Biblijska pitanja by Kršćanska sadašnjost d.o.o.

KBF_Biblijska_pitanja_Mrakovcic_omot.indd 1-3

11/7/2018 6:41:43 PM

Božidar Mrakovčić BIBLIJSKA PITANJA

KBF_Biblijska_pitanja_Mrakovcic.indd 1

11/4/2018 11:38:48 PM

SADRŽAJ SADRŽAJ ................................................................................................................... 5 PREDGOVOR .......................................................................................................... 11

KAKO ČITATI I RAZUMJETI BIBLIJU? Kako čita i razumje Bibliju? ............................................................................. 15 Govori li Biblija is nu? .......................................................................................... 18 Literarne vrste i oblici u Bibliji ............................................................................. 21 Is na izmišljenih priča u Bibliji ............................................................................ 24 Kako je Mojsije uspio ispriča svoju vlas tu smrt?........................................... 27 Psalmi kao molitveni izazov ................................................................................. 30 Psalmi koje je nemoguće moli !? ....................................................................... 33 Koje značenje imaju brojevi u Bibliji? ................................................................. 36 LecƟo divina ili molitveno čitanje Svetoga pisma ............................................. 42

POČETNA I SVEOBUHVATNA BIBLIJSKA PITANJA Je li Bog dvaput stvarao svijet? ........................................................................... 47 Je li zmija prije istočnoga grijeha imala noge? .................................................. 50 Je li Bog kriv što je Kajin ubio Abela?.................................................................. 53 Kula babilonska ..................................................................................................... 56 Savez kao dar i zadatak ........................................................................................ 59 Ispraznost nad ispraznošću ili poziv na radost? ................................................ 62 Prepus Gospodinu putove svoje (Ps 37,5) ....................................................... 65 Vino i pijanstvo u Bibliji ........................................................................................ 68 Bog i bolest u Bibliji .............................................................................................. 71 Teologija pus nje u Bibliji .................................................................................... 74 Anđeli u Bibliji ....................................................................................................... 77 Strah Božji u Bibliji ................................................................................................ 80 Zašto Biblija Boga ne naziva majkom nego ocem? ........................................... 83 Traženje znaka – izraz vjere ili nevjere? ............................................................. 89 Vrijednost neuslišane molitave u Bibliji ............................................................. 92

KBF_Biblijska_pitanja_Mrakovcic.indd 5

11/4/2018 11:38:49 PM

EVANĐELJA ISUSOVA DJETINJSTVA Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj – Krist, Gospodin (Lk 2,11) .... 97 Matejevo evanđelje Isusova dje njstva i Stari zavjet ..................................... 100 Problem evanđelja Isusova dje njstva i njihova poruka ................................ 103 Zašto neka evanđelja ne govore o Isusovu dje njstvu? ................................. 106 Što je Isus radio do svoje tridesete godine? .................................................... 109

PASHALNA EVANĐELJA Žene koje su pomazale Isusa ............................................................................. 115 Zašto je Juda izdao Isusa? .................................................................................. 118 Judino evanđelje i trideset srebrnjaka ............................................................. 121 Sablazan križa ...................................................................................................... 124 Zaista, ovaj čovjek bijaše Sin Božji! (Mk 15,39) ............................................... 127 Zašto žene bježe i nikome ništa ne govore? (Mk 16,8) ................................... 130 Zašto je Uskrsloga bilo tako teško prepozna ? ............................................... 133 Povijesna is na i teološka poruka opisa Isusovih uskrsnih ukazanja ............ 136 Isusovo uzašašće: na dan Uskrsa ili 40 dana poslije ili još kasnije?............... 139 Kada je Duh Sve sišao na apostole, na Pedesetnicu ili na Uskrs? ............... 142 Reče Gospodin Gospodinu mojemu (Ps 110) .................................................. 145

BOŽIDAR MRAKOVČIĆ BIBLIJSKA PITANJA

SINOPTICI, IVAN I OTKRIVENJE Tri različita izvještaja o Petrovu pozivu ............................................................. 155 Je li malo onih koji se spašavaju? ...................................................................... 158 Zašto Isus sebe naziva Sinom Čovječjim?......................................................... 161 Treba li se boja drugog Kristova dolaska? ...................................................... 164 Tko je napisao Evanđelje po Ivanu? .................................................................. 167 Ženo, što ja imam s tobom? (Iv 2,4) ................................................................. 170 Značenje izraza Paraklit i osobnost Duha Svetoga .......................................... 173 Vjera – uvjet za čudo i plod znamenja.............................................................. 176 Što to znači da će vjernici čini „veća djela“ nego što ih je Isus činio? ........ 179 Tko je Žena „odjevena suncem“ iz Knjige Otkrivenja? (Otk 12) .................... 182 Ni mora više nema!? (Otk 21,1) ........................................................................ 185 Poruka Knjige Otkrivenja .................................................................................... 188

KBF_Biblijska_pitanja_Mrakovcic.indd 6

11/4/2018 11:38:49 PM

Blaženstva u Matejevoj i Lukinoj verziji............................................................ 197 Blago siromasima duhom: njihovo je kraljevstvo nebesko! (Mt 5,3)............ 200 Blago ožalošćenima: oni će se utješi ! (Mt 5,4).............................................. 203 Blago krotkima: oni će baš ni zemlju! (Mt 5,5) ............................................ 206 Blago gladnima i žednima pravednos : oni će se nasi ! (Mt 5,6) .............. 209 Blago milosrdnima: oni će zadobi milosrđe! (Mt 5,7) .................................. 212 Blago čis ma srcem: oni će Boga gleda ! (Mt 5,8)......................................... 215 Blago mirotvorcima: oni će se sinovima Božjim zva ! (Mt 5,9) .................... 218 Blago progonjenima zbog pravednos : njihovo je kraljevstvo nebesko! (Mt 5,10) .................................................... 221

SADRŽAJ

ISUSOVA BLAŽENSTVA

MOLITVA GOSPODNJA Dvije verzije Očenaša. Koja je prava? ............................................................... 227 Oče naš, koji jesi na nebesima (Mt 6,9b) ......................................................... 231 Sve se ime tvoje! (Mt 6,9c) .............................................................................. 234 Dođi kraljevstvo tvoje! (Mt 6,10a) .................................................................... 237 Budi volja tvoja kako na nebu tako i na zemlji! (Mt 6,10b) ............................ 240 Kruh naš svagdanji daj nam danas (Mt 6,11) .................................................. 243 Otpus nam duge naše kako i mi otpuštamo dužnicima našim! (Mt 6,12) ....... 246 I ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od zla! (Mt 6,13) ............................ 249

