebno priznanje Vanji za ribanje sanitarija (ne bih jaaa)), dok mi ostali s Poljacima odlazimo u Zadar. Kasnije se nalazimo i ručamo u pizzeriji. Tako zasićeni krećemo prema Nacionalnom parku Paklenica. Par sati penjanja, malo fotografiranja i pravac Zagreb. U busu općenarodno veselje, muzika i si. ali s približavanjem Zagrebu atmosfera je
U Zadru... jenjavala, a ljudi bijahu strgani i željni kreveta. Dobar stari Zagreb. Nešto o njemu ispredavao je Prof. Dr. Sc. Zlatko Pepeonik, i moram priznati to je bilo jedno od boljih predavanja koje sam ikada odslušao. Potom smo razgledali najvažnije zagrebačke znamenitosti i već je bilo vrijeme da se krene prema stadionu gdje smo zajedno s Poljacima odgledali utakmicu Hrvatska-Škotska. Nerješen rezultat nije bio razlog da se ne ode do Jelačić-placa i popije koja piva u društvu Skota koji su preplavili grad. Sedmoga dana išlo se na Medvednicu. U izlet je uključeno Sljeme, Medvedgrad, Puntjarka te grah i kobasice. Zadovoljni ali umorni spustili smo se
U Kumrovcu...
KSG 13
16° U Velikom Taboru...
u grad na večeru na “Savi” i onda doma. I “zucker kommt zu letzt” iliti šećer na kraju, zapravo skoro na kraju. Prvi u nizu bio je dvorac Trakošćan koji nas je zajedno sa svojim jezerom ostavio bez daha. U Klanjcu smo stali u Augustinčićevoj galeriji a u Kumrovcu smo obišli etno-selo i pozdravili “Starog”. Zelenjak je bio naša predposljednja stanica gdje smo ručali da bi nakon toga krenuli prema Velikom Taboru. Naš domaćin prof. Josip Štimac nam je uz domaću kruškovaču priredio toplu dobrodošlicu, pokazao nam gdje je što i zaželio nam ugodnu noć. Oko 21.00 h dvorac je zaključan i prepušten nama. Cure su napravile odličnu večeru koja je bila poslužena u Velikoj rustikalnoj dvorani gdje smo uglavnom proveli cijelu noć. “Točilo se vino iz raznih buradi, i radilo se sve što treba da se uradi...” rekao je jedan pjesnik i mi smo se toga držali. Bilo je tu i mačevanja, plesanja, sviranja, pjevanja, natjecanja u ispijanju (između reprezentacije Poljske i Hrvatske proglašen je remi a za pojedinačne okršaje se ne zna točan
1 4 KSG
rezultat jer suci nisu stigli evidentirati sve natjecatelje). I tako se noć ispunjena plemićkim aktivnostima pretvorila u prekrasno jutro kada smo umalo zakasnili na autobus koji nas je vozio u Zagreb. Malo slobodnog vremena, a navečer vlakom u Ivanić na “Gitarijadu”. Super atmosfera, Poljaci skaču na “stejđ” i pjevaju. Spavalo se u domu Crvenog križa u maniri “konzerviranih sardelica”. Drugo jutro buđenje uz topli burek i jogurt, pa na vlak za Zagreb. Oko 12.00 h okupljanje na Glavnom kolodvoru -uskoro će vlak. Još malo fotografiranja, suze, naricanje... Poljaci nam poklanjaju cvijet kao simbol našeg prijateljstva (koje trebamo njegovati), ukrcavaju se na vlak i uz još davno naučene riječi:"Hrvatska je najljepša!" odlaze prema svojim domovima. Vidimo se u Poljskoj. Dziekuje i do widzenia! (Hvala i do viđenja!) Jerolim Cimperšak-Žigrović
16°
Filozofiramo o geografiji....
