Broj13 by Klub studenata geografije Zagreb

16. MERIDIJAN

Zagreb, 2015

13. broj

13. godišnjak KSG-a SVAKOGA GOSTA TRI DANA DOSTA?

14 IZ RUSIJE S LJUBAVLJU ...

22 GEOGRAFSKA PROBLEMATIKA KRŠA

UDAR GROMA KOJI JE SRUŠIO EUROPSKU POLITIKU

18 DANE PEJNOVIĆ - 40 GODINA POVIJESTI (I) GEOGRAFIJE

30 GEOGRAFSKA PROTUSLOVLJA

SADRŽAJ: 16 MERIDIJAN 13/2015. Riječ urednika ..................................5

RAZGOVOR Dane Pejnovid ............30

TEMA BROJA

ANKETA Kako poboljšati rad Geografskog odsjeka......................34

Migracije – definicija i podjela .........6 2015. - Nova seoba naroda? ...........7 Kriza koja je trebala ujediniti Europu .............................................8 Svakoga gosta tri dana dosta? ......14 DA ili NE - Treba li Hrvatska zatvoriti vrata izbjeglicama? ..........15 Terorizam – prijetnja iz sjene .........16 Riječ struke – Stjepan Šterc ...........18 Priča s terena – Martin Sinkovid ....20 PUTOPIS Iz Rusije s ljubavlju........................ 22 KSG-EGEA Stručni izlet ''Mod rijeke Cetine'' ..........................................25 Motivacijski vikend ........................26 Istraživanje u Zagori.......................27 Geopiknik .....................................27 Kongresi .........................................28 Balkanijada 2015. ..........................29

PUTOPIS Do juga Europe i još malo dalje...............................35 FIZIČKI KUTAK Geografska problematika krša ................................................40 Geomorfologija hidrološkog sliva Cetine u RH ............................42 GEOGRAFSKA PROTUSLOVLJA ......43 TERENSKE Koračanje kroz povijest .................44 Munja s Olimpa .............................45 Spor između Grčke i Makedonije....................................46 'Profesori'' anketiraju ....................49 Botanički vrt ..................................51 Ljubljana ........................................51 Prođoh Bosnom kroz gradove..........................................52 Koridor kroz Mađarsku ..................53 Impressum .....................................54

RIJEČ UREDNIKA Dragi i poštovani, davno je netko od prepametnih starih Latina promišljajući poentirao: ''Sve se mijenja'', kazao je. Svakim danom sve je više u pravu. U tom se kolovratu primjera nedavno našao i projekt izrade studentskog časopisa koji na Geografskom odsjeku traje već dugi niz godina i koji je s jeseni 2015. doživio novu smjenu uredništva. Doživio i – preživio. Moji kolege i ja preuzeli smo štafetu i povodeći se tom pričom o mijenama odlučili smo pokušati. Jesmo li bili dovoljno inovativni, to ćete procjeniti vi. Možda naš rukopis ne iskače iz nekih ranijih gabarita, iako smo nastojali da bude drugačiji, rekao bih ležerniji i utoliko dostupniji čitatelju. Takve smo teme i njihove pripovjedače tražili, no u oskudici vremena nismo ih sve pronašli. Niti smo mogli. Baš zato nastavljamo potragu ... Što vam u međuvremenu nudimo? Odlučili smo ovo izdanje tematski orijentirati i odabrali jednu od neobično važnih priča godine koja je za nama. Priču koja traje i koja se nastavlja u nekim novim okvirima. Priču koja mijenja prostor, koja više nije samo prošlost, već postaje stvarnost i budućnost. Masovne migracije kojima smo svjedoci tema su o kojoj bez imalo susprezanja moramo govoriti upravo mi, geografi. Više nego mnogi drugi čiji se glas čuje i kad ne treba. Preostala je forma ispunjena i nadopunjena. Upješno ili ne? Znam samo da može još bolje. Griješili smo, vjerujem da neke od grešaka još nismo ni spoznali, stoga čitajte i upozorite. Unatoč svakom propustu, kolegice i kolege koji su se pojavili na prvom sastanku uredništva već su tada pokazali da će biti kadar vrijedan zahvale

16.Meridijan • 13. broj

koju im ovdje s pravom odašiljem. Hvala i svima koji su nam dali podršku, hvala autorima i suradnicima, kolegi dizajneru Mateju i susretljivom gospodinu Marku iz tiskare Totalmedia čija je ponuda omogućila da vam premijerno (i konačno) uručimo primjerke u boji. Povrh svega, hvala predsjedništvu KSG-a bez kojeg ništa od ovog ne bi bilo ostvarivo, kao i rukovodstvu Odsjeka koje je prepoznalo vrijednost ove priče i nije pitalo za cijenu. Hvala, na koncu, i vama koji naš rad sada držite u rukama. Jer to je njegova bit. Ovo u što gledate trinaesti je broj 16.Meridijana. Nipošto nesretan, dapače, nama najsretniji. Ne i najbolji, prvenstveno zato što tu ne mislimo stati. Stoga vas pozivam da sudjelujete, hvalite i kudite, jer bez daljnjeg doprinosa studenata i povratne informacije čitatelja možemo samo nastaviti s pokušajima lišeni ikakve garancije da ćemo ujedno i napredovati. Uz vašu pomoć, siguran sam, možemo i više od toga. Pritom mislim na sve vas, studente i profesore, koji imate dobar savjet ili dobronamjernu kritiku za kakvima žudimo, ali i na vas koji svoje ideje želite i znate pretočiti na papir koji nudimo. Vrata su vam otvorena. Tu smo. Učimo na greškama i vraćamo se dogodine...

Ispred novog uredništva 16.Meridijana, Dameo Ramić-Kovačić

TEMA

BROJA

UVOD U TEMU BROJA - PROSTORNA POKRETLJIVOST STANOVNIŠTVA

MIGRACIJE definicija i podjela Piše: Luka BEGOVIĆ (prema: Nejašmić, I., 2005: Demogeografija: stanovništvo u prostornim odnosima i procesima, ŠK, Zagreb.)

az nost migracija u svijetu nikad nije bila vec a. Mediji nas svakodnevno obasipaju vijestima gdje je i koliko migranata i izbjeglica krenulo, s to nose sa sobom, zas to migriraju i sl. Stoga, valja ukratko objasniti s to su to uopc e migracije. Latinski migratio znac i seoba, pa bi migracija (seljenje) oznac avala promjenu mjesta stalnog boravka, bilo da je rijec o preseljenju trajne ili privremene naravi, bilo da se radi o prevaljenoj manjoj ili vec oj udaljenosti unutar ili izvan drz avnih granica. S druge strane, taj pojam valja razlikovati od pojma cirkulacija, koji oznac ava razlic ite oblike pokretljivosti koji su uglavnom kratkotrajni, uc estali ili ciklic ni, te nemaju namjeru za stalnom ili dugotrajnijom promjenom boravis ta. Prostorna se pokretljivost prema trajanju, uc estalosti i teritorijalnom dometu moze podijeliti na nekoliko vrsta. Prvo, prema trajanju i ucestalosti migracije mogu biti konačne i privremene. Privremene se, pak, dijele na kratkotrajne i dugotrajne, a obje mogu biti ponovne ili povratne. Te konac ne migracije podrazumijevaju preseljenje u drugo mjesto s namjerom konac nog ostanka u mjestu doseljenja, dok privremene znac e promjenu mjesta stalnog boravka na neko određeno vrijeme. Ovisno o trajanju tog vremena, razlikuju se kratkotrajne (nekoliko mjeseci ili godina) i dugotrajne (npr. cijeli radni vijek). Ponovne, kao prva podvrsta i kratkotrajnih, i dugotrajnih migracija, podrazumijevaju da se migrant nakon nekog vremena seli u neko drugo mjesto, a kod povratnih (druga podvrsta) se migrant nakon nekog vremena vrac a u mjesto prethodnoga stanovanja ili rođenja. Cirkulacije se, pak, prema trajanju i uc estalosti mogu podijeliti na: 1) redovite redovito kretanje između stalnog mjesta stanovanja i drugog mjesta (npr. mjesta s kolovanja), koje moz e biti dnevno, tjedno ili povremeno, 2) slučajne - svaki

neredoviti odlazak iz mjesta stalnog stanovanja u neko drugo mjesto (npr. na lijec enje) i povratak nakon određenog vremena (odsutnost moz e biti jednokratna ili vis ekratna) i 3) sezonske - zbivaju se samo tijekom godis njih doba, uglavnom u vezi s potraz njom radne snage u poljoprivredi, građevinarstvu, ugostiteljstvu i sl. Povratak moz e također biti jednokratan i vis ekratan. Druga podjela odnosi se na udaljenost (teritorijalni domet), a prema njoj migracije i cirkulacije mogu biti unutarnje i vanjske. Unutarnje mogu biti: 1) područne (lokalne) – iz jednog u drugo mjesto iste opc ine, 2) unutarregionalne – iz jedne u drugu opc inu iste regije (z upanije), 3) međuregionalne – iz jedne u drugu regiju (z upaniju). Vanjske migracije jesu međunarodne, a razlikuju se intrakontinentalne i interkontinentalne. Konac no, prostorna se pokretljivost moz e razlikovati prema motivu (uzroku), pa tako postoje ekonomske i neekonomske migracije/cirkulacije, prema organiziranosti razlikuju se organizirane i neorganizirane (spontane, stihijske) migracije/cirkulacije, a vaz ne su jos i dragovoljne i prisilne (rat, rasni, nacionalni i dr. progoni) migracije. Upravo ove potonje obiljez avaju danas nji prostor Bliskog Istoka i Jugoistoc ne Europe. Slika 1. Migracije Globani proces (iconfinder.com)

16.Meridijan • 13. broj

TEMA

BROJA

ČEKA LI EUROPSKU UNIJU SUDBINA ZAPADNOG RIMSKOG CARSTVA ?

Migracije ‘15.- Nova seoba naroda? Piše: Luka BEGOVIĆ Migracije su pojava s kojom se Europa već susrela, no pitanje jest je li uspjela pronaći odgovor na njih nakon toliko godina.

ogađaj iz 4. i 5. stoljeca koji je obiljezio tadasnji svjetski poredak, i koji je predstavljao dotada najveci val preseljavanja stanovnistva, danas je poznat pod nazivom velika seoba naroda. Ponajprije, radilo se o seobi germanskih naroda koji imaju svoje korijene u Skandinaviji, otkuda su jos pr. Kr. poceli seliti prema jugu, zapadu i jugozapadu. Među njima najznacajniji su bili Ostrogoti, Vizigoti i Vandali. Ostrogoti su nakon nekoliko stoljeca migriranja konacno naselili pricrnomorske stepe, Vizigoti su bili zapadno od njih, a na srednjem Dunavu, na prostoru između danasnjih gradova Budimpeste i Beca, naselili su Vandali. Ta su tri naroda najvise prevalila tijekom stoljeca i time potaknula seobe mnogih drugih naroda, npr. Burgunda. Kako su sa istoka, kroz vrata Urala, u nomadskim skupinama stizali mocni i zustri Huni, germanska su se plemena uplasila te zapocela selidbu prema oslabljenom Rimskome Carstvu. Upravo se o Hunima pricalo kako su bili „mali, smrdljivi i jako mrsavi“ (Goldstein i Grgin, 2006). Iako se danas ne govori negativno o fizickom izgledu migranata, postavljaju se pitanja od kud im tolika suma novaca te zasto nisu ostali braniti svoju zemlju. Razlog dolaska izbjeglica i migranata iz Sirije, Iraka, Afganistana i drugih zemalja jest bijeg iz ratom pogođenih prostora i potrage za „novom domovinom“. I dok su nekad mnogi barbari dolazili sa sjevera i sjeveroistoka Europe i Azije u srednju Europu (vidi Sl. 1), danasnji migranti dolaze poglavito s juga i jugoistoka. Na srecu, oni su u potrazi za egzistencijom u zapadnoj Europi i zasada ne prakticiraju pljackanje, zarobljavanje i oduzimanje obradive zemlje, sto je bio cest slucaj u ranom srednjem vijeku na europskom tlu. Ono sto je rimska vrhovna vlast trebala jest prihvatiti gotovo citav narod i naseliti ga na podrucju Carstva, a istodobno zadrzati i neke njihove institucije i ustanove (Pirenne, 2005). Tako su se Vizigoti naselili na tlo Carstva i

16.Meridijan • 13. broj

dobili zadacu braniti granice drzava (Brandt, 1995). Danas se Europa suocava s gotovo istim problemom: Gdje i na koji nacin preraspodijeliti nekoliko stotina tisuca migranata? S jedne se strane isticu zemlje koje nevoljko gledaju na određivanje kvota migranata koje bi trebale primiti, dok s druge strane pozeljne destinacije Njemacka i Svedska, svjesne da one ne mogu primiti tolike stotine tisuca migranata, traze određivanje kvota. Nesrazmjerna politika zemalja Unije nije prvi slucaj kada su Europljani razlicito pristupali rjesavanju problema s migrantima. Dokaz da je nekadasnje Rimsko Carstvo bilo iznutra politicki i ekonomski

“Današnji migranti u potrazi za egzistencijom u zapadnoj Europi zasada ne prakticiraju pljačkanje, zarobljavanje i oduzimanje obradive zemlje, što je bio čest slučaj u ranom srednjem vijeku na europskom tlu.” slabo jest cinjenica da su Vizigoti i Vandali prosli kroz sve njegove dijelove, osim Britanije i krajnjeg Istoka. Treba dodati kako rimske vlasti nisu ni u Galiji, ni u Hispaniji, ni u Africi bile slozne u odnosu prema nadirucim barbarima. Cijela je ta situacija kulminirala 476. kada dolazi do propasti Zapadnog Rimskog Carstva (Goldstein i Grgin, 2006). Kako sada stvari stoje, migrantski val nece dovesti do propasti Europske Unije, ali je definitivno ukazao na sve njezine nedostatke. Europska je proslost bila dinamicna, a ta se dinamika nastavlja i danas. Migracije su pojava s kojom se Europa vec susrela, no pitanje jest je li uspjela pronaci odgovor na njih nakon toliko godina. Je li stvarno na pomolu nova seoba naroda ili je ovo samo jedna u nizu kriza koje zahvacaju Europu? Vrijeme ce pokazati svoje, a dotada treba biti oprezan i teziti pronalasku jedinstvenog rjesenja koje ce prihvatiti sve zemlje koje se suocavaju s ovim ozbiljnim problemom.

TEMA

BROJA

ŠTO SE ZBIVA? Drugu polovicu 2015. obilježile su masovne migracije s Bliskog istoka prema EU

Kriza koja je trebala ujediniti Europu Piše: Antonio MIHALIĆ

zbjeglic ka kriza koja je u 2015. godini dostigla svoj vrhunac predstavlja najvec u takvu krizu nakon Drugog svjetskog rata. Broj izbjeglica raste nezamislivom brzinom, a zemlje u kojima su trebali pronac i svoje utoc is te zatvaraju granice te vode vlastite politic ke ratove radi vlastitih interesa, ostavljajuc i pritom ljude kojima je pomoc najvise potrebna na cjedilu. No, postavljaju se brojna pitanja, "Koji su uzroci izbjeglic ke krize?", "Tko su te izbjeglice koje naseljavaju Europu te koji su njihovi ciljevi?", "Koji je razlog da Njemac ka otvara svoja vrata izbjeglicama?"... S obzirom da izbjeglice ne dolaze samo iz jednog podruc ja, ne moz emo dati samo jedan uzrok, vec nekolicinu njih koji su se uskladili u isto vrijeme te su uzrokovali krizu globalnih razmjera. Tako postoje mnogi

uzroci ovoj krizi, no ona se ipak na jedan nac in manifestira u prostoru, a to je kretanjem velikih valova izbjeglica. Njihove glavne struje potjec u sa prostora Bliskog istoka te Subsaharske Afrike. Najizrazeniji problemi koji pogađaju ova z aris na emigracijska podruc ja su ratno stanje, terorizam, ali i problem kojeg se zanemaruje naustrb prethodno navedenih, a to su klimatske promjene. Klimatske promjene u kombinaciji sa sociopolitic kim problemima uzrokuju siromas tvo, ekonomsku nestabilnost, brigu za vlastiti z ivot te se kao konac ni produkt svih ovih procesa javlja potreba za migriranjem. Zemlje koje emitiraju najvec i broj izbjeglica u posljednje dvije godine su zemlje Bliskog Istoka, Sirija, Afganistan i Irak, koje su u prvoj polovici 2015. godine doprinijele sa c ak 35% svih migranata

Slika 1. ISIL-ovi vojnici u sirijskom gradu Raqqa

16.Meridijan • 13. broj

TEMA Sad valja detaljnije prouciti svaki od prethodno navedenih uzroka i pojasniti koji su konkretni problemi uzrokovali ovaj izbjeglic ki val. C esto se javlja pitanje da li su ovi migranti izbjeglice ili su ekonomski migranti. Kao prvo, valja naglasiti kako su svi tipovi mobilnosti ljudi u prostoru uzrokovanim nekim oblikom sukoba, bili to određeni oblici segregacije, nestabilnosti, restrikcija, nasilja ili ratova. No, ljudi se najc es ce odluc uju za migracije tek kada uoc e da nemaju alternativnih izbora, da im je ostanak preopasna opcija. S to se tic e razlike između izbjeglica i ekonomskih migranta, ona je zamis ljena. Vec ina ekonomskih migranata uz ekonomsku ima i jos neku potes koc u, tj. jos neki razlog zas to migrira u neku drugu zemlju, dok izbjeglice uz opasnost po vlastiti z ivot imaju jos i evidentne ekonomske razloge od kojih z ele pobjec i. Upravo to su razlozi zas to ova kategorizacija migranata na izbjeglice i ekonomske migrante nema smisla, jer svi migranti imaju vis e od jednog razloga zbog kojega su napustili svoje prebivalis te.

Uzroci istoku

krize

Bliskom

Nadalje cemo prouc iti kakvo je stanje u Siriji, zemlji koja emitira najvec i broj migranata. Smatra se da je od poc etka građanskog rata u toj zemlji raseljeno vis e od c etiri milijuna stanovnika te su ondje uzroci izbjeglic ke krize najuoc ljiviji. Za poc etak raspada bliskoistoc nih drz ava treba se uzeti americ ka invazija na Irak 2003. godine protiv koje su bili i Ujedinjeni Narodi, ali i Europska Unija, izuzev Ujedinjenog Kraljevstva i Poljske koji su stali na americ ku stranu. Kao okidac na eskalaciju krize SAD-u je posluz io napad al-Qaide na Svjetski trgovac ki centar u New Yorku te Pentagon 11. rujna 2011. godine.

16.Meridijan • 13. broj

Americ ki predsjednik, George Bush mlađi, zajedno sa svojom administracijom pokrenuo je napad na rez im irac kog predsjednika Saddama Husseina, kojeg su optuz ili za suradnju sa al-Qaidom te posjedovanje oruz ja za masovno unis tenje. Obje pretpostavke su se naknadno uspostavile netoc nima, no unatoc tome SAD su bile odluc ne u svojoj namjeri da svrgnu diktatorsku vlast i uspostave u zemlji demokraciju. Ono s to je americ ka invazija donijela Iraku su daljnji sukobi koji su izazvali vis e civilnih z rtava nego u vrijeme Saddamovog rez ima. Za Siriju je sve poc elo u proljec e 2011. godine kada se u njoj kao i u vec ini arapskih zemalja javljaju prosvjedi koji su poznati pod imenom "Arapsko proljec e". Prosvjedi su bili upuceni protiv predsjednika Bashara al-Assada c iji je rez im na prosvjede reagirao vojnom intervencijom te je time zapoc eo građanski rat koji je jos uvijek u tijeku. Grupe demonstranata su se naoruz ale i organizirale u tzv. Slobodnu sirijsku vojsku s bazama u susjednim zemljama iz kojih su protiv sirijskog rez ima vodili gerilski rat. Pobunjenici su dobili podrs ku u SAD-u, zemljama Europske Unije, Turske te zaljevskih zemalja, dok je Assadov rez im bio podrz an od strane Ruske Federacije, Irana i Hezbollaha. Borba je od poc etka bila i vjerskog karaktera pos to je na vlasti manjinska s ijitska skupina, dok oporbu i prosvjednike c ini vec inska sunitska skupina. Tim gore je s to je sam sirijski predsjednik al-Assad podrijetlom Alavit. Alaviti su skupina u sklopu s ijitskog islama koju suniti ne vide kao muslimane vec ih smatraju c ak gorima od krs c ana. S tijekom rata, Slobodna sirijska vojska je postala sve vise marginalizirana, a jacale su radikalne dz ihadistic ke skupine koje su do 2013. godine osvojile

BROJA

dijelove sjevera i istoka zemlje te ondje uspostavile upravu temeljenu na s erijatskom pravu. Dvije najutjecajnije skupine postale su Islamska Drz ava Iraka i Levanta (ISIL) te front al-Nusra. ISIL je utjecajnija skupina koja je potekla iz irac ke al-Qaide, no u poc etku je djelovala zajednic ki s frontom alNusra od kojega se kasnije odvojila i proglasila kalifat ISIL te je sada u ratu sa svim ostalim dz ihadistic kim skupinama te al-Assadovom vojskom i njegovim saveznicima. ISILov vođa je Abu Bakr al-Bagdadi koji se smatra "vođom svih muslimana u svijetu". Njegov cilj je stvaranje S ama, mitske islamske svete zemlje kojoj pripadaju Sirija, Jordan, Libanon, Palestina, Irak i jugoistoc ni dijelovi Turske. Karakteristike ISIL-a su vjerska zanesenost i fanatizam njegovih sljedbenika. Osvajanje Rima jedno je od glavnih ciljeva ISIL-a jer je Rim "glavno uporis te sotone". Kalifat ISIL ima i velike materijalne resurse. Od 2012. godine osvojili su naftne platforme na istoku Sirije i sjeverozapadnom Iraku, a naftu cak prodaju i al-Assadovu rez imu protiv kojega se bore. Al-Nusra se smatra podruz nicom al-Qaide te su joj glavne saveznice Slobodna sirijska vojska i Islamski front koji vec inu svojeg oruz ja nabavlja od zapadnih zemalja.

Uz građanski rat, Siriju su pogodile i posljedice klimatskih promjena. Tako je 2006. godine Siriju pogodila jedna od najvec ih sus a u njenoj povijesti koja se zadrz ala do 2011. godine, a koja je posljedica velikog zatopljenja koji je zahvatio cijeli Bliski istok. Studija koju je napravila skupina znanstvenika sa vis e americ kih sveuc ilis ta pokazuje kako je temperatura na Bliskom istoku porasla za 1 do 1,2°C u posljednjih stotinjak godina, prilikom c ega je kolic ina padalina smanjena za otprilike 10%.

TEMA

BROJA

Pod utjecajem globalnog zatopljenja dos lo je do slabljenja jac ine vjetrova koji su donosili ovom podruc ju kis u. To je imalo za posljedicu znac ajno isparavanje iz tla. Također, veliki utjecaj imalo je i prekomjerno koris tenje podzemne vode uz nedovoljno uc inkovite metode natapanja. Kada se uzme u obzir i naglo povec anje broja stanovnika u Siriji koje se u posljednjih pedesetak godina upeterostruc ilo, s to je uvelike utjecalo na smanjenje nosivosti prostora, jasno je da su prirodne promjene, modificirane djelovanjem c ovjeka, postale jedan od znac ajnih c imbenika bliskoistoc ne krize. Od sus e umire vis e od 80% stoke te nestaju nasadi Halaby papric ice (Halaby papric ica je vaz an bliskoistoc ni zac in te jedan od najznac ajnijih sirijskih izvoznih proizvoda). Problem je bio i s to predsjednik al-Assad nije farmerima davao nikakve naknade, vec je novc ano potpomogao samo politic ke sljedbenike. Vis e od milijun sirijskih farmera izgubilo je izvore prihoda te su bili primorani migrirati, prilikom c ega im je prva destinacija bio grad Daraa. Grad pogađa nedostatak pitke vode, a vec ina novopridos log stanovnis tva naselila se u "divljim naseljima". Pod utjecajem tes kog stanja u Dari izbijaju prosvjedi koji se ubrzo s ire i u druge sirijske gradove te se to smatra zac etkom Arapskog proljec a u Siriji. Iz ovoga je jasno kako su sociopolitic ke i klimatske promjene uzrokovale katastrofu, ne samo na podruc ju Sirije vec i cijelog Bliskog istoka te je migracija stanovnis tva bila logic an slijed događaja. U poc etku su migranti najvis e migrirali u susjedne zemlje, Libanon, Jordan i Tursku, no zatim je red dos ao i na Europu, koja im se na razne nac ine pokus ava oduprijeti.

Migracija nije popularna niti lijepa tema. Lagano je plakati ispred televizora kada se prikazuju te tragedije. Teže je ustati i preuzeti odgovornost. Ono što nam sada treba je zajednička hrabrost za provođenje konkretnih akcija sa riječi, koje će u suprotnome ostati isprazne – poruc ili su svojevremeno predstavnici Europske komisije.