PAVAO I NJEGOVE POSLANICE Što znamo o životu sv. Pavla? ............................................................................ 255 Pavlovo obraćenje ili poziv?............................................................................... 258 Što se događalo s Pavlom neposredno nakon njegova obraćenja? .............. 262 Konačno apostol pogana .................................................................................... 265 Apostolski sastanak u Jeruzalemu i Pavlov prigovor Petru u An ohiji.......... 268 Drugo Pavlovo misijsko putovanje i Prva poslanica Solunjanima.................. 271 Pavao i Galaćani .................................................................................................. 274 Pavao i Filipljani................................................................................................... 277 Koliko je poslanica Pavao napisao Korinćanima? ............................................ 280 Pavao i Rimljani ................................................................................................... 283

KBF_Biblijska_pitanja_Mrakovcic.indd 7

11/4/2018 11:38:49 PM

Isusovo poniženje i uzvišenje (Fil 2,6-11) ......................................................... 286 Kad sam slab, onda sam jak (2 Kor 12,10) ....................................................... 290 Zakon i evanđelje kod Pavla ............................................................................... 293 Dostojanstvo i uloga žene kod sv. Pavla ........................................................... 296

ISUSOVO I NAŠE SVEĆENIŠTVO PREMA POSLANICI HEBREJIMA Poslanica Hebrejima i Svećenička godina ........................................................ 301 Isus Krist – vjerodostojan i milosrdan svećenik ............................................... 305 Novost Kristova svećeništva .............................................................................. 308 Novost Isusove svećeničke žrtve ....................................................................... 311 Kako je Isus posvećen za svećenika novoga Saveza? ...................................... 314 Biblijski temelji kraljevskoga svećenstva krštenika ......................................... 317 Novozavjetni temelji zaređenoga svećeništva ................................................. 320 Novozavjetno svećeništvo i euharis ja ............................................................ 323 Svećeništvo u svjetlu utjelovljenja .................................................................... 326

BOŽIDAR MRAKOVČIĆ BIBLIJSKA PITANJA

BIBLIJA O BOŽJEM I LJUDSKOM MILOSRĐU Otvorena i zatvorena vrata u Bibliji .................................................................. 331 Prorok i njegova žena bludnica (Hoš 1 – 3) ...................................................... 334 Knjiga o Joni i problem prihvaćanja Božjega milosrđa.................................... 337 Milosrđe u Psalmima .......................................................................................... 340 Problem Božje „okrutnos “ u Bibliji ................................................................. 343 Božje milosrđe i Božja srdžba u Starome zavjetu ............................................ 346 Prispodobe o Božjem i našem milosrđu (Lk 15) ............................................. 349 Milosrđe u Lukinu evanđelju Isusova dje njstva ............................................ 353 Kako razumje nasilje u Isusovim riječima i djelima? .................................... 356 Isusova muka, smrt i uskrsnuće kao čin Božjega milosrđa............................. 359 Kako bi milosrdan, a ne ponizi drugoga?..................................................... 363 Problem umora u traženju Božjega milosrđa .................................................. 366 Biblijski temelji zaziva „Majko milosrđa“ ......................................................... 369

KBF_Biblijska_pitanja_Mrakovcic.indd 8

11/4/2018 11:38:49 PM

U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen! .......................................................... 375 Gospodin s vama................................................................................................. 378 Misni pozdrav „Milost vam i mir…“ u svjetlu Pavlove teologije .................... 381 Pokajnički čin i Pavlovo shvaćanje dostojnog pristupanja euharis ji ........... 384 Misni poklici „Gospodine/Kriste, smiluj se“ u svjetlu Biblije ......................... 387 Slava Bogu na visini............................................................................................. 390 Riječ Božja i njezino značenje u misi................................................................. 393 Kruh i vino što ga prinosimo .............................................................................. 396 Biblijska pozadina pjesme „Svet“ ...................................................................... 399 Ovo činite meni na spomen! (Lk 22,19; 1 Kor 11,24s) .................................... 402 Učinio nas Duh Sve vječnim darom za tebe .................................................. 405 Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta ..................................................... 408 Gozba Jaganjčeva i vjera rimskoga stotnika ..................................................... 411 Misni otpust „Idite u miru“ u svjetlu odnosa vjere i ljubavi u Novome zavjetu ........................................................................................... 414

SADRŽAJ

BIBLIJA I SVETA MISA

KRATICE ................................................................................................................ 417 KORIŠTENA LITERATURA .................................................................................... 419 BILJEŠKA O RANIJE OBJAVLJENIM TEKSTOVIMA ............................................. 429 BILJEŠKA O AUTORU ........................................................................................... 431