INTERDISCIPLINARNOST U GEOGRAFIJI Geografija je gledano na sustav svoga istraživanja zasigurno jedna od najinterdisciplinarnijih znanosti uopće. Budući da je ona prije svega znanost koja proučava geoprostor, koji je u svakom pogledu kompleksan, potreba komuniciranja i razmjene iskustava s drugim znanostima nameće se sama po sebi. Geoprostor koji nas sve okružuje sastavljen je kako od prirodnih, tako (i i od društvenih, tj. antropogenih / elemenata. Zadatak je j geografije proučavati \ obje te skupine \ elematata, a iz toga V proizlazi jedna od tzv. dihotomija u geografiji. Naime, geografija ulazi u domenu i prirodnih i društvenih znanosti, što s ostalim znanostima nije slučaj. To je samo jedna od brojnih specifičnosti geografije. Sama ta činjenica determinira geografiju kao interdisciplinarnu znanost. Geografi su prije svega zaokupljeni strukturama i interakcijama u dva velika sistema: ekološki sistem, koji povezuje čovjeka i njegov okoliš i prostorni sistem , koji povezuje jednu regiju s drugom u kompleksnoj interakciji izmjene trendova. U današnjem vremenu, koje je obilježeno globalizađjom i u kojem je transfer znanja jedna od osnovnih karakteristika, do
razmjene ideja i interesa dolazi konstantno, tako da ponekad čak nismo niti svjesni te činjenice. Jasna je činjenica da znanost s tako širokim objektom proučavanja mora naići na znanosti s kojima dolazi do preklapanja interesnih sfera. Geografija, unatoč tome, ne gubi svoj identitet. Uzmemo li primjer poklapanja interesa > (objekta proučavanja) između konomije i ekonomske geografije vrlo ćemo dobro shvatiti zajedničke osobine i razlike između dva konceptualna pristupa, koja su svojstvena ekonomiji i geografiji, i Ekonomija, prije svega proučava sistem proizvodnje, razmjene i potrošnje, dok ekonomska geografija, kao geografska znanstvena poddisciplina proučava ekonomske prostorne sisteme, dakle vezana je uz prostor. Prostorni sistemi obavezno imaju svoju strukturu, interakcije i procese. Tu valja napomenuti da se pod pojmom struktura podrazumijevaju lokacije i regije, pod pojmom interakcije cirkulacija ljudi i dobara, a pod pojmom procesa promjene prvotnih struktura. Iz ovoga se jasno vide razlike u konceptima tih dviju znanosti. Sličan se primjer može navesti za bilo koju geografsku poddisciplinu, a u tablici 1. u najkraćim je mogućim
K
KSG 1 5
16° I T ablica 1. O dnos iz m e đ u p o je d in ih geografskih p o d d is c ip lin a i d r u g ih znano sti.
GEOGRAFSKA PODDISCEPUNA
ZNANOST S KOJOM JE TA GEOGRAFSKA DISCIPLINA INTERDISCIPLINARNO POVEZANA
KLIMATOLOGIJA (KLIMATOGEOGRAFIJA)
METEOROLOGIJA, GEOFIZIKA...
KARTOGRAFIJA
GEODEZIJA,...
HIDROGEOGRAFIJA
HIDROLOGIJA, HIDROGEOLOGIJA, OCEANOGRAFIJA,...
GEOMORFOLOGIJA
GEOLOGIJA,...
BIOGEOGRAFIIA
BIOLOGIJA, EKOLOGIJA,...
DEMOGEOGRAFIJA
DEMOGRAFIJA, STATISTIKA,...
RURALNA GEOGRAFIJA
POLJOPRIVREDA, AGRARNA EKONOMIKA, SOCIOLOGIJA, HISTORIJA, PSIHOLOGIJA,...
URBANA GEOGRAFP
SOCIOLOGIJA, HISTORIJA, ARHITEKTURA, PSIHOLOGIJA,...
INDUSTRIJSKA GEOGRAFIJA (EKONOMSKA GEOGRAFIJA)
EKONOMIJA,...
PROMETNA GEOGRAFIJA (EKOMONSKA GEOGRAFIJA)
EKONOMIJA, GRAĐEVINARSTVO,...
TURISTIČKA GEOGRAFIJA (EKONOMSKA GEOGRAFIJA)
EKONOMIJA, EKOLOGIJA,...
HISTORIJSKA GEOGRAFIIA
HISTORIJA,...
POLITIČKA GEOGRAFIJA
POLITOLOGIJA, POLITIKA,...
PEDOGEOGRAFIJA
PEDOLOGIJA, GEOLOGIJA,...
GEOEKOLOGIJA
EKOLOGIJA, GEOLOGIJA,...
KULTURNA GEOGRAFIJA
ANTROPOLOGIJA, ETNOLOGIJA,...