Posljedice krize U prvih devet mjeseci 2015. godine kroz Europu je pros lo vis e od 700.000 migranata iz Azije i Afrike, a vrhunac vala dolazaka dogodio se tijekom rujna. Kroz tih devet mjeseci broj migranata dosegnuo je vec i broj nego u cijeloj 2014. godini, a Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) procjenio je kako c e do kraja godine taj broj narasti i do jednog milijuna. Brojke su to koje su posljednji put postignute za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini 1992. godine. U isto vrijeme broj traz itelja azila ide u skladu s brojem migranata, no broj ljudi koji c e dobiti azil je dvostruko manji. Jedan od problema svakako je sto je veliki broj traz itelja azila do Europe dos ao ilegalnim putem, od kojih se posebice istic e pomorski put preko Mediterana iz Sjeverne Afrike (posebice Libije i Tunisa) i Turske

do Italije, odnosno Grc ke. Za sve migrante koji z ele doc i u Europu preko Mediterana, uz Tursku glavne destinacije su zemlje Sjeverne Afrike koje obiluju krijumc arima koji c e za određenu svotu novca prevesti migrante u niskokvalitetnim brodovima iz Afrike prema Europi. Tako migranti to putovanje zovu "putovanje smrti", brodove nazivaju "brodovima smrti", a krijumc are "agentima smrti". Međunarodna organizacija za migracije (IOM) procjenjuje da je u 2014. godini vis e od 3.200 migranata poginulo pokus avajuc i brodom doc i do Italije. Za nas e podruc je najvec e znac enje svakako imaju "istoc nomediteranska" i "zapadnobalkanska" ruta kretanja izbjeglica. One vec inom obuhvacaju traz itelje azila podrijetlom iz bliskoistoc nih zemalja, Sirije, Iraka i Afganistana, ali i Pakistana, pojedinih afric kih zemalja te slabije razvijenih i nestabilnih zemalja na podruc ju Jugoistoc ne Europe kao s to su Kosovo i Albanija. Veliki dio izbjeglica koji koriste ovaj pravac kretanja prvotno je azil potraz io u Turskoj. Procjene su da se trenutno u Turskoj nalazi oko dva milijuna Sirijaca te oko 300.000 Pakistanaca, Iracana i Afganistanaca.

Slika 2. Posljedica teroristiĉkog napada u Damasku (i.telegraph.co.uk)

16.Meridijan • 13. broj

TEMA Također, veliki dio izbjeglica prvotno su primili i Libanon (1,1 milijun), Jordan (630.000) i Egipat (130.000), pretez no izbjeglice iz Sirije. S vremenom su se za izbjeglice u susjednim zemljama javili problemi pronalaska posla, osiguranja obrazovanja za svoju djecu te opc enito osnovnih uvjeta za z ivot te je njihov sljedec i potez bio migracija prema Europi.

Unije kao s to su Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Spanjolska te vec inu srednjoeuropskih i istoc noeuropskih zemalja. Poljska i UK, zemlje koje su sudjelovale na americ koj strani u invaziji na Irak, svrstavaju se među europske zemlje koje su zauzele krajnje negativan stav u prihvatu izbjeglica. Poljska se obvezala da c e

BROJA

Poljskoj se mora zamjeriti ovakva neodgovornost i nesolidarnost prema izbjeglicama. Ovakav licemjeran stav Poljske jos je izraz eniji s obzirom da Poljska prednjac i u zahtjevima za solidarnim saniranjem gubitaka koji su za poljsku privredu nastali kao posljedica uvođenja ekonomskih sankcija protiv Rusije. Isto tako Poljska inzistira na jac anju obrane od moguc e ruske

Slika 3. Glavne rute kretanja izbjeglica u prvoj polovici 2015. godine (Frontex)

Distribucija izbjeglica prema europskim zemljama Europska Unija trenutno doz ivljava navalu izbjeglica koja nije viđena posljednjih dvadesetak godina. No, zemlje EU ne sudjeluju jednako u njihovu prihvatu. To se ponajvis e odnosi na vece zemlje

16.Meridijan • 13. broj

do 2020. godine primiti svega stotinu izbjeglica, dok je UK zauzelo nes to "srdac niji" stav te je britanski premijer David Cameron obec ao do 2020. godine prihvatiti 20.000 izbjeglica. Za usporedbu, Njemac ka je obec ala do kraja 2015. godine prihvatiti 800.000 izbjeglica. S obzirom da je odigrala vec u ulogu u izbijanju bliskoistoc ne krize,

prijetnje na istoc nim granicama Europske unije i NATO-a, s to podrazumijeva solidariziranje svih c lanica s povec anjem vojnih izdataka bas za te svrhe. Vec ini izbjeglica koje su krenule put Europe krajnji su cilj razvijene zemlje Zapadne i Srednje Europe.

TEMA

BROJA

Zahvaljujuc i europskim pravilima slobodnog kretanja, izbjeglice koje prijeđu vanjsku granicu EU se mogu slobodno kretati duz svih drz ava c lanica. To je barem sluc aj dok ne dođu do francuskog grada Calaisa, u kojemu se nalazi izbjeglic ki kamp sa vis e od 3.000 izbjeglica kojima je ondje blokiran daljnji prolaz od strane La Mancha, najstarije britanske granice. Kako je izbjeglic ka kriza napredovala, Calais je postao utvrda ograđena kilometrima bodljikave z ice koja okruz uje grad. S obzirom na ovakvu situaciju, izbjeglice pribjegavaju sve opasnijim metodama kojima bi dos li do UK-a. Eurotunnel, tvrtka koja se bavi prijevozom i odrzavanjem tunela ispod kanala navodi kako je od poc etka 2015. godine oko 40.000 izbjeglica pokus alo pjes ice prijeci tunel u nadi kako bi uspjes no stigli u UK. S obzirom da izbjeglice sa Bliskog istoka u vec em postotku barataju engleskim jezikom te s obzirom da ondje imaju i djelove svoje rodbine, ne treba postavljati previse pitanja zas to je bas to jedna od njihovih najpoz eljnijih destinacija. No, za razliku od vec ine europskih zemalja koje ne gledaju blagonaklono na prihvat izbjeglica, Njemac ka je drzava koja im je velikodus no otvorila svoja vrata te ih imala namjeru primiti vis e nego sve ostale europske zemlje zajedno. No, koji su razlozi da im je upravo Njemac ka otvorila svoja vrata? Njemac ka je zemlja sa jednom on najniz ih stopa nataliteta u svijetu te je izrazito izrazen proces starenja stanovnis tva gdje je također u svjetskom vrhu. Stanovnistvo koje dolazi sa Bliskog istoka je vec inom mlado i relativno dobro obrazovano te ukoliko se ono uspije brzo integrirati i ako u kratkom vremenu zapoc ne s radom to bi rijesilo jedan od najvec ih problema njemac ke ekonomije, kazao je njemac ki zamjenik kancelara Sigmar Gabriel.

Unatoc tome s to bi Njemac ka za izbjeglice godis nje izdvajala vis e od pet milijuna eura, to bi se u bliskoj buduc nosti, ukoliko se oni integriraju kako je priz eljkivano, moglo isplatiti kroz veca potros ac ka davanja i plac anja poreza. Također, migranti sa Bliskog istoka skloniji su i pokretanju vlastitih poduzeca, kao s to su razne trgovine, restorani i obrti koje su poc eli otvarati vec po dolasku u Tursku. Upravo migranti su ti koji su nositelji malog lokalnog poduzenis tva u SAD-u te ondje otvaraju poduzeca dvostruko c es c e nego domace americ ko stanovnis tvo. Izbjeglice imaju jos vec eg udjela u ekonomiji zemalja od obic nih imigranata jer imaju dodatnu motivaciju da uspiju. Dokaz da Njemac ka radi sve u svojoj moc i da prihvati migrante je i njihovo odbijanje "Dublinske regulacije", zakona EU koji je nalagao da migranti moraju ostati u drz avi c lanici EU u koju su prvu us li. Odbijanjem toga zakona, omoguc ili su migrantima da primjerice iz Grc ke mogu neometano doc i do Njemac ke gdje imaju vece s anse pronalaska posla. Ono s to se spoc itava Njemac koj je zahtjev da sve zemlje EU ravnopravno sudjeluju u prihvatu izbjeglica te njihovu educiranju kako bi se s to laks e prilagodili z ivotu u novoj z ivotnoj sredini. No, zemlje koje su protiv prihvata migranata opravdavaju se prikazujuci migrante kao hordu neobrazovanih izbjeglica koji c e povec ati drz avne tros kove i smanjiti njen standard. Ipak, na primjeru mnogih zemalja vidljivo je kako miran prihvat migranata moze donijeti vis e pozitivnih doprinosa drz avi, posebice sa gospodarskog aspekta u kojemu migranti mogu znac ajno doprinjeti razvoju drz ave.

Bezvrijedna uloga FRONTEX-a Europska agencija za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama drţava članica EU (skraćeno FRONTEX), ima slijedeće zadaće: koordinacija operativne suradnje drţava članica EU u upravljanju njenih vanjskih granica, provođenje analize rizika, praćenje istraţivanja vaţnih za kontrolu i nadzor vanjskih granica kao i pruţanje pomoći drţavama članicama na vanjskim granicama u okolnostima koje zahtjevaju povećanu tehničku i operativnu pomoć na vanjskim granicama. Pitanje je, međutim, kakva je trebala biti uloga FRONTEX-a u regulaciji izbjegličke krize? S obzirom na sve događaje koji su se zbili tijekom ove izbjegličke krize te uzevši u obzir prethodno navedene osnovne zadaće FRONTEX-a, očito je da je ova europska agencija značajno zakazala pri pruţanju podrške perifernim zemljama EU, kao što su Hrvatska, Mađarska i Grčka. Ovu nesposobnost najbolje dočarava činjenica da je tek za prosinac 2015. FRONTEX angaţirao prve timove časnika i prevoditelja, tzv. čuvara europskih granica koji će djelovati na teritoriju Grčke. No, gdje su ti planovi bili kada je izbjeglički val bio na vrhuncu? Također, zašto Europska Unija nije mogla oformiti agenciju koja bi djelovala na teritoriju cijele Europe? Po trenutnom principu rada, FRONTEX nema nikakvih ovlasti u primjerice Srbiji i Makedoniji, zemljama koje su izvan zone EU, a na koje je ova izbjeglička kriza moţda i najznačajnije utjecala.

16.Meridijan • 13. broj

TEMA

Slika 4. Izbjeglički kamp u Calaisu (www.mmc-news.com)

Izbjeglička kriza na teritoriju JI Europe S obzirom da je zapadnobalkanskom rutom pros ao najvec i broj izbjeglica, to je na teritoriju Jugoistoc ne Europe izazvalo vanjskopolitic ku nestabilnost. Grc ka koja je pogođena tes kom ekonomskom krizom nije imala izbora nego da propus ta izbjeglice dalje prema sjeveru, prilikom c ega su najvis e nastradale Makedonija i Srbija i to iz razloga sto je mađarski premijer Viktor Orban odluc io povuc i moz da i najradikalniji moguc i potez kojim je kako kaz e z elio obraniti suverenitet i sigurnost svoje drz ave, ali i cijelog Schengena koji je ovim valovima izbjeglica izrazito ugroz en, zatvaranje granica sa Srbijom i Hrvatskom. Prema Srbiji je c ak naredio podizanje z ic ane ograde koja bi trebala sprijec iti ilegalan ulazak izbjeglica u Mađarsku. To je pokrenulo lanc anu

reakciju zatvaranja granica u kojoj su svoje granice zatvorili i Slovenija prema Hrvatskoj te Hrvatska prema Srbiji. Srec om te dvije granice nisu ostale dugo zatvorene pa je tranzit izbjeglica nastavljen prema sjeveru i zapadu. U Makedoniju je iz Grc ke od poc etka godine us lo vis e od pola

BROJA

milijuna izbjeglica, dok ih je u Srbiju us lo vis e od 300.000. Srbija je izbjeglice do zatvaranja mađarske granice distribuirala dalje vec inom preko Mađarske, dok ih je od rujna poc ela slati iskljuc ivo preko Hrvatske c ime je pojacan pritisak na Hrvatsku i Sloveniju. Tako je Hrvatskom od polovice rujna do polovice listopada pros lo vis e od 200.000 izbjeglica. Pocetni dani su protekli vrlo tes ko, no ubrzo se situacija stabilizirala zahvaljajuc i poboljs anoj organizaciji. Izbjeglice su u Hrvatsku us le preko srijemskih granic nih prijelaza, a svoj put nastavljaju preko Slovenije ili Mađarske, dok one koncem godine nisu poc ele zatvarati svoje granice, postavljajuc i nove z ic ane ograde i dovodec i Hrvatsku u krajnje neizvjesnu situaciju...

Slika 5. Izbjeglički kamp u Opatovcu (UNHCR)

16.Meridijan • 13. broj

TEMA

BROJA

KRIZA (i) POLITIKA

Svakoga gosta tri dana dosta? Piše: Antonio MIHALIĆ

zbjeglic ka kriza nastupila je naglo i uzdrmala temelje europskog jedinstva. Postavlja se pitanje je li bilo moguc e napraviti nes to kako bi se sprijecila nestabilna situacija i koji bi trebali biti buduc i potezi Zapada? EU je svakako ranije trebala definirati zajednic ku politiku vezanu za izbjeglic ko pitanje. Ovako je dovela u pitanje stabilnost vanjske granice koju periferne drz ave mogu iz dana u dan mijenjati. To najbolje pokazuje situacija u kojoj je Europa poc ela djelovati u izbjeglic koj krizi tek nakon s to je u medijima objavljena slika Aylana Kurdia, trogodis njeg Sirijca koji se utopio u pokusaju da sa svojom obitelji prijeđe iz Turske u Grc ku.

izbjeglica. Izvjesno je da kada bude donesena odluka o zatvaranju njenih granica, Njemac ka nece voditi previs e rac una o tome u kakvoj c e se situaciji tada nac i Hrvatska. Europa samu sebe vidi kao utvrdu i svi se nadaju da bi tvrdom granicom mogli onemoguc iti destabilizaciju vlastitih drzava. Svatko brine svoju brigu, a o tome s to bi se moglo dogoditi ako Grc ka nastavi propus tati izbjeglice koji dolaze iz Turske, a Hrvatska zatvori granicu prema Srbiji, nitko niti ne razmis lja.

Prljavi posao Iako vec ina europskih politic ara osuđuje mađarskog premijera Orbana zbog zatvaranja granica, Gunter Verheugen, nekadas nji potpredsjednik Europske komisije, navodi kako Orban obavlja "europski prljavi posao", tj. radi ono s to se od njega traz izaustavljanje daljnjeg kretanja izbjeglica prema Njemac koj. Tako Njemac ka, nakon s to je prvotno otvorila svoja vrata za izbjeglice, sada ista zatvara, stavljajuc i u Slika 1. EUROPA BEZ GRANICA? – Slovenski vojnici podiţu ţiĉanu ogradu na granici s Hr najgori poloz aj zemlje koje predstavljaju jugoistocnu Što dalje? granicu EU. Time je otvorena moguc nost da Slovenija i Hrvatska umjesto tranzitne funkcije postanu i konacne S obzirom da se ne oc ekuje da c e se val izbjeglica destinacije za izbjeglice. Nils Muiz nieks, povjerenik smanjiti dolaskom zimskih mjeseci, ovaj sada vec Vijec a Europe za ljudska prava, navodi: "Svaka c lanica globalno vaz ni problem potrebno je rjes avati na njegovu Europske unije prema globalnim standardima bogata, samome izvoristu, na Bliskome istoku i u Sjevernoj stabilna i demokratska zemlja. Prema tome bi se de facto Africi. Muiz niek također istic e: "Iskreno, iznenadilo bi trebala smatrati destinacijom, a ne tek tranzitnim me kada bi hladnoc a, blato, vec i valovi, kis a i snijeg teritorijem. Ta promjena u vlastitoj percepciji je tes ka, zaustavili ili sprijecili oc ajne ljude u pokusaju stizanja u ali nuz na. Osobito za zemlje zapadnog Balkana." Europu. Mislim da c emo svjedoc iti jos vec im tegobama, Također, Hrvatska, koja se krajem 2015. nas la u najgoroj jos vec im patnjama i jos brojnijim smrtnim sluc ajevima." situaciji, izjasnila se kao zemlja koja je otvorena prema Iluzija je misliti da problem moz e nestati. izbjeglicama te njihovom daljnjem transportu, ne Fenomen migracija koji postoji u Europi moramo pridrz avajuc i se pritom "Dublinske regulacije" prema zajedno rjesavati. Ne smije se dopustiti da se ovo kojoj bi izbjeglice trebalo zaustavljati u prvoj zemlji EU pretvori u rat između muslimana i krs c ana te svakako u koju uđu . Nasa Vlada zauzela je stav kako se pridrzava treba napraviti dobar plan u rjes avanju krize koji bi uz sluz bene njemac ke politike te, za razliku od Mađarske, europske drz ave ukljuc ivao i sudjelovanje SAD-a, zemlje hrvatska politika ne igra ulogu u usporavanju kretanja koja je i pokrenula ovu krizu.

16.Meridijan • 13. broj

TEMA

BROJA

Treba li Hrvatska zatvoriti vrata migrantima s Bliskog istoka?

Piše: Filip Lasan

rebamo li zatvoriti granice? Da, i to pod hitno. Nekontroliran i bezuvjetan prihvat izbjeglica mogao bi imati vrlo s tetne posljedice na ionako nestabilnu demografsku i gospodarsku sliku Hrvatske. I dok susjedne nam Mađarska i Slovenija podiz u z icu, pojedine clanice bez sankcija EU zanemaruju propisane kvote, a ''obecane zemlje'' Njemacka i Austrija također usporavaju protok te i one prijete zatvaranjem granica, Hrvatska i dalje ne povlaci nikakve poteze te ne pokazuje jasnu viziju i spremnost na potencijalne nove valove izbjeglica, odnosno migranata. Sto ce se dogoditi kad susjedni Slovenci kaz u „dosta“? Kakva bi bila sudbina ljudi koji bi se u tom trenutku nas li na nas em teritoriju? Ne umanjujuc i doprinos raznih humanitarnih udruga i nesebic nost brojnih volontera, Hrvatska jednostavno nije dovoljno spremna za takav zalogaj. Uzevs i u obzir dosadas nja događanja, svima je jasno da ni izmoreni migranti nisu spremni na prisilna zaustavljanja te u takvim situacijama iz njihovih redova cesto isplivaju agresivni pojedinci te dolazi do eskalacija nasilja kakvima smo svjedocili. Zatvaranje Europe dogodit c e se kad-tad, stoga je nuzno da Hrvatska s to prije reagira te se okrene zbrinjavanju i sigurnom tranzitu dosad dospjelih migranata. Nadalje, strah od terorizma, iako moz da prenapuhan, sigurno nije potpuno neutemeljen i bezazlen razlog. Siru javnost zaprepastila je informacija kako se jedan od paris kih krvnika Europe ''docepao'' upravo preko aktualne rute, neopazeno pros avs i kroz prihvatni centar u Opatovcu. C injenica kako je među tisuc ama dovoljan samo jedan sa takvim ili slicnim ciljevima, uzevs i u obzir ipak nedovoljno pouzdanu organizaciju i postupke hrvatskih ''organa reda'', ne moze nikome jamc iti miran san. Ratne strahote koje bijesne diljem Bliskog istoka iskusila je i nas a domovina ne tako davno, stoga su razumljive empatije prema uzasnim sudbinama ljudi koji bjeze u potrazi za normalnim z ivotom. Međutim, razvidno je jasno kako bi potpunu sigurnost mogli ostvariti primjerice u njima ne toliko dalekima Turskoj ili Grc koj, ili na Arapskom poluotoku. Konacno, ovakve nagle masovne migracije milijuna ljudi kojima se ne vidi kraja u blizoj buducnosti jednostavno moramo promatrati kroz aspekt zauzimanja i kontrole prostora. Hrvatska iz godine u godinu gubi stanovnis tvo, nemamo jasnu demografsku politiku i izumiremo kao nacija, dok spomenuti narodi biljeze visok prirodni priras taj. Daljnjom heterogenizacijom etnic kog i vjerskog sastava gubi se kultura i identitet, a opstojnost drzave dolazi u pitanje. Jesmo li spremni na to?

16.Meridijan • 13. broj

Piše: Mislav Stjepan Ĉagalj

ako inicijalno lis ena obveze prihvata i zbrinjavanja izbjeglica, Hrvatska se s eskalacijom migrantske krize nas la na izbjeglic koj ruti, no to nipos to ne znac i da se trebamo bojati izbjeglica. Naprotiv, iz iskustva drugih europskih drz ava svjedoci smo kako c esto strah od izbjeglica predstavlja vec i problem, nego s to to njihov dolazak uistinu jest. Prvenstveno, izbjeglica se ne trebamo bojati jer u pitanju su obic ni ljudi, isto kao i mi, a ne islamisti kako se c esto moz e c uti. Dakle, izbjeglice ne dolaze u Europu s ciljem napada, vec bjez ec i iz vlastitih, ratom razorenih domova. Pritom u potrazi za sigurnim utoc is tem izbjeglice dolaze bas u Europu jer im je ona, koliko god to c udno zvuc alo, svjetonazorski puno bliz a nego pojedine Arapske drz ave. S tim u vezi, nema razloga vjerovati kako su među izbjeglicama infiltrirani teroristi jer se oni ionako na puno jednostavniji nac in mogu dokopati Europe. Nadalje, suprotno tezama zagovornika antiimigrantske retorike, neutemeljen je strah od islamzacje Hrvatske, jer se ona moz e dogoditi samo u onoj mjeri u kojoj je domicilno stanovnis tvo prihvati. Inac e, navedeni strah je posljedica percepcije izbjeglica samo kao muslimana, koja je pogres na jer je izbjeglicama islam samo dio identiteta, nipos to njihov jedini identitet. Također, neopravdan je strah kako c e prihvat i zbrinjavanje izbjeglica predstavljati preveliko financijsko opterec enje za Hrvatsku, jer se ne oc ekuje velik broj traz itelja azila, a tu je i novc ana pomoc iz fondova Europske Unije. Uostalom, spas avanje ljudskih z ivota nema svoju cijenu. Konac no, nije realno kako c e Hrvatska postati tzv. ''hot spot'' ili ''slijepa ulica'' izbjeglic ke krize jer Hrvatska izbjeglicama predstavlja samo usputnu toc ku na putu do Austrije ili Njemac ke. Uzevs i u obzir sve navedeno, moz emo zakljuc iti kako se izbjeglica ne trebamo bojati, vec im trebamo pruz iti svu potrebnu pomoc , a nakon toga utvrditi trebaju li zas titu ili ne; ako je ne trebaju potrebno im je omoguc iti povratak kuc i, a ako zatraz e azil potrebno ih je na s to bezbolniji nac in integrirati u drus tvo. Sve u svemu, prihvac anje i integracija izbjeglica u poc etku je poprilic an tros ak, no dugoroc no gledano vis estruko je isplativo ekonomski, u smislu da izbjeglice vrate vis e novca drz avi kasnijim svojim radom nego s to je na poc etku uloz eno, ali i drus tveno, kroz prizmu demografske obnove i obogac ivanja kulture nekog naroda.

TEMA

BROJA

TERORIZAM

- PRIJETNJA IZ SJENE

Hoće li 13/11 biti europski 11/9 ? Piše: Antonio MIHALIĆ Napadi u Parizu Nakon teroristic kih napada u Parizu koji su zapoc eli 13. studenog 2015., "zapadni" svijet ujedinio se makar i na nekoliko dana s ciljem pokazivanja solidarnosti i suosjecanja za z rtve napada. U prvotnom napadu z ivote je izgubilo 129 osoba, a daljnje nestabilnosti nastavljene su i u narednim danima. Odgovornost za ove brutalne događaje preuzeo je u ime ISIL-a Fabien Clain. Clain je odrastao u Toulouseu, a navodi se kako je ubijen u jednoj od policijskih racija koje su se odvile na ulicama Pariza nakon napada. Claina

bi uc inila vec ina, u ovom konkretnom sluc aju vec ina izbjeglica. No, ovime je pruz en jos jedan povod kako bi se izbjeglicama sprijec io daljnji put prema Zapadnoj i Srednjoj Europi.

Koalicija protiv ISIL-a Nakon događaja u Parizu, francuski predsjednik Francois Hollande zajedno sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom uspostavio je dogovor oko suradnje u borbi protiv ISIL-a. Taj dogovor temelj je snaz ne koalicije koja bi trebala sva svoja moguc a sredstva usmjeriti u borbu protiv terorizma, toc nije, protiv ISIL-a. Francuskoj i Rusiji pridruz ile su se dakako

Slika 1. OPSADNO STANJE – Teroristiĉki udar na Pariz odjeknuo je u kontekstu problemetike migracija (mondo.rs)

se jos prije sumnjic ilo za nekolicinu teroristic kih napada, a vec je sluz io i zatvorsku kaznu nakon koje se smatra da se u Siriji pridruzio ISIL-u. Informacija koja je uzdrmala geopolitic ku situaciju u Europi bila je ta da je Clain do Francuske stigao "zapadnobalkanskom" izbjeglic kom rutom. No, jasno je kako teroristi mogu doc i i drugim putem, a ne samo onim kojime prolaze izbjeglice. Shodno tome, nikako se ne smije sve izbjeglice smatrati potencijalnom opasnos c u po Europu. Pritom svakako treba biti jasno da stavovi i djela pojedinaca ne predstavljaju postupke koje

i SAD te su zapoc ele znac ajna bombardiranja podruc ja pod okupacijom ISIL-a. Tako je posebice stradala Raqqa koja se smatra prijestolnicom Islamske drz ave, pretrpivs i pritom ogromnu s tetu uzrokovanu pretez no francuskim bombardiranjima. Francuski premijer Manuel Valls navodi:"Nema alternative - moramo unis titi Islamsku drz avu!" Francuski borbeni avioni su nakon napada u Parizu izveli vis e od tri stotine intervencija na teritoriju ISIL-a,a Hollande navodi kako c e se oni samo jos vis e intenzivirati, u Siriji, ali i u Iraku.

