Broj16

meridijan 16°E

List Kluba studenata geografije Zagreb

broj 16 Zagreb, 2022.

TEMA BROJA: Geografija hrane

ME RI DI JAN 16°E

IMPRESSUM:

MERIDIJAN 16°E

Godišnjak KSG-a Zagreb

16. izdanje, 2022. godina

ISSN 1333-8676

Izdavač:

Klub studenata geografije Zagreb

Geografski odsjek PMF-a

Marulićev trg 19/II, 10000 Zagreb

web: www.ksg.hr

Glavni urednik:

Srećko Kajić

Uredništvo:

Lucijan Černelić

Marko Ćorić

Pavel Gulin Zrnić

Karla Laginja

Magdalena Makar

Grafički dizajn i prijelom:

Alegra d.o.o. Zagreb

Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o.

Pokrovitelji:

Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu

Studentski centar u Zagrebu

Naslovna fotografija:

Tržnica Dolac, Dominik Karčić

DJELOVANJE I AKTIVNOSTI KSG-A/EGEA-E

Riječ urednika

Dragi čitatelju!

Nakon četiri duge godine, u vaše ruke i na vaše ekrane stiže 16. broj Meridijana 16°E, jubilarnih 20 godina poslije prvog broja iz 2001. godine. Ma čekaj, četiri godine? Da, posljednji broj ovog glasila Kluba, specijalni broj koji se bavio isključivo godišnjicama HGD-a, KSG-a i Geografskog odsjeka izašao je 2017. godine, a zadnji regularni broj ovog časopisa - otkad putem časopisa nismo zabilježili događanja, aktivnosti i rad Kluba - izašao je 2016. godine. Za usporedbu, vaš glavni urednik tada je sjedio u gimnazijskim klupama s kosom do ramena, sadašnji brucoši su strepili hoće li upasti u željenu srednju, a prva asocijacija na riječ ,,korona’’ bila je precijenjeno pivo.

Prije nego što započnem s isprikama i vjerojatno dugom i dosadnom pričom o razlozima kašnjenja ovog broja, bacite oko na ovaj throwback: ,,2016. godina ostat će zapamćena u analima zagrebačkog KSG-a po tome što je na pragu punoljetnosti Kluba probijena „magična“ granica od stotinu članova. Hej, stotinu! Taj fantastičan doseg, koji je prije samo godinu dana zvučao nestvarno, nepobitan je dokaz da Klub ide u pravom smjeru. I da raste na svim razinama.

Tako mora biti i s ovim časopisom. Rapidan porast broja članova Kluba bit će velika odgovornost za nove graditelje 16. Meridijana. Da, prvenstveno odgovornost, ali i prilika da se klupski časopis podigne na višu razinu, te da raste kvalitetom i kvantitetom, kako tiskanih primjeraka, tako i mladih geografa koji sudjeluju u njegovoj izradi.

Novi ljudi i nove ideje zaista obećavaju. Bude optimizam i vjeru u nastavak tradicije jednog časopisa, kojoj je (n)ovo izdanje samo uobičajen doprinos te, nadam se, dobar poticaj...’’

Ovim je riječima Dameo Ramić-Kovačić, urednik prošlih nekoliko brojeva, započeo 14. broj časopisa iz 2016. godine.

Gledajući iz perspektive predsjednika Kluba protekle dvije godine (hvalite me usta moja), mislim da je Klub nastavio ići pozitivnim stopama i putem dobro utabanim od strane prethodnih KSG-ovaca, što je, zanemarimo li trenutnu epidemiološku situaciju (uh, kako ne volim tu sintagmu), vidljivo i po događajima, aktivnostima i broju članova koji je visoko iznad broja sto, tako magičnog prije pet godina.

Zašto vam onda pišem ovaj predgovor tek 2021. godine, a ne par godina ranije?

Ukratko – splet nesretnih okolnosti i manjka ustrajnosti, a nadugo...

Godina 2017. bila je rezervirana za izdavanje spomenutog specijalnog broja nakon čega je uslijedilo osmišljavanje novog broja kojim se planirao napraviti iskorak, odnosno podizanje na višu razinu kao što je spominjao Dameo: Meridijan bi se preobliko-

vao u stručni(ji) časopis, s tematskim recenziranim člancima i rebrandingom uz naziv Ars Geographica.

Nažalost, već su prvi koraci ispoljili nedostatke ovog ambicioznog pristupa: stručni recenzirani članci, pogotovo na temu hrane kojom se bavio kako hipotetski broj Arsa, tako i ovaj naš broj Meridijana, sporije pristižu od zabavnih članaka, zahtijevaju više truda, stoga je manje zainteresiranih za pisanje istih. Istovremeno, zbog vlastitih obveza i životnih okolnosti, svake su se godine izmjenjivali glavni urednici, svaki idući sa sve manje informacija o izvornom naumu, uz sve manje poznavanje tematike, a i vjerojatno uz sve manje elana za dovršetak broja. Naposljetku, protekle jeseni, kao jedini preostali član originalnog uredništva bio sam primoran preuzeti ovu ,,fotelju’’.

Okupio sam novu ekipu uredništva s jednim ciljem – idemo se više riješiti ovog broja. Vratili smo staro ime časopisa, ostavili par hranidbenih članaka i započeli gotovo od nule. Ovaj broj zapravo, umjesto skupa zabavnih i tematskih članaka te izvještaja o radu Kluba, gledamo prvenstveno kao pregled događanja i aktivnosti od 2017. naovamo kako one ne bi ostale u bespućima nepisane povijesti Kluba.

Također, ovaj broj valja gledati, što se može zaključiti i po ovom predgovoru, i kao svojevrsnu pouku svim budućim čitateljima, urednicima i KSG-ovcima da ne ponove naše greške prilikom izdavanja ovoga broja. Usto, dodao bih da je ovaj broj ujedno i dokaz značaja tradicije kako KSG-a, tako i samog 16. meridijana, odnosno Meridijana 16°E. Naime, 20 godina(!) ovoga glasila Kluba uz toliko priča, iskustava, događaja, prostora i djelića života stotina geografa prije nas nisu nam dopustila da od njega odustanemo, a nemoj ni ti, dragi budući uredniče ili urednice, ka-es-geovče ili ka-es-geovko!

Za kraj, dragi čitatelju, oprosti uredništvu na eventualnim manjkavostima ovoga broja, dali smo sve od sebe, a idući brojevi, pod vodstvom novih mladih nada, bit će, ne sumnjam, kvalitetniji i, ponajprije, blagovremeniji!

Ispred uredništva Meridijana 16°E, Srećko Kajić

Ovaj broj Meridijana posvećujemo tragično preminulim kolegicama Ivani

Volarević i Valentini Valjak koje su svojim životom i djelovanjem ostavile trag na geografiju, društvo i sve koji su ih poznavali. Neka im je vječna slava i hvala!

TEMA BROJA:

Geografija hrane

Utjecaj Sjeverno-atlantske oscilacije na prinose pšenice u Engleskoj od 2010. do 2018. godine

Ekonomija solidarnosti –primjer grupa solidarne razmjene

Odnos poljoprivredne proizvodnje i ruralnog turizma

Online poljoprivredne tržnicetrend ili budućnost?

Feeding the World

Hrana u menzama

Stručne članke u ovom broju Meridijana 16°E recenzirali su djelatnici Geografskog odsjeka doc. dr. sc. Mladen Maradin, mag. geogr. Valentina Valjak i doc. dr. sc. Petra Radeljak Kaufmann. Srdačno im zahvaljujemo na izdvojenom vremenu i doprinosu kvaliteti našeg časopisa.

Utjecaj Sjeverno-atlantske oscilacije na prinose pšenice u Engleskoj od 2010. do 2018.

Matej

Žgela, mag. geogr.,

Geografski odsjek PMF-a, Sveučilište u Zagrebu

Sažetak

Rad se bavi utjecajem Sjeverno-atlantske oscilacije (NAO) na prinose pšenice u Engleskoj u razdoblju od 2010. do 2018. godine na osnovu šest meteoroloških postaja ravnomjerno raspoređenih na području Engleske. NAO ima značajnu ulogu u vremenskim i klimatskim varijacijama iznad sjevernog Atlantika, a njegov se utjecaj uočava u promjenama temperature zraka i padalina što ostavlja posljedice u poljoprivredi. Putem Pearsonovog koeficijenta korelacije utvrđena je međuovisnost ljetnih, zimskih i godišnjih vrijednosti NAO indeksa te temperature zraka, količine padalina i indeksa aridnosti (AI) te utjecaj svih parametara na prinose pšenice na godišnjoj razini.

Rezutatima rada utvrđena je umjerena do snažna pozitivna korelacija NAO indeksa s temperaturom zraka ljeti, zimi i u cijeloj godini. Korelacija s padalinama umjereno je negativna ljeti, dok je za zimu nešto slabija te nejasna. Najveće vrijednosti korelacije s prinosima pšenice ima temperatura zraka (r = 0,55), a s količinom padalina ona je nešto slabija i negativna (r = -0,24). Korelacijska analiza pokazala je da postoji izvjestan utjecaj NAO-a na temperaturu i padaline na području Engleske što ima direktan utjecaj na prinose pšenice.

Ključne riječi: NAO, Pearsonov koeficijent korelacije, pšenica, Engleska

Sjeverno-atlantska oscilacija (engl. North Atlantic Oscillation, NAO) najznačajniji je oblik atmosferske varijabilnosti koji se javlja iznad sjevernog dijela Atlantskog oceana i ima značajnu ulogu u vremenskim i klimatskim varijacijama iznad istočnog dijela Sjeverne Amerike, sjevernog Atlantika i euroazijskog kontinenta (Greatbach, 2000). Promjene u intenzitetu NAO-a definirao je Hurrel (1995) putem NAO indeksa kao razliku normaliziranog zimskog tlaka zraka na morskoj razini s postaja Lisabon (Portugal) i Stykkisholmur (Island). Promjenama NAO faza iz pozitivne u negativnu i obrnuto dolazi do velikih promjena u brzini i smjeru vjetra na Atlantiku, transportu vlage i topline, čestini i intenzitetu oluja i njihovih putanja što ima veliki utjecaj na poljoprivredu, ribarstvo, vodne resurse, energetiku, itd. (Hurrel

i dr., 2003). NAO ima veliki utjecaj na Ujedinjeno Kraljevstvo, a time i na Englesku, zbog njezinog smještaja na sjevernom Atlantiku. Zimi će tako u slučaju jakog pozitivnog NAO indeksa nad sjevernom Europom, pa tako i Engleskom, prevladavati toplo i relativno vlažno vrijeme, a u slučaju jakog negativnog indeksa vrijeme će biti hladnije i sušnije od prosjeka. Ljeti se s pozitivnim NAO indeksom očekuje toplije i sušnije vrijeme, a s negativnim hladnije i vlažnije vrijeme (Met Office, 2016). Navedene postavke od velikog su značaja za rad te će imati ulogu u pravilnom uočavanju promjena klimatskih elemenata ovisno o NAO indeksu.

Pšenica je najvažnija kultivirana žitarica Ujedinjenog Kraljevstva, a preko 90 % cijele proizvodnje nalazi se u Engleskoj gdje prevladava uzgoj zim-

1. Uvod

ske pšenice kojoj povoljna klima dozvoljava prezimljavanje te povećanje prinosa tijekom žetve koja je najčešće u kolovozu. Duge suše mogu izrazito utjecati na prinose jer u biljci dolazi do stresa kojim slabi proces fotosinteze, a povećava se evapotranspiracija što za posljedicu ima manje prinose. Utjecaj suše posebice je izražen u fazama cvjetanja i dozrijevanja zrna kada može doći do smanjenja težine zrna za čak 45 % (El Chami, 2014). Ipak, pšenica u Engleskoj uglavnom uspješno prebrodi sušu, ali uz danak u smanjenim prinosima te kvaliteti zrna. Biljka loše reagira i na višak vlage jer se zbog prekomjerne količine padalina tlo saturira vodom ili nastaju poplave te dolazi do propadanja korijena i fizičkih oštećenja biljke, a zbog toga i manjih prinosa (Briggle, 1980).

Ovim je radom cilj utvrditi (1) korelaciju NAO indeksa s klimatskim elementima i prinosima te (2) interpretirati utjecaj odabranih parametara na prinose pšenice u Engleskoj. Očekuje se da će rezultati potvrditi ovisnost prinosa pšenice o NAO-u te time ukazati na potrebu kvalitetne predikcije NAO faza kao potpore poljoprivrednicima s ciljem sprječavanja većih gubitaka prinosa.

2. Podaci i metode

Zbog ograničenosti podataka o prinosima pšenice, klimatski podaci te podaci o NAO indeksu se odnose na period od 2010. do 2018. godine. Iako je klimatološki gledano riječ o kratkom periodu, smatra se da je za potrebe ovog rada on dovoljno dug kako bi ukazao na ovisnost prinosa pšenice o NAO-u. Srednje mjesečne vrijednosti NAO indeksa preuzete su s mrežne stranice Climate Prediction Center, NOAA (engl. National Oceanic and Atmospheric Administration). Srednje mjesečne vrijednosti temperature zraka i mjesečnih količina padalina za šest meteoroloških postaja u Engleskoj preuzete su s mrežne stranice Met Office-a, meteorološke službe Ujedinjenog Kraljevstva. Temeljem njih izračunate su mjesečne vrijednosti indeksa aridnosti (engl. Aridity Index, AI). Podaci o prosječnim godišnjim prinosima preuzeti su sa

službenih stranica Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, dok su GIS slojevi preuzeti sa stranica Statističkog ureda Ujedinjenog Kraljevstva te Geofabrik mrežne stranice.

Sl. 1: Poljoprivredne površine pod pšenicom po engleskim regijama te korištene meteorološke postaje

Radi klimatske reprezentacije prostora istraživanja odabrane meteorološke postaje ravnomjerno su raspoređene na području Engleske (sl. 1). U dvije sjeverne regije koje imaju najmanje zastupljenu proizvodnju pšenice nisu odabrane meteorološke postaje.

Podaci o prinosima dostupni su na godišnjoj osnovi te je provedena usporedba sa srednjim godišnjim vrijednostima temperature zraka i srednjim mjesečnim količinama padalina. Dobivene vrijednost izračunate su kao prosjek mjesečnih vrijednosti sa svih odabranih meteoroloških postaja kroz istraživano razdoblje te kao takve predstavljaju prostor Engleske. Metodom korelacijske analize analizirana je međuovisnost NAO indeksa i prosječnih vrijednosti temperature zraka i količine padalina za zimu (prosinac, siječanj i veljača), ljeto (lipanj, srpanj, kolovoz) te cijelu godinu. Njihov utjecaj na prinose pšenice analiziran je ko-

rištenjem Pearsonovog koeficijenta korelacije (r). Njegova vrijednost varira od -1 do +1 te govori o smjeru i jačini veze između dviju varijabli. Pozitivne vrijednosti koeficijenta govore da rastom jedne varijable raste i druga, a negativne da rastom jedne varijable dolazi do smanjenja druge. Vrijednosti koje se kreću oko nule govore o nepovezanosti varijabli.

Kako bi se kvalitetnije proučio utjecaj NAO-a, istraživanje je nadopunjeno indeksom aridnosti (AI) koji se često koristi u agroklimatologiji. Njegov izračun temelji se na istraživanju Kovačevića i dr. (2007) koji su modificirali indeks koji se koristi u radu Harouna i Carlsona (1994). AI se računa pomoću formule: AI = Tʼ - Pʼ, gdje su Tʼ standardizirane srednje mjesečne vrijednosti temperature zraka, a Pʼ standardizirane vrijednosti mjesečnih količina padalina. Bitno je naglasiti kako je AI primarno pokazatelj sušnosti, no za humidnu klimu Engleske može biti pokazatelj manje, tj. više vlažnih godina. Naime, u Engleskoj su rijetke suše kao one u Hrvatskoj te su sve godine većinom zadovoljavajuće količine padalina. Međutim, u slučaju ekstremnih količina padalina AI će biti iznimno negativan, kao što će i biti visokih pozitivnih vrijednosti kod godina s manje padalina. Stoga, on može biti kvalitetno korišten i za prostor Engleske te ukazati na razlike u stupnju humidnosti.

Statistička analiza podataka provedena je u MS Excelu, a kartografski su prikazi izrađeni u ArcGIS 10.5. računalnom programu.

3. Rezultati i diskusija

Srednja godišnja temperatura svih postaja u istraživanom razdoblju iznosi 10,4 °C (tab. 1). Ljeta i zime su blage s prosječnom ljetnom temperaturom od 16,4 °C i zimskom od 4,9 °C. Godina s najnižom temperaturom bila je 2010., a s najvišom 2014. Od 2010. do 2014., međugodišnje promjene temperature zraka bile su naglašenije, no od tada je došlo do stabiliziranja. Padaline su otprilike jednako zastupljene u svim mjesecima tijekom godine, a prosječna mjesečna količina padalina je 56,2 mm. Velike međugodišnje promjene u padalinama također su uočene u razdoblju od 2010. do 2014. Primjerice, 2011. zabilježena je najsuša godina, a već 2012. najvlažnija.

Za NAO se smatra da je najizraženiji zimi (Hurrel, 1995; Hurrel i dr., 2003), no i u drugim godišnjim dobima ga je potrebno uzeti u obzir. Primjerice, ljeti je ključno razdoblje za pšenicu jer tada nastupaju faze cvatnje i dozrijevanja zrna, zbog čega sve promjene temperature i padalina u ovisnosti o NAO-u mogu imati veliki utjecaj na prinose (Kettlewell, 1999).

Tab. 1. Vrijednosti parametara korištenih za korelacijsku analizu za Englesku od 2010. do 2018.

NAO indeks (NAOI)

NAOIzima NAOIljeto

Izvor: Met Office, 2016; AUK, 2019; NOAA, 2019

Zimski NAO indeks pozitivan je za sve godine, osim za 2010. i 2011. Ljetni NAO indeks pretežito je negativan, osim za 2013., 2017. i 2018. godine. Prosječni prinosi pšenice po hektaru su 7,9 tona (tab. 1). Najmanji prinosi zabilježeni su 2012. godine. Uočeno je njihovo podudaranje sa snažnim pozitivnim zimskim NAO indeksom (toplo, vlažnije) i snažnim negativnim ljetnim NAO indeksom (hladnije, vlažnije). Stoga su zabilježene ekstremne količine padalina, zbog čega je AI vrlo nizak, što je vjerojatno bio uzrok i tako niskim prinosima. Najveći prinosi bili su 2015. godine. Tada je AI bio blago

druge strane, ljetni NAO indeks 2012. iznosio je -1,6, prosječna temperatura pala je na 15,7 °C, a količina padalina porasla na 102,5 mm mjesečno kroz ljeto. Zimi je također vidljiv utjecaj NAO-a. Primjerice, 2010. godine snažni negativni zimski NAO indeks od -1,7 pratile su vrlo niske zimske temperature od 1,3 °C (prosječna temperatura zima = 4,9 °C), dok su padaline ostale u prosjeku s 46,5 mm mjesečno. Suprotno tome, snažni pozitivni indeks zime 2015. od 1,7 praćen je temperaturom od 6,3 °C te iznadprosječnim padalinama od 60,7 mm (Sl. 2.).

Sl. 2. Srednje godišnje vrijednosti prinosa pšenice, NAO indeksa i AI-a odabranih meteoroloških postaja u razdoblju od 2010. do 2018. godine

Izvor: Met Office, 2016; AUK, 2019; NOAA, 2019

pozitivan, a unatoč visokim vrijednostima ljetnog i zimskog NAO indeksa vrijednosti padalina i temperature bile su u razini prosjeka što je pogodovalo visokim prinosima. Prinosi pšenice pokazuju djelomičnu usklađenost s NAO indeksom i AI-om na godišnjoj razini te potkrepljuju tvrdnju o mogućem utjecaju NAO-a (sl. 2). Postoji trend povećanja prinosa u istraživanom razdoblju, što ne znači da će se on i nastaviti, kao i da dugoročno ne postoji negativan trend prosječnih prinosa.

Utjecaj NAO-a na klimatske elemente dobro je vidljiv u ljetu 2018. godine kada je NAO indeks iznosio 1,5, prosječna temperatura 17,8 °C (prosječna temperatura ljeta = 16,4 °C), a padaline prosječno 29,7 mm (prosječne padaline ljeti = 57,7 mm). S

Izračunate su korelacije ljetnih, zimskih i godišnjih vrijednosti NAO indeksa s temperaturom zraka i količinom padalina za ljeto, zimu i cijelu godinu na svim odabranim postajama (tab. 2). Vidljivo je kako su vrijednosti korelacije NAO indeksa i temperature zraka za svaki niz podataka veće od korelacija vezanih za količinu padalina. Ljetne temperature zraka većinom pokazuju snažnu pozitivnu korelaciju s NAO indeksom (|r| > 0,8), a za postaje Cambridge i Oxford ta je korelacija umjerene pozitivne jakosti (0,5 ≤ |r| ≤ 0,8). Padaline na svim postajama imaju umjerenu negativnu korelaciju. To znači da porastom NAO indeksa ljeti dolazi do povećanja temperature zraka i smanjenja padalina, a njegovim smanjenjem do obratnog efekta što potvrđuje teoretska saznanja o NAO-u. Zimi su

vrijednosti korelacije NAO-a s temperaturom vrlo slične onima ljeti, ali su s količinom padalina one nešto slabije (0 < |r| < 0,5). Također ne pokazuju sve postaje očekivanu pozitivnu korelaciju s padalinama (porastom NAO-a i porast padalina), a posebice je zanimljivo za primijetiti kako su negativne vrijednosti korelacije zabilježile tri najistočnije i najkontinentalnije postaje – Cambridge, Oxford i Waddington. Ipak, kako bi se proučila ovisnost o geografskoj širini i dužini te kontinentalnosti, tj. izloženosti postaje oceanu potrebno je nadopuniti istraživanje s većim brojem postaja. Godišnje vrijednosti NAO indeksa na svim postajama pokazuju umjereno i snažno pozitivnu korelaciju s godišnjim temperaturama, a za količinu padalina je umjereno negativna korelacija utvrđena jedino za postaje Oxford i Waddington, dok je ona za druge postaje nešto slabija (Tab. 2.).

pijeva u Engleskoj, prosječna ljetna temperatura od 16,4°C niža je od optimalne za razvoj pšenice, koja se kreće oko 25 °C (Briggle, 1980). U tom smislu, prosječno više temperature ne samo kroz zimu, već i proljeće te ljeto, a uz ravnomjerno raspoređene padaline tokom godine, dovode do većih prosječnih prinosa. Najveće vrijednosti korelacije dobivene su za utjecaj prosječne godišnje temperature na prinose. Prinosi su u slaboj negativnoj korelaciji s prosječnom godišnjom količinom padalina. Iako je za očekivati da će veće količine padalina povoljnije utjecati na prinose, klima Engleske u kojoj je gotovo svaki mjesec podjednako vlažan ima drugačiji utjecaj. Stoga, veće količine padalina od prosječnih često dovode do poplava, a time i poplavljivanja usjeva koji tada daju smanjene prinose. Najveći utjecaj poplave imaju u vegetativnom razdoblju od svibnja do kolovoza. To na-

Tab. 2. Koeficijenti korelacije ljetnog, zimskog i godišnjeg NAO indeksa s vrijednostima temperature i padalina za odabrane meteorološke postaje u Engleskoj od 2010. do 2018. godine

Ljetni NAO

Zimski NAO

Godišnji NAO

Postaja ljeto ljeto zima zima god god

Waddington

Izvor: Met Office, 2016; NOAA, 2019

Drugi dio korelacijske analize fokusira se izravno na korelacije odabranih parametara s prinosima pšenice (tab. 3). Postoji slabo do umjerena pozitivna korelacija godišnjeg NAO indeksa s prinosima pšenice. Korelacija sa zimskim NAO indeksom nešto je niža, dok s ljetnim NAO indeksom korelacija nije uočena. Već je utvrđeno da je u istraživanom razdoblju zimi većinom vladao pozitivan NAO indeks koji se može povezati s višim zimskim temperaturama zbog jačeg zapadnog strujanja zraka koje donosi toplije i vlažnije vrijeme (Wilby, 1997). Naime, moguće je da više temperature zimi odgovaraju biljci te da utječu na njen bolji razvitak tijekom zime, a posljedično i na bolje prinose (Atkinson, 2005). Premda pšenica dobro us-

ročito vrijedi za ekstreme, kao 2012. godine kada su prinosi bili najniži. Nakon suše koja je trajala od početka godine, došlo je do najvlažnijeg perioda od travnja do srpnja u gotovo 250 godina (Kendon i dr., 2013). Prosječno je palo 100 mm padalina mjesečno i upravo su velike količine padalina u vegetativnom razdoblju utjecale na prinose. Došlo je do truljenja korijenja, širenja bolesti i fizičkih oštećenja (AUK, 2013). Istovremeno, u periodu od svibnja do kolovoza nastupila je snažna epizoda negativnog NAO indeksa s prosjekom od -1,44, što dodatno potvrđuje njegov utjecaj. Korelacija s AI-om izravno ovisi o vrijednostima

temperature zraka i padalina te daje dobar uvid u zajedničko djelovanje ta dva klimatska elementa.