crtama prikazan odnos između geografskih poddisciplina ( geografije) i drugih samostalnih znanosti s kojima je ta geografska poddisciplina u interdisciplinarnoj vezi. Iz prethodne tablice se jasno vida da je geografija uistinu vrlo interdisciplinarna. Do sada je govora bilo o interdisciplinarnosti u tzv. općoj geografiji, tj. analitičkoj geografiji. Uz opću geografiju postoji još i tzv. posebna geografija, koja ima sintetički karakter. To je, naime regionalna geografija. Podjela na opću i posebnu ( regionalnu) geografiju također je jedna od dihotomija u geografiji. Budući da je regionalna geografija, kako je ranije navedeno, po svom karakteru sintetička, logično je da je i ona interdisciplinarna. Koristeći spoznaje drugih
16
KSG
znanosti uz metodološki pristup i spoznaje geografije lakše je sintetizirati i objasniti stanje, pojave i procese karakteristične za neki prostor. Iz svega dosad navedenaoga vidi se da je interdisciplinarnost u današnjoj geografiji, kao i uostalom u svim znanostima neizbježna i nužna. Prava je šteta što u Hrvatskoj ne postoji ustanova poput geografskog instituta, koja bi poticala geografsko istraživanje. Takva bi institucija afirmirala aplikativnu (primjenjenu, inžinjersku) geografiju, i na taj bi način geografija prestala biti marginalna znanost u očima šire javnosti, te bi zauzela istaknuto mjesto u sveukupnom sistemu znanosti. Ivo Turk
16°
Vlatka Renié (24. studeni 1977. 31. kolovoza 2000.) Draga Vlatka! Teško m i je vjerovati d a s to jim ovdje, n a m jestu vječne tišine i tuge i g o v o rim ti p o s lje d n je riječi k o jim a se zau v ije k m o r a m o po zd raviti. P o n e d je lja k je, n is m o li danas, baš sada, trebale sjediti za o n im starim k lu p a m a , m o ž d a je d n a po k raj d rug e, čekati p ita n ja i sm išljati o dgovore, iščekivati rezultate i b iti sretne što su stranice n a š ih inde ksa is p u n je n e . D rag a Vlatka, danas je n a našoj og lasno j p lo č i tvoje im e ispisano c rn im slovim a. Im e u z ko je svi v e že m o sam o vesele tre nu tk e , iskreni o sm ije h, u v ije k vedre i iskrene velike plave oči. Im e prijateljice, frendice, djevojke k o ja je zn ala d a sam o d o b ra i to p la riječ otvara sva vrata. Teško je ne sjetiti se tvoje d u g e plave kose i z a m iš lje n o g lik a n a k o jeg si nas sve podsjećala, slatkih h a ljin ica ko je si nosila, sašivenih m a jč in s k o m lju b a v lju k o ja je s to b o m otišla i u vječnost. Još u v ije k m i je svježa slika svih n aših terenaca, još m o g u č u ti tvoj glas k o ji n iti p je sm i nije d a o d a se o d m o ri. Pjevala si,
plesala, sm ijala se, živjela za sebe i za sve nas. Tko je to sebi d a o za pravo i o d lu č io ugasiti zvijezd u k o ja je tek p o č in ja la sjati? Tko to n ije h tio d a p o čn e š živjeti svoje snove? D raga Vlatka, svaki je čovjek p o ro đ e n ju neispisan a knjig a u k o ju sam i is p isu je m o riječi i b ira m o naslove. Stranice tvoje knjige zatvorile su se baš na o d lo m k u k o ji je o d isa o m iris o m m o ra, s n a žn im zrakam a sun ca i to p lin o m ljeta k o je m u n isi dočekala kraj. H vala ti draga Vlatka što se u tvojoj k n jizi nalaze i naša im e n a, jer tvoje će u m o jo j, a v je ru je m i u svih k o ji su te pozn avali, b iti ispisano n ajvećim i n a jlje p šim slovim a. U o voj tu ž n o j zb ilji tješi m e vjera d a vidiš naše suze i čuješ naš p la č jer ostali sm o b ez tebe ali n e i b ez u s p o m e n e k o ja n ik ad a neće izb lije diti. Tebe sada ču v a ju a n đ e li i o n i k o ji su te v o lje li najviše n a svijetu. U n a šim srcim a ostat ćeš zauvijek.
KSG 1 7
16°
Po svijetu...
“Vruće, prokleto je vruće” promrmljali smo zaklanjajući se od blještave svjetlosti koja se odbijala od užarenog asfalta i snježno-bijelih 6-metarskih limuzina te nemilosrdno parala oči. Iskoračili smo iz aerodromske zgrade. Amerika. Prije nepunih 12 sati vrzmali smo se frankufrtskim aerodromom, potom letjeli iznad Islanda, Grenlanda i prostranih prerija američkih Velikih ravnica. L.A., tog diva pacifičke obale SAD-a, ugledali smo preletjevši Rockies-e, kako Amerikanci nazivaju reljefnu cjelinu Kordiljera, impozantan planinski sustav i splet međuplaninskih platoa i bazena koji se proteže od Aljaske na sjeveru do meksičke granice na jugu i uzdiže do gotovo 5000 m/nv. “Koliko kilometara ima do kuće ?” upitali smo Henrya Moorea, člana Boy Scouts of America i našeg domaćina. “Kilometara ?” -pogledao nas je Henry i nasmijao se. “Treba nam oko sat i pol. Ovdje se udaljenosti mjere u satima”. Uskoro, na autocesti, postalo nam je jasno. Automobili strpljivo pužu u kilometarskim kolonama. Bez trubljenja i nervoze. Svi će stići na vrijeme, samo treba znati da se ne može brže. I krenuti od kuće na posao dovoljno rano. To je danak koji plaća
1 8 KSG
jedna od najmotoriziranijh nacija na svijetu. 12 milijunsko metropolitansko područje Los Angelesa iza New Yorka drugo je po veličini u SAD-u. 1781.g. naselje u blizini španjolske katoličke misije San Gabriel brojalo je tek 50-ak pobladoresa, većinom crnih i mestizo doseljenika, s utjecajnom bjelačkom, španjolskom manjinom. U to vrijeme London ima oko 850 000 stanovnika, a Pariz više od pola milijuna stanovnika. Pueblo Los Angeles stajalo je na mjestu
16°
^ M e x i c o city " . i; iL ''^ r ; s r :
pair .,8 % ^ «•• • SsLjs I *% •'J ' /.., _ .. •....... !.. I .„%»-%
'if r :
t* t ->
?S
•*r'W:«:f ! e#¥f■ Î ',?■
»V "* î». nr; I '*■ *
......