KBF_Biblijska_pitanja_Mrakovcic.indd 9

11/4/2018 11:38:49 PM

KBF_Biblijska_pitanja_Mrakovcic.indd 10

11/4/2018 11:38:49 PM

PREDGOVOR Članci od kojih se sastoji ova knjiga, sveukupno njih sto dvadeset dva, izlazili su od 2006. do 2018. u mjesečniku Krčke biskupije Kvarnerski vez u rubrici „Biblijska pitanja“. Prvotna namjera bila mi je pomoći čitateljima u razumijevanju Biblije, knjige koja izaziva mnoštvo pitanja na koja nije lako naći prave odgovore. Budući da se radi o zbirci knjiga od čijeg nas nastanka dijele tisućljeća, nije ni čudo da nam u Bibliji nije otprve sve jasno. Za ispravno razumijevanje biblijskih tekstova nužno je mnogo toga: poznavanje povijesnog konteksta u kojemu su pojedine knjige nastale, životne situacije ljudi kojima je određena knjiga upućena, načini na koje su se ondašnji ljudi izražavali, od jezika i slika pa sve do književnih vrsta kojima su se ondašnji ljudi koristili, uočavanje svrhe s kojom je određeni biblijski tekst napisan... Bez navedenih spoznaja čitatelj je u opasnosti od toga da određene biblijske tekstove shvati pogrešno, da se nad njima sablažnjava i da ne uoči poruku spasenja koju Biblija kao Božja riječ, u ljudsku riječ zaodjenuta, sadrži. Svijest o ovoj opasnosti ne bi smjela obeshrabriti vjernike u čitanju Biblije nego ih učiniti opreznima da čitajući ne stvaraju prebrze zaključke i potaknuti ih na pozorno čitanje Biblije i, ako je moguće, uz pomoć komentara stručnjaka. S druge strane, treba priznati da nisu svi biblijski tekstovi jednako problematični za razumijevanje, odnosno da ima dobar dio tekstova čija je poruka prilično jasna osobito vjerniku koji posjeduje najosnovnije biblijske spoznaje, zahvaljujući već vjeronauku i sudjelovanju na nedjeljnoj liturgiji. Članci u ovoj knjizi pokušavaju biti pomoć u razumijevanju problematičnih mjesta i otkrivanju bogatstva biblijske poruke. Pišući za Kvarnerski vez nastojao sam birati biblijske teme vezane i uz liturgijsku godinu, što je u knjizi rezultiralo poglavljima „Evanđelja Isusova djetinjstva“ i „Pashalna evanđelja“. Određen broj članaka vezan je uz biblijsku prapovijest (Post 1 – 11), a dio uz teme prisutne u više biblijskih knjiga. U posebnu cjelinu sabrani su članci koji se bave evanđeljima i Knjigom Otkrivenja. Članci u posljednjih šest poglavlja već u Kvarnerskom vezu izlazili su u neprekinutom nizu. Jednim takvim nizom članaka pokušao sam protumačiti i približiti bogatstvo poruke Isusovih blaženstava, drugim Gospodnje molitve, a trećim objasniti biblijsku pozadinu sve11

KBF_Biblijska_pitanja_Mrakovcic.indd 11

11/4/2018 11:38:49 PM

BOŽIDAR MRAKOVČIĆ BIBLIJSKA PITANJA

te mise. Tri pak niza članaka napisana su sa željom da biblijski popratim Godinu sv. Pavla (2008. – 2009.), Svećeničku godinu (2009. – 2010.) i Godinu milosrđa (2015. – 2016.). Osim što se navedeni članci u ovoj knjizi nalaze skupljeni i tematski raspoređeni, popraćeni su i minimalnim znanstvenim aparatom: bilješkama ispod pojedinih članaka koje upućuju na izvore kojima sam se za određeni članak ponajviše služio te, na kraju knjige, kraticama i popisom cjelokupne korištene literature. Članci, kao i sama knjiga, ipak ne pretendiraju na znanstvenost jer su i pisani na granici stručne i popularno-znanstvene literature. Treba također reći da su članci u Kvarnerskom vezu bili i prostorno ograničeni (svaki je mogao imati najviše otprilike 6000 znakova), što je prisiljavalo na konciznost i oslobađalo od iluzije sveobuhvatnosti. Zahvaljujem svima onima koji su me tijekom svih ovih proteklih godina hrabrili u pisanju za Kvarnerski vez, osobito malim običnim ljudima iz župa u Krčkoj biskupiji gdje sam službovao. Na poseban način ipak zahvaljujem našem pokojnom bibličaru, profesoru Bonaventuri Dudi koji je svaki naš susret koristio da me pohvali i ohrabri. U konačnici, i ideja da ovi članci budu objavljeni kao knjiga upravo pod ovim naslovom došla je od njega u pismu 1. prosinca 2016. koje ljubomorno čuvam kao relikviju. Od srca zahvaljujem kolegama bibličarima prof. dr. sc. Mariju Cifraku i izv. prof. dr. sc. Ivici Čatiću, koji su knjigu recenzirali, kao i izdavačima – Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Krčkoj biskupiji i Kršćanskoj sadašnjosti – koji su ovaj moj skroman doprinos biblijskoj kulturi i duhovnosti smatrali vrijednim objavljivanja.

KBF_Biblijska_pitanja_Mrakovcic.indd 12

11/4/2018 11:38:49 PM

KAKO Ä&#x152;ITATI I RAZUMJETI BIBLIJU?

KBF_Biblijska_pitanja_Mrakovcic.indd 13

11/4/2018 11:38:49 PM

KBF_Biblijska_pitanja_Mrakovcic.indd 14

11/4/2018 11:38:49 PM

Kad se za nekoga kaže da je Juda, svi razumiju da se pod time misli da je izdajica. Borba između slabog i jakog često se opisuje kao borba između Davida i Golijata i obično se ne misli da je potrebno objašnjavati tko su bila ova dva lika. Kad netko dobije nešto na lak način, kažemo da mu je palo kao mana s neba. Svi ovi i mnogi drugi izrazi koje svakodnevno upotrebljavamo uzeti su iz Biblije i postali su dijelom naše kulture i svakodnevna govora. Ovakav utjecaj Biblije ne smije nas čuditi. Biblija je najprevođenija od svih knjiga koje su ikada napisane. Je li i najčitanija? U svakom slučaju, nije najrazumljivija knjiga. Potrebno je pravilno tumačenje, inače bi netko u Bibliji mogao naći potvrdu za svašta. Evo jednoga primjera. U usporedbi o talentima (Mt 25,14-30; Lk 19,12-27) Isus osuđuje slugu koji zakopava svoj denar i vraća ga gospodaru bez kamata. Bavi li se Biblija ovdje bankarstvom? Upućen čitatelj zna da se ovdje radi o slikovitu govoru koji, služeći se prizorima iz svakidašnjega života, želi prenijeti religioznu poruku. U navedenoj usporedbi Isus se ne bavi ekonomijom već potiče slušatelje da iskoriste sve svoje sposobnosti za širenje kraljevstva Božjega. Kako bi se pravilno razumjelo Bibliju, potrebno je razumjeti biblijski govor, biblijske slike i izraze, i osobito otkriti što je biblijski pisac htio poručiti, koja je bila njegova namjera. U seriji priloga koju započinjemo pokušat ćemo dati neke orijentire kako pravilno čitati i razumjeti Bibliju.

KAKO ČITATI I RAZUMJETI BIBLIJU?