Pozitivna korelacija od 0,43 govori da rastom indeksa rastu i prinosi (tab. 3). Također, kada raste temperatura, a prosječna količina padalina ostaje ista ili slična, raste i indeks. Uzevši u obzir da prinosi mogu rasti uz više temperature, a uz zadovoljavajuću količinu padalina, potvrđeno je da više vrijednosti AI-a znače i veće prinose (sl. 2). Ipak, kao što je napomenuto u početku rada, potreban je

oprez jer visoka vrijednost AI-a u slučaju humidne klime Engleske znači manju humidnost u odnosu na prosjek, što ne znači da je riječ o sušnosti. S druge strane, iznimno negativne vrijednosti AI-a povezane su s ekstremnim količinama padalina koje su na prostoru Engleske u istraživanom razdoblju rezultirale smanjenim prinosima pšenice (Tab. 3.).

Tab. 3. Koeficijenti korelacije parametara s prinosima pšenice za Englesku u razdoblju od 2010. do 2018. godine

NAOIgod NAOIzima NAOIljeto Tgod Pgod AI

Izvor: prema Met Office, 2016; NOAA, 2019

4. Zaključak

U ovom je radu ispitan izravan utjecaj NAO-a na prinose pšenice u Engleskoj putem promjena temperature zraka i količine padalina o kojima prinosi najviše ovise. Korelacijska analiza potvrdila je većinu očekivanih rezultata. Zimi i ljeti postoji snažna pozitivna korelacija NAO indeksa s temperaturom zraka, dok je za količinu padalina ljeti korelacija umjereno negativna, a zimi je ona slabija i nejasna. Korelacije s godišnjim vrijednostima potvrdile su sljedeće: rast NAO indeksa na godišnjoj razini prati porast prosječne godišnje temperature zraka i pad prosječne mjesečne količine padalina. Prosječni godišnji prinosi pšenice pokazuju najveću korelaciju u odnosu na temperaturu zraka, a njen rast prati porast u prinosima. Za količinu padalina

Literatura

Atkinson, M.D., Kettlewell, P.S., Hollins, P.D., Stephenson, D.B., Hardwick, N.V., 2005: Summer climate mediates UK wheat quality response to North Atlantic Oscillation, Agricultural and Forest Meteorology 130 (1), 27–37. Briggle, L.W., 1980: Origin and botany of wheat, u: Wheat: documenta Ciba-Geigy (ur. Häfliger, E.), 6-13.

El Chami, D., Knox, J.W., Daccache, A., Weatherhead, E.K., 2014: The economics of irrigating wheat in a humid climate – a study in the East of England, Agricultural Systems 133 (1), 97-108.

Greatbatch, R.J., 2000: The North Atlantic Oscillation, Stochastic and Environmental Risk Assessment 14 (1), 213-242.

Harouna, S., Carlson, E., 1994: Analysis of an Iowa Aridity Index in relationship to climate and crop yield, Journal of the Iowa Academy of Science 101 (1), 14-18.

Izvori

Agriculture in the United Kingdom (AUK) 2011. – 2018. (annual statistics), 2019: https://www.gov.uk/search/all?keywords=agriculture+in+the+united+kingdom&order=relevance (14.8.2019.)

Climate Prediction Center, NOAA - Monthy mean NAO index, 2019: https:// www.cpc.ncep.noaa.gov/products/precip/CWlink/pna/nao.shtml (30.7.2019.)

Geofabrik, 2019: http://download.geofabrik.de/europe/great-britain/england.html (16.8.2019.)

ustanovljena je slaba negativna korelacija, čemu je vjerojatno razlog dobra zastupljenost padalina u svim mjesecima tijekom godine, izuzev u razdobljima suše. Rast godišnjeg NAO indeksa koji prati rast u prosječnim prinosima pšenice dodatno potvrđuje izvjestan utjecaj NAO-a. Zbog obilježja klime Engleske u radu je smanjenjem AI-a došlo do pada u prinosima pšenice, što je potvrđeno i korelacijom AI-a i prinosa koja je gotovo umjerene pozitivne jakosti. Kako bi se detaljnije proučio utjecaj NAO-a na poljoprivredu Engleske potrebno je proširiti istraživanje s većim brojem postaja te u što dužem vremenskom razdoblju. Također, potrebno je pratiti prinose drugih biljaka kojima temperature i padaline utječu na prinose.

Hurrell, J.W., 1995: Decadal trends in the North Atlantic Oscillation: regional temperatures and precipitation, Science 269 (1), 676-679.

Hurrell, J.W., Kushnir, Y., Visbeck, M., Ottersen, G., 2003: An overview of the North Atlantic Oscillation., u: The North Atlantic Oscillation, climatic significance and enviromental impact (ur. Hurrell, J.W. i dr.), AGU Geophysical Monograph 134, 1-35.

Kettlewell, P.S., Sothern, R.B., Koukkari, W.L.,1999: UK Wheat quality and economic value are dependent on the North Atlantic Oscillation, Journal of Cereal Science 29 (1), 205-209.

Kovačević, V., Šimić, D., Šoštarić, J., Josipović, M., 2007: Precipitation and temperature regime impacts on maize yields in eastern Croatia, Maydica 52 (1), 301-320.

Wilby, R.L., O’Hare, G., Barnsley, N., 1997: The North Atlantic Oscillation and British Isles climate variability, 1865 – 1996, Weather 52 (9), 266-276.

Met Office, 2016: The North Atlantic Oscillation, https://www.metoffice.gov. uk/research/climate/seasonal-to-decadal/gpc-outlooks/ens-mean/nao-description (14.8.2019.)

Met Office, Historic Station Data, 2019: https://www.metoffice.gov.uk/research/climate/maps-and-data/historic-station-data (30.7.2019.)

Office for National Statistics (shapefiles), 2019: Open Geography Portal https://geoportal.statistics.gov.uk/datasets/regions-december-2015-full-extent-boundaries-in-england (16.8.2019.)

Ekonomija solidarnosti –primjer grupa solidarne razmjene

Silvija

Kosić, bacc. geogr., Geografski odsjek PMF-a, Sveučilište u Zagrebu

Današnjim svijetom dominira kapitalizam, ekonomski sustav za čiju je stabilnost potreban konstantan ekonomski rast. Kako bi se takav sustav održao, neophodno je stalno stvarati profit, a kako bi se otvorila mogućnost stvaranja profita, potrebno je stvarati nova materijalna dobra, a zatim ih promovirati u svrhu njihove uspješnije prodaje, odnosno u svrhu ostvarenja što većeg profita (Wall, 2010). Postojeći ekonomski modeli uzrok su socijalne polarizacije, odnosno podjele svijeta na bogatu manjinu koja upravlja većim dijelom svjetskog novca, i siromašnu većinu koja o njoj ovisi. Sve je jasnije kako je sustav u kojem je novac neravnomjerno raspodijeljen neodrživ i nefunkcionalan. Takav sustav, osim prethodno navedenih negativnih ekonomskih značajki, nije ni ekološki prihvatljiv budući da uzrokuje konstantno narušavanje ekološke ravnoteže (Mesarić, 2006). Sustav koji stalno stvara nove proizvode stvorio je potrošačko društvo čija je glavna karakteristika kvantiteta, a ne kvaliteta. Drugim riječima, proizvodi se velika količina proizvoda lošije kvalitete i s manjim vijekom trajanja kako bi se kupce nagnalo na ponovnu kupovinu proizvoda, čime se povećava profit, ali i količina otpada u svijetu. Također, ekonomski rast i sve veća proizvodnja zahtijevaju veću eksploataciju neobnovljivih sirovina poput nafte i zemnog plina. Iz navedenog, uočljivo je kako je upravo kapitalističko društvo i želja za što većim profitom dovela do ubrzanja klimatskih promjena s kojima se danas suočavamo. Ukratko rečeno, uzrok ekološke krize ekonomske je prirode (Wall, 2010). Na globalnoj razini sve je prisutnija i jača svijest o neuspješnosti i neodrživosti postojećih ekonomskih modela, kao i o ozbiljnosti ekološke krize. Pojedini društveni pokreti, kao što je primjerice solidarna ekonomija, nastoje promijeniti postojeće stanje te

nude drugačija i bolja rješenja (Orlić, 2014). Ideje koje zagovara ekonomija solidarnosti mnogi smatraju nedostižnima i idealističkima, no grupe solidarne razmjene koje se osnivaju diljem svijeta, pravi su primjer kako je ideja ekonomije solidarnosti ostvariva, zasada na lokalnoj razini.

Ekonomija solidarnosti jedan je od modela dobre ekonomije, ekonomskog modela koji se po svojim načelima znatno razlikuje od postojećih modela te zbog navedenog bilježi sve veću zastupljenost i popularnost. Definira se vrlo jednostavno – kao ekonomija koja je dobra. Temelji se na pet osnovnih načela: poštuje održivost ekosustava, pravedno koristi i dijeli resurse, stvara obilje prilika i mogućnosti da zadovoljimo svoje potrebe bez ugrožavanja drugih, podupire kvalitetu života u cijeloj zajednici te prihvaća odgovornost, a njeguje solidarnost (Šimleša, 2015). S opravdanim razlogom nosi naziv dobre ekonomije budući da naglasak stavlja na kvalitetu života u zajednici tj. dobrobit zajednice, brigu za ljude i okoliš, zalaže se za pravednu raspodjelu te podržava solidarnost i održivost sustava. Prema Šimleši (2015) prakticiranjem dobre ekonomije odmičemo se od nadanja i iščekivanja neočekivanog već preuzimamo odgovornost za vlastiti život, život zajednice i budućih generacija. U primjeni dobre ekonomije i stvaranju boljeg svijeta značajnu ulogu imaju modeli dobre ekonomije prikazani na Sl.1. Modeli se nižu niz spiralu prema onom najobuhvatnijem, modelu zajedničkih dobara, koji predstavlja najviši stupanj u smanjenju ovisnosti o postojećem ekonomskom sustavu. Smanjenjem ovisnosti povećava se povjerenje, solidarnost, odgovorna proizvodnja i participativnost područja koje primjenjuje neki od prikazanih modela. Važno je istaknuti kako svaki model dobre

ekonomije predstavlja važan i neizostavan korak u ostvarenju krajnjeg cilja – dobrobiti i pravednosti u zajednici (Šimleša, 2015).

Ekonomija solidarnosti ili solidarna ekonomija razvijena je 1980-ih kao opreka dominantnom ekonomskom sustavu tj. neoliberalnom kapitalizmu. Pojam solidarne ekonomije prvi put se pojavljuje 1937. godine u Španjolskoj tijekom španjolskog građanskog rata kada Felipe Alaiz koristi izraz za izgradnju odnosa i povezivanje radničkih kolektiva urbanih i ruralnih područja. Suvremeno značenje pojam dobiva tek početkom 1980-ih godina kada se počinje koristiti u Francuskoj i zemljama Južne Amerike, posebice Kolumbiji i Čileu (Miller, 2010).

Ekonomija solidarnosti kompleksan je pojam stoga ne postoji jedinstvena definicija. Ističe se nekoliko definicija ekonomije solidarnosti, primjerice - ekonomija u kojoj su rast standarda društva te individualno i kolektivno blagostanje prioriteti,

PRAVEDNA TRGOVINA

ZADRUGE

SOLIDARNA EKONOMIJA

ETIČNO BANKARSTVO

LOKALNE I REGIONALNE VALUTE DRUŠTVENA EKONOMIJA

COMMONSI - ZAJEDNIČKA DOBRA

Sl. 1: Modeli dobre ekonomije

Izvor: Šimleša, 2015

ekonomija koja brine o posljedicama koje njihove odluke donose društvu i okolišu te ekonomija u kojoj je briga za ljude ispred profita i u kojoj ona (ekonomija) služi ljudima, a nikako obrnuto. Unatoč različitosti definicija, vrijednosti na kojima počiva i kojima se vodi solidarna ekonomija jedinstvene su. Temeljna vrijednost svakako je sama solidarnost koja se u ekonomskim krugovima definira kao društveni odnos u kojem obje strane prepoznaju potrebu jedna prema drugoj i

zajednički interes u odgovornom ponašanju jedne prema drugoj. Iznimno je važna i društvena te ekonomska pravednost što se postiže organizacijom na pravednim principima. Održivim gospodarskim razvojem, solidarna ekonomija naglasak stavlja na brigu za buduće generacije i njihovu kvalitetu života, dok je rast BDP-a kao pokazatelja gospodarskog rasta manje važan. Također, solidarna ekonomija zagovara demokratsko upravljanje, tj. traži dobrovoljno i aktivno sudjelovanje svih članova, izravno ili kroz izabrane predstavnike, u donošenju odluka na svim razinama. Ekonomija solidarnosti sve probleme nastoji riješiti socijalnom inovacijom, odnosno inovativnim pristupom. Budući da navedena obilježja solidarne ekonomije naglasak stavljaju na društvenim, a ne komercijalnim ciljevima zaključak je kako solidarna ekonomija predstavlja nešto suprotno onome što nudi klasičan pristup ekonomiji (Puđak i dr., 2016). Iz takvog je pristupa proizašao homo economicus, čovjek čiji je izbor racionalan i ekonomičan. S druge strane, pojavljuje se homo solidaricus, proizašao iz solidarne ekonomije, koji se kod izbora vodi drugačijim načelima poput pravednosti, održivosti i suradnje (Harsvik i Skjerve, 2018).

Grupe solidarne razmjene primjer su uspješne realizacije ideja ekonomije solidarnosti i odgovor na brojne ekološke, etičke, gospodarske i zdravstvene probleme današnjice (Slavuj Borčić, 2019). Svojevrsna su platforma za sve koji svojim novcem žele izravno pomagati tzv. malom poljoprivredniku i tako poticati poljoprivrednu proizvodnju, a zauzvrat primati svježu i kvalitetnu hranu. Izravan kontakt proizvođača i potrošača bez posrednika, omogućuje stvaranje solidarnog odnosa koji se temelji na dobrobiti i međusobnom uvažavanju obiju strana. Potrošači, odnosno kupci, svjesni su i imaju razumijevanja za prepreke i probleme na koje proizvođači mogu naići u procesu proizvodnje, a zauzvrat proizvođači svoje kupce opskrbljuju kvalitetnim proizvodima na unaprijed dogovorenom mjestu i vremenu (Orlić, 2014). Također, odnos bez posrednika omogućuje formiranje boljih cijena za proizvođače i potrošače, stoga su proizvodi često jeftiniji od onih u trgovinama, te otvara brojne po-

slovne mogućnosti koje mogu znatno doprinijeti revitalizaciji ruralnih područja (Slavuj Borčić, 2019).

Temeljna ideja o grupama solidarne razmjene stvorena je u Japanu gdje su 1971. godine stvorene prve takve grupe s ciljem suprotstavljanja tzv. modernoj poljoprivredi koja se temeljila na energiji dobivenoj od fosilnih goriva, mehanizaciji, kemikalijama te uzgoju monokulture na veliko (Orlić, 2014). Moderne su grupe solidarne razmjene zadržale jednaka ekološka usmjerenja u svom djelovanju, odnosno zagovaraju smanjenje korištenja fosilnih goriva i izbjegavanje korištenja kemijskih gnojiva i pesticida (Slavuj Borčić, 2019). U Japanu su grupe dobile naziv teikei što u prijevodu s japanskog znači “uzajamnost” ili “partnerstvo”. Teikei princip uskoro je počeo dobivati na popularnosti i širiti se drugim kontinentima u različitim varijacijama. Prva grupa solidarne razmjene u Europi osnovana je 1984. u Francuskoj, a danas se njihov broj popeo iznad 2000 (Orlić, 2014) što je čini europskom zemljom s najvećim brojem grupa solidarne razmjene (Tab.1). Hrvatska se smjestila u donjem dijelu tablice i po broju grupa solidarne razmjene znatno zaostaje za vodećim europskim zemljama koje broje i više od 100 takvih grupa. Nešto veći broj grupa imaju Austrija i Češka, dok neke od velikih europskih zemalja, primjerice Švedska zaostaju za Hrvatskom. Zaključno, u Hrvatskoj postoji mogućnost za daljnji napredak, odnosno za osnivanje novih grupa solidarne razmjene čime bi Hrvatska smanjila svoje zaostajanje i približila se ostalim europskim zemljama.

U Hrvatsku je ideja o grupama solidarne razmjene stigla 2009. godine iz Italije te je prva hrvatska grupa solidarne razmjene osnovana godinu dana kasnije (Orlić, 2014). U Hrvatskoj se razlikuju dva oblika grupa solidarne razmjene. Jedan oblik je grupa solidarne razmjene (GSR) s isključivo domaćim, odnosno lokalnim proizvodima gdje ekološki certifikat nije uvjet. Drugi oblik predstavljaju solidarne ekološke grupe (SEG) kod kojih lokalni proizvođači imaju prednost, no mogu se uključiti i proizvođači iz drugih krajeva ukoliko imaju ekološki certifikat koji je obavezan (Organic Bridge, 2019).

Tab.1. Procjena broja grupa solidarne razmjene u Europi po državama 2016.

Poredak Država Broj GSR-a

1. Francuska 200

2. Belgija 138

3. Italija 104

4. Njemačka 92

5. Ujedinjeno Kraljevstvo 80

6. Španjolska 75

7. Švicarska 60

8. Nizozemska 47

9. Norveška 35

10 Austrija 26

11. Češka 23

12. Hrvatska 20

13. Rumunjska 15

14. Mađarska 12

15. Švedska 12

Izvor: autorica prema European CSA Research Group, 2019

Prema podacima iz 2016. godine, u Hrvatskoj djeluje 20 grupa solidarne razmjene, a svake godine bilježe sve veći broj članova tj. potrošača i proizvođača koji se odluče uključiti u djelovanje zajednice (European CSA Research Group, 2016),. Razlozi pridruživanja su raznovrsni, no Ivan Sarjanović (2014) je u svom istraživanju izdvojio nekoliko koji se najčešće ponavljaju. Proizvođači se uključuju kako bi ostvarili dodatan izvor prihoda ili ostvarili pravo na poljoprivredne poticaje, a sve je veći broj mladih obrazovanih pojedinaca koji se uključuju u grupe solidarne razmjene iz eko-socijalnih razloga, primjerice svijesti o zdravlju i ekološki prihvatljivom načinu poljoprivredne proizvodnje. S druge strane, potrošači se uglavnom pridružuju grupama zbog želje za zdravom hranom poznatog porijekla po povoljnim cijenama. U strukturi kupaca prevladavaju visokoobrazovani pojedinci dobrog imovinskog stanja. Veći udio čine žene, a posebice majke koje žele svojoj obitelji priuštiti zdravu i kvalitetnu hranu (Sarjanović, 2014).

Djelovanje grupa solidarne razmjene je raznoliko i sveobuhvatno što zasigurno dodatno privlači korisnike. Tako primjerice organiziraju eko tržnice

gdje korisnici kupuju direktno od proizvođača te prilikom kupnje mogu ostvariti kontakt sa samim proizvođačem čime se izgrađuje prijateljski odnos i povjerenje. Također, postoji mogućnost pretplate na košaricu. Košarica sadrži raznolike proizvode proizvođača, a pretplatom na dulje vremensko razdoblje korisnik pruža potporu proizvođaču. Kao znak zahvalnosti, proizvođači obično daruju višak proizvoda svojim korisnicima. Takav način podrške zove se community supported agriculture. Osim kupoprodajnih aktivnosti, unutar grupa organiziraju se i različite edukacijske aktivnosti primjerice edukacija o vrtlarstvu, prehrani i dr. (Udruga Vestigium Zagreb, 2019).

Grupe solidarne razmjene u svom se djelovanju suočavaju s nizom prepreka među kojima se posebno ističu zakonske odredbe koje poskupljuju djelovanje grupa i nedostatak percepcije organske poljoprivrede kao strateškog cilja što često dovodi do pogodovanja velikim proizvođačima (Sarjanović, 2014). Također, osobni dolazak na dogovoreno mjesto i preuzimanje proizvoda može predstavljati problem kupcu ukoliko nema dovoljno slobodnog vremena ili ne posjeduje automobil. Unutar grupa solidarne razmjene također postoje problemi povezani s djelovanjem, a najprisutniji je onaj da se uvijek zalažu isti pojedinci pa je često rad pojedine grupe solidarne razmjene odraz osobnosti i zalaganja nekolicine volontera (Sarjanović, 2014). Otegotna okolnost u Hrvatskoj predstavlja i činjenica da same grupe solidarne razmjene nisu međusobno povezane, ne postoji jedinstven način funkcioniranja niti postoji jedinstvena nacionalna platforma koja bi povezivala sve grupe solidarne razmjene u državi (Slavuj Borčić, 2019). Budući da

LITERATURA:

1. Harsvik, W., Skjerve, I., 2018: Homo solidaricus – confronting the myth of human selfishness, Res Publica, Oslo.

2. Mesarić, M., 2006: Obrisi novog, socijalno pravednog, ekonomski učinkovitog i ekološki održivog modela, Ekonomski pregled 57 (12), 939-968.

3. Miller, E., 2010: Solidarity Economy: Key Concepts and Issues, u: Masterson, T., Kawano, E., Teller-Elsberg, J. (ur.): Solidarity Economy I: Building Alternatives for People and Planet: Papers and Reports from the U.S. Forum on the Solidarity Economy 2009, Center for Popular Ecnonomics, Amherst, 1-12.

4. Orlić, O., 2014: Grupe solidarne razmjene. Počeci ekonomije solidarnosti u Hrvatskoj, Etnološka tribina 44 (37), 72-88.

IZVORI:

1. European CSA Research Group, 2016: Overview of Community supported agriculture in Europe, https://orgprints.org/30310/1/Overview-of-Community-Supported-Agriculture-in-Europe-F.pdf (09.05.2020.)

se u Hrvatskoj bilježi sve veća zainteresiranost za grupe solidarne razmjene i njihov rad, izvjesno je kako će se broj GSR-ova u budućnosti povećavati stoga je od iznimne važnosti međusobno povezivanje grupa solidarne razmjene kako bi njihovo djelovanje bilo što uspješnije.

Želja za promjenom, uzrokovana nezahvalnom ekonomskom i ekološkom situacijom u svijetu, u današnjem je društvu sve jača. Sve je veći broj alternativnih ekonomskih modela koji su drugačiji od modela koji dominiraju današnjim svijetom te je njihovo glavno obilježje ekonomska i ekološka održivost. Ističu se modeli dobre ekonomije među čiji je cilj poboljšanje kvalitete života, a jedan od modela dobre ekonomije jest ekonomija solidarnosti. Ekonomija solidarnosti temelji se na izgradnji odnosa između potrošača i proizvođača, a upravo su grupe solidarne razmjene koje ona obuhvaća primjer kako su ovakvi alternativni ekonomski modeli ostvarivi i održivi u društvu. Dapače, vrlo su dobro prihvaćeni o čemu govori činjenica kako svake godine raste broj takvih grupa i njihovih članova. Podizanje svijesti o zdravoj prehrani i ekološkoj održivosti, rezultiralo je osnivanjem prvih grupa solidarne razmjene u Hrvatskoj. Danas ih je 20 na razini cijele države, a njihovo djelovanje obuhvaća različite aktivnosti. Proizvođači i potrošači se uključuju u djelovanje zajednice iz različitih razloga, no zajedničko je da ih sve povezuje želja za zdravom i kvalitetnom hranom uz povoljnu cijenu. Iako je neupitno kako grupe solidarne razmjene konstantno napreduje, jasno je kako postoji još puno prostora za napredak kako bi djelovanje same zajednice, ali i promjena kupovnih i drugih svakodnevnih navika korisnika, bilo što uspješnije.