*^ ^ . jj
I,» » • « « ». I» današnjeg downtowna, poslovnog centra najznačajnije luke na zapadu SAD-a koja je pretekla New York zahvaljujući novom ekonomskom poretku u kojem važnu ulogu posljednjih desetljeća imaju Japan i “azijski tigrovi”. Los Angeles je nepredvidljiv grad mozaika i kontrasta. Gotovo 50% stanovništva govori španjolskim jezikom, ekonomsko otvaranje prema istoku privuklo je mase Kineza i Japanaca. Rasni sukobi nisu nepoznanica. U “suđenju stoljeća” 1995-g. podrška OJ Simpsonu,
crnačkoj zvjezdi američkog nogometa, optuženom za ubojstvo supruge i njenog prijatelja, dijelila se na rasnoj osnovi. No za mnoge Amerikance Hollywood i Beverly Hills još uvijek predstavljaju simbole prestiža i bogatstva. U njihovoj sjeni stanuju mali, obični ljudi koji su kao i mnogi bili privučeni blještavilom ili jednostavno prilikom za posao. Los Angeles se ističe i kao model megagrada 21.st. Njegove funkcije su razdijeljene na nekoliko okruga u kojima su planski nastali brojni “rubni” gradovi. U Santa Clariti, jednom od takvih gradova udaljenom oko 1 sat vožnje od downtown L.A. stanuje i obitelj Moore. Drvena obiteljska kuća s malim, otvorenim i besprijekorno pokošenim travnjakom ispred i zatvorenim dvorištem s mjestom za roštilj iza kuće, dva parkirana jeep vozila i smješan sandučić za novine, potvrdila nam je da smo zaista u Americi. Kao i mnoge američke obitelji roditelji Moore doselili su se ovdje prije dvadesetak godina u “malu” zajednicu od oko 40 000 ljudi. Do danas je taj broj porastao gotovo 4 puta. Grad je rastao u blizini L.A. koji nudi radna mjesta, ali traži stalna putovanja na posao. To znači trošenje vremena i energije,
KSG 19
16°
onečišćenje okoliša i prometne gužve. Zato Santa Clarita otvara radna mjesta, mahom u uslužnim djelatnostima. Magic Mountains je zabavni park nadomak Santa Clarite koji posjeti i do 40 000 ljudi godišnje i samo jedan od takvih pokušaja da umjesto velikog i nedodirljivog L.A. nastane veći broj manjih zajednica u kojima bi ljudi mogli zadovoljiti sve svoje potrebe. Osim onu za putovanjem. Obalna željeznica vodila nas je iz L.A. prema San Diegu. Nepregledna industrijska zona nakon više od sata vožnje pretvorila se u nizanje gradova s imenom čas španjolskog, čas engleskog porijekla, da bi se konačno
2 0 ksg
približila pješčanoj pacifičkoj obali umotanoj u jutarnju maglu. Mnogim surferima magla nije smetala da uzjašu valove plavo-sive, pijeskom zamućene vode. Protrčavši kroz San Diego i njegov poznati i skupi zoološki vrt, uputili smo se u sumrak prema Tijuani, dinamičnom i opasnom graničnom prijelazu i gradu koji oduvijek označava kontakt dvaju Svjetova - anglo i latino-američkog. Bogati Amerikanci početkom stoljeća dolazili su ovdje uživati u tada, prohibicijom zabranjenom alkoholu u SAD-u. Kao mjesto zabave, burnog noćnog života i shopping turizma, Tijuana je poznata i danas. Zid smo prešli oko 22 sata. Žicom ograđeni most iznad autoceste pružao je pogled na američku pustinju s jedne i 2 milijunsku Tijuanu s druge strane 3140 km duge granice, životno važne za brojne Meksikance koji izlaz iz siromaštva traže u Kaliforniji, Teksasu i Arizoni. Ulazeći u noć Tijuane osjećali smo nelagodu i nesigurnost. Prvi dodir s Meksikom doživjeli smo kao otkrivanje šarenog, siromašnog i za europske oči zaprepaštujuće kaotičnog, neurednog i pomalo zastrašujućeg svijeta ulice. Ulica je sve. Prodavači suvenira, tacosa i marijuane savršeno se uklapaju u sliku sveopćeg meteža koji vlada