16.Meridijan • 13. broj

TEMA

BROJA

JE LI ISLAM ISTO ŠTO I TERORIZAM? Teroristički napadi koji su se u posljednje vrijeme odvili na europskom tlu bacili su veliku mrlju na sve muslimane. No, postavlja se pitanje koliko je to korektno prema njima? Moţe li se sada generalizirati da su svi muslimani potencijalna teroristička prijetnja? Odgovor bi dakako trebao biti - "Ne!''. Ove optuţbe kod većine muslimana uzrokuju frustraciju i negodovanje, jer ne mogu ni zamisliti da islam kako ga oni ţive moţe imati ikakve veze sa stravičnim zločinima koje neki čine u njegovo ime. Terorizam nema veze s izvornim islamskim učenjem, ali itekako ima veze sa zloupotrebom islama i islamske tradicije nauštrb promocije jedne ideologije, koja bi islam, koji je za otprilike dvije milijarde ljudi "milost Boţja poslana čovječanstvu" oteo u svrhu političkih ciljeva male skupine samoproglašenih spasitelja muslimana. Uz generaliziranje svih muslimana sa terorizmom prisutna je i izraţena diferencijacija u svezi sa ţrtvama terorističkih napada. Koji je razlog da je cijeli svijet ustao protiv terorizma nakon pariških napada, no nakon napada u Bejrutu, koji su se zbili svega dan prije napada u Parizu, u kojima je ţivote izgubilo 40-ak osoba, nitko se nije oglasio? Zašto po društvenim mreţama nije bila obojana libanonska zastava već samo francuska? Niti jedan svjetski vaţniji drţavnik nije odgodio svoje obveze kako bi odao počast bejrutskim ţrtvama. Znači li to da su bejrutske ţrtve manje vrijedne? Cilj koalicije protiv ISIL-a, koalicije protiv terorizma i ekstremizma, treba biti borba protiv svih oblika ekstremizma, potrebno je vrednovati sve ţrtve jednako, osuditi sve počinitelje te osuditi sve akcije u svezi sa terorizmom, a ne samo one koje su se odvile na "zapadnom" tlu. (A.Mihalić)

Slika 2. NE PONOVILO SE – New York, 11.rujna 2001. (wordpress.com)

16.Meridijan • 13. broj

TEMA

BROJA

RIJEČ STRUKE

NAŠ VODEĆI DEMOGEOGRAF O PROBLEMU MIGRACIJA KOJE SU POGODILE EU

Udar groma koji je srušio europsku politiku Piše: dr. STJEPAN ŠTERC

igracijama stanovnis tva pa i opc enito demografskoj problematici posvec ivala se mala paz nja izvan struc no-znanstvenih krugova, a institucijske razine gotovo i nije bilo u najvis im tijelima Unije, pojedinih drzava i njihovih vodec ih politic kih stranaka. Zato jer se pogres no smatralo kako je to obiteljska i socijalna problematika koja opterec uje gospodarski sustav, temeljen na velikim investicijama, trz is tu i profitu, a smatrajuci ulaganja u demografski razvoj i razvoj radne snage socijalnim teretom, bez profitnim troskovima i opc enito nebitnim za ukupni razvoj, nije se moglo drugacije demografsku problematiku niti postaviti. Vrlo se brzo pokazalo kako je upravo demografska problematika gotovo u funkcionalnoj korelaciji s ukupnim razvojem i njegov planski temelj. Usprkos brojnim slobodama koje je proklamirala i provodila EU, slobodne migracije praktic ki nisu postojale, osim migracija radne snage u interesu nacionalnih gospodarstava. Znalo se u znanstvenim krugovima kako c e kad-tad ovakav pristup doc i na naplatu poznajuc i silnu polarizaciju razmjes taja stanovnistva te gospodarske, politic ke, financijske i vojne moc i. Pitanje je bilo samo vremena, oblika i intenziteta s kojim c e se problem u prostoru pojaviti. Krajem pros le godine puno se toga poklopilo u geopolitic kom, geostrates kom, ratnom, demografskom i svakom drugom smislu

(da sad ne elaboriramo detaljno) i veliki je emigracijski val krenuo kopnenom rutom primarno prema Srednjoj i Sjevernoj Europi, iako je imigracija u Europu vec i ranije krenula morskim putem primarno prema Italiji, a cilj je bio isti. Dugo su nas tragic ne slike s Lampeduze upozoravale na veliki problem koji se pribliz ava, na strahote koje prolaze imigranti i lokalno stanovnis tvo, na sve negativnosti koje prate migracije, posebno prisilne… Na puno toga. uspavana i dekadentna EU administracija gotovo da nije reagirala u svojoj etabliranoj sebic nosti, silnoj politiziranosti i prosudbama, zasnovanim samo na politic kim stavovima i osjec ajima, koje vec duze vrijeme iskljuc uju znanstvene zakonitosti. Zato je novi kopneni imigracijski val krajem 2015. godine izgledao svojom silinom, brojnos c u i odluc nos cu kao udar groma pred kojim su opjevane europske slobode kretanja ljudi, roba i usluga, pale bez ikakve ozbiljnije i osmis ljenije politike i pristupa. Spominjao se nekakav FRONTEX kao vanjska europska straza (kao u Igri prijestolja), inac e silno birokratizirana i operativno nemoc na. Europske granice vise nisu za migrante postojale, a reakcije su u uvjetima nikakvih osmis ljenih i planskih koncepcija u pravilu bile uvjetovane „ad hoc” odlukama pa u takvim okolnostima nisu ni mogle biti drugac ije nego radikalne. Radikalizam s obje strane i ljudske patnje, strahovi i sudbine svakoga stezu oko srca.

Promatrajuc i migracije kao jedan od najvaz nijih prostornih i drus tvenih procesa i tragove koje one ostavljaju u prolasku i dolasku, moguc e je zakljuc iti kako to postaje kljuc no strates ko pitanje prostorne, nacionalne i regionalne sigurnosti, kako se god to nekome c ini nevaz nim. Zas to?

Slika 1. Dr.Stjepan Šterc, predavač na našem Geografskom odsjeku, kao jedan od medijski najpozivanijih stručnjaka često nastupa u javnosti komentirajudi aktualne demografske i demogeografske probleme

16.Meridijan • 13. broj

TEMA Zato s to su pokreti stanovnis tva brojni, dijelom prisilni, odluc ni uz sve pretpostavljene i doz ivljene tragedije, dijelom usmjeravani, potencijalno veliki i dugotrajni i gotovo poprimaju oblike povijesnih selidbi naroda koje su rus ile carstva, slamale vojske i osvajale nove prostore. Demografski, pak, gledano kroz regionalni razmjes taj stanovnis tva te razlic itost reprodukcijske i projekcijske buduc nosti Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, svaki bi destabili zacijski faktor tih prostora mogao pokrenuti nove iseljenic ke valove u istom smjeru. Dodajuc i tome ratne okolnosti, drus tvenu destabilizaciju pa i planske koncepcije, problem velikih migracija bi

BROJA

mogao biti jos i vec i. Ako se ne rijes i u njegovom izvornom prostoru, potencijalno vrijednom i strates ki bitnom za kojeg se spremno i ratovati, a u kojem je „vis ak” samo domicilno stanovnis tvo. Međutim, pitanje je moze li se i zeli li se rijesiti u izvornom prostoru zbog prelamanja interesa globalnih i regionalnih sila ili c emo sa zebnjom gledati slike s europskih granica koje bi trebale pripadati nekom drugom vremenu, biti zaboravljene i samo podsjecati da nam se povijest opet ne ponovi u istim prostorima koji su kao predodređeni za iste povijesne obrasce.

Moguće je iz svega izvući nekoliko zakonitosti i konstatacija kao sukus promišljanja i razmatranja:

Potvrdilo se kako EU nije spremna na ovakve velike izazove; politički, organizacijski i tehnički. Već je prvi val zatresao njezine vrijednosti na kojima se organizacijski temelji, otkrio sve njezine slabosti i pokazao moguće nove oblike planskih prijetnji.

EU se mogla nositi s planskim imigracijama radne snage, dok su ove migracije pokazale kako velika useljavanja bez razrađenih koncepcija postupanja, usmjeravanja imigranata, čuvanja vlastitih granica, stanovništva i prostora, gotovo nikakva ili vrlo teška uklapanja u domicilna društva i njegove vrijednosti itd., postaju problem od primarnog značenja za sigurnost i razvojnu budućnost EU i pojedinih njezinih članica.

Bez postojanja planova i razrađenih migracijskih modela prema kojima bi politika u načelu trebala postupati, ostaju nam brze odluke koje su u pravilu radikalne, i zato nam se slike te moderne EU sa zidovima i ţicama čine nerealnima.

Takve okolnosti nuţno dovode do zatvaranja granica, suspenzije ''Schengena'' i mogućeg vraćanja imigranata u zemlje primarne registracije pa je tu Hrvatska u posebno teškom poloţaju. Geografskom mislimo prvenstveno, a i njezino vraćanje na ulogu kakvu je već kroz povijest imala.

Demografska i migracijska politika nakon svega mora postati strateško pitanje po uzrocima, posljedicama, intenzitetu i značenju za domovinsku, regionalnu i globalnu sigurnost, pomaknuta iz obiteljskih, socijalnih, političkih, svjetonazorskih i sličnih pitanja i postavljena u planski temelj gospodarskog i ukupnog razvoja prostora i društva.

Pristup prema velikim migracijama, nezavisno od privremenog smanjivanja broja dolazaka, mora ostati vrlo ozbiljan i odgovoran jer je ponavljanje ovakvih migracijskih valova moguća izvjesnost.

Posebno to vrijedi za hrvatsku apsolutno malu populaciju u demografskom slomu, na kao to tko god hoće priznati ili nepriznati prevaţnom mediteranskom i ekumenskom prostoru.

Demografska problematika za Hrvatsku postaje pitanje njezine razvojne budućnosti, domovinske sigurnosti i izvjesnosti opstanka.

16.Meridijan • 13. broj

TEMA

BROJA

EKSKLUZIVNO S TERENA

Otvarajmo srca, ne zatvarajmo granice! Dva je tjedna naš kolega s prve godine istraživačkog smjera proveo volontirajući u izbjegličkim kampovima na granicama sa Srbijom i Slovenijom. Ovo su njegovi dojmovi … Zapisao i snimio: MARTIN SINKOVIĆ

ukob civilizacija, islamizacija Europe, kraj drus tva kakvog znamo … To su samo neki pojmovi koje svakodnevno slus amo o krizi za koju zapravo nikoga i nije previse briga. O izbjeglickoj krizi. Iako je u Hrvatskoj prisutna tek od polovice rujna, ta kriza traje vec godinama. Sve je pocelo prosvjedima protiv predsjednika Sirije AlAssada 2011. godine, koji su se pretvorili u sveopc i rat i revoluciju u kojoj je do sad poginulo vis e od 250,000 ljudi (250,124, procjena SOHR-a iz rujna). Kroz Hrvatsku je od poc etka krize pros lo vis e od

450,000 ljudi (1.12.2015). Do otvorenja zimskog privremenog tranzitnog centra u Slavonskom Brodu poc etkom studenog, ti su ljudi u gotovo neljudskim uvjetima prolazili tzv. Balkansku rutu. Tijekom rujna i studenog imao sam priliku otic i volontirati u Hrvatsku, Srbiju te Sloveniju. Sveukupno sam proveo 15 dana pomaz uc i izbjeglicama, ali isto tako i policiji, vatrogascima, civilnoj zas titi i ostalim institucijama. Proveo sam dva tjedna u Bapskoj na krajnjem istoku Hrvatske i Berkasovu na srpskoj strani granice. Također, proveo sam jednu noc u Sloveniji u izbjeglic kom kampu te na z eljeznic koj postaji u Dobovi. U ta dva tjedna puno sam razgovarao i doznao mnogo stvari o/od izbjeglica. Kad sam prvi put dos ao tamo, sve mi se c inilo jako stras no. Nepregledne kolone ljudi na cesti i puno uz urbanih volontera u reflektirajuc im prslucima. Tada

nisam ni pomislio da ce mi ti ljudi postati druga obitelj. C im sam dos ao, odmah sam dobio zadatak, naizgled lagan, ali nimalo jednostavan ; dijelio sam izbjeglicama jabuke, banane i drugo voc e koje smo u tom trenutku imali. To je bio prvi put da sam osjetio razoc aranje, jer od toliko ljudi nisam mogao svima podijeliti hranu koju sam imao. Kasnije sam saznao da je to prvo i najvaz nije pravilo kada se volontira u takvim situacijama. Nikada nema dovoljno potreps tina za sve pa se isto tako ne treba osjec ati los e zbog toga, stvari se dijele samo onima kojima su najpotrebnije. Iste te noci mi se dogodila scena koju nikada ne c u moc i izbaciti iz glave. Naime, usred noc i, odvojene od grupe, sreo sam oca i sina; ne bi tu nis ta bilo c udno da otac nije invalid bez nogu u kolicima, a sin trinaestogodis njak. Uspio sam razumjeti da dolaze iz Iraka i da putuju vec tri mjeseca.

Slika 1. ŢIVOTNO ISKUSTVO – kolega Sinković (prvi s lijeva) u društvu volontera iz Francuske

16.Meridijan • 13. broj

TEMA Kad sam im ponudio hranu, oni su odbili i rekli da imaju dovoljno u jedinom ruksaku koji su imali sa sobom. Proveo sam sate razgovarajuc i s njima, slus ajuc i njihove tuz ne pric e, ali i ohrabrujuc i ih za daljnji put. Iako se po medijima spominjalo da su migranti vec inom mus karci zrele dobi, ja sam se uvjerio da to zapravo nije istina. Zreli mus karci su uvijek bili na poc etku kolone, s to je logic no s obzirom da su fizic ki najizdrz ivljiji, dok su z ene, djeca i starci bili u pozadini. Upravo su scene sa djecom bile najteze. Zamislite samo stotine i stotine bosonoge i promrzle djece kako danima hodaju po blatnjavim cestama i puteljcima. Imao sam priliku viđati takvu djecu u Berkasovu gdje smo bili ustanovili s ator s obuc om, odjec om, hranom i osnovnim higijenskim potrepstinama. Naz alost, koliko god donacija dobivali svakodnevno od dobrih ljudi diljem svijeta, nikada nije bilo dosta c arapa, cipela, jakni i ostale zimske robe. A donacija je stvarno bilo jako puno, mogu samo izdvojiti dva s lepera od 80 tona koja su napunili obic ni ljudi donacijama iz S vedske, zatim svakodnevne pos iljke donacija iz S vicarske, donacije iz cijele Hrvatske koje su se zaprimale po skladis tima diljem Zagreba … To su samo neki od primjera mnos tva dobrih ljudi koji su svojim malim djelima uc inili ogromnu stvar!

Također, htio bih istaknuti da se na volonterski rad ne odnosi samo rad na terenu sa ljudima, vec i rad po skladis tima. To je, iako zvuc i jako nezahvalno, posao bez kojeg nikakav rad na terenu ne bi mogao funkcionirati. Tijekom rada u Hrvatskoj i Srbiji, izuzetnu c ast bih odao policiji. Ti ljudi su osim policijskog posla obavljali svakakve ostale zadatke, od volontiranja i pomaganja nama volonterima, do pomaganja izbjeglicama, vatrogascima, civilnoj zas titi i drugim sluz bama. Postupali su izuzetno humano i na taj nac in poruc ili izbjeglicama da su dobrodos li u nas e drz ave. Tijekom veceri, kada bi situacija bila najtez a, zbog najveceg priljeva ljudi, ali i smanjene vidljivosti te umora, a s tim i nervoze ljudi, izbjeglica i volontera te dez urnih sluz bi, c esto se pokus avalo oraspoloz iti ljude pjesmom i plesom. Netko bi uzeo gitaru i poc eo pjevati i svirati i tako bi nastao lanac sretnih i zaigranih ljudi koji su bili presretni konac no osjetiti malo pozitive u svom tom crnilu. U razgovoru s tim ljudima, doznao sam da je velika vec ina njih pobjegla ili bjez i od c istog straha za z ivot. Kaz u da se tamo z ivot svodi na samo dvije opcije - ubiti ili biti ubijen, treceg nema. U Siriji je obavezni vojni rok za sve mladic e od 18 godina, a ako pobjegnu od vojske ili c e biti kaz njeni zatvorom,

BROJA

ili c e ih regrutirati neka od pobunjenih strana. Također, pitao sam ljude misle li se vratiti u domovinu kada i ako zavrs i rat. Odgovori su bili jako emotivni i c esto praceni suzama i jaucima. Naime, vec ina mi je odgovorila isto – gdje i kome da se vrate? Gradovi su sravnani sa zemljom, obitelji su im ubijene, kuc e zapaljene. Ovo s to imaju sa sobom je sve s to im je ostalo. Ljudi su hodali u skupinama od 40-ak ljudi, svaka skupina je imala vođu, najc es c e je to bio netko tko je pric ao engleski, kako bi se mogao sporazumjeti sa policijom. Jedne noc i sam sreo mus karca od kojih 30 godina, samo s ruksakom, a kada sam ga upitao od kuda dolazi, on mi je na tec nom britanskom engleskom odgovorio da je Palestinac koji je prebjegao u Siriju, a sad bjez i u Europu kako bi spasio vlastitu glavu. Zanimanjem je doktor i htio bi se zaposliti negdje u Njemac koj. Rekao mi je kako je, za dobrodos licu u Europu, u Grc koj bio opljac kan i da je ostao bez svega osim putovnice, koju je srec om drz ao u jakni, te kako bez pomoc i njegovih prijatelja koje je upoznao na ovom groznom putovanju ne bi nis ta uspio. Jos jedan dokaz kako i u najgorim situacijama postoje pravi ljudi i prijatelji. Osobno, mogu rec i da me je ovo volontiranje mnogo toga nauc ilo o z ivotu. Vidjevs i kolic inu srec e i zahvalnosti kada nekome date c arape ili cipele, shvatio sam koliko je zapravo materijalno nebitno u z ivotu. Ovaj tekst c u zavrs iti porukom onima koji misle da se ljude moz e zaustaviti z icama i ogradama, te ih tako osuditi na smrt: Otvarajmo srca, ne zatvarajmo granice!

Slika 2. PRENOĆIŠTE – Berkasovo u Srbiji, lokacija na kojoj su ljudi spavali

16.Meridijan • 13. broj

PUTOPIS SANKT-PETER(S)BURG

Iz Rusije s ljubavlju ... Zapisala i snimila: ŢAKLINA GRGIĆ

ragi svi! Kako mi je ovo prvi put da pis em svojevrstan putopis, nadam se da c ete mi oprostiti ako se potkrade koja pogres ka.

Inac e se preko ljeta imam obic aj ''zaletiti'' na neku novu destinaciju, te je tako ove godine odabir pao na Rusiju, toc nije divni Sankt-Peterburg (naime, ono 's' se pojavljuje u nekim germanskim jezicima, dok u slavenskim ne). Razlog odabira te zemlje je s to sam ja htjela iskusiti međunarodno volontiranje, dok je moj prijatelj htio profitirati i preko ljeta dodatno nauc iti ruski jezik jer ga studira. Moram priznati da mi bas i nije bilo svejedno otic i tri tjedna u zemlju u kojoj nikad prije nisam bila te zemlju c ije je pismo potpuno drugac ije od nas e latinice, pa ipak, pomislila sam kako je to idealna prilika za avanturu u poznatoj 'Mother Russia'.

Priča za sebe Prije samog putovanja morali smo srediti papirologiju i nabaviti vizu (koju smo na kraju uspjeli dobiti besplatno). Kupnja avionskih karata je bila malo oduz eni proces jer se trebalo nac i najpovoljniju opciju, a da istovremeno bude neka sigurna aviokompanija tako

FRAJER PUTIN ''Predsjednik Putin je tamo pravi frajer, svi ga oboţavaju. Ili će vas barem tako uvjeravati lokalni marketing.'' je na kraju ispalo da smo letjeli kompanijom Austrian Airlines preko Bec a. Samog leta je bilo sveukupno cetiri sata. Tu nemam s to dodati, aviokompanija je svakako za preporuc iti. U Rusiji smo, kako sam navela, proveli tri tjedna, dva su bila posvecena volonterskom kampu 'Not of this world 2015', gdje smo bili smjes teni u pravoslavnom samostanu, te odmah da napomenem nije UOPC E onako kako na prvi spomen zvuc i. Ostalih tjedan dana smo proveli turistic ki, bili smo smjes teni u osrednjem hotelu, no kategorizacija hotela u Rusiji nije ni pribliz na europskim standardima. Ne mogu se poz aliti, s obzirom da je Rusija prica za sebe i da smo (barem djelomic no) znali gdje odlazimo. Rekla bih par rijec i o volonterskom kampu. Smjes taj je bio odlic an, imali smo svoje krevete, c etiri

Slika 1. From Russia with love – Ţaklina Grgić kraj Neve

obroka dnevno, ljubaznost ljudi oko nas te ponajvis e zabavu i druzenje s ekipom nas ih godina iz cijele Europe. Bilo nas je ukupno 16, od S panjolske, Italije, Francuske, Njemac ke, Mađarske do vrs njaka iz exJugoslavije, toc nije Srbije i Makedonije. Naravno, s njima smo se najbolje i slagali, ha, ha. Imali smo i dvije tzv. campleaders cure domac ice, koje su Ruskinje. One su se svaki dan trudile organizirati izlete po gradu, obilaske, ili jednostavno odlazak na cuganje ili u diskac (koji su tamo katastrofa i muzika je za nas e roditelje). Svaku vec er smo imali igre, te smo otkrili novu igru- Mafia. Da se vratim na samostan/manastir. Pa, to je zapravo kompleks od nekoliko zgrada, među kojima je i tvornica gdje se izrađuje roba za svec enike i redovnice, onda nekoliko crkava, pa zgrada za smjes taj, trgovina i tako dalje. Ljudi koji tamo obitavaju imaju slobodu kretanja po gradu te i njima svakodnevno dolaze razni turisti iz cijelog svijeta, buduc i da unutar zgrade gdje smo bili

16.Meridijan • 13. broj

PUTOPIS smjes teni postoji i nekakav hotel. Na hodnicima kod nas ih soba smo imali aparate za hranu (koje i nismo trebali jer je hrane bilo stvarno puno) te za kavu i ostalo. Hodnici su puni fotografija koje prikazuju dan kad je Vladimir Putin posjetio samostan. Inac e, on je tamo pravi frajer, svi ga oboz avaju ili c e vas barem tako uvjeravati lokalni marketing. I da, imali smo WI-FI, tako da nam stvarno nista nije nedostajalo. Bili smo privilegirani te smo za vrijeme njihovog blagdana Gospe Kazanske (Gospe od Vladimira), koja je prema legendi pomogla Rusima pobijediti Poljake u bitci, bili na svec anom ruc ku s njihovim episkopima i glavnim duz nosnicima te dobili i prigodne darove. S to se tic e samog volontiranja, bilo je tu svakakvih poslova za raditi, jedan tjedan smo bili u s koli te im pomagali s

PUTEVIMA ANE KARENJINE '' Na stanicama Metroa sve je zazidano, tako da se samo vrata od vlaka otvaraju. Razlog? Ljudi su previše depresivni i stalno su se bacali pod vlakove, pa je vlada na taj način odlučila riješiti problem '' raznim stvarima, dok smo drugi tjedan c istili npr. lisc e ili pomagali tetama u tvornici, koje su nas uvijek nudile bombonima i dopustile nam da slus amo glazbu dok smo tamo. Ono s to je kod volontiranja dobro je to da te nitko ne moz e prisilit da radis ako ti to ne z elis , no naravno, lijepo bi bilo da se radi ako si se vec prijavio za to te imas osiguranu hranu, smjes taj te neizmjernu zahvalnost ljudi na pomoc i. Mali problem je, ako odete u neku takvu zemlju, s to c e rijetko tko znati engleski ili neki drugi jezik na kojem c ete se moc i sporazumjeti. Srec om, nas glavni svecenik je bio mlad c ovjek, kojih 30 ak godina te je izvrsno pric ao engleski i bio jako druz eljubiv. Na kraju, dodala bih i da smo cijelo volontiranje zaokruz ili snimanjem za rusku televiziju te intervjuom koji smo dali za novine.