5. Puđak, J., Majetić, F., Šimleša, D., 2016: Potencijal za solidarnu ekonomiju u Splitu – kvalitativno istraživanje, Sociologija i prostor 205 (2), 149-168.

6. Sarjanović, I., 2014: Uloga grupa solidarne razmjene u razvoju ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj, Geoadria 19 (1), 1-25.

7. Slavuj Borčić, L., 2019: „Hrana s licem” - kratki lanci opskrbe na primjeru grupa solidarne razmjene, u: Orešić, D., Lončar, J., Maradin, M. (ur.): 7. hrvatski geografski kongres, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb, 189-190.

8. Šimleša, D., 2015: Zeleni alati: dobra ekonomija, Vukomerić: Zelena mreža aktivističkih grupa, Zagreb.

9. Wall, D., 2010: Why Ecosocialism?, u: The Rise of the Green Left: A Global Introduction to Ecosocialism, PlutoPress, London, 1-23.

2. Organic Bridge, 2019: Grupe solidarne razmjene u Republici Hrvatskoj, http://www.ekocrep.eu/grupe-solidarne-razmjene-u-republici-hrvatskoj/ (10.05.2020.)

3. Udruga Vestigium Zagreb, 2019: Zelene košarice,https://udrugavestigium. wixsite.com/vestigium/ekokosarice (13.05.2020.).

Odnos poljoprivredne proizvodnje i ruralnog turizma

Autor: Krešimir Ivić, mag. geogr., Geografski odsjek PMF-a, Sveučilište u Zagrebu

Sažetak

Turizam i poljoprivredna proizvodnja danas se smatraju djelatnostima koje su od velikog nacionalnog interesa za Republiku Hrvatsku, a imaju brojne dodirne točke. Zbog njezine izuzetne važnosti u društvu hrana može predstavljati identitet pojedinog prostora. Na temelju identiteta, odnosno pojedinih poljoprivrednih proizvoda brojni prostori su poznati u svijetu. Sve veći razvoj turizma u Hrvatskoj i povećana potrošnja za vrijeme sezone uzrokovali su promjene u poljoprivrednoj proizvodnji. Putem turizma poljoprivredni proizvodi osiguravaju svoje tržište jer brojni turisti dolaze posjetiti turistički atraktivne prostore ponajprije zbog gastronomske ponude. Poljoprivredna proizvodnja usko je vezana za ruralni prostor. Stupanj razvitka i očuvanosti ruralnog prostora temeljni su čimbenici razvoja poljoprivrede i turizma. Proizvodnja hrane, odnosno poljoprivredna proizvodnja u ruralnim prostorima omo-

1. Uvod

Poljoprivreda i turizam su gospodarske grane koje su jedne od najvažnijih djelatnosti i bitne sastavnice privrede na lokalnoj razini (Jakupović, 2012). Naizgled vrlo različiti, dolazeći iz različitih gospodarskih sfera, poljoprivreda i turizam međusobno utječu jedno na drugo. Zajedničko obilježje tako različitih gospodarskih djelatnosti, poljoprivrede i turizma je stalni rast produktivnosti. Turizam u današnjem smislu riječi javio se krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Masovne elemente poprimio je u drugoj polovici 20. stoljeća kada dolazi do većih radničkih prava (godišnji odmori), porasta automobilizacije, te kada avionski letovi postaju dostupni širem spektru stanovništva. Novi zaokret,

gućava razvoj svih oblika turizma, dok u obalnom prostoru ima ulogu snabdjevača. Iskorištavajući gastronomsku ponudu ruralnog prostora turisti osjećaju, tj. doživljavaju identitet tog prostora i društva. Može se reći da je poljoprivredna proizvodnja jedan od temelja razvoja ruralnog turizma. Kako bi ponuda ruralnog turizma imala cjelovit sadržaj nužno je koristiti domaće, autohtone poljoprivredne proizvode. Veliku ulogu u razvoju ruralnog turizma ima i ekološka poljoprivreda koja je izuzetno integrativna s takvim oblikom turizma. Ekološka poljoprivreda može ostvariti brojne ekonomske, socijalne i demografske učinke. Stoga je osnovni cilj ovog rada prikazati odnos poljoprivredne proizvodnje i ruralnog turizma te koliki može biti značaj ekološke poljoprivrede u razvoju ruralnog turizma.

Ključne riječi: poljoprivreda, ruralni turizam, ruralni prostor, ekološka poljoprivreda, održivi razvoj

možemo tako reći, turizam dobiva krajem 20. i početkom 21. stoljeća kada se turisti okreću mirnijim i povučenijim sredinama. Naglasak se prebacuje na ruralne prostore s atraktivnom turističkom osnovom gdje se ističu prirodni elementi i tradicionalni način života. Tako dolazi do razvitka ruralnog turizma. Razlog takvom zaokretu možemo pronaći u promjeni svijesti ljudi koji postaju sve više prirodno osviješteni. Uz atraktivnu prirodnu osnovu i brojne kulturne elemente iznimno važnu ulogu u razvitku turističke ponude ruralnog turizma ima kvalitetna gastronomska ponuda. Poljoprivreda je u drugoj polovici 20. stoljeća bila u potpunosti marginalizirana od strane vlasti nauštrb industrijskog razvoja. Danas, kao i u prošlosti, poljoprivreda predstavlja glavnu gospodarsku aktivnost

u ruralnim prostorima te glavni izvor prihoda za ruralno stanovništvo u Hrvatskoj. Međutim, kroz 21. stoljeće, poljoprivreda polako, ali sigurno postaje jedan od temelja razvitka ruralnog turizma. Iako su poljoprivreda i turizam djelatnosti koje naizgled teško povezujemo njih spaja kompleksan niz poveznica koje nastaju prožimanjem prirodnih i društvenih okolnosti. Također, poljoprivredu i turizam povezuju i brojne zakonitosti koje nastaju u odnosu navedenih gospodarskih djelatnosti. Čak jedna trećina turističkih troškova odlazi na prehranu. Možemo reći kako turizam iskorištava poljoprivrednu proizvodnju, odnosno poljoprivreda vrši opskrbu turizma. Navedeni odnos je temelj međusobnog funkcioniranja poljoprivrede i turizma.

2. Razrada

2.1. Utjecaj ruralnog turizma na razvoj poljoprivredne proizvodnje

Turizam se danas susreće s problemima masovnosti i prevelikog pritiska na prostor. Brojni turisti zasićeni buke, gužve i degradacije okoliša okreću se mirnim, tihim te prirodno atraktivnim i zaštićenim prostorima. Takva tendencija razvoja turizma izvrsna je prilika za jačanje poljoprivrede, odnosno podizanje važnosti poljoprivrede u turizmu. To se najlakše ostvaruje kroz ruralni turizam. Ruralni turizam je selektivni oblik turizma u kojem se poljoprivreda najviše približava turizmu. Ruralni turizam se ostvaruje u različitim oblicima, ali najviše prepoznatljivi oblik zasigurno je agroturizam, odnosno turizam na seljačkim gospodarstvima. Upravo agroturizam, predstavlja „točku“ gdje je odnos poljoprivrede i turizma najizraženiji. Između ostalog, agroturizam se temelji na ciljevima održavanja i jačanja poljoprivrede. Ideja je da agroturizam doprinosi razvoju poljoprivrede, ali i da poljoprivreda na adekvatan način osigurava kvalitetnu i potpunu turističku ponudu.

Odnosi poljoprivrede i ruralnog turizma isprepleću se na razne načine. Poljoprivredna proizvodnja može imati značajne koristi od ruralnog turizma. Bavljenjem turističkim djelatnostima, lokalnim OPG – ovima rastu mogućnosti za povećanje priho-

da te mogućnost za ekonomskim održavanjem gospodarstava. Mnogi znanstvenici smatraju kako se pozitivni učinci od turizma za poljoprivredu mogu dodatno postići ako se stvore povratne veze između turizma i poljoprivrede gdje bi poljoprivreda imala ulogu lokalnog opskrbljivača koji osigurava turističku potražnju. Upravo je to jedno od područja povezivanja poljoprivrede i turizma u kojem poljoprivreda zadovoljava široki spektar dobara koje potražuje turistička aktivnost. Takva potražnja za hranom trebala bi djelovati kao agens koji svojim djelovanjem osigurava razvoj i diverzifikaciju poljoprivredne proizvodnje. (Jakupović, 2012.). Tako dolazi do povećanja ekonomske aktivnosti u ruralnim prostorima te se pokreće niz ekonomskih procesa koji neturističkim djelatnostima olakšava plasman proizvoda na tržište.

Razvitkom turizma u ruralnim prostorima dolazi do snažnijeg povezivanja ruralnog stanovništva s urbanim prostorima. S obzirom na to da su urbani centri uglavnom i obrazovni centri javlja se mogućnost dodatne edukacije ruralnog stanovništva, odnosno poljoprivrednika. Dodatnim znanjem poljoprivrednici dobivaju mogućnost podizanja kvalitete vlastite poljoprivredne proizvodnje, a samim time i podizanja kvalitete hrane koju proizvode. Međusobnim povezivanjem ruralnog i urbanog stanovništva može doći i do educiranja urbane javnosti o važnosti poljoprivrede i doprinosa iste lokalnom gospodarstvu. Posljedica toga je smanjenje ekonomskih razlika između urbanih i ruralnih prostora što dovodi do očuvanja sela. Također, ekonomsku stabilnost ruralnih prostora turizam ostvaruje zapošljavanjem lokalnog stanovništva u nepoljoprivrednim djelatnostima. Upravo je to drugo područje povezivanja poljoprivrede i turizma, a to je mogućnost svrsishodnijeg iskorištavanja radne snage u ruralnim prostorima. (Jakupović, 2012.). Prisustvo turizma u ruralnom prostoru aktivira i brojne druge djelatnosti, odnosno aktivira druge elemente lokalne privrede, otvaraju se informatički punktovi, ugostiteljski objekti, potrebno je uređenje javne infrastrukture itd. Navedeno je ujedno i treće područje povezivanja poljoprivrede i turizma odnosno utjecaj turizma na dimenzije ra-

zvoja poljoprivrednih područja. (Jakupović, 2012.). Ekonomski napredak ruralnih prostora uzrokuje demografsku stabilnost što je izuzetno važno za opstanak tih prostora.

2.2. Utjecaj poljoprivredne proizvodnje na razvoj ruralnog turizma

U samom začetku razvoja ruralnog turizma najvažniji segment turističke ponude je bila prirodna atrakcijska osnova, međutim brojna istraživanja pokazuju trend u kojem dolazi do porasta interesa za autohtonom hranom te njenom proizvodnjom. Iz tog razloga izuzetno je važno uklopiti način poljoprivredne proizvodnje i cjelokupnu turističku ponudu kako bi došlo do maksimalne integracije poljoprivrede u turizam. Razvoj poljoprivrede ovisi brojnim prirodnim, društvenim i drugim pretpostavkama. Važno je postojanje poljoprivrednog zemljišta, zatim postojanje povoljnih klimatskih i pedoloških uvjeta te postojanje povoljnog tržišno – ekonomskog okruženja. Glavni nositelji poljoprivrede su OPG – ovi. (Ružić, 2009.).

Poljoprivreda je rezultat prostora u kojem živimo. Stoga, autohtona hrana pojedinog ruralnog prostora može biti samostalna turistička atrakcija, ali i temeljni segment u stvaranju identiteta ruralnog prostora. Tako Istru danas prepoznajemo po vrhunskom maslinovom ulju, Dalmatinsku zagoru po pršutu, a otok Pag svi prepoznaju po siru, itd. Konzumacija hrane danas se smatra vrlo bitnim dijelom turističkog doživljaja i iskustva, tj. turističke ponude. Mnogi autori navode važnost potencijala doživljaja hrane u smislu doprinosa održivom razvoju te stvaranju lokalnog, ali i regionalnog identiteta ta kao poticaj diverzifikaciji poljoprivrede. Važno je naglasiti kako gastronomski turizam ima visok stupanj održivosti što je izuzetno važno kad govorimo o ruralnom prostoru. U stvaranju odnosa između poljoprivrede i turizma važno je razumjeti prehrambene navike i želje turista te sukladno tomu stvoriti turističku ponudu. „Ciljano tržište za proizvode i usluge agroturizma su stanovnici urbanih područja koji žele zadovoljiti želju i potrebu za povezivanjem s prirodom i jednostavnim načinom

života u ruralnim područjima.“ (Brščić, 2016.). Pojavom novih, selektivnih, oblika turizma, inozemni turisti sve manje zahtijevaju „zapadnu“ gastronomiju te traže i žele probati autohtonu hranu koja dolazi iz lokalne proizvodnje. Sloganom „s polja na stol“ turisti prihvaćaju takvu hranu kao kvalitetnu i zdravu za koju su spremni platiti. Kako bi unaprijedili ruralni turizam, OPG – ovi se mogu osposobiti za više oblika poljoprivredne proizvodnje što ujedno dovodi i do šire turističke ponude.

Koliko je poljoprivredna proizvodnja i kvalitetna hrana važna za razvoj ruralnog turizma u prilog govori i intervju koji je proveden za potrebe seminarskog rada na temu „Utjecaj ruralnog turizma na razvoj ruralnog prostora – primjer Miljevaca. Intervju je proveden sa zaposlenikom obiteljskog gospodarstva „Skelin“ te vlasnikom kuće za odmor „Ivić“. Obiteljsko gospodarstvo „Skelin“ ima vlastitu poljoprivrednu proizvodnju u vidu pršuta, vina, maslinova ulja itd. Sve svoje proizvode prodaje putem usluga prehrane ili kao poklon pakete turistima. No, ne posjeduje apsolutno sve poljoprivredne proizvode koji su mu potrebni pa zbog toga potrebito nabavlja od drugih lokalnih OPG – ova. Turisti koji koriste usluge prehrane na obiteljskom gospodarstvu „Skelin“ traže domaće proizvode s naglaskom na ekološku proizvodnju. Vlasnik kuće za odmor „Ivić“ ne obavlja usluge prehrane, ali s obzirom na to da ima poljoprivrednu proizvodnju, u obliku poklon paketa donekle prodaje svoje poljoprivredne proizvode. No, naglašava kako turisti koji dođu na njegovo gospodarstvo traže restoran u blizini s domaćom autohtonom hranom. Opet se može primijetiti važnost kvalitetne i potpune turističke ponude za napredak ruralnog turizma. Ako gospodarstvo ima vlastitu poljoprivrednu proizvodnju ima veliki potencijal u obliku ruralnog turizma za plasman svojih proizvoda.

2.3. Ekološka poljoprivreda i ruralni turizam

Kako bi neka turistička destinacija bila uspješna nužno je jačanje svijesti o potrebi očuvanja ekološke kvalitete prostora, čistoće i općeg izgleda mjesta. Sukladno tomu razvoj poljoprivrede nužno je te-

meljiti na tehnološkim rješenjima koja su u skladu s ekološkom ravnotežom. (Šehanović i dr., 1997.). Ekološka poljoprivreda sprječava degradaciju tla, tj. nastoji smanjiti onečišćenje i iskorištavanje neobnovljivih prirodnih resursa. Takav način poljoprivrede je ekološki, socijalno i gospodarski zdrava metoda. (Marković, 2015.). Glavni cilj je maksimalno iskoristiti potencijale određenog ekosustava, ali ga istovremeno očuvati za buduće naraštaje te kroz diverzifikaciju poljoprivrednih aktivnosti povećati produktivnost. (Forić, 2016.). Zapravo, govorimo o održivom razvoju koji je izuzetno bitan za ruralne prostore. „Ruralni turizam s ekološkom poljoprivredom, kojoj je svrha proizvodnja zdrave hrane, a time i proizvodnja koja neznatno utječe na zagađenje okoliša, predstavlja koncept održivog razvoja.“ (Marković, 2015.). Ekološka poljoprivreda je zasigurno je jedan od najvažnijih segmenata unutar održivog razvoja te ona može, uz turizam, biti jedna od djelatnosti koja će osigurati restrukturiranje ruralnih prostora. (Dokupil, 2015.). Važna karakteristika ekološke poljoprivrede je korištenje lokalnih biljnih ili životinjskih sorti što dodatno poboljšava turističku ponudu. Hrana proizvedena

3. Zaključak

Ruralni prostori koji imaju turistički atraktivnu osnovu bi trebali temeljiti svoj razvoj na odnosu poljoprivreda – turizam koji nudi brojne mogućnosti za ekonomski i društveni napredak. S obzirom na to da je poljoprivreda temeljna gospodarska djelatnost pojedinih ruralnih prostora, a ruralni turizam samo dopunska djelatnost važno je uravnotežiti razvoj poljoprivrede i turizma kako ne bi došlo do prevladavanja turizma u odnosu na poljoprivredu. Kako bi poljoprivredna proizvodnja i ruralni turizam međusobno imali što pozitivniji učinak nužno je kreiranje strateških partnerstava između ugostitelja i OPG – ova. Također, kako bi ru-

LITERATURA I IZVORI:

Bokan, N., Puđak, J., 2011: Ekološka poljoprivreda: indikator društvenih vrednota, u Sociologija i prostor, god 49, br. 190 (2), 137 – 163. Brščić, K., 2016: Agroturizam - mogućnost i izazov za mlade poljoprivrednike, https://grasscroatia.hpa.hr/wp-content/uploads/2016/08/Agroturizam.pdf (8. 5. 2019.).

Dokupil, D., 2015: Ekološka poljoprivreda i agroturizam kao čimbenici održivog razvoja hrvatskih otoka: primjer otoka Raba, Prvostupnički rad, Sveučilište u Zagrebu

ekološkim putem je zdravija i kvalitetnija, a sukladno tomu postiže i višu cijenu. Važnost ekološke poljoprivrede nije samo u tehničkim aspektima već ona odražava postmoderni svjetonazor i stil života. (Bokan, Puđak, 2011.).

Poljoprivrednici koji se bave ekološkom proizvodnjom ne moraju nužno svoje proizvode i hranu prodavati npr. na vlastitom agroturističkom gospodarstvu. Na temelju lokalne integracije mogu plasirati svoje proizvode subjektima koji se bave ekoturizmom ili nekim drugim oblicima ruralnog turizma. Tako se postiže integriranje proizvodnje ekoloških proizvoda i turističkih usluga. (Forić, 2016.).

Ekološka poljoprivreda ima dodatne mogućnosti za razvoj u prostorima s atraktivnom prirodnom osnovom i razvijenim turističkim tržištem. Kako bi ekološka poljoprivreda bila maksimalno isplativa treba omogućiti lokalnim ekološkim proizvođačima izravnu prodaju proizvoda na vlastitim gospodarstvima jer takvim pristupom proizvođač ima najveću dobit. Također, tako se stvara i pozitivnija slika o turizmu, ali i okolišu ruralnog prostora.

ralni prostor dodatno turistički prosperirao poželjno je kreiranje brendova. Tako se ruralni prostor pozicionira na turističku kartu svijeta. Zbog toga dolazi do sve složenijih odnosa između poljoprivrede i turizma. Poljoprivredna gospodarstva trebaju biti sposobna vršiti poljoprivrednu proizvodnju po svjetskim standardima kako bi bili turistički kompetentni. Uz navedeno poljoprivredni sustav mora težiti podizanju konkurentnosti uz održivi razvoj. Međutim, potrebno je poštivati interese domicilnog stanovništva i zaštitu neobnovljivih resursa kako se ne bi krenulo u krivom smjeru razvitka. Svakako, veliki potencijal je i ekološka poljoprivreda koja je temelj održivog razvoja ruralnih prostora.

Forić, N., 2016: Ekološka poljoprivreda u funkciji razvoja ruralnog turizma, Završni rad, Visoko gospodarsko učilište u Križevcima

Jakupović, D., 2012: Odnos poljoprivrede i turizma na primjeru općine Vrbnik, Prvostupnički rad, Sveučilište u Zagrebu

Marković, D., 2015: Ekološka poljoprivreda i održivi turizam, Završni rad, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Ružić, P., 2009: Ruralni turizam, Institut za poljoprivredu i turizam Poreč, Pula Šehanović, J., i dr., 1997: Turizam i poljoprivreda, Tourism and hospitality menagment 21 (2), 441 – 452.

Online poljoprivredne tržnicetrend ili budućnost?

Natalija Krošnjak

Tržnice, kao uređeni prostori u većim naseljima na kojima se stanovništvo opskrbljuje domaćim namirnicama lokalnih proizvođača (URL 1), u Hrvatskoj imaju dugu tradiciju. One nisu samo mjesto nabave namirnica, već su postale privlačne i brojnim turistima kao destinacija, posebice zato jer su dio tradicije i kulture. U novije vrijeme postaju mjesto primjene održivih tehnologija. Naime, u posljednjih desetak godina u Hrvatskoj se, kao i u ostatku svijeta, zbog neodrživosti konvencionalne poljoprivredne proizvodnje i problema s kvalitetom hrane razvijaju alternativne mreže hrane (Slavuj Borčić, 2020). Razvojem tehnologije i modernizacijom poljoprivrede razvijaju se online tržnice, tržnice u digitalnom, odnosno virtualnom obliku koje funkcioniraju putem web platformi ili aplikacija. Njihov cilj je oglašavanje malih gospodarstvenika i olakšavanje prodaje njihovih proizvoda te omogućavanje kupcima kupnju poljoprivrednih proizvoda putem Interneta. Tehnološkim razvojem i sve većom dostupnošću i korištenjem Interneta u razne svrhe, Internet se nameće kao glavno sredstvo promocije (poljoprivrednih) proizvoda putem e-marketinga i oglašavanja. S druge strane, u današnje vrijeme raste trend online kupovine raznih proizvoda, gotove hrane, pa tako i samih poljoprivrednih proizvoda. Danas, također, bilo zbog zdravog načina života koji se promiče ili jačanja imuniteta u doba pandemije, raste potražnja za zdravom i kvalitetnom domaćom hranom.

Sl. 1. Domaća web tržnica u Istri

Izvor: URL6

Iako su u Hrvatskoj neke online tržnice postojale i prije, njihov je značaj i broj porastao tijekom pandemije Covida-19 koja je obilježila 2020. godinu kada su nastupile zabrane rada klasičnih tržnica, skraćeno je radno vrijeme trgovina te je, već popularna, dostava na kućni prag dobila još veću ulogu u svakodnevnom životu stanovništva.

Jedna od prvih web platformi koja omogućuje kupovanje poljoprivrednih proizvoda putem web trgovine bila je eKupi, koja je u sklopu projekta GoGreen 2017. godine okupljala male proizvođače iz cijele Hrvatske te im olakšala tržišni nastup (URL 2). Međutim, već 2018. godine novine izvještavaju o propadanju projekta (URL 3). Iako se pisalo kako je eKupi jedina

web trgovina koja ostvaruje suradnju s obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (URL 4), u međuvremenu su se u sklopu međunarodnih projekata sufinanciranih od strane EU razvile dvije funkcionalne web platforme. To su eCeker, tržnica koja okuplja proizvođače Slavonije i Baranje od 2017. godine (URL 5) te Domaća web tržnica koja nastaje kao rezultat slovensko-hrvatske prekogranične suradnje, a okuplja proizvođače hrvatske i slovenske Istre (URL 6). OSIPPPIT ili Organizacija sustava izravne prodaje poljoprivrednih proizvoda korištenjem internet tehnologije, kakvo je službeno ime potonjeg projekta, razvijana je još u razdoblju 2014.-2015. godine. Projekt je ostvario veliki uspjeh te je postignuta izrada web aplikacije, uključivanje i registriranje 220 OPGova te predstavljanje 900 istarskih poljoprivrednih proizvoda. Danas su ti brojevi još i veći, a postignuti su i novi uspjesi poput ostvarivanja Udruge „Istarska web tržnica“ te organiziranje raznih manifestacija (URL 6). U novije vrijeme razvijaju se nove virtualne tržnice, poput web platforme We love local koja 2019.g. nastaje kao gastronomska platforma s ciljem povezivanja lokalnih proizvođača s najboljim hrvatskim restoranima, hotelima i barovima. Međutim, 2020.g. u sklopu novih uvjeta uzrokovanih pandemijom prenamjenjena je u virtualnu tržnicu s ciljem povezivanja proizvođača hrane s krajnjim kupcima na području čitave Hrvatske (URL 7, URL 8). Također, 2020. godine predstavljene su i Online tržnice Grada Zagreba gdje svoje proizvode nude OPG-ovi i obrtnici s područja Zagreba i okolice (URL 9, URL 10). Pokrenuta je i Tržnica.hr, nacionalna internet tržnica pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede koja omogućava kupnju i prodaju domaćih proizvoda iz cijele Hrvatske (URL 11). Na društvenim mrežama

se kao što su Instagram i Facebook se isto tako može naići na profile ili grupe koji funkcioniraju po principu web tržnica (Instagram profil: OPG-ovi Hrvatske).