ovim gradom i koji se susreće na svakom koraku -od zaglušujućih tržnica do pretrpanih starih američkih školskih autobusa pretvorenih u javne gradske autobuse. Iz Tijuane krećemo prema jugu Bahia Californie, 1300 km dugačkog polupustinjskog poluotoka koji odvaja Korteško more (Kalifornijski zaljev) od Pacifika. Naše odredište je Santa Rosalia, mali, nekad bakreni rudarski gradić koji je osnovala francuska rudarska kompanija 1880.g. Bakra je nestalo i 1950.g. rudnik je zatvoren, ali željezni kosturi industrijskih postrojenja, brda šljake i jalovine i usamljeni dimnjaci, nijemi su svjedoci prošlosti. Danas gradić živi zahvaljujući ribarstvu i jednoj korejskoj ribljoj tvornici. U unutrašnjosti poluotoka nalazimo fascinantne pejsaže western-filmova, špiljske crteže vrijednost kojih se uspoređuje s onima u španjolskoj Altamiri, osamljene plantaže naranči, žutog limuna i manga, rančeve, kukuruzna polja i poneku oazu okruženu palmama koje su donijeli španjolski misionari osvajajući teritorij i učeći urođenike pravoj vjeri. U tom “obrazovanju” amerindijansko stanovništvo desetkovano je vatrenim oružjem i njima dotad nepoznatim europskim bolestima. Krećemo južnije
do Loreta, turističkog centra na istočnoj obali poznatog po sportskom ribolovu u kojem dolaze uživati Amerikanci. 1700 km dugom “transpoluotočnom” autocestom nastavljamo preko unutrašnje visoravni i La Paza, najvećeg grada Bajae Californie Sur do Los Cabosa -turističkog pojasa na samom vrhu poluotoka. Hotelska fasada duga polusatnu vožnju autobusom ispresijecana je brojnim vrhunskim golf terenima. Prekrasne pješčane plaže i valovi na sudaru otvorenog Pacifika i zatvorenog Kalifornijskog zaljeva u tropskom pojasu gdje je kupanje
16°
moguće tijekom gotovo cijele godine dobar su razlog za posjet ovom raju čak i ako ne igrate golf. Vrijeme je za povratak na kopno. Cijelonoćnom vožnjom u ogromnom trajektu prelazimo u meksičku državu Sinaloa i njen glavni grad Los Mochis, ishodište jednog od najzanimljivijih svjetskih putovanja željeznicom. 86 tunela i 37 mostova na 670 km dugoj pruzi koja se gotovo s morske razine i nesnosne pustinjske vrućine penje kroz kanjone u vulkanskim stijenama Sierra Madre Occidental u krajolik neopisive divljine crnogoričnih šuma, prekrasnih jezera i slapova na visini od 2400 m i zatim opet spušta na 1400 m. Naše je odredište bio Creel, malo naselje u srcu Copper Canyona i Sierra Tarahumare -prostora istoimenog
22
KSG
indijanskog plemena koje je prije 400 godina pobjeglo pred španjolskim misionarima u planine i do danas zadržavalo tradicionalan način života. Drvene kolibe i spilje njiihov su dom, a konji prijevozno sredstvo i radna snaga. Razgledavši 300 m visok Basaseachic vodopad i jezero Arareco neobično plave boje, nastavljamo put do meksičke mezete, prostrane visoravni na oko 2100 m/nv. Za razliku od dosad uglavnom siromašnih i malih poljoprivrednih posjeda, koliba i straćara, prema unutrašnjosti se javljaju velika dobra, voćnjaci jabuka i uređeniji gradovi. Osjećamo da ulazimo u “bogatiji” Meksiko. A to bogatstvo su otkrili i španjolski konkvistadori. Od Chihuahuae na sjeveru, preko Zacatecasa, San Louis Potosia i Queretara, gotovo do Mexico Citya na jugu, nižu se “srebrni gradovi” meksičke visoravni. Njihova bogata i mučna prošlost danas se isčitava iz bogato ukrašenih katedrala, palaca, plaža (trgova) i muzeja. Divljenje bogatstvu i raskoši zamagli pravu sliku i na trenutak čovjek kao da zaboravi pitati “Kako je sve to izgrađeno ?”. Odgovor nalazimo u rudniku srebra u Zacatecasu koji otkriva istinu o tisućama nesretnih indijanaca koji su ovdje ostavili svoje živote kopajući srebro za gradnju basnoslovnih katedrala. I tako, nakon 20ak dana, nalazimo se nadomak Mexico Cityu, jednom od najvećih gradova na svijetu. Ali to je neka druga priča.... Aleksandar Lukić
16°
.