Povijesnost objave Biblija se obično definira kao riječ ili objava Božja. Objava je prvenstveno povijesni događaj. Sâm Bog ulazi u ljudsku povijest kako bi čovjeku objavio sebe i otajstvo svoje volje. Bog je to učinio pozivajući Abrahama, a zatim čitav jedan narod s kojim sklapa Savez koji Isus proširuje na čitavo čovječanstvo. Govoriti o povijesnosti Objave uključuje u prvome redu činjenicu da nam Božja riječ dolazi ususret kao ljudska riječ. Ako Bog želi da ga razumijemo, mora nam se obratiti na ljudski način. Zato kažemo da u Bibliji susrećemo riječ Božju zaogrnutu ljudskim govorom. Evo jednoga primjera. 15

KBF_Biblijska_pitanja_Mrakovcic.indd 15

11/4/2018 11:38:49 PM

BOŽIDAR MRAKOVČIĆ BIBLIJSKA PITANJA

U starom Izraelu vladalo je mišljenje kako Bog stanuje u nebeskoj palači, okružen dvorjanima. U 1 Kr 22,19 čitamo: „A Mihej reče: ‘Zato čuj riječ Gospodnju: vidio sam Gospodina gdje sjedi na svome prijestolju, a sva mu vojska nebeska stajaše zdesna i slijeva’.“ Biblijski je autor, pod utjecajem tadašnje kulture, shvaćao ovakvu tvrdnju doslovno. Nas to danas ne treba smetati. Važna je, naprotiv, poruka. Opisujući nebeski dvor želi se naglasiti Božju moć i veličanstvo, tj. njegovu vlast nad čitavim svijetom. Povijesnost objave znači, dakle, da nam riječ Božja dolazi preko ljudske riječi koja je uvijek ograničena, uvjetovana vremenom i kulturom. Bibliju se može ispravno tumačiti samo ako se poznaje dotično vrijeme i kultura. U drugom redu, povijesnost objave znači da se Bog objavljuje tijekom duge povijesti koja počinje s patrijarsima i ide sve do Isusa, koja traje dakle oko 2000 godina. Malo-pomalo Bog objavljuje svoju narav, postupno otkriva svoje planove, tijekom stoljeća naviješta svoju volju. Tek u Isusu povijest objave doseže svoj vrhunac i puninu. Ne smijemo se, dakle, čuditi ako su Bog i njegov plan spasenja u najstarijim dijelovima Staroga zavjeta prikazani tako nesavršeno i parcijalno. Drugi vatikanski koncil priznaje da Stari zavjet sadrži nesavršene i privremene stvari (DV 15). Sjetimo se npr. Božje naredbe u Pnz 20,12-18 da neprijatelje u ratu treba istrijebiti. Iz današnje perspektive radilo bi se o zločinačkom pothvatu. Kako shvatiti kletvu „Blažen koji zgrabi i smrska o stijenu tvoju dojenčad!“ (Ps 137,9)? U Knjizi Postanka Abraham, kako bi preživio, predaje faraonu svoju ženu Saru hineći da mu je sestra. Lotove kćeri spavaju sa svojim ocem. Jakov prijevarom stječe svoje prvorođenstvo. Ono što nas začuđuje jest činjenica da Biblija ove stvari ne osuđuje.

Božanska pedagogija Dogmatska konstitucija Dei Verbum pokušava razjasniti ove stvari govoreći o božanskoj pedagogiji (DV 15). Roditelji ne mogu objasniti svojoj djeci sve odjedanput već ih poučavaju malo-pomalo, sukladno njihovoj dobi i sposobnosti shvaćanja. Na sličan način, Bog postupno nudi ljudima sposobnost razumijevanja tko je on i koji su njegovi planovi. U teologiji se u vezi s time govori o progresivnoj objavi. Ovdje valja nadodati da Stari zavjet tek u svojoj cjelokupnosti predstavlja svjedočanstvo visoke moralne vrijednosti. Poslužimo se opet jednom slikom. Odrasla osoba poznaje vlastite roditelje mnogo bolje nego što ih je poznavala u djetinjstvu. 16

KBF_Biblijska_pitanja_Mrakovcic.indd 16

11/4/2018 11:38:49 PM

KAKO ČITATI I RAZUMJETI BIBLIJU?

Naknadna iskustva joj dopuštaju ispravnije prosuđivati ponašanje roditelja prema njoj u djetinjstvu i mladenaštvu. Isto se događa u odnosu između izabranog naroda i Boga. Tijekom stoljeća Izrael je imao uvijek nova i sve brojnija iskustva s Bogom, tako da su biblijski autori naknadno korigirali parcijalno, djelomično shvaćanje koje su imali prethodni autori. U određenom je smislu Sveto pismo usporedivo sa slikom. Samo onaj koji može vidjeti sliku kad je gotova, u stanju je na pravi način vrednovati detalje. Isus kompletira sliku i baca svjetlo na objavu. Samo krećući od završetka objave, tj. od Isusa Krista, moguće je razumjeti sve prethodno. Samo u svjetlu Novoga zavjeta moguće je razumjeti Stari zavjet. Ako je želio da ga ljudi razumiju, Bog se morao prilagoditi razini svijesti i savjesti izabranoga naroda. Uzmemo li, dok čitamo Bibliju, u obzir ovu činjenicu, neki dijelovi Staroga zavjeta neće nam više toliko smetati.

KBF_Biblijska_pitanja_Mrakovcic.indd 17

11/4/2018 11:38:49 PM

GOVORI LI BIBLIJA ISTINU? Više od 3800 puta u Starome zavjetu proročkim riječima prethodi formula „Ovako govori Gospodin“ ili „Gospodin reče“. Nema dakle sumnje da je prema Bibliji, kako ona sama sebe razumije, njezin autor sâm Bog. Već je Tridentski koncil (1545. – 1563.) definirao (DH 1501), a Drugi vatikanski koncil potvrdio da je Biblija napisana po nadahnuću Duha Svetoga (DV 11). Koncilski su se oci pri tome pozvali na dva biblijska teksta. U 2 Tim 3,16-17 čitamo: „Sve Pismo, bogoduho, korisno je za poučavanje, uvjeravanje, popravljanje, odgajanje u pravednosti, da čovjek Božji bude vrstan, za svako dobro djelo podoban.“ Dakle sve Pismo, čitava Biblija Bogom je nadahnuta. U 2 Pt 1,20-21 pak čitamo o nadahnuću ljudi preko kojih nam je došla Božja riječ: „Ponajprije znajte ovo: nijedno se proroštvo Pisma ne može tumačiti samovoljno jer nikada proroštvo ne bi ljudskom voljom doneseno, nego su Duhom Svetim poneseni ljudi od Boga govorili.“ Kada kažemo da su biblijski pisci bili nadahnuti ili inspirirani, mislimo da su pisali nadahnuti Duhom Svetim, zahvaljujući čemu biblijske knjige smatramo nepogrešivima.