Primjera online tržnica, dakako, ima i izvan Hrvatske, a najbliži nama su e-tržnica (URL 12) i DoPrinesi.si (URL 13) u Sloveniji i Hrana sa naših polja u Srbiji (URL 14)Ciljevi navedenih projekata slični su i mogu se pripisati ciljevima i aktivnostima koje se navode kod projekta OSIPPPIT (URL 6). To su umrežavanje malih poljoprivrednika, promoviranje suradnje i razmjene poslovnih iskustava između poljoprivrednih gospodarstava, korištenje Interneta u svrhu jednostavnije i učinkovitije promocije i plasmana poljoprivrednih proizvoda te razvoja sustava izravne prodaje poljoprivrednih dobara bez posrednika (kod samog proizvođača ili putem dostave na kućni prag kupca). Nadalje, kupcima koji dođu kod samog proizvođača se nudi uvid u tehnologiju proizvodnje, omogućava se provjera svježine i kvalitete kupljenih proizvoda te se osiguravaju povoljnije cijene nego u lancu distribucije i prodaje putem trgovačkih lanaca. Na neki način se ovakvim projektima nadilazi poteškoće s kojima se susreću poljoprivredni proizvođači u Hrvatskoj, a to su neorganizirano tržište i otežan plasman robe (Pejnović i dr., 2012 prema Slavuj Borčić, 2020). Brojne prednosti proizlaze iz takvog načina funkcioniranja tržnica. Od udruživanja i umrežavanja proizvođača do pojednostavljenog oglašavanja, a samim time povećanja prodaje i proizvodnje do dugoročne održivosti takvog modela prodaje i kupnje koja je pogodna i za ruralna i za urbana područja. Međutim, naziru se i problemi koje treba postupno rješavati, poput činjenice da je poljoprivrednicima ponekad neisplativo dostavljati proizvode do udaljenih mjesta.

U tablici su opisane kontrastne karakteristike oba oblika tržnica pri čemu se može vidjeti da i jedan i drugi oblik imaju prednosti i nedostatke, no jednako

LITERATURA:

Slavuj Borčić, L., 2020: Kratki opskrbni lanci u Hrvatskoj – perspektiva ekoloških poljoprivrednih proizvođača uključenih u grupe solidarne razmjene, Hrvatski geografski glasnik 82 (1), 5-33. Pejnović, D., Ciganović, A., Valjak, V., 2012: Ekološka poljoprivreda Hrvatske: problemi i mogućnosti razvoja, Hrvatski geografski glasnik 74 (1), 141-159. IZVORI: URL 1: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020: Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, https://enciklopedija.hr/ (20.11.2020.)

URL 2: Poslovni dnevnik, 2017: FOTO: Otvorena prva hrvatska pametna tržnica čije ćete proizvode moći kupiti i u web trgovini, https://www.poslovni. hr/hrvatska/foto-otvorena-prva-hrvatska-pametna-trznica-cije-cete-proizvode-moci-kupiti-u-web-trgovini-325595 (20.11.2020.) URL 3: Lider, 2018: GoGreen Tržnice otišle u stečaj, https://lider.media/aktualno/gogreen-trznice-otisle-u-stecaj-29244 (20.11.2020.) URL 4: Jutarnji.hr, 2017: Najveća hrvatska internetska trgovina eKupi kreće s plasmanom domaće hrane sa 700 poljoprivrednih gospodarstava, https://www.jutarnji.hr/globus/biznis/naj-

Tab.1. Usporedba tržnice i online tržnice

TRŽNICA ONLINE TRŽNICA

Kupci dolaze do proizvođača

Proizvođač šalje ili sam dostavlja proizvod (dodatno opterećenje i troškovi)

Teže oglašavanje Jednostavno i učinkovito oglašavanje

Proizvođač se bavi poljoprivrednim poslovima i prodajom na tržnici

Odabir proizvoda na temelju vizualnog i taktilnog doživljaja ili degustacije

Manji domet kupaca

Izvor: Autor, 2020

Uz vlastite poljoprivredne poslove, proizvođač se bavi oglašavanjem, obradom narudžbi i samom dostavom

Proizvodi prezentirani na slikama

Širi domet kupaca (uključuje i inozemstvo)

su važni u suvremenom svijetu stoga ih je potrebno i dalje paralelno razvijati i održavati.

Razvoj tržnica, bilo klasičnih ili virtualnih, od iznimne je važnosti za daljnji razvoj i opstanak malih proizvođača u ruralnim područjima jer oni čine temelj održivosti takvih područja. Budući da danas živimo u digitalno-tehnološki naprednom društvu i dobu, online tržnice su svakako korak prema modernizaciji hrvatske poljoprivrede koja uključuje umrežavanje OPG-ova, olakšavanje plasmana robe na tržište i širenje samog tržišta. Unatoč tome, nema straha da će virtualne tržnice zamijeniti klasične kojima je ipak najveća prednost kontakt koji ostvaruje kupac s proizvođačem, a koje su isto tako dio hrvatske kulture. Upravo zbog pozitivnih karakteristika oba oblika tržnica, potrebno je raditi na uravnoteženom razvoju i jednih i drugih.

veca-hrvatska-internetska-trgovina-ekupi-krece-s-plasmanom-domace-hrane-sa-700-poljoprivrednih-gospodarstava-5613171 (20.11.2020.)

URL 5: eCeker, 2017, https://eceker.hr/ (20.11.2020.) URL 6: Domaća web tržnica, 2015, https://www.trznica-trg.eu/ (20.11.2020.) URL 7: We love local, 2019, https://www.welovelocal.hr/ (20.11.2020.) URL 8: Journal, 2020: Znamo kako još lakše doći do svježih i domaćih namirnica, https:// www.journal.hr/lifestyle/gastro/welovelocalhr-we-love-local-portal-platforma-gastronomija/ (20.11.2020.) URL 9: Online tržnice Grada Zagreba, 2020, https://online.trznice-zg.hr/ (20.11.2020.) URL 10: Grad Zagreb, 2020: Predstavljena usluga Online tržnice Grada Zagreba, https://www.zagreb.hr/predstavljena-usluga-online-trznice-grada-zagreba/156952 (20.11.2020.)

URL 11: Tržnica-hr, 2020, https://trznica.mps.hr/ (20.11.2020.) URL 12: e-tržnica, 2016, https://www.e-trznica.si/ (20.11.2020.) URL 13: Doprinesi.si, n.d., https://doprinesi.si/ (20.11.2020.) URL 14: Hrana sa naših polja, 2019, https://hranasanasihpolja.rs/ (20.11.2020.)

Feeding the World

The 2020 Nobel Peace Prize Laureate “World Food Programme” and Global Complexity of Food Security

Pavel Gulin Zrnić

In October 2020, the eyes of the world public were turned to the Norwegian capital, impatiently waiting for the Nobel Peace Prize Committee to announce their decision. The Prize was awarded to the World Food Programme (WFP), bringing our attention from coronavirus crisis to the importance of adequate and sufficient food being available to everyone. It is shocking that according to the WFP one in nine people around the world still do not have sufficient amounts of food to eat which is definitely something we should all be worried about. The World Food Programme is an international organisation which has made a significant change in combating the world hunger; not only that it offers food assistance and food relief to places hit by famine, war or other crises worldwide but it also tries to raise people’s awareness of global inequalities caused by unequal distribution of food. By helping poorer communities to have sufficient food sources, the

World Food Programme helps them to grow and develop as well as it promotes their stability. It is why it was recognised as one of the crucial peacemakers by the Nobel Prize Committee which stated that the World Food Programme “is a driving force in efforts to prevent the use of hunger as a weapon of war and conflict”. It is estimated that in 2019, the World Food Programme distributed around 15 billion rations; thus assisting 97 million people worldwide.

Fig. 2. 2020 Global Hunger Index by Severity

Source: Global Hunger Index Website

Fig. 1. World Food Programme logo

Source: Wikimedia Commons

Feeding the world is a very complex system as it consists of several distinct factors beginning with crop cultivation and production, which leads to food storage, distribution and marketing and the system eventually ends with food consumption. Its ideal aim would be to ensure that there is enough food produced and available to feed the global population i.e. to ensure that the entire population is food secure which is unfortunately not the case in the world. But what does it actually mean to be food secure?

Food Security

Food security is a term which describes a condition of having sufficient amounts of nutritious food for having a healthy life. There are four different factors also known as pillars of food security which determine it. They are food availability, access to food, food utilisation and food stability. Food security is achieved when one has a good access to nutritious food which is available and stable over time. Unfortunately, according to the Global Hunger Index, there were more than 690 million people suffering from undernourishment in 2020 which means that they were unable to meet their minimum food requirements over a longer period of time. Therefore, it is clear that there are many people to whom hunger poses a major threat for their survival.

There are very distinct spatial patterns which show vast polarisation of the world in terms of food security that usually goes hand-in-hand with levels of development and economies of different regions and countries. One of the regions worst hit by famine is the Sahel region in Africa which hunger level was estimated as Alarming by the Global Hunger Index in 2020. One of the reasons for that lies in scarce physical characteristics of the area. Annual rainfall is a little bit over 200 mm which is far from ideal for growing crops. Another problem is that rainfall happens over a very short time period in a shape of summer showers which

cause soil compaction. Furthermore, periodic droughts have been increasing in the region as a result of global warming while lack of vegetation has changed the soil quality turning it into very infertile soils due to the lack of organic material. All of these reasons are physical threats to food security in the Sahel, a region highly struck by desertification i.e., a process of land degradation by which a region becomes progressively drier eventually becoming a desert. The problem of desertification is clearly reflected in a 25% drop in the agricultural production of the Sahel region since

2010. However, it is crucial to understand that food insecurity in the Sahel primarily caused by scarce physical conditions is further exacerbated by human factors. Accelerated demographic transition of the sub-Saharan Africa which counted the population of 920 million people in 2014 is expected to double in the next 35 years. This means that the population could grow over the region’s capacity to feed it while pushing many more people to the starvation point. Moreover, the increase in population also resulted in overuse of land such as overgrazing and overcultivation which has had damaging impacts on the land quality and

Fig. 3. World Food Programme Intervention in Burkina Faso

Source: WFP/ George Fominyen

has accelerated desertification. Following on from this point, another essential problem is bad infrastructure which severely impacts food accessibility. A big percentage of population lives in remote villages, so they cannot easily access food which might be available in bigger centres. This highlights that there are many complex problems with food production in the Sahel region which should be gradually overcome in order to make its population more food secure, or at least to protect it from undernourishment and starvation. However, thanks to organisations such as the World Food Programme the situation in some communities in the Sahel region is slowly changing as WFP organises school meal schemes, provides technological support for agricultural production and helps regreening the area.

How does Globalisation Impact Food Systems Worldwide?

The whole concept of the World Food Programme as an international organisation which operates in more than 88 countries around the world was possible on account of a process which has been significantly changing our lives for past decades known as globalisation. Globalisation is a process of growing interdependence and interconnectedness of the countries in the modern world which has had a major impact on food systems and food industry. It has brought many advantages to people around the world by improving their food security and quality of life. The World Food Programme which has saved many lives by offering short-term food relief to communities under humanitarian crises (such as providing food to 4.5 million Syrian people during the Syrian conflict) and by organising strategies for vulnerable communities to become food secure in long term runs, would not be possible to such extent without such interconnectedness.

Furthermore, globalisation of food industry was crucial for sharing of technological innovation which greatly contributed in hunger reduction. The

idea of using genetic engineering to increase crop production was born in the 1940s with Dr Norman Borlaug who wanted to help starving nations to survive by developing more resistant seeds and that is how the Green Revolution started. He focused on developing rust resistant wheat with heavier heads which soon became a huge success in Mexico where it helped to feed many more people than it would have been possible just by cultivating ordinary wheat. Therefore, we can say that Dr Borlaug was one of the pioneers who developed genetically modified seeds which would later lead to mass production GMO food. Today, because of technological

Source: WFP/ Isadora D’Aimmo

and scientific development, some biotech firms can produce highly specialised seeds aimed at particular environments such as drought tolerant GM crops. Thanks to globalised world, these seeds can be distributed to areas where they are truly needed to maximise yields and gradually improve food security of the population. One success story comes from an international project called The Drought Tolerant Maize for Africa which offers smallholder farmers in sub-Saharan Africa up to 60 drought tolerant maize hybrids. Farmers have seen 20% to 30% increase in their maize yields after they started using these specialised seeds and it is estimated that nowadays it is benefiting around 40 million people. However, the use of genetically modified seeds and food has raised some rather serious issues in terms of its impacts on land, biodiversity and human health. According to some studies it can contribute to the development of cancer due to DNA

Fig. 4. World Food Programme Intervention in Sudan

changes and trigger some allergic reactions. While genetically modified food might be a useful solution for tackling the world hunger in short term, it is important that we do not become overdependent on it and seek for healthier and more environmentally friendly solutions in longer terms.

Eating Habits or on Tropic Avocado All Year Round

While globalisation of food industry is about improving food security for some, it is also about offering consumers wider choice of consumer

goods for others. One of the positive outcomes of globalisation is that it makes food grown in one part of the world easily available to consumers in other regions and even continents. We can go the nearest supermarket and pile our baskets with avocadoes, bananas, pineapples etc. These are crops which are cultivated in the tropical areas due to very specific conditions under which they can successfully grow. They require average temperatures between 26 ˚C and 30 ˚C throughout the year, very rich soils containing lots of organic material and large amounts of water. However, these tropical fruits have become regular ingredients of our daily diets. It was reported that avocado consumption in Europe reached over 600 million tons

in 2018 (data by the Center for the Promotion of Imports from Developing Countries). Therefore, globalisation of food industry is a driving force which actively changes our tastes, food preferences and eating habits as it makes variety of different foods available worldwide which in this example has led towards preferences for exotic fruit in the Western countries. Moreover, consumers do not have to wait anymore for autumn to eat pears nor for spring to eat strawberries. As the food is sourced from all over the world, globalisation has almost erased the sense of seasonality in terms of fruits and vegetables. Therefore, many people in developed countries don’t have to wait for particular season to eat their favourite fruit when it is now accessible throughout the whole year. On the other hand, it can sometimes result in some form of cultural dilution which can be seen in a rapid increase of fast food outlets in various different places. For instance, the number of McDonald’s outlets in China is planned to almost double from 2500 to 4500 in a five-year period (2017-2022). These fast-food restaurants, governed as transnational corporations, not only offer low-cost food products (again a negative factor for health) but can also easily cause a loss of cultural and dietary authenticity in places where they open.

Food Miles and Environmental Concerns

After realising how beneficial globalisation of food industry is to our mundane life, we must not fall into a trap and think that there are no down sides to it. In order to meet consumers’ demands and tastes in developed countries food is being transported over vast distances. Food miles is a term used to describe the distance food has travelled from producer before arriving to consumer. Globalisation has led to a sharp increase of food miles in the past few decades because it has aimed to provide fresh food all year round while meeting consumers’ preferences worldwide. For instance, it is estimated that food travels on average 2400 km before it reaches supermarkets. An example

Fig. 5. Avocado Fruit

Source: Wikimedia Commons

of food basket from major retailers published in The Guardian in 2003 (Lewis R. et al) showed that apples sold in the UK supermarkets counted just a little bit above 10 100 miles since they were imported from the USA. This raises environmental concerns especially in terms of climate change because constant transportation of food by air or by sea releases significant amounts of carbon dioxide into the atmosphere. This further enhances global warming while our planet is just about to hit the tipping point after which irreversible changes to our planetary ecosystem will start to occur as a result of a huge excess of greenhouse gases in the atmosphere. Another consequence of globalised food industry and technological innovation is overreliance on synthetic nitrogen fertilisers and overuse of pesticides and herbicides. This raises environmental concerns because their substances leek into the soil and as they infiltrate, they get mixed with the groundwater which can cause severe contamination of local water sources and pollute the entire water cycle of the surrounding area.

Politics of Food –in which direction is it going?

Nowadays, many countries worldwide are highly dependent on food imports whereas their economies take credit for food exports. This interdependence of countries in a globalised world can sometimes turn into overdependence in terms of food industry. If something does not go to a plan, and particular countries are no longer able to export/ import sufficient amounts of food, it might have very profound consequences for regional population ranging from price shocks to

food insecurity. In the 2000s Russia was exporting around 1/3 of its annual wheat crop yield to North African states such as Libya and Egypt and over the years they developed their dependence on Russia’s wheat exports. In the summer of 2010, excessive bushfires destroyed large amounts of wheat fields in Russia; hence it did not have enough wheat for export to North Africa the following year. Due to the lack of wheat, which is such basic ingredient, there were massive price shocks in 2011 all around North Africa when prices of bread and all wheat related products soared. Another problem was that for example in Algeria a little bit less than half of the household income (42.5%) was spent on food (World Economic Forum, 2016). As 2011 food commodity prices were very high, people could not easily afford it and many people started protesting and rioting on the streets of North African towns and cities which later turned into a massive civil unrest known as the Arab Spring. Therefore, we can argue that food price shocks helped trigger the Arab Spring back in 2011 which is just the example highlighting fragility and volatility of food prices in highly globalised world. It was found that the bigger increase in food prices is the higher rates of unrest in those places are. This justifies again righteous decision of the Nobel Prize Committee to award this year’s Nobel Peace Prize to the World Food Programme which not only helps communities to be more food secure, but also prevents civil unrest and war among them. By helping them to overcome hunger, the World Food Programme promotes peace and their economic and social growth as well as stability in a globalised world which presents both advantages and challenges to achieving equal food security for all.

References

Center for the Promotion of Imports from Developing Countries (2020) “There is still potential for avocado consumption to increase in Europe” Available at: https://www.freshplaza.com/article/9201106/there-is-still-potential-foravocado-consumption-to-increase-in-europe/ (accessed 15/11/2020)

Drought Tolerant Maize for Africa (Project 2006-2015) Available at: https:// www.cimmyt.org/projects/drought-tolerant-maize-for-africa-dtma/ (accessed 15/11/2020)

Feng, E. (2017) “McDonald’s to double number of China restaurants”, Fi-

nancial Times (online). Available at: https://www.ft.com/content/ae5b2e96-7c1c-11e7-9108-edda0bcbc928 (accessed 19/11/2020)

Global Hunger Index, Available at: https://www.globalhungerindex.org/results.html (accessed 10/11/2020)

Lewis, R., Lawrence, F., Jones, A., (2003) “Miles and Miles and Miles”, The Guardian (online). Available at: https://www.theguardian.com/lifeandstyle/2003/may/10/foodanddrink.shopping6 (accessed 18/11/2020)

Raw, M., Barker, D., Harris, H., Palmer, A., Stiff, P., (2016) Geography. 2nd ed. London: Hodder Education

HRANA u studentskim MENZAMA

Pavel Gulin Zrnić, Karla Laginja

Polaganje državne mature i odabir studija period je života koji je mnogim studentima obilježen preseljenjem u drugi grad, a nekima čak i drugu državu. Jedna od stvari sa kojima se susreću ti, ali i studenti koji se odluče na studiranje u mjestu prebivališta, jesu studentske menze. Studentske menze, kao mjesta na kojima se brzo i jeftino može pojesti cjeloviti kuhani obrok, većini su studenata prva opcija kada se postavi pitanje gdje jesti ili gdje provesti vrijeme pauze između predavanju.

No, kakva se hrana nudi u menzama, kakva je njezina kvaliteta s obzirom na cijenu te kakve su razlike između različitih menzi u gradu samo su neka od pitanja kojima smo bili potaknuti pri pisanju ovog članka. Kako bi dobili što vjerodostojnije i detaljnije odgovore na ta pitanja, priupitali smo neke od studenata, same korisnike studentskih menzi, da podijele s nama svoja iskustva i dojmove.

LOVRO ČALIĆ:

„Nisam neki ljubitelj menza, niti preferiram menze ukoliko ste iz Zagreba, ali svejedno želim iznijeti svoje mišljene o studentskoj menzi „Stjepan Radić“. Smatram da je menza „Stjepan Radić“ prilično skromna što se tiče ponude hrane.

Ne smatram ju jako zdravom jer u ponudi doručka, ručka, večere dominira meso, jeftini pekarski proizvodi, zaleđeno Ledo povrće i ostali jeftini šećeri. Smatram da hrvatske, studentske menze uvijek imaju mjesta za napredak; trebalo bi uvesti širi izbor hrane za vegane, vegetarijance, sportaše, ponudu doručka, ručka, večere bazirati na svježem voću, povrću, zdravim žitaricama, voćnim shake-ovima te „zdravom“ mesu kao što su riba, piletina, puretina...“

GORAN VEŠLIGAJ:

„Smatram kako je ponuda hrane u studentskim menzama poprilično dobra. Možda je nekim jelima potrebno malo dodatnih začina, ali to nije preveliki problem. Raznolikost je dovoljna, ne može se očekivati prevelika raznolikost kada je u pitanju kako prehraniti veliki broj ljudi jeftino. Smatram kako treba pohvaliti da su uvijek dostupne vegetarijanske opcije u većini menza. Smatram kako je hrana u većini menza zdrava koliko može biti. Smatram kako ljudi moraju preuzeti odgovornost za svoje prehrambene navike i kako prepoznati što je zdravo a što nije. Ako menza ponudi neki desert ili neku hranu koja je visokokalorična i nezdrava ali također i ponudi i zdravije varijante, i vi odaberete nezdravu hranu vi ste onda krivi ako

se udebljate. Menze su dobre kakve jesu, određeni pojedinci samo moraju preuzeti odgovornost i imati veću samokontrolu.“

KARLA LAGINJA:

„Ponuda hrane u studentskim menzama razlikuje se ovisno o menzi i periodu dana u kojemu dođemo nešto pojesti. Osobno najčešće jedem u menzi studentskog doma na Savi pa ću na temelju nje prokomentirati temu. Uglavnom su u ponudi dvije vrste juhe, 3-4 vrste glavnog jela, 2 vrste salate (najčešće zelena salata i „kiseli“ kupus), 2 vrste kolača i dodatci (sok, voda, kruh, puding, jogurt, kiselo vrhnje). Nakon dva mjeseca od kako sam počela jesti u menzi, primijetila sam da se većina hrane u ponudi pojavljuje svaki dan (riža, grašak, zagrebački odrezak, pileći file ili batak, pire krumpir), a petkom se u ponudi nađe i riba (pohana). Budući da je u menzama, što se pripreme hrane tiče, bitnija kvantiteta od kvalitete, osobno tu hranu ne smatram pretežito zdravom. Status najbolje menze u gradu „drži“ FERova menza „Cassandra“ pa bih njezin primjer preporučila i ostalim menzama (iako to nije u svima izvedivo). Cassandra je restoran pored FERa koji u svome sklopu ima dio za studente pa je hrana, koju imaju u ponudi za goste restorana, također u ponudi i za studente što samim time znači da je i hrana kvalitetnija.“

SREĆKO KAJIĆ:

„Smatram kako je hrana u studentskim menzama, s obzirom na cijenu i količinu koja je potrebna da se nahrane sva gladna studentska usta, sasvim zadovoljavajuća. Što se tiče kvalitete hrane u menzama sa zdravstvenog aspekta, mislim da se ne može puno učiniti bez dizanja cijena što bi velik dio studentarije dočekao s izrazitim negodovanjem, ali mora se istaknuti kako je za 22,50 kn, koliko iznosi cijena menija bez subvencije, teško opskrbiti korisnike menza ekološkim proizvodima – nećemo uskoro u menzama pronaći odreske od free-range uzgojenih pilića, ekstradjevičansko ulje ili svježe ubrane mandarine iz delte Neretve. Ipak, da ne zvučim suviše apologetski prema menzama, svakako postoje aspekti koji se mogu poboljšati (raznovrsnija ponuda jela, ponegdje veća higijenska razina i sl.), no mora se imati na umu kako većina menza, napose one najveće i najprometnije, imaju izrazitu potražnju zbog čega se ne moraju suviše poboljšavati – studenti će tamo jesti jer je većem dijelu to najisplativiji izbor. Srećom ili nažalost, većina nas će još neko vrijeme preferirati 6,50 kn i nešto lošiju prehranu u odnosu na zdravije, ali neupitno skuplje alternative.“

Također, zamolili smo studente da ispune online upitnik (studeni 2020.) u kojemu smo studente Geografskog odsjeka pitali o najdražim studentskim menzama u Zagrebu (Prilog 1) te o omiljenoj hrani koja ne potječe tradicionalno iz Hrvatske (Prilog 2).