BRUCOŠIJADA
2000
Tradicionalna brucošijada Geografije održala se i ove godine na već ustaljenom mijestu - Planinarskom domu Runolist na Medvednici. Ovogodišnji termin održavanja brucošijade bio je petak 10.11. 2000. Naime, tradicija nalaže da se brucošijada održava uvijek drugog petka u mjesecu studenom. Odaziv studenata bio je po običaju izvrstan. Prisutno je, naime, bilo oko 180 studenata. Već od samog početka moglo se naslutiti da će provod na ovogodišnjoj brucošijadi biti nezaboravan. Priličan, ali nikako ne nepremostiv problem, bilo je to što žičara zbog lošeg vremena nije vozila. Vrlo je bitna činjenica da se prošlogodišnje greške i propusti nisu ponovili. Uz to, ove je godine po prvi puta organizirana i tombola s uglavnom zanim ljivim nagradama, na kojoj su sudjelovali svi prisutni osim organizatora. Podijeljeno je 15-ak nagrada. Po prvi puta organizirano je i krštenje brucoša. Dobro raspoloženje potrajalo je cijelu noć do samog jutra, kada smo, nažalost morali napustiti P.D. Runolist s tužnim i umornim izrazima na licu, ali i s nadom da će u skoroj budućnosti biti još događaja sličnih ovome. Po mojoj je ocjeni ovo vjerovatno bila najbolje organizirana brucošijada u novijoj prošlosti Kluba studenata geografije - Zagreb.
Idejni cilj organiziranja ovakvih događaja je poticanje prijateljstva i druženja između raznih generacija studenata koji studiraju na geografskom odsjeku PMF-a. Vjerujem da je ova brucošijada u potpunosti ispunila sva očekivanja. Posebno se zahvaljujem kako u svoje, tako i u ime KSG-a svima koji su pridonijeli besprijekornoj organizaciji ovogodišnje brucošijade. Posebna hvala osoblju P.D. Runolist na trudu i razumijevanju iskazanom prilikom organiziranja brucošijade. Ivo Turk
k sg 2 3
16°
P
a
z
i
o
v
o
• • •
IZBORI 2001. Sigurno se pitate: Kakvi sad opet izbori !?! Da, opet izbori i opet u siječnju, ali konačno izbori na kojima vaš glas zlata vrijedi. Naime, radi se o uobičajenim godišnjim izborima za vodstvo Kluba studenata geografije Zagreb kroz narednih godinu dana (kroz 2001.). Odmah se mora naglasiti da ovo nisu klasični izbori. Ovi izbori će se održati u okviru godišnje sjednice Kluba u siječnju koja se naziva Sjednica Velikog vijeća. Zašto Velikog vijeća !?! Zato što Velikim vijećem nazivamo sve članove Kluba i upravo oni moraju biti nazočni kako bi na toj sjednici poslušali izvještaje rada Kluba kroz proteklih godinu dana, razriješili dotadašnje vodstvo, raspravljali o nekim temama, poslušali ideje i vizije kandidata za novo vodstvo, birali novo vodstvo te poslušali godišnji plan i program novog vodstva. Naravno, upravo vi možete obnašati jednu od funkcija u sazivu novog vodstva - jer svi članovi mogu birati i mogu biti birani. Utrka je otvorena. Dobro razmislite i kandidirajte se na funkcije koje mislite da bi dobro obnašali, a prazne će ostati sve fotelje fotelja predsjednika i dopredsjednika Kluba, fotelje predstavnika svake godine studija pojedinačno te fotelja predstavnika apsolvenata. Znači, novo vodstvo će se sastojati od sedam osoba koje čine Malo vijeće. Malo vijeće upravlja radom Kluba između dvije sjednice Velikog vijeća, odnosno do
24 KSG
siječnja 2002.godine, što znači da jedino ono može donijeti neke važnije odluke, ali što nikako ne znači da je cjelokupan rad Kluba stavljen na njihova leđa. Članovi Malog vijeća sastaju se po potrebi (praksa je pokazala jednom mjesečno), a na sjednicama je poželjan dolazak što većeg broja studenata, njihovo aktiviranje u radu Kluba, iznošenje prijedloga, razmišljanja,... Uglavnom, razmislite da li ste baš vi ta osoba koja bi najbolje predstavljala svoju godinu ili cjelokupan Klub, dođite na sjednicu i kandidrajte se za bolju budućnost svih studenata geografije!!! KSG Zagreb
16°
Geo - shopping...