BOŽIDAR MRAKOVČIĆ BIBLIJSKA PITANJA

Problem doslovne inspiracije Međutim, kako možemo reći da je Bog autor Svetoga pisma, ako su Bibliju napisali ljudi? U crkvi sv. Luja Francuskog u Rimu nalazi se slika poznatog talijanskog slikara Caravaggia koja prikazuje apostola Mateja dok piše svoje evanđelje. Nagnut je nad stolom na kojemu se nalazi rukopis. Glava mu je, međutim, okrenuta prema gore, prema anđelu koji lebdi u zraku i sugerira mu što treba napisati i gestama pokazuje što treba naglasiti. Ova slika vrlo zorno pokazuje kako se nekada zamišljalo i tumačilo nadahnuće. Ljudski autor biblijskoga spisa bio je tek Božje oruđe, čisti instrument kojim se Bog služi, kao što se pisac služi perom dok sastavlja neki tekst. Prema ovom doslovnom shvaćanju inspiracije, Bog je diktirao biblijskome piscu svaku rečenicu, svaku riječ, štoviše, svako slovo abecede i bio dakle odgovoran za njihovu vjerodostojnost. Međutim, u Bibliji postoje neke očite pogreške povijesnog, zemljopisnog ili prirodoznanstvenog karaktera. Navedimo samo neke. Knjiga 18

KBF_Biblijska_pitanja_Mrakovcic.indd 18

11/4/2018 11:38:49 PM

KAKO ČITATI I RAZUMJETI BIBLIJU?

o Juditi počinje riječima: „Bilo je to dvanaeste godine kraljevanja Nabukodonozora, kralja Asiraca, koji vladaše u velikom gradu Ninivi“ (Jdt 1,1). U stvari, Nabukodonozor je upravljao babilonskim kraljevstvom, a ne asirskim i nije stolovao u Ninivi već u Babilonu. Prema Post 12,37, Izraelci su, kad su izlazili iz Egipta, brojili šesto tisuća ratnika. Najmoćnije vojske onoga vremena bile su sto puta manje. U Lev 11,6 zec je pogrešno ubrojen među preživače. Kako objasniti ove pogreške ako je Bog biblijskome piscu diktirao što će napisati? Zar se Bog zabunio ili je u tom trenutku bio rastresen? Ako je, naprotiv, biblijski autor bio umoran i pogrešno čuo, možemo se zapitati: kako to da je Bog dopustio dotičnu pogrešku? Teorija o verbalnoj ili doslovnoj inspiraciji nailazi i na druge poteškoće. U Bibliji, naime, postoje spisi koji odišu ne samo različitim stilovima već su umjetnički na različitim razinama. Pjesma nad pjesmama jedna je od najljepših i umjetnički najvrednijih ljubavnih pjesama ikada napisanih. Novozavjetni su spisi, naprotiv, napisani na tako priprostom grčkom jeziku da se već sv. Augustin, uspoređujući ih s elegantnim jezikom poganskih pisaca onoga vremena, tome čudio. U Bibliji dakle nalazimo pisana djela visoke, ali i osrednje kvalitete. Moglo bi se pomisliti da je Bog kao autor prilično neuravnotežen, pun oscilacija.

Pitanje nezabludivosti Biblije Ove i slične probleme možemo riješiti samo tako da napustimo teoriju o doslovnoj inspiraciji i uzmemo ozbiljno u obzir sudjelovanje ljudskog autora u sastavljanju Biblije. Sama Biblija svjedoči da se Bog objavio preko ljudi: „Više puta i na više načina Bog nekoć govoraše ocima po prorocima; konačno, u ove dane, progovori nama u Sinu“ (Heb 1,1-2). Svaki čovjek ima vlastitu osobnost i individualnost. Biblijski autori ne mogu se usporediti s olovkom koja nema nikakve personalnosti ni individualnosti. Biblijski pisac nije tek puko oruđe ili instrument u Božjim rukama već pravi autor, slobodan izabrati način na koji će izreći ono što, nadahnut Duhom Svetim, želi poručiti.

Narav biblijske istine Kako, međutim, pomiriti nepogrešivost božanske inspiracije i očitu pogrešivost ljudskog autora? Ako je Biblija Bogom nadahnuto pismo, ne bi 19

KBF_Biblijska_pitanja_Mrakovcic.indd 19

11/4/2018 11:38:50 PM

BOŽIDAR MRAKOVČIĆ BIBLIJSKA PITANJA

smjela sadržavati slične pogreške. Odgovor na ovaj problem daje nam Drugi vatikanski koncil definirajući narav istine koju nam Duh Sveti preko nadahnutih autora želi priopćiti: „... pri sastavljanju svetih knjiga Bog je izabrao ljude koje je, u djelatnosti njihovih sposobnosti i moći, upotrijebio da – njegovim djelovanjem u njima i po njima – kao pravi auktori pismeno predaju sve ono i samo ono što on hoće. Budući da sve ono, dakle, što nadahnuti pisci ili hagiografi izjavljuju valja držati izjavljenim od Duha Svetoga, mora se dosljedno ispovijedati da knjige Pisma čvrsto, vjerno i bez zablude naučavaju istinu koju htjede Bog da radi našeg spasenja bude zapisana u Svetom pismu“ (DV 11). Kada Koncil naglašava da Biblija naučava nepogrešive istine, misli isključivo na istine važne za naše spasenje. U Bibliji nailazimo i na povijesne, zemljopisne i znanstvene tvrdnje koje se često ne podudaraju s našim modernim znanjem. U tim stvarima Biblija nije nepogrešiva niti pretendira to biti. Povijesni i zemljopisni podatci imaju pomoćnu ulogu u prenošenju spasonosne istine. Namjera autora Knjige Postanka, kad je opisivao stvaranje svijeta u sedam dana, nije bila objasniti razvoj kozmosa već, služeći se shvaćanjem svijeta ondašnjega vremena, iznijeti istinu da je Bog stvoritelj svega što postoji. Najnoviji dokument Papinske biblijske komisije Nadahnuće i istina svetoga pisma naglašava da prvi opis stvaranja (Post 1,1 – 2,4a) opisuje „ne kako je nastao svijet, nego zašto i s kojim ciljem je on takav kakav jest“ (br. 67). Ili, kako bi rekao Galilelo Galilei: „Namjera Duha Svetoga je poučiti nas kako doći u nebo, a ne kako se nebo kreće.“