Prilog 1 Prilog 2

Pripremio: Pavel Gulin Zrnić

KVIZ:

GEOCOOLINARIKA ZA NAPREDNE!

Upute: Riješite pravi gurmansko-putnički kviz, svaki točan odgovor donosi jedan bod, zbroj bodova pokazat će vam gdje ste na ljestvici poznavatelja hrane!

1

Ljeto je. Preko dana uživate kupajući se u bistrom Jadranskom moru, a kad Sunce malo zađe idete na romantičnu večeru sa svojom dragom/ svojim dragim. U restoranu uz čašicu dobrog vina na njezino/ njegovo iznenađenje naručujete pizdice za predjelo. Što ste vi zapravo naručili?

a) Lignje

b) Kozice

c) Dagnje

2.

Putujete dolinom Neretve i oduševljeni ste njezinom posebnošću. Vidjevši sve te nasade voća i povrća u delti te čarobne rijeke, odlučili ste stati na štandu i kupiti domaći pipun odnosno:

a) Dinju

b) Lubenicu

c) Limun

3.

Oh ta francuska kuhinja! Mislili ste da vam je dobro krenulo na Erasmusu u Lyonu, no već nakon samo nekoliko tjedana dolazi do zabune. Očekujući nešto nalik hrvatskoj pašteti, vi na svoj kruh slasno mažete Pâté de Foie Gras niti ne sluteći da je to ustvari pašteta od:

a) Guščje jetre

b) Puževa

c) Goveđeg bubrega

4.

Približava se još jedan event Kluba Studenata Geografije i bitno je da se na vrijeme opremite i nabavite dovoljno pića za sve. Odlazite u kvartovsku vinariju gdje vam naizgled uljudan, ali podmukao prodavač želi prodati vodokuh, međutim vi to nećete uzeti jer znate da je to:

a) “gusti nataloženi ostatak crnog vina u bačvi ispran vodom“

b) „naziv za vino napravljeno od mošta kojem je dodana voda“

c) “sok od grožđa sa dodatkom umjetnog šećera“

5.

U obilasku ste sirane gdje se divite dugačkom i zahtjevnom postupku rađenja sira. Od sada ćete sigurno više cijeniti svaki sirni zalogaj koji stavite u vaša usta. Došli ste u prostoriju gdje se cijedi sir te vam vaš vodič pokazuje posebno cjedilo od konopljina platna koje se još zove:

a) Tangača

b) Bikinjača

c) Grudnjača

6.

Zaljubljenik ste u kazalište te ste već pročitali sva djela našega najvećega dramaturga Marina Držića. Recitirate njegove svevremenske monologe napamet, no jedna riječ u njegovu

djelu Skup vas muči jer ne možete razabrati njeno značenje.

Kada Držić koristi riječ kolacijun, on misli na:

a) Doručak

b) Užinu

c) Čašu crnog vina 7.

Vaša baka ima zlatne ruke; ona peče najfinije kolače koje joj nikada nije problem napraviti za vas! Jedan dan došli ste kod bake na ručak te ste se zagledali u njenu staru kuharicu na polici. Uzeli ste je i otvorili na stranici gdje piše „Glajhgeviht kolači“. To su kolači koji:

a) imaju tri ili više sloja premazana čokoladom

b) sadrže jednak omjer šećera, jaja, brašna i maslaca

c) se ne peku u pećnici

8 - 10 bodova

8.

Oduvijek ste sanjali o Božiću u Londonu, a ove godine vaša se želja i ostvarila! Šetajući prekrasno ukrašenom Oxford Street te slušajući šaroliko društvo uličnih svirača kod Piccadily Circusa ogladnili ste i prvom prilikom ušli u tradicionalni engleski gastro-pub. Uz glavno jelo vi naručujete pravi engleski prilogYorkshire Pudding. Što je to?

a) tvrdi pire krumpir u obliku kugle

b) trokutasti nabujak od poriluka

c) pečeno slano tijesto u obliku čašice

9.

Prošli tjedan, na nagovor prijatelja, sudjelovali ste u ZeGeVege festivalu. Nakon prvotnog protivljenja kušali ste raznu vegetarijansku hranu i potpuno se uživili u zelene manifestacije.

Čestitke! Vi ste pravi gurman! Možda mislite da ste rođeni geograf, ali vas u vašem istraživanju svijeta ne vodi kompas nego trbuh. Dok će vam Povijesni rječnik hrvatskog kulinarstva možda reći da ste vi: dobar jelac; hranoljubac ili požderuh mi vam čestitamo na rezlutatu visokome poput visokokalorične hrane i želimo svu sreću u budućim gastro-avanturama.

4 – 7 bodova

Na dobrom ste putu u ostvarivanju ekspertize kulinarskog znanja, ali vam još nešto očigled-

Vaše misli su zaokupili ekološki način života i vegetarijanska prehrana te ste donjeli odluku. Postajete vegetarijanac! Koja od ponuđenih namjernica jedina može ostati u vašoj prehrani?

a) Džigerica

b) Duvanica

c) Dorancija 10.

Svi vole jesen! Lišće svih šara šarmira i šapuće svima koji šeću. To je vrijeme kada će se radoznalci i kestenoljupci odšuljati prema šarenim šumama kako bi skupili široku košaru jesenskih plodova. Dok sve šuška pod nogama moraju paziti na šašave gljive kako ih poslije ne bi šćepala mučnina. Koja od navedenih gljiva nikako ne smije završiti u njihovoj košari?

a) Jelova rujnica

b) Rebrasta patuljica

c) Crna truba

no fali. Nakon savladavanja hrane okrenite se čaroliji napitaka i usavršite poznavanje pića.

0 - 3 boda

Hmm... Hmm... Zar ste odrasli na čipsu i Coli?

Držite se vi geografije, a kuhaču ostavite na dovoljnoj udaljenosti. Međutim, na vašim putovanjima nemojte se bojati posjetiti razne restorane i okusiti lokalne specijalitete. Za popraviti situaciju, prvi zadatak vam je baciti oko na Povijesni rječnik hrvatskog kulinarstva kako bi se vaše poznavanje hrane rascvjetalo poput zrele cvjetače!

(U pripremi kviza korišten Povijesni rječnik hrvatskog kulinarstva, Ivanišević, J., Zagreb, 2015.)

Odgovori: 1c; 2a; 3a; 4b; 5c; 6a; 7b; 8c; 9c; 10b

2017. 2018. 2019. 2020.

DJELOVANJE I AKTIVNOSTI KSG-A/EGEA-E

OD 2017. DO DANAS

• 2020. u KSG-u

• Tribina o zapošljavanju

• Fotonatječaj u KSG-u

• 2019. u KSG-u

• 20 revolucija

• Uloga ribarstva i marikulture u regionalnom razvoju na primjeru Zadarske županije

• Mjesečev otok 2030.

• Motivacijski vikend - Zagorje

• 3. MMK - Depopulacijski momentum

• 2018. u KSG-u

• Annual Congress EGEA-e

• Druga vizija Zapadnog Srijema

• Motivacijski vikend - Međimurje

• 2017. u KSG-u

• Motivacijski vikend - Bilogora

• 2. MMK - Urbana utopija

2017. u KSG-u

JASMINKA DIMŠIĆ

Na 20. sjednici Velikog Vijeća održanoj 4. siječnja 2017. godine izabrani su novi članovi Malog Vijeća za 2017. godinu: Ivana Pavlić (predstavnica 1. godine), Matej Žgela (predstavnik 2. godine), Marija Džankić (predstavnica 3. godine), Dameo Ramić-Kovačić (predstavnik 1. godine diplomskog), Sara Ćetković (predstavnica 2. godine diplomskog), Marin Mićunović (dopredsjednik) te Jasminka Dimšić (predsjednica). U 2017. godini kontakt osobe za EGEA-u (CPs) bili su Tamara Batel (CP 1) i Tomislav Lončarić (CP 2).

Prvi stručni teren održan je u periodu od 31. ožujka do 2. travnja pod nazivom Geokamp. Teren se održao na prostoru Gorskog kotara, točnije u Skradu. Studenti su bili podijeljeni u nekoliko sekcija te su imali različite istraživačke teme (geomorfološke, prometne, demografske). Osim samo terenskog rada, sudionici su imali priliku vidjeti ljepote značajnog krajobraza Vražji prolaz i Zeleni vir.

Mjesec dana nakon prvog stručnog terena (2. svibanj – 4. svibanj) uslijedio je prvi EGEA događaj i to After EMRC, točnije događaj organiziran za sudionike Euromediteranskog regionalnog kongresa u Tolminu (Sloveniji) koji su bili željni još druženja i istraživanja nakon samog kongresa. Tema After EMRC-a bila je „4 rijeke“, pa prikladno nazivu događaj je bio održan u Karlovcu, gdje su

sudionici imali prilike naučiti nešto više o samom utjecaju rijeka na prostor, ali također posjetiti i naš najpoznatiji nacionalni park, Plitvička jezera. U svibnju smo se zaputili u planine i to na Velebit! Prvi dio terena sadržavao je edukaciju o geomorfološkim oblicima u prostoru, dok je drugi dio terena bio terenski rad gdje su sudionici imali priliku kartirati pastirske stanove, raditi analizu bunara te intervjuirati vlasnike bunara. Na terenu su sudjelovali profesori s Odsjeka, prof. dr. sc. Nenad Buzjak te izv. prof. dr. sc. Neven Bočić, zahvaljujući čemu smo imali edukacije i tijekom planinarenja koje se odvilo sljedeći dan.

Novu akademsku godinu započeli smo sa stručnim terenom (14. i 15. listopad) u Pulu s temom „Perspektive revitalizacije vojne baštine – primjer Pule“. Obišli smo vojne objekte iz doba Austrougarske monarhije koji su danas uspješno uklopljeni u funkcionalnu strukturu grada, posjetili brodogradilište Uljanik te stare fortifikacijske utvrde na rubovima Pulskog zaljeva, a nakon toga i napuštenu bazu JNA. Nakon obilazaka, imali smo raspravu o perspektivama prenamjene sličnih objekata u Puli i ostatku Hrvatske. Drugi dan smo posjetili Opatiju gdje nam je vodič bio naš profesor Vuk Tvrtko Opačić.

Malo vijeće 2017. godine

Teren ,,Velebit 2017. - Barijera koja spaja’’

Teren „Perspektive revitalizacije vojne baštine –primjer Pule“

U studenom (4. i 5. studeni) se tradicionalno održao Motivacijski vikend za brucoše na području Bilogore. Na terenu je sudjelovalo 80 studenata što je ujedno i KSG teren s najviše sudionika do tada. Smještaj je bio u športsko-rekreacijskom centru Kukavica gdje smo imali naše tradicionalne geografske igre te navečer BDC i zajedničko druženje. Drugi dan smo posjetili Đurđevačke pijeske te sam grad Đurđevac i vinariju Coner.

Osim svih navedenih terena i kongresa, održani su svi „klasični“ geodogađaji: proslavljen je rođendan KSG-a, održani su Geopiknik, Georoštilj, Geosportovi (odbojka, nogomet, košarka), Geokvizovi, Geokaraoke, Dobrodošlica brucošima, Brucošijada

Motivacijski vikend 2017.

geografije, Otvoreni dan geografije, Smotra Sveučilišta te Božićni koncert. Također, aktivno smo sudjelovali na nekim događajima i po prvi put: na Znanstvenom kvartu na Interliberu promovirali smo geografiju kroz radionice za djecu, u suradnji s Training Commitee EGEA-e održan je EGEA događaj Training new trainers (TNT) u Zagrebu, kao udruga prezentirali smo se na Sajmu studentskih udruga, sudjelovali smo na Večeri znanosti u OŠ Borovje, bili smo dio projekta Akademija regionalnog razvoja i EU fondova prilikom kojeg su čak 4 članice dobile besplatan put u Bruxelles. U sklopu EGEA-e održane su razmjene studenata s EGEA Oulu i EGEA Beograd, a s ciljem promocije prijave za organizaciju Godišnjeg kongresa EGEA-e 2018 napravljen je projekt Humans of EGEA Zagreb. Naši članovi sudjelovali su na niz EGEA događaja kao što su AC 2017, Balkanijada i drugi.

S ciljem promocije geografije i KSG-a pokrenuli smo Facebook stranicu Klub studenata geografije Zagreb kako bismo naš rad približili široj javnosti. U prosincu je izdan i jubilarni broj časopisa Meridijan 16° povodom obljetnica: 18 godina KSG-a, 120 HGD-a i 70 godina postojanja geografije na Geografskom odsjeku.

Bilogora

MAGDALENA MAKAR

Kako već tradicija nalaže, i 2017. godine održao se motivacijski vikend za brucoše s dotad najvećim brojem sudionika – preko 80 (od 94 prijavljenih) i velikom zainteresiranošću brucoša (njih 30). Ovaj put odvio se na području Bilogore. Na početku smo malo kasnili zbog pozaspalih (čitaj: mamurnih) sudionika, ali nastavili smo uspješno prema planu. Put nas je najprije odveo do spomen područja Barutana nakon čega smo nastavili prema Bjelovaru i požurili do športsko-rekreacijskog centra Kukavica jer je trebalo odigrati geoigre pri-

Sudionici Motivacijskog vikenda na vinorodnim obroncima Bilogore

je mraka. Tamo smo i spavali. A prije spavanja… Večera naravno, i BDC, i dodjela nagrada za pobjednike u geoigrama i BDC-u, i party o kojem se još dugo poslije pričalo na geografskim hodnicima i pokušavalo rekonstruirati pojedine zaboravljene scenarije... Ali bez dobre ekipe ne bi bilo ni dobrog partyja! Ujutro smo nakon kasnog doručka nastavili prema vinariji Coner za lagano razbuđivanje na suncu i upoznavanje s bilogorskom enološkom

Posjet Đurđevačkim pescima

kulturom. Još nas je čekao obilazak Đurđevačkih pesaka i Đurđevca uz stručno vodstvo. Obećali smo brucošima da ćemo se nešto ranije vratiti u Zagreb jer je trebalo ponoviti za kolokvij iz klime koji nije mogao biti odgođen za neki drugi ponedjeljak. Sudeći po njihovom kasnijem uključivanju u brojne KSG i EGEA aktivnosti, motivacijski je bio uspješan i brucoši motivirani, a tu je bila i inspiracija za nove terene i druženja.

2. međunarodni multidisciplinarni kongres:

,,URBANA UTOPIJA – PRISTUPI PLANIRANJU URBANIH PROSTORA’’

Klub studenata geografije Zagreb organizirao je od 10. do 12. studenog 2017. u Oris Kući Arhitekture u Zagrebu Drugi međunarodni multidisciplinarni kongres pod nazivom ,,Urbana utopija - pristupi planiranju urbanih prostora’’. Na kongresu je sudjelovalo više od stotinjak studenata sudionika i izlagača raznih struka osim geografije - arhitekture, građevine, agronomije, prometnih znanosti, biologije i dr., više od dvadeset volontera te još tridesetak stručnjaka. Program kongresa obuhvaćao je uvodna izlaganja, pet sekcija sastavljenih od studentskih izlaganja i panel rasprava vođenih od strane stručnjaka, projekcije filma Urbanized, stručnog terena u Sesvetama te dijela programa pod nazivom ,,Kava i karijera’’. Deklarativnu podršku za održavanje ovog kongresa iskazale su brojne institucije, među kojima treba istaknuti Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, Geografski odsjek PMF-a u Zagrebu, Arhitektonski fakultet u Zagrebu, Agronomski fakultet u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, Hrvatsko geografsko društvo, Grad Za-

Vizualni identitet kongresa

Dobra zabava na Motivacijskom

PAOLA MARINOVIĆ

greb, Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Hrvatski zavod za prostorni razvoj. Također, kongres je organiziran pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović. Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu, Studentski zbor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, Turistička zajednica Grada Zagreba, Gourmand, Heritage, Atlantic grupa d.d. te Zavod za prostorni razvoj svojim su donacijama i financijskom pomoći omogućili realizaciju ovog kongresa. Oris Kuća Arhitekture već nam je drugu godinu zaredom pružila podršku pri realizaciji ovog događaja, a ove godine dopustili su nam korištenje prostora za potrebe održavanja kongresa.

Kongres je svečano otvoren uz kratki pozdrav prodekanice za nastavu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta prof. dr. sc. Dubravke Hranilović, pročelnice Geografskog odsjeka PMF-a u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Martine Jakovčić te predsjednice KSG-a Jasminke Dimšić. Posebnom ugođaju otvaranja pridonio je i nastup pjevačkog zbora Geodeamus. Nakon toga uslijedila su dva uvodna izlaganja: ,,Prostor nije odraz društvo, prostor JE društvo’’ izv. prof. dr. sc. Lukića te ,,Kontinuirani interijer’’ prof. dr. sc. Idisa Turata.

Prva sekcija kojom je započeo kongres bila je ,,Suvremeni urbani turizam’’. Stručni odbor činili su: dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose, doc. dr. sc. Ana Mrđa s Arhitektonskog fakulteta te izv. prof. dr. sc. Vuk

Tvrtko Opačić s Geografskog odsjeka. Sekcija je obuhvaćala tri predavanja: „Problemi i perspektive upravljanja povijesnim gradom Rabom“ koju je predstavio Dino Dokupil, magistar geografije, zatim „Utjecaj anglizacije na oblikovanje javnog prostora grada Pule“ Manuela Manzina, magistra sociologije i anglistike te „Anti-turistički aktivistički val u Europi – održivost suvremenog urbanog turizma?“ Larise Dukić, magistrice geografije. Nakon izlaganja uslijedila je rasprava o snažnom utjecaju turizma na ekonomiju gradova i njihovih okolica, kao i na kulturu, arhitekturu te preobrazbu javnog prostora. Masovni turizam sve više utječe i na nezadovoljstvo lokalne zajednice stoga se pojavljuju prosvjedi protiv turista. Tijekom rasprave zaključeno je kako planiranje urbanog turizma, ali i turizma općenito, i dalje na niskoj razini te kako prostorni planovi turizma često ne slijede prostornu logiku. Dugotrajni razvoj turizma morat će se temeljiti na kvalitetno razvijenim strategijama i uključivanju lokalne zajednice. Prvi dan kongresa završio je projekcijom filma „Urbanized“ redatelja Garyja Hustwitta. Film je to koji govori o brojnim izazovima planiranja razvoja gradova u doba kada oni nezaustavljivo rastu. Kroz priče običnih ljudi i stručnjaka iz različitih područja, upoznali smo se s problemima i inovativnim rješenjima urbanog planiranja diljem svijeta.

Drugi dan kongresa otvorila je sekcija „Funkcionalni gradski promet“ koja se usmjerila na problematiku planiranja gradskog prometa kao ključnog faktora razvoja grada. U sekciji su bila tri studentska izlaganja, a led je probio Marin Dokoza s Fakulteta prometnih znanosti održavši predavanje na temu ,,Integrirani javni gradski promet’’. Potom su Lidija Kožar i Josip Gjergja s Geografskog odsjeka izložili temu ,,Održivi promet u gradu i njegovo značenje’’. Posljednje izlaganje koje su održali Ivana Lesić i Jakov Perković s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, bavio se problemom odsječenosti prostora željezničkom prugom na slučaju ulice B. Adžije u Zagreb. Analiziravši postojeće stanje studenti su predložili tri varijante rješenja: izgradnju željezničkog nadvožnjaka, spuštanje pru-

Stručni teren u Sesvetama

ge u tunel i rekonstrukciju cesta i izvedbu manjih promjena na postojećem stanju. Sekcija je završila raspravom koja je protekla u ugodnoj atmosferi s mnoštvom pitanja iz publike uz moderaciju voditelja sekcije Mislava S. Čaglja te članove stručnog odbora prof. dr. sc. Petra Feletara i doc. dr. sc. Bornu Abramovića s Fakulteta Prometnih znanosti u Zagrebu te dr. sc. Gerana Marka Miletića s Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“ u Zagrebu.

Nakon pauze za ručak, uslijedio je dio programa pod nazivom ,,Kava & karijera’’ te je pružio dodatnu mogućnost studentima kroz upoznavanje predstavnika nekih tvrtki ili institucija relevantnih za prostorno planiranje, regionalni razvoj, zaštitu okoliša, geografske informacijske sustave te fondove Europske unije. U ovom dijelu sudjelovali su: Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske, GIS Cloud, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada, Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije, Natura Histrica, Oikon Ltd., Prehnit d.o.o., Sense savjetovanje d.o.o., URBANEX d.o.o. te VITA PROJEKT d.o.o.

Drugi dan završio je sekcijom ,,Geoekološki izazovi’’ koja se bavila utjecajem elemenata prirodne osnove na razvoj i život u gradovima. Sekcija se sastojala od pet izlaganja, a započela je izlaganjem Valerije Butorac, nedavno diplomirane geografkinje s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta koja je govorila o važnosti georaznolikosti unutar procjena utjecaja na okoliš. Uslijedila su izlaganja

Sanje Bernat Gazibare s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta koja je objasnila problematiku klizišta u urbanom području grada Zagreba te Matije Hrastovskog diplomiranog inženjera geologije s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta koji je analizirao je oborinske događaje kao pokretače poplava u Gradu Zagrebu 2013. i 2014. godine. Za kraj je Josip Bedalov s Agronomskog fakulteta održao izlaganje o utjecaju urbanog razlijevanja na okoliš i kvalitetu života u gradovima te su Laura Ana Jurman i Marija Petrović s Biološkog odsjeka PMF-a održale izlaganje o održivom gospodarenju komunalnim otpadom.

Panel rasprava sekcije ,,Geoekološki izazovi’’

Raspravu nakon izlaganja vodili su članovi stručnog odbora: prof. dr. sc. Snježana Mihalić Arbanas s RGN-a, doc. dr. sc. Mladen Maradin s Geografskog odsjeka i doc. dr. sc. Ines Hrdalo s Agronomskog fakulteta uz voditeljicu sekcije Katarinu Pavlek. Vezano uz zagrebačka klizišta, istaknuo se problem nedovoljne komunikacije između stručnjaka i političke vlasti. U Hrvatskoj je još uvijek nedovoljno razvijeno upravljanje prirodnim rizicima, pogotovo sa znanstvenog aspekta. Nadamo se da će budućnost donijeti promjene u pozitivnim smjeru jer je to istraživačko područje od iznimne važnosti za našu državu, a pogotovo za gusto naseljena urbana područja. Također, otvorila su se zanimljiva pitanja vezana uz razlike u geološkoj i geomorfološkoj terminologiji što je ukazalo na važnost međusobne komunikacije stručnjaka i održavanje ovakvih multidisciplinarnih kongresa. Treći dan otvoren je sekcijom ,,Revitalizacija kroz

Kava & karijera

prenamjenu’’ te su se njome pokušali istaknuti glavni uzroci napuštanja i propadanja određenih objekata i kvartova u gradovima te pronaći moguća rješenja za njih kroz interdisciplinarni pristup. Studentska izlaganja dala su dva pogleda na tematikuarhitektonski i geografski te odlično oslikala razlike između ta dva polazišta u sagledavanju prostora. Od arhitektonskih radova čuli smo studentice sa Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu: Virnu Šonje koja prezentirala ideju revitalizacije Nove Vesi kao centra grada te Josipu Zlopašu i Martinu Unger koje su se pozabavile problematikom planiranja jugoistočnog ulaza u Zagreb kroz Radničku cestu. Geografski pogled na pitanje revitalizacije prikazali su studenti sa Geografskog odsjeka. Martin Sinković ponudio je mogućnosti za prazne gradske površine u gradskoj četvrti Črnomerec, a Blaž Gorski je prezentirao rad na temu zagrebačkih tržnica. Prezentacije su uz publiku slušali i članovi stručnog odbora doc. dr .sc. Mia Roth Čerina s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Aleksandar Lukić sa Geografskog odsjeka te akademska slikarica Ivana Nikolić Popović koja je također predsjednica Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija. Nakon odslušanih prezentacija, svaki član stručnog odbora dao je svoj komentar te se razvila rasprava koju je moderirala voditeljica sekcije Ana Rusan oko važnosti afirmiranja napuštenih prostora kao kulturne baštine te iskorištavanja njihovih potencijala za turizam ili nastanak novog više odgovarajućeg sadržaja.