Sovjetska mašinerija Hm, sad bih vjerojatno trebala nes to napisati i o samome gradu. Iskreno ne znam koliko ima smisla nabrajati s to smo sve vidjeli, jer vjerujte mi na rijec ima toliko puno toga da mi u tri tjedna nismo stigli sve pos teno obic i, iako je dan trajao jako, jako dugo, gotovo 20 sati jer smo bili toliko sjeverno. Sankt Peterburg je s jedne strane dosta europeiziran, dok je s druge strane olic je ruske kulture. Svakako je grad koji trebate posjetiti te c ak ljudi koji su bili u Moskvi impliciraju da ovaj grad ima vis e znamenitosti, jer je i duz e bio prijestolnica Carske Rusije. Zanimljivo je nadodati kako tijekom cijelog boravka ondje nismo nais li na pokrivene Arapkinje niti na ljude negroidne rase, s to je pomalo c udno u danas nje vrijeme. Tako -

16.Meridijan • 13. broj

Slika 2. JESI ILI NISI - Nevsky prospekt sa skromnim autima

đer, iznenadili smo se kad smo vidjeli da je vrijednost eura izjednac ena ili manja od vrijednosti americ kog dolara. Naime, Rusi su nedavno stavili embargo na Europu te ne ih euro uopc e ne zanima. U bankama se treba paziti jer c e vas svakako pokus ati prevariti c im skuz e da ste stranac. Uz to, WesternUnion ili MoneyGram vam ondje nema koristi, nec e vam htjeti isplatiti novac koji vam roditelji ili netko drugi pos alje, uz pric u da oni to ne mogu jer vi nemate ruski broj mobitela (s to je c ista laz ). Bitne su razlike u cijenama, litru benzina c ete platiti 3 kune, novi iPhone 6 i po 2000-3000 kuna manje nego kod nas. Voda se mora kupovati jer ona iz slavine nije pitka, buduc i da vlada ne z eli promijeniti prastare vodovodne cijevi. Vozni park im je odlic an, barem u centru grada gdje gotovo da nema prosjec nog auta, a s irokim avenijama dominiraju skupi automobili, uz poneku zalutalu Ladu iz 60-ih. To je, dapac e, rijetko mjesto gdje c ete uz najnoviji model Audi automobila moc i pronac i hrđavu sovjetsku mas ineriju. Opc enito, u Rusiji je izrazit jaz između bogatih i siromas nih, s to ne c udi s obzirom da profesorska plac a na fakultetu iznosi oko 3000 kuna mjesec no. Naravno da smo kao i svaki prosjec an turist htjeli posjetiti s to vis e atrakcija, no shvatili smo da je sve to jako skupo jer stranci plac aju i do 5-6 puta vec e cijene ulaznica nego domac i. Nakon par dana dos li smo na idejukako nitko od zaposlenika muzeja ne zna engleski

PUTOPIS

Slika 3. MAJKA RUSIJA - Vrtovi Peterhofa

a studenti imaju popust (ili c ak besplatne ulaznice)rekosmo hajmo probati dati osobnu iskaznicu i rec i da je to Student ID (inac e traz e ISIC karticu). I upalilo je! Prvi put, drugi put i stalno. Bili smo presretni jer smo na tome us tedili dosta novaca. Naz alost, to nije upalilo kod nas eg prijatelja Mihajla iz Beograda jer je njegova 'licna karta' na c irilici pa su razumjeli s to pis e. To smo iskoristili za popuste za ulazak u Ermitaz , po meni najljeps i muzej na svijetu (obavezno dodati na Bucket list!), za voz nju brodom po rijeci Nevi, ulazak u Fabergeov muzej kako bismo razgledali sva ona raskos na, pozlac ena i skupa jaja, katedralu Svetog Izaka …

Vodka, kavijar i medenjaci Preko vikenda zaputili smo se malo izvan samoga grada- jedan dan smo otis li u Peterhof, ljetnu rezidenciju carske obitelji, koji obiluje vrtovima (kao i sve u Rusiji), dok smo drugi vikend otis li do c uvenog Carskog sela koje je uistinu posebno- osim palac a, sobe od jantara, jezera i idlic nih prizora uz njega, ima građevina koje su rađene po uzoru na svako razdoblje povijesti arhitekture (npr. ima egipatsku piramidu u malome, gotic ka vrata usred nic ega...). Do tih odredis ta izvan grada voze posebni busevi zvani 'marsrutke' koji vam stanu na cesti gdje god z elite, samo mahnete rukom. U gradu ipak dominira metro (voz nja je 3,50 kune), uz buseve, trolejbuse i tramvaje. Metro je najbolja opcija jer je sve jako udaljeno, a usto je vec ina stanica posebno ukras ena. Napomenula bih kako, kad dođe metro, ne vidi se jer je sve zazidano, tako da se samo vrata od vlaka otvaraju. Razlog? Ljudi su previse depresivni i stalno su se bacali pod vlakove, pa je vlada na taj nac in odluc ila rijes iti taj problem. Duz inom se istice Nevsky prospekt, glavna ulica u gradu, shopping zona. Naravno, nazvana je (po opet velikoj) rijeci Nevi, koju krasi preko 340 mostova od kojih je svaki drugac iji i ima neko posebno obiljez je. Jos

jedna zanimljivost je da se mostovi preko noc i diz u te morate paziti kad c ete otic i gdje da ne zapnete na drugoj strani grada. Oni to dizanje mostova ljeti redovito obiljez avaju vatrometom, tako da smo imali osjecaj kao da je Nova godina. Grad je smjes ten na nekoliko otoka, c etvrti je najvec i u Europi (poslije Moskve, Londona i Pariza) te se jako osjec a primorski ugođaj. Osvrnula bih se jos na hranu. Riba je stalno na meniju i stvarno, otkad sam se vratila iz Rusije nisam jela ribu jer sam je tamo pojela dosta za narednih godinu dana. Osim ribe ''per se'', popularne su juhe; sc i-juha od zelja i bors c juha od cikle, i naravno famozni crveni i crni kavijar. Kavijar u Rusiji je dosta jeftin ako ga jedete, no tes ko c ete ga iznijeti izvan granica jer im je kontrola stroga i uzimaju sve s to pokus ate iznijeti (srec om jedna litra Russian Standard vodke je uspjela ostati u mom koferu). Za dorucak jedu jaja i sir, te palac inke. Najomiljenije pic e je c aj, i uz to medenjaci. Caj pripremaju iz samovara, aparata za grijanje vode. Kava je dosta skupa. Naravno, postoji Burger King, Mc Donald's i Starbucks, no worries. Da, prava ruska vodka ima 40% alkohola, ni postotak vis e ni manje. Oc ekujete moz da da kaz em nes to i o vremenu tamo opc enito? Pa, jedna (dvije) vremenske zone manje nego Hrvatska. S alim se, hladno je, no buduc i da sam is la preko ljeta, u srpnju je bilo kojih 17 -20 stupnjeva, s pokojom kapi kis e. Stil odijevanja Rusa je... Pa da, ruski, evo tipic an ruski. Nema se s to za nadodati po tom pitanju, tako da u shopping bas i nisam is la jer se nema normalnijih stvari za kupiti.

STANDARD ''U Rusiji ćete litru benzina platiti 3 kune, novi iPhone 6 i po 2-3 tisuće kuna manje nego kod nas. Voda se mora kupovati jer ona iz slavine nije pitka, budući da vlada ne ţeli promijeniti prastare vodovodne cijevi. Vozni park im je odličan, barem u centru grada gdje gotovo da nema prosječnog auta. To je, dapače, rijetko mjesto gdje ćete uz najnoviji model Audija pronaći hrđavu sovjetsku mašineriju. '' Sveukupan dojam - posjetite Rusiju! Svakako! To je zemlja koja c e vas zasigurno odus eviti. Moram priznati da sam jedva c ekala da se vratim u Zagreb, no c im sam stigla htjela sam nazad. I jedan savjet iz opc e kulture - naziv 'babus ka' je potpuno pogres an i mislit c e da traz ite nekakvu bakicu, dok je 'matrjos ka' pravilan izraz jer naposljetku, to je mlada cura!

16.Meridijan • 13. broj

KSG—EGEA GODIŠNJE AKTIVNOSTI KLUBA STUDENATA GEOGRAFIJE – ZAGREB

Stručni izlet ''Moć rijeke Cetine'' Klub studenata geografije-Zagreb je 17. i 18. listopada 2015. godine organizirao struc nu ekskurziju pod nazivom ''Moc rijeke Cetine'' uz novc anu pomoc Studentskog zbora Sveuc ilis ta u Zagrebu te Geografskog odsjeka. Cilj ove eksurzije bio je shvac anje biti rijeke Cetine i koliki je znac aj te rijeke u hidroenergetskom, poljoprivrednom pogledu, koliki je njezin utjecaj na reljef itd. U subotu 17. listopada autobusom smo krenuli iz Zagreba te nam je prva stanica bila Omis , Hidro elektrana Zakuc ac. Uz struc no vodstvo razgledali smo impresionirajuc u hidroelektranu te vidjeli snagu rijeke Cetine kroz cijeli pogon. U Omis u smo posjetili us c e rijeke i kanjon Cetine te smo imali slobodno vrijeme za razgled grada. Put smo nastavili do Sinja gdje smo uz struc no vodstvo fratra iz Svetis ta Gospe Sinjske razgledali samostan i crkvu koji ove godine slave 300. obljetnicu, sa tvrđave na gradu vidjeli smo cijelo sinjsko polje i sinjsku krajinu te nam je fra Duje objasnio svaku planinu, brdo, okolna sela te objasnio i meandriranje Cetine kroz povijest. Pred vec er smo vec erali u restoranu u Sinju te se uputili prema Jez evic u, na sjeveroistoc noj obali jezera Peruc a u Ekolos ku stanicu Vrlika u vlasnis tvu nas eg PMF-a. Zabava je potrajala do dugo u noc , no to nam nije predstavljalo problem za sutras nje istraz ivanje. Ujutro nakon doruc ka uputili smo se u hidroelektranu Peruc a, uz struc no vodstvo razgledali smo pogon i nauc ili nes to o stradanju u Domovinskom ratu te smo nakon toga obis li i branu na Peruc i.

Slika 1.PANORAMA - ''geoteam'' na sinjskoj tvrĊavi

Kroz vrijeme voz nje neki kolege su objas najvale krs ki reljef te geomorfolos ke oblike kroz koje smo prolazili te su izlagali rad o slivnom podruc ju Cetine. Autobusom smo dos li do sela Cetina, poznatom po starohrvatskoj crkvi sv. Spasa i izvoru rijeke Cetine. Tu smo obis li izvor koji inac e toliko bistar da se vidi do 40 m u dubinu, no zbog velike kolic ine kis e bio je zamuc en. Velika kolic ina kis e na Cetini nije igrala dobru ulogu zbog zamuc enosti, no slap Krc ic kod Knina zato je bio prepun vode da mu se nismo mogli pribliz iti na 15 m. U kraljevskom gradu Kninu imali smo slobodno vrijeme za ruc ak te razgled tvrđava i grada. U vec ernjim satima smo stigli u Zagreb nosec i sa sobom lijepu uspomenu na vikend. Ovakve struc ne ekskurzije su odlic na prilika za ispraksirati sva znanja stec ena na fakultetu iz određene grane geografije. Nakon ekskurzije svi su bili zadovoljni te su u planu vec neke nove ideje. (Marin Mićunović)

Slika 2. MOĆ CETINE - brojna ekspedicija geografa

16.Meridijan • 13. broj

KSG—EGEA

Motivacijski vikend na Kleku

vjesni da je ispred nas vikend bez spavanja, poput svih ostalih mudrih brucos a, odluc ili smo se zagrijati u jednom zagrebac kom noc nom klubu. U ugodnom drus tvu vrijeme brzo prolazi pa tako nije trebalo dugo c ekati rane jutarnje sate ili bolje rec eno krajnju granicu da ekipa krene kuc i po svoje vec odavno spremljene stvari i produz i rutu na Glavni kolodvor… Zaboravljeni novc anici i vrec e za spavanje, podoc njaci i neispavanost samo su neki od prizora koji su se mogli vidjeti. Dijelec i karte, nas „lider“ Marko smijes nim komentarima izmamljivao je osmijeh na tim umornim licima koja su uskoro bila ispunjena neopisivom energijom i euforijom. Zauzevs i sve slobodne kupee, krenuli smo u jos jednu zanimljivu i veselu avanturu svog novopec enog akademskog z ivota. S to doruc kovati nakon noc nog provoda na putu do Ogulina? Mi znamo najbolji odgovor - pivo i domac e delicije! Je li moglo bolje poc eti? Vjerojatno ne. Kao i noc prije, nisi rekao ni keks, stigosmo u Ogulin. Nas e kolege s vis ih godina zaista su se potrudili napraviti ovaj izlet u isto vrijeme i zanimljivim i pouc nim. Igre opc eg poznavanja geografije, asocijacija, spretnosti... Ma s to rec i, ekipa, c ista petica za ovo! Vrijeme za pokret, a bome i za potpuno razbuđivanje. Sljedec a postaja – planinarski dom Klek. Okej ljudi, mogli ste nam bar nabaviti z ic aru ili bar neki skroman avionc ic , nisu ovoliki usponi bas za party ekipu... Koliko smo kukali do gore, toliko smo i odus evljeni bili kada smo ugledali klupe, stolove i

kamenu kuc u, a nije ni potrebno spominjati krevete – raj na zemaljskoj baloti. Koji sendvic , topli dnevni boravak, karte, c as ica vina – svoj na svome reklo bi se. Dinner time. Sada koristimo priliku da posebne zahvale uputimo golim kuharima koji su nam za vec eru spremili vjerojatno najukusniju (c itaj: naj raskuhaniju) tjesteninu ikada pa smo zavrs ili na umaku i kruhu – ne bunimo se, s gus tom smo pojeli. Eh sada… Uslijedila je vec er o kojoj bi se dao napisati jedan malo duz i c lanak, ali to ipak nekom drugom prilikom. Slavilo se, plesalo, pjevalo, bas onako kako je trebalo biti da se svi međusobno bolje upoznamo te da među nama zavlada prijateljska i vedra atmosfera, s to je naposljetku i glavna zamisao motivacijskog vikenda. Ujutro nakon obilnog i ukusnog doruc ka neki su se od nas odvaz ili i unatoc jakim naletima vjetra i nepovoljnim uvjetima popeli na vrh Kleka. Bio je to pogled vrijedan divljenja, ali i izvrsna prilika za napraviti bar 182 ''selfija'' na 1182 metra visine ... Nec ete nam zamjeriti. Laganim koracima uputili smo se po ostatak ekipe u planinarskom domu te se poc eli spus tati prema Ogulinu. Komentirajuc i međusobno prethodna dva dana, bili smo sloz ni oko jedne stvari – ako se za is ta isplatilo ne spavati, onda je to defi nitivno ovaj događaj. Izric ito se zahvaljujemo organizatorima i njihovim pomoc nicima te Geografskom odsjeku PMF-a. I molimo biti pos teđeni pitanja o kolokviju iz statistike koji je uslijedio ... (Petar Božan)

Slika 1. MOTIVACIJA - Brucoši nisu poKLEKnuli

16.Meridijan • 13. broj

KSG—EGEA

Istraživanje u Zagori

Sl.1 i 2. - KRAJ JEZERA - Geografski ''fotosession'' po Zagori

Uz financijsku potporu Studenskog zbora te organizatoricu Paolu Marinovic , uspjeli smo poc etkom svibnja napraviti odlic an izlet u Dalmatinsku zagoru, ali istovremeno i istraz iti pones to o potencijalima razvoja ruralnog turizma tog podruc ja. U '’geografskom dijelu’' provodili smo ankete među lokalnim stanovnis tvom u Imotskom, ispitujuc i ih o tome s to oni smatraju da najvis e pridonosi turizmu tog kraja te po c emu su prepoznatljivi. Također, razgovarali smo i s vlasnicima

OPG-ova. Studentima koji su sudjelovali vec inom je to bio prvi posjet Zagori i bili su odus evljeni brojnim prirodnim ljepotama poput Modrog i Crvenog jezera i Prolos kog blata. Neki su se ipak odluc ili i okupati u Modrom jezeru, dok se moglo, buduc i da jezero ponekad presus i, pa tada sluz i kao nogometno igralis te. Prespavali smo u Splitu, naravno, uz obavezan odlazak u provod. Sve u svemu, bilo je vremena za sve, te zeljno is c ekujemo nesto slic no uskoro. (Žaklina Grgić)

Geopiknik Tradicija odrzavanja geopiknika uspjes no je nastavljena, ovaj put imali smo priliku okupiti se u najvecem broju dosad i uzivati u druz enju na otvorenome do kasnijih sati. Organizatorice su bile brucos ice Marija i Z aklina, a druz enju se prikljuc io i profesor S terc, kojemu zahvaljujemo na suradnji jer je dopustio da se umjesto njegovog predavanja studenti socijaliziraju. Vidimo se iduc om prilikom! (Ž.G)

Slika 2. NA „‟MARULU‟‟ - U nikad većem broju (16.4.2015)

16.Meridijan • 13. broj

KSG—EGEA

roz 2015. godinu članovi zagrebačke EGEA-e (Europskog udruženja mladih geografa) nastavili su s uspješnim sudjelovanjima na tradiocionalnim godišnjim Kongresima. Peteročlana ekspedicija u sastavu Iris Mužić, Marin Mićunović, Tina Pavlić, Marcela Živković i Josipa Šarić prisustvovala je Središnjem kongresu u nizozemskom Utrechtu, a kasnije su se rasporedili i po ostalim kongresima. Iris je tako bila u Finskoj, Tina i Josipa u Poljskoj, a Marcela, Tina i Mihovil Mašić u bosanskoj Modriči. Ukratko o tome … GODIŠNJI KONGRES – Utrecht, Nizozemska EGEA godis nji kongres u Nizozemskoj odrz ao se od 20. do 25. rujna 2015. u mjestu Someren u blizini Eindhovena. Na kongresu je sudjelovalo 5 c lanova EGEAe Zagreb, a naziv kongresa bio je Driving into the future, koji je bio baziran na odrz ivoj mobilnosti. Za sve sudionike bio je osiguran smjes taj, hrana, materijali… Kongres je zapoc eo svecanom ceremonijom otvaranja u dvorani Sveuc ilis ta u Utrechtu, a nastavljen je u Somerenu gdje su sudionici imali radionice, predavanja, debate i terenske radove na određene teme. Terenski dio kongresa bio je iznimno zanimljiv jer su neki sudionici bili u luci Rotterdam te sudjelovali na predavanju struc njaka o planu povezivanja pormetnih koridora sa lukom. Svaku vec er su bila organizirana tematska druz enja uz kulturni festival na kojem se predstavljaju drz ave, zabavne veceri, ‘’Beer Drinking Contest’’ itd. Posljednju vec er odrz ana je gala vec era koja se nastavila do ranih jutarnjih sati. EGEA kongresi su odlic na iskustva za sve studente geografije. Na istom mjestu, vis e dana provodi se vrijeme sa geografima iz ostalih zemalja te se na taj nac in razmjenjuju iskustva , s ire vidici, izmjenjuju kontakti te se sigurno dobije dosta novih i korisnih informacija za buduc i rad. (Marin Mićunović)

EGEA - KONGRESI

Iako je kongres imao edukativnu notu, bilo je i dobrih vec ernjih tuluma, internacionalne hrane i pic a tijekom kulturne vec eri, tri ekskurzije te regionalni sastanak na kojem je EGEA Skopje izrazila zelju da organizira slijedec i regionalni kongres na temu gastro turizma. Dovoljno dobra pozivnica? (Marcela Živković) NBCR – Tuusula, Finska Kongres Sjeverne i baltic ke regije (NBRC) odrz an je u svibnju 2015. u Tuusuli, Finska. Selo je smjes teno u s umi pored jezera, a ima c ak c etiri saune. Buduc i da vis e od 70% Finske prekrivaju s ume, domac ini su se odlucili za temu „Forests as a lifeline in Northern Europe – challenges and perspectives”. Program je bio raznolik tijekom dana smo aktivno sudjelovali na predavanjima i radionicama vezanim uz problematiku, a uvec er bi uslijedila zabava. Posebno mi je u sjecanju ostala finska vec er kada smo imali prilike kus ati njihove gastronomske delicije i ic i u saunu, nakon koje su oni najhrabriji skakali u hladno jezero. (Iris Mužić) ISTOČNI KONGRES – Murzasichle, Poljska Nakon odlic nog preeventa u Krakowu, kolegica Josipa S aric i ja uputile smo se zajedno sa svim participantima prema malom poljskom mjestas cu Murzasichle, gdje se odrz avao EGEA-in Istoc ni regionalni kongres 2015.g. Tema kongresa bila je kako sport utjec e na okolis , te su stoga vec ina radionica, predavanja i partyja bili na neki nac in povezani s temom. Također, bilo je organizirano i par ekskurzija u NP Tatre, zatim na jezero Czorsztyn na kojemu je sagrađena jedna od najvis ih brana u Poljskoj te u Nacionalni park Pieniny. Uz to, na kongresu se odrz ao i Istoc ni regionalni sastanak, te Regional Fair. Sve u svemu, bilo je to 8 odlic nih dana u Poljskoj, ispunjenih neformalnim ucenjem, zabavom i stjecanjem mnogobrojnih novih prijateljstava. A sada… do widzenia! (Tina Pavlić)

EUROMED – Modriča, BiH Nije s ala! Prvog aprila 2015. okupilo se 80-ak geografa iz 20-ak zemalja u centru svijeta: Bosni i Hercegovini! Povod: Regionalni EGEA kongres za Euromed regiju kojoj pripada i Hrvatska. Lokacija: Modric a – gradic u Bosanskoj Posavini, 20 km od hrvatske granice, za koji su c uli samo rijetki. Bez obzira na prometnu izoliranost, organizacija kongresa bila je na visokom nivou. Za temu kongresa odabran je ruralni turizam s to se pokazalo kao dobra platforma za razne radionice tijekom kojih su se istraz ili utjecaji turizma na ruralni prostor, definirali postojec i problemi i predlagala potencijalna rjes enja. Slika 1. STRUĈNE KONZULTACIJE – detalj s Kongresa u Modriĉi

16.Meridijan • 13. broj

KSG—EGEA 7. IZDANJE TRADICIONALNE BALKANIJADE – STARA PLANINA 2015.

Balkanski doživljaji u srcu Balkana Piše: Dameo RAMIĆ-KOVAĈIĆ

omac ini iz beogradske EGEA-e iskoristili su posebnu povlasticu i smjestili radnju sedme po redu Balkanijade na lokaciju koja joj savrs eno odgovara. Na samom jugoistoku Srbije, pod obroncima Stare Planine, poc etkom listopada mjeseca uprilic eno je vec tradicionalno godis nje okupljanje studenata geografije s podruc ja bivs e Jugoslavije. Bas tamo, u ''heartlandu'' Balkana, neopterec eni onim struci nam aktualnim raspravama o znac enju i domeni tog pojma, mi smo ga na orginalan nac in doz ivjeli i istinski konzumirali. Privremene napetosti na granic nim prijelazima između Hrvatske i Srbije potaknute migrantskom krizom samo su ojac ale motiv putovanja pravcem bratstva i jedinstva. Nas deset predstavnika zagrebac kog entiteta, uz sitne korekcije poc etnog plana, s vis e ili manje tehnic kotransportnih potes koc a uspjes no smo prisitigli na zadano odredis te. A tamo ... Nekih c etrdesetak sudionika iz svih kutaka davno propale ludorije od Vardara do Triglava stvorilo je zbilja poticajan ambijent. Bilo je to danonoc no druz enje uz osjetnu dozu humora, otvorenu razmjenu mis ljenja i konverzaciju s pedigreom - s to kroz pric u, a s to kroz ples, pjesmu i ostale popularne metode. Navodno je kolegica povela svog dec ka Francuza tek da ga ne ostavi samog, premda se ne bih dao kladiti da ga odnekud nisu poslali kao mirovnog promatrac a. Uzalud njima, ne i njemu, simpatic ni momak oc ito se zabavljao

16.Meridijan • 13. broj

Slika 1. PONOSITO SRED BALKANA – geografi ''ex-Yu'' entiteta u Etno selu “Srna”

i usput je s tos ta nauc io. Iako vjerojatno nis ta nije shvatio. Uz dobru zabavu, jelo, pic e i sve ostale (ne)materijalne vrijednosti lokalne bas tine, doz ivljaj c etverodnevnog boravka u etnoselu na Staroj Planini zaista je bio dojmljiv, specific an i krajnje interesantan. Pohvale idu na rac un osebujnim domac inima, kolegama organizatorima i svima koji su sudjelovali. Jedna konkretna opaska - posebno su dopadljive tzv. kulturne vec eri koje znac e predstavljanje i degustaciju republic kih specijaliteta, a pri c emu se usuđujem posebno pohvaliti nas hrvatski izlog. I domac i naravno, osvojili su nas ''srbijanskom tortom''. S jabukom u ustima! Da budemo na c isto, između opus tajuc ih vec ernjih dionica nije bilo predaha, osvojili smo i planinske vrhove i skrivene s umske vodopade. A tek doz ivljaj drus tva?! Taj vremeplov z ivota ne da se rijec ima opisati, vrijedan je svakog kilometra onog izra-

ubanog druma koji vodi u najskrovitiju srz te filmske stvarnosti. I u svu problematiku prostornih odnosa kojima se bavimo, a o kojima smo vis e nauc ili kroz jedno mamurno poslijepodne u okolici Knjaz evca, nego s to c emo u jednoj predavaonici nas ih fakulteta ikada moc i dokuc iti. Razumjeti jos i tez e. Moz da zvuc i dramatic no, ali vjerujte da tako i jest. Bio je to umjetnic ki dojam sa znanstvenom komponentom. U ugodnom drus tvu i uz neprocjenjivo iskustvo. Kako putovanja punog dogodovs tina, tako i boravka ispunjenog osmjehom. S novim prijateljstvima, struc nim i drugarskim vezama koje c e znac iti i nama i struci kojom c e se mnogi od nas baviti. Sve to u nekoliko dana Balkanijade, tamo negdje u zabac enom srcu Balkana ... Do iduc e prilike i novog druz enja. Za sve nas, i vas koji se premis ljate.