KBF_Biblijska_pitanja_Mrakovcic.indd 20

11/4/2018 11:38:50 PM

Za razumijevanje Biblije nužno je poznavanje literarnih vrsta i oblika kojima su se biblijski pisci služili kako bi svojim čitateljima prenijeli željenu poruku. Što su to literarne vrste i oblici? Kako ih prepoznati? Poslužimo se nekolikim primjerima iz naše svakodnevice. Kad pišemo pismo nekoj nam bliskoj osobi, obično započinjemo izrazom „dragi“ ili „draga“. Sigurno se nitko od nas ne obraća vlastitom ocu riječima „Poštovani gospodine...“. Na taj način komuniciramo s poslovnim partnerima. Privatno pismo i poslovno pismo dvije su različite pisane forme. Ako pišemo biografiju, onda se od nas očekuje da se striktno držimo podataka i da ih što korektnije interpretiramo. Međutim, ako pišemo biografski roman, slobodni smo štošta dodati da bi štivo bilo zanimljivije. O istoj temi, npr. o Božjoj opstojnosti, može se pisati na različite načine. Teolog koji o tome želi napisati znanstveni članak pisat će sustavno i argumentirano, uz puno bilježaka. Župnik koji na istu temu sprema nedjeljnu propovijed koristit će, naprotiv, jednostavniji rječnik i nastojat će da mu govor prije svega bude poticajan. Svi ovi primjeri pokazuju da literarna vrsta ili oblik odgovara poruci koju autor želi dati. Sukladno tome, ako želimo otkriti poruku koju nam je biblijski autor htio prenijeti, moramo prepoznati literarnu vrstu ili oblik kojim se poslužio. U Bibliji nalazimo različite literarne vrste i oblike kao što su povijesne knjige, zbirke izreka, pravni tekstovi, zbirke pjesama, poslanice, himni, molitve, doktrinarni spisi, evanđelja, proročki spisi, apokaliptički spisi, izvještaji o čudesima, legende, parabole, priče itd. S obzirom na povijesne knjige, važno je znati da se starozavjetna historiografija razlikuje od moderne koja prvenstveno želi prenijeti činjenice, protumačiti događaje i pokazati uzročno-posljedičnu vezu. Povijesne knjige u Bibliji obiluju epskim i poetskim elementima, legendama i narodnim predajama. Biblijskome piscu nije bilo toliko bitno je li se nešto dogodilo upravo tako kako je opisano već istina da je Bog onaj koji upravlja poviješću svoga naroda.

KAKO ČITATI I RAZUMJETI BIBLIJU?

LITERARNE VRSTE I OBLICI U BIBLIJI

KBF_Biblijska_pitanja_Mrakovcic.indd 21

11/4/2018 11:38:50 PM

Prvi izvještaj o stvaranju (Post 1,1 – 2,4a) kao liturgijski himan Slično možemo reći i za opis stvaranja svijeta u Post 1,1 – 2,4a koji je prouzročio toliko glavobolje tumačima prije nego što su shvatili da ga ne treba shvaćati doslovno. Naime, i u ovome slučaju biblijskome piscu nije bilo toliko važno na koji je način svijet nastao već istina da ga je Bog stvorio. Sam opis stvaranja svijeta u sedam dana predstavlja liturgijski himan, svečanu pjesmu u čast Stvoritelju, koja se najvjerojatnije pjevala uz ritmički pripjev što ga je preuzimalo mnoštvo: „Bijaše večer... bijaše jutro... Bog vidje da je dobro!“ Ta je pjesma obojena brigom njezinih autora svećenika da podsjete na to kako u subotnji dan treba moliti i svetkovati. Zato Bog šest dana stvara, a sedmi se dan odmara. Logika po kojoj je pisac opisivao što je Bog u koji dan stvarao potpuno je pjesnička. Lako je, naime, uočiti paralelizam između prvog i četvrtog, drugog i petog, trećeg i šestog dana. Prvi dan Bog razgraničava svjetlo od tame, tj. dan od noći, a četvrti stvara sunce da vlada danju, mjesec i zvijezde da vladaju noću. Drugi dan Bog odvaja gornje vode od donjih voda, tj. nebeski svod od mora, a peti dan stvara ptice što lete zrakom i ribe što žive u moru. Treći dan Bog rastavlja kopno od mora i stvara životinje i čovjeka što nastanjuju kopno. Nije dakle ovdje riječ o znanstvenom opisu, koji bi trebalo shvaćati doslovno, već o pjesničkome koji je svojom ljepotom i skladom nastojao predstaviti raskoš i sklad svega stvorenoga.

BOŽIDAR MRAKOVČIĆ BIBLIJSKA PITANJA

Problem Knjige o Joni Koliko je važno prepoznati točnu književnu vrstu, osobito je vidljivo kod čitanja Knjige o Joni. Jona je prorok kojega Bog šalje propovijedati u Ninivu, glavni grad asirskoga kraljevstva, kako bi se Ninivljani obratili i izbjegli Božju kaznu. Jona ne sluša Boga već bježi brodom u suprotnom pravcu. Međutim, brod zapada u strašnu oluju. Mornari doznaju da je Jona kriv. Kako bi se izbavili od smrti, bacaju ga u more. Jonu, prema Božjoj zapovijedi, proguta velika riba. Tri dana i tri noći Jona boravi u njezinoj utrobi, nakon čega ga riba, opet prema Božjoj zapovijedi, ispljune na morski žal. Nakon toga Jona odlazi u Ninivu, propovijeda i Ninivljani se obraćaju i na zapovijed svoga kralja poste i oblače se u kostrijet. Jona je zbog toga nesretan, a još je nesretniji kad mu usahne bršljan koji 22