Kratki vodič
geografske literature u Zagrebu Dragi naši znanjažedni geografi.... Početkom ove školske godine na našem se tržištu pojavio velik broj novih izdanja školskih atlasa i slične literature koja bi se trebala naći na policama sobe svakog geografa. Stoga smo vam pripremili ovaj mali vodič kako ne biste gubili svoje dragocjeno vrijeme (jer vrijeme je novac a novac je piva...) lutajući velegradom. Tako smo u knjižari “ALFA” u pothodniku (pored "Jabuke") saznali da slikovni atlas “OTKRIVANJE SVIJETA” (Neil Grant; Mozaik knjiga, 1995) košta 161,00 kn. “GEOGRAFIJA SVIJETA” grupe autora (Adams-Ganeri-Kay; Znanje, 2000.) dostupan je svima po cijeni od 297,00 kn. Zanimljiva “ENCIKLOPEDIJA SVEMIRA” (Heather Couper&Nigel Henbest; Znanje, 2000.) može se pronaći na istoj adresi, ali cijenu nismo uspjeli saznati. "Alfa" također nudi na izbor velik broj turističkih vodiča. Tako vodič i plan grada “Upoznajte...” ...Barcelonu, ...Rim, ...Veneciju (Mozaik knjiga, 1996.) košta 98,00 kn, a “Insight Compact Guide...” ...Mallorca, ...Milan, ...Belgium dostupan je za svega 28,00 kn (snižen je sa prethodnih 47,00) ali vam je od koristi samo ukoliko znate engleski. Tu se još može pronaći i popularni “Vodič za ksenofobe...” (Mozaik knjiga, 1996.) u kojem možete pročitati sve ono što ste oduvijek željeli znati (a niste se usudili pitati) 0 Nijemcima, Englezima,
Francuzima, Talijanima, Amerikancima ili Španjolcima. U knjižarama "Znanja" pronašli smo Collinsov “FAMILY ATLAS OF THE WORLD” (Harper-Collins publishing ltd., 1998.) po cijeni od 250,00 kn. “ZEMLJOPISNI ŠKOLSKI ATLAS” (naklada Ljevak, 2000.) može se kupiti za svega 150,00 kn. Za istu lovu možete si, u bilo kojoj knjižari "Mladosti" kupiti i “ŠKOLSKI ATLAS” (Alfa, 2000.) koji je zaista odličan (a kako i neće biti kad su kao suradnici, tj. autori tematskih karata njegovoj kvaliteti doprinijeli dragi nam profesori i asistenti Bognar, Curić, Filipčić, Ilić, Njegač, Stipersid, Pepeonik, Perica, Riđanović, Toskić i Orešić). Ukoliko imate preko 500,00 kn možete si priuštiti i fizičku kartu Europe (Questor d.0.0.) U "Algoritmu" smo pored obilja specijalizirane literature (mineralogija, petrologija, geologija, astronomija...) po paprenim cijenama uspjeli pronaći i Timesov “WORLD ATLAS” (Times, 1997.) po cijeni od 303,00 kn i ogromni Timesov “COMPREHENSIVE ATLAS” po cijeni od 999.00 kn. Za vas (interaktivne tu su i kompleti CD-a National Geographica: komplet od 31 CD-a na kojem se nalaze sva izdanja od 1988. bit će vaš za 1.250.00 kn; 8 CD-a sa kartama dostupno nam je za 369.00 kn; national Geographic Photo Gallery dođe 249,00 kn, a izdanja brojeva iz "60-ih, "70-tih ako ne i iz "80-tih & "90-tih možete kupiti ako izdvojite 245.00 kn. Ako raspolažete DVD-tehnologijom prava stvar za vas je “EYEWHITNESS DVD ATLAS OF THE WORLD” (Dorling Kindersley, 1998.) po cijeni od 368,00 kn ili možda “EYEWHITNESS DVD ENCYCLOPAEDIA OF SPACE AND UNIVERSE” (Dorling Kindersley, 1998.) po cijeni od 270,00 kn. Preostaje vam još samo da se zavalite u neki udobni i topli naslonjač i provedete zimu citajuci. Ivana Lučić, Zeljka Kovač
KSG
25
16°
Geografija na webu___
Geografski linkovl 1. National Geographie Magazine časopis
ustroju, vladi, političkim strankama, ekonomiji, komunikacijama i transportu, vojsci.
http://www.nationalgeographic.com
Podaci su prilično korisni jer se redovito obnavljaju.
Izdanje National Geographica na Internetu na kojem možete naći brojne zanimljive sadržaje kao što su interaktivne priče -doživite avanturu sa istraživačima i snimateljima National Geographica, zanimljiva putovanja, atraktivne fotografije i mnogo drugih zanimljivosti i aktualnosti koji ne zaostaju za pravim
5. The Perry-Castaneda Library Map Collection - zbirka karata http://www.lib.utexas.edu/libs/PCL/Map_ collection/Map_collection.html
izdanjem.
Na ovom siteu mogu se naći političke i fizičke
Obavezno pogledati. 2. Geography on About.com
—“
^
karte država i regija svijeta.
y
Karte su u JPG i PDF formatu i dovoljno su detaljne i pregledne za praktičnu uporabu i učenje.