Razgovor RAZGOVOR POVODOM ODLASKA U MIROVINU

DANE PEJNOVIĆ 40 godina povijesti (i) geografije Razgovarao: Dameo RAMIĆ-KOVAĈIĆ

ec je samom pojavom na predavanju dobrodos lice brucos ima odavao poseban dojam. Druga -c ijeg drz anja od ostalih, profesor ''starog kova'' bas na prvi pogled. Takvim se i pokazao, uostalom, takav je i sam po sebi - elokventan, dostojanstven, profesionalan... Gospodin po definiciji. Slic nih je u sluz bi sve manje, sustiglo je vrijeme i njega pa je tako od listopada 2015. prof. dr. sc. Dane Pejnovic umirovljeni djelatnik Geografskog odsjeka. Tim povodom nalazimo se u njegovom sad vec bivs em uredu, tema je prikladna, znanost nekada i sada, kakva u srz i jest i kakva bi, valjda, trebala biti. S pogledom iskustva u liku i djelu c etiri desetljeca rada na tolikim poljima geografske domene da bi ih bilo tes ko uopc e pobrojati. Stoga, da skratimo, za poc asnom katedrom ovogodis njeg Meridijana - Dane Pejnovic . Počnimo od početka. Od temeljnog stajališta koje bi trebalo biti univerzalno, no u našem slučaju nažalost još uvijek nije. Definicija koja varira i nudi pitanje svih pitanja - što je za Vas geografija? - Pitanje je to o kojem cesto razgovaram sa studentima, jer definicija je mnogo. Formalno i najkrace, mogli bismo je definirati kao znanost o strukturama i interakcijama u okviru geoprostora. Strukture i interakcije, eto, to su dvije kljuc ne rijec i. Radi se o inventaru u prostoru i međusobnim utjecajima tih sadrzaja koji potom utjec u na izgled prostora. I bez obzira na sve, uvijek c e postojati potreba za jednom ovakvom znanosti, jer Zemljino je lice u stalnoj mijeni. Izreka kaz e ''panta rei'', sve tec e, sve je u transformaciji, pri c emu se isto mijenja u skladu s c ovjekovim prilagođavanjem okolis u. Koliko se onda ta naša znanost izmjenila za Vašeg radnog vijeka? Govorimo o periodu od gotovo četrdeset godina. - Zanimljivo pitanje, jer doista je dos lo do znatnih promjena, kako u odnosu na istraz ivac ki objekt, tako i na metodologiju ili pristup. Kad sam ja diplomirao, 1975. godine, u okviru Geografskog odsjeka postojao je samo jednopredmetni studij za profesora geografije. Bilo je to zavrs no razdoblje u kojem je prevladan ka-

Slika 1. U ZASLUŢENOJ MIROVINI - prof. Dane Pejnović i bivši dekan PMF-a prof.Hamzić (u pozadini)

rakteristic an dualizam između fizic ke i drus tvene geografije, a taj je proces zapoc eo akademik Roglic jos po zavrs etku Drugog svjetskog rata. Potom je postupno dos lo do specijalizacije, razvijani su novi smjerovi, a taj trend partikularizma posebno je ojac an uvođenjem Bolonjskog sustava 2004. godine. Danas su stvorene pretpostavke da geografija ostvari sve svoje komparativne prednosti za afirmaciju u drus tvu. Rekao bih da smo od generalizirane geografije koja je rezultirala kadrovima opc e prakse uspjeli postic i profilaciju usmjerenja, zavrs no sa specijalizacijom uz koju puno struc nije moz emo djelovati na razlic itim podruc jima prakse. Na koncu, stras no se promijenila i metodologija, u međuvremenu su usvojene moderne tehnike rada. Informatic ka tehologija postala je nas a stvarnost.

16.Meridijan • 13. broj

Razgovor Kad smo kod toga, osjetno je da shodno uvođenju tehnologija susrećemo sve manje istinskog promišljanja, da se knjige i na našem Odsjeku sve rijeđe listaju. Ipak, može li taj proces digitalizacije društva biti prednost za geografiju u odnosu na neke druge znanosti? - Govorec i o informatizaciji, mislim da je GIS-smjer nes to s c ime mi u geografiji moz emo biti posebno zadovoljni. On se kao umijec e primjenjuje od diplomskih radova na dalje, to je danas geografski standard. Pros irio bih ovo pitanje, jer kada bih morao rec i koje su glavne komparativne prednosti geografije, onda bih rekao da su to kompleksnost, kauzalna metodologija i egzaktne tehnike istraz ivanja. Prvo se odnosi na objedinjenje

vaz no da je geografija uspjela zadrz ati satnicu, bez obzira na sve reforme i previranja u s kolstvu. Razlog je, između ostalog, s to je s jedne strane opc i struc ni predmet, s druge nacionalni predmet, dok s trec e strane objedinjuje struc na znanja prirodoslovlja. Geografija sintetizira ta znanja, olaks ava uc enicima i stoga ima karakter fundamentalnog nastavnog pred meta. Koliko c e to uspjeti biti i ubuduc e, ovisi o struc nosti i metodic koj osposobljenosti nastavnika. S ponosom mogu rec i da su posljednih godina oni sve bolje metodic ki osposobljeni i raduje me s to mogu zakljuc iti da je buduc nost geografije u s koli razmjeno dobra. Ipak, čini se kako je problem što položaj iste u sistemu znanosti također nije strogo definiran ... - Godinama smo nastojali da se geografija svrsta u interdisciplinarne znanosti, s to ona po svom karakteru svakako jest i u c emu smo na koncu i uspjeli. Ipak, postoji nezadovoljtsvo među dijelom kolega koji smatraju da je time geografija na gubitku, jer to podruc je nije prepoznato u praksi, s to posebice postaje problem prilikom zapos ljavanja. Naime, c esto kod raspisivanja natjec aja on bude raspisan za prirodne ili drus tvene znanosti, dok one inter disciplinarne nisu prepoznate. To je kljuc no pitanje i svakako radimo na rijes avanju tog gordijskog c vora.

Slika 2. ZA KATEDROM – osebujna predavanja prof. Pejnovića

prirodnog i drus tvenog, drugo na egzaktne metode koje prouc avaju uzroc no-posljednic ne veze, a trec e se odnosi upravo na GIS kao tehniku za prostornu analizu i sintezu. GIS je pogotovo prednost u prostornom planiranju, jer npr. u arhitekturi ga nema, a također nas trendovi u zapadnim drzavama poput SAD-a uc e da je GIS najpropulzivnija disciplina u okviru geografije. Tradicionalni odsjeci bez GIS-a se zatvaraju, a otvaraju se novi centri koji ga koriste. To je neobic no vaz na tehnika koju mi u geografiji pratktic no primjenujemo, s to je svakako velika prednost nas eg studija. Za svog radnog vijeka bili ste i profesor na fakultetu, ali i školski nastavnik. Što mislite o tretmanu i položaju geografije unutar obrazovnog sustava, kao temeljnom preduvjetu daljnjeg razvoja struke? - Prije nekoliko godina u nastavi geografije u Hrvat skoj radilo je oko 2000 nastavnika, dakle nastava je bila najvaz nije podruc je aplikacije geografije. Vrlo je

16.Meridijan • 13. broj

Upravo je dojam da se geografija općenito nedovoljno vrednuje. Zašto je to tako, čega u geografskoj današnjici ponajviše nedostaje? - Krenuo bih od struke opc enito, jer nije se uspjela nametnuti u nekim podruc jima djelovanja za koja su nas i kadrovi struc no osposobljeni. Primjerice regionalni razvoj, ili prostorno planiranje koje nam zauzimaju arhitekti, bez obzira s to je geografija u svojoj sintetic nosti i analitic nosti zapravo superiorna. Uvjerio sam se vis e puta u nas e kompetencije, no naz alost jos se ne uspijevamo afirmirati u skladu s njima. To je nes to na c emu moramo konstantno raditi i truditi se da budemo s to vis e ukljuc eni. S to se studija tic e, c ini mi se da su od uvođenja bolonjskog sustava studenti zbog manjka vremena sve manje u prilici razvijati geografsko, logic ko i kritic ko mis ljenje. Naime, sustav je takav da su studenti previs e opterec eni, ne stignu dignuti glavu pa zavrs e studij bez da su osposobljeni kao, u s irem smislu, odgovorne drus tvene osobnosti koje c e ozbiljno i komplekstno participirati u drus tvu. To nije samo problem geografije, vec bolonjskog sustava uopc e. Velik je nesklad između postavljenih ciljeva i ostvarenih rezultata.

Razgovor Jedna je od kočnica općeg napretka sve očitiji izostanak identifikacije studenata sa znanosti. Činjenica je da mnogi ovaj studij shvaćaju olako, odrađuju ga, takvima ste jednom prilikom poslali oštru, ali bolno istinitu poruku. Ako se ne varam glasila je ovako: ''Ukoliko se ne poistovjećujete sa strukom, pogledajte se u ogledalo i napustite ovaj fakultet!'' - To je i moje osobno iskustvo, covjek treba biti iskren prema sebi. Ukoliko ne nalazimo sebe u nekoj struci, onda se doista moramo pogledati u ogledalo i postupiti u skladu s time. Spomenuli ste nedovoljnu identifikaciju, vise je tu razloga, od kojih su neki sasvim racionalni. Naveo bih pomalo defetisticki duh vezan uz problem zaposljavanja, jer prva generacija ''Bolonje'' naisla je na razdoblje recesije koja je utjecala na manje mogucnosti zaposljavanja, pa samim time i manju identifikaciju studenata sa jednim objektivno lijepim i atraktivnim studijem koji daje siroku paletu obrazovanja, kako bi se reklo, od geologije do ideologije. Jacanje te identifikacije treba poticati, to je zadatak i profesora, ali i kluba studenata koji, moram reci, to vrlo uspjesno radi. Smatram da je uloga KSG-a kao predvodnika studenata iznimno vazna i koristim priliku da pohvalim rad Kluba ciji sam nekada bio clan i ciji sam rad kao procelnik izrazito poticao.

- Tako je. U nas je malo previse nominalnog, previse pricanja, a bez prakticne verzije. Trebali bismo izaci sire u drustvenu stvarnost, kao struka koja sudjeluje i koja je aktivna i agilna u rjesavanju problema. Struka koja ce se nametnuti. Evo, primjera radi, na nedavnom okruglom stolu HAZU-a vezanom za problematiku teritorijalnog ustroja RH culi smo i pravnike, i ekonomiste, i neke druge stucnjake, ali je eksplicitno zakljuceno kako je najkonkretniji doprinos rjesavanju problema bio jedan konzistentan geografski kocept dvojice profesora s naseg Odsjeka. To je samo jedan od nacina geografskog doprinosa. Zasigurno kroz svoj radni vijek skupljate nebrojene primjere i/ili anegdote kojima biste nas mogli podučavati do beskonačnosti. Možete li izdvojiti neke najupečatljivije, posebno znakovite za karijeru jednog profesora i znanstvenika?

- Malo ste me zatekli, no evo, navest cu jednu pouku trajne vrijednosti. Kao asistent na fakultetu sam za potrebe magistarskog rada provodio anketu u jednom zabacenom selu i razgovarao s jednim starim covjekom. Ja, asistent s fakulteta, onako umisljen, da ne kazem prepotentan, koristio sam strucni rijecnik, strane pojmove i svakakve slozene formulacije, a moj sugovornik me jednostavnim Kad govorimo o nama, studentima, Vaše rijecnikom, tako kratkim i logicnim receniskustvo ima pravo suditi. Stoga slušamo cama uspio postidjeti svojom dubinom misli. koje su nužne karateristike pravog, Shvatio sam lekciju za cijeli zivot, da istinskog geografa? vrijednost covjeka nije određena pozicijom i titulom, te da treba svakog postivati i uciti od - Ne bih govorio o imenima, ali ako pricamo o svake osobe. Smatram da je kultura slusanja nekom profilu uzornog ili pozeljnog geografa, specificno vazna, jer dobro je za nas da istaknuo bih svoje najblize suradnike i slusamo te da od drugog i drugacijeg usvojimo nasljednike. Razlozi zbog kojih sam ih izabrao sve ono u cemu je bolji od nas. Također, jesu odgovor na ovo pitanje. Mlad covjek mora Slika 3. GODINE IDU – prof. pamtim i sjajne recenzije profesora Segote, biti siroko obrazovan, treba biti primjer svojim Pejnović u mlaĊim danima cija je strucna kritika, s konkretnim ponasanjem, imati siroke i raznovrsne interese zamjerkama, ali i sugestijama te njihovim u okviru struke i biti spreman na pomoc drugima. To su neke detaljnim obrazlozenjma, vrijedila vise od bilo koje pohvale. od osobina, uz neizostavnu idenifikaciju sa strukom i stalnu aktivnost na unaprijeđenju navedenih osobina. Govorimo li Smatrate li da danas nedostaje takve, kvalitetne konkretno o geografima, smatram da je nuzno biti spreman stručne kritike? doprinijeti konkretnom rjesavanju prostornih problema. - Apsolutno. I to ne samo nastavnicke, vec obostrane. Rjesavanju! Geografija ima tu sposobnost da definira Mogu reci da je moja gerenacija za vrijeme studiranja problem, njegove uzroke, da ga usput kartira, ali i da predlozi nastojala biti vrlo involvirana, ali nikada nije imala mogumjere i instrumente za njegovo rjesavanje. Naime, jedino cnost kriticki se postaviti prema stvarima. Sa zadostruka koja doprinosi rjesavanju takvih problema moze voljstvom mogu konstatirati da se kroz vrijeme to mijenja racunati na drustvenu afirmaciju i to je domaca zadaca i te pohvaliti svaku inicijativu studenata poput, recimo, ove osnovna misija kako nase struke, tako i svih pojedinaca koji u nedavno objavljene njoj sudjeluju. Možemo li slobodnije prevesti da trebamo manje ''politike'', dakle manje priče, a više rada i primjene znanja?

16.Meridijan • 13. broj

Razgovor ''Deklaracije'' koju su nasi studenti napravili za poboljsanje nastave. Govorim to iz vlastite perspektive, slozio sam se s njihovim zamjerkama i smatram to vrlo konstruktivnim pristupom s ciljem poboljsanja stvari. Takvu misiju ima i Klub studenata, da se postavi kao partner i sudionik, jer svi smo mi na istom poslu i trebamo razvijati uzajamnu strucnu kritiku. Pred kraj razgovora, jedno proročansko pitanje. Obzirom na sve rečeno, o položaju i problematici naše znanosti, gdje vidite geografiju za nekih 10, 20, možda 30 godina? - Kao sto sam vec rekao, bez obzira na sve promjene i trendove, nikada nece prestati potreba za ovakvom znanosti. Za strukom koja objedinjujuci razlicite discipline proucava prostornu stvarnost i utjece na procese. Gdje ce ona biti za 10 ili 20 godina, to ovisi o geografima. O njihovoj agilnosti i sposobnosti da se nametnu kao partner u rjesavanju aktualnih problema. Uvijek ce biti uspona i padova u pojedinim podrucjima, za ocekivati je da ce napredovati ona podrucja koja ce u određenom trenutku biti aktualna. Danas su to, primjerice, ekoloski problemi, tema u kojoj je geografija svojevrsna konvergen -cijska tocka. Ono sto je aktualno u prostoru, to je pitanje geografije. I na koncu doza filozofije. Otkad smo saznali da odlazite u mirovinu uglavnom se pitamo hoće li naši nasljednici za katedrom susresti takvu decentnost, taj stil prenošenja znanja koji nestaje u tragovima. Dojam je da ste Vi osobno, koliko god ostali vjerni svom gardu, toliko znali iznenaditi susretljivošću prema novim generacijama i pokušajem prilagodbe nastupajućim trendovima. Je li to pravi put, takvo odbacivanje starih i prihvaćanje novih postulata? - Ovo sto cu reci doista nije floskula - ja sam ucio od studenata. Moje radno razdoblje je moje zrelo formativno razdoblje, jer neprestano sam se razvijao, bio otvoren za

interakciju. Dosao sam raditi s nizom strukturnih slabosti iz mladih dana, ali sam se otvorio prema svakome od koga sam mogao uciti. U velikom broju to su bili upravo studenti. Nakon svih ovih godina mogu reci da je izuzetna privilegija raditi s mladim ljudima. To vam omogucuje da ostanete mentalno mlađi nego sto objektivno jeste, pogotovo ako ste otvoreni tome i zelite da to tako bude. Odbacivao sam stvari koje sam vidio da su lose, to je bila moja obaveza. Sve ono sto je napredno htio sam utkati u svoj sustav vrijednosti. Uz tu snažnu poruku stajemo s pričom. Ne sa zbogom, već uz doviđenja. I uz još jedan prikladan odjavni motiv. - LP, DP

Ţivotopis Dane Pejnović rođen je 1950. u Zrenjaninu. Pedagošku akademiju polazio je u Gospidu (smjer geografija i povijest), a studij geografije na PMF-u Sveučilišta u Zagrebu, gdje je diplomirao (1975), magistrirao (1984) i stekao doktorat znanosti (1994). Najvedi dio radnog vijeka proveo je kao asis-tent i nastavnik na Geografskom odsjeku PMF-a. U istraživanjima je bio orijentiran na ruralnu, socijalnu, regionalnu i primijenjenu geografiju, odnosno interdisciplinarna područja znanosti. Povezano s tim objavio je 2 knjige i više od 60 radova. Bio je suradnik i voditelj više znanstvenih projekata, urednik časopisa „Geografski horizont“, te član uredništva više časopisa u Hrvatskoj, BiH i Makedoniji. U nastavi je bio nositelj 5 kolegija na dodiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom studiju, a predavao je i na poslijediplomskom studiju Sveučilišta u Mostaru. Bio je mentor više od 100 ocjenskih radova, od čega 4 disertacije i 5 magistarskih radova. Obnašao je različite funkcije na Geografskom odsjeku (predstojnik Zavoda za geografiju, pročelnik Odsjeka), PMF-u (predsjednik etičkog povjerenstva) i Hrvatskom geografskom društvu (tajnik i predsjednik Društva). U mirovini je od 1. listopada 2015. godine.

Slika 4. LP, DP – oproštajni pozdrav profesoru od studenata GO-a

16.Meridijan • 13. broj

ŠTO

VAS

ŽULJA? ANKETIRAMO STUDENTE:

KAKO POBOLJŠATI RAD

GEOGRAFSKOG ODSJEKA?

vaj put umjesto ispitivanja zas to studiramo geografiju, pitali smo vas – „Što vas žulja?'' kako bismo saznali koji su najzapaz eniji nedostaci i propusti na nas em ''faksu''. Studenti sa svih godina bili su zastupljeni u anketi, ali ipak, radi pos tivanja ljudskih, pa i studentskih prava, objavljuje se anonimno. Vidjet c ete da su prituz be vec inom slic ne, moz da se pronađete u nekima ili se sloz ite s tuđim mis ljenima, a na kraju krajeva- moz da ste poput kolege koji se ne opterec uje sitnicama i sve vam je okej! „Jedino s to me smeta je prekratko radno vrijeme knjiz nice, koja bi sluz beno ionako trebala raditi od 8:30 do 14:30, no kad radi, radi krac e.“ „Smatram da se treba uvesti kodeks odijevanja na faksu, odnosno da se ne smije dolaziti u trenirci. Ne traže se svečana odijela, ali doza pristojnosti nedostaje!“ „Nis ta posebno ne treba mijenjati, svi su relativno korektni, samo je jedna od zaposlenica u referadi svaki put los e volje i s to god ju pitam nis ta joj se neda objas njavati, a to joj je posao. Samo jedna, druga normalno objasni s to ju pitas .“ „Teta u knjižnici uvijek govori da budem tiši, kako ne bih smetao drugima, iako budem sam u knjižnici…“ „Pa, jedino s to me smeta je c injenica da knjiz nica skoro nikad ne radi i moz da s to se praktic ki tek tjedan dana prije ispita mogu prijaviti preko Studomata.“

„Smeta me što nekim profesorima treba godinu dana da odgovore na e-mail. Također, smeta me što neki profesori inzistiraju na službenom ili, još gore, zajedničkom e-mailu.“ „Smeta mi s to se u knjiz nici ne smije pric ati i s to pale grijanje na hodniku u 11. mjesecu bez obzira na to s to je vani 20 stupnjeva. Također, ne razumijem zas to trebamo raditi domac e zadac e, s takvim konceptom me fakultet previs e podsjec a na srednju s kolu.“ „Pod hitno poboljšati komunikaciju s Filozofskim fakultetom kako bi se uskladili rasporedi jer sve generacije GP smjera uvijek moraju trčati s jednog na drugi fakultet! Držim da je to najveći problem na cijelom fakultetu.“ „Neka određeni profesori svoje frustracije ostave doma jer studenti ne trebaju ispas tati zbog njihovih osobnih problema.“ „Raspored sati na kojem piše od kad do kad je predavanje, a ne kad je zauzeta predavaonica pa da dolazimo napamet i čekamo 20 minuta umjesto da lijepo sjedimo na kavi.“ „Mjesto zbivanja: referada. Cilj: pruz anje informacija nama brucos ima, jos neupoznatima sa referadom i cijelom administrativnom ''spikom''. Netko zavrs i kod mlade i ugodne zaposlenice, a netko kod starije, izrazito neugodne gospođe koja se dere jer se neki brucos potpisao na krivo mjesto, uzeo krivi papir ili jednostavno samo zato jer je brucos te jos ne zna kako stvari stoje.“ „Ja nisam baš čovjek koji se previše žali, tako da nemam trenutno nikakve pritužbe ili žalbe.“

16.Meridijan • 13. broj

PUTOPIS MOJE VELIKO PUTOVANJE

DO JUGA EUROPE I JOŠ MALO DALJE ... Zapisala i snimila: PAOLA MARINOVIĆ

upila sam Interrail kartu – kartu koja vrijedi za sve vlakove unutar Europe. Bio je plan da moj dec ko Ivan i ja kroz malo vis e od tri tjedna proputujemo Sloveniju, Italiju, Francusku i S panjolsku. Naravno, tu je bila i jos jedna ideja koju smo dobili nakon pive (dvije, tri) jos godinu dana prije putovanja…

Prvo Couchsurfing iskustvo I eto, pros avs i Sloveniju, prvi grad u kojem smo se zaustavili bila je Genova. Genova je veliki luc ki grad i rodni je grad Kristofora Kolumba. Nakon s to smo popili kavicu u jednoj od ulic ica, krenuli smo dalje prema Azurnoj obali. Na Azurnoj obali stali smo u Monacu, Nici, Canessu i Marseillesu, prije ulaska u unutras njost Francuske. Svi ti gradovi nisu me nimalo dojmili obzirom da su zbog turizma u potpunosti izgubili na autentic nosti. Iduc i grad bio je Avignon u francuskoj Provansi. Tamo smo rijes ili noc enje preko Couchsurfinga i to nam je ujedno bilo prvo iskustvo preko te drustvene mreze. Couchsurfing je golema mreza ljudi iz cijeloga svijeta koji nude i traz e gostoprimstvo. Stvar je u tome da se smisao CS-a temelji na nec ijoj dobroj volji i vjerovanju drugim ljudima, a ne na plac anju. Nakon sto smo jos dok smo u Zagrebu bili poslali oko pedesetak zamolbi za noc enje, jedino su nas prihvatili jedan domac in iz Avignona i jedan domac in iz Madrida. Nas prvi domac in Waelorent svidio nam se vec na prvu. Njegov stan bio je u potkrovlju jedne kuce unutar stare gradske jezgre Avignona do kojeg smo se jedva uspjeli popeti. Waelorent se bavi obnovljivom energijom i neko vrijeme je boravio u Senegalu gdje je u jednom selu radio na projektu pretvaranja doslovce izmeta u elektric nu energiju. To je mjes tanima toga sela omoguc ilo da imaju toplu vodu, da mogu kuhati, ali i koristiti struju za sve ostale stvari. Osim toga, ispric ao nam je i o svom putovanju po Juz noj Americi u trajanju od godinu dana. Nakon upoznavanja, pokazao nam je Avignon. Prva stvar koju c ovjek primjeti kada dođe u Avignon je izuzetno jak vjetar. Razlog tome je s to se sav vjetar koji dolazi s Alpa nakuplja u dolini rijeke Rhone, a u blizini kraja rijeke (ulijevanja u Mediteran) se nalazi Avignon. Grad je i povijesno vaz an, ipak je stotinjak godina bio papina prijestolnica umjesto Vatikana. Prepun je malih nezavisnih kazalis ta, a u srpnju se po svim tim lokacijama, ali i na otvorenom, odrz ava kazalis ni festival na kojem bude izvedeno oko 1000

16.Meridijan • 13. broj

predstava. Razgledavanje grada zavrsili smo c as om vina s domac inom u jednom kafic u uz kanal unutar stare gradske jezgre. Iduce jutro uputili smo se prema Lyonu. Zbog odvijanja situacije razlic ito od planiranog, grad vidjeli nismo, ali zato jesmo nauc ili svirati didgeridoo – aboridz inski instrument. Dalje smo nastavili prema Toulouseu i to nam je bio posljednji grad u Francuskoj.

The Sun Also Rises Prva destinacija u S panjolskoj bila nam je Zaragoza. Tamo smo odsjeli u hostelu, u kojem su vec ina gostiju bili mladi glazbenici koji su vjez bali za sutras nje poznato natjecanje u Zaragozi. Upoznali smo se s mladim glazbenicima, ali i pravilom koje kaz e da pivo do 23 sata kos ta pola eura. Kako nismo skoro nis ta jeli posljednja dva dana osim malo kruha i pekemeza, pive koje smo

Slika 1. SKRIVENO BLAGO - Tapas barovi Zaragoze

PUTOPIS popili onemoguc ile su nam snalaz enje po gradu. Nakon vec ere vratili smo se u hostel gdje smo upoznali c lanove bugarske vojske koji z ive u tom hostelu, a na misiji su u S panjolskoj do prosinca. Dok su pili pivo i pus ili has is , objasnili su nam kako su dos li u S panjolsku da bi na određenim lokacijama nalik pustinji vjez bali traz enje vode za misije u pravim pustinjama. Ujutro smo uz ivali s etajuc i ulicama Zaragoze, koja je inace poznata po brojnim tapas barovima koji su nam upravo tamo bili najfiniji. Nastavili smo prema Pamploni. Taj grad me zanimao prije svega jer je tamo bila smjes tena vec ina knjige Ernesta Hemingwaya ,,The Sun Also Rises'' o pripadnicima izgubljene generacije. Upravo je Hemingway opisao festival San Fermin i njegovu najpoznatiju atrakciju kao i koridu ili bitku s bikovima. Dalje smo krenuli prema Bilbau, najvec em gradu Baskije, autonomne s panjolske pokrajine u kojoj se jos uvijek govori baskijskim jezikom. Kako Baskijci nemaju u svojoj usmenoj predaji pric a o selidbi, uopc e se ne zna od kuda su dos li. C im se dođe u Bilbao i vide se dvojezic ni natpisi jasno je da baskijski nema nikakve veze sa s panjolskim, a ni sa bilo kojim drugim europskim jezikom. Bilbao je nekoc bio kljuc no industrijsko sredis te, ali je 70-ih godina pros log stoljec a industrija propala. Gradnja muzeja Guggenheima krajem 20.stoljec a oz ivila je grad i sada je Bilbao poznata turistic ka destinacija. Bez obzira zanima li nekog suvremena umjetnost ili ne, svakako preporuc am Guggenheim zato s to je sama zgrada remek djelo. Domac in u Bilbau bio nam je student 5. godine geografije Endika. Ispricao nam je kako je pros le godine is ao biciklom od Bilbaa do Istanbula, a dalje mu je u planu otic i c ak i do

Slika 2. Bilbao– Muzej Guggenheim

dalekog Singapura i napraviti veliku turu od Aljaske do Patagonije. Naravno, sve to na biciklu. Stereotip o Baskijcima je da su izdrz ljivi ljudi koji se na primjeru jedinog Baskijca kojeg smo upoznali potvrdio. Za vrijeme fas istic ke Francove dikature poticao se jedinstveni nacionalni identitet, pa je i Baskijski bio uz Katalonski i Galicijski zabranjen jezik. Upravo zbog toga, Endikini roditelji uopc e ne znaju baskijski jezik, dok je njemu bio obavezan u s koli pa ga zna.