KBF_Biblijska_pitanja_Mrakovcic.indd 22

11/4/2018 11:38:50 PM

KAKO ČITATI I RAZUMJETI BIBLIJU?

mu je pravio hladovinu. Knjiga završava Božjom riječju Joni: „Tebi je žao bršljana oko kojega se nisi trudio, nego je u jednu noć nikao i u jednu noć usahnuo. A meni da ne bude žao Ninive, grada velikoga, u kojem ima više od sto i dvadeset tisuća ljudi koji ne znaju razlikovati desno i lijevo, a uz to i mnogo životinja!“ (Jon 4,10-11). Stoljećima su se tumači Biblije mučili pitanjima kakva je to bila riba, kako je Jona mogao preživjeti u njezinoj utrobi i kako se iz nje izbavio bez ikakvih posljedica. Sva ova pitanja bivaju riješena kad shvatimo da je Jona zapravo izmišljen lik. Istina, prorok po imenu Jona zaista je postojao u VIII. st. prije Krista. Međutim, u to vrijeme nije Niniva bio glavni grad Asiraca već Asur. U Ninivi dakle nije bilo nikakva kralja koji bi zapovjedio post. Nadalje, nemoguće je zamisliti da bi jedan Židov mogao ući u Ninivu i propovijedati, a još je manje vjerojatno da su se svi Ninivljani obratili, a da se to ni u jednoj drugoj knjizi Biblije ne spominje. Tumači se slažu u tome da je Knjiga o Joni zapravo priča s elementima bajke. Zašto se biblijski pisac služi takvom literarnom vrstom? Poruka je knjige da je Bogu stalo do spasenja svakog naroda, ne samo do spasa izabranog izraelskog naroda. Budući da Židovima nije bilo baš drago da se Bog brine za njihove neprijatelje, autor je poruku zamotao u plašt zanimljive priče, pune ironije, ne bi li je slušatelji lakše prihvatili.

KBF_Biblijska_pitanja_Mrakovcic.indd 23

11/4/2018 11:38:50 PM

ISTINA IZMIŠLJENIH PRIČA U BIBLIJI

BOŽIDAR MRAKOVČIĆ BIBLIJSKA PITANJA

Istinit događaj ili izmišljena priča? Među literarnim su oblicima koje nalazimo u Bibliji i izmišljene priče, alegorije, parabole. Jedna je od takvih priča i ona koju prorok Natan pripovijeda kralju Davidu: „U nekom gradu živjela dva čovjeka, jedan bogat, a drugi siromašan. Bogati imaše ovaca i goveda u obilju. A siromah nemaše ništa, osim jedne jedine ovčice koju bijaše kupio. Hranio ju je i ona je rasla kraj njega i s njegovom djecom; jela je od njegova zalogaja, pila iz njegove čaše; spavala ja na njegovu krilu: bila mu je kao kći. I dođe putnik k bogatom čovjeku, a njemu bilo žao uzeti od svojih ovaca ili goveda da zgotovi gostu koji mu je došao. On ukrade ovčicu siromaha i zgotovi je za svog pohodnika“ (2 Sam 12,1-4). David reagira spontano, ljutito i odlučno: „Tako mi živog Gospodina, smrt je zaslužio čovjek koji je to učinio! Četverostruko će naknaditi ovcu zato što je učinio to djelo i što nije znao milosrđa!“ (12,5-6). Natan odvraća Davidu: „Ti si taj čovjek!“ (12,7). U nastavku prorok objašnjava Davidu razloge takve optužbe. David je, naime, kako se čita u prethodnome poglavlju, dao ubiti Uriju Hetita čiju je ženu Bat-Šebu prije toga zaveo, a potom uzeo sebi za ženu. Natanova se priča u biti odnosi na te događaje. David je trebao odmah shvatiti da se radi o paraboli. Naprotiv, mislio je da Natan priča o stvarnim događajima na koje on, kao kralj, treba reagirati. Na taj način počinio je istu pogrešku kao i današnji čitatelji Biblije ukoliko slične biblijske priče čitaju i shvaćaju kao izvještaj o povijesnim činjenicama.

Na koga se parabola odnosi? Parabola je kratka priča s dvostrukim značenjem, doslovnim i prenesenim. Na prvi pogled govori o nečemu očitom iz svakodnevna života ribara, poljoprivrednika, trgovaca, domaćica. U svom prenesenom značenju govori pak o nečemu dubljem i kao takva za čitatelja predstavlja izazov i poziv na pozorno čitanje. Osnovno pitanje koje si moramo postaviti kako bismo

KBF_Biblijska_pitanja_Mrakovcic.indd 24

11/4/2018 11:38:50 PM

KAKO ČITATI I RAZUMJETI BIBLIJU?

dobro protumačili parabolu jest na koga ili na što se ona odnosi. U većini je slučajeva lako na to naći odgovor jer ga daje sama Biblija. Riječima „Ti si taj čovjek!“ Natan otkriva Davidu ne samo književni oblik ispripovijedanoga već i činjenicu da se preneseno značenje odnosi na njega samoga. U Lk 15 Isus priča tri parabole jednu za drugom: o izgubljenoj ovci, drahmi, sinu. Prva dva retka istoga poglavlja otkrivaju da se sve tri parabole odnose prvenstveno na farizeje i pismoznance koji su mrmljali na Isusa što se druži s carinicima i grešnicima. Parabolu o vinogradarima ubojicama u Mk 12,1-12, kako to kontekst pokazuje, Isus upućuje glavarima svećeničkim, pismoznancima i farizejima. Ako parabola počinje riječima „Čemu je slično kraljevstvo Božje?“ ili „Kraljevstvo je Božje kao...“, očito je da Isus na slikovit način govori o kraljevstvu Božjem. Kad je jasno na koga ili na što se parabola odnosi, lakše je utvrditi što je poanta čitave priče.