Ideja stručnog terena bila je objediniti teme svih sekcija na konkretnom i opipljivom primjeru. Teren su organizirali Borna Mažar i Ana Rusan zajedno sa čelnim ljudima udruge Zelene i plave Sesvete Antom Damjanovićem i Radoslavom Dumančićem. Udruga Zelene i plave Sesvete okuplja stručnjake iz različitih disciplina sa ciljem poboljšanja kvalitete života u gradskoj četvrti Sesvete. Važnost teme

Sesveta proizlazi iz odnosa demografske situacije (50.000 stanovnika) te prostorne ponude i funkcionalnosti koje se tamo nalaze.

Na terenu je sudjelovalo 50-ak sudionika kongresa, a započeo je odlaskom u Gimnaziju Sesvete gdje su

sudionici mogli sudjelovati na izlaganjima profesora s Arhitektonskog fakulteta Bojana Baletića i Mladena Jošića o konkretnim projektima koji se namjeravaju napraviti na tom prostoru. Nakon toga, teren se nastavio na prostoru napuštene tvornice Sljeme gdje su uz profesore s Arhitektonskog fakulteta svoj komentar još dali i Stjepan Šterc, docent s Geografskog odsjeka, profesor Pero Škrput s Prometnog fakulteta u Zagrebu te Sanja Cvjetko Jerković, pročelnica zagrebačkog gradskog Ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada.

Kao rješenje za suvremene probleme urbanih područja javlja se koncept pametnih gradova koji je ujedno bio tema posljednje sekcije kongresa. U ovoj sekciji petero studenata izložilo je svoje radove kojima su pokušali odgovoriti na nekoliko važnih pitanja o učinkovitosti spomenutog koncepta. Tom prigodom dani su brojni uspješni primjeri i projekti “pametnih gradova”. Prva tri predavanja održali su studenti geografije: Milena Simonović, studentica s Geografskog fakulteta Univerziteta u Beogradu koja nas je uvela u temu sekciju, zatim Karlo Lugomer, student doktorskog studija geografije na University College London, koji je govorio u mjerenju i prostorno-vremenskoj analizi tokova kretanja prolaznika u pametnim gradovima na primjeru Londona te Ivor Mardešić, student geografije na University of Zurich, koji je objasnio projekt 3D viewshed analize javnih površina u Zurichu. Nakon studenata geografije, uslijedili su studenti drugih fakulteta. Ivan Rubil, magistar elektrotehnike, govorio je o primjeni aplikacije za vanjsko mjerenje kvalitete zraka – Smart AirQ, a za kraj, studentice Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu - Ines Orešković i Sonja Vukmirović – objasnile su koncept pametnih gradova u održivim naseljima Sjeverne Europe. Nakon zanimljivih izlaganja, uslijedila je rasprava na kojoj su sudjelovali: dr.sc. Dubravka Jurlina Alibegović s Ekonomskog fakulteta, mag. ing. el. Vlatko Roland iz tvrtke Prehnit d.o.o., dipl. ing. arh. Sanja Jerković iz Ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba te dr.sc. Ivan Šulc s Geografskog odsjeka uz moderaciju Valentine Galijan. Jedan od zajedničkih zaključaka ove rasprave je potreba za pronalaže-

njem inovativnih rješenja koja će, osim odgovora na osnovne potrebe, unaprijediti kvalitetu života građana i osigurati održiv gospodarski rast. Stoga relativno novi koncept „pametnih gradova“ postaje sve važniji za budućnost života u gradovima. Također, raspravljalo se i o potrebnom multidisciplinarnom pristupu prilikom razvoja Smart City projekta kao i veće potrebe za suradnjom između industrijskog i akademskog sektora s čime su se složili i članovi stručnog odbora i studenti.

Za kraj, treba istaknuti kako su ključni ciljevi kongresa kao što su stjecanje dubljeg uvida u problematiku urbanog planiranja, multidisciplinarni

pristup, uključivanje studenata svih razina studija, povezivanje sa stručnjacima i ključnim institucijama te promocija geografije ostvareni. Problemi suvremenih gradova postaju sve intenzivniji i kompleksniji te je time razmišljanje i raspravljanje o ovoj tematici od velike važnosti za struku prostornog planiranja, ali i za svakodnevni život pojedinca. Klub studenata geografije Zagreb je ovim kongresom ukazao na veliku potrebu za raspravom na znanstvenom nivou o ovakvim važnim problemima te sposobnost da pruži budućim geografima priliku za usavršavanjem te otvaranjem nekih novih sfera interesa u kojima bi geografska struka mogla pronaći svoje mjesto u budućnosti.

2018. u KSG-u

MAGDALENA MAKAR

Malo vijeće 2018. godine

Iako je broj članova 2018. iznosio 125 i bio manji u odnosu na godinu prije, broj je svejedno troznamenkast i pozamašan u odnosu na broj studenata na Geografskom odsjeku. Neki su članovi godinu smatrali stagnirajućom jer nisu osjetili pomak i napredak u Klubu, međutim većina je aktivnih članova bila angažirana oko organizacije velikih događaja i upravo je njihova razina motivacije bila zavidna. Prisjetimo se da je 2018. održan Godišnji kongres Europske geografske zajednice u Selcu s

preko 200 sudionika i Balkanijada

10.0, odnosno CroWeek 3.0 na Papuku, višednevni događaji koji su zahtijevali veći broj organizatora i puno vremena uloženog za kvalitetnu provedbu. Osim toga, organizirani su dvodnevni stručni tereni u Srijemu i na Mrežnici. Ali, to nije bilo sve!

Mandat novoga Maloga vijeća započeo je organiziranjem humanitarnog koncerta zajedno s Geodeamusom i božićnog domjenka, a nova godina je počela proslavom rođendana Kluba i to 19-og. Uslijedili su pozivi za sudjelovanje u geokvizovima, geokaraokama, a s toplijim vremenom organizirani su sportski turniri, piknik i roštilj. Dolaskom novih brucoša najesen, posebna je pažnja posvećena njihovu integriranju na Dobrodošlici brucošima, na Motivacijskom vikendu u Međimurju, na odličnoj Brucošijadi i programom mentorstva koji se ponovno pokazao korisnom inicijativom. Održan je, među novitetima, orijen-

tacijski sat o pisanju seminara, namijenjen ponajprije 2. godini. U sklopu Akademije regionalnog razvoja i fondova EU održano je nekoliko radionica. Povodom speleološkog skupa u Ogulinu, u suradnji s drugim odsjecima i udrugama održana je radionica za osnovnoškolce: Istraživači 21. stoljeća, a na Interliberu smo sudjelovali radionicama u Znanstvenom kvartu i tako promicali geografiju među najmlađim posjetiteljima. Sudjelovali smo, također, osmišljavanjem i organiziranjem radionica za Otvoreni dan geografije te predstavljanjem geografije na Smotri Sveučilišta u Zagrebu nastavivši tako dobru suradnju s Geografskim odsjekom koji je i financijski pomogao neke naše projekte. Budući da su novim postupkom preraspodjele sredstava na natječaju SZ PMF-a naši projekti vrlo slabo ili nikako financirani, čak i nakon žalbe, potraga za donacijama bila je sljedeći ključni korak kako bi svi projekti mogli biti uspješno realizirani.

Otvoreni dan geografije 2018. godine

Tijekom godine pokušavala su se riješiti i neka pitanja kao što je modernizacija logotipa Kluba, uvođenje usmjerenih diskusija koje bi vodili predstavnici u vijeću GO-a kako bi studenti bili pravovremeno obavješteni o radu faksa ili pitanje prostora koje je djelomično riješeno odobravanjem kupnje ormara za pohranu svih stvari koje Klub posjeduje ponajprije za provođenje različitih aktivnosti i radionica. Također, Meridijan 16°E dobio je novo uredništvo koje je odlučilo ambiciozno mijenjati poznate postavke klupskog časopisa i

krenuti u novom smjeru. Klub su 2018. vodili Marija Džankić, predsjednica, Matej Žgela, potpredsjednik, Dominik Karčić, predstavnik 1. godine, Magdalena Makar, predstavnica 2. godine, Martin Sinković, predstavnik 3. godine, Nika Filaković, predstavnica 4. godine i Tomislav Lončarić, predstavnik 5. godine. Kontakt osobe EGEA-e Zagreb bili su Monika Kuna i Vedran Glasnović.

Pješčanik na Otvorenom danu geografije 2018. godine

Zaključiti se može da godina ipak nije bila dosadna, već naprotiv, puna aktivnosti, radionica i terena te velikih događaja koji su uključivali veliki broj organizatora, ali i volontera pri čemu su svi zajedno učili, kako o pojedinoj geografskoj temi koju su na svakom događaju obrađivali, tako i o samoj organizaciji. Brojne su vještine ostale onima koji su bili voljni uključiti se i steći ih.

Godišnji kongres

Europskog geografskog udruženja

(18. rujna - 23. rujna 2018.)

MISLAV ZUANOVIĆ

Početkom 2017. imali smo iskustva s organizacijom nekih manjih događaja i veliki broj aktivnih članova, stoga se rodila ideja kako bismo mogli organizirati najveći godišnji događaj unutar EGEA-e - godišnji kongres. Tog trenutka počele su i pripremne aktivnosti, kojih je bilo mnoštvo. Ipak, najvažniji trenutak za organizaciju u tom pripremnom razdoblju, dogodio se u rujnu na Godišnjem kongresu u Poljskoj u mjestu simpatičnog imena, bez samoglasnika - Szczyrk. KSG je službeno potvrđen kao organizator idućeg Godišnjeg kongresa 2018. godine. Dobivanje kongresa nije bilo jednostavno jer je kandidat bila i EGEA Helsinki. No, zahvaljujući dobro osmišljenom programu, atraktivnoj lokaciji i originalnoj promociji koja je uključivala i podjelu ručno napravljenih narukvica u bojama Hrvatske, EGEA Zagreb je odnijela pobjedu i mogli smo početi s ostvarenjem naše ideje o godišnjem kongresu na obali Jadranskog mora.

bila Selce. Otvaranje je popratio i HRT u svom Regionalnom dnevniku.

Organizacija ovako velikog događaja za 210 sudionika nije bila nimalo jednostavna jer je bilo mnogo stvari na koje je trebalo voditi računa, tako da nam je bio potreban veliki tim kako bi sve proteklo u najboljem redu. Glavni dio tima su činili Marija Bogović, David Botko, Petar Božan, Jasminka Dimšić, Marija Džankić, Tomislav Lončarić, Marin Mićunović, Ivana Pavlić, Dameo Ramić-Kovačić, Martin Sinković, Mislav Zuanović i Matej Žgela. Ovom popisu trebamo još pridodati i 11 volontera koji su nam puno pomogli za vrijeme trajanja Kongresa.

Kongres je službeno otvoren na Sveučilištu u Rijeci, budući da je lokacija održavanja kongresa

Program godišnjih kongresa EGEA-e nije pretjerano fleksibilan zbog velikog broja administrativnih sjednica različitih odbora unutar organizacije. Ipak, u osmišljavanju programa, pokušali smo na najbolji način iskoristiti preostalo vrijeme. Trudili smo se istaknuti znanstvenu komponentu, ali ipak ostaviti dovoljno vremena sudionicima za zabavnije aktivnosti. Naslov kongresa Realize rural je odabran jer smo htjeli shvatiti i ostvariti potencijale ruralnog prostora koristeći različite metode i znanja studenata iz skoro cijele Europe. Problematiku ruralnog prostora smo pokušali istražiti kroz sedam različitih radionica koje su organizirali sudionici. Osim radionica, organizirali smo četiri predavanja stručnjaka različitih profila, znanstvenu debatu, znanstveni simpozij u kojem su sudionici imali priliku predstaviti svoje istraživanje i prezentacija postera. Održana su i četiri treninga tzv. treninzi mekih vještina.

Na radionice su bili nadovezani i stručni tereni koji su se bavili različitim temama. Tako da je organizirano pet stručnih terena na koje su sudionici bili podijeljeni ovisno o njihovim željama i sklonostima. Na svakom terenu bilo je 40-ak sudionika. Terenom na otoku Krku se htjelo prikazati pozitivne i negativne aspekte života na jednom jadranskom otoku. Lokalni potencijali razvoja Gorskog kotara su bili tema drugoga terena. Vjerojatno, najatraktivniji stručni teren je bio organiziran na Plitvička jezera, a njegova tema je bila problematika zašti-

ćenih prostora. Teren na Velebit je prvenstveno bio zamišljen za ljubitelje fizičke geografije i fizičkog napora - planinarenja. Odlaskom na zadnji teren htjelo se ukazati na značaj vinodolskog zaleđa za samo priobalje, tj. poglavito značaj vinogradarstva. Smisao terena je bio da sudionici osjete kako je to baviti se poljoprivredom, ali i shvate kako ruralno zaleđe može biti podloga za nove oblike turizma.

U sklopu kongresa održane su humanitarna aukcija i lutrija na kojima je skupljeno 2 731€ za Support Fund unutar EGEA-e. Aukcija i lutrija su osmišljeni na način da sudionici doniraju različite atraktivne i zanimljive predmete koji su povezani s njima, EGEA-om ili njihovom zemljom. Primjerice, lokalnu čokoladu, sir ili drugu deliciju iz njihove zemlje, vlastito vino, šalicu s fotografijom članova određenog entiteta, majicu određenog entiteta i sl. Skupljenim sredstvima raspolaže EGEA Support Fund, a namijenjena su individualcima unutar EGEA kojima je potrebna financijska pomoć da bi prisustvovali na događajima znanstvenog ili administrativnog karaktera.

Jedan od dijelova programa na koje smo najviše ponosni je Hrvatska ruralna večer. Sudionicima je organiziran koncert Klape Vinčace nakon kojeg su mogli okusiti i osjetiti sve čari ića i pića Lijepe naše putem stolova koji su raspoređeni u pet regija Hrvatske, a na svakome su bili predstavljeni hrana i piće isključivo iz te regije.

Usprkos nekoliko odlazaka u bolnicu sudionika Kongresa, odlaskom na policiju, razbijanju laptopa potpredsjedniku EGEA-e prilikom pospremanja dvorane, velikih problema s direktorom hostela i tiskarom, jednim pokvarenim autobusom i pet neprospavanih noći, mogu reći da je organizacija ovakvog događa bila uistinu nezaboravno iskustvo.

Narukvice u bojama Hrvatske

Organizacijski odbor

Godišnji kongres Europskog geografskog udruženja – Realize rural

DRUGA VIZIJA ZAPADNOG SRIJEMA:

Razvojne inicijative Vukovarsko-srijemske županije

SREĆKO KAJIĆ I JASMINKA DIMŠIĆ

,,Nova akademska godina donosi nove KSG-ove terene, a prvi u nizu vas vodi u najistočniju hrvatsku županiju, u divan kićeni Srijem! Na ovom terenu, koji će se održati posljednjeg vikenda u listopadu (27.-28.10.), upoznat ćemo Nijemce, ali općinu, ne narod te se provozati brodom po Bosutu, jedinoj hrvatskoj rijeci koja teče unazad. Saznat ćemo koji je zapravo najveći hrvatski Otok i kako je postao gradom, a zatim krećemo do najstarijeg kontinuirano naseljenog grada u Europi, Vinkovaca, gdje ćemo saznati ima li drvenih bačvi u Spačvi. U Gradu heroju ćemo provjeriti može li nekada veliki proizvođač obuće Borovo živjeti na staroj slavi, a u najistočnijem hrvatskom gradu upoznat ćemo robote vinogradare. Iskoristite jedinstvenu priliku, pridružite nam se putevima rakije i tambure i doživite drugu viziju zapadnoga Srijema!’’

Ovim riječima kojih se ne bi postidjela ni turistička zajednica Vukovarsko-srijemske ukratko je na grupi KSG-a nagoviješten listopadski teren Kluba 2018. godine koji je okupio gotovo 50 studenata (ne samo geografije) na istočnoj periferiji Lijepe Naše, u Srijemu.

S obzirom da se u ovom razdoblju najviše govorilo o lošem demografskom stanju ovoga prostora (iseljavanje mladih uslijed ulasku u EU i sl.), a i činjenici da smo Marin i ja brucoški nadobudno zagnjavili vodstvo KSG-a da organiziramo neke lokal-patriotske terene (on je dobio motivacijski u Međimurju, ja ovaj teren), Jasminki i meni je povjerena organizacija ovog terena kojim smo htjeli pokazati razvojne inicijative prostora, odnosno pokazati studentima pozitivne procese u Srijemu koji se, nažalost, često stavljaju u drugi plan.

Sam teren je započeo posljednje subote listopada ranojutarnjim polaskom iz Zagreba kako bismo stigli do općine Nijemci prije podneva. Dolaskom u općinu rasporedili smo se u pet sela (Lipovac, Donje Novo Selo, Đeletovci, Podgrađe i Nijemci) te smo u svakom ostavili po desetak studenata koje su dočekali mještani s kojima su uz domje-

nak razgovarali o njihovom zadovoljstvu životom, problemima, idejama i sl. Nakon dobre okrjepe i pokoje domaće rakije - dragi čitatelju, ovim putem besramno iskorištavam priliku za reklamu svoje brutalne srijemske rakije, ako voliš dobru kapljicu uz koju ti se naglasak produži za 50% kontaktiraj me ;) – okupili smo se u Nijemcima gdje nam je načelnik rekao par riječi o projektima i ambicijama općine, a o turizmu Nijemaca saznali smo od voditeljice turističke zajednice. Kako ne bi sve ostalo na riječima, posjetili smo Zavičajni muzej općine, a pretpostavljam da je svim sudionicima highlight ove priče u Nijemcima vjerojatno bila vožnja Bosutom uz autohtone zvuke tamburice čime smo završili posjet (mojoj) općini.

Skupna fotografija na obali Dunava u Iloku

Iduća stanica bila nam je općina Lovas gdje smo bili ugošćeni u poduzetničkoj zoni općine. Iako bi se netko mogao upitati čemu poduzetnička zona u općini od oko tisuću stanovnika, ubrzo smo dobili odgovor. Kroz razgovor s lokalnom vlašću, zadrugom Agroklaster te lokalnom agencijom za EU projekte saznali smo kako se na ovom području izrazito kvalitetno koriste europska sredstva uz značajne inicijative lokalnih poljoprivrednika –ukratko, spoznali smo već do večeri kako ima dosta pozitivnih priča u ovom kutku države.

siti kako vina, tako i vrhunski ručak koji su nam pripremili.

S obzirom da nismo imali vremena za popodnevnu siestu (i možda još koju čašu vina), zaputili smo se prema Vinkovcima gdje smo posjetili vodeći drvnoindustrijski pogon županije, tvrtku Spačva, koja zapošljava gotovo tisuću djelatnika i u kojoj smo imali priliku obići cjelokupni pogon, vidjeti metamorfozu trupaca hrasta lužnjaka u razne oblike, od masovnih vrata do dasaka i peleta za ogrjev te poslušati par riječi o tvrtki od direktora iste.

Uslijedila je večer i smještaj u učeničkom domu u Vukovaru pokraj kojega smo unajmili prostor kuglane za zabavu koja je potrajala do kasnih noćnih sati. Poslije doručka, uslijedio je posjet Borovu Naselju gdje je prof. Lončar, koja nam je bila stručna pratnja na terenu, rekla par riječi o nastanku Borova Naselja, jednog od prvih primjeraka radničkog naselja na ovim prostorima.

Poslije kratkog upoznavanja s pričom o Borovu, posrnulom industrijskom divu, nastavili smo istraživanje uputivši se prema krajnjem istoku i Iloku gdje smo - nakon kratke stanke u Šarengradu i posjeta srednjovjekovnoj utvrdi s koje puca pogled na Dunav i ravnice Bačke –posjetili vinariju Knezović koja nam je pokazala modernu tehnologiju s kojom su unaprijedili svoj proizvodni pogon, a imali smo prilike oku-

Terenski dio na području županije okončali smo u Bošnjacima gdje smo imali priliku posjetiti Šumarski muzej u kojem smo mogli saznati nešto više o biljnoj i životinjskoj raznolikosti Spačvanske šume, no i o bogatoj povijesti prostora i duboke povezanosti identiteta stanovništva ovoga prostora s ovim šumskim prostranstvom.

Iz Bošnjaka nas je put odveo na A3 i nazad u studentske obveze, ali ne sumnjam da je sve sudionike obogatio novim spoznajama, lijepim iskustvima te drugom i drugačijom vizijom Zapadnog Srijema!

Razgovor s načelnicom i drugim lokalnim dionicima u Lovasu

Razgovor s načelnikom u Nijemcima

Međimurje - regija superlativa

MARIN BOGDANIĆ

Klub studenata geografije 3. i 4. studenog 2018. godine organizirao je Motivacijski vikend za brucoše pod nazivom - “Međimurje-regija superlativa”. Tradicionalni je to događaj Kluba organiziran za brucoše kako bi se što bolje i kvalitetnije zbližili međusobno, ali i sa svojim starijim kolegama. Te, 2018. godine, u dvodnevnom je izletu istraženo Međimurje. Najsjevernija hrvatska regija koja se, kao što i sam naziv terena govori, može pohvaliti brojnim superlativima, kako prirodnim tako i društvenima. Na put se pošlo u maglovito subotnje jutro iz Zagreba s dobro poznatim prijevoznikom-Francuzevićem, a prva je destinacija bio Čakovec-sjedište Međimurske županije.

Put prema najsjevernijoj točki Hrvatske

Na putu do Međimurja studenti su imali prilike čuti nešto o međimurskom gospodarenju komunalnim otpadom, kozarstvu kao i o romskoj nacionalnoj manjini i njenom položaju u županiji i društvu. Dolaskom u Čakovec obavljen je turistički razgled grada i posjet Starom gradu Zrinski kao i cijelom perivoju koji krasi Čakovec već stotinama godina.

Nakon kratkog slobodnog vremena, put studente nosi u Gornje Međimurje, prirodnu međimursku

regiju koju krase zlatni obronci prepuni vinograda i vinskih cesta. Nakon posjeta Žabniku, najsjevernijem turističkom naselju u Republici Hrvatskoj, svi su imali prilike osjetiti čari međimurskog ruralnog turizma koji se iz godine u godinu sve više razvija. Ugošćeni od strane obitelji Turk u njihovom seoskom turizmu smještenom u srcu Gornjeg Međimurja u naselju Vučetinec unutar općine Sveti Juraj na Bregu, nakon tradicionalnih geoigara geografi sudjeluju u degustaciji domaćih vinskih sorti koje spomenuta obitelj Turk već desecima godina uzgaja i prerađuje.

Sudionici Motivacijskog vikenda na dnu Dubravskog jezera

Sutradan, maglovito jutro sprječava motivirane studente u posjetu Mađerkinom bregu-najpoznatijem međimurskom vidikovcu i drugoj najvišoj točki Međimurja (326 m). Tako je nakon doručka započelo polagano spuštanje u Donje Međimurje gdje najprije biva posjećen naftni izvor u Peklenici. Naime, prvi je to naftni izvor u svijetu, a nafta se ondje vadila i 4 godine prije nego je to bio slučaj u svjetski poznatoj Pennsylvani-

ji, a koristila se za kolsko podmazivanje. Zatim je u hotelu Panorama u Prelogu, tik do Dubravskog jezera (najvećeg umjetnog jezera u Republici Hrvatskoj), gladnim istraživačima poslužen ručak, a ponuđeno slobodno poslijepodne iskoristilo se za šetnju i uživanje uz samo jezero, kojeg, nije bilo! Jezero je bilo gotovo u potpunosti ispražnjeno zbog redovitog čišćenja i obnavljanja, no to nije predstavljalo smetnju. Čak štoviše, potaknulo je mlade geografe da naprave nešto što inače ne bi bilo izvedivo - uslikaju zajedničku fotografiju unutar samog “jezera” i tako zaokruže prekrasna dva dana koja su proveli u Međimurju. Svi su, a posebice brucoši, kući otišli s nekim novim iskustvima, spremni za nastavak akademske godine.