Džamija-katedrala U Madridu nas je doc ekao nas novi Couchsurfing domac in Tono. Tono je bio simpatican i paralelno je bio domac in i nama i Tajvancu Jou. Zadnju vec er pokazao nam je neka najbolja mjesta u gradu i odveo nas u izlazak.

Slika 3. Mezquita, Cordoba – Katedrala unutar jedne od najvećih nekadašnjih dţamija

16.Meridijan • 13. broj

PUTOPIS Objasnio nam je i problem nezaposlenosti u S panjolskoj s njegove perspektive. Naime, ukoliko si nezaposlen u S panjolskoj moz es primati vis e novaca preko subvencija nego ako radis i plac as porez zbog c ega vec ina S panjolaca radije bira nezaposlenost. Jos je dodao kako njegov otac radi kao doktor i prima manju plac u nego neki nezaposleni ljudi. U Madridu smo ostali tri dana, a posljednji dan smo iskoristili za posjet rezidenciji s panjolskih kraljeva u El Escorialu. Dalje smo nastavili prema Andaluziji. Prvi grad koji smo posjetili bila je Cordoba i to mi je bio definitivno najljeps i grad na putu. Jos od 2. stoljec a prije Krista na prostoru Andaluzije postoji rimska kolonija koja je u to vrijeme zbog svog povoljnog poloz aja na međi Europe i Afrike bila jedna od najbogatijih pokrajina u Rimskom Carstvu. Upravo je kolokvijalni latinski koji se tada pric ao u Andaluziji danas nji s panjolski jezik. Jedini prez ivjeli predstavnik dinastije Omejida je pobjegao iz Damaska i dos ao u Cordobu u 8. stoljecu gdje se proglasio vladarom. Upravo tada izgrađena je velic anstvena dz amija Mezquita koja je danas katedrala. Fascinantno je kada uđete u građevinu koja izgleda kao dz amija i sav interijer podsjeca na dz amiju, ali onda ugledate oltar i

Slika 5. Pogled na palaĉu Alhambru u Granadi

jedan dio koji je pretvoren u prostor za katolic ku liturgiju. Osim toga, unutar Mezquite nalaze se i nepregledni redovi mramornih stupova. Ali to nije sluc ajno. Kako je islam snaz no povezan za pustinju iz koje je potekao, kordobski vladari izgradili su tu dz amiju kao metaforu za pustinju. Stupovi koji su se spajali u beskrajnim lukovima trebali su asocirati na palme datulje. Prostrano dvoris te sa fontanama i stablima naranc i trebali su podsjec ati na oazu. Kada je proglas en Kordobski kalifat, upravo je Cordoba postala najvec i i najbogatiji grad na svijetu. U Cordobi je tada postojalo i cijenjeno sveuc ilis te, a njegovala se tolerancija prema drugim ,,narodima knjige''. C ak su i kordobski vladari prakticirali tu politiku pa su muslimani, krs c ani i z idovi skoro u potpunosti z ivjeli u slozi. Nakon par stoljec a, grad je poc eo izuzetno slabiti i nikada nije dosegao velic inu koju je imao prije tisuc u godina. Odsjeli smo u kuc i staroj tisucu godina koja je imala tipican oblik arapske kuc e sa fontanom i dvoris tem u sredis tu. Saznali smo da je na prostoru Cordobe nekoc bilo oko 200 kupelji koje su sluz ile muslimanima kojima je kupanje bio ritual prije molitve. Danas se tamo nalaze samo dvije arapske kupelji s to smo svakako morali isprobati. Zanimljivo je kako je Cordoba prema klimatoloskim podacima najtopliji grad u Europi.

Ideja s početka

Slika 4. MAROKANSKI ''MALL''–Karakteristiĉna trgovaĉka ulica u Fesu

16.Meridijan • 13. broj

Nakon Cordobe, nastavili smo prema Sevilli gdje smo shvatili da smo uspjeli sac uvati dovoljno novca da ostvarimo ideju koju smo u poc etku planirali pa smo krenuli u organiziranje. Prije toga smo pros etali Sevillom noc u, sjeli u park kraj Katedrale i slus ali gitaru c ije je podrijetlo upravo s podruc ja Andaluzije. Nakon toga uputili smo se u Granadu. U hostelu u kojem smo trebali noc iti, upoznali smo voditeljicu tog hostela koja nam je preporucila mjesta sto za razgled, s to za uz ivanje, koje svakako trebamo vidjeti dok smo u Granadi. Naime, dok smo sjedili u dvoris tu hostela uz nargilu, c uli smo voditeljicu hostela kako pric a na tec nom njemac kom. Ne sjec am se kako, ali zapoc eli smo razgovor s njom. Ona radi u ovom hostelu vec osam godina i vec inom

PUTOPIS

Slika 5. MAROKO – Pogled na Tanger

je zadovoljna jer hostel njeguje koncept da se gosti osjec aju kao c lanovi obitelj, a za vrijeme radnog vremena dozvoljeno joj je da si kad god zeli uzme pauzu, smije pus iti, piti pivo i c ak drz ati svog psa u hostelu. Jedini problem je mala plac a, zbog koje ne moz e ostvariti svoje snove da putuje, a u hostelu je upoznala izuzetno zanimljive putnike. Rekla nam je da se rodila u jednom njemac kom selu, a kao srednjos kolka preselila se u S panjolsku. Bavila se baletom, a upravo da bi postala savrsena u tome otis la je u S panjolsku. S vremenom je shvatila da je nemoguce postati savrsenom pa je upisala arheologiju. Naz alost, nije zadovoljna s to svi poslovi kojima se moz e baviti s arheologijom u S panjolskoj ne omoguc uju potpunu slobodu rada. Usput, dodala je kako se uskoro planira preseliti na Kubu. Rekli smo joj nas u ideju. Rekli smo joj kako sutra krec emo prema Algecirasu, gradu na samom jugu S panjolske od kuda planiramo brodom do - Maroka. Kako je vec vis e puta bila u Maroku, dala nam je super prijedloge. Rekla je da razgledamo Fes i Chefchaouen, gradove na sjeveru, te jos preporuc ila par lokaliteta u blizini. Nakon razgovora, krenuli smo prema Miradoresu od kuda se pruz a predivan panoramski pogled na kompleks palacu Alhambru koju smo ujutro planirali posjetiti. Kada smo krenuli ujutro bio je mrkli

mrak. Kako je Franco nastojao biti s to slic niji Hitleru, tako je za S panjolsku iako skroz besmisleno odabrao da bude u istoj vremenskoj zoni kao Njemac ka. To je bio razlog zas to je skoro do pola osam ujutro vani bio mrak, iako je ljeto. Nakon razgleda Alhambre, nastavili smo prema jugu, prema Algecirasu.

Motori i magarci Kupili smo karte i preostalo nam je par sati c ekanja do polaska prema Africi. Kada smo dos li u c ekaonicu bili smo jedini Europljani. Pros li smo granicu i c ekali brod koji je kasnio. To nam nikako nije is lo na ruku jer smo u Maroko trebali stic i prije deset navecer da da uhvatimo zadnji bus iz luke do grada Tangiera koji su međusobno udaljeni sat vremena. Kako je brod kasnio, na bus nismo stigli, ali smo zato upoznali veoma gostoljubivog Marokanca u brodu koji nam je ponudio da c e nas odvesti do grada. Putem nam je ispricao neke stvari o Maroku, među time i kako kralja svi vole, ali je isto tako ilegalno rec i is ta drugo.Objasnio nam je da je, iako je i to ilegalno, sjever Maroka poznat po uzgoju konoplje. Gostoljubivi Marokanac ostavio nas je kod taksi stajalis ta gdje smo uzeli taksi do hostela koji je bio unutar medine. Taksi je vozio marokanskim stilom uskim, krivudavim ulicama po brdas cima medine, a u

16.Meridijan • 13. broj

PUTOPIS isto vrijeme ulicama su prolazili bicikli, motori, magarci i ljudi. Marokanski stil ukljuc uje voz nju bez propisa, bez zaustavljanja ukoliko netko dolazi iz suprotnog smjera, na z ivot ili smrt zaobilaz enje istog i uz obavezno trubljenje svakih pola minute kada se nekog ide preticati. Sve u svemu, bilo je zabavno. Onda se taksist izgubio pa smo zavrs ili u nekoj narkomanskoj c etvrti gdje nas je taksist izbacio, a vodstvo preuzeo jedan lik nas ih godina iz tog kvarta. Otpratio nas je jednu minutu do hostela za s to je traz io 10 eura, a dobio 5 dirhama (puno manje od 10 eura). C im smo us li u hostel, istog trena smo zaspali. Ujutro smo doruc kovali na krovu hostela. Imali smo pogled i na Afriku i na Europu u daljini. Za doruc ak smo dobili marokanski kruh i pekmez te berberski viski (c aj od mente). Pri odlasku iz hostela sprijateljili smo se s recepcionerom. Malo nas je ispitivao koliko smo dugo zajedno, da bi nam ostavio crtez . Na crtez u je objasnio kako se u Maroku mladi nakon upoznavanja odmah vjenc aju, a kako u Europi do braka postoji mnogo stepenica. Tek poslije smo shvatili da je na vrhu crtez a pisalo weeding, oc ito marokanska inac ica engleske rijec i za vjenc anje. Nakon toga, krenuli smo prema autobusnom kolodvoru. Nas li smo glavni trg u Tangieru i tamo prvi put iskusili kako se uzima taksi u Maroku. C im uoc is taksi trc is jer tko prvi uđe, taksi je njegov. Tako smo nakon 20 minuta nas li taksi i krenuli prema kolodvoru gdje smo kupili karte za Fes. Fes je grad gotovo 300 kilometara juz nije od Tangiera, do kojeg smo se vozili oko osam sati. Po putu vidjeli smo, samo iz busa i Chefchaouen ili Plavi grad poznat kao sredis te za marokanske regije za proizvodnju has isa. Sve gradske fasade zaista su plave boje, a iza toga stoji i pric a kako su se preci toliko napus ili da su odluc ili grad

obojiti u nebeske boje. I tako smo dos li u Fes i krenuli prema nas em hostelu. Hostel je izgledao kao i ostale tipic ne marokanske kuc e, imao je u sredis tu zgrade otvoren prostor koji je sluz io za ventilaciju. Medina Fesa koja je pod zas titom UNESCO-a, je sa svojih 6000 ulic ica najvece urbano podruc je gdje automobili ne voze. Ujutro smo krenuli na obilazak grada sa simpatic nim Marokancem i s grupom ljudi iz hostela sa svih strana svijeta. Posjetili smo najstarije sveuc ilis te na svijetu – Al Karaouine, a među znanstvenicima koji su poduc avali unutar tog sveuc ilis ta bili su i geografi Al Idrisi i Ibn Khaldun. Posjetili smo i Kairouyine dz amiju i jednu marokansku osnovnu s kolu koju c ini samo mala prostorija s koje se moz e uc i s ulice. Osim toga, posjetili smo i tvornicu argana. Argan je biljka koja raste samo na jugozapadu Maroka jer dobro podnosi sus u, a ulje te biljke ljekovito je za koz u. Ako stablo argana odumre, moz e opet oz ivjeti zbog c ega se smatra simbolom izdrz lji -vosti. Najpoznatije slike Fesa su iz koz arnice koju smo isto posjetili. Navecer su nam nas i hostelski cimeri uspjeli nabaviti vino iako ga je u Maroku tes ko nabaviti. Tako smo u drus tvu troje Nijemaca, jedne S panjolke i nekoliko litara vina na terasi hostela zavrsili nas boravak u Fesu. Rano ujutro krenuli smo nazad prema Tangieru pa prema S panjolskoj. Planirali smo krenuti prema Barceloni, ali kako su svi vlakovi za par dana unaprijed bili rezervirani morali smo malo improvizirati, malo stopirati i malo iskes irati sav preostao novac na bus do Barcelone. U Barceloni smo ostali samo jedan dan, malo smo pros etali i odluc ili se vratiti nekom drugom prilikom. Povratak doma bio je kroz sela u Alpama koja su bila prekrivena snijegom s to pamtim kao najljeps i dio putovanja.

Slika 6. Dojam za kraj – Povratak kroz Alpe

16.Meridijan • 13. broj

FIZIČKI

KUTAK

Geografska problematika krša Piše: Matko MIKAŠINOVIĆ „Stručnost geografa u povezivanju fizičkih i društvenih geografskih karakteristika prostora, njihovoj analizi, a na kraju i ponudi modela rješenja u njenim nejednakostima, je osnova na kojoj počiva naša struka. Stoga je rješavanje prostorne problematike krša Hrvatske izazov za svakog geografa, kao i promicanje svoje znanosti.“

z osobne zelje, ali i iz potrebe valorizacije krskog prostora i objasnjenju njegovih (ne)zakonitosti, clanak obrađuje njegove osnove i vaznosti u Hrvatskoj.

Autori aproksimiraju razlicite brojke zastupljenosti krskog reljefa u Hrvatskoj, samim time i broj stanovnika koji zivi na njemu. Iako su brojke razlicite, relativno tocno mozemo ustvrditi da je polovica povrsine Hrvatske, te trecina stanovnistva pod izravnim utjecajem zakonitosti krsa. Prostire se od Istre, preko cijele obale, ukljucujuci otoke, Dalmatinsku zagoru, Liku i Gorski kotar do Karlovca. Osim nabrojanih ukljucuje i pojedina podrucja u Panonskoperipanonskoj Hrvatskoj kao sto je Zumberacko-samoborsko gorje, pojedine dijelove Medvednice te Papuk. Njegovu vaznost mozemo naci u povijesnim, ekonomskim, turistickim, ekoloskim, a na koncu i geografskim razlozima. Dinarski se krs u literaturi cesto spominje kao „pravi krs“, konstatirajuci da se klasicno poimanje krske geomorfologije, hidrogeologije i geologije nalazi upravo na njemu. Do toga su dovela prva sustavna istrazivanja krsa zapoceta u krajevima Dalmacije, Dal-matinske zagore i Hercegovine. W. M. Davis i A. Penck su prve strucne ekskurzije vodili jos u 19.stoljecu, a među prvim juznoslavenskim istrazivacima krsa izdvaja se Jovan Cvijic. Jedan od najvecih, ako ne i najveci srpski geograf posvetio je svoju doktorsku disertaciju te veci dio svog znanstvenog istrazivanja upravo geomorfologiji, odnosno krskoj geomorfo-logiji pod mentorstvom A.Pencka. Istrazivanja krsa su se tijekom 20.stoljeca, a posebice u drugoj polovici konstantno razvijala pa su Cvijiceva istrazivanja nastavljena od strane mnogih autora, među kojima moramo izdvojiti Josipa Roglica. Među hrvatskim istrazivacima ostavio je najveci trag u istrazivanju krsa, a njegovi mnogobrojni radovi ukomponirani su u zbirke radova. Također, potrebno je spomenuti i Slovenca Ivana Gamsa koji je u razmaku od 30 godina objavio dvije monografije o krsu. Vazno je napomenuti da su fizickogeografska istrazivanja bila zastupljenija od drustvenih. Od trojice nabrojanih kraso-slovaca, tek je Cvijic istrazivao s antropogenog aspekta. Iako istrazivanja nisu bila fokusirana na krs, doprinjela su kasnijim kulturnim

istrazivanjima krsa. Kruna istrazivanja krsa u nasim krajevima zasigurno je uvođenje juznoslavenskih termina kao sto su dolina ili polje u međunarodnu terminologiju. Ekologija krsa je uvjetovana hidrogeologijom te hidrogeoloskim svojstvima krskih stijena. Sekundarna poroznost i propusnost omogucuju podzemno otjecanje, a nesklad hidrogeoloske razvodnice od topografske otezava definiranje usmjerenosti otjecanja. Problematika razvodnice i nedostupnosti podzemlja reflektira se na smanjenu mogucnost prociscavanja potencijalnog zagađenja, sto za posljedicu ima veca financijska izdavanja. Posljedica takvog karaktera razvodnice je visoka osjetljivost krskih ekosistema koja se povecava tijekom ljetnih mjeseci zbog turisticke sezone, te (pre)velikog broja ljudi na jednom mjestu. Potencijalno zagađenje ne bi imalo negativnih ucinaka samo za zivot ljudi vec i za turizam. Godinama je poznato kako turizam predstavlja izdasni izvor financija za nasu drzavu, posebice njezin priobalni dio. Osim prirodnih potencijala, on sadrzi i mnogobrojne povijesno-drustvene lokalitete u turistickoj ponudi, a velika vecina njih se nalazi upravo na krskom reljefu. Za ocuvanje prirodnih, ali i drustvenih datosti, potrebna je briga za krs, a ona se ne moze provesti bez detaljnih istrazivanja i razumijevanja njegovih zakonitosti. Onaj najvazniji dio krsa je njegov utjecaj na zivot ljudi. Izvori vode na krsu nalaze se na kontaktu vodopropusnih i vodonepropusnih stijena, a djelomicno su uvjetovani vodnim licem. Nerijetko su izdasni, a povijesna uloga u opskrbljivanju stanovnistva pitkom vodom nastavljena je i danas. Osim vode veliku ulogu u zivotu ljudi imaju pedoloska svojstva krskih tala. Pojedinim dijelovima krsa prevladava stjenovitost (ljuti krs) u pokrivenom krsu tla. Tamo gdje tla nije bilo dovoljno za obrađivanje, stanovnistvo je stijenama ograđivalo manji dio podrucja u svrhu zastite tla od erozije.

Slika 1. Primjer škrapa (wikipedia.hr)

16.Meridijan • 13. broj

FIZIČKI

Utjecaj ogranicavajucih faktora je potrebno diferencirati na osnovi lokacije koju istrazujemo, a koja je predstavljena morfoloskim oblikom. Tako je ogranicavajuci utjecaj reljefa na Velebitu velik, dok je u poljima u krsu sporadican. Također, dijelovi krsa koji se istrazuje u pedolosko-gospodarskom

Slika 2. Kukovi u NP Paklenica (wikipedia.hr)

KUTAK

povrsinski tok te odsutnost stjenovitosti. Takvi uvjeti ne pripadaju krskoj definiciji pa se smatraju „strancima“ u krsu. Otuda i naziv polje u krsu, a ne krska polja. Od 130 polja u krsu u Dinarskom krsu, najvece je Licko polje s povrsinom oko 470km2 Problematika krsa koja zanima geografe je njezin regionalni razvoj. Disparitet u razvoju prikazan je u regionalizaciji (Pejnovic, 2005) u kojem autor razlikuje centar – primorski pojas obiljezen dinamicnim gospodarskim i demografskim razvojem, te periferiju – otoke te unutrasnji krski prostor obiljezen depopulacijom i gospodarskim nazadovanjem. Glavni uzrok tomu je litoralizacija potaknuta valorizacijom obale i smjestajem na obali te nestajanjem gospodarskih grana na otocima. Konstantna imigracija na obalu potaknula je napredak, te se disparitet nastavio i u danasnje doba. Tako se najnerazvijenija zupanija Hrvatske nalazi upravo na unutrasnjem krsu, sto je posljedica konstantne depopulacije i zanemarivanja prostora. Lika je 1961. imala oko 120.000 stanovnika, do 1991. izgubila je oko 40.000 stanovnika, te je u međupopisnom razdoblju 1981.-1991. pridobila epitet egzodusnog tipa s trendom izumiranja (E4) (Pejnovic, 1991).

aspektu je ogranicen postojanjem tla pa je sasvim nelogicno istrazivati npr. juzne padine Mosora. Problem razvitku tla na krsu predstavljaju njezine dominirajuce maticne stijene vapnenci i dolomiti mezozoika, intenzivna dinamika reljefa, relativno visoka kolicina padalina, a u pojedinim dijelovima i nedostatak vegetacije. Nastanak tla iz vapnenca i dolomita je vrlo spor (Bogunovic i Bensa, 2006) pa je tako postavljena prva prepreka k nastanku tla. Intenzivna dinamika reljefa omogucuje vrlo mala podrucja u kojima se tlo moze akumulirati, intenzivira proces spiranja i erozije, pristupacnost, a također utjece na ekspoziciju koja uvjetuje kolicinu sunceve svjetlosti. Visoka kolicina padalina omogucuje acidifikaciju tla, a u spoju sa reljefom i intenzivnije spiranje, dok vegetacija pruza organske tvari. Smanjenjem vegetacije smanjuje se i prinos organskih tvari u humusnoSlika 3. Suhozid u velebitskom kršu (wikipedia.hr) akumulativnom (A) sloju sloju koji pospjesuju stvaranje tla. Ostala pedoloska svojstva (tekstura, struktura...) su također Navedene karakteristike prikazuju koliko je krski prostor vazna, ali ih za potrebe ovoga clanka nema smisla opisivati. Hrvatske istovremeno valoriziran i zapusten. Glavni problem je nejednak regionalni razvoj sto spada u domenu geografije. Prema navedenim faktorima dijelovi krsa u kojima su postojale Strucnost geografa u povezivanju fizicko i drustveno mogucnosti za obradu su zaravni te polja u krsu. Zaravan je niz geografskih karakteristika prostora, njihovoj analizi, a na kraju manjih ili vecih konkavnih i konveksnih oblika, gdje se u i ponudi modela rjesenja u njenim nejednakostima je osnova konkavnim oblicima (ponikvama) zadrzala veca kolicina na kojoj pociva nasa struka. Stoga je rjesavanje prostorne obradivog tla. Ta podrucja obrađuju se i danas, a primjer tome problematike krsa Hrvatske izazov za svakog geografa, kao i je Juznoistarska zaravan. Definicija polja u krsu se razlikuje od promicanje svoje znanosti. autora do autora, ali standardne karakteristike su ravno dno prekriveno akumuliranim slojevima, relativno duboko tlo,

16.Meridijan • 13. broj

FIZIČKI

KUTAK

Geomorfologija hidrološkog sliva Cetine u RH Piše: Matko MIKAŠINOVIĆ Povod temi bila je strucna ekskurzija u organizaciji Kluba studenata geografije odrzanog u 10.mjesecu ove godine. Tijekom ekskurzije vidjeli smo cijeli tok Cetine i okolne morfologije, cime je bila osigurana i pomoc u pisanju ovoga clanka. Hidrogeoloski sliv obuhvaca podrucje s kojega vode podzemno otjecu prema vodenom toku. Takav ga karakter odvaja od topografskog porjecja koje je uvjetovano morfologijom podrucja, odnosno linijom koja spaja tocke najvece nadmorske visine i na taj nacin određuje drenazno podrucje vodenog toka. Zbog toga se u primjeru Cetine nece opisivati samo Dinara, Svilaja i Mosor kao dominantne reljefne strukture topografskog porjecja Cetine vec i ostale makro i mezo reljefne strukture kao dijelove hidrogeoloskog sliva Cetine. Posebna karakteristika ovoga sliva je njeno prostiranje na prostor susjedne Bosne i Hercegovine, cija se morfologija zbog nedostatka prostora nece opisivati. Također se nece detaljnije analizirati pojedine reljefne strukture, vec osnovne informacije i njihove posebnosti. Baucic (1967) aproksimira povrsinu sliva na 3860 km2, od kojega je 38,6% ili 1490 km2 topografsko porjecje. Glavna uzvisenja se zbog svojega litoloskog sastava smatraju dijelom hidroloskog sliva, a time i topografsko porjecje postaje njegov dio. Prva skupina reljefnih struktura izdvaja planine. Na primjeru Cetine planine su poprimile karakteristican dinarski smjer pruzanja SZ-JI. Vecinom su građene iz karbonatnih stijena među kojima se izdvojaju vapnenci. Na Dinari i Kamesnici oni su kredne starosti, dok se prema jugu odnosno na Svilaju mijesaju sa jurskim vapnencima te trijaskim vapnencima i dolomitima.Vapnenci su najkarakteristicnije stijene krsa zbog vece topljivosti od dolomita, a razvijena sekundarna poroznost im omogucuje podzemno cirkuliranje vode. Iz tog razloga se voda na povrsini ne zadrzava. Siromasnost vode, veliki nagibi, a posljedicno i nedostatak plodnog tla su glavni cimbenici neobrađivanja planinskog reljefa. U reljefu je također uocena i strukturna povezanost JZ padina Dinare i SI padina Svilaje spustenom antiklinalom u kojoj se formirala gornja dolina Cetine (Baucic, 1967). Osim topljivih karbonatnih stijena, među strukturama nalaze se i fliske zone. Primjer tome je Mosor cija su tri vapnenacka bila međusobno odvojena fliskim zonama, a unatoc smjenjivanju gornjokrednih vapnenaca i paleogenskog flisa Mosor se smatra klasicnim primjerom krskog reljefa zbog tesko dostupnih, ogoljenih povrsina bez vode, vegetacije i tla. Druga skupina reljefnih struktura su (zavale) polja u krsu. Iako su poligenetski oblici smatra se da glavnu ulogu u njihovom formiranju ima tektonika. U slivu Cetine nalazi se nekoliko polja, a najveca su Cetinsko, Vrlicko, Hrvatacko i

Sinjsko polje. Zajednicko obiljezje im je prekrivenost dna s tercijarnim – lapori te kvartarnim naslagama – aluvij, proluvij te organogeni i barski sedimenti (OGK). Prema krajevima polja i vecim nadmorskim visinama te naslage prelaze u neogenske lapore, vapnence i konglomerate te paleogenske promina naslage. Zbog okolice bogate CaCO3 te vodonepropusnim slojem najcesca tla su smeđa karbonatna tla, a u podrucjima povremenog poplavljivanja hidrogena tla (Baucic, 1967). Takvi pedoloski uvjeti na krsu su kroz povijest predstavljali „oaze u krsu“ pa su tako i vrednovani. Obrađivanju polja je pridonio i ravan reljef, nedostatak stjenovitosti i relativno dublja tla pa se ona i danas iskoristavaju. Najvece polje je Sinjsko polje sto je vidljivo i na slici. U trecoj skupini izdvojenog reljefa su kanjoni. Iako se oni ne mogu izdvajati na istoj razini kao polja u krsu te planine, njihova prisutnost u reljefu je svojevrsna posebnost rijeka. Kanjoni su vrste rijecnih dolina, a nastaju u horizontalnim slojevima u izmjeni tvrdih i meksih stijena. U slivu Cetine su dva veca kanjona Trilj-Zadvarje i ZadvarjeOmis, oba u duljini oko 20 km s tim da je Zadvarje-Omis nesto duzi. Dok kanjon Trilj-Zadvarje prolazi kroz izmjene vapnenaca kredne i eocenske starosti, kanjon Zadvarje-Omis prolazi vecinom kroz eocenski flis te karbonatne pijeske i brece. Zaokret smjera se dogodila u dijelu ooliticnih vapnenaca jurske starosti (OGK), a pojasnjuje se tektonskim i historijskogeoloskim razlozima. Kratak pregled geoloskih i geomorfoloskih prilika u slivu Cetine moze doprijineti boljem upoznavanju s terenom, te razjasnjavanju nekih problema, ali i otvaranju novih pitanja.