Formalne karakteristike parabole Kako razlikovati parabolu od izvještaja o stvarnim događajima? Kad neki tekst počinje riječima „Bio jednom jedan...“, znamo odmah da se radi o bajci. Slično tome, parabole prepoznajemo po njihovu uvodnom djelu. Jedan od omiljenih načina kako se u Isusovo vrijeme započinjalo parabolu bio je tzv. „početak u dativu“: „Čemu je slično kraljevstvo Božje? Čemu da ga prispodobim? Ono je kao kad čovjek uze gorušičino zrno i baci ga u svoj vrt“ (Lk 13,18-19); „Kraljevstvo je Božje kao kad čovjek baci sjeme u zemlju“ (Mk 14,26); „Kraljevstvo je nebesko kao kad domaćin rano ujutro izađe najmiti radnike u svoj vinograd“ (Mt 20,1). Često parabola započinje upitnom rečenicom: „Tko to od vas, ako ima sto ovaca pa izgubi jednu od njih, ne ostavi onih devedeset i devet u pustinji te pođe za izgubljenom dok je ne nađe?“ (Lk 15,4); „Ili koja to žena, ima li deset drahma pa izgubi jednu drahmu, ne zapali svjetiljku, pomete kuću i brižljivo pretraži dok je ne nađe?“ (Lk 15,8). Parabola se katkada prepoznaje i po tome što priča započinje protagonistom kao subjektom: „Gle, iziđe sijač sijati“ (Mk 4,3); „Čovjek vinograd posadi, ogradom ogradi, iskopa tijesak i kulu podiže pa ga iznajmi vinogradarima i otputova“ (Mk 12,1); „Dva čovjeka uziđoše u Hram pomoliti se: jedan farizej, drugi carinik“ (Lk 18,10); „U nekom gradu živjela dva čovjeka, jedan bogat, a drugi siromašan“ (2 Sam 12,1).

KBF_Biblijska_pitanja_Mrakovcic.indd 25

11/4/2018 11:38:50 PM

Koji je smisao parabola?

BOŽIDAR MRAKOVČIĆ BIBLIJSKA PITANJA

Parabole dakle ne donose stvarne događaje. Usprkos tome, imaju svoju istinu. Isus se služi parabolama da bi navijestio kraljevstvo Božje, opisao Božje osobine, uputio ljude na ispravno djelovanje, okarakterizirao određena ponašanja kao pozitivna ili negativna. Parabola ili usporedba predstavlja način uvjeravanja koji se obično koristi kada je poruka koju se želi prenijeti nezgodna, prema ljudskim kriterijima neprihvatljiva ili nadilazi ljudsko iskustvo. Natan je imao nezavidnu dužnost kritizirati kraljevo ponašanje. Poslužio se pričom i tako postigao da kralj David sam sebe osudi. Kako bi objavio nadnaravne stvarnosti kao što su Bog ili njegovo kraljevstvo, Isus se služi usporedbama iz svagdašnjega života koje su svima razumljive i čija je logika tako jasna da je nitko ne može zanijekati. Svima je prihvatljiva činjenica da pastir traži izgubljenu ovcu i da liječnik ide bolesniku. Isto tako Židovi trebaju prihvatiti kao nešto normalno da se Isus druži s carinicima i grešnicima, što je u to vrijeme bilo potpuno neprihvatljivo. Neizmjernu vrijednost i važnost kraljevstva Božjeg Isus ilustrira parabolom o dragocjenom biseru radi kojega trgovac sve ostalo prodaje (Mt 13,44-46). Nijedan biser nije toliko vrijedan da bi se mogao dostojno usporediti s kraljevstvom Božjim. Međutim, parabola jasno definira kakav treba biti naš stav prema Bogu i njegovu kraljevstvu. U Isusu Bog se koristio našim ljudskim tijelom da bi nam se približio. U parabolama Isus koristi ljudske slike kako bi nam približio božanske stvarnosti. Princip utjelovljenja prisutan je u čitavome Pismu, osobito u parabolama.

KBF_Biblijska_pitanja_Mrakovcic.indd 26

11/4/2018 11:38:50 PM

Mojsije – autor Petoknjižja Židovska tradicija oduvijek je smatrala da je autor Petoknjižja, tj. prvih pet biblijskih knjiga (Post, Izl, Lev, Br, Pnz), sam Mojsije, i to iz triju razloga: a) jer je Mojsije glavni lik četiriju od ovih pet knjiga; b) jer su veći dio ovih knjiga zakoni koje je Mojsije dao narodu; c) jer se više puta izričito kaže da je Mojsije napisao određene epizode ili izvještaje. U Izl 34,28 kaže se da je Mojsije, nakon što je postio četrdeset dana i četrdeset noći, „na ploče ispisao riječi Saveza – Deset zapovijedi“. Prema Br 33,2, Mojsije je pisao kronologiju putovanja Izraelaca kroz pustinju. U Pnz 31,9 čitamo: „Mojsije napisa ovaj Zakon i predade ga svećenicima, sinovima Levijevim...“ Kako je, međutim, Mojsije znao za ono što se dogodilo u zemaljskom raju ili za Nou i patrijarhe koji su živjeli više stoljeća prije njega? Odgovor Židova bio je jednostavan. Mojsije je imao tako blizak odnos s Bogom da je mogao sve čuti izravno od Boga. Dovoljno je bilo pozvati se na Izl 33,11: „Tako bi Gospodin razgovarao s Mojsijem licem u lice, kao što čovjek govori s prijateljem“. Uzevši u obzir sva ova izričita svjedočanstva Biblije, nije čudo da je stoljećima jedno od najčvršćih vjerovanja među bibličarima bilo da je Mojsije autor Petoknjižja.

KAKO ČITATI I RAZUMJETI BIBLIJU?

KAKO JE MOJSIJE USPIO ISPRIČATI SVOJU VLASTITU SMRT?1

Pitanja koja sugeriraju nove odgovore U 16. st. stvari su se počele mijenjati. Njemački teolog Bodenstein Carlstadt počeo se pitati: Kako je Mojsije uspio u Pnz 34 ispričati svoju vlastitu smrt? Kako je znao za dan, sat i mjesto svoje smrti, za detalje vlastitog pokopa i koliko će dana Izraelci za njim žalovati? Na istoj liniji 1

Tekst pod ovim naslovom strukturalno se i sadržajno temelji na članku: Ariel Álvarez/ VALDÉS, Come fece Mosé a raccontare la propria morte?, u: ISTI, Cosa sappiamo della Bibbia?, V., Vicenza, 2002., 17-27.

KBF_Biblijska_pitanja_Mrakovcic.indd 27

11/4/2018 11:38:50 PM

KBF_Biblijska_pitanja_Mrakovcic_omot.indd 1-3

11/7/2018 6:41:43 PM