Zdravica za uspješno odrađen Motivacijski vikend s obitelji Turk

MAKAR 2019. u KSG-u

Šarena i produktivna bila je 2019. godina u KSG-u. Baš kako i priliči Udruzi koja je tada napunila 20 (službenih) godina postojanja. Održalo se pregršt događaja i aktivnosti zahvaljujući iskustvu, radu i dobrim temeljima koje su Klubu ostavile dosadašnje generacije ambicioznih, entuzijastičnih i predanih kolega.

Broj članova održao se na troznamenkastoj brojci što je bilo dodatni poticaj za organiziranje aktivnosti kako bi svatko mogao pronaći neku za sebe. Klubom je rukovodilo Malo vijeće u sastavu: Magdalena Makar, predsjednica, Stjepan Zarožinski, potpredsjednik, Luka Razum, predstavnik 1. godine, Marin Bogdanić, predstavnik 2. godine, Ivan Majstorić, predstavnik 3. godine, Borna Mažar, predstavnik 4. godine i David Botko, predstavnik 5. godine i apsolvenata, dok su kontakt osobe pri EGEA-i Zagreb bili Marin Radoš i Borna Matković. Zadržale su se sve aktivnosti koje su postale gotovo

tradicionalne u Klubu kao što su sportski turniri, geokviz, piknik i roštilj, a za brucoše dobrodošlica, motivacijski vikend i brucošijada. Nastavili smo i s programom mentorstva za brucoše, a nastavili smo i pjevati u Geodeamusu, čak četveroglasno zahvaljujući velikom broju raspjevanih članova, te održali još jedne geokaraoke. Novije zabavne aktivnosti bile su filmska večer te akcija čišćenja, ovoga puta potoka Črnomerca.

MAGDALENA

Malo vijeće 2019. godine

Kako bismo poradili na stručnosti u Klubu, održani su orijentacijski satovi za prijenos znanja o pojedinim aktualnim pitanjima, diskusije o aktualnim geografskim temama, a uvedena je i Tribina o zapošljavanju koja je bila vrlo posjećena. Ovakav format aktivnosti ispostavio se vrlo korisnim i poželjnim u daljnjem radu Kluba kao i stručni tereni. Putevima ribarenja 2019. u Zadarskoj županiji i Mjesečev otok 2030. na Pagu bila su naša dva stručna terena. Ipak, najveći organizacijski pothvat te godine bio je Depopulacijski momentum, 3. međunarodni multidisciplinarni kongres koji je omogućio brušenje brojnih vještina organizatora i volontera.

Suradnja s Geografskim odsjekom nastavila se u vidu organizacije Otvorenog dana geografije, Smotre Sveučilišta u Zagrebu i WISe-a na PMF-u. Međutim, suradnju smo proširili i na udruge, posebice one na PMF-u – BIUS i PRIMUS, pružajući si međusobnu podršku u projektima i na izborima za Studentski zbor PMF-a, razmjenom znanja i iskustva, ali ponajprije poznanstvima i druženjima. Članovi udruge SUPEUS pridružili su nam se na stručnom terenu na Pagu.

O Klubu i aktivnostima moglo se čuti i na radiju. U emisiji Oko znanosti Hrvatskoga radija o tome smo pričali u siječnju, a krajem godine je u emisiji predstavljen i teren Mjesečev otok, dok smo se putem Radija Sljeme javili uživo s Motivacijskog vikenda u Zagorju. U emisiji Dobro jutro, Hrvatska govorilo se o 3. kongresu, a redizajnirana je i klupska web stranica. Medijski istupi značili su za promicanje KSG-a kao važnog aktera u promicanju geografije. Prosinac smo završili humanitarnim koncertom Šapat ljubavi u sjećanje na preminulu kolegicu Ivanu te božićnim domjenkom za članove i prijatelje Kluba.

Ono što sam naučila vodeći Klub tijekom ove godine je da njegova uspješnost ne ovisi samo o entuzijazmu i ambicijama pojedinaca. Bitan je timski rad, dobra organizacija i tajming, još bolja suradnja i povjerenje. Pritom ne treba zaboraviti na kvalitetan prijenos znanja i motivaciju novih članova.

Priprema božićnog domjenka

Pohvaljujem sve organizatore za predanost i odgovornost te vjeru u vlastitu izvedbu jer je bilo teških trenutaka i brojnih prepreka koje ipak nisu umanjile kvalitetu i uspješnost organizacije. Također, ovoliki broj aktivnosti tražio je cjeloviti angažman svih članova Malog vijeća, stoga svakom budućem predsjedniku/ci želim složno i poticajno Malo vijeće kao ovogodišnje te motivirane članove, hrabre steći nova iskustva, vještine i znanja. Nakon 20 godina postojanja stvoreni su dobri temelji i vrijedno iskustvo kojim se nove generacije mogu voditi u kreiranju novih odluka i određivanju smjera u kojem žele da ovaj naš dragi Klub raste. Sretno!

Božićni koncert Geodeamusa

Dobrodošlica brucošima

20 revolucija KSG-a

MAGDALENA MAKAR

Kakav je osjećaj biti na proslavi rođendana? A kakav je osjećaj biti na proslavi 20. rođendana svima nam dragog Kluba koji obilježava, ispunjava i čini naše studiranje na GO boljim i smislenijim? Doista neprocjenjiv. Zanimljiv je bio sraz starijih i mlađih geografa, osnivača i nasljednika, izazvao je poseban osjećaj i roj misli u glavi, kako o prošlosti, tako i budućnosti Kluba.

Stari i novi članovi okupljeni na događaju

Na poticaj udruge GAUSS koja je 90-ih okupljala studente na PMF-u, 27. siječnja 1999. osnovan je Klub studenata geografije Zagreb. Otad je Klub stasao, mijenjao se, okupljao i otpratio brojne članove, bio mjesto druženja i poticaj u studiranju mnogih geografa. Katarina Matić, Aleksandar Lukić i Ivo Turk bili su utemeljitelji brojnih klupskih postavki kakve baštinimo i danas. Sve ideje, sastanci i dogovori događali su se na početku uživo, na hodnicima, na Marulu ili u sobici koju su kasnije KSG-ovci dobili na korištenje pa zapisivali i razmjenjivali ideje putem bilježnice koja je tamo svima bila dostupna. Organizirale su se terenske nastave i izleti, često i u pratnji profesora, ali i brucošijade ili sportski događaji. U 15. broju Meridijana 16°E naći ćete više o početcima Kluba, ali i kasnijem djelovanju.

Obilježavanje rođendana KSG-a, 20 revolucija, održano je u Oris - Kući arhitekture 18. siječnja 2019. godine, a okupilo je, dakle, sadašnje i bivše članove, profesore i prijatelje KSG-a. Naš je zbor Geodeamus raspjevanom uvertirom otvorio događaj, nakon čega je profesor Lukić, ujedno i jedan od osnivača, pohvalio rad Kluba i istaknuo njegov značaj u promociji geografije, ali i Geografskog odsjeka. Usput je i zahvalio članovima na aktivnosti

Razgovor s članovima Kluba sa samih početaka

i poželio da ne zaboravimo uživati studentskim danima i onome što radimo. Ispred PMF-a značaj djelovanja KSG-a, ali i svih studentskih udruga općenito u promociji znanosti pozdravio je profesor Mirko Planinić. Kao tada aktualnoj predsjednici bila mi je čast pozdraviti sve prisutne i najaviti još jednu aktivnu godinu koja slijedi kako i priliči udruzi s već 20 godina radnog iskustva. Ipak, valjalo je prisjetiti se i prošlih aktivnosti kojima su se marljivi članovi bavili. Sudionici okruglog stola, glavnog dijela ovog događanja, bili su aktivni članovi Kluba prije nekoliko godina i svojim su primjerom doprinijeli njegovom razvoju. Dijelili su s nama svoj entuzijazam i viđenje Kluba iz nekih prijašnjih vremena, viđenje bogato sadržajem i detaljima o suživotu KSG-a i studiranja na Geografskom odsjeku. Uslijedio je prigodni domjenak

i rođendanska torta, još malo razgovora i prisjećanja klupske povijesti, a nakon toga, naravno rođendanski party.

Jednom KSG-ovac, uvijek KSG-ovac naslov je videa koji su pripremili kolege Marin Mićunović i Dominik Karčić, a vjerno ocrtava bit Kluba. Stotine članova oblikovalo je Klub i doprinosilo njegovu razvoju. Međusobno slaganje više generacija i prijenos znanja mlađima rezultirali su nastavkom

rada. Doduše, kako je jednom i profesor Dane Pejnović istaknuo u intervjuu s Dameom Ramićem Kovačićem, kretanje klupskih aktivnosti funkcioniralo je u ritmu sinusoide, uz izmjenu uzleta i padova aktivnosti, pri čemu je uzleta ipak bilo više. S obzirom na pozitivna kretanja u radu unazad nekoliko godina, kakav će biti pravac djelovanja KSG-a predstoji tek vidjeti. A nadam se da ćemo vidjeti i kakav je osjećaj biti na proslavi 30-og ili 50-og rođendana KSG-a!

ULOGA RIBARSTVA I MARIKULTURE u regionalnom razvoju na primjeru Zadarske županije

stručni teren

JOSIP MIKINAC

Od 11. do 12. svibnja 2019. godine članovi Kluba studenata geografije Zagreb boravili su na stručnom terenu u Zadarskoj županiji. Sam naziv stručnog terena „Uloga ribarstva i marikulture u regionalnom razvoju na primjeru Zadarske županije“ ukazuje kako taj prostor nije poznat samo zbog turizma, već se često zna reći kako je to najribarskija županija u Hrvatskoj. Tema stručnog terena išla je u smjeru važnosti ribarstva i marikulture za lokalno stanovništvo u kontekstu očuvanja tradicije i poticaja za turističku djelatnost, što može biti značajno za ostanak stalnog stanovništva na sjeverodalmatinskim otocima i zadarskom zaleđu. Multidisciplinarni pristup proučavanju izazova s kojima se susreće Zadarska županija postignut je uključivanjem studenata biologije i znanosti o okolišu, kao i studenata s ostalih nesrodnih studija.

terena na Ugljanu

Prvi je dan posjećen otok Ugljan. U prostorijama Pučkog otvorenog učilišta u Preku održan je sa-

stanak s predstavnicima lokalne vlasti općina Preko i Kali te stručnjakom za kaljsko ribarstvo. Na navedenom se sastanku moglo čuti nešto više o historijsko-geografskom razvoju gotovo pa sraslih naselja Kali i Preko, kao i o zanimljivostima o ribarima iz Općine Kali, koja se naziva i metropolom ribarstva, usprkos tome što broji tek oko 1600 stanovnika. Nakon sastanka je uslijedilo anketiranje lokalnog stanovništva u naselju Preko, a nakon anketiranja slijedio je odlazak u Zadar gdje je u večernjim satima organizirano druženje sa studentima geografije sa Sveučilišta u Zadru.

Sudionici

Drugog se dana išlo u posjet predstavnicima LAG-a „Bura“ u Maslenici, gdje se saznalo nešto više o provedenim i planiranim projektima ruralnog razvoja za devet općina južnog dijela podvelebitskog primorja i zadarskog zaleđa. Nakon sastanka u Maslenici, vožnjom oko Karinskog i Novigradskog mora išlo se u Novigrad u posjet predstavnicima FLAG-a „Tri mora“, udruge „Novigradska dagnja“ te Zavičajnog muzeja Novigrad. Navedeni su predstavnici govorili o povijesti marikulture te do u tančine objasnili tehnike i alate lova na tune i uzgoja daganja. Kako su studenti bili oduševljeni stručnošću i znanjem predstavnika, uslijedila su pitanja o mnoštvu stvari vezano za marikulturu, a najveće zanimanje je bilo za novigradsku dagnju, koja je u postupku dobivanja oznake izvornosti. Zbog iznimno lošeg vremena toga dana, odgođene su ostale aktivnosti koje su bile predviđene na otvorenom, pa je nakon obilaska Zavičajnog muzeja uslijedio povratak u Zagreb. Inicijalnu podršku organizaciji ovoga događaja

pružili su, između ostalih, Geografski odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, Hrvatsko geografsko društvo Zadar i Zagreb, Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru te Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU. Financijsku podršku je pružila Zadarska županija, dok je tvrtka Cromaris donirala prehrambene proizvode. Organizatori stručnog terena bili su studenti Ivan Majstorić (tada student treće godine preddiplomskog studija) i Josip Mikinac (tada student 1. godine diplomskog studija).

MJESEČEV OTOK 2030. - vizija pametnog otoka stručni teren

ŠIME VUKMAN I JAN SZABO

Teren pod nazivom „Mjesečev otok 2030. – vizija pametnog otoka“ održao se na otoku Pagu od 4. do 6. listopada 2019. godine. Organizatori su bili Paola Marinović, Šime Vukman i Jan Szabo. Teren je bio tematski usmjeren na prostorno-razvojne konflikte na Pagu te na potencijalne razvojne smjerove otoka do 2030. Sudionici su tako imali priliku produbiti znanje o konceptu pametnih otoka te vidjeti koje su mogućnosti i opasnosti razvoja hrvatskog otočnog prostora (time i otoka Paga) u skladu s težnjama toga koncepta. Na terenu su, osim članova Kluba studenata geografije, sudjelovali i članovi udruga BIUS i SUPEUS. Time se postigao multidisciplinarni pristup rješavanju prostornih problema te veća suradnja među budućim stručnjacima u Hrvatskoj. Nekoliko dana

prije samog polaska na stručni teren, održalo se uvodno predavanje na kojem su djelatnici Instituta za turizam i tvrtke Urbanex održali kraće predavanje kako bi nas uveli u probleme kojima smo se bavili na terenu.

Prvi dan terena započeo je predavanjem prof. Anice Čuke sa Sveučilišta u Zadru, koja nam je prezentirala osnovne geografske karakteristike Zadarske županije i dala odličan uvod u problematiku prostora kojom smo se bavili do kraja terena. Dolaskom u Novalju, u Gradsku knjižnicu Ivan Palčić, predstavnici Grada Novalje i sudionici terena sudjelovali su u panel raspravi s ciljem dobivanja uvida u trenutno stanje te u aktualne probleme

Grada Novalje kao što je, primjerice prekomjerna apartmanizacija. Nakon smještaja u hostelu, zapu-

Razgovor s lokalnim dionicima na Ugljanu

tili smo se prema Novaljskom polju i turističkom objektu Boškinac koja je odličan primjer dobre prakse u povezivanju poljoprivrede i turizma na otoku. U Boškincu smo ručali te pričali s vlasnikom koji nas je dodatno motivirao na daljnje istraživanje Paga prezentirajući nam svoje načine i uspjehe prilikom kvalitetnog iskorištavanja potencijala otoka. Nakon toga zaputili smo se prema plaži Zrće, međunarodno prepoznatoj party destinaciji, na kojoj smo raspravljali o problematici odlagališta otpada. Kolege iz udruge BIUS održali su nam predavanje o pametnom upravljanju otpadom i vodama u kontekstu „pametnih otoka“. Tu je večer u ugostiteljskom objektu Plasica u Novalji održan geokviz sa otočnom tematikom u kojem su sudjelovali svi sudionici terena te nekoliko lokalnih ljudi.

Drugi dan, nakon doručka, zaputili smo se prema sjeveru Paga na kojem se nalaze Lunjski maslinici, prepoznati kao botanički rezervat i jedan od tri lokaliteta divlje masline u svijetu. Zatim smo se zaputili prema mjestu Metajna, u čijoj se blizini nalazi sve popularnija trail i trek staza pod nazivom Life on Mars. Nakon uspješno odrađenog pješačenja po ogoljelom reljefu istočnog dijela Paga, uputili smo se prema općini Kolan u kojoj se nalazi sirana Gligora. Kroz stručni obilazak sirane slušali smo o važnosti paškog sira kao dijela identiteta otoka. Paški sir uvršten je u listu zaštićenih kulturnih dobara Hrvatske zbog specifičnih fizičko-geografskih obilježja otoka Paga. Nakon obilaska sirane uslijedio je i ručak te degustacija lokalnih proizvoda. Povratkom u hostel, udruga SUPEUS održala je predavanje o energetskoj tranziciji na hrvatskim otocima, a u organizaciji KSG-a održali su se predavanje i radionica o ulozi GIS tehnologije u realizaciji koncepta „pametnih otoka“. Treći i posljednji dan terena bio je rezerviran za Grad Pag. Sudionici terena imali su priliku posjetiti Ravne, prvu vjetroelektranu u Hrvatskoj. Zatim smo obišli muzej Paške čipke koja je upisana u UNESCO-ov registar nematerijalne kulturne baštine te muzej soli. Slijedi anketiranje lokalnog stanovništva. Anketa pod nazivom “Pag kao pametan otok” provedena je kako bi saznali koliko je lokal-

no stanovništvo upoznato sa konceptom “pametni otoci”, te kakva su njihova očekivanja vezana za razvoj otoka u narednih deset godina. Time je zaključen posljednji dosad održani trodnevni teren Kluba studenata geografije.

Vizualni identitet terena

Posjet sirani Gligora

“Life on Mars” trail i trek staza

Posjet Lunjskim maslinicima

Motivacijski vikend 2019.

Hrvatsko zagorje

KARLA DLESK

Jesen 2019. godine Klub studenata geografije obilježio je već dobro poznatim Motivacijskim vikendom za brucoše koji je okupio 42 sudionika, a mjesto svojeg održavanja odlučio smjestiti u Hrvatsko zagorje. Vikend prepun edukativnih radionica, zanimljivih predavanja i ponešto zabave održavao se 9. i 10. studenoga 2019. godine, a namjera mu je bila posjetiti daleko poznate simbole Zagorja, poput dvorca Oršić, Gupčeve lipe i spomenika Seljačke bune i Matiji Gupcu. Putovanje nas je zatim vodilo do Krapine, središta Krapinsko-zagorske županije, gdje smo imali prilike posjetiti Muzej Krapinskih neandertalaca te uživati u malenom, ali šarmantnom gradu u srcu Zagorja. Popodnevne sate obilježili smo održavanjem igara kako bismo mlađe generacije upoznali s djelovanjem Kluba, nastavom na Geografskom odsjeku i Hrvatskim zagorjem. Večer smo zaokružili odlaskom u Kumrovec u čijem smo hostelu odsjeli, a idućeg smo dana obišli Muzej „Staro selo“ Kumrovec, te razgovarali s upraviteljem Turističke zajednice Kumrovec, Desinić, Zagorska sela.

Također, na naše iznenađenje, odlučio nas je posjetiti i župan Krapinsko-zagorske županije, gosp. Željko Kolar, koji nam je čestitao što smo se odlučili posjetiti Zagorje, te je zamolio tadašnju predstavnicu Kluba studenata, Magdalenu Makar, i mene, kao organizatoricu Motivacijskog vikenda da prisustvujemo javljanju uživo na radiopostaji „Sljeme“ i ispričamo nešto više o radu Kluba studenata geografije i odabiru Hrvatskog zagorja kao destinacije našeg putovanja. Po povratku u Zagreb, posjetili smo grad Zabok, jedno od glavnih prometnih križišta Županije, s čime je naš vikend u Hrvatskom zagorju službeno završio.

spomeniku Seljačkoj buni

oko Gupčeve lipe

Razgovor s upraviteljem Turističke zajednice Kumrovec, Desinić, Zagorska sela

Posjet

KSG-ovci

3. međunarodni multidisciplinarni kongres: – DEPOPULACIJSKI MOMENTUM

SREĆKO KAJIĆ

Nakon prva dva uspješno održana međunarodna inter/multidisciplinarna kongresa, Prostora kroz prizmu održivosti 2016. i Urbane utopije 2017. godine, na prijelazu sa studenog na prosinac 2019. godine održan je treći međunarodni multidisciplinarni kongres KSG-a pod nazivom Depopulacijski momentum. Na ovom trodnevnom događaju koji se odvijao u prostorima Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu sudjelovalo je oko 150 sudionika iz šest različitih država od čega dvadesetak izlagača te isto toliko stručnjaka i profesora.

Nakon održivog razvoja i urbanog planiranja - tematika kojima su se bavili prethodni kongresitzv. 3. MMK približio se stanovništvu uz demogeografsku tematiku koja je vidljiva i iz samog naslova kongresa. Depopulacijski momentum svojim imenom aludira na činjenicu da je depopulacija Hrvatske uhvatila mah ili moment, a jedan od ciljeva kongresa bio je ukazivanje na tu problematičnu činjenicu i raspravljanje o istoj. Kongres se sastojao od pet sekcija (četiri na hrvatskom jeziku i jedna, međunarodna, na engleskom) sa studentskim izlaganjima i panel-raspravom te terena na Žumberku na kojemu su studenti imali priliku iz prve ruke uvidjeti posljedice depopulacije na stvarnom prostornom primjeru.

Depopulacijski momentum svečano je otvoren uz kratki govor izaslanika Predsjednice RH Danka Relića te kratki pozdrav Dragana Sokolovića, predstavnika GIS Clouda, jednog od sponzora Kongresa, kao i Magdalene Makar, predsjednice KSG-a. Između govora, posebnom ugođaju doprinijela je glazbena kulisa koju je pružio naš Geodeamus, a nakon kratke stanke uvodno predavanje Kongre-

sa, pod nazivom Koji su zapravo glavni demografski izazovi Hrvatske? održao je dr. sc. Karlo Lugomer iz Atlantic Grupe.

Nakon ceremonije otvaranja i uvodnog programa prvi je dan Kongresa završen prvom od pet sekcija, naziva Međuovisnost stanovništva i socioekonomskih čimbenika u prostornom razvitku. U toj se sekciji težilo dokučiti kako socioekonomski čimbenici (zaposlenost, zastupljenost grana gospodarske djelatnosti, dobna i obrazovna struktura stanovništva, minimalna i prosječna primanja, bruto i neto dohodak, zakonodavne odredbe, javne i privatne inicijative i dr.) utječu na prirodno, a kako na društveno kretanje stanovništva. Također, nastojalo se dati odgovor kako i u kojoj mjeri javna uprava na svim administrativnim razinama te inicijative privatnih osoba i poduzeća utječu na demografski razvitak u Hrvatskoj te može li participativni pristup planiranja prostornog razvitka poboljšati socioekonomsku sliku Hrvatske. Kroz četiri studentska izlaganja, ova je sekcija obuhvatila različite prostorne sfere. Najprije smo imali prilike čuti nešto o demografskom i prostornom razvitku gradskih četvrti na primjeru Sesveta, zatim ponešto o socioekonomskim čimbenicima na nacionalnoj razini, potom na primjeru čitavog

Vizualni identitet kongresa

grada (Novog Sada) te na samom kraju na županijskoj razini (Osječko-baranjska županija). Nakon izlaganja uslijedila je panel rasprava predvođena znanstvenim odborom u sastavu: gradonačelnik Oroslavja, mag. oec. Emil Gredičak, zatim profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, mag. oec. Krešimir Ivanda te profesor na Hrvatskim studijima, doc. dr. sc. Stjepan Šterc. Voditelji navedene sekcije su bili Marin Bogdanić i Katarina Plancutić.