Slika 1. Morfološka skica - Izradio autor

16.Meridijan • 13. broj

GEO - PROTUSLOVLJA

PROBLEMI GEOGRAFSKOG DISKURSA Geografija nije zemljopis? Na jednom od prvih predavanja na kolegiju Uvod u geografiju pitanje profesora Sterca glasi: „I, sto mislite, je li geografija zemljopis ili nije?“ Zbunjeni studenti se pogledavaju, a prema onome sto su ucili u osnovnoj i srednjoj skoli, vecina ih odgovara da razlika postoji. Skolske godine 2006./07. zemljopis je u imenicima i svjedodzbama postao geografija. Upravni odbor Hrvatskog geografskog drustva jos je 1994. godine u Geografskom horizontu objavio objasnjenje zasto treba napustiti upotrebu rijeci zemljopis i koristiti iskljucivo rijec geografija. Ukratko prema rijecima odbora, zemljopis nije adekvatan prijevod naziva geografija jer se geografi ne bave samo opisivanjem Zemlje, nazivi poput prirodopisa i racuna nisu vise u upotrebi i nitko ih ni ne pokusava ponovno vratiti u upotrebu, a rijec zemljopis je također neprikladna za tvorbu izvedenica (npr. zemljopisac?!). S posljednja dva argumenta lako se sloziti, no onaj prvi je vrlo diskutabilan, stovise netocan. Naime, kao sto je poznato, rijec geografija dolazi od grckih rijeci γῆ (ge - Zemlja) i γράφειν (grafein – pisati). Prema tome, hrvatski prijevod zemljopis je potpuno adekvatan. Pogresno je tvrditi da rijec geografija ima sire znacenje od rijeci zemljopis, koja navodno predstavlja samo puko opisivanje Zemlje. Stajaliste da grcki glagol grafein ima sire znacenje od hrvatskog glagola pisati, ili u ovom slucaju morfema pis, je neutemeljeno (za daljnje objasnjenje pogledati Sterc, 2012 ili Lugomer, 2014). Na kraju ipak treba ustvrditi da je rijec geografija u svakom slucaju prikladnija za naziv nase znanosti. Taj se izraz ustalio i tradicionalno je dio naziva ustanova u Hrvatskoj (Geografski odsjek PMF-a, Odjel za geografiju u Zadru, Hrvatsko geografsko drustvo). No, pojam zemljopis nije netocan navod, nego samo pokazatelj bogatstva hrvatskog jezika.

Nazivi geografskih disciplina? Postoji li logika i jedinstvena pravila u nazivlju geografskih disciplina? U redu predavanja preddiplomskog studija nalaze se kolegiji poput Politicke geografije, Urbane geografije, Ekonomske geografije, ali i Geografije mora, Geografije Europe, Geoinformatike, Geoekologije... Nadalje, na kolegiju Turisticka geografija naziv osnovne literature za pripremanje ispita je Geografija turizma. Jasno je da određene dileme oko nazivlja postoje, a one prema prof. Stercu nisu samo jezicnog nego i sadrzajnog karaktera. Prema prof. Stercu prva rijec u nazivlju oznacava pristup, a druga rijec objekt istrazivanja: na taj nacin geografija turizma proucava turizam geografskim pristupom, a turisticka geografija geografiju turistickim pristupom (?!). Buduci da geografska istrazivanjima geografskim cini upravo geografski pristup, zakljucak bi bio da je adekvatniji naziv kolegija Geografija turizma. No, s druge strane doc. Zupanc naglasava da u hrvatskom jeziku postoji lingvisticko pravilo desne ruke prema kojem se teziste stavlja na desnu rijec u sintagmi. Dakle, u nazivu geografija turizma naglasak je na turizmu, a ne geografiji. Također, iz naziva turisticka geografija lakse se tvore izvedenice, pogotovo pridjev – turistickogeografski. Sukladno s time, dvije osnovne grane geografije nazivaju se prirodna (fizicka) i drustvena (socijalna) geografija, a ne geografija prirode (fizike) ili geografija drustva. Nedavno je uvedena nova disciplina u geografiju, a prema rijecima doc. Zupanca bilo je dosta rasprave oko njezinog naziva. Upravo zbog lakseg izvođenja pridjeva prema preporukama lingvista na kraju je prihvacen naziv – Sportska geografija. Treba naglasiti da ni na drugim odsjecima PMF-a ne postoji jedinstvo u nazivlju. Primjerice, na Bioloskom odsjeku kolegiji nose nazive poput Bioloska antropologija, Animalna fiziologija, ali i

16.Meridijan • 13. broj

Fiziologija bilja ili Biologija stanice. Tesko je iznijeti bilo kakav zakljucak iz navedenog. Opcenito mozemo reci da pitanje nazivlja disciplina nije krucijalno za razvoj geografije u Hrvatskoj, no opet to ne znaci da je nebitno. Vjerojatno se ne moze postici konsenzus sto se tice pravila izvođenja naziva, ali ono za cim treba teziti jest da se pojam izrazi onako kako struci najvise odgovara. Pitanje je treba li dati prednost uvrijezenim nazivima ukoliko oni vise ne uspijevaju izraziti zeljeno znacenje pojma. No, osim samog znacenja, cesto je presudno „ono sto jednostavno bolje zvuci“ – tko bi zagovarao da Geografija mora postane Morska geografija? Suradnju s lingvistima u imenovanju znanstvenih disciplina svakako treba pozdraviti. Iako jest prvenstveno pitanje samih strucnjaka koji se njome bave, ime znanstvene discipline je ujedno i jezicno pitanje. Jedna od zadaca fakulteta, kao ustanove visokog obrazovanja koja cini i odgaja akademsku zajednicu, zasigurno mora biti i njegovanje i postivanje pravila hrvatskog jezika. A koliko su ta pravila (ne)stabilna, treba pitati strucnjake.

Ruralno ili seosko? U geografskoj terminologiji pridjevi ruralno i seosko nemaju isto znacenje. U ruralnoj geografiji, prema prof. Pejnovicu, ruralno je siri pojam, a odnosi se na cjelokupni ruralni prostor koji predstavlja „geoprostorni kompleks izvan gradskih aglomeracija“. Na taj nacin, ruralni prostor osim sela i prijelaznih naselja obuhvaca i manje gradove, a kao posljedica transformacije i deagrarizacije karakterizira ga polifunkcionalnost. Sela i seosko se s druge strane vezu za agrarnu aktivnost i netransformirana monofunkcionalna naselja. U turistickoj geografiji, pojam ruralni turizam predstavlja vrstu turizma koji se odvija u ruralnom prostoru. Prema tome, on predstavlja krovni pojam koji ujedno objedinjuje sve oblike turizma u ruralnom prostoru, poput primjerice lovnog, vjerskog, avanturistickog, gastro turizma ili turizma u nacionalnim parkovima i parkovima prirode. Seoski turizam također je oblik turizma, a veze se uz seljacka gospodarstva. U oba primjera ruralno je siri pojam od seoskog. No, etimoloski te dvije rijeci su istoznacnice. Ruralno dolazi iz latinske rijeci rus, ruris, n. koja se na hrvatski jezik prevodi upravo kao selo, naspram gradu, a povezuje se i s rijecju ager, -gri, m. koja oznacava polje ili oranicu, ali ujedno i selo ako se nalazi u pluralu (agri). Jasno je da se znacenje rijeci i njihova upotreba tijekom vremena mijenja. Također, mijenjaju se i prostorni odnosi i procesi - ruralna podrucja danas zasigurno ne nalikuju onima u doba Rimskog Carstva. No, zasto su geografi u svojoj terminologiji napravili distinkciju između dvije rijeci koje su u svojoj sustini istoznacnice? Zasto je pojam seoski turizam nizeg ranga i manje sveobuhvatan od pojma ruralnog turizma? Objasnjenje postoji (da se prvi veze uz naselja, a drugi uz prostor), no koliko je ono jasno samo po sebi na prvi pogled? Mogli bismo na slican nacin uvesti nove termine u prometnu geografiju i tvrditi da je avion siri pojam od zrakoplova, ili u kartografiji da karta nije zemljovid, ili da se vratimo na pocetak ovog clanka, da geografija nije zemljopis. Svaka znanost ima svoje strucne izraze ili nazive (termini technici) koji se ne moraju nuzno podudarati sa uobicajeno upotrebnim znacenjem tih rijeci, ili pak sa znacenjem u drugim znanostima. No, ne treba li terminologija biti takva da ipak primarno postuje osnovna znacenja i međusobne odnose rijeci? (Katarina PAVLEK)

TERENSKA GRČKA I MAKEDONIJA

KORAČANJE KROZ POVIJEST Piše: Nikolina MALENICA

akon prve terenske nastave u nas oj prekrasnoj metropoli, na drugoj smo godini imali priliku posjetiti kolijevku europske civilizacije – Grc ku. Kao s to moz ete i naslutiti, put kroz Slavoniju, Srbiju i Makedoniju je bio dug i naporan, ali uz uvijek vesele geografe sve brz e prođe.

Slika 1. SELFI from DELFI

Prvi dan posjetili smo Solun (grc ki Thessaloniki), drugi po velic ini u Grc koj, grad s mnogobrojnim spomenicima i ostatcima iz ranokrs c anskog, bizantskog pa c ak i osmanskog razdoblja. Solun je kroz povijest bilo vaz na luka te se na obali se nalazi simbol grada – Bijela kula, obrambena građevina iz vremena osmanske vladavine. S etnjom uz obalu lako c ete doc i do velikog trga, posvec enog jednom od najvec ih filozofa svih vremena - Aristotelu. U ovom gradu nalazi se velik broj sakralnih građevina koje, u jedan dan koliko smo tamo boravili, nismo uspjeli obic i. Najvaz nije je spomenuti Crkvu Svete mudrosti, tzv. solunsku Aja Sofiju. Solun je svakako divan grad uz obalu Egejskog mora koji i danas z ivi i c uva bogatu povijest. Vec smo se prvi dan susreli s problemom sporazumijevanja i s tes koc ama c itanja grc kog alfabeta koji nema slic nosti s nasom latinicom. Ali sa ili bez znanja grc koga alfabeta sljedec a stanica nas ega putovanja bili su Delfi, starogrc ko svetis te i proroc is te podno planine Parnas. Penjanje do vrha ovog kompleksa gdje se nalazi trkalis te trajalo je neko vrijeme, ali trud se isplatio kad se ispred nas otvorio impresivan pogled na bogatu antic ku pros lost sacuvanu u ostatcima građevina poput Apolonova hrama, teatra, riznica i mnogih drugih. Zapadno od samoga lokaliteta nalazi se z ivopisni gradic istog imena s brojnim suvenirnicama, restoranima i hotelima namijenjen brojnim turistima u kojem smo

istinski uz ivali. Sljedec a dva dana proveli smo u Ateni. Nakon prve noc i krenuli smo u obilazak poluotoka Peloponeza. Za vrijeme tog puta zaustavili smo se i pogledali nekoliko vaz nih povijesnih lokaliteta kao s to su Epidaur, gdje smo vidjeli vrlo oc uvani amfiteatar, te Korintski kanal koji razdvaja Peloponez od ostatka grc koga kopna i ostatke Mikene gdje smo vidjeli Lavlja vrata i Atrejevu riznicu. Nakon druge noc i u Ateni spakirali smo kofere i krenuli u posljednji razgled grada u sklopu kojeg smo posjetili prekrasnu atensku Akropolu. Akropola je zaista najljeps e atensko mjesto, hramovi impresivne velic ine dominiraju prostorom, a u vama se javlja osjecaj kao da ste zapeli u nekom posve drugom vremenu. Poslije razgleda Atene krenuli smo u smjeru pokrajine Thessalije. Tamo smo prenoc ili u gradu Kalambaka iz kojeg smo sljedec eg jutra isli u razgled Meteora, skupine grc kih pravoslavnih manastira izgrađenih na kamenim stupovima (liticama) c iji je izgled impresivan i oduzima dah. Prekrasni kompleks Meteora bio je zadnje mjesto koje smo posjetili u Grc koj.

Slika 2. STADION KARAISKAKIS - Nekima Akropola nije bila dovoljna ...

Grc ka je sama po sebi ostavila gomilu dojmova, vidjeli smo sva ona mjesta o kojima smo imali priliku c itati u knjigama, mjesta na kojima se odvijala radnja mnogih filmova. Kako sve ne bi bilo idilic no moram spomenuti kako los e odrz avanje ulica i veliki broj pasa lutalica ne dolikuje kulturnoj prijestolnici kakva je Atena. No, unatoc tome, Grc ka je veliki bas tinik svjetske povijesti o c ijima c e znamenitostima i kulturi slus ati jos mnoge generacije nakon nas.

16.Meridijan • 13. broj

TERENSKA U Grc koj smo korac ali kroz mnoga vremenska razdoblja i tako upoznavali povijest, ali bilo je lijepo nakon toga doc i se na mjesto gdje se ne moras muc iti sa sporazumijevanjem, izborom hrane ili preracunavanjem valuta. Bilo je lijepo stic i u Makedoniju, odnosno u Ohrid. Prekrasan grad na obalama Ohridskog jezera u kojem z ive ljudi koji se razvesele kada c uju da ste iz Hrvatske, koji se rado upus taju u razgovor na jeziku koji svi jako dobro razumijemo i mjesto gdje moz es platiti u svim valutama. Ohrid je na mene osobno ostavio najbolji dojam, divan je to splet prekrasnog okolis a, lijepe arhitekture i divnih ljudi. U Ohridu smo proveli jednu noc nakon koje smo se zaputili natrag u Zagreb. Na tom putu zaustavili smo se u Skopju, makedonskoj prijestolnici, gradu s velikim brojem spomenika i mostova preko rijeke Vardar. Lijep je to grad, po mom ukusu moz da malo prekic en, ali makedonska srdac nost i dobro raspoloz enje ipak su

MUNJA S OLIMPA

Piše: Dameo Ramić-Kovaĉić

Treba li student geografije biti više od prosječnog turista? Prometni kolaps po prelasku pješačkog prijelaza na užarenim ulicama Soluna i Atene, a potom dugosilazno ''molim vas'' s mekim južnodalmatinskim akcentom, kao zaziv pažnje i najava nove interesantne storije o lokaciji na kojoj se tog časa nalazimo. Bilo je zanimljivo i nadasve zabavno slušati vremešnog turističkog vodiča agencije Alga Travel čiji je direktor, usput rečeno, također jedan od nas. Geograf, kolega po struci. Vjekoslav Mimica lik je iz kojeg progovara iskustvo, stara škola turističkih vodiča kakvi svekolika putovanja svojim nebrojenim grupama čine posebno upečatljivima. Poznavajući lokacije i njihove znamenitosti, svaki će vam od tih majstora zanata vješto dočarati grad, ulicu, spomenik, ljude ... Znaju ih u dušu. Sve je to činio i pošteno odradio spomenuti vodič naše ekspedicije u Grčkoj, zemlji koja je pojam monumentalnog turizma i koju smo kao takvu i doživjeli. Međutim, postavlja se upitnik, naizgled suvišan, ali ipak na mjestu – nije li naš posjet jednoj stranoj zemlji trebao biti nešto više od turističkog izleta? Grčka i Makedonija dvije su specifične države, a političkogospodarske teme koje ih karakteriziraju itekako su zanimljive nosiocima geografske znanosti. Tematska predavanja koja su

16.Meridijan • 13. broj

Slika 3. PRED MIKENOM – ''Ne vjeruj geografima ni kad darove nose ...''

ostavili najvec i i najbolji dojam. Nakon razgleda makedonskog glavnog grada zaputili smo se prema Zagrebu, no to smo putovanje vec inom svi prespavali.

tijekom vožnje autobusom održavali naši voditelji, profesori Stiperski i Njegač, te asistentica Jelena Lončar, bili su sadržajna i kvalitetna stručna dopuna. Kao i po pitanju slobode fakultativnih sadržaja i posljedičnog opuštanja, koji su za uspjeh ekspedicije od velikog značaja, voditelji su svoj posao odradili krajnje korektno. Program koji nije bio fakultativan, međutim, iako je bio zanimljiv, ni po čemu nije odskakao od običnog turističkog obilaska grčkih (i makedonskih) kulturnih znamenitosti. I tu je nedostajala ona ključna, znanstvena komponenta. Studenti smo i mladi ljudi, možda nas sve to još uvijek nedovoljno preokupira, ali objektivna činjenica da se radilo o terenskoj nastavi istraživačkog smjera geografskog studija ipak sugerira promišljanje o budućim konceptima iste. Da, glavna prepoznatljivost Grčke jest njezina kulturno-povijesna baština koju smo temeljito upijali, ali to nije i jedino aktualno obilježje zemlje u kojoj smo se našli – po zadatku. Pitanje koje ovim primjerom želim potencirati preciznije glasi treba li pojačati intenzitet širih geografskih nauštrb klasičnih, nazovi turističkih sadržaja? Primjera radi, obilaske povijesno značajnih objekata (crkvica, utvrda, spomenika...) zamijeniti posjetama specifičnim lokacijama geografske djelatnosti znanstvenim institutima, fizičkogeografski relevantnim lokalitetima, pa na koncu i srodnim obrazovnim ustanovama u kojima ćemo kroz društvenu interakciju dokučiti promišljanja tamošnjeg stanovništva o vladajućim problemima i na taj način proširiti granice vlastite geografske misli. Upoznati prostor u cjelini, ne samo objekte koji se u njemu nalaze i površnu sliku društva koju prima svaki prosječan turist. Zagrebati dublje, istraživati ... Uz takve i njima slične nadopune trenutnoj koncepciji i organizaciji terenske nastave, ona u svojoj srži može (i mora) ostati jednako opuštajuća, zabavna i zanimljiva kao što je bila do sada. Samo dijelom konkretnija, pa samim time učinkovitija i korisnija. Jednom riječju – svrsishodnija

TERENSKA

POD POVEĆALOM

Spor između Grčke i Makedonije u kontekstu makedonskog pitanja Piše: Ivana ŢAFRAN

edan priznati britanski publicist, Misha Glenny, kroz svoj rad navodi kako je Makedonija najkompliciranija multikulturna regija u Europi. Objas njava također kako je zbog tzv. makedonskog pitanja ovaj prostor bio jedno od vec ih z arista trzavica i sukoba kroz 20. stoljec e. Uzrok tome prije svega su bile teritorijalne pretenzije svih susjednih zemalja na taj isti prostor s obzirom na c injenicu da se balkanske zemlje oko makedonskog pitanja sukobljavaju jos od sredine 19.stoljec a. Ipak, od proglas enja makedonske neovisnosti 1991. godine pa sve do danas, kao glavni i goruc i problem u makedonskoj vanjskoj politici svakako se istic e spor sa susjednom Grc kom koja, za razliku od ostalih zemalja u regiji, u bliz oj pros losti nije imala nikakvih teritorijalnih pretenzija prema tom prostoru. Njihov spor vezan je iskljuc ivo za pitanje stvaranja makedonskog nacionalnog identiteta na temeljima, kako Grci tvrde, iskljuc ivo njihove kulturne bas tine.

Gorljive pretenzije Makedonsko pitanje je dakle, pitanje identiteta prostora, a ukljuc uje i tenzije oko toga koja drz ava polaz e pravo na taj teritorij koji je bez dvojbe najznac ajniji tranzitni prostor JI Europe. Kao jezgra Balkanskog poluotoka oduvijek je budio geostrates ke interese okolnih prostora pa je u skladu s tim trpio i konstantne pritiske sa svih strana. Tu su se upravo zbog teritorijalnih pretenzija susjednih zemalja kroz povijest javljali i brojni etnic ki problemi te su se vodile vjecne borbe oko toga tko su zapravo stanovnici tog prostora,

'' Grci Makedoncima zamjeraju zločin ilegalnog sluţenja grčkom kulturnom baštinom zbog toga što i grčka i makedonska nacionalna pozicija antičke Makedonce i njihovu kulturu ekskluzivno prisvajaju za sebe.'' kojem narodu pripadaju i tko po tome polaz e pravo preuzeti vlast nad njima. Najgorljivije teritorijalne pretenzije prema Makedoniji iskazivale su Srbija i Bugarska jos od druge polovice 19. stoljeca u sklopu radikalnih velikosrpskih i velikobugarskih aspiracija. Ovakvo pitanje se kod Makedonije, za razliku od drugih europskih zemalja, povlac i iz razloga s to je njeno teritorijalno jedinstvo u novijoj povijesti postojalo samo

za vrijeme turske vladavine. Nakon oslobođenja od Osmanlija 1913. godine taj isti teritorij, potpuno dezintegriran, zapao je pod upravu Kraljevine Jugoslavije bez ikakve administrativne autonomije. Upravo zbog toga makedonski je nacionalni identitet uvijek bio osporavan i marginaliziran od strane susjednih zemalja i ideologija jer je zapravo stvoren u kontekstu jugoslavenskog i osmanskog naslijeđa tek u 20. stoljec u. Jedan od rijetkih ovdas njih znanstvenika iz tog vremenskog razdoblja koji je na osnovu svojih istraz ivanja poc etkom 20. stoljec a zakljuc io kako makedonska nacija posjeduje određene posebnosti u odnosu na ostale bio je geograf Jovan Cvijic . On je svojedobno isticao tezu kako nema dovoljno etnografskih pokazatelja po kojima bi se makedonski Slaveni mogli svrstati pod Srbe ili Bugare. Nadalje, napominje kako cak i u sluc aju da se kod pojedinih makedonskih Slavena nađe bugarskih ili srpskih rodoljubnih osjec aja takvi osjec aji nikako nisu izvorni vec su nametnuti raznim propagandnim djelovanjima jer se tamos nje stanovnis tvo po mnogoc emu razlikuje od svih susjednih naroda. Ime Makedonija tom dijelu jugoistoc ne Europe dodijeljeno je tek po zavrs etku Drugog svjetskog rata od strane Josipa Broza Tita, kada ju je proglasio saveznom republikom u sklopu federativne Jugoslavije upravo s ciljem sprjec avanja daljnjih etnic kih i politic kih previranja na tom podruc ju. U to vrijeme definiran je i makedonski jezik te dolazi do sluz benog poc etka stvaranja makedonske nacije i identiteta. Treba svakako naglasiti kako je vec ina europskih drz ava nastala jos u 19. stoljec u pa u usporedbi s prosjekom Makedonija po tom pitanju prilic no zaostaje, s to joj je uvelike otezalo cjelokupni proces integracije. Treba svakako naglasiti kako je vec ina europskih drz ava nastala jos u 19. stoljec u pa u usporedbi s prosjekom Makedonija po tom pitanju prilic no zaostaje, s to joj je uvelike otez alo cjelokupni proces integracije. Veliku ulogu u definiranju

16.Meridijan • 13. broj

TERENSKA

makedonske nacije imali su tada i makedonski komunisti koji su se z ustro zalagali za njegovanje makedonskog nacionalno-kulturnog identiteta. Unatoc svemu navedenom, Makedonci su i nakon proglas enja neovisnosti njihove drz ave 1991. godine jedina nacija u Europi kojoj se u pojedinim krugovima i dalje osporava njeno nacionalno bic e. Uzroka je vise, ali je svakako najistaknutiji c injenica da je cjelokupno podruc je makedonskog etniciteta s ire od teritorija same Republike Makedonije, dok i povijesna regija Makedonija obuhvac a uz Republiku Makedoniju jos i dijelove Bugarske te c ak trec inu teritorija Grc ke.