-geografski portal http://geography.miningco. com/
6. The Great Globe Gallery
Odličan site na kojem ćete naći skoro sve o geografiji. Moguće je pretraživanje po temema na primjer; fizičkageografija, kartogrtafija, klima i vrijeme, prirodne katastrofe, svjetska populacija,veliki gradovi, države svijeta i druge. Stranice se obnavljaju redovito i nude uvijek aktualne priče, a imaju i zanimljiv geografski ehat na kojem možete raspravljati o brojnim geografskim temama. 3. Geography World - geografski portal http://members.aol.com/bowermanb/101.html Još jedan geografski portal u kojem je moguće tematsko i regionalno pretraživanje i koji nudi linkove na različite zanimljive i korisne Internet stranice kao npr.sve o Velikim Jezerima u Sjevernoj Americi, animacija hidrološkog ciklusa ili sekte u Indiji, te mnoge druge edukativne sadržaje. 4. CIA - The World Fact Book - enciklopedijski atlas http://www.cia.gov/cia/publications/ factbook/ Za one koje zanimaju države svijeta na ovim siteu mogu naći brojne podatke o svakoj zemlji svijeta. Tako možete naći osnovne geografske, zatim različite demografske podatke, informacije o državnom
26 KSG
- zbirka karata http://hum.amu.edu.pl/~zbzw/glob/globl.ht m Kao i prethodni i ovaj site nudi veliku kolekciju karata, samo što su ovdje karte najrazličitijih sadržaja: razne satelitske snimke Zemlje, klimatske, reljefne, geološke, hidrološke, demografske, političke, historijske i mnoge druge karte svijeta, te razni rotirajući globusi. Korisno za najrazličitiju uporabu u svim kolegijima. 7. Lonely Planet - turistički vodič http://www.lonelyplanet.com Putujete li u neku državu ili ljeto želite provesti putovajući Europom, sigurno će vam biti potrebne određene informacije o zemljama koje ćete posjetiti. Zato prije odlaska obavezno posjetite ove stranice na kojima ćete naći mnogo korisnih podataka kao što je detaljna povijest zemlje, klima, prirodne i kulturne zanimljivosti, razna događanja, valuta i plaćanje, ali pored toga tu su i posebna upozorenja kao što su zdravstveni rizici, ratne ili terorističke opasnosti i slično. Dalibor Škobić
16° Autor stripa: Zvonimir Haramija
N t\M o ST
^ ffg fc w B fóvpfe w f c M
^ 0 6 DAMA \ V 0 ^ ^o\ *bWS»A u tjrux) c\jb>UU ^ P-TiAV]^___ vC(Vö ^M£TIH Vih f ^ 'p A
12: OfeWMfc
%tO\£... t ) ?A T>v &\ ^ ! Ü
.
vai
uAb C Q ^ Z & 7"1
a& sm ' <ys SfcBU. J T» “y© t“\ \I /^^>l060övi\
vw/\ vcv) ^ > Z y KF Ä - , , \ \yr, / I \MftK Ž&MU l y
T W .O ■ ■ « i < W )ÍU
f ^ f WfoW
kV /F W fj
'.A'\¡ ' W lO i E VttU tM S . PA^ v fu x y Lh i j
SvA SR.EĆA STO STUbl?-AM 6& 06IV f\V J fÄ SAM 0Đ Pfc/E ¿1 ^ 0 v M ttT l U TU SltLTliU . To 9£ 5DV€
V0A?aX7&EAFS.\/O fA M c tM Ä -
JW&eR. CMW& 'SAtO^W'O (MB&V.MOÍE 1 AEDHo ?W0 ,
UM> SAfA v/ec
ksg 2 7
BUDITE U VRTL< UČLANITE SE U KLUB STI
Oroor: rr; fr l:f oc-qo. I‘! ' n rr;fi:|';r> o j,c r .r è f r f ; r . r 'rrrr
[HÍrikízrrM'r*
r e fr ío -
oUoitU f \ 'Kiffern o r: RT* n f ( v f t ¡ [ r: ¡C-.fi-.rf. ’ ti i ' T H i T| rrr¡ f LT* T v - R ím íf S r r A fr ííir c r íí r ^ r n
r t fr r ^ i- ifT
Pír=rí rríri rT fir cïgiü
G\.F.Vícr.
I’<m k i > ¡ ¡ i o ( ' > o 'n i AČc'K-A Kl c;|*íliSltC*'íí!(:(>l'f.lUí M'| >MíIj£• c p .n r v í rr.
(‘>0<o<
T - r& m - r.a w r f f r r r n r a . ' T í i w w . f \tr-.\[lc.(-Wc- í'rrrV: T > ^ r r T - Í W ; "
fw rrR'jí l¡[-\'r:fr[;r.f. j * £?♦l j ¿ r* i rrffr\r"> \íf-l rí;r ç f ^ i ' T í n í r f í r í : r ; 7 * fr'-cU\tr.a f r f a r t e T*<:r?X:>?.
h/'Jlv ( ; <(•,(»< CliCÍ ( ’•('(• Ç;l íí'íh(.-(; (•(If-jC’ líí- II •<•• l 1 / r>ffrfir vr.
Vú\c’(>W\ c:f,GO\T.(a C\r,\'0rífjr-
i