Drugi dan kongresa otvoren je sekcijom Hrvatsko iseljeništvo – budućnost Hrvatske? čiji je cilj bio prikazati kontekst i opseg suvremenog vala iseljavanja te pokušati utvrditi određene zakonitosti i faktore postojećih procesa. Nadalje, želja je bila uvidjeti mogućnosti na koje iseljenici ili povratnici mogu pomoći Republici Hrvatskoj, neovisno radi li se o financijskim transferima iz inozemstva u domovinu, ili se radi o ostalim čimbenicima kojima povratnici mogu generirati poboljšanje trenutne društveno-gospodarske situacije. Sekciju su obilježila tri studentska izlaganja koja su se bavila emigracijom među studentskom populacijom te iseljeničkoj statistici na primjeru Irske. Nakon studenata, uslijedilo je izlaganje Denisa Daničića, gosta sekcije koji je kroz 15 minuta ispričao svoje iskustvo preseljenja iz SAD-a u Hrvatsku nakon što je završio studij. Njegovo je izlaganje zaintrigiralo studente, pogotovo dijelovi o snalaženju u našoj domovini, poteškoćama u savladavanju našeg jezika i problemima s kojima se sreću osobe koje

dođu živjeti u Republiku Hrvatsku. Sekcija je završila raspravom s velikim brojem pitanja iz auditorija, potaknuta izlaganjima u kojima je bilo govora o problematici posebno osjetljivoj za studentsku populaciju – onoj iseljavanja mladih. Rasprava je predvođena znanstvenom odborom kojega su činili doc. dr. sc. Tado Jurić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, izv. prof. dr. sc Marijeta Rajković Iveta s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, prof. Tuga Tarle s Hrvatskih studija, dok je četvrta članica odbora izv. prof. dr. sc. Anica Čuka sa Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru aktivno sudjelovala u recenziranju radova koji su izloženi, ali je bila spriječena prisustvovati. Voditelji navedene sekcije bili su Ana Devčić i Josip Mikinac.

Organizacijski tim kongresa

Nastavno na sekciju emigracijske tematike, uslijedila je međunarodna sekcija na engleskom jeziku Migrations – a contemporary process of utmost importance čija se središnja tema odnosila na migracije današnjice u post-tranzicijskim zemljama. U sekciji su sudjelovala tri inozemna izlagača koji su nam kroz svoja zanimljiva i opsežna izlaganja približili najzastupljenije migracijske trendove u vlastitoj zemlji. Srđan Timotijević s PMF-a u Novom Sadu bavio se problematikom unutarnjih migracija u Sremu i ulogom Beograda i Novog Sada u istoj. Iduće izlaganje održao je Dimitar Petrov s Pravnog fakulteta u SofijI baveći se analizom postojeće demografske situacije u Bugarskoj koja je izuzetno nepovoljna, kao i na proučavanju čimbenika koji su doveli do iste. Posljednje izlaganje održala je Regina Medonchak, studentica geogra-

,,Ortofoto’’ snimka sudionika terena na Žumberku

fije u Krakowu koja je istražila razloge sve brojnijeg iseljavanja Ukrajinaca u Poljsku, a budući da je i Regina sama emigrirala iz Ukrajine, bilo je izrazito zanimljivo čuti njeno osobno iskustvo. Sekcija se privela kraju panel raspravom u kojoj su sudjelovali doc. dr. sc. Petra Radeljak Kaufmann s Geografskog odsjeka i doc. dr. sc. Drago Župarić-Iljić s

Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Kroz panel raspravu, uspoređeni su migracijski procesi zemalja obrađenih u izlaganjima i Hrvatske te je zaključeno kako postoje brojne sličnosti. Naposljetku, izneseni su prijedlozi koji bi predstavljali važan iskorak u rješavanju migracijskih problema koji u post-tranzicijskim zemljama svakim danom postaju sve veći problem. Voditelji sekcije bili su Silvija Kosić i Ivan Žokvić.

Publika oduševljena Geodeamusom

Posljednji dan kongresa otvorila je četvrta sekcija, Polovi naseljenosti, usmjerena na problematiku neravnomjerne raspodjele stanovništva i funkcija kao uzrok i posljedicu sveopćeg nazadovanja određenih dijelova Hrvatske. Cilj sekcije bio je utvrditi i analizirati dva pola naseljenosti u Hrvatskoj –pozitivni pol kojeg čini glavni grad i veći gradovi uz razvijenije, propulzivne regije te negativni pol kojega čine manje razvijena područja te područja suočena s negativnim demografskim i socioekonomskim procesima. Sekcija se sastojala od četiri izlaganja koja su se bavila demografskim slikama različitih regija Hrvatske (Istrom, Cresko-lošinjskim otočjem, područjem Zaprešića) te teorijskom podlogom depopulacijskog momentuma. Sekcija je završila panel raspravom uz moderaciju vodite-

lja Srećka Kajića i Helene Shek Brnardić te članove znanstvenog odbora: doc. dr. sc. Ksenija Bašić s Geografskog odsjeka, dr.sc. Ivo Turk s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar te mag. geogr. Ivan Ivić, asistent na Geografskom odsjeku. Uz područja Hrvatske pokrivena izlaganjima, rasprava se osvrnula i na druga depopulacijom pogođena područja koja čine tzv. negativne polove naseljenosti pa je govora bilo i o Lici, Kordunu, Banovini te istoku Hrvatske.

Poslije četvrte sekcije uslijedio je odlazak na stručni teren koji se održao na Žumberačkoj gori tijekom ranog poslijepodneva posljednjega dana Kongresa. Stručni je teren organizirala članica organizacijskog odbora Sara Smolak uz sudjelovanje predstavnika Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje te LAG Vallis Colapis. Sam stručni teren osmišljen je kao nadopuna sekcije Polovi naseljenosti, a lokacija, Žumberak, odabran je upravo zbog svoje blizine glavnog grada te negativnih demografskih trendova koji ovaj prostor obilježavaju već desetljećima te ga čine negativnim polom naseljenosti. Na terenu je sudjelovalo 50-ak sudionika Kongresa te dr.sc. Ivo Turk sa Instituta “Ivo Pilar” koji je putem do Žumberka s prirodnoi društveno-geografskog aspekta predstavio područje Žumberka i njegovu depopulacijsku problematiku. Glavni dio terena održan je u eko-centru Parka prirode u Budinjaku gdje su predstavnici navedenih institucija održali izlaganja o demografskoj, ali i općenitoj situaciji na Žumberku te je održana i kratka diskusija sudionika i izlagača. Samom vožnjom do Budinjaka, sudionici Kongresa mogli su vidjeti i iskusiti neke probleme ovog područja, poput loše prometne povezanosti, ali i ljepotu i očuvanost krajolika koja je zalog za budući razvoj područja.

Posljednja sekcija dana, no i cjelokupnog kongresa bila je sekcija Prostorno-vremenske projekcije i strategije, usmjerena na procjenjivanje strategija koje bi dugoročno pridonijele Hrvatskoj na putu k željenom demografskom stanju. Sekcija se sastojala od četiri izlaganja koja su se bavila usporedbom

populacijskih politika, i njihovim utjecajem na lokalnu razinu, geografskom evaluacijom stambenih zakona te nesrazmjerom zdravstvenih djelatnika i broja stanovnika. Uslijedila je izvrsna panel rasprava koju su moderirale voditeljice Petra Pilepić i Monika Škorvaga sa sudionicima i znanstvenim odborom kojeg su činili doc. dr. sc. Silvija Šiljeg s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru, dr.sc. Sanja Klempić-Bogadi s Instituta za narodnosti i migracije te doc. dr. sc. Roko Mišetić, također stručnjak s Instituta za narodnosti i migracije.

Završni govor kongresa

Na temelju evaluacija kongresa, provedene ankete i prema mišljenju organizatora Depopulacijski momentum se pokazao kao izrazito uspješno odrađen kongres. Brojem sudionika, njihovom pripadnošću raznim nacijama, fakultetima i razinama studija čime se istaknula važnost multidisciplinarnog pristupa proučavanju stanovništva, snažnom podrškom i interesom šire društvene zajednice, visokom pripremljenošću i stručnošću kod izlaganja, kvalitetnim panel raspravama, ovaj će kongres ostati zapamćen kao izrazito velik studentski doprinos akademskoj i široj društvenoj zajednici. Od kvalitetnih studentskih izlaganja, preko izrazito stručnih panelista do zainteresiranih sudionika, kongres je ispunio i nadmašio očekivanja te dokazao kako su međunarodni multidisciplinarni kongresi jedan od najuspješnijih projekata Kluba studenata geografije u proteklim godinama te kako su definitivno ostavili traga na sceni studentskih skupova čemu svjedoči rast interesa iz godine u

godinu. Ovaj već, slobodno možemo reći, tradicionalan događaj, izvrstan je zalog za budućnost i, uz prethodne kongrese, svakako poticaj budućim generacijama da nastave baštiniti tradiciju međunarodnih multidisciplinarnih kongresa.

S organizacijske strane, najvažniju ulogu u osmišljavanju i provedbi kongresa odigrao je organizacijski tim u sastavu: Marin Bogdanić, Ana Devčić, Silvija Kosić, Josip Mikinac, Petra Pilepić, Katarina Plancutić, Helena Shek Brnardić, Sara Smolak, Monika Škorvaga, Ivan Žokvić uz glavnog koordinatora Srećka Kajića (također, neizostavno je spomenuti i članove tima su sudjelovali samo u određenom dijelu procesa organizacije, ali su svakako dali svoj obol istoj: Martin Sinković, Ivan Majstorić i Maja Kelemin).

Naposljetku, Depopulacijski momentum ostao bi samo nedosanjani san da nije bilo podrške mnogobrojnih aktera u sponzorskom, financijskom i deklarativnom smislu zbog čega im se mora iskazati zahvalnost, makar u ovom sumiranom izdanju. Prvenstveno, zahvaljujemo Geografskom odsjeku, čiji su djelatnici pomno pratili korake organizacije kongresa i stajali na usluzi svojom ekspertizom što se odrazilo i u izvedbi samog kongresa na kojemu je nekoliko djelatnika Odsjeka činilo stručni panel, a zahvale idu i stručnjacima te znanstvenicima iz drugih institucija koji su također dali značajan obol kongresu svojom stručnošću i sudjelovanjem u provedbi istog. Također, neizostavan dio u organizaciji kongresa činili su i mnogobrojni sponzori obogaćujući kongres svojim proizvodima i financijskom potporom te pokrovitelji i davatelji deklarativne podrške čijom je zaslugom kongres dobio na značaju. Na kraju, velika zahvala ide svim studentima koji su ili izlaganjem ili svojim prisustvom oplemenili Depopulacijski momentum, kao i volonterima zaslužnima za njegovo neometano odvijanje.

Nadamo se da će ovaj članak i događaj inspirirati čitače i željno iščekujemo 4. međunarodni multidisciplinarni kongres KSG-a!

2020. u KSG-u

SREĆKO KAJIĆ

Nakon što ste se imali prilike prisjetiti ,,davnih’’ vremena kao što je tamo neka 2017. godina, krećemo u malo recentnija razdoblja dolazeći do zloslutne 2020. godine. Nažalost, ova godina je – kao i cijelom svijetu – KSG-u donijela blago ,,zatvaranje u sebe’’ i manje aktivnosti, prebacivanje u online sferu i iščekivanje povratka u normalne uvjete.

Prije svega, valja istaknuti ,,nositelje dužnosti’’ u KSG-u u ovom razdoblju. Malo vijeće su činili: Matija Lasić (1. godina), Karla Dlesk (2. godina), Sara Smolak (3. godina), Stjepan Zarožinski (4. godina) i Monika Škorvaga (5. godina), Marin Bogdanić u ulozi potpredsjednika te Srećko Kajić u svojstvu predsjednika. CP 1 bila je Mihaela Mladar, a CP 2 Ivan Fuštin.

Godina je započela po planu, održan je Geokviz, sjednica MV-a i izvrstan party u Podroomu – možda posljednji ikad :( – povodom 21. rođendana KSG-a. Veljača je bila, po običaju, rezervirana za ispitne rokove, a ožujak nam je donio COVID-19 i iznenadno zatvaranje te relativno nezgrapan prelazak na online aktivnosti. Kao i većina profesora sa svojim nastavnim aktivnostima, i mi smo dočekali ovu situaciju nespremni i trebalo nam je vremena da se prilagodimo. Do ljetnih rokova uspjeli smo organizirati nekoliko online događaja: Geokvizove, Tribinu o zapošljavanju, Geobelu i online verziju EMRC 2020 koji se trebao održati uživo u

Istri, no uslijed spomenutih okolnosti, prebačen je na Zoom. Za tim događajem ostaje posebni žal jer je trebao biti jedan od najvećih i najvažnijih koje je EGEA Zagreb imala priliku organizirati. Valja spomenuti i kako smo, s ciljem približavanja KSG-a što većem broju studenata, pokrenuli Instagram profil Kluba koji je postao čak i nešto aktivniji od Facebook stranice – pratimo trendove!

Bilo kako bilo, jesen smo dočekali malo spremniji na situaciju u kojoj se nalazimo i pokušali smo se koliko toliko prilagoditi. Akademsku godinu (koja se u svojoj cijelosti odvila online, izuzev prvih par tjedana) trebali smo započeti s ,,Terenčićem’’ na Mrežnici, no on je zbog lošeg vremena otkazan. Dobrodošlica brucošima je održana na Jarunu, a tamo smo nastavili održavati i ostale partyje (sve do Dobrodošlice brucošima 2021. godine) jer drugog mjesta nismo imali, Podroom je zatvoren, a i

Malo vijeće KSG-a 2020. godine

Dobrodošlica brucošima u ,,novo-normalno’’ izdanju

Motivacijski vikend na Kordunu 2020. godine

epidemiološke mjere su branile okupljanje ljudi. Te smo mjere morali blago prekršiti kako bismo uopće upoznali brucoše i kako bismo se mogli uživo družiti barem u nekoj mjeri. Studeni je donio dosta aktivnosti kao što su Smotra Sveučilišta, Geokviz, nova sjednica MV-a, orijentacijski sat za pisanje seminara, planinarenje na Sljeme te fotonatječaj (koji imate priliku vidjeti u ovom broju), no naročito nas je razveselio novi Motivacijski vikend za brucoše kojeg je (relativno potajno) na Kordunu organizirala Stella Štefanac. Taj motivacijski vikend potpuno je uveo brucoše u svijet KSG-a i prisjetio nas KSG partyja u normalnim vremenima. Prosinac nažalost nismo, kao inače, otvorili brucošijadom i zatvorili humanitarnim koncertom Geodeamusa, no održano je par događaja u organizaciji EGEA-e Zagreb: Orijentacijski sat za brucoše i online kviz SloCro Geokviz s EGEA-om Ljubljana. Kalendarska godina zaključena je izborima za novo Malo vijeće, i to po prvi puta u online izdanju – a o rezultatima i 2021. godini nešto više, nadajmo se, u idućem broju!

Tribina o zapošljavanju

LUCIJAN ČERNELIĆ

Novi događaj u organizaciji KSG-a povezao je studente s uspješnim geografima iz privatnog i javnog sektora, koji su s nama podijelili savjete i iskustva iz profesionalnog života.

Kamo nakon Marula? Kako bi olakšali kolegama odgovor na ovo presudno pitanje, KSG je u suradnji s Geografskim odsjekom organizirao Tribinu o zapošljavanju geografa. Svoja iskustva, mišljenja i savjete o famoznom tržištu rada s mladim su geografima podijelili članovi panela sastavljenog od

eminentnih geografa zaposlenih u privatnom i javnom sektoru.

Prva tribina, održana u travnju 2019. godine u predavaonici 1, okupila je preko 50 ljudi i pet članova panela: svima poznatu doc. dr. sc. Ružicu Vuk; mag. geogr. Jaku Ćosić iz konzultantske tvrtke Dyvolve; mag. geogr. Doroteju Držaić, zaposlenu u firmi Q Software; mag. geogr. Slavena Kličeka iz Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova te Tvrtka Pleića, tada još studenta zaposlenog

u privatnoj gimnaziji Futura. Tijekom diskusije, predvođene kolegom Ivanom Majstorićem, imali smo priliku čuti o iskustvima panelista sa njihovih radnih mjesta, sjećanjima nakon završetka studija, prijavama na natječaje za posao, radnim iskustvima iz različitih projekata i općenito svakodnevnim radnim situacijama. Njihova izlaganja navode na zaključak da su geografi poprilično konkurentni na tržištu rada, ali svi ističu značaj osobne inicijative za profesionalni uspjeh. Usavršavanjem vlastitih vještina i učenjem novih te sudjelovanjem u projektima, kako na fakultetu, tako i izvan njega, ćemo razviti znanje i iskustvo uz koje možemo daleko dogurati.

Ohrabreni uspjehom prve tribine, iduće godine krajem travnja organizirana je druga, ponovno s Majstorićem na mjestu moderatora te panelom sastavljenim od izv. prof. dr. sc. Aleksandra Lukića s našeg Odsjeka, mag. geogr. Larise Dukić iz konzultantske firme Thinktourism i Karla Lugomera, GIS-analitičara u Atlantic grupi. Unatoč (tada još novim) pandemijskim uvjetima koji su prebacili cijeli događaj online, tribina je privukla pedesetak zainteresiranih studenata koji su preko dva sata s gostima razgovarali o tržištu rada, zahtjevima poslodavaca i vlastitom iskustvu, a posebnu su pozornost posvetili zapošljavanju u vrijeme pandemije i nove ekonomske krize.

Savjeti su bili brojni, ali u osnovi slični kao i lani – geograf može naći dobar posao, a tome pridonosi marljivost, ustrajnost, osobna inicijativa i korištenje prilika za vlastito usavršavanje.

Osim osvještavanja studenata insajderskim informacijama, vjerojatno najvažniji rezultat ovih događaja bilo je povezivanje KSG-a s uspješnim i profesionalnim geografima, a dosadašnja popularnost i pozitivne reakcije znak su da ćete u Tribini o zapošljavanju imati priliku sudjelovati i u narednim godinama.

Tribina o zapošljavanju 2020. godine

Tribina o zapošljavanju 2019. godine

Foto-natječaj KSG-a 2020. godine

Protekle godine, u manjku aktivnosti uživo, uveli smo malu novinu među aktivnosti KSG-a – foto-natječaj među članovima Kluba. Sudionici su poslali do dvije autorske fotografije nekog geografskog prostora u Hrvatskoj uz pripadajući tekst koji je trebao biti što je moguće povezaniji s geografijom i uz geografiju povezanim temama. Glavni kriteriji odabira najboljih fotki su bile estetika, lokacija i geografska ,,nota’’ u priloženim tekstovima. U nastavku članka prilažemo tri najbolje fotografije.

Pobjednik natječaja bio je Dominik Karčić: fotografija prikazuje crkvicu Annunziata (navještenja BDM) i istoimeni rt na kojem se nalazi. To je najisturenija točka uvale Čikat i mjesto odakle se vide najljepši zalasci na Lošinju. Tokom bogate pomorske prošlosti otoka to je bilo mjesto sa kojega su žene ispraćale svoje muževe uoči odlaska na daleka i neizvjesna putovanja. Danas se na ovome mjestu nalazi šetnica koje je jedan od glavnih aduta turističke ponude otoka Lošinja i njegove prepoznatljivosti u svijetu. Fotka je nastala u ožujku 2020. godine.

Drugo mjesto osvojila je Petra Pilepić: fotografije prikazuju ponikvasti krš, snimljen na Velebitu 31. svibnja 2019. godine u sklopu terenske nastave tadašnje 2. godine preddiplomskog studija. Na

1.

fotografijama se jasno primjećuju ponikve, svojevrstan indikator krškog reljefa, koje nastaju zadržavanjem vode na površini topljivih karbonatnih stijena pri čemu se s vremenom stvaraju ljevkasta udubljenja. U jednoj ponikvi zadržao se ostatak snježnog pokrivača, dok su se u drugoj zadržali studenti. Kako to da se u ponikvama uspije zadržati snijeg u maju? Odgovor glasi: Ponikve primaju manju količinu svjetlosti, u njima nema strujanja vjetra koji bi pospješio isparavanje, ali ipak dolazi do spuštanja hladnih zračnih masa koje se talože i zadržavaju na dnu što rezultira nižom temperaturom. Može se zaključiti kako ponikve zbog svojeg oblika i uvjeta koji u njima vladaju imaju specifičnu mikroklimu te se razlikuju u odnosu na okolno područje.

Treće mjesto osvojio je Lucijan Černelić: fotka je slikana na terenu na Pagu 2019. Sviđa mi se kontrast između burom opustošenog kamenjara i polja koja su se smjestila u zavjetrini, gdje šaš i suhozid štite tlo koje vjetar još nije denudirao.

Izgleda kao oaza usred pustinje. Lijep je to primjer očuvanog kulturnog pejzaža i prilagodbe čovjeka na škrtu prirodnu osnovu, a kolona geografa na terenu je zgodan detalj.

Ponikvasti krš na Velebitu

PETRA PILEPIĆ

Paška ,,oaza’’

In Memoriam

Valentina Valjak, mag. geogr.

(Zagreb, 22.11.1988. - Zagreb, 26.11.2020.)

Posljednje stranice ovoga broja posvećujemo našoj prerano preminuloj kolegici i asistentici Valentini

Valjak koja nas je nakon kratke i teške bolesti napustila u studenom 2020. godine. Osim činjenice da su ju većina trenutnih studenata mogli upoznati kao asistenticu na Geografskom odsjeku, Valentina je ostavila veliki trag i kroz svoje djelovanje u Klubu studenata geografije kao članica Maloga vijeća i urednica Meridijana (10. broja časopisa iz 2009. godine), no napose kao osoba i kolegica kroz cijeli svoj studij i životni put.

In memoriam Valentini prilažemo par toplih riječi njenih kolegica, a čitatelja upućujemo i na mrežne stranice Odsjeka gdje stoji još pokoja riječ izv. prof. dr. sc. Lukića, njenog mentora.

“Valentina je bila netko kome se naprosto diviš, od prvog susreta, prvog predavanja, zajedničkog učenja, tulumarenja, prvih geografskih i životnih rasprava. Premda su nam se putevi više puta spajali i razdvajali, bila je jedna od onih rijetkih osoba s kojima prijateljstvo, poštovanje i kolegijalnost, okolnostima usprkos, ostaju konstanta.

I od prvog susreta, zapanji te ta jednostavnost i lakoća s kojom je odlučno i odlično rješavala složene matematičke i logičke prepreke. Ostaneš ponizan pred njenom odgovornosti prema radu, upornosti u nalaženju rješenja i ogromnom savjesnošću pred obvezama i zadacima. Valentina je bila i osoba s kojom je bilo beskrajno lijepo smijati se i radovati se malim i velikim stvarima, osoba s velikim srce za ljude i za život, otvorenim umom za duge i inspirativne rasprave, koje su s godinama sazrijevale i dobivale širinu i dubinu i davale uvijek neke nove perspektive kako su se životni izazovi nizali. Od mladenačkih briga i svakodnevnih tema pa do rasprava koje smo vodile u ranoj zrelosti, nakon razgovora s Valentinom uvijek sam se osjećala obogaćeno.

Valentina Valjak, mag. geogr. Izvor: Geografski Odsjek

kojom je živjela putovanja i geografske susrete i strasti kojom se unosila u trčanje. Zbog svega toga, iza Valentine je ostao neizbrisiv trag, osobe ogromnog kapaciteta, iznimnog borca, strastvenog geografa i trkača i velikog, velikog hrabrog srca. Djela koja je ostavila i uspomene koje nosimo u srcu svijetle živo i snažno i inspiriraju da u svaki dio svog djelovanja unesemo onu strast kojom je Valentina zračila na geografskom i trkačkom terenu.”

Svjetlana Višnić

„O zajedničkim trenucima provedenim s Valentinom, mogla bih puno pisati krenuvši od mladih atletskih dana, preko studentskih, ali najviše su nas zbližili oni na istom radnom mjestu otkuda su krenule naše avanture. Radile smo činovnički posao koji se kosi s geografskom ličnosti, no ona je imala hrabrosti ostati dosljedna pozivu prteći svoj geografski put.

Valentina me “povratila” na stazu, kako mi atletičari kažemo, koja spašava našu psihu. A Valentinina borba na stazi i sa stazom samom bila je i bit će motivacija svim trkačima koji su je poznavali.

A ponajviše, Valentini si se morao diviti radi strasti. Strasti s kojom je odabrala geografiju kao svoj poziv,

Život joj je stalno postavljao prepreke preko kojih je upornošću i radom (a nekad i mukom) prelazila, ali osmijeh na licu nije nestajao i tako ću je pamtiti-nasmijanu malu curu koja je bila sve samo ne mala.“

Ivana Begić

meridijan 16°E