Skopski Slaveni Osim toga s to se osporava postojanje Makedonaca kao nacije, osporava im se u skladu s tim i naziv drz ave jer se u razlic itim povijesnim razdobljima u raznim oblicima koristio za imenovanje razlic itih teritorija i ljudi. Najglasniji zagovornik takvih osporavanja je Grc ka kao s to je prethodno spomenuto, posebice od 1991. godine kada je Makedoniji pod tim imenom priznata neovisnost. Grci smatraju kako samo oni imaju pravo koristiti naziv Makedonija jer drze da je to njihovo povijesno i kulturno naslijeđe, a uz to se nalazi u nazivima c ak triju njihovih regija unatoc tome s to se stara pokrajina Makedonija raskomadala jos za vrijeme Balkanskih ratova. Pa ipak, u regijama Egejska i Trac ka Makedonija na sjeveru Grc ke danas uistinu z ivi velik broj Makedonaca. Ti Makedonci prisilno su helenizirani od strane Grka koji Makedonce uopc e ne priznaju kao nacionalnu manjinu niti im daju ikakva posebna prava, a za opravdanje se sluz e optuz bama kako Makedonija ima teritorijalne pretenzije prema Grc koj. Za taj prijestup Grka Makedonija bi, po eventualnom ulasku u Europsku uniju, mogla traz iti i obestecenje zbog jakog procesa odnarođivanja. Grci se do te mjere suprotstavljaju Makedoncima da su po proglas enju njihove neovisnosti diljem zemlje organizirani brojni prosvjedi, a drz avljani koji su pisali o postojanju makedonske nacije na sjeveru zemlje javno su se progonili. Pogrdno nazivanim ''skopskim Slavenima'' Grci zamjeraju zloc in ilegalnog sluz enja grc kom kulturnom bas tinom zbog toga s to i grc ka i makedonska nacionalna pozicija antic ke Makedonce i njihovu kulturu ekskluzivno prisvajaju za sebe. Uz sporno ime drz ave javljaju se zapravo c etiri stavke koje Grci nikako ne priznaju Makedoncima. To su koris tenje naziva za ime republike, etnic ke skupine ljudi, postojanje makedonskog jezika koji se c esto puta smatra samo bugarskim dijalektom, a ne jezikom za sebe te sluc aj vezan uz makedonsku nacionalnu zastavu. Prikaz na

16.Meridijan • 13. broj

makedonskoj nacionalnoj zastavi nedvojbeno je preuzet iz antic ke Grc ke kada je bivao c esto koris ten, dok isti simbol, tzv. Verginino sunce, sadrzi i zastava grcke pokrajine Makedonije. S to se tic e naziva etnic ke skupine, jasan suprotstavljajuc i stav o tome izrazio je i bivs i grcki premijer Kostas Karamanlis na sastanku Vijec a Europe 2007. godine kada je izjavio ''I ja sam Makedonac, a i drugih dva i pol milijuna Grka su Makedonci.''

''Ime Makedonija tom dijelu jugoistočne Europe dodijeljeno je tek po završetku Drugog svjetskog rata od strane Josipa Broza Tita kada ju je proglasio saveznom republikom u sklopu federativne Jugoslavije upravo s ciljem sprječavanja daljnjih etničkih i političkih previranja na tom području.'' Unatoc tome s to su Grc ke metode suprotstavljanja Makedoniji i vis e nego radikalne te prelaze svaku mjeru i apsolutno nemaju opravdanja, c injenica jest da je nova povijest makedonske nacije okrenuta pros losti te se koriste procesom antikvizacije u z elji da dokaz u kontinuitet postojanja svog etniciteta na tom prostoru. Pa ipak, korelacija među lic nostima koje bi trebale predstavljati kontinuitet makedonskog nacionalnog identiteta gotovo ne postoji. U Makedoniji tako dolazi do mjes avine povijesnih razdoblja i stilova u novoj arhitekturi izgradnjom brojnih monumentalnih građevina i spomenika u glavnom gradu Skopju. To između ostalog ukljuc uje i izgradnju spomenika Aleksandru Velikom (Makedonskom) na glavnom gradskom trgu, ali i jos 50 drugih skulptura, mostova, crkvi i muzeja. Uz to sve, zrac nu luku su također nazvali po Aleksandru, dok je nacionalnom stadionu dodijeljeno ime njegovog oca, Filipa II. Takve postupke Europska unija proglasila je beskorisnim inatom Grc koj

Slika 1. Prostorni obuhvat makedonskog etnikuma

TERENSKA 4 sporne točke 

naziv Republike Makedonije



naziv Makedonci za etničku skupinu ljudi



postojanje zasebnog makedonskog jezika



makedonska nacionalna

Slika 2. ALEKSANDAR ĈIJI? – Velikog vojskovoĊu svojataju i Skopje i Atena

koja inzistira na promjeni ustavnog imena Makedonije te sustavno bojkotira pristupanje Makedonije NATO-u i EU unatoc Privremenom sporazumu kojim su 1995. godine uređeni bilateralni odnosi tih dviju zemalja. Iako je problem trenutno zamrznut zbog financijskog kolapsa Grc ke koja se bori s duz nickom krizom i obuzdavanjem javnih tros kova, zbog nemoguc nosti postizanja ikakvog konkretnog dogovora i pronalaska konac nog rjes enja 2012. godine ovo prestaje bit spor bilateralne prirode te se u njegovo rjesavanje ukljuc io i sam UN.

zastava

svi redom dakako bili u startu odbijeni. Makedonija bi se trebala pozabaviti rjesavanjem problema svoje nemoguc nosti da gradi nacionalni identitet na suvremenosti, a ne na pros losti. S druge strane, Grcka vrlo grubo tumac i oc uvanje nacionalnih interesa i sve s to uz to ide jer povijesna i kulturna bas tina nikad nije ekskluzivno pravo jedne drz ave vec svih ljudi u cjelini. Ako se to uzme u obzir, moglo bi se rec i kako je ovaj spor zapravo potpuno bespotreban. Bilo kako bilo, Grc ka bi u ovoj situaciji trebala prva popustiti jer je kao c lanica međunarodnih integracija u puno boljoj poziciji od Makedonije vec u startu te uz iva veliku prednost koju jako podmuklo iskoris tava. Okonc anje sukoba i bolja suradnja između dviju drzava je nuz na jer bez toga ne moz e doc i do stabilizacije i eurointegracije Balkana. Ti procesi su neophodni i za pitanje sigurnost i mira, a u sluc aju da se situacija uskoro ne rijes i postoji i velika opasnost od ponovne balkanizacije Makedonije s to nikako nije poz eljno.

Zaključak Nakon krac e analize spora koji između ove dvije zemlje traje vec c etvrt stoljec a, jasno se moz e razabrati kako nijedna strana nikako nije nevina. Cijela ova situacija isprepletena je velikim kolic inama inata, provokacija i ponosa s to ih naravno sprjec ava u okonc avanju ovog besmislenog sukoba unatoc brojnim odrz anim sastancima i saslus anim prijedlozima koji su

Slika 3. NACIONALNI PONOS - Tamo gdje vjeĉno sunce sja ...

16.Meridijan • 13. broj

TERENSKA Opis i rezultati terenskog rada studenata 2.godine integriranog smjera povijesti i geografije

Kad ’’profesori’’ anketiraju ... Pripremio: Luka BEGOVIĆ

kademske 2013./2014. brucos i integriranog smjera geografije i povijesti kao zadatak za terensku nastavu imali su sedmodnevni posjet dalekoj Rumunjskoj. Sada, godinu dana kasnije, nestrpljivi buduci profesori imali su velike apetite. Dalmacija, Istra ili inozemstvo bili su vec ini na pameti, ali se ipak dogodio Zagreb. Naime, svjesni sveopc e krize u dragoj nam domovini, znali smo da postoji moguc nost da i nas zapadne slic an scenarij kao kolege sa istraz ivac kog smjera pros le akademske godine. Radilo se o provođenju anketa na temu po vlastitom izboru, samo da je vezana uz dragu nam geografiju. Također, morali smo istu tablic no i grafic ki obraditi te prezentirati ostalim kolegama i profesorici Filipc ic , voditeljici nas e terenske nastave. I tako je nas 15 studenata, podijeljeno u pet grupa po tri osobe, revno krenulo u odabir teme i prikupljanje potrebnih 300 uzoraka ankete. Za lokacije za prikupljanje podataka odabrali smo studentske domove, Jarun, Tomislavac i sl. Ankete smo provodili posljednji tjedan u svibnju, periodu koji je bio prilic no sunc an i vruc pa smo se trebali pripremiti i na te „poteš koć e“.

Sl.1 Hrvatska u Europskoj Uniji Druga se skupina bavila odnosima i razmis ljanjima hrvatskih građana prema poloz aju i razvitku Hrvatske u EU. Moz da najzanimljiviji i najsmjes niji odgovor koji je proizasao jest da ispitanike na EU najvis e asocira valuta euro, dok je pomalo zabrinjavajuce da gotovo polovica ispitanih ne zna kakva je toc no zadaca nas ih predstavnika te da gotovo 90% nije osjetilo nikakvo poboljs anje vlastita z ivotna standarda (vidi Sl. 2).

1. Kulturna baština Republike Hrvatske Prva se grupa bavila vaz nos c u oc uvanja kulturne bas tine nas e zemlje. Kao i za svaku anketu, analizu su izvrs ili prema dobi, spolu i obrazovanju. Ukratko, iz analize ankete saznali smo da je gotovo 2/3 hrvatskog puc anstva dobro upoznata s kulturnom bas tinom, da im je najc es c i izvor podataka o istoj Internet, ali i da su svjesni da se kontinentalnim prostorima pridaje manje paz nje u usporedbi s Istrom i Kvarnerom, a posebno Dalmacijom (vidi Sl. 1).

Sl.2. 16.Meridijan • 13. broj

TERENSKA

3.Imigranti i manjine Tema trec e ekipe danas je jedna od najaktualnijih u svijetu. Naravno, radi se o informiranost i javnom mnijenju o odnosu prema imigrantima i manjinama. Kako je anketa rađena u vrijeme kada u Hrvatskoj nije bilo izbjeglica kao kasnijeg tog ljeta i jeseni, odgovor preko 50% ispitanika bio je da u Hrvatsku nece doc i velik broj imigranata (vidi Sl. 3), s to je jako zanimljivo pratiti iz kasnije perspektive. Kada je u pitanju strogo ogranic avanje njihova broja, ispitanici su bili podijeljeni u razmis ljanjima (Ne 40% - 35% Da).

Sl.4 5.Eksploatacija nafte u Jadranu

Sl.3

Za kraj, tema u kojoj sam i ja sudjelovao zajedno s kolegicama Jurc ic i Pajtak – informiranost i javno mnijenje o eksploataciji nafte u Jadranu. Svi znamo koje je znac enje nafte u svijetu i s to ona donosi, ali smo isto tako svjesni koliko dobivamo od nas ega Jadrana. Zato smo i odabrali ovu temu, a u konac nici su prevagnuli slijedec i odgovori - „ne eksploataciji“ (Ne 53% - 47% Da), vis e od 2/3 ispitanih ne vjeruje da postoje vec e zalihe nafte (vidi Sl. 5), oko 2/3 smatra da c e biti s tetnog djelovanja na turizam. S druge strane, kao najces c i razlog „za“ eksploataciju ispitanici su odabrali „poveć anje prihoda hrvatškog gošpodarštva“, a „protiv“ nje „zagađenje okolis a i s tetne posljedice za z ive organizme“.

4.Razmišljanja o neovisnosti C etvrta se skupina bavila jednom politic kom temom, odnosno tez njom za samostalnos c u Kosova, S kotske, Nove Rusije, Katalonije, Republike Srpske , te vec oj autonomiji Istre . Generalno, ¾ ispitanika je podrz avalo tez nju Kosova i S kotske, nes to vise od 50% bilo je na strani Katalonije, za vec u autonomiju Istre bila je 1/3 (vidi Sl.4.), dok je samostalnost Nove Rusije i Republike Srpske podrz ala ¼ ispitanih.

Sl.5

16.Meridijan • 13. broj

TERENSKA

Botanički vrt i Maksimir 2015. Terenska nastava za studente trece godine preddiplomskog studija u akademskoj godini 2014/2015. organizirana je, na opc e odus evljenje, u Zagrebu. Voditelji terenske nastave bili su doc. dr. sc. Ivan Zupanc i dr. sc. Marin Cvitanovic , a odrz ana je tijekom dva dana, 20. i 25. svibnja 2015.. Prvi dan lokacija je bila Botanic ki vrt PMFa, a drugi dan park Maksimir. Program terenske nastave zamis ljen je s ciljem produbljivanja, pros irivanja i primjenjivanja stecenih teorijskih znanja iz kolegija Historijska geografija (primjerice o konceptu pejzaz a, bas tini, primijenjenoj historijskoj geografiji, toponimima). Zadaci studenata na terenu bili su slus ati predavanja, voditi biljes ke te prikupljati informacije o sadrz ajima i materijalima namijenjenim posjetiteljima te problemima ovih dvaju zas tic enih podruc ja u Gradu Zagrebu. Konac ni cilj bila je izrada zavrs ne analize, odnosno seminara. Obilazak Botanic kog vrta i struc no predavanje odrz ala je dr. sc. Sanja Kovac ic , struc na savjetnica, koja je na izrazito zanimljiv i pristupacan nac in izloz ila svu problematiku. Ukupno je taj dio trajao oko sat i pol, a uz izuzetnu vruc inu toga dana, nije bilo lako izdrz ati niti toliko. Nekoliko dana kasnije, vec po hladnijem i kis ovitijem vremenu, struc no vodstvo Maksimirom ostvareno je u suradnji s dr. sc. Biljanom Janev Hutinec, struc nom voditeljicom Javne ustanove Maksimir. Nakon sat i pol struc nog vodstva po Parku, uslijedio je zadatak kartiranja u skupinama. Skupine su na temelju

pripremljene podloge (isjec ka karte iz 1846. godine) biljez ile promjene u određenom dijelu Maksimira. Unatoc kis i, koja nas je povremeno ometala, sve je odrađeno u vrlo kratkom roku i dogovorenom vremenu. Sljedec e s to je trebalo napraviti jest analiza svega s to smo c uli i vidjeli. Pisani izvjestaj obuhvacao je usporedbu ovih dvaju podruc ja (poloz aj u gradu, vrijeme nastanka, stil, funkcije itd.), kritic ku analizu i prijedlog sadrz aja za posjetitelje – bros ura i info-ploc a, analizu toponima na tzv. Zornbergovoj karti Maksimira iz 1846. godine te analizu promjena u Maksimiru kroz usporedbu kartiranog suvremenog stanja i stanja s navedene Zornbergove karte. S obzirom na sve navedeno, rad na seminaru potrajao je i dulje od rada na terenu. Bas kako bi svaka terenska nastava trebala izgledati. Sve u svemu, nauc ili smo dosta, a i praktic no primijenili neka znanja. Terenska nastava bila je dobro organizirana i materijali za rad na terenu odlic no pripremljeni (docent Zupanc je nekoliko dana ranije obis ao cijeli teren i pripremio kartografske podloge). No, ostaje pitanje nije li se sve to moglo odraditi u obliku krac eg izleta kao dio nastave Historijske geografije, odnosno, trenutno nepostojec eg, seminarskog dijela nastave. Zar nekoliko sati na terenu, i nes to malo vise tijekom pisanja izvjes taja, odgovara satnici Terenske nastave od 60 s kolskih sati upisanoj u studijskom programu i nas im indeksima? (Dragan Jović)

Ljubljana - Samobor Nas a terenska nastava odrzala se 26. i 27. svibnja 2015. godine u Ljubljani i Samoboru. Terenskoj nastavi su prisustvovali studenti prve godine diplomskog studija Prostorno planiranje i regionalni razvoj. Prvi dan terenske nastave zaputili smo se u Ljubljanu, glavni grad susjedne nam drz ave Slovenije. Nakon ugodnih sat vremena voz nje stigli smo u strogi centar Ljubljane. Kao smjer prostornog planiranja zaputili smo se na Ljubljanski grad gdje se pruz a najbolji pogled na cijelu ljubljansku zavalu. Uz izvrsno struc no vodstvo profesora Dejana Rebernika studentima je objas njeno prostorno s irenje Ljubljane unazad pedesatak godina. Nakon Ljubljanskog grada uputili smo se u razgledavanje s ireg podruc ja Ljubljane. U ranijim popodnevnim satima, nakon odmora u nekom od mnos tva zanimljivih ugostiteljskih obrta u Ljubljani uputili smo se prema Zagrebu. Drugi dan terenske nastave, iako se c inio da ce biti dosadan, ponudio je mnogo iznenađenja. U ranim

16.Meridijan • 13. broj

jutarnjim satima zaputili smo se na istok Zagreba. Cilj je bilo novo naselje Sopnica-Jelkovec, popularnije kao „Zagrebac ki nac in stanogradnje“. Odmah po dolasku studenti su dobili zadatak analizirati najvec e propuste planera naselja Jelkovec. Nakon istoka grada zaputili smo se u Samobor. Dolaskom u Samobor zaputili smo se u novi autobusni kolodvor gdje nas je c ekalo struc no vodstvo JU Zeleni prsten Zagrebac ke z upanije. Djelatnici su nam predstavili svoj rad i aktivnosti kojima se bave u Zelenom prstenu. Struc no vodstvo nas je provelo kroz grad i predstavilo veliki projekt grada Samobora, prenamjenu bivs e vojarne u polifunkcionalni centar javnih djelatnosti. Nakon dulje s etnje gradom, studenti su odluc ili potraz iti okrijepu u obliz njim pivnicama. Terensku nastavu 2015. Moz emo ocijeniti kao izrazito uspjes nu, usprkos organizacijskim problemima. Ukupna studentska participacija je bila nula kuna. Zahvale profesoru Vedranu Prelogovic u na iznimno zanimljivoj terenskoj nastavi. (Stipica Šarčević )

TERENSKA SUSJEDNI TEREN

Prođoh Bosnom kroz gradove Pišu: Filip Gerin i Robert Ĉolić

erenska nastava studenata prve godine diplomskog studija trajala je cetiri dana i ukljuc ivala tri nocenja u razdoblju od 27. do 30. svibnja 2015. Na teren u BiH krenulo je 15 studenata, od c ega sedam sa smjera Bas tine i turizma te osam s nastavnic kog smjera u pratnji profesora Opacica, docentice Spevec te profesorice Radeljak Kaufmann. Zadaci terenske nastave za studente nastavnic kog smjera bili su vođenje dnevnika terenske nastave te priprema za buduc e terenske nastave u njihovoj organizaciji, a zadaci studenata Bas tine i turizma bili su izrada intervjua za nadlez ne institucije koje smo posjetili te prijedlog novog turistic kog projekta za svaku od zadanih institucija. Nakon trosatne voz nje iz Zagreba stigli smo do prvog odredis ta, u grad Bihac . Prvog dana posjetili smo upravu Nacionalnog parka Una gdje smo saznali koji sve postupci su prethodili proglas enju s ireg podruc ja oko Une Nacionalnim parkom. Nakon posjeta upravi Parka, vodic nas je proveo juz no od Bihaca do mjesta Kulen Vakuf gdje je uslijedio put prema najljeps im dijelovima Nacionalnog parka Una, njenim slapovima, od c ega svakako treba spomenuti najvec i i najimpresivniji, S trbac ki buk, ukupne visine 24,5m. Zavrs etkom obilaska Parka, odlazimo u Bihac na noc enje.

Drugi dan zapoc inje voznjom do jednog od poznatijih gradova srednje Bosne, Jajca, gdje smo prvo posjetili udrugu mladih „Visit Jajce“, upoznali se s njihovim radom i zalaganjem za prepoznatljivos c u Jajca kao turistic ke destinacije te zajedno posjetili grobnicu i srednjovjekovni grad Jajce koji je bio predlagan kao UNESCO-va zas ticena bas tina, no nije uspio stec i taj status zbog pretjeranih odstupanja od izvornosti zbog naknadnih radova. Svoj put nastavljamo prema Travniku gdje zapoc injemo sa testiranjem kvalitete ponude srednjobosanskih c evabdz inica. Prva postaja u Travniku je svakako ispunila oc ekivanja gladnih studenata, ali i profesora. Nakon razgleda novog sveuc ilista, nastavljamo prema najstarijem franjevac kom samostanu na tlu Bosne i Hercegovine, samostanu u Kraljevoj Sutjesci, gdje se kroz ogromnu zbirku zapisa i struc no vodstvo upoznajemo s povijes c u i aktivnostima krs c ana na bosanskom tlu. U Sarajevo dolazimo u vecernjim satima u hostel „Gonzo“ koji nas je zbog ogromnog, osebujnog i z ivopisnog gostoprimstva vlasnika te izvrsne i bogate domace hrane u trenutku osvojio. Potom je uslijedilo upoznavanje sarajevskog noc nog z ivota te krac e spavanje prije jutarnjeg polaska na nova odredista.

Slika 1. U KOMŠILUKU – Malobrojna ekspedicija na terenu u BiH

16.Meridijan • 13. broj

TERENSKA U jutarnjim satima nastavljamo na vrelima Bosne, a uz vec spomenute profesore, pridruz ili su nam se prof.dr. Muriz Spahic i njegov asistent s PMF-a Sarajevo kojima se jos jednom zahvaljujemo na gostoprimstvu i asistenciji na terenu. Nakon Vrela Bosne penjemo se na Trebevic i napus tenu bob stazu koja je izgrađena za potrebe ZOI 1984. godine. Osim prekrasnog pogleda koji se s Trebevica pruz a na cijelo Sarajevo, iz osobnog iskustva profesora Spahic a saznali smo mnogo o zbivanjima u Sarajevu za vrijeme trajanja rata. Nakon Trebevic a, spus tamo se na Bas c ars iju te krecemo u nastavak istrazivanja kvalitete c evabdz inica koje nastavljaju opravdavati svoju laskavu titulu najboljih na svijetu. Vec ernji izlazak upotpunio je upoznavanje kulture nas ih susjeda, dok je nastavak terena iduce jutro svakako ostao svima u najdubljem sjecanju. Posjet muzeju „Tunel Spasa“ na istoc nom rubu Sarajeva pokazao nam je svima karakter i snagu bosanskog naroda u razdobljima koja su uslijedila nakon rata.

Posljednja stanica na putovanju bila je Tuzla, industrijska prijestolnica BiH. Tuzla je u zadnje vrijeme postala moderan i kulturno bogat grad. Oronulost zgrada, ulica i trgova nastoji se obnoviti te je sredis te grada gotovo u potpunosti uređeno i svojim izgledom svakako ima potencijala privuc i vec i broj turista. U Tuzli zavrsavamo zapoc eto istraz ivanje gastro-ponude te tuzlanska c evabdz inica odnosi ukupnu pobjedu i laskavu titulu najboljih c evapa na nas oj terenskoj nastavi. Posljednja postaja bio je Muzej soli, muzej posvecen tradiciji vađenja soli tuzlanskog kraja. Buduc i da je industrija u Tuzli vec im dijelom unis tena poslijeratnom privatizacijom, mozemo uputiti sve pohvale vlastima i narodu Tuzle u njihovim nastojanjima da Tuzlu uc ine turistic ki privlac nijom. Nakon posljednje jeftine kupovine u Oras ju, vrac amo se u moderniju, napredniju zemlju i c lanicu Europske Unije i njezinu prijestolnicu, Zagreb.

KORIDOR KROZ MAĐARSKU

Slika 1. GEOheroji - geografi na Trgu heroja u Budimpešti

Proslogodisnji brucosi imali su cetverodnevnu terensku nastavu u Mađarskoj koja se odrzala krajem svibnja. Terenskoj nastavi su prisustvovali pod vodstvom prof. Danijela Oresica i asistenta Slavena Gasparovica, a s njima su putovali i kolege brucosi s integriranog smjera geografije i povijesti te studenti 4. godine smjera Fizicke geografije i GISa uz. Put je zapoceo odlaskom u Nacionalni park Balaton, gdje je bilo prilike nauciti ponesto o bazaltnim stijenama, ali i o tome kako Republika Mađarska cijeni svoje prirodno bogatstvo te kako su zastitili podrucje stijena u blizini samog jezera Balaton. Sljedeca postaja bila je Budimpesta u kojoj su se zadrzali 2 dana. Uz strucno vodstvo obsli su grad i razne znamenitosti te su imali dosta slobodnog vremena za

16.Meridijan • 13. broj

samostalno istrazivanje i druzenje uz zabavu. Treci dan na redu je bio Pecuh, razgled grada, posjet muzeju, historijska slika grada neke su od stvari koje su sudionici naucili. Posebnu paznju tijekom puta asistent Gasparovic posvetio je prometu i prometnim koridorima kroz Mađarsku i Hrvatsku te pripremio studente na gradivo koje ce biti potrebno na fakultetu. Posljednjeg dana studenti su obisli Mohac i Siget te naucili neke nove ili nadopunili vec poznate informacije o tome. Dolaskom u Zagreb zavrsila je terenska nastava, a studenti s nestrpljenjem iscekuju novu lokaciju terenske nastave. (Marin Mićunović i Žaklina Grgić)

Slika 2. Fiziĉka komponenta - posjet geološkom parku Balaton

Impressum 16. Meridijan List Kluba studenata geografije Zagreb

Glavni urednik: Dameo Ramid-Kovačid Pomoćnik glavnog urednika: Antonio Mihalid

Izdavač: Klub studenata geografije Zagreb Geografski odsjek PMF-a Marulidev trg 19/2, 10000 Zagreb email: 16meridijanksg@gmail.com web: www.ksg.hr

Članovi uredništva: Luka Begovid Žaklina Grgid Marin Midunovid Matko Mikašinovid Katarina Pavlek Ivana Žafran

Tisak: Totalmedia d.o.o. Medarska 69, 10000 Zagreb

Grafički urednik: Matej Antolovid Naklada: 100 komada Časopis izlazi uz pomod zbora Sveučilišta u Zagrebu i Geografskog odsjek PMF-a te je besplatan za članove Kluba studenata geografije Zagreb

Prijašnji brojevi 16.Meridijana dostupni su na web adresi: https://issuu.com/ksg6/docs

(skeniraj mobitelom)

16.Meridijan • 13